Tijekom Domovinskog rata u Republici Hrvatskoj za vrijeme velikosrpske agresije poginulo je više od 400 djece. U gradu Slavonskom Brodu poginulo je za vrijeme Domovinskog rata 28 djece, što je najveći broj poginule djece u nekoj jedinici lokalne samouprave u Republici Hrvatskoj.
3. svibnja 1992. upamćen je kao najkrvaviji ratni dan u povijesti Slavonskog Broda jer je tog dana ubijeno najviše djece u jednom danu u Domovinskom ratu, njih šestero.
Taj dan 3. svibnja 1992. i taj grad postali su simboli stradanja djece u Domovinskom ratu. Stoga se u Slavonskom Brodu nalazi i spomenik poginuloj djeci pod nazivom Prekinuto djetinjstvo, upravo iz razloga prekinutih mladih života koji nisu uspjeli spoznati svu ljepotu življenja života ni zemlje u kojoj žive, a koji su životi nažalost ugašeni pod kišom granata nemilosrdnog neprijatelja.
2.2.
Izvor podataka:
Dopis Ministarstva hrvatskih branitelja Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, od 10. veljače 2025.
Dopis Zajednice Udruga Hrvatskih civilnih stradalnika iz Domovinskog rata Hrvatske Hrvatskom saboru, od 26. studenoga 2023.
Zakonskim propisivanjem 3. svibnja kao spomendana „Dan sjećanja na ubijenu i stradalu djecu u Domovinskom ratu“ i njegovim obilježavanjem omogućuje se trajno sjećanje na svu poginulu i stradalu djecu u Domovinskom ratu čime se čuva od zaborava njihova žrtva prekinutog djetinjstva i ugašenih života djece koja su danas mogla biti odrasli ljudi dragocjeni svojim obiteljima i svojoj domovini Hrvatskoj.
3.2.
Opis svrhe propisa
Smatra se potrebnim 3. svibnja Zakonom propisati spomendanom „Dan sjećanja na ubijenu i stradalu djecu u Domovinskom ratu“ kao znakom upozorenja svim budućim generacijama na važnost očuvanja života djeteta, brige za njegovu sigurnost, život bez strahova, gubitaka, oružja i rata.
3.3.
Razmotrena druga moguća normativna i nenormativna rješenja
Druga normativna i nenormativna rješenja nisu moguća s obzirom da je propisivanje spomendana materija koja se uređuje Zakonom o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj.
3.4.
Izvor podataka:
Dopis Ministarstva hrvatskih branitelja Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, od 10. veljače 2025.
Dopis Zajednice Udruga Hrvatskih civilnih stradalnika iz Domovinskog rata Hrvatske Hrvatskom saboru, od 26. studenoga 2023.
Propisivanje spomendana „- 3. svibnja – Dan sjećanja na ubijenu i stradalu djecu u Domovinskom ratu“, radi sjećanja na poginulu i stradalu djecu u Domovinskom ratu.
4.1.1.
Učinci na gospodarstvo:
Adresati:
Nisu utvrđeni učinci na gospodarstvo.
Nisu utvrđeni adresati u području gospodarstva.
4.1.2.
Učinci na održivi razvoj:
Adresati:
Nisu utvrđeni učinci na održivi razvoj.
Nisu utvrđeni adresati u području održivog razvoja.
4.1.3.
Učinci na socijalnu skrb:
Adresati:
Nisu utvrđeni učinci na socijalnu skrb.
Nisu utvrđeni adresati u području socijalne skrbi.
4.1.4.
Učinci na zaštitu ljudskih prava:
Ustavom Republike Hrvatske propisano je da svako ljudsko biće ima pravo na život, a to pravo naprasno je prekinuto i oduzeto za više od 400 poginule djece tijekom Domovinskog rata.
Propisivanjem 3. svibnja kao spomendana „Dan sjećanja na ubijenu i stradalu djecu u Domovinskom ratu“ želi se iznova istaknuti važnost i dragocjenost prava na život koje je preduvjet za ostvarenje svih drugih ljudskih prava u cjelini.
Analiza učinaka i adresata u području gospodarstva:
-
5.2.
Analiza učinaka i adresata u području održivog razvoja:
-
5.3.
Analiza učinaka i adresata u području socijalne skrbi:
-
5.4.
