Savjetovanje s javnošću o Nacrtu prijedloga zakona o dopuni Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj, s Nacrtom konačnog prijedloga zakona
Ukupno komentara: 2
Ukupno općih komentara: 2
Ukupno nadopuna teksta: 0
Savjetovanje s javnošću o Nacrtu prijedloga zakona o dopuni Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj, s Nacrtom konačnog prijedloga zakona
Ukupno komentara: 2
Ukupno općih komentara: 2
Ukupno nadopuna teksta: 0
PRIJEDLOG ZAKONA O DOPUNI ZAKONA O BLAGDADNIMA, SPOMENDANIMA I NERADNIM DANIMA U REPUBLICI HRVATSKOJ, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. podstavka 1. („Narodne novine“, br. 85/10 - pročišćeni tekst i 5/14 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske – u daljnjem tekstu: Ustav).
II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI
Tijekom Domovinskog rata u Republici Hrvatskoj za vrijeme velikosrpske agresije poginulo je više od 400 djece. U gradu Slavonskom Brodu poginulo je za vrijeme Domovinskog rata 28 djece, što je najveći broj poginule djece u nekoj jedinici lokalne samouprave u Republici Hrvatskoj.
3. svibnja 1992. upamćen je kao najkrvaviji ratni dan u povijesti Slavonskog Broda jer je tog dana ubijeno najviše djece u jednom danu u Domovinskom ratu, njih šestero.
Taj dan 3. svibnja 1992. i taj grad postali su simboli stradanja djece u Domovinskom ratu. Stoga se u Slavonskom Brodu nalazi i spomenik poginuloj djeci pod nazivom Prekinuto djetinjstvo, upravo iz razloga prekinutih mladih života koji nisu uspjeli spoznati svu ljepotu življenja života ni zemlje u kojoj žive, a koji su životi nažalost ugašeni pod kišom granata nemilosrdnog neprijatelja.
Polazeći od činjenice da je svaki ljudski život svet, a ponajprije život djeteta pred kojim je tek predstoje sva radovanja, igre i škole života, smatra se potrebnim 3. svibnja Zakonom propisati spomendanom kao znakom upozorenja svim budućim generacijama na važnost očuvanja života djeteta, brige za njegovu sigurnost, život bez strahova, gubitaka, oružja i rata. Taj spomendan treba biti podsjetnikom na gubitak brojnih majki koji se niti jednoj više ne smije ponoviti te spomenom na najnevinije žrtve čiju je sreću i radovanje prekinulo zlo.
Važnost propisivanja 3. svibnja spomendanom u Republici Hrvatskoj iznimna je, kako za priznanje samim obiteljima stradale djece i sjećanje na njihov najveći gubitak, tako i za buđenje opće svijesti o tome koliko ratovi utječu na obitelji te koliko je važno da više niti jedno dijete ne podnese žrtvu gubitka života.
Također, važnim se ističe kako je Republika Hrvatska nastala i na velikoj dječjoj žrtvi koja se ne smije ponoviti.
Zakonskim propisivanjem 3. svibnja kao spomendanaDan sjećanja na ubijenu i stradalu djecu u Domovinskom ratu i njegovim obilježavanjem omogućuje se trajno sjećanje na svu poginulu i stradalu djecu u Domovinskom ratu čime se čuva od zaborava njihova žrtva prekinutog djetinjstva i ugašenih života djece koja su danas mogla biti odrasli ljudi dragocjeni svojim obiteljima i svojoj domovini Hrvatskoj.
Stoga, imajući u vidu sve prethodno navedeno, potrebno je Zakonom, 3. svibnja propisati spomendanom u Republici Hrvatskoj; Danom sjećanja na ubijenu i stradalu djecu u Domovinskom ratu.
IV. RAZLOZI ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU
Donošenje ovoga Zakona predlaže se po hitnom postupku sukladno članku 204. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora („Narodne novine“, br. 81/13, 113/16, 69/17, 29/18, 53/20, 119/20 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 123/20 i 86/23 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske) zbog osobito opravdanih razloga kako bi se 3. svibnja 2025. po prvi puta obilježio kao spomendan propisan Zakonom u Republici Hrvatskoj, Dan sjećanja na ubijenu i stradalu djecu u Domovinskom ratu.
