I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. podstavka 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 85/10. – pročišćeni tekst i 5/14. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI

1. Ocjena stanja

Na snazi je Zakon o otocima  („Narodne novine“ br. 116/18., 73/20. i 70/21.)  kao propis kojim se uređuje način na koji se otočna dobra mogu upotrebljavati i iskorištavati te razvojna politika usmjerena na prevladavanje ograničenja kojima su otoci podvrgnuti, a koji je započeo proces uvođenja modernijeg pristupa i pogleda na razvoj otoka. Provedbom važećeg Zakona uočena je potreba za poboljšanjem, osuvremenjivanjem i unaprjeđenjem institucionalne i zakonodavne osnove kako bi se briga za otoke još više unaprijedila i kako bi mjere za otoke bile usklađene s europskim i međunarodnim inicijativama i politikama te da bi se postojeće mjere modernizirale i uvele nove mjere. Iz tog razloga se pristupilo izradi novoga zakona, kroz koji su postojeće odredbe i mjere unaprijeđene, a uvedene su i nove odredbe i mjere.

2. Osnovna pitanja koja se trebaju urediti Zakonom

Novim Zakonom nastojati će se uskladiti i poboljšati dio postojećih odredbi kao i propisati nove odredbe te će se predvidjeti  provedbene mjere za implementaciju istih.  

Novim će se Zakonom između ostaloga redefinirati pojam otoka i otočana te način razvrstavanja otoka radi boljeg usmjeravanja mjera za poboljšanje života na otocima. Nadalje, poboljšati će se  sustav praćenja i koordinacije pripreme i provedbe programa, mjera i projekata na nacionalnoj međuresornoj razini. Dodatno će se definirati uloga Registra otoka. Predviđeno je poboljšanje mjera u domeni otočne razvojne politike (vodoopskrba, prometna povezanost, razvoj civilnog društva, Hrvatski otočni proizvod, potpore za poslodavce te infrastrukturni razvoj otoka).   Nadalje, uspostaviti će se set novih mjera u domeni zelene i energetske tranzicije, zaštite okoliša i prirode i zdravstvene zaštite.

U cilju izjednačavanja uvjeta života na otocima s uvjetima na kopnu novim Zakonom o otocima su obuhvaćene mjere subvencioniranja cijene prijevoza vode na otocima/otočnim naseljima koja nisu spojena na vodoopskrbni sustav, kako za otočane tako i za gospodarstvenike. U cilju poticanja poduzetničkog okruženja te poticanja konkurentnosti otočnog gospodarstva zadržana je postojeća mjera za očuvanje radnih mjesta za otočne poslodavce te je uvedena nova mjera usmjerena digitalnoj i zelenoj tranziciji otočnih gospodarstvenika te uvođenju pametnih i održivih tehnoloških rješenja. Zadržan je i program Hrvatski otočni proizvod kojim se želi osigurati prepoznatljivost otočnih proizvoda te potaknuti proizvodnju i očuvati tradiciju. Kao dodatni poticaj uvodi se dodatna mjera kojom će se otočnim proizvođačima subvencionirati troškovi neophodni za izdavanje oznake kvalitete Hrvatski otočni proizvod (troškovi analitičkih ispitivanja).

S namjerom ispunjavanja posebnog cilja usmjeravanje aktivnosti prema društveno-gospodarskom razvoju otoka te posebnog cilja demografske održivosti otoka novim Zakonom o otocima se definiraju sljedeće mjere za razvoj otoka: vodoopskrba i odvodnja na otocima, povlašteni javni pomorski prijevoz, povlašteni javni otočni cestovni prijevoz, infrastrukturni razvoj otoka, Hrvatski otočni proizvod, poticanje razvoja civilnog društva na otocima, poticanje konkurentnosti i rasta poduzetništva na otocima, razvoj zdravstvene zaštite na otocima, gospodarenje otpadom na otocima i otočna iskaznica.

Također, novim Zakonom o otocima omogućit će se veća zastupljenosti otoka u propisima i programima resornih tijela. Kroz novi Zakon o otocima nastavit će se i suradnja s resornim tijelima u čijoj su nadležnosti ostale mjere koje su od iznimne važnosti za razvoj otoka, a naročito prometna povezanost, zdravstvena zaštita i gospodarenje otpadom te će se ojačati sustav međuresorne koordinacije na nacionalnoj razini po pitanju pripreme i provedbe programa i mjera za otoke.

3. Posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći

Ugovor o funkcioniranju Europske unije u članku 174. stavku 3. definira otoke kao jednu od regija koje su izložene ozbiljnim i trajnim prirodnim ili demografskim poteškoćama. Europska unija stoga nastoji smanjiti razlike u stupnju razvijenosti među različitim regijama i zaostalost regija u najnepovoljnijem položaju te u tom smislu provodi aktivnosti koje vode jačanju njezine ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije. Članak 175. navedenog Ugovora propisuje da države članice provode svoje ekonomske politike i koordiniraju ih tako da ostvaruju navedene ciljeve.

Nacionalnom  razvojnom strategijom 2030. (dalje u tekstu: NRS) kao najvišim aktom strateškog planiranja dugoročno se usmjerava razvoj društva i gospodarstva u svim važnim pitanjima za Hrvatsku, koja time dobiva okvir za razvoj u narednom desetljeću, a temelji se na konkurentskim gospodarskim potencijalima Hrvatske kao i na prepoznatim razvojnim izazovima na regionalnoj, nacionalnoj, europskoj i globalnoj razini, pri čemu elemente strateškog okvira čine vizija Hrvatske u 2030. godini, razvojni smjerovi i strateški ciljevi.

U sklopu NRS-a, razvoj pametnih i održivih otoka je prepoznat kao jedan od prioriteta razvojne politike Republike Hrvatske unutar Razvojnog smjera 4. - Ravnomjerni regionalni razvoj i Strateškog cilja 12. - Razvoj potpomognutih područja i područja s razvojnim posebnostima.

Nacionalni plan razvoja otoka 2021.-2027., kojeg je izradilo Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, a usvojila Vlada Republike Hrvatske u prosincu 2021. (Nacionalni plan) je srednjoročni akt strateškog planiranja razvoja otoka koji definira provedbu ciljeva iz Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. godine, a u kojoj su pametni i održivi otoci prepoznati kao jedno od prioritetnih područja javnih politika Republike Hrvatske.

Nacionalni plan sadržava posebne ciljeve koji su usklađeni sa Nacrtom prijedloga  Zakona o otocima unutar sljedeća četiri prioritetna područja Nacionalnoga plana: Prioritet 1. Kvaliteta življenja i dostupnost javnih usluga na otocima , Prioritet 2. Održivi razvoj otočnog gospodarstva, Prioritet 3. Pametno i održivo upravljanje otočnim resursima i okolišem i Prioritet 4. Mobilnost i povezivost otočnog prostora.

Nacrt prijedloga zakona o otocima zadržava pristup strateškom planiranju razvoja otoka propisivanjem obveze donošenja nacionalnog plana razvoja otoka i županijskih planova razvoja otoka te predviđa razvoj otoka u skladu s ključnim odrednicama razvoja otoka koje su Zakonom i definirane.

Novim će se Zakonom o otocima:

- redefinirati pojam otoka i otočana te načina razvrstavanja otoka radi boljeg usmjeravanja mjera za otoke i otočane

- ojačati sustav praćenja i koordinacije pripreme i provedbe akata strateškog planiranja i programa iz nadležnosti tijela državne uprave i drugih javnopravnih tijela  

- dodatno ojačati uloga Registra otoka.

Predviđeno je poboljšanje mjera u domeni otočne razvojne politike, odnosno unaprijediti će se postojeće mjere:

- vodoopskrba

- prometna povezanost

- razvoj civilnog društva

- Hrvatski otočni proizvod

- potpore za poslodavce

- infrastrukturni razvoj otoka.

Uspostaviti će se i set novih mjera za otočno područje i otočno stanovništvo usmjerenih prvenstveno na teme:

- zelene i energetske tranzicije

- zaštite okoliša i prirode

- zdravstvene zaštite.

III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVEDBU ZAKONA

Primjena ovoga Zakona zahtijeva osiguranje financijskih sredstava u državnom proračunu Republike Hrvatske, na Razdjelu 061 Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, te na Razdjelu 065 Ministarstvo mora prometa i infrastrukture (Agencija za obalni linijski pomorski promet), na Razdjelu 076 Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine (Državna geodetska uprava) i na Razdjelu 109 Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije (Općinski sudovi), Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, kao i jedinica područne (regionalne) samouprave i proračuna jedinica lokalne samouprave u čijoj su nadležnosti otoci.

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije sredstvima državnog proračuna Republike Hrvatske provodi Program 2904 Održivi razvoj jadranskih otoka koji uključuje sljedeće aktivnosti:

A570356 Poticanje otočnog gospodarstva - u ovom Zakonu predviđen je nastavak provođenja mjere dodjele potpora male vrijednosti za očuvanje radnih mjesta otočnim poslodavcima (članak 30. Zakona) na temelju objave jednogodišnjeg javnog poziva.  

Uvođenje nove mjere (članak 31. Zakona) poticanja obavljanja gospodarske djelatnosti  mikro, malog i srednjeg poduzetništva koja svoju djelatnost obavljaju na otocima kroz potpore male vrijednosti namijenjene uvođenju pametnih i održivih tehnoloških rješenja i inovativnog pristupa tradicionalnim otočnim djelatnostima, zatim ulaganjima u energetski učinkovitije i ekološki prihvatljivije proizvodne procese te primjenu novih tehnoloških rješenja u proizvodnim procesima  kojima se podupire digitalizacija poslovanja.  

U državnom proračunu za nastavak provedbe i uvođenje nove mjere kroz subvencije, planiran je iznos po 2.000.000 eura  godišnje za razdoblje  2025., 2026. i  2027. godina, što ukupno iznosi 6.000.000 eura.

A570463 Razvoj otoka – za ovu aktivnost u državnom proračunu za 2025. planirano je 7.110.000 eura, za 2026. godinu 7.460.000 eura te za 2027. godinu iznos do 8.510.000 eura, što za navedeno trogodišnje razdoblje ukupno iznosi 23.080.000 eura.

Ova aktivnost uključuje nastavak provedbe poboljšanih već postojećih mjera nastavak (1) Financijsku podršku rada otočnih koordinatora  koji se odnosi na tekuće pomoći u iznosu do 60.000 eura za 2025., 2026. i za 2027. proračunsku godinu, provedbu (2) Poticanje infrastrukturnog razvoja otoka (dosadašnji  Program razvoja otoka), odnosi se na kapitalne pomoći unutar općeg proračuna koji za  2025. planira iznos do 6.400.000 eura, za 2026. godinu  do 6.700.000 eura te za 2027. godinu do 7.700.000 eura, te (3) Poticanje razvoja civilnog društva, kroz kapitalne donacije, u iznosu do 350.000 eura u  2025., 400.000 eura u 2026. te  do 450.000 eura u 2027. godini.

Na ovoj aktivnosti planiraju se novi troškovi za potrebe uvođenja i provođenja novih mjera koje uključuju Poticanje razvoja vodno-komunalne infrastrukture naročito alternativnih i individualnih sustava vodoopskrbe i odvodnje (članak 22. i 23. Zakona), a odnose se na naknade građanima i kućanstvima u iznosu po 300.000 eura za 2025., 2026. i  2027. proračunsku godinu.

A758048 Informatizacija za potrebe provedbe i kontrole otočnih prava kroz ISOP – nastavljaju se aktivnosti vezane za stvaranje mogućnosti uspostave informatičkog sustava kojim bi se omogućilo vođenje evidencije provedbe mjera kojima se dodjeljuju otočna prava (članka 19. Zakona) te evidencija korisnika i njihovog korištenja pojedinog dobivenog prava, za što se na ovoj aktivnosti za svaku proračunsku godinu osigurava iznos do 39.816 eura za razdoblje od 2025.-2027., što ukupno iznosi 119.448 eura.