Analiza učinaka i adresata u području zaštite ljudskih prava:
Propisivanjem 3. svibnja kao spomendana „Dan sjećanja na ubijenu i stradalu djecu u Domovinskom ratu“ i njegovim obilježavanjem omogućuje se trajno sjećanje na svu poginulu i stradalu djecu u Domovinskom ratu te se na taj način podsjeća da na vrijednost svakog ljudskog života, a ponajprije života djeteta.
Propisivanjem 3. svibnja kao spomendana Dan sjećanja na ubijenu i stradalu djecu u Domovinskom ratu i njegovim primjerenim i dostojanstvenim obilježavanjem omogućuje se trajno sjećanje na svu poginulu i stradalu djecu u Domovinskom ratu te se na taj način podsjeća da na vrijednost svakog ljudskog života, a ponajprije života djeteta.
Negativni učinci:
Provedbom ovog zakona ne očekuju se negativni učinci.
7.2.
Zaključak o učincima koji će proisteći iz provedbe:
Propisivanjem spomendana - Dan sjećanja na ubijenu i stradalu djecu u Domovinskom ratu, i njegovim primjerenim i dostojanstvenim obilježavanjem čuvat će se od zaborava njihova žrtva prekinutog djetinjstva i ugašenih života djece koja su danas mogla biti odrasli ljudi dragocjeni svojim obiteljima i svojoj domovini Hrvatskoj.
Savjetovanje s javnošću o Obrascu procjene učinaka propisa - Zakon o dopuni Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj
PRILOG 4.:
OBRAZAC ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA
1. OPĆE INFORMACIJE
1.1.
Stručni nositelj:
Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije
1.2.
Naziv propisa:
Zakon o dopuni Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj
1.3.
Program rada Vlade Republike Hrvatske, akt strateškog planiranja ili reformska mjera:
Da/Ne:
Ne
Naziv akta:
Opis mjere:
1.4.
Plan usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije
Da/Ne:
Ne
Naziv pravne stečevine:
2. UTVRĐIVANJE PROBLEMA
2.1.
Tijekom Domovinskog rata u Republici Hrvatskoj za vrijeme velikosrpske agresije poginulo je više od 400 djece. U gradu Slavonskom Brodu poginulo je za vrijeme Domovinskog rata 28 djece, što je najveći broj poginule djece u nekoj jedinici lokalne samouprave u Republici Hrvatskoj.
3. svibnja 1992. upamćen je kao najkrvaviji ratni dan u povijesti Slavonskog Broda jer je tog dana ubijeno najviše djece u jednom danu u Domovinskom ratu, njih šestero.
Taj dan 3. svibnja 1992. i taj grad postali su simboli stradanja djece u Domovinskom ratu. Stoga se u Slavonskom Brodu nalazi i spomenik poginuloj djeci pod nazivom Prekinuto djetinjstvo, upravo iz razloga prekinutih mladih života koji nisu uspjeli spoznati svu ljepotu življenja života ni zemlje u kojoj žive, a koji su životi nažalost ugašeni pod kišom granata nemilosrdnog neprijatelja.
2.2.
Izvor podataka:
Dopis Ministarstva hrvatskih branitelja Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, od 10. veljače 2025.
Dopis Zajednice Udruga Hrvatskih civilnih stradalnika iz Domovinskog rata Hrvatske Hrvatskom saboru, od 26. studenoga 2023.
3. UTVRĐIVANJE POSEBNOG CILJA
3.1.
Opis posebnog cilja
Zakonskim propisivanjem 3. svibnja kao spomendana „Dan sjećanja na ubijenu i stradalu djecu u Domovinskom ratu“ i njegovim obilježavanjem omogućuje se trajno sjećanje na svu poginulu i stradalu djecu u Domovinskom ratu čime se čuva od zaborava njihova žrtva prekinutog djetinjstva i ugašenih života djece koja su danas mogla biti odrasli ljudi dragocjeni svojim obiteljima i svojoj domovini Hrvatskoj.
3.2.
Opis svrhe propisa
Smatra se potrebnim 3. svibnja Zakonom propisati spomendanom „Dan sjećanja na ubijenu i stradalu djecu u Domovinskom ratu“ kao znakom upozorenja svim budućim generacijama na važnost očuvanja života djeteta, brige za njegovu sigurnost, život bez strahova, gubitaka, oružja i rata.
3.3.
Razmotrena druga moguća normativna i nenormativna rješenja
Druga normativna i nenormativna rješenja nisu moguća s obzirom da je propisivanje spomendana materija koja se uređuje Zakonom o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj.