Imajući u vidu važnost obilježavanja predloženog spomendana, a vezano za činjenicu da je tijekom Domovinskog rata u Republici Hrvatskoj poginulo više od 400 djece, a da se ove godine obilježava i 30 godina od završetka Domovinskog rata, smatra se potrebnim naglasiti žrtvu onih najnevinijih, a to su djecu ubijena u Domovinskom ratu.
Stoga se smatra opravdanim donošenje ovoga Zakona po hitnom postupku, kako bi se u ovoj 2025. godini, godini značajnih i važnih obljetnica za Republiku Hrvatsku, na dostojanstven način prvi puta obilježio zakonom propisan spomendan, Dan sjećanja na ubijenu i stradalu djecu u Domovinskom ratu.
U Zakonu o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“, broj 110/19.) u članku 2. stavku 1. iza podstavka 4. dodaje se novi podstavak 5. koji glasi:
„- 3. svibnja – Dan sjećanja na ubijenu i stradalu djecu u Domovinskom ratu“.
Dosadašnji podstavci 5. do 11. postaju podstavci 6. do 12.
Iza stavka 5. dodaje se novi stavak 6. koji glasi:
„(5) Dan sjećanja na ubijenu i stradalu djecu u Domovinskom ratu, kao dan sjećanja na ubijenu i stradalu djecu u Domovinskom ratu, obilježava se primjereno i dostojanstveno.“.
Dosadašnji stavci 6. do 12., postaju stavci 7. do 13.
Odredbom ovoga članka dopunjuje se Zakon o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“, broj 110/19.) na način da se utvrđuje novi spomendan u Republici Hrvatskoj, Dan sjećanja na poginulu i stradalu djecu u Domovinskom ratu te se utvrđuje da seDan sjećanja na ubijenu i stradalu djecu u Domovinskom ratu, kao dan sjećanja na ubijenu i stradalu djecu u Domovinskom ratu, obilježava se primjereno i dostojanstveno.
– 9. siječnja – Dan sjedinjenja Međimurja s maticom zemljom Hrvatskom
– 15. siječnja – Dan međunarodnoga priznanja Republike Hrvatske i Dan mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja
– 15. ožujka – Dan osnivanja Narodne zaštite
– 30. travnja – Dan pogibije Zrinskog i Frankopana
– 9. svibnja – Dan Europe i Dan pobjede nad fašizmom
– subota ili nedjelja najbliža 15. svibnju – Dan spomena na hrvatske žrtve u borbi za slobodu i nezavisnost
– 25. lipnja – Dan neovisnosti
– 23. kolovoza – Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima – nacizma, fašizma i komunizma
– 30. kolovoza – Dan sjećanja na nestale osobe u Domovinskom ratu
– 25. rujna – Dan donošenja Odluke o sjedinjenju Istre, Rijeke, Zadra i otoka s maticom zemljom Hrvatskom
– 8. listopada – Dan Hrvatskoga sabora.
(2) Dan sjedinjenja Međimurja s maticom zemljom Hrvatskom, kao dan spomena značajan za očuvanje jedinstvenosti hrvatskog teritorija, obilježava se primjereno i dostojanstveno.
(3) Dan međunarodnoga priznanja Republike Hrvatske i Dan mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja predstavlja potvrdu državnosti i ostvarivanje pune afirmacije hrvatske države u okviru međunarodne zajednice te predstavlja spomen na dan kada je završio proces mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja u ustavnopravni poredak Republike Hrvatske, čime su stvoreni uvjeti za mirnodopski život, rad i razvoj na području cijele države te se obilježava primjereno i dostojanstveno.
(4) Dan osnivanja Narodne zaštite u Republici Hrvatskoj, kao spomendan Narodne zaštite, obilježava se primjereno i dostojanstveno.
(5) Dan pogibije Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana primjereno i dostojanstveno obilježava se kao spomendan na Zrinske i Frankopane kao simbole žrtve za slobodu i pravdu hrvatskoga naroda i hrvatske domovine uz geslo – Navik on živi ki zgine pošteno.
(6) Dan Europe i Dan pobjede nad fašizmom primjereno i dostojanstveno obilježava se kao dan europskog zajedništva i identiteta i kao dan pobjede slobodnih naroda i država nad fašizmom.
(7) Dan spomena na hrvatske žrtve u borbi za slobodu i nezavisnost obilježava se primjereno i dostojanstveno odavanjem počasti hrvatskim žrtvama za slobodu i državnu nezavisnost.
(8) Dan neovisnosti, kao dan spomena na donošenje temeljnih odluka vezanih za neovisnost Republike Hrvatske, Ustavne odluke o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske i Deklaracije o proglašenju suverene i samostalne Republike Hrvatske, obilježava se primjereno i dostojanstveno.
(9) Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima – nacizma, fašizma i komunizma, kao dan spomena na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima – nacizma, fašizma i komunizma, obilježava se dostojanstveno i nepristrano.
(10) Dan sjećanja na nestale osobe u Domovinskom ratu, kao dan spomena na sve osobe koje se smatraju nestalima u Domovinskom ratu, obilježava se primjereno i dostojanstveno.
(11) Dan donošenja Odluke o sjedinjenju Istre, Rijeke, Zadra i otoka s maticom zemljom Hrvatskom, kao dan spomena značajan za očuvanje jedinstvenosti hrvatskog teritorija, obilježava se primjereno i dostojanstveno.
(12) Dan Hrvatskoga sabora, kao dan spomena na donošenje povijesne odluke o raskidu svih državnopravnih veza s dotadašnjom državnom tvorevinom te vezano za navedeno na povijesnu ulogu Hrvatskoga sabora u očuvanju hrvatske državnosti tijekom mnogih stoljeća, obilježava se primjereno i dostojanstveno na svečanoj sjednici Hrvatskoga sabora ili na drugi primjeren način, o čemu odluku donosi Predsjedništvo Hrvatskoga sabora.
Savjetovanje s javnošću o Nacrtu prijedloga zakona o dopuni Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj, s Nacrtom konačnog prijedloga zakona
PRIJEDLOG ZAKONA O DOPUNI ZAKONA O BLAGDADNIMA, SPOMENDANIMA I NERADNIM DANIMA U REPUBLICI HRVATSKOJ, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA
I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. podstavka 1. („Narodne novine“, br. 85/10 - pročišćeni tekst i 5/14 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske – u daljnjem tekstu: Ustav).
II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI
Tijekom Domovinskog rata u Republici Hrvatskoj za vrijeme velikosrpske agresije poginulo je više od 400 djece. U gradu Slavonskom Brodu poginulo je za vrijeme Domovinskog rata 28 djece, što je najveći broj poginule djece u nekoj jedinici lokalne samouprave u Republici Hrvatskoj.
3. svibnja 1992. upamćen je kao najkrvaviji ratni dan u povijesti Slavonskog Broda jer je tog dana ubijeno najviše djece u jednom danu u Domovinskom ratu, njih šestero.
Taj dan 3. svibnja 1992. i taj grad postali su simboli stradanja djece u Domovinskom ratu. Stoga se u Slavonskom Brodu nalazi i spomenik poginuloj djeci pod nazivom Prekinuto djetinjstvo, upravo iz razloga prekinutih mladih života koji nisu uspjeli spoznati svu ljepotu življenja života ni zemlje u kojoj žive, a koji su životi nažalost ugašeni pod kišom granata nemilosrdnog neprijatelja.
Polazeći od činjenice da je svaki ljudski život svet, a ponajprije život djeteta pred kojim je tek predstoje sva radovanja, igre i škole života, smatra se potrebnim 3. svibnja Zakonom propisati spomendanom kao znakom upozorenja svim budućim generacijama na važnost očuvanja života djeteta, brige za njegovu sigurnost, život bez strahova, gubitaka, oružja i rata. Taj spomendan treba biti podsjetnikom na gubitak brojnih majki koji se niti jednoj više ne smije ponoviti te spomenom na najnevinije žrtve čiju je sreću i radovanje prekinulo zlo.