A819012 Hrvatski otočni proizvod (članak 27. Zakona) - za ovu aktivnost u državnom proračunu za 2025. 2026. i 2027.  proračunsku godinu u iznosu po 139.152 eura , odnosno za ovo trogodišnje razdoblje ukupno 417.456 eura .

Nastavlja se provoditi dosadašnji Program Hrvatski otočni proizvod koji obuhvaća označavanje proizvoda i  promociju otočnih proizvoda i tradicije, s tim da se kroz subvenciju otvara mogućnost otočnom subjektu kojemu je izdano rješenje o dodjeli oznake HOP da  može ostvariti pravo na dodjelu bespovratnih financijskih sredstva radi sufinanciranja troškova analitičkih ispitivanja za otočni proizvod za koji je oznaka HOP dodijeljena, a sredstva za ovu subvenciju planirana su u okviru iznosa ove proračunske aktivnosti u iznosu do 30.000 eura za svaku proračunsku godinu u razdoblju 2025.-2027.

A570354 Vodoopskrba otoka (članak 20. Zakona) – na proračunskoj aktivnosti u državnom proračunu za razdoblje 2025., 2026. i 2027. godine ukupno je osigurano 8.101.338 eura.

U okviru osiguranih i planiranih sredstava nastavlja se provedba mjere financiranja troškova prijevoza vode vodonoscem i/ili autocisternom otočanima u otočnim naseljima ili dijelovima otočnih naselja koja nisu priključena na sustav javne vodoopskrbe i uvodi se dopuna u toj mjeri na način da će se omogućiti subvencioniranje troškova prijevoza vode i izvan područja otočnih naselja ili dijelova otočnih naselja koja nisu priključena na sustav javne vodoopskrbe kada nastane potreba za količinom vode većom od mogućnosti opskrbe putem sustava javne vodoopskrbe, a uslijed akcidentnih i kriznih situacija i dugih sušnih razdoblja kroz naknade građanima i kućanstvima  projekcije za ovu aktivnost u državnom proračunu za 2025., 2026. i 2027.  za proračunsku godinu iznose po 2.435.000 eura, tj. za trogodišnje razdoblje ukupno 7.350.000 eura.

Na istoj proračunskoj aktivnosti, kroz subvencije, nastavlja se provedba mjere kojom otočni gospodarski subjekti, koji obavljaju  gospodarsku djelatnost u otočnom naselju ili dijelu otočnog naselja koje nije priključeno na sustav javne vodoopskrbe, mogu ostvariti bespovratna financijska sredstva za podmirenje 100% troškova prijevoza vode plovilom vodonoscem i/ili autocisternom, za što je u državnom proračunu planiran iznos do 265.446 eura godišnje u razdoblju 2025.-2027., odnosno 796.338 eura.

K587038 – Izrada studijske, projektne i programske dokumentacije za razvoj otoka (članci 7. - 12. te 16.) za ovu proračunsku aktivnost kroz koju se provode poslovi i pribavljaju usluge za unaprjeđenje evidencija putem Registra otoka, razvrstavanje otočnog teritorija povezuje se s razvojnim pokazateljima,  redefinira se pojam otoka i otočana te načina razvrstavanja otoka radi boljeg usmjeravanja mjera za otoke i otočane, u državnom proračunu planiran je iznos do 92.906 eura za svaku proračunsku godinu u razdoblju 2025.-2027., odnosno ukupno 278.718 eura.

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture , u državnom proračunu Republike Hrvatske na Razdjelu 065,  Glava 06505, Program 3118 Razvoj i sigurnost kopnenog prometa i Glava 06545, Program 3116 Razvoj sustava pomorskog prometa, pomorskog dobra i luka, te zaštite okoliša od onečišćenja s pomorskih objekata, osigurava sredstva za dvije mjere  ovoga Zakona na slijedećim   proračunskim aktivnostima:

A819076 - Poticanje otočnog javnog cestovnog prijevoza - po članku 25. ovoga Zakona nastavlja se provedba dosadašnje mjere ostvarivanja prava na povlašteni i besplatni javni otočni cestovni prijevoz određenim kategorijama otočnog stanovništva, koja mjera je 2021. godine  prešla u nadležnost Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, stoga se i po ovom novom Zakonu sredstva za provedbu osiguravaju na predmetnoj aktivnosti u  Razdjelu 065 Ministarstvo mora prometa i infrastrukture, Glavi 06505, Programu 3118 Razvoj i sigurnost kopnenog prometa, u državnom proračunu u iznosu po 5.311.566 eura godišnje, odnosno za  razdoblje 2025.-2027. godine ukupni iznos od 15.934.698 eura.

A570323 Poticanje redovitih pomorskih putničkih i brzobrodskih linija – u skladu sa člankom 24. ovoga Zakona,  za nastavak provedbe mjere  redovitog povezivanja otoka s kopnom i otoka međusobno i povlaštenog otočnog javnog prijevoza otočana i njihovih vozila na svim linijama s obvezom javne usluge nadležno Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture u Državnom  proračunu za razdoblje 2025.-  2027. godine, na predmetnoj proračunskoj aktivnosti osiguralo je sredstva, na Razdjelu 065 Ministarstvo mora prometa i infrastrukture, Glava 06545 Agencija za obalni linijski promet, Program 3116 Razvoj sustava pomorskog prometa, pomorskog dobra i luka, te zaštite okoliša od onečišćenja s pomorskih objekata, u iznos od 91.700.000 eura godišnje, odnosno za predmetno trogodišnje razdoblje ukupni iznos od 275.100.000 eura.

Ostala  ijela državne uprave i javnopravna tijela pozvana da dostave iskaz fiskalnog učinka ovoga Zakona uglavnom su se izjasnila da ne očekuju poseban fiskalni učinak ovoga Zakona, odnosno da nemaju fiskalni učinak ovoga Zakona obzirom su sve aktivnosti koje se u ovom novom Zakonu navode, a odnose se na njihov djelokrug, već  uključene  u njihovu redovnu djelatnost za što su osigurana financijska sredstva za provedbu projekata i programa kroz javne pozive i natječaje raspisane za područje cijele Republike Hrvatske, a ne posebno za otoke.

U tom smislu Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije za poslove i aktivnosti svoje redovne djelatnosti osnivanja i obnove zemljišnih knjiga što se odnose na cijelo područje RH pa tako i na otoke, sredstva potrebna za provedbu navedenih radnji osigurava na Razdjelu 109 Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Glava 10980 Općinski sudovi, Program 2803 Vođenje sudskih postupaka, A641000 Vođenje sudskih postupaka iz nadležnosti općinskih sudova, a Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, na Razdjelu 076 Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Glava 07625 Državna geodetska uprava, Program 3505 Izmjere i upravljanje geodetskom evidencijom na proračunskim aktivnostima A664000 Administracija i upravljanje, A664001 Održavanje katastra zemljišta i uspostava katastra nekretnina, A664034 Vođenje i održavanje Zajedničkog informacijskog sustava zemljišnih knjiga i katastra, K664013 Informatizacija i A664006 Registar prostornih jedinica Republike Hrvatske osigurava financijska sredstva za provođenje novih katastarskih izmjera kroz Višegodišnji program katastarskih izmjera građevinskog područja 2021.-2030. godine i Godišnje programe koji se donose na temelju navedenog Višegodišnjeg programa.

Fiskalni učinak na druge proračune:

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (Fond) kroz poslove i aktivnosti svoje redovne djelatnosti, a što se odnosi na područje cijele Hrvatske pa tako i na otoke, iz svog Financijskog plana za 2025. godinu i projekcijama za 2026. i 2027. godinu istaknuo je niz financijskih aktivnosti na kojima su osigurana sredstva za  javne pozive i natječaje, a koji bi (pozivi i natječaji) mogli biti područje interesa prijavitelja s otoka. U programu 2001  PROGRAMI I PROJEKTI ZAŠTITE OKOLIŠA Fond slijedom rečenog navodi aktivnosti: K200002 Sanacija odlagališta otpada, K200003 Gospodarenje otpadom - izgradnja centara za gospodarenje otpadom, K200006 Zaštita i očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti, K200008 Ostali projekti i programi zaštite okoliša, K200012 Sanacija odlagališta komunalnog otpada sufinancirana iz EU, K200019 Poticanje odvojenog prikupljanja otpada i recikliranje, K200021 Potpora prilagodbi klimatskim promjenama i K200024 Ostali projekti sufinancirani sredstvima EU fondova. Kroz program 2002 PROGRAMI I PROJEKTI ENERGETSKE UČINKOVITOSTI, Fond, u istom smislu ističe aktivnosti: K200027 Poticanje korištenja obnovljivih izvora energije, K200030 Poticanje energetske učinkovitosti u prometu, K200032 Ostali projekti i programi energetske učinkovitosti i A200004 Provedba aktivnosti energetske učinkovitosti na lokalnoj i nacionalnoj razini RH.

Jedinice područne (regionalne) samouprave su nositeljice izrade županijskih planova razvoja otoka (članka 17. ovoga Zakona)  u sedam obalno-otočnih županija: Istarska županija, Primorsko-goranska županija, Ličko-senjska županija, Zadarska županija, Šibensko-kninska županija, Splitsko-dalmatinska županija i Dubrovačko-neretvanska županija, što će se, ovisno o  procjeni potrebe kao i obvezi samih županija za ažuriranjem i dopunama/izmjenama županijskih planova prema  razvojnim prioritetima, kao i dinamici provedbe potrebnih postupaka, u  nekoj mjeri odraziti i na njihove proračune, kroz redovnu djelatnost.

Za jedinice lokalne samouprave – 51 jedinica lokalne samouprave na otocima i 8 jedinica lokalne samouprave na kopnu nadležne za otoke, Ministarstvo kao nositelj provedbe ovoga Zakona ne nalazi fiskalni učinak u smislu rashoda, osim onoga što  se jedinica lokalne samouprave kroz svoju djelatnost i nadležnost same, sa već planiranim i osiguranim sredstvima, dragovoljno uključe u provedbu mjera uređenih ovim Zakonom.

Potrebna sredstva za provođenje ovoga Zakona osigurana su u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2025. godinu i projekcijama za 2026. i 2027. godinu, na razdjelima 061 Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije   i 065 Ministarstvo mora prometa i infrastrukture u ukupnom iznosu  do 329.038.294 eura.

PRIJEDLOG ZAKONA O OTOCIMA

DIO PRVI

OPĆE ODREDBE

Predmet Zakona

Članak 1.

Ovim se Zakonom uređuje način upravljanja razvojem i zaštitom hrvatskih otoka, institucionalni okvir za upravljanje razvojem otoka, mjere za poticanje razvoja otoka, razvrstavanje otoka i vrednovanje razvijenosti otoka te praćenje i izvještavanje o provedbi politike razvoja otoka u svrhu učinkovitog korištenja sredstava državnog proračuna, fondova Europske unije i drugih izvora financiranja.

Cilj Zakona

Članak 2.

Cilj Zakona je otočnom  razvojnom politikom usmjeravati aktivnosti prema društveno-gospodarskom razvoju otoka i demografskoj održivosti kroz stvaranje uvjeta koji će svim otocima omogućavati realizaciju vlastitih razvojnih potencijala, poboljšanje kvalitete života i stvaranje jednakih prilika kao na kopnu, s osobitim fokusom na k ljučne odrednice razvoja otoka .

Interes Republike Hrvatske za osobitu zaštitu otoka

Članak 3.

S obzirom na interes Republike Hrvatske za osobitu zaštitu otoka, ovim se Zakonom uređuje način na koji se otočna dobra mogu održivo koristiti u svrhu razvojne politike koja se treba usmjeriti na prevladavanje ograničenja s kojima se otoci i otočani suočavaju.

Otoci kao područja s razvojnim posebnostima

Članak 4.

Otoci Republike Hrvatske područja su s razvojnim posebnostima određena zakonom kojim se uređuje upravljanje regionalnim razvojem Republike Hrvatske te im se određuje poseban planski i programski pristup nositelja politike područnog (regionalnog) i otočnog razvoja.

Značenje pojmova

Članak 5.

(1) Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona te propisa i akata koji se donose na temelju ovoga Zakona imaju sljedeće značenje:

1. otok – prirodno nastali dio kopna okružen morem čija je površina jednaka ili veća od 4.000 m2

2. hrid - prirodno nastali dio kopna okružen morem čija je površina manja od 4.000 m2

3. ministar – ministar nadležan za regionalni razvoj i fondove Europske unije

4. Ministarstvo - ministarstvo nadležno za regionalni razvoj i fondove Europske unije

5 . obalno-otočne jedinice područne (regionalne) samouprave – jedinice područne (regionalne) samouprave na čijem se području nalaze otoci

6 . održivi razvoj otoka – dugoročni proces unaprjeđenja otočnog gospodarstva i otočne zajednice koji se ostvaruje prepoznavanjem, poticanjem i upravljanjem otočnim razvojnim potencijalom i korištenjem raspoloživih resursa uz najmanje moguće ugrožavanje okoliša

7. otočani - hrvatski državljani koji imaju prebivalište na otoku ili na poluotoku Pelješcu i državljani drugih zemalja koji imaju odobreno dugotrajno boravište ili stalni boravak u Republici Hrvatskoj i prijavljeno prebivalište na otoku

8. otočna razvojna politika – skup propisa, akata, mjera i programa koji višesektorski zadiru u sve sfere otočnog života i razvoja te se svojim odredbama odnosi na djelokruge više tijela državne uprave, jedinica područne (regionalne) samouprave i jedinica lokalne samouprave na otocima, kao i onih na kopnu koje u svom sastavu imaju otoke

9. otočni poslodavci – fizičke osobe koje se bave djelatnošću slobodnih zanimanja na otocima, obrtnici i pravne osobe koje svoju registriranu gospodarsku djelatnost obavljaju na otocima, neovisno o svom sjedištu

10. Otočno vijeće – višeresorno koordinacijsko tijelo za provedbu otočne razvojne politike

11. otočnost – skup geografskih, društvenih, povijesnih, gospodarskih i ekoloških posebnosti proizašlih iz potpune okruženosti morem

12. Registar otoka - temeljni registar otoka i hridi u Republici Hrvatskoj s podacima i pokazateljima svakog pojedinog otoka

13. voda – voda namijenjena za ljudsku potrošnju u skladu sa zakonom kojim se uređuje voda namijenjena za ljudsku potrošnju.

14. otočni koordinator – funkcija uspostavljena pri regionalnim koordinatorima radi obavljanja poslova  organiziranja, pokretanja i koordiniranja planova i projekata važnih za održivi razvoj otoka.

(2) Izrazi koji se koriste u ovome Zakonu, a imaju rodno značenje odnose se jednako na muški i ženski rod.

DIO DRUGI

HRVATSKO OTOČJE

Otočni teritorij

Članak 6.

(1) Hrvatsko otočje je jedinstvena geografska cjelina koja se sastoji od 1244 otoka i hridi (dalje u tekstu: otoci) koji su sastavni dio teritorija Republike Hrvatske.

(2) Poluotok Pelješac u smislu ovoga Zakona ima status otoka.

(3) Popis otoka prikazan je u Registru otoka iz članka 12. ovoga Zakona.

Razvrstavanje otoka

Članak 7.

(1) U svrhu planiranja i provedbe programa, projekata, mjera i aktivnosti propisanih ovim Zakonom, otoci se razvrstavaju prema:

a) nastanjenosti

b) udaljenosti od kopna

c) specifičnom položaju.

(2) Tijela državne uprave i druga javnopravna tijela dužna su prilikom izrade propisa i drugih akata iz svoje nadležnosti voditi računa o razvrstavanju iz stavka 1. ovoga članka.

Razvrstavanje otoka po nastanjenosti

Članak 8.

(1) Otoci se prema nastanjenosti dijele na:

1. nastanjene otoke

2. nenastanjene otoke.

(2) Nastanjene otoke čine otoci koji imaju evidentiranu nastanjenost i otoci sa svjetioničarskom posadom.

(3) Nenastanjene otoke čine otoci koji nemaju evidentiranu nastanjenost.

(4) Ministarstvo nastanjenost otoka evidentira putem podataka iz popisa stanovništva, podataka o prebivalištu iz javnog registra te podataka o svjetionicima sa svjetioničarskom posadom iz javnog registra .

(5) Posebnu skupinu nenastanjenih otoka čine povremeno nastanjeni otoci koju čine otoci na kojima se boravi u dužim i kraćim razdobljima tijekom godine zbog obavljanja poljoprivredne, ribarske, turističke, ugostiteljske, hotelijerske, znanstveno-obrazovne i druge djelatnosti.

(6) Popis otoka iz stavka 1. ovoga članka prikazan je u Registru otoka iz članka 12. ovoga Zakona.

Razvrstavanje otoka prema udaljenosti od kopna

Članak 9.

(1) Otoci se prema udaljenosti od kopna dijele na:

1. pučinske otoke – skupina otoka udaljenijih od kopna

2. priobalne otoke – skupina otoka bližih kopnu

3. premošteni otoci i poluotok Pelješac – skupina otoka mostom povezanih s kopnom.  

(2) Popis otoka u skladu sa stavkom 1. ovoga članka prikazan je u Registru otoka iz članka 12. ovoga Zakona.

Razvrstavanje otoka prema specifičnom položaju

Članak 10.

(1) Otoci sa specifičnim položajem predstavljaju nastanjene otoke u skladu sa člankom 8. stavkom 2. ovoga Zakona, kojima se sjedište jedinice lokalne samouprave nalazi na kopnu ili na drugom otoku.

(2) Popis otoka iz stavka 1. ovoga članka prikazan je u Registru otoka iz članka 12. ovoga Zakona.

Vrednovanje otoka prema otočnim razvojnim pokazateljima

Članak 11.

(1) Uvažavajući otočnost, razvijenost nastanjenih otoka vrednuje se otočnim razvojnim pokazateljima.

(2) Otočni razvojni pokazatelji predstavljaju skup podataka kojima se određuje, prati i vrednuje razvijenost pojedinog otoka i tako oblikuje osnova za vođenje otočne razvojne politike.

(3) Svrha vrednovanja iz stavka 1. ovoga članka je određivanje stanja i smjera razvoja, te razvojnih potreba svakog pojedinog otoka sukladno vrijednostima njihovih otočnih razvojnih pokazatelja.

(4) Ministarstvo kontinuirano prati razvoj otoka i vrednuje njihovu razvijenost najmanje jednom u tri godine.

(5) Postupak vrednovanja iz stavka 1. ovoga članka provodi Ministarstvo.

(6) Tijela državne uprave i druga javnopravna tijela dužna su na zahtjev Ministarstva dostaviti podatke iz svojih očevidnika i drugih evidencija potrebne za vrednovanje razvijenosti otoka.

(7) Podatke o vrednovanju razvijenosti otoka Ministarstvo objavljuje na svojim mrežnim stranicama.

(8) Otočne razvojne pokazatelje i p ostupak vrednovanja razvijenosti otoka propisuje ministar pravilnikom.

Registar otoka

Članak 12.

(1) Svrha Registra otoka je stvaranje jedinstvenog šifrarnika otoka u Republici Hrvatskoj, izgradnja podatkovnih i kartografskih evidencija za područje otoka koje služe kao alat za učinkovito upravljanje, strateško planiranje i usmjeravanje politike razvoja otoka te povezivanje s drugim registrima tijela državne uprave i drugih javnopravnih tijela.

(2) Ministar pravilnikom propisuje način vođenja i podatke koji se vode u Registru otoka iz stavka 1. ovoga članka, kao i postupak, metodologiju ustrojavanja i povezivanja Registra otoka s drugim registrima.

DIO TREĆI

INSTITUCIONALNI OKVIR

Otočna razvojna politika

Članak 13.

(1) Ministarstvo je nositelj politike otočnog razvoja.

(2) Tijela državne uprave i druga javnopravna tijela dužna su prilikom izrade programa koji obuhvaćaju otoke provesti analizu o njihovom utjecaju na otoke te istu dostaviti ministarstvu.

(3) Svrha analize iz stavka 2. ovoga članka je jačanje koordinacijske uloge Ministarstva u provedbi politike otočnog razvoja te poticanje tijela državne uprave i drugih javnopravnih tijela na adresiranje otočnih potreba u skladu s ciljem otočne razvojne politike iz članka 2. ovoga Zakona.

(4) Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave moraju voditi posebnu brigu o otocima koji su obuhvaćeni njihovim područnim ustrojstvom pri provođenju postupaka dodjeljivanja sredstava za projekte, mjere i aktivnosti iz svoje nadležnosti.

(5) Sadržaj i način izrade analize iz stavka 2. ovoga članka propisuje ministar pravilnikom.

Otočno vijeće

Članak 14.

(1) Otočno vijeće je savjetodavno tijelo u postupcima izrade i provođenja programa, planova, projekata, mjera i aktivnosti održivog razvoja otoka.

(2) Članove Otočnog vijeća čine:

a) predstavnici Hrvatskoga sabora

b) predstavnici Vlade Republike Hrvatske

c) predstavnici tijela državne uprave i/ili nadležnih javnopravnih tijela

d) predstavnici jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u čijoj su nadležnosti otoci odnosno dijelovi otoka

e) predstavnici regionalnih koordinatora iz obalno-otočnih jedinica područne (regionalne) samouprave

f) dionici koji djeluju na otocima ili se bave razvojem otoka

(3) Ministar može imenovati novo Otočno vijeće ili izmijeniti pojedine članove Otočnog vijeća.

(4) Ministar može osnovati tematske radne skupine koje se sastoje od članova Otočnog vijeća za provedbu programa i planova održivog razvoja otoka iz stavka 1. ovoga članka.

(5) U rad Otočnog vijeća i u rad tematskih radnih skupina iz stavka 5. ovoga članka mogu se prema potrebi uključiti i predstavnici drugih nadležnih tijela i institucija te stručnjaci iz drugih relevantnih područja, o čemu odlučuje ministar.

(6) Za svoj rad u Otočnom vijeću članovi Otočnog vijeća ne primaju naknadu.

(7) Ministar imenuje Otočno vijeće i mijenja članove Otočnog vijeća odlukom.

Otočni koordinatori

Članak 15.

(1) Otočni koordinatori su uspostavljeni u regionalnim koordinatorima radi obavljanja poslova organiziranja, pokretanja i koordiniranja planova i projekata važnih za održivi razvoj otoka.

(2) Otočni koordinatori obavljaju poslove iz stavka 1. ovoga članka u okviru propisanih poslova regionalnog koordinatora, sukladno propisu kojim se uređuje upravljanje regionalnim razvojem Republike Hrvatske, isključivo za otočno područje koje obuhvaća otok ili skupinu otoka koji se nalaze unutar obalno-otočne jedinice područne (regionalne) samouprave za koju je nadležan regionalni koordinator.

(3) Osim poslova iz stavka 2. ovoga članka, otočni koordinatori za otočno područje obavljaju sljedeće poslove:

- surađuju s Ministarstvom na poslovima strateškog planiranja i upravljanja razvojem otoka

- sudjeluju u pripremi, odabiru i provedbi projekata, programa i mjera za razvoj otoka

- na zahtjev Ministarstva prikupljaju i dostavljaju podatke o otocima s regionalne i lokalne razine

- obavljaju i druge poslove sukladno ovom Zakonu.