3.4.
Izvor podataka:
Dopis Ministarstva hrvatskih branitelja Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, od 10. veljače 2025.
Dopis Zajednice Udruga Hrvatskih civilnih stradalnika iz Domovinskog rata Hrvatske Hrvatskom saboru, od 26. studenoga 2023.
4. UTVRĐIVANJE UČINAKA I ADRESATA
4.1.
Posebni cilj:
Propisivanje spomendana „- 3. svibnja – Dan sjećanja na ubijenu i stradalu djecu u Domovinskom ratu“, radi sjećanja na poginulu i stradalu djecu u Domovinskom ratu.
4.1.1.
Učinci na gospodarstvo:
Adresati:
Nisu utvrđeni učinci na gospodarstvo .
Nisu utvrđeni adresati u području gospodarstva .
4.1.2.
Učinci na održivi razvoj:
Adresati:
Nisu utvrđeni učinci na održivi razvoj.
Nisu utvrđeni adresati u području održivog razvoja.
4.1.3.
Učinci na socijalnu skrb:
Adresati:
Nisu utvrđeni učinci na socijalnu skrb.
Nisu utvrđeni adresati u području socijalne skrbi.
4.1.4.
Učinci na zaštitu ljudskih prava:
Ustavom Republike Hrvatske propisano je da svako ljudsko biće ima pravo na život, a to pravo naprasno je prekinuto i oduzeto za više od 400 poginule djece tijekom Domovinskog rata.
Propisivanjem 3. svibnja kao spomendana „Dan sjećanja na ubijenu i stradalu djecu u Domovinskom ratu“ želi se iznova istaknuti važnost i dragocjenost prava na život koje je preduvjet za ostvarenje svih drugih ljudskih prava u cjelini.
Adresati:
Građani Republike Hrvatske.
4.1.5.
Učinci na druga područja:
Adresati:
Nisu utvrđeni adresati u drugim područjima.
-
-
5. ANALIZA UTVRĐENIH UČINAKA I ADRESATA
5.1.
Analiza učinaka i adresata u području gospodarstva:
-
5.2.
Analiza učinaka i adresata u području održivog razvoja:
-
5.3.
Analiza učinaka i adresata u području socijalne skrbi:
-
5.4.
Analiza učinaka i adresata u području zaštite ljudskih prava:
Propisivanjem 3. svibnja kao spomendana „Dan sjećanja na ubijenu i stradalu djecu u Domovinskom ratu“ i njegovim obilježavanjem omogućuje se trajno sjećanje na svu poginulu i stradalu djecu u Domovinskom ratu te se na taj način podsjeća da na vrijednost svakog ljudskog života, a ponajprije života djeteta.
5.5.
Analiza učinaka i adresata u drugim područjima:
-
5.6.
Izvor podataka:
-
6. SAVJETOVANJE I KONZULTACIJE
6.1.
Savjetovanje:
Za Nacrt prijedloga zakona provedeno je javno savjetovanje njegovom objavom na središnjem državnom internetskom portalu za savjetovanje s javnošću.
Javno savjetovanje trajalo je od 14.3. do 19.3. 2025. godine
6.2.
Konzultacije:
7. ZAKLJUČAK
7.1.
Pozitivni učinci:
Propisivanjem 3. svibnja kao spomendana Dan sjećanja na ubijenu i stradalu djecu u Domovinskom ratu i njegovim primjerenim i dostojanstvenim obilježavanjem omogućuje se trajno sjećanje na svu poginulu i stradalu djecu u Domovinskom ratu te se na taj način podsjeća da na vrijednost svakog ljudskog života, a ponajprije života djeteta.
Negativni učinci:
Provedbom ovog zakona ne očekuju se negativni učinci.
7.2.
Zaključak o učincima koji će proisteći iz provedbe:
Propisivanjem spomendana - Dan sjećanja na ubijenu i stradalu djecu u Domovinskom ratu, i njegovim primjerenim i dostojanstvenim obilježavanjem čuvat će se od zaborava njihova žrtva prekinutog djetinjstva i ugašenih života djece koja su danas mogla biti odrasli ljudi dragocjeni svojim obiteljima i svojoj domovini Hrvatskoj.
8. PRILOZI
8.1
Dokumenti u prilogu:
9. OVJERA ČELNIKA STRUČNOG NOSITELJA
Potpis: ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije
Damir Habijan
Datum: 12. ožujka 2025.