Važnost propisivanja 3. svibnja spomendanom u Republici Hrvatskoj iznimna je, kako za priznanje samim obiteljima stradale djece i sjećanje na njihov najveći gubitak, tako i za buđenje opće svijesti o tome koliko ratovi utječu na obitelji te koliko je važno da više niti jedno dijete ne podnese žrtvu gubitka života.
Također, važnim se ističe kako je Republika Hrvatska nastala i na velikoj dječjoj žrtvi koja se ne smije ponoviti.
Zakonskim propisivanjem 3. svibnja kao spomendana Dan sjećanja na ubijenu i stradalu djecu u Domovinskom ratu i njegovim obilježavanjem omogućuje se trajno sjećanje na svu poginulu i stradalu djecu u Domovinskom ratu čime se čuva od zaborava njihova žrtva prekinutog djetinjstva i ugašenih života djece koja su danas mogla biti odrasli ljudi dragocjeni svojim obiteljima i svojoj domovini Hrvatskoj.
Stoga, imajući u vidu sve prethodno navedeno, potrebno je Zakonom, 3. svibnja propisati spomendanom u Republici Hrvatskoj; Danom sjećanja na ubijenu i stradalu djecu u Domovinskom ratu.
III. OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA
Za provedbu ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.
IV. RAZLOZI ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU
Donošenje ovoga Zakona predlaže se po hitnom postupku sukladno članku 204. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora („Narodne novine“, br. 81/13, 113/16, 69/17, 29/18, 53/20, 119/20 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 123/20 i 86/23 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske) zbog osobito opravdanih razloga kako bi se 3. svibnja 2025. po prvi puta obilježio kao spomendan propisan Zakonom u Republici Hrvatskoj, Dan sjećanja na ubijenu i stradalu djecu u Domovinskom ratu.
Imajući u vidu važnost obilježavanja predloženog spomendana, a vezano za činjenicu da je tijekom Domovinskog rata u Republici Hrvatskoj poginulo više od 400 djece, a da se ove godine obilježava i 30 godina od završetka Domovinskog rata, smatra se potrebnim naglasiti žrtvu onih najnevinijih, a to su djecu ubijena u Domovinskom ratu.
Stoga se smatra opravdanim donošenje ovoga Zakona po hitnom postupku, kako bi se u ovoj 2025. godini, godini značajnih i važnih obljetnica za Republiku Hrvatsku, na dostojanstven način prvi puta obilježio zakonom propisan spomendan, Dan sjećanja na ubijenu i stradalu djecu u Domovinskom ratu.
KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O DOPUNI ZAKONA O BLAGDANIMA, SPOMENDANIMA I NERADNIM DANIMA U REPUBULICI HRVATSKOJ
Članak 1.
U Zakonu o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“, broj 110/19.) u članku 2. stavku 1. iza podstavka 4. dodaje se novi podstavak 5. koji glasi:
„- 3. svibnja – Dan sjećanja na ubijenu i stradalu djecu u Domovinskom ratu“.
Dosadašnji podstavci 5. do 11. postaju podstavci 6. do 12.
Iza stavka 5. dodaje se novi stavak 6. koji glasi:
„(5) Dan sjećanja na ubijenu i stradalu djecu u Domovinskom ratu, kao dan sjećanja na ubijenu i stradalu djecu u Domovinskom ratu, obilježava se primjereno i dostojanstveno.“.
Dosadašnji stavci 6. do 12., postaju stavci 7. do 13.
Članak 2.
Ovaj Zakon objavit će se u „Narodnim novinama“, a stupa na snagu 1. svibnja 2025.
OBRAZLOŽENJE
Uz članak 1.
Odredbom ovoga članka dopunjuje se Zakon o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“, broj 110/19.) na način da se utvrđuje novi spomendan u Republici Hrvatskoj, Dan sjećanja na poginulu i stradalu djecu u Domovinskom ratu te se utvrđuje da se Dan sjećanja na ubijenu i stradalu djecu u Domovinskom ratu, kao dan sjećanja na ubijenu i stradalu djecu u Domovinskom ratu, obilježava se primjereno i dostojanstveno.
Uz članak 2.
Odredbom ovoga članka utvrđuje da će ovaj Zakon biti objavljen u „Narodnim novinama“ i da stupa na snagu 1. svibnja 2025.
ODREDBE VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU
Članak 2.
(1) Spomendani u Republici Hrvatskoj su:
– 9. siječnja – Dan sjedinjenja Međimurja s maticom zemljom Hrvatskom
– 15. siječnja – Dan međunarodnoga priznanja Republike Hrvatske i Dan mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja
– 15. ožujka – Dan osnivanja Narodne zaštite
– 30. travnja – Dan pogibije Zrinskog i Frankopana
– 9. svibnja – Dan Europe i Dan pobjede nad fašizmom
– subota ili nedjelja najbliža 15. svibnju – Dan spomena na hrvatske žrtve u borbi za slobodu i nezavisnost
– 25. lipnja – Dan neovisnosti
– 23. kolovoza – Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima – nacizma, fašizma i komunizma
– 30. kolovoza – Dan sjećanja na nestale osobe u Domovinskom ratu
– 25. rujna – Dan donošenja Odluke o sjedinjenju Istre, Rijeke, Zadra i otoka s maticom zemljom Hrvatskom
– 8. listopada – Dan Hrvatskoga sabora.
(2) Dan sjedinjenja Međimurja s maticom zemljom Hrvatskom, kao dan spomena značajan za očuvanje jedinstvenosti hrvatskog teritorija, obilježava se primjereno i dostojanstveno.
(3) Dan međunarodnoga priznanja Republike Hrvatske i Dan mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja predstavlja potvrdu državnosti i ostvarivanje pune afirmacije hrvatske države u okviru međunarodne zajednice te predstavlja spomen na dan kada je završio proces mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja u ustavnopravni poredak Republike Hrvatske, čime su stvoreni uvjeti za mirnodopski život, rad i razvoj na području cijele države te se obilježava primjereno i dostojanstveno.
(4) Dan osnivanja Narodne zaštite u Republici Hrvatskoj, kao spomendan Narodne zaštite, obilježava se primjereno i dostojanstveno.
(5) Dan pogibije Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana primjereno i dostojanstveno obilježava se kao spomendan na Zrinske i Frankopane kao simbole žrtve za slobodu i pravdu hrvatskoga naroda i hrvatske domovine uz geslo – Navik on živi ki zgine pošteno.
(6) Dan Europe i Dan pobjede nad fašizmom primjereno i dostojanstveno obilježava se kao dan europskog zajedništva i identiteta i kao dan pobjede slobodnih naroda i država nad fašizmom.
(7) Dan spomena na hrvatske žrtve u borbi za slobodu i nezavisnost obilježava se primjereno i dostojanstveno odavanjem počasti hrvatskim žrtvama za slobodu i državnu nezavisnost.
(8) Dan neovisnosti, kao dan spomena na donošenje temeljnih odluka vezanih za neovisnost Republike Hrvatske, Ustavne odluke o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske i Deklaracije o proglašenju suverene i samostalne Republike Hrvatske, obilježava se primjereno i dostojanstveno.
(9) Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima – nacizma, fašizma i komunizma, kao dan spomena na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima – nacizma, fašizma i komunizma, obilježava se dostojanstveno i nepristrano.
(10) Dan sjećanja na nestale osobe u Domovinskom ratu, kao dan spomena na sve osobe koje se smatraju nestalima u Domovinskom ratu, obilježava se primjereno i dostojanstveno.
(11) Dan donošenja Odluke o sjedinjenju Istre, Rijeke, Zadra i otoka s maticom zemljom Hrvatskom, kao dan spomena značajan za očuvanje jedinstvenosti hrvatskog teritorija, obilježava se primjereno i dostojanstveno.
(12) Dan Hrvatskoga sabora, kao dan spomena na donošenje povijesne odluke o raskidu svih državnopravnih veza s dotadašnjom državnom tvorevinom te vezano za navedeno na povijesnu ulogu Hrvatskoga sabora u očuvanju hrvatske državnosti tijekom mnogih stoljeća, obilježava se primjereno i dostojanstveno na svečanoj sjednici Hrvatskoga sabora ili na drugi primjeren način, o čemu odluku donosi Predsjedništvo Hrvatskoga sabora.