(4) Međusobne odnose te prava i obveze u vezi s osiguravanjem financiranja i drugih uvjeta potrebnih za rad otočnih koordinatora iz ovoga članka Ministarstvo i regionalni koordinatori uredit će sporazumom.

(5) Broj otočnih koordinatora za svaku obalno-otočnu jedinicu područne (regionalne) samouprave i obuhvat otočnog područja iz stavka 2. ovoga članka za svakog otočnog koordinatora utvrđuje se odlukom koju donosi ministar.

DIO ČETVRTI

PLANIRANJE I PROGRAMIRANJE

Nacionalni plan razvoja otoka

Članak 16.

(1) Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog Ministarstva, donosi Nacionalni plan razvoja otoka (dalje u tekstu: Nacionalni plan) kao temeljni akt strateškog planiranja za područje otoka.

(2) Nacionalni plan predstavlja srednjoročni akt strateškog planiranja razvoja otoka od nacionalnog značaja koji se donosi u skladu sa zakonom kojim se uređuje sustav strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske .

(3) Nacionalni plan doprinosi provedbi ciljeva iz Nacionalne razvojne strategije u području razvoja otoka.

(4) Analiza razvojnih potreba i potencijala otočnog prostora u okviru Nacionalnog plana slijedi ključne odrednice razvoja otoka iz članka 18. stavka 1. ovoga Zakona.

(5) Nacionalni plan predstavlja okvir za oblikovanje programa, projekata, mjera i aktivnosti koji se odnose na otoke u provedbenim programima tijela državne uprave i drugih javnopravnih tijela.

Županijski plan razvoja otoka

Članak 17.

(1) Županijski plan razvoja otoka donosi obalno-otočna jedinica područne (regionalne) samouprave  kao dodatak svog plana razvoja.

(2) Županijski plan razvoja otoka predstavlja viziju razvoja, razvojne potrebe i razvojne potencijale otoka te posebne ciljeve i prioritete javne politike prema otocima, uvažavajući društvene, gospodarske, klimatske i okolišne ciljeve.

(3) Županijski plan razvoja otoka odnosi se na sve otoke odnosno dijelove otoka na području iste obalno-otočne jedinice područne (regionalne) samouprave.

Ključne odrednice razvoja otoka  

Članak 18.

(1) Ključne odrednice razvoja otoka su:

1. aktivno sudjelovanje u prilagodbi te ublažavanju klimatskih promjena na otocima

2. zamjena fosilnih goriva energijom iz obnovljivih izvora i povećanje energetske učinkovitosti radi smanjenja emisija ugljičnih plinova te jačanja energetske neovisnosti otoka

3. osnivanje otočnih energetskih zajednica sa ciljem omogućavanja povećanja proizvodnje, akumuliranja te podizanja samodostatnosti i razmjene energije na otocima

4. unaprjeđenje dostupnosti širokopojasne infrastrukture i elektroničkih komunikacijskih mreža vrlo velikog kapaciteta

5. promicanje dostupne, pouzdane i održive mobilnosti na otocima i učinkovite prometne povezanosti

6. prilagodba mogućem smanjenju kapaciteta izvorišta na otocima i ublažavanje nedostatka i oskudice vode primjenom  alternativnih i pametnih načina upravljanja vodnim resursima i sustavima javne vodoopskrbe

7. stvaranje područja bez odlaganja otpada promicanjem kružnog i resursno učinkovitog gospodarstva

8. jačanje zaštite i očuvanja prirode, otočnih ekosustava na kopnu i moru, bioraznolikosti, prirodnog kapitala i zelene infrastrukture te smanjenje svih oblika onečišćenja

9. osiguravanje potrebne infrastrukture s ciljem zadržavanja ribarstva na otocima i poticanja održivog razvoja marikulture

10. održiva valorizacija te pametno upravljanje i korištenje kulturne baštine otoka

11.diverzifikacija otočnog gospodarstva održivim iskorištavanjem otočnih resursa i  posebnosti otoka te poticanjem zadružnog poduzetništva u stvaranju novih, inovativnih i održivih lokalnih djelatnosti

12.jačanje i promoviranje pristupa kvalitetnom predškolskom odgoju, obrazovanju, cjeloživotnom učenju i zapošljavanju, socioekonomska uključenost, jačanje funkcionalnih otočnih zajednica, civilnog društva i participacija građana na otocima

13. osiguravanje jednakog pristupa zdravstvenoj i socijalnoj skrbi i jačanje otpornosti zdravstvenog sustava na otocima

14. prelazak na alternativne, dugoročne, održive i odgovorne oblike turizma na otocima

15. unaprjeđenje infrastrukture i tehnologije za upravljanje u kriznim situacijama

16. dostupno i priuštivo stambeno zbrinjavanje e osiguravanje priuštivog stanovanja radno aktivnom stanovništvu, posebno u deficitarnim zanimanjima 

17. promicanje demografske revitalizacije

18. poticanje ostanka te povratka iseljenog i doseljavanja novog stanovništva 

19. unaprjeđenje obiteljske politike i socijalnih usluga.

(2) Tijela državne uprave prilikom izrade zakonskih i podzakonskih akata i akata strateškog planiranja koji podupiru ključne odrednice razvoja otoka iz stavka 1 . ovoga članka dužna su uključiti Ministarstvo u izradu istih.

DIO PETI

MJERE ZA RAZVOJ OTOKA

Mjere za poboljšanje kvalitete života na otocima

Članak 19.

(1) U cilju poboljšanja kvalitete života na otocima ovim Zakonom razrađuju se sljedeće mjere:

- vodoopskrba i odvodnja na otocima

- povlašteni javni pomorski prijevoz

- povlašteni besplatni javni otočni cestovni prijevoz

- infrastrukturni razvoj otoka

- Hrvatski otočni proizvod

- poticanje razvoja civilnog društva na otocima

- poticanje konkurentnosti i rasta poduzetništva na otocima

- razvoj zdravstvene zaštite na otocima

- gospodarenje otpadom na otocima.

(2) Otočna iskaznica je javna isprava koja se koristi kao sredstvo elektroničke autentifikacije za pristup sustavu otočnih mjera koje se provode na temelju ovoga Zakona ili drugih propisa.

Vodoopskrba na otocima

Članak 20.

(1) Radi  zadržavanja stanovništva i poboljšanja uvjeta života i poslovanja na otocima, u otočnim naseljima ili dijelovima otočnih naselja koja nisu priključena na sustav javne vodoopskrbe, opskrba vodom osigurava se u skladu s ovim Zakonom.

(2) Popis naselja iz stavka 1. ovoga članka Ministarstvu dostavljaju jedinice lokalne samouprave, a nadležni javni isporučitelj vodnih usluga dužan je u naseljima iz stavka 1. ovoga članka isporučivati vodu plovilima vodonoscima i/ili autocisternama.

(3) Uvjeti isporuke vode plovilom vodonoscem i/ili autocisternom određuju se u skladu s propisima kojima se uređuju vodne usluge i voda namijenjena za ljudsku potrošnju.

(4) Otočaninu, stanovniku naselja iz stavka 1. ovoga članka osigurava se opskrba vodom u količini do najviše 85 m3 godišnje po cijeni koja je jednaka cijeni vode koju plaća ista kategorija korisnika u mjestu iz kojeg se voda isporučuje, a naknada troškova prijevoza vode isplaćuje se nadležnom javnom isporučitelju vodnih usluga iz stavka 2. ovoga članka na temelju ugovora sklopljenog s Ministarstvom.

(5) Ministarstvu podatke o osobama koje imaju status otočana unutar područja iz stavka 1. ovoga članka (ime i prezime, mjesto i adresa stanovanja na koju je osoba prijavljena, osobni identifikacijski broj, datum podnošenja prijave prebivališta) elektroničkim putem dostavlja ministarstvo nadležno za unutarnje poslove iz zbirki podataka o prebivalištu i boravištu sa središnjeg informacijskog sustava, sukladno propisima o zaštiti osobnih podataka.

(6) Naknadu troškova prijevoza iz stavka 4. ovoga članka nadležni javni isporučitelj vodnih usluga potražuje od Ministarstva, u skladu s isporučenim količinama vode, na temelju zahtjeva ovjerenog od jedinice lokalne samouprave.

(7) Ministarstvo će subvencionirati troškove prijevoza vode na otocima i izvan područja iz stavka 1. ovoga članka kada nastane potreba za količinom vode većom od mogućnosti opskrbe putem sustava javne vodoopskrbe, a uslijed akcidentnih i kriznih situacija , dugih sušnih razdoblja, o čemu, na zahtjev nadležnog javnog isporučitelja vodnih usluga uz suglasnost jedinice lokalne samouprave, odlučuje ministar odlukom.

(8) Ministarstvo će subvencionirati troškove prijevoza vode plovilom vodonoscem i/ili autocisternom iz stavka 4. i 7. ovoga članka ovisno o mogućnostima i sukladno osiguranim sredstvima za tu namjenu u državnom proračunu Republike Hrvatske na proračunskoj stavci Ministarstva.

Opskrba otočnih gospodarskih subjekata vodom

Članak 21.

(1) Fizičke i pravne osobe koje obavljaju  gospodarsku djelatnost u otočnom naselju ili dijelu otočnog naselja koje nije priključeno na sustav javne vodoopskrbe (otočni gospodarski subjekti)  mogu ostvariti bespovratna financijska sredstva za mjeru financiranja 100% troškova prijevoza vode plovilom vodonoscem i/ili autocisternom, koja im se isplaćuju  izravno.

(2) Sredstva za provedbu mjere iz stavka 1. ovoga članka osiguravaju se ovisno o mogućnostima i sukladno osiguranim sredstvima za tu namjenu u državnom proračunu na proračunskoj stavci Ministarstva, a dodjeljuju se jednom godišnje putem javnog poziva kojeg objavljuje Ministarstvo u skladu s programom kojim se definira financiranje troškova prijevoza vode plovilom vodonoscem i/ili autocisternom za otočne gospodarske subjekte, kojeg donosi ministar.

Poticanje vodoopskrbnih sustava na otocima

Članak 22.

(1) U skladu s ključnim odrednicama razvoja otoka iz članka 18. ovoga Zakona, Ministarstvo potiče razvoj vodno-komunalne infrastrukture u smislu rekonstrukcije postojeće mreže javne vodoopskrbe, građenja novih vodoopskrbnih sustava radi proširenja mreže javne vodoopskrbe i izgradnje uređaja za desalinizaciju bočate i morske vode na otocima, s posebnim naglaskom na pučinske i otoke sa specifičnim položajem.

(2) Jedinici lokalne samouprave koja sudjeluje u financiranju građevine iz stavka 1. ovoga članka Ministarstvo dodjeljuje sredstva u okviru javnog poziva i programa iz članka 26. ovoga Zakona.

(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo bespovratnim sredstvima sufinancira alternativne i individualne sustave vodoopskrbe fizičkim osobama  nositeljima kućanstava u otočnim naseljima u kojima ne postoji sustav javne vodoopskrbe, niti je izgradnja istog planirana višegodišnjim planom gradnje nadležnog javnog isporučitelja vodnih usluga u idućih najmanje četiri godine.

(4) O činjenicama iz stavka 3. ovoga članka nadležni javni isporučitelj vodnih usluga, na pisani zahtjev fizičke osobe nositelja kućanstva, izdaje potvrdu.

(5) Sredstva iz stavka 3. ovoga članka dodjeljuju se u okviru javnog poziva kojeg objavljuje Ministarstvo na temelju programa poticanja alternativnih i individualnih sustava vodoopskrbe, kojeg donosi ministar.

(6) Sredstva iz stavka 2. i 3. ovoga članka osiguravaju se sukladno osiguranim sredstvima za tu namjenu u državnom proračunu na proračunskoj stavci Ministarstva.

Ekološko zbrinjavanje otpadnih voda iz kućanstava

Članak 23.

(1) U otočnim naseljima ili dijelovima otočnih naselja koja nisu priključena na sustav javne odvodnje, s posebnim naglaskom na pučinske i otoke sa specifičnim položajem, Ministarstvo potiče ekološko zbrinjavanje sanitarnih otpadnih voda  iz kućanstava u skladu s aktom o odvodnji otpadnih voda koji je definiran zakonom kojim se uređuju vode.

(2) Ministarstvo aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka potiče kroz dodjelu bespovratnih financijskih sredstava koja se dodjeljuju ovisno o mogućnostima i sukladno osiguranim sredstvima u državnom proračunu za tu namjenu,  na proračunskoj stavci Ministarstva.

(3) Prihvatljivi prijavitelji za dodjelu sredstava iz stavka 2. ovoga članka su fizičke osobe nositelji kućanstava iz stavka 1. ovoga članka.

(4) Sredstva iz stavka 2. ovoga članka dodjeljuju se u okviru javnog poziva kojeg objavljuje Ministarstvo na temelju programa poticanja ekološkog zbrinjavanja otpadnih voda iz kućanstava iz stavka 1. ovoga članka, kojeg donosi ministar.

Povlašteni javni pomorski prijevoz

Članak 24.

(1) Otočani imaju pravo na povlašteni javni pomorski prijevoz na svim linijama s obvezom javne usluge koje povezuju otoke s kopnom i otoke međusobno i na povlašteni javni pomorski prijevoz svojih vozila u skladu s posebnim propisima.

(2) Cilj mjere iz stavka 1. ovoga članka je omogućiti pouzdano i adekvatno povezivanje svakog naseljenog otoka sa sjedištem jedinice lokalne samouprave i županijskim centrom tijekom cijele kalendarske godine.

(3) Povlašteni prijevoz putnika i vozila otočana iz stavka 1. ovoga članka propisan je zakonom kojim se uređuje javni obalni linijski pomorski promet.

Povlašteni i besplatni javni otočni cestovni prijevoz

Članak 25.

(1) Otočani imaju pravo na pouzdan, dostupan, adekvatan i povlašten javni cestovni prijevoz na linijama koje prometuju na istom otoku, povezuju otok s kopnom i otoke međusobno.

(2) Cijene javnog cestovnog prijevoza na linijama koje povezuju otok s kopnom i otoke međusobno te cijene javnog otočnog cestovnog prijevoza za otočane ne smiju biti veće od cijene prijevoza na linijama iste udaljenosti u javnom cestovnom prijevozu matične obalno-otočne jedinice područne (regionalne) samouprave.

(3) Besplatan javni otočni cestovni prijevoz imaju sljedeće kategorije otočana:

– djeca do navršene osme godine života

– učenici i studenti

– umirovljenici

– stariji od 65 godina

– djeca s teškoćama u razvoju

– osobe s invaliditetom

– osoba koja je u pratnji djeteta s teškoćama u razvoju ili osobe s invaliditetom, osim kada osoba u pratnji ostvaruje pravo na besplatni prijevoz u skladu s posebnim propisom.

(4) Osim kategorija otočana iz stavka 3. ovoga članka,  besplatan javni otočni cestovni prijevoz ima:

– dijete s teškoćama u razvoju kojem je utvrđen III. ili IV. stupanj  ežine invaliditeta - oštećenja funkcionalnih sposobnosti, bez obzira na mjesto prebivališta

– učenik i student koji se školuje odnosno studira na otoku

– osoba s invaliditetom kod koje je utvrđeno tjelesno oštećenje donjih ekstremiteta 80 % ili više, hrvatski ratni vojni invalid sa 100 % tjelesnog oštećenja te osoba s invaliditetom kojoj je utvrđen III. ili IV. stupanj težine invaliditeta- oštećenja funkcionalnih sposobnosti, bez obzira na mjesto prebivališta

– osoba koja je u pratnji djeteta s teškoćama u razvoju iz podstavka 1. ovoga stavka ili osobe s invaliditetom iz podstavka 3. ovoga stavka, osim kada osoba u pratnji ostvaruje pravo na besplatni prijevoz u skladu s posebnim propisom

– korisnik doma za starije i nemoćne osobe na otocima.

(5) Dijete s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom iz stavka 3. ovoga članka, koja zbog invaliditeta za ostvarivanje svojih osobnih potreba ne može koristiti javni otočni cestovni prijevoz, ima pravo na novčanu naknadu za nadoknadu troškova vlastitog prijevoza, najviše do punog iznosa cijene vozne karte za javni cestovni prijevoz na relaciji na kojoj ostvaruje svoje osnovne potrebe.

(6) Zahtjev za ostvarivanje prava na novčanu naknadu iz stavka 5. ovoga članka podnosi se nadležnom upravnom tijelu obalno-otočne jedinice područne (regionalne) samouprave prema mjestu prebivališta.

(7) Uz zahtjev iz stavka 6. ovoga članka prilaže se izjava o troškovima vlastitog prijevoza i relaciji putovanja te liječnička potvrda u kojoj je obrazložen opravdan razlog zbog kojeg nije moguće koristiti javni linijski prijevoz kao i podatak radi li se o trajnom ili vremenski ograničenom razlogu.

(8) Na sva pitanja koja nisu uređena ovim Zakonom, a odnose se na provedbu mjere iz ovoga članka, primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje prijevoz u cestovnom prometu.

(9) Sredstva za ostvarivanje prava iz ovoga članka osiguravaju se u državnom proračunu Republike Hrvatske na proračunskoj stavci ministarstva nadležnog za pomorstvo i promet, a dodjeljuju se obalno-otočnim jedinicama područne (regionalne) samouprave.

Infrastrukturni razvoj otoka

Članak 26.

(1) Program kojim se potiče infrastrukturni razvoj otoka odnosi se na sve nastanjene otoke Republike Hrvatske, a usmjeren je na infrastrukturne projekte kojima se izvršavaju zahvati u prostoru prema ključnim odrednicama razvoja otoka iz članka 18. ovoga Zakona.

(2) Ministarstvo jednom godišnje, na temelju programa iz stavka 1. ovoga članka kojeg donosi ministar, na mrežnim stranicama Ministarstva raspisuje javni poziv za dostavu prijedloga infrastrukturnih projekata iz stavka 1. ovoga članka za odobravanje financijskih sredstava .

(3) Prihvatljivi predlagatelji projekata iz stavka 1. ovoga članka su  jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave kojima nastanjeni otoci teritorijalno i administrativno pripadaju s posebnim naglaskom na pučinske i otoke sa specifičnim položajem.

(4) Sredstva  iz stavka 2. ovoga članka osiguravaju se ovisno o mogućnostima i sukladno osiguranim sredstvima za tu namjenu u državnom proračunu na proračunskoj stavci Ministarstva, a dodjeljuju se na temelju sklopljenog ugovora s Ministarstvom, po provedenom javnom pozivu iz stavka 2. ovoga članka.

Hrvatski otočni proizvod

Članak 27.

(1) Program »Hrvatski otočni proizvod« (dalje u tekstu: Program HOP) donosi ministar.

(2) Cilj je Programa HOP poticanje proizvodnje i plasmana te promocija izvornih ili inovativnih otočnih proizvoda, tradicije i baštine.

(3) Temeljem Programa HOP, Ministarstvo jednom godišnje, putem javnog poziva dodjeljuje oznaku »Hrvatski otočni proizvod« (dalje u tekstu: oznaka HOP) otočnim proizvodima i nematerijalnom dobru u svrhu očuvanja otočne tradicije i identiteta.

(4) Zahtjev za  dodjelu oznake HOP mogu podnijeti otočni subjekti – fizičke i pravne osobe koje svoju djelatnost obavljaju na otoku.

(5) O zahtjevu iz stavka 4. ovoga članka, na prijedlog stručnog povjerenstva za dodjelu oznake HOP, Ministarstvo donosi rješenje u upravnom postupku.

(6) Otočni subjekt kojemu je izdano rješenje o dodjeli oznake HOP  može ostvariti pravo na dodjelu bespovratnih financijskih sredstva radi sufinanciranja troškova analitičkih ispitivanja za otočni proizvod za koji je dodijeljena oznaka HOP, sukladno odredbama Programa HOP ovisno o mogućnostima i sukladno osiguranim sredstvima za tu namjenu u državnom proračunu Republike Hrvatske na proračunskoj stavci Ministarstva.

(7) Ministarstvo će ukinuti rješenje kojim je dodijeljena oznaka HOP ako se kontrolom koju provodi Ministarstvo utvrdi da otočni subjekt više ne ispunjava uvjete na osnovi kojih je oznaka dodijeljena.

(8) Protiv rješenja iz stavaka 5. i 7. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred nadležnim upravnim sudom.

(9) Pravilnikom o dodjeli oznake HOP, kojeg donosi ministar, uređuju se pitanja u vezi s djelokrugom, brojem članova i sastavom stručnih povjerenstava za dodjelu oznake HOP, kategorijama proizvoda za koje se oznaka HOP dodjeljuje,  izgledom oznake HOP, načinom vođenja evidencije subjekata kojima je dodijeljena oznaka HOP te provođenjem kontrole nad korištenjem oznake HOP.

Promocija Hrvatskog otočnog proizvoda

Članak 28.

(1) U cilju promocije i jačanja vidljivosti Programa HOP Ministarstvo dodjeljuje bespovratna financijska sredstva za sufinanciranje promotivnih aktivnosti Programa HOP putem javnog poziva koji se jednom godišnje objavljuje na mrežnim stranicama Ministarstva, a u skladu s Programom HOP.  

(2) Zahtjev za dodjelu bespovratnih financijskih sredstava iz stavka 1. ovoga članka mogu podnijeti jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, javne ustanove, neprofitne organizacije i turističke zajednice.

(3) Sredstva za provedbu mjere iz stavka 1. ovoga članka osiguravaju se ovisno o mogućnostima i sukladno osiguranim sredstvima za tu namjenu u državnom proračunu na proračunskoj stavci Ministarstva, a dodjeljuju se korisnicima iz stavka 2. ovoga članka na temelju sklopljenog ugovora s Ministarstvom.

Poticanje razvoja civilnog društva na otocima

Članak 29.

(1) U skladu s ključnim odrednicama razvoja otoka iz članka 18. ovoga Zakona, Ministarstvo potiče stvaranje povoljnog okruženja za razvoj civilnog društva na otocima, jačajući ulogu i kapacitete organizacija civilnog društva i podržavajući njihovo umrežavanje te međusektorsku suradnju i uključivanje lokalnog stanovništva  u aktivnosti, programe i projekte koje provode organizacije civilnoga društva na otocima.

(2) Ministar donosi program kojim se potiče razvoj civilnog društva na otocima za organizacije civilnog društva osnovane u skladu s propisom kojim se uređuje osnivanje i ostala pitanja vezana za organizacije civilnog društva te imaju sjedište i djeluju na području otoka.

(3) Ministarstvo jednom godišnje, na temelju programa iz stavka 2. ovoga članka, raspisuje javni poziv za dodjelu financijske podrške organizacijama civilnog društva na otocima.

(4) Prilikom dodjele financijske podrške iz stavka 3. ovoga članka, prednost imaju organizacije civilnog društva s pučinskih otoka i otoka sa specifičnim položajem te one koje potiču i provode programe međusektorske suradnje i umrežavanja organizacija civilnoga društva.

(5) Sredstva za ostvarivanje financijske podrške iz stavka 3. ovoga članka osiguravaju se ovisno o mogućnostima i sukladno osiguranim sredstvima za tu namjenu u državnom proračunu na proračunskoj stavci Ministarstva, a dodjeljuju se korisnicima iz stavka 2. ovoga članka na temelju sklopljenog ugovora s Ministarstvom.

Poticanje konkurentnosti i rasta poduzetništva na otocima

Članak 30.

(1) U svrhu poticanja konkurentnosti i rasta poduzetništva  na otocima, otočni poslodavci mogu ostvariti potporu male vrijednosti za mjeru očuvanja radnih mjesta za svakog radnika  koji ima prebivalište na otoku i koji kod istog otočnog poslodavca radi najmanje šest mjeseci bez prekida u razdoblju za koje se potpora dodjeljuje, sukladno pravilima o potporama male vrijednosti.

(2) Temelj za izračun potpore iz stavka 1. ovoga članka čini prosječna mjesečno isplaćena neto plaća po radniku  u pravnim osobama Republike Hrvatske za godinu za koju se potpora dodjeljuje, a koju objavljuje Državni zavod za statistiku.

(3) Prilikom dodjele potpore iz stavka 1. ovoga članka prednost imaju poslodavci koji svoju djelatnost obavljaju na pučinskim otocima i otocima sa specifičnim položajem.

(4) Sredstva za ostvarivanje potpore iz stavka 1. ovoga članka dodjeljuju se  ovisno o mogućnostima i sukladno osiguranim sredstvima za tu namjenu u državnom proračunu Republike Hrvatske na proračunskoj stavci Ministarstva, a dodjeljuju se jednom godišnje putem javnog poziva, u skladu s programom kojim se definira potpora male vrijednosti za otočne poslodavce  sukladno važećim pravilima o potporama, kojeg donosi ministar.

Poticanje zelene i energetske tranzicije otočnih poduzetnika

Članak 31.

(1) U cilju jačanja konkurentnosti Ministarstvo će poticati subjekte mikro, malog i srednjeg poduzetništva koja svoju djelatnost obavljaju na otocima kroz potpore male vrijednosti namijenjene uvođenju pametnih i održivih tehnoloških rješenja i inovativnog pristupa tradicionalnim otočnim djelatnostima te ulaganjima u energetski učinkovitije i ekološki prihvatljivije proizvodne procese kao i primjenu novih tehnoloških rješenja u proizvodnim procesima  kojima se podupire digitalizacija poslovanja.

(2) Prilikom dodjele potpora iz stavka 1. ovoga članka prednost imaju subjekti  mikro, malog i srednjeg poduzetništva koji svoju djelatnost obavljaju na pučinskim otocima i otocima sa specifičnim položajem.

(3) Sredstva za ostvarivanje potpore iz stavka 1. ovoga članka osiguravaju se ovisno o mogućnostima i sukladno osiguranim sredstvima za tu namjenu u državnom proračunu na proračunskoj stavci Ministarstva, a dodjeljuju se jednom godišnje putem javnog poziva, u skladu s programom kojim se definira potpora male vrijednosti za subjekte mikro, malog i srednjeg poduzetništva na otocima, sukladno važećim pravilima o potporama, kojeg donosi ministar.

Razvoj zdravstvene zaštite na otocima

Članak 32.

(1) U svrhu unaprjeđenja zdravstvene zaštite na otocima Ministarstvo dodjeljuje financijska sredstva jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave radi osiguravanja uvjeta za popunjavanje mreže javne zdravstvene službe na otocima.

(2) Ministarstvo financijska sredstva iz stavka 1. ovoga članka dodjeljuje jednom godišnje na temelju javnog poziva.  

(3) Financijska sredstva iz stavka 1. ovoga članka osiguravaju se ovisno o mogućnostima i sukladno osiguranim sredstvima za tu namjenu u državnom proračunu na proračunskoj stavci Ministarstva, a dodjeljuju se korisnicima iz stavka 1. ovoga članka na temelju sklopljenog ugovora s Ministarstvom.

Gospodarenje otpadom na otocima

Članak 33.

(1) Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (dalje u tekstu: Fond) sufinancira prihvatljive troškove prijevoza otpada s otoka na kopno koji se odvija morskim putem, na način utvrđen općima aktima Fonda te sukladno raspoloživim financijskim sredstvima Fonda.

(2) Fond sufinancira i prihvatljive troškove izgradnje i opremanja građevina za gospodarenje otpadom na otocima koje su u sustavu centara za gospodarenje otpadom (pretovarne stanice) te građevina i lokacija koje su od lokalnog interesa poput sanacije službenih odlagališta, lokacija odbačenog otpada u okoliš, reciklažnih dvorišta i mini pretovarnih stanica na otocima, na način utvrđen općim aktima Fonda te sukladno raspoloživim sredstvima Fonda.

(3) Fond u suradnji s jedinicama lokalne samouprave na otocima provodi akcije organiziranog prikupljanja otpada u svrhu poticanja i edukacije stanovništva na pravilno zbrinjavanje, sukladno posebnim propisima.

(4) Ministarstvo korisnicima koji imaju sklopljen ugovor s Fondom o neposrednom sufinanciranju prihvatljivih troškova iz stavaka 1. i 2. ovoga članka sufinancira preostalo učešće iz ugovora koje ne sufinancira Fond.

(5) Ministarstvo financijska sredstva iz stavka 4. ovoga članka dodjeljuje na temelju podnesenog zahtjeva korisnika u okviru javnog poziva kojeg objavljuje Ministarstvo.  

(6) Sredstva iz stavka 4. ovoga članka osiguravaju se ovisno o mogućnostima i sukladno osiguranim sredstvima za tu namjenu u državnom proračunu na proračunskoj stavci Ministarstva, a dodjeljuju se korisnicima iz stavka 5. ovoga članka na temelju sklopljenog ugovora s Ministarstvom.

DIO ŠESTI

GOSPODARENJE NEKRETNINAMA NA OTOCIMA

Katastar i zemljišne knjige na otocima

Članak 34.

(1) Radi održivog razvoja otoka, sređivanje i usklađivanje katastra i zemljišnih knjiga na otocima smatra se prioritetnim i od strateškog značaja.

(2) Sređivanje i usklađenje katastra i zemljišnih knjiga za područje otoka izvršit će nadležna tijela u skladu s posebnim propisima.

(3) Vlada Republike Hrvatske donosi Državni program sređivanja i usklađenja katastra i zemljišnih knjiga na otocima na prijedlog ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa, a izrađuju ga ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa i Državna geodetska uprava.

Pravo prvokupa Republike Hrvatske

Članak 35.

(1) Radi zaštite povremeno nastanjenih i nenastanjenih otoka od neplanskog gospodarenja, Vlada Republike Hrvatske donosi Državni program zaštite i korištenja povremeno nastanjenih i nenastanjenih otoka i okolnog mora u kojem su definirani otoci na kojima se primjenjuje pravo prvokupa Republike Hrvatske.

(2) Vlasnik nekretnine koja se nalazi na otocima iz stavka 1. ovoga članka, koji namjerava takvu nekretninu prodati, dužan je dostaviti pisanu ponudu za prodaju nekretnine nadležnom tijelu za upravljanje imovinom Republike Hrvatske, obalno-otočnoj jedinici područne (regionalne) samouprave i jedinici lokalne samouprave na području na kojem leži nekretnina.

(3) Pravo prvokupa nekretnine iz stavka 2. ovoga članka odnosi se i na njihovo otuđenje na temelju sporazuma o razvrgnuću ili pravomoćne odluke suda o razvrgnuću, unošenjem nekretnine kao uloga u trgovačko društvo, u postupcima podjele društva kapitala, u ovršnim i stečajnim postupcima, kao i u postupcima stjecanja fiducijalnog vlasništva.

(4) Pravo prvokupa na nekretnine iz stavka 2. ovoga članka odnosi se i na njihovo otuđenje na temelju darovnih ugovora, osim kada su darovatelj i obdarenik svrstani u prvi nasljedni red.

(5) Ako vlasnik nekretnine namjerava darovati nekretninu iz stavka 2. ovoga članka osobi koja nije svrstana u prvi nasljedni red, dužan je dostaviti pisanu ponudu za prodaju nekretnine po cijeni utvrđenoj po ovlaštenom sudskom vještaku,  sukladno propisima iz područja procjene vrijednosti nekretnina, nadležnom tijelu za upravljanje imovinom Republike Hrvatske, obalno-otočnoj jedinici područne (regionalne) samouprave te jedinici lokalne samouprave na području na kojem leži nekretnina.

(6) Vlasnik nekretnine dužan je u ponudi iz stavka 2. i stavka 5. ovoga članka navesti naziv otoka na kojemu se nekretnina nalazi, uvjete prodaje i cijenu, uz ponudu priložiti izvod iz zemljišnih i drugih javnih knjiga, izvadak iz katastra zemljišta i kopiju katastarskog plana te izjavu ovjerenu kod javnog bilježnika kojom pod kaznenom i materijalnom odgovornošću jamči zaštitu od evikcije.

(7) Republika Hrvatska ima prvenstvo korištenja prava prvokupa u odnosu na obalno-otočnu jedinicu područne (regionalne) samouprave, a obalno-otočna jedinica područne (regionalne) samouprave u odnosu na jedinicu lokalne samouprave.

(8) Obalno-otočna jedinica područne (regionalne) samouprave i jedinica lokalne samouprave u roku 30 dana od dana zaprimanja ponude iz stavka 2. i stavka 5. ovoga članka pisanim putem obavještava nadležno tijelo za upravljanje imovinom Republike Hrvatske o prihvaćanju ili neprihvaćanju ponude.

(9) Nadležno tijelo za upravljanje imovinom Republike Hrvatske u roku od dva mjeseca od zaprimanja ponude iz stavka 2. i stavka 5. ovoga članka pisanim putem obavještava obalno-otočnu jedinicu područne (regionalne) samouprave i jedinicu lokalne samouprave o prihvaćanju ili neprihvaćanju ponude.

(10) Nadležno tijelo za upravljanje imovinom Republike Hrvatske ili obalno-otočna jedinica područne (regionalne) samouprave ili jedinica lokalne samouprave (u daljnjem tekstu: uključene strane) u roku od tri mjeseca od zaprimanja ponude iz stavka 2. i stavka 5. ovoga članka donosi odluku o prihvaćanju ili neprihvaćanju ponude te o tome pisano obavještava vlasnika nekretnine, preostale uključene strane i Ministarstvo.

(11) U slučaju neprihvaćanja ponude vlasnik može nekretninu prodati drugoj osobi po cijeni koja nije niža od cijene navedene u ponudi i pod uvjetima koji za kupca nisu povoljniji od uvjeta koje sadrži ponuda iz stavka 2. i stavka 5. ovoga članka odnosno može nekretninu darovati osobi koja nije svrstana u prvi nasljedni red.

(12) Ništetan je ugovor o kupoprodaji ili druga raspoložba sklopljena protivno odredbama ovoga članka.

(13) Nadležno tijelo za upravljanje imovinom Republike Hrvatske odluku o prihvaćanju ili neprihvaćanju ponude iz stavka 2. i stavka 5.ovoga članka donosi na temelju mišljenja Ministarstva, ministarstva nadležnog za poslove financija, ministarstva nadležnog za poslove kulture i ministarstva nadležnog za poslove pomorstva i prometa.

(14) Ministarstvo daje mišljenje iz stavka 13. ovoga članka na temelju Državnog programa iz stavka 1. ovoga članka.

(15) Financijska sredstva za izradu Državnog programa iz stavka 1. ovoga članka osiguravaju se ovisno o mogućnostima i sukladno osiguranim sredstvima za tu namjenu u državnom proračunu na proračunskoj stavci Ministarstva.

Nedopuštenost prodaje

Članak 36.

(1) Nekretnina iz članka 35. stavka 1. ovoga Zakona koja je prva čestica do mora ili prva čestica do obalne čestice ne smije biti predmetom prodaje dok se ne odredi granica pomorskog dobra sukladno posebnom zakonu.

(2) Ništetan je ugovor o kupoprodaji sklopljen protivno odredbi stavka 1. ovoga članka.

Gospodarenje nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske

Članak 37.

(1) Nije dopušteno otuđenje nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koje se nalaze na povremeno nastanjenim i nenastanjenim otocima.

(2) Gospodarenje nekretninama iz stavka 1. ovoga članka provodi se raspolaganjem kroz sklapanje odgovarajućeg pravnog posla davanjem u zakup ili koncesiju, osnivanjem prava građenja ili prava služnosti sukladno odredbama posebnog propisa.

DIO SEDMI

PROVEDBA ZAKONA

Izvješćivanje

Članak 38.

Vlada Republike Hrvatske jedanput godišnje izvješćuje Hrvatski sabor o provedbi ovoga Zakona.

Nadzor

Članak 39.

Nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega obavlja Ministarstvo.

DIO OSMI

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Izvršenje zabilježbe

Članak 40.

(1) Zemljišnoknjižni odjel nadležnog općinskog suda, po prijedlogu nadležnog državnog odvjetništva, na temelju članka 35. stavka 1. i članka 37. stavka 1. ovoga Zakona, provest će postupak upisa uknjižbe ili predbilježbe prava prvokupa odnosno zabilježbe zabrane otuđenja  u ime i za korist Republike Hrvatske.

(2) Na traženje nadležnog državnog odvjetništva Državna geodetska uprava dostavit će dokumentaciju potrebnu za podnošenje prijedloga iz stavka 1. ovoga članka.

(3)  U svrhu provedbe upisa zabilježbe odnosno uknjižbe ili predbilježbe iz stavka 1. ovoga članka Državna geodetska uprava po potrebi će provesti katastarsku izmjeru na otocima iz članka 35. stavka 1. ovoga Zakona.

(4) Sredstva potrebna za izvršavanje obveza propisanih ovim člankom osiguravaju se u državnom proračunu.

Donošenje provedbenih propisa, planova i programa

Članak 41.

(1) Državni program sređivanja i usklađenja katastra i zemljišnih knjiga na otocima iz članka 34. stavka 3. ovoga Zakona donijet će Vlada Republike Hrvatske u roku od 90 dana od dana isteka važećeg.

(2) Državni program zaštite i korištenja povremeno nastanjenih i nenastanjenih otoka i okolnog mora iz članka 35. stavka 1. ovoga Zakona donijet će Vlada Republike Hrvatske u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(3) Pravilnike iz članka 11. stavka 8., članka 12. stavka 2., članka 13. stavka 5. i članka 27. stavka 9. ovoga Zakona donijet će ministar u roku od 180 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(4) Odluku iz članka 15. stavka 5. ovoga Zakona donijet će ministar u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(5) Programe iz članka 21. stavka 2., članka 22. stavka 5., članka 23. stavka 4., članka 26. stavka 1., članka 27. stavka 1., 29. stavka 2., članka 30. stavka 4. i članka 31. stavka 3. donijet će ministar u roku od 180 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(6) Županijski plan razvoja otoka iz članka 17. ovoga Zakona obalno-otočne jedinice područne (regionalne) samouprave donose istovremeno s planom razvoja obalno-otočne jedinice područne (regionalne) samouprave.

Provedbeni propisi i programi koji ostaju na snazi

Članak 42.

Do stupanja na snagu provedbenih propisa i programa iz članka 16. stavka 1., članka 27. stavka 1. i stavka 9., članka 34. stavka 3. i članka 35. stavka 1. ovoga Zakona ostaju na snazi sljedeći provedbeni propisi i programi doneseni na temelju Zakona o otocima (»Narodne novine«, br. 116/18., 73/20. i 70/21.):

- Nacionalni plan razvoja otoka 2021-2027.

- Državni program zaštite i korištenja malih, povremeno nastanjenih i nenastanjenih otoka i okolnog mora iz 2007.

- Državni program sređivanja i usklađenja katastra i zemljišnih knjiga na otocima 2023.-2027.

-Pravilnik o provedbi Programa “Hrvatski otočni proizvod” u vezi s djelokrugom, brojem članova i sastavom stručnih povjerenstava za dodjelu oznake “Hrvatski otočni proizvod”, načinu vođenja evidencije subjekata kojima je dodijeljena oznaka “Hrvatski otočni proizvod” i načinu provođenja kontrole nad korištenjem oznake “Hrvatski otočni proizvod” (“Narodne novine” broj 139/21)

- Pravilnik o načinu vrednovanja zahtjeva za dodjelu bespovratnih financijskih sredstava, načinu rada te sastavu i broju članova Povjerenstva za provedbu javnog poziva za promociju programa »Hrvatski otočni proizvod«(“Narodne novine” broj 127/21)

Primjenjivost zabilježbe

Članak 43.

Zabilježbe zabrane otuđenja na nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske i prava prvokupa u korist Republike Hrvatske, županije, grada i općine na nekretninama u vlasništvu drugih osoba koje su izvršene na temelju članka 35.b stavka 3. Zakona o otocima (»Narodne novine«, br. 34/99., 149/99., 32/02. i 33/06.) primjenjuju se do izvršenja upisa uknjižbe ili predbilježbe prava prvokupa odnosno zabilježbe zabrane otuđenja za korist Republike Hrvatske iz članka 40. stavka 1. ovoga Zakona.

Prestanak važenja propisa

Članak 44.

(a) Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o otocima (»Narodne novine«, br. 116/18., 73/20. i 70/21.).

(b) Postupci započeti do dana stupanja na snagu ovog Zakona dovršit će se prema odredbama Zakona o otocima ("Narodne novine" br. 116/18, 73/20 i 70/21).

Stupanje na snagu

Članak 45.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

OBRAZLOŽENJE

Uz članak 1.

Ovim se člankom određuje predmet Zakona.

Uz članak 2.

Ovim se člankom navodi da je cilj otočne razvojne politike poticanje društveno-gospodarskog razvoja i demografske održivosti otoka.

Uz članak 3.

Ovim se člankom navodi održivo korištenje otočnih dobara u svrhu razvojne politike, koja se fokusira na prevladavanje specifičnih izazova s kojima se otoci i otočani suočavaju, u skladu s interesima Republike Hrvatske za njihovom zaštitom.

Uz članak 4.

Ovim se člankom navodi da su otoci Republike Hrvatske područja s posebnim razvojnim posebnostima kojima se pristupa  posebnim planskim i programskim pristupom.

Uz članak 5.

Ovim se  člankom Zakona definiraju ključni pojmovi vezani uz otoke koji se često koriste u tekstu Zakona.

Uz članak 6.

Ovim se člankom definira hrvatsko otočje kao jedinstvena geografska cjelina koja uključuje otoke i hridi koji pripadaju teritoriju Republike Hrvatske. Poluotok Pelješac u ovom Zakonu ima status otoka. Popis svih otoka nalazi se u Registru otoka.

Uz članak 7.

Ovim člankom Zakona propisuje se razvrstavanje otoka prema nastanjenosti, udaljenosti od kopna i specifičnom položaju u cilju planiranja i provedbe programa, projekata i mjera. Sva tijela državne uprave i druga javnopravna tijela dužna su prilikom izrade svojih propisa i drugih akata uzeti u obzir ovo razvrstavanje.

Uz članak 8.

Ovim člankom Zakona otoci se prema nastanjenosti dijele na nastanjene i nenastanjene otoke, pri čemu nastanjeni otoci uključuju one s evidentiranom nastanjenosti i otoke sa svjetioničarskom posadom. Nenastanjeni otoci su oni bez evidentirane nastanjenosti, a posebnu skupinu čine povremeno nastanjeni otoci koji se koriste za razne djelatnosti. Nastanjenost otoka evidentira Ministarstvo na temelju podataka iz popisa stanovništva, javnog registra kojim se prati prebivalište i javnog registra o svjetionicima sa svjetioničarskom posadom.

Uz članak 9.

Ovim člankom Zakona otoci se prema udaljenosti od kopna dijele na pučinske otoke, koji su najudaljeniji od kopna, priobalne otoke, koji su bliži kopnu, i premoštene otoke te poluotok Pelješac koji su povezani mostom s kopnom. Popis ovih otoka nalazi se u Registru otoka.

Uz članak 10.

Ovim člankom zakona definira se da su otoci sa specifičnim položajem su nastanjeni otoci čije se sjedište jedinice lokalne samouprave nalazi na kopnu ili na drugom otoku. Popis tih otoka prikazan je u Registru otoka.

Uz članak 11.

Ovim člankom Zakona svaki otok se vrednuje prema otočnim razvojnim pokazateljima koji omogućuju praćenje i procjenu razvijenosti pojedinog otoka i služe kao osnova za vođenje otočne razvojne politike. Ministarstvo kontinuirano prati i vrednuje razvoj otoka najmanje jednom u tri godine, a tijela državne uprave dužna su dostaviti potrebne podatke. Postupak vrednovanja i otočni pokazatelji propisani su pravilnikom, a rezultati vrednovanja objavljuju se na mrežnim stranicama Ministarstva. Otočne razvojne pokazatelje i postupak vrednovanja razvijenosti otoka propisuje ministar pravilnikom.

Uz članak 12.

Ovim člankom definira se da Registar otoka ima za cilj izgradnju jedinstvenog šifrarnika otoka u Hrvatskoj te pružanje podatkovnih i kartografskih evidencija koje pomažu u učinkovitom upravljanju, strateškom planiranju i razvoju otočne politike. Ministar pravilnikom određuje način vođenja Registra otoka, podatke koji se prikupljaju te metodologiju povezivanja s drugim registrima.

Uz članak 13.

Ovim člankom definira se da je Ministarstvo nositelj politike otočnog razvoja. Ukoliko tijela državne uprave i javnopravna tijela izrađuju programe koji obuhvaćaju otoke, obvezni su provesti analizu utjecaja svojih akata na otoke te ih dostaviti Ministarstvu. Svrha ove analize je jačanje koordinacije Ministarstva i osiguranje uzimanja otočnih potreba u obzir u planiranju razvojnih programa. Ministar pravilnikom propisuje sadržaj i način izrade analize, a jedinice lokalne i regionalne samouprave trebaju obratiti posebnu pozornost na otoke prilikom dodjeljivanja sredstava za projekte.

Uz članak 14.

Ovim člankom definira se da Otočno vijeće savjetuje u izradi i provedbi programa, planova i projekata za održivi razvoj otoka. Ministar osniva i mijenja Otočno vijeće odlukom. Ministar dodatno može osnovati tematske skupine i uključiti predstavnike drugih institucija prema potrebi.

Uz članak 15.

Ovim člankom definiraju se prava i obveze otočnih koordinatora, uspostavljenih u okviru regionalnih koordinatora. Odnos između Ministarstva i regionalnih koordinatora uređuje se sporazumom, a broj koordinatora i obuhvat područja utvrđuje ministar odlukom.

Uz članak 16.

Ovim člankom definira se Nacionalni plan razvoja otoka kao temeljni akt strateškog planiranja za područje otoka koji Vlada Republike Hrvatske donosi na prijedlog Ministarstva. Nacionalni plan je srednjoročni akt strateškog planiranja koji doprinosi ostvarivanju ciljeva Nacionalne razvojne strategije u području razvoja otoka. Nacionalni plan služi kao okvir za oblikovanje konkretnih programa, projekata i mjera.

Uz članak 17.

Ovim člankom definira se donošenje županijskog plana razvoja otoka kao nadopuna plana razvoja obalno-otočne jedinice područne samouprave, s ciljem definiranja vizije, razvojnih potreba i prioriteta za otoke. Plan uzima u obzir društvene, gospodarske, klimatske i okolišne ciljeve, a odnosi se na sve otoke unutar te županije.

Uz članak 18.

Ovim člankom definirane su ključne odrednice razvoja otoka. Tijela državne uprave prilikom izrade zakonskih i podzakonskih akata te akata strateškog planiranja koji podupiru ključne odrednice razvoja otoka dužna su uključiti Ministarstvo u izradi istih.

Uz članak 19.

Ovim se člankom Zakona navode mjere usmjerene na poboljšanje kvalitete života na otocima.

Uz članak 20.

Ovim člankom propisuje se mjera opskrbe vodom za ljudsku potrošnju na otocima. Cilj je zadržavanje i poboljšanje uvjeta života na način da se za stanovnike naselja ili dijelova naselja koja nisu priključena na sustav javne vodoopskrbe, osigura opskrba vodom za ljudsku potrošnju do 85 m3 godišnje po istoj  cijenu koju plaća ista kategorija korisnika u mjestu iz kojeg se voda isporučuje. Naknadu za troškove prijevoza vode Ministarstvo isplaćuje nadležnom javnom isporučitelju vodnih usluga. Ovom se odredbom propisuje i obveza dostave podataka o osobama koje imaju status otočana od strane ministarstva nadležnog za unutarnje  poslove.

Uz članak 21.

Ovim člankom se propisuje mjera financiranja troškova prijevoza vode fizičkim i pravnim osobama koje obavljaju gospodarsku djelatnost u naselju ili dijelovima naselja koja nisu priključena na sustav javne vodoopskrbe u cilju izjednačavanja uvjeta poslovanja onih gospodarstvenika koji nisu spojeni na sustav javne vodoopskrbe u odnosu na one koji jesu te se određuje visina financiranja kao i način dodjele sredstava.

Uz članak 22.

Ovim člankom uređuje se poticanje razvoja vodno-komunalne infrastrukture na otocima, rekonstrukcije postojećih vodoopskrbnih mreža i izgradnje novih sustava, s posebnim naglaskom na pučinske i specifične otoke. Bespovratna financijska sredstva dodjeljuju se jedinicama lokalne samouprave koje sudjeluju u financiranju predmetnih građevina. Iznimno, Ministarstvo će dodjeljivati bespovratna sredstva korisniku, fizičkoj osobi nositelju kućanstva, za alternativni i individualni vodoopskrbni sustav u otočnim naseljima u kojima ne postoji sustav javne vodoopskrbe.

Uz članak 23.

Ovim člankom uređuje se poticanje ekološkog zbrinjavanja sanitarnih otpadnih voda iz kućanstava na otocima u  naseljima i dijelovima naselja koja nisu priključena na sustav javne odvodnje s posebnim naglaskom na pučinske i specifične otoke, a u skladu s aktom o odvodnji otpadnih voda koji je određen zakonom kojim se uređuju vode. Bespovratna sredstva Ministarstvo će dodjeljivati fizičkoj osobi nositelju kućanstva.

Uz članak 24.

Ovim člankom definira se da otočani imaju pravo na povlašteni javni pomorski prijevoz na linijama koje povezuju otoke s kopnom i međusobno, uključujući povlašteni prijevoz svojih vozila. Povlašteni prijevoz putnika i vozila reguliran je zakonom o javnom obalnom linijskom pomorskom prometu.

Uz članak 25.

Ovim člankom definira se da otočani imaju pravo na pouzdan, dostupan i povlašten javni cestovni prijevoz unutar otoka, između otoka i prema kopnu, s cijenama koje ne smiju biti više od cijena na sličnim udaljenostima u matičnoj obalno-otočnoj jedinici. Besplatan prijevoz ostvaruju određene kategorije otočana, poput djece, učenika, umirovljenika i osoba s invaliditetom, dok djeca s teškoćama u razvoju i osobe s invaliditetom, koje ne mogu koristiti prijevoz, imaju pravo na novčanu naknadu. Sredstva za ostvarivanje tih prava osiguravaju se u državnom proračunu i dodjeljuju obalno-otočnim jedinicama.

Uz članak 26.

Ovim se člankom određuje da je program za infrastrukturni razvoj otoka usmjeren na sve nastanjene otoke Republike Hrvatske, s posebnim naglaskom na pučinske i specifične otoke i temelji se na ključnim odrednicama razvoja otoka. Ministarstvo, na temelju programa kojeg donosi ministar, jednom godišnje raspisuje javni poziv za dostavu prijedloga infrastrukturnih projekata, a prihvatljivi predlagatelji su jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Sredstva za projekte dodjeljuju se na temelju sklopljenog ugovora s Ministarstvom, a osigurana su za tu namjenu na proračunskoj poziciji Ministarstva.

Uz članak 27.

Ovim člankom se propisuje cilj  provedbe Programa „Hrvatski otočni proizvod“ koji se provodi u svrhu poticanja proizvodnje i plasmana te promocije izvornih i inovativnih otočnih proizvoda, tradicije i baštine, a koji uključuje  dodjelu oznake  „Hrvatski otočni proizvod“, definiraju se korisnici, mogućnost sufinanciranja troškova analitičkih ispitivanja za otočni proizvod za koji je oznaka dodijeljena,  e se predviđa donošenje provedbenog pravilnika.

Uz članak 28.

Ovim se člankom propisuje mjera u sklopu Programa „Hrvatski otočni proizvod“ koja obuhvaća sufinanciranje promotivnih aktivnosti Programa putem javnog poziva za dodjelu bespovratnih sredstava, definiraju se prihvatljivi korisnici ove mjere kao i način dodjele sredstava.

Uz članak 29.

Ovim člankom Zakona definira se da Ministarstvo potiče razvoj civilnog društva na otocima jačanjem uloge organizacija civilnog društva, njihovog umrežavanja i suradnje s lokalnim stanovništvom. Ministar donosi program za poticanje civilnog društva, a svake godine raspisuje javni poziv za dodjelu financijske podrške organizacijama koje djeluju na otocima. Pri dodjeli sredstava prednost imaju organizacije s pučinskih otoka i otoka sa specifičnim položajem te one koje promiču međusektorsku suradnju.

Uz članak 30.

Ovim člankom se propisuje mjera dodjele potpora male vrijednosti otočnim poslodavcima koji zapošljavaju radnike s prebivalištem na otocima. Poslodavci na pučinskim otocima  i otocima sa specifičnim položajem  imaju prednost na dodjelu potpore male vrijednosti.

Uz članak 31.

Ovim člankom se propisuje mjera jačanja konkurentnosti otočnog gospodarstva kroz dodjelu potpora male vrijednosti subjektima mikro, malog i srednjeg poduzetništva koja svoju djelatnost obavljaju na otocima u svrhu uvođenja pametnih i održivih tehnoloških rješenja i inovativnog pristupa tradicionalnim otočnim djelatnostima, zatim ulaganjima u energetski učinkovitije i ekološki prihvatljivije proizvodne procese te primjenu novih tehnoloških rješenja u proizvodnim procesima.

Uz članak 32.

Ovim člankom definira se da Ministarstvo dodjeljuje financijska sredstva jedinicama lokalne i područne samouprave za unaprjeđenje zdravstvene zaštite na otocima s ciljem popunjavanja mreže javne zdravstvene službe. Sredstva se dodjeljuju jednom godišnje putem javnog poziva, ovisno o sredstvima osiguranim u državnom proračunu.

Uz članak 33.

Ovim člankom definira se da Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost sufinancira troškove prijevoza otpada s otoka na kopno te izgradnju infrastrukture za gospodarenje otpadom na otocima. Sufinancira i troškove vezane uz sanaciju odlagališta, reciklažna dvorišta i mini pretovarne stanice, a provodi i akcije za edukaciju stanovništva o pravilnom zbrinjavanju otpada. Ministarstvo dodatno sufinancira preostali dio troškova koji nisu pokriveni od strane Fonda, prema javnom pozivu.

Uz članak 34.

Ovim člankom Zakona ističe se  važnost sređivanja i usklađivanja katastra i zemljišnih knjiga na otocima kao prioritet za održivi razvoj. Ovaj proces provode nadležna tijela prema posebnim propisima, a Vlada Republike Hrvatske donosi Državni program za sređivanje i usklađivanje katastra i zemljišnih knjiga na prijedlog nadležnog ministarstva i Državne geodetske uprave.

Uz članak 35.

Ovim člankom  Zakona propisuje se pravo prvokupa Republike Hrvatske za nekretnine smještene na povremeno nastanjenim i nenastanjenim otocima, s ciljem zaštite od neplanskog gospodarenja te postupak prodaje odnosno prvokupa. Vlasnici nekretnina dužni su dostaviti pisanu ponudu za prodaju  nekretnina nadležnim tijelima, a pravo prvokupa imaju Republika Hrvatska, obalno-otočna jedinica i jedinica lokalne samouprave na kojem leži nekretnina. Ugovori koji se sklope suprotno ovom članku Zakona smatraju se ništetnima.

Uz članak 36.

Ovim člankom definira se da nekretnine koje su prve čestice do mora ili do obalne čestice ne smiju se prodavati dok se ne odredi granica pomorskog dobra prema posebnom zakonu. Ugovor o kupoprodaji sklopljen suprotno ovoj odredbi smatra se ništetnim .

Uz članak 37.

Ovim člankom definira se da nekretnine koje su u vlasništvu Republike Hrvatske ili lokalne samouprave na povremeno nastanjenim i nenastanjenim otocima ne smiju se otuđivati. Gospodarenje tim nekretninama obavlja se putem zakupa, koncesije, prava građenja ili prava služnosti, u skladu s posebnim propisima.

Uz članak 38.

Ovim člankom se propisuje da Vlada Republike Hrvatske jedanput godišnje izvješćuje Hrvatski sabor o provedbi ovoga Zakona.

Uz članak 39.

Ovim člankom definira se da Zakon provode nadležna ministarstva prema svom djelokrugu utvrđenom zakonima. Nadzor nad njegovom provedbom, uključujući propise donesene na temelju Zakona, obavlja Ministarstvo.

Uz članak 40.

Ovim člankom definira se da Zemljišnoknjižni odjel suda, po prijedlogu državnog odvjetništva, provodi upis prava prvokupa ili zabrane otuđenja u ime Republike Hrvatske. Državna geodetska uprava pruža potrebnu dokumentaciju i može izvoditi katastarsku izmjeru na otocima za upis tih prava. Sredstva za provedbu ovih postupaka osiguravaju se iz državnog proračuna ili drugih izvora.

Uz članak 41.

Ovim člankom nalažu se rokovi za donošenje podzakonskih akata.

Uz članak 42.

Ovim člankom definiraju se provedbeni propisi i programi koji ostaju na snazi.

Uz članak 43.

Ovaj članak  definira zabranu zabilježbe otuđenja na nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske. Prava prvokupa na nekretninama u vlasništvu drugih osoba, koje su izvršene prema Zakonima o otocima (NN br. 24/99., 149/99., 32/02. i 33/06), primjenjuju se do završetka postupka upisa prava prvokupa ili zabrane otuđenja za korist Republike Hrvatske prema novim odredbama ovoga Zakona.

Uz članak 44.

Ovim člankom određuje se da danom stupanja na snagu ovog Zakona prestaje važiti prethodni Zakon o otocima, čime se ukidaju odredbe koje su bile na snazi prema tom zakonu.

Uz članak 45.

Ovim člankom definira se da ovaj Zakon stupa na snagu osmi dan nakon što je objavljen u Narodnim novinama.