Početak velikih globalnih poremećaja u 2022. godini je negativno utjecao na građane i poduzetnike. Nekoliko je uzroka poremećaja, a glavni je ruska agresija na Ukrajinu koja je izazvala dubok poremećaj u opskrbi energenata i hrane u Europi te narušila odnose Zapada i Rusije. Na globalni poremećaj dodatno su utjecale klimatske promjene koje su, radi rekordnih suša i razornih poplava, pridonijele poskupljenju hrane i energenata, a na što je utjecalo i zatvaranje Kine uslijed pandemije. Sve navedeno dovelo je do neravnoteže na tržištu izazvane velikom potražnjom i nedovoljnom ponudom. U tim uvjetima stanovništvo je bilo suočeno sa stalnim rastom cijena ključnih proizvoda, a poduzetnici su poslovali u uvjetima stalnog rasta troškova poslovanja.
Zbog niza naprijed opisanih negativnih okolnosti na globalnom nivou i u državi, Vlada Republike Hrvatske je 8. rujna 2022. na 147. Sjednici Vlade predstavila snažan, pravedan i sveobuhvatan „Jesenski paket mjera za zaštitu građana i poduzetnika“ vrijedan 2,78 milijardi eura (21 milijardu kuna).
Jesenski paket mjera donio je ublažavanje rasta cijena energije za kućanstva, javni, neprofitni sektor i poduzetnike i ograničio cijene osnovnih prehrambenih namirnica – pojeftinjenje košarice za 30%. Taj paket mjera je donesen kako bi se građanima osigurala „topla zima“, a ugroženim poduzetnicima nastavak poslovanja. Pored navedenoga, Jesenskim paketom mjera za zaštitu građana i poduzetnika povećan je iznos i broj korisnika socijalnih naknada, osigurana je jednokratna naknada za umirovljenike i nezaposlene. Osigurana je isplata posebnog novčanog primanja za korisnike dječjeg doplatka, kao i potpore studentima, poljoprivrednicima i ribarima te potpore javnom prijevozu putnika, uz porezne olakšice za zaposlene. Također su donesene mjere za poticanje zelene tranzicije, energetske učinkovitosti, izgradnje sunčanih elektrana te mjere HBOR-a putem kredita i jamstava za poduzetnike i drugo.
Međutim, osim toga što je uočeno kako određene skupine građana i poduzetnici trebaju snažnu i brzu pomoć države kako bi prevladali teret negativnih okolnosti, uočeno je kako unatoč negativnim okolnostima neki poduzetnici i u takvim uvjetima ostvaruju povećanu dobit, veću od očekivane. Tako je u sklopu Jesenskog paketa mjera za zaštitu građana i poduzetnika 2022. godine, uz ostale mjere, obveznicima poreza na dobit koji su unatoč gospodarskim poremećajima i energetskoj krizi ostvarili povećanu dobit neovisno o tome koju djelatnost su obavljali, određena izvanredna, jednokratna solidarna mjera odnosno obveza plaćanja dodatnog poreza na dobit.
Taj porez je uveden putem Zakona o dodatnom porezu na dobit (dalje: Zakon). U članku 1. Zakona navodi se: „Dodatni porez na dobit utvrđuje se i plaća u uvjetima nepovoljnih gospodarskih okolnostiu Republici Hrvatskoj u skladu s odredbama ovoga Zakona na načelima pravednosti, jednakosti i razmjernosti prema kojima je svatko dužan sudjelovati u podmirenju javnih troškova u skladu sa svojim gospodarskim mogućnostima.“.
Ta jednokratna izvanredna mjera povećala je mogućnost države u kreiranju novih paketa mjera pomoći građanima u potrebi. U članku 3. stavku 2. Zakona navodi se: „Iznos prikupljen od dodatnog poreza na dobit, sukladno ovom Zakonu, bit će u cijelosti usmjeren na mjere pomoći za socijalno ugrožene građane, uključujući umirovljenike i druge ranjive skupine u društvu.“.
Prema tom Zakonu obveznici dodatnog poreza na dobit za porezno razdoblje 2022. su bili obveznici poreza na dobit utvrđeni u skladu s posebnim propisom o oporezivanju dobiti, koji su nakon završetka poreznog razdoblja iz 2022. godine ispunili dva uvjeta:
a.ostvarili prihode veće od 300.000.000,00 kuna (39,81 milijuna eura). Izabrani kriterij prihoda je bio jedan od kriterija iz Zakona o računovodstvu (Narodne novine, br. 78/15., 134/15., 120/16., 116/18., 42/20., 47/20. i 114/22.) koji je poduzetnike odnosno obveznike poreza na dobit razvrstavao u velike poduzetnike.
b.utvrdili oporezivu dobit za 2022. godinu u iznosu većem za 20% u odnosu na prosjek oporezive dobiti iz četiri prethodna porezna razdoblja. Prethodna porezna razdoblja su ona od 1. siječnja 2018.
Zakonom je propisano kako je dodatni porez na dobit prihod državnog proračuna, ali i kako se iznos prikupljen od dodatnog poreza na dobit u cijelosti usmjerava na mjere pomoći za socijalno ugrožene građane, uključujući umirovljenike i druge ranjive skupine u društvu. Dodatni porez na dobit prema Zakonu obračunavao se i plaćao na utvrđenu poreznu osnovicu samo za jedno porezno razdoblje i to započeto od 1. siječnja 2022. godine, primjenom porezne stope od 33%.
Cilj i svrha Zakona je bila provedba jednokratne mjere naplate poreza s točno određenom solidarnom svrhom, a donesen je i proveden u sklopu paketa pomoći građanima i poduzetnicima.
Nadalje, energetska kriza negativno je utjecala na sve države članice Europske unije, iako u različitoj mjeri. Veliko povećanje cijena energije znatno je doprinijelo općoj inflaciji u europodručju i usporilo gospodarski rast u Europskoj uniji. Kako bi se ublažio problem rasta cijena energije donesena je Uredba Vijeća (EU) 2022/1854 od 6. listopada 2022. o hitnoj intervenciji za rješavanje pitanja visokih cijena energije (dalje u tekstu: Uredba). Poglavlje III. Uredbe sadrži Mjere koje se odnose na sektore sirove nafte, prirodnog plina, ugljena i rafinerija, dok članak 14. iz Poglavlja III. Uredbe sadrži Potporu krajnjim kupcima energije putem privremenog solidarnog doprinosa.
Obzirom da je energetska kriza zajednička kriza svih država članica Uredba je odredila zajednički pristup usmjeren prema potrošačima i proizvođačima energije. Tako je među ostalim, odredila državama članicama obvezu smanjenja potrošnje električne energije, obvezu prikupljanja viška prihoda od prodaje električne energije iznad gornje granice tržišnih prihoda, način raspodjele viška prihoda te obvezu prikupljanja solidarnog doprinosa.
Naime, prema Uredbi, bilo je primjereno poduzeti mjere na razini Europske unije uvođenjem solidarnog doprinosa za poduzetnike koji obavljaju djelatnosti u sektorima sirove nafte, prirodnog plina, ugljena i rafinerija, a koji od te djelatnosti ostvaruju minimalno 75% prihoda, kako bi se ublažili izravni gospodarski učinci naglog porasta cijena energije na proračune javnih tijela, krajnje kupce i poduzeća u cijeloj Europskoj uniji. Solidarni doprinos je izvanredan i strogo privremen, a obuhvaća 2022. i/ili 2023. godinu. Osnovica solidarnog doprinosa je višak dobiti koji se definira kao oporeziva dobit poreznog razdoblja, ako je za više od 20% veća od prosjeka oporezive dobiti ostvarene u četiri porezna razdoblja koja su počela 1. siječnja 2018. ili nakon tog datuma. Stopa za izračun solidarnog doprinosa je najmanje 33%. Prema Uredbi solidarni doprinos se primjenjuje usporedno s uobičajenim porezom na dobit koji svaka država članica naplaćuje istim subjektima.
Obzirom da su određeni obveznici poreza na dobit i pod određenim uvjetima obveznici primjene solidarnog doprinosa, pri čemu se izračun obveze solidarnog doprinosa izračunavao prema formuli kao i za dodatni porez na dobit, poglavlje III. Uredbe se provelo putem ovoga Zakona. Naime, Zakonom je propisano ako obveznik poreza na dobit ispunjava uvjete vezane uz plaćanje solidarnog doprinosa, isti je obveznik plaćanja solidarnog doprinosa. Obveznik plaćanja solidarnog doprinosa, a koji je obveznik plaćanja poreza na dobit u skladu s propisom o oporezivanju dobiti na odgovarajući način primjenjuje odredbe Zakona. Obveza plaćanja solidarnog doprinosa postojala je neovisno o visini ostvarenih prihoda.
Cilj i svrha Zakona je bila provedba jednokratne mjere predviđene Jesenskim paketom mjera za zaštitu građana i poduzetnikai dodatno provedba poglavlja III. Uredbe
3. ANALIZA IZRAVNIH UČINAKA NASTALIH PRIMJENOM ZAKONA
3.1.
Analiza gospodarskih učinaka primjene Zakona
Primjena ovog Zakona nije imala gospodarskih učinaka.
3.2.
Analiza učinaka primjene Zakona na zaštitu tržišnog natjecanja
Primjena ovog Zakona nije utjecala na zaštitu tržišnog natjecanja.
3.3.
Analiza socijalnih učinaka primjene Zakona
Obveza dodatnog poreza na dobit prema Zakonu se utvrđivala samo za jedno porezno razdoblje i to započeto nakon 1. siječnja 2022. godine, te je s te osnove za to porezno razdoblje prikupljeno 260.823.560,99 eura (1.965.175.120,35 kuna). U obrazloženju Prijedloga Zakona navedena je procjena kako će se dodatnim porezom na dobit ostvariti dodatni prihodi u iznosu od 1,5 milijardi kuna (cca 200 tisuća eura).
Kako je Zakon i donesen radi ispunjenja jednokratne solidarne mjere s ciljem da se prikupljena sredstava u cijelosti usmjere na mjere pomoći za socijalno ugrožene građane, uključujući umirovljenike i druge ranjive skupine u društvu, tako je svih 260.826.560,99 eura posredstvom nadležnih ministarstava i bilo usmjereno na te mjere. Tijekom 2023. godine utrošeno je 284.131.563,05 eura, dakle i više od iznosa prikupljenog dodatnim porezom na dobit na financiranje mjera pomoći socijalno ugroženih građana. Iz mjera pomoći za socijalno ugrožene građane tijekom 2023. godine izdvajamo:
-Jednokratno novčano primanje korisnicima mirovine radi ublažavanja posljedica porasta cijena energenata, 210.483.057,48 eura
-Jednokratno novčano primanje korisnicima prava u sustavu socijalne skrbi,
22.575.750,00 eura
-Jednokratno novčano primanje korisnicima doplatka za djecu radi ublažavanja posljedica porasta cijena energenata, 18.725.219,51 eura
-Isplata novčanog primanja nezaposlenim osobama radi ublažavanja posljedica porasta cijena, 15.907.955,74 eura
-Naknada troškova ogrjeva i dijelom troškova stanovanja korisnicima zajamčene minimalne naknade, 3.422.078,07 eura
-Provedba mjere za smanjenje utjecaja porasta cijena energenata na pružatelje socijalnih usluga u Republici Hrvatskoj, 3.001.056,10 eura
Tako su u skladu s člankom 2. Zakona prikupljena sredstva od 260.823.560,99 eura iskorištena za mjere pomoći za socijalno ugrožene građane, uključujući umirovljenike i druge ranjive skupine u društvu. Stoga je ovaj Zakon imao pozitivan socijalni učinak.
Obveza plaćanja solidarnog doprinosa iz Uredbe nije utvrđena, tako nije bilo niti prikupljenih sredstava s te osnove, kao što nije bilo niti očekivano prilikom donošenja Zakona.
3.4.
Analiza učinaka primjene Zakona na rad i tržište rada
Primjena ovog Zakona nije utjecala na tržište rada.
3.5.
Analiza učinaka primjene Zakona na zaštitu okoliša
Primjena ovog Zakona nije utjecala na zaštitu okoliša.
3.6.
Analiza učinaka primjene Zakona na zaštitu ljudskih prava
Primjena ovog Zakona nije utjecala na zaštitu ljudskih prava.
Savjetovanje o Obrascu naknadne procjene učinaka propisa za Zakon o dodatnom porezu na dobit
OBRAZAC NAKNADNE PROCJENE UČINAKA PROPISA
1. OPĆE INFORMACIJE
1.1.
Naziv zakona:
Zakon o dodatnom porezu na dobit
1.2.
Broj "Narodnih novina"
151/22, - ispravak 9/23
1.3.
Program rada Vlade Republike Hrvatske, akt planiranja ili reformska mjera:
Da/Ne:
Da
Naziv akta:
147. sjednica Vlade Republike Hrvatske, 2022 godine - Jesenski paket mjera za zaštitu građana i poduzetnika
1.4.
Plan usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije
Da/Ne:
Da
Naziv pravne stečevine EU:
Uredba Vijeća (EU) 2022/1854 od 6. listopada 2022. o hitnoj intervenciji za rješavanje pitanja visokih cijena energije ( SL L 261I, 7.10.2022)
2. ANALIZA POSTIGNUTIH REZULTATA PRIMJENE ZAKONA
2.1.
Početak velikih globalnih poremećaja u 2022. godini je negativno utjecao na građane i poduzetnike. Nekoliko je uzroka poremećaja, a glavni je ruska agresija na Ukrajinu koja je izazvala dubok poremećaj u opskrbi energenata i hrane u Europi te narušila odnose Zapada i Rusije. Na globalni poremećaj dodatno su utjecale klimatske promjene koje su, radi rekordnih suša i razornih poplava, pridonijele poskupljenju hrane i energenata, a na što je utjecalo i zatvaranje Kine uslijed pandemije. Sve navedeno dovelo je do neravnoteže na tržištu izazvane velikom potražnjom i nedovoljnom ponudom. U tim uvjetima stanovništvo je bilo suočeno sa stalnim rastom cijena ključnih proizvoda, a poduzetnici su poslovali u uvjetima stalnog rasta troškova poslovanja .
Zbog niza naprijed opisanih negativnih okolnosti na globalnom nivou i u državi, Vlada Republike Hrvatske je 8. rujna 2022. na 147. Sjednici Vlade predstavila snažan, pravedan i sveobuhvatan „ Jesenski paket mjera za zaštitu građana i poduzetnika“ vrijedan 2,78 milijardi eura (21 milijardu kuna ).
Jesenski paket mjera donio je ublažavanje rasta cijena energije za kućanstva, javni, neprofitni sektor i poduzetnike i ograničio cijene osnovnih prehrambenih namirnica – pojeftinjenje košarice za 30%. Taj paket mjera je donesen kako bi se građanima osigurala „topla zima“, a ugroženim poduzetnicima nastavak poslovanja. Pored navedenoga, Jesenskim paketom mjera za zaštitu građana i poduzetnika povećan je iznos i broj korisnika socijalnih naknada, osigurana je jednokratna naknada za umirovljenike i nezaposlene. Osigurana je isplata posebnog novčanog primanja za korisnike dječjeg doplatka, kao i potpore studentima, poljoprivrednicima i ribarima te potpore javnom prijevozu putnika, uz porezne olakšice za zaposlene. Također su donesene mjere za poticanje zelene tranzicije, energetske učinkovitosti, izgradnje sunčanih elektrana te mjere HBOR-a putem kredita i jamstava za poduzetnike i drugo.
Međutim, osim toga što je uočeno kako određene skupine građana i poduzetnici trebaju snažnu i brzu pomoć države kako bi prevladali teret negativnih okolnosti, uočeno je kako unatoč negativnim okolnostima neki poduzetnici i u takvim uvjetima ostvaruju povećanu dobit , veću od očekivane. Tako je u sklopu Jesenskog paketa mjera za zaštitu građana i poduzetnika 2022. godine, uz ostale mjere, obveznicima poreza na dobit koji su unatoč gospodarskim poremećajima i energetskoj krizi ostvarili povećanu dobit neovisno o tome koju djelatnost su obavljali, određena izvanredna, jednokratna solidarna mjera odnosno obveza plaćanja dodatnog poreza na dobit.
Taj porez je uveden putem Zakona o dodatnom porezu na dobit (dalje: Zakon). U članku 1. Zakona navodi se: „ Dodatni porez na dobit utvrđuje se i plaća u uvjetima nepovoljnih gospodarskih okolnosti u Republici Hrvatskoj u skladu s odredbama ovoga Zakona na načelima pravednosti, jednakosti i razmjernosti prema kojima je svatko dužan sudjelovati u podmirenju javnih troškova u skladu sa svojim gospodarskim mogućnostima.“.
Ta jednokratna izvanredna mjera povećala je mogućnost države u kreiranju novih paketa mjera pomoći građanima u potrebi. U članku 3. stavku 2. Zakona navodi se: „ Iznos prikupljen od dodatnog poreza na dobit, sukladno ovom Zakonu, bit će u cijelosti usmjeren na mjere pomoći za socijalno ugrožene građane, uključujući umirovljenike i druge ranjive skupine u društvu.“.
Prema tom Zakonu obveznici dodatnog poreza na dobit za porezno razdoblje 2022. su bili obveznici poreza na dobit utvrđeni u skladu s posebnim propisom o oporezivanju dobiti, koji su nakon završetka poreznog razdoblja iz 2022. godine ispunili dva uvjeta:
a. ostvarili prihode veće od 300.000.000,00 kuna (39,81 milijuna eura). Izabrani kriterij prihoda je bio jedan od kriterija iz Zakona o računovodstvu (Narodne novine, br. 78/15., 134/15., 120/16., 116/18., 42/20., 47/20. i 114/22.) koji je poduzetnike odnosno obveznike poreza na dobit razvrstavao u velike poduzetnike.
b. utvrdili oporezivu dobit za 2022. godinu u iznosu većem za 20% u odnosu na prosjek oporezive dobiti iz četiri prethodna porezna razdoblja. Prethodna porezna razdoblja su ona od 1. siječnja 2018.
Zakonom je propisano kako je dodatni porez na dobit prihod državnog proračuna, ali i kako se iznos prikupljen od dodatnog poreza na dobit u cijelosti usmjerava na mjere pomoći za socijalno ugrožene građane, uključujući umirovljenike i druge ranjive skupine u društvu. Dodatni porez na dobit prema Zakonu obračunavao se i plaćao na utvrđenu poreznu osnovicu samo za jedno porezno razdoblje i to započeto od 1. siječnja 2022. godine, primjenom porezne stope od 33%.
Cilj i svrha Zakona je bila provedba jednokratne mjere naplate poreza s točno određenom solidarnom svrhom, a donesen je i proveden u sklopu paketa pomoći građanima i poduzetnicima.
Nadalje, energetska kriza negativno je utjecala na sve države članice Europske unije, iako u različitoj mjeri. Veliko povećanje cijena energije znatno je doprinijelo općoj inflaciji u europodručju i usporilo gospodarski rast u Europskoj uniji. Kako bi se ublažio problem rasta cijena energije donesena je Uredba Vijeća (EU) 2022/1854 od 6. listopada 2022. o hitnoj intervenciji za rješavanje pitanja visokih cijena energije (dalje u tekstu: Uredba). Poglavlje III. Uredbe sadrži Mjere koje se odnose na sektore sirove nafte, prirodnog plina, ugljena i rafinerija , dok članak 14. iz Poglavlja III. Uredbe sadrži Potporu krajnjim kupcima energije putem privremenog solidarnog doprinosa.
Obzirom da je energetska kriza zajednička kriza svih država članica Uredba je odredila zajednički pristup usmjeren prema potrošačima i proizvođačima energije. Tako je među ostalim, odredila državama članicama obvezu smanjenja potrošnje električne energije, obvezu prikupljanja viška prihoda od prodaje električne energije iznad gornje granice tržišnih prihoda, način raspodjele viška prihoda te obvezu prikupljanja solidarnog doprinosa.
Naime, prema Uredbi, bilo je primjereno poduzeti mjere na razini Europske unije uvođenjem solidarnog doprinosa za poduzetnike koji obavljaju djelatnosti u sektorima sirove nafte, prirodnog plina, ugljena i rafinerija, a koji od te djelatnosti ostvaruju minimalno 75% prihoda, kako bi se ublažili izravni gospodarski učinci naglog porasta cijena energije na proračune javnih tijela, krajnje kupce i poduzeća u cijeloj Europskoj uniji. Solidarni doprinos je izvanredan i strogo privremen, a obuhvaća 2022. i/ili 2023. godinu . Osnovica solidarnog doprinosa je višak dobiti koji se definira kao oporeziva dobit poreznog razdoblja, ako je za više od 20% veća od prosjeka oporezive dobiti ostvarene u četiri porezna razdoblja koja su počela 1. siječnja 2018. ili nakon tog datuma. Stopa za izračun solidarnog doprinosa je najmanje 33%. Prema Uredbi solidarni doprinos se primjenjuje usporedno s uobičajenim porezom na dobit koji svaka država članica naplaćuje istim subjektima.
Obzirom da su određeni obveznici poreza na dobit i pod određenim uvjetima obveznici primjene solidarnog doprinosa, pri čemu se izračun obveze solidarnog doprinosa izračunavao prema formuli kao i za dodatni porez na dobit, poglavlje III. Uredbe se provelo putem ovoga Zakona. Naime, Zakonom je propisano ako obveznik poreza na dobit ispunjava uvjete vezane uz plaćanje solidarnog doprinosa, isti je obveznik plaćanja solidarnog doprinosa. Obveznik plaćanja solidarnog doprinosa, a koji je obveznik plaćanja poreza na dobit u skladu s propisom o oporezivanju dobiti na odgovarajući način primjenjuje odredbe Zakona. Obveza plaćanja solidarnog doprinosa postojala je neovisno o visini ostvarenih prihoda.
Cilj i svrha Zakona je bila provedba jednokratne mjere predviđene Jesenskim paketom mjera za zaštitu građana i poduzetnika i dodatno provedba poglavlja III. Uredbe
3. ANALIZA IZRAVNIH UČINAKA NASTALIH PRIMJENOM ZAKONA
3.1.
Analiza gospodarskih učinaka primjene Zakona
Primjena ovog Zakona nije imala gospodarskih učinaka.
3.2.
Analiza učinaka primjene Zakona na zaštitu tržišnog natjecanja
Primjena ovog Zakona nije utjecala na zaštitu tržišnog natjecanja.
3.3.
Analiza socijalnih učinaka primjene Zakona
Obveza dodatnog poreza na dobit prema Zakonu se utvrđivala samo za jedno porezno razdoblje i to započeto nakon 1. siječnja 2022. godine, te je s te osnove za to porezno razdoblje prikupljeno 260.823.560,99 eura (1.965.175.120,35 kuna). U obrazloženju Prijedloga Zakona navedena je procjena kako će se dodatnim porezom na dobit ostvariti dodatni prihodi u iznosu od 1,5 milijardi kuna (cca 200 tisuća eura).
Kako je Zakon i donesen radi ispunjenja jednokratne solidarne mjere s ciljem da se prikupljena sredstava u cijelosti usmjere na mjere pomoći za socijalno ugrožene građane, uključujući umirovljenike i druge ranjive skupine u društvu, tako je svih 260.826.560,99 eura posredstvom nadležnih ministarstava i bilo usmjereno na te mjere . Tijekom 2023. godine utrošeno je 284.131.563,05 eura, dakle i više od iznosa prikupljenog dodatnim porezom na dobit na financiranje mjera pomoći socijalno ugroženih građana. Iz mjera pomoći za socijalno ugrožene građane tijekom 2023. godine izdvajamo:
- Jednokratno novčano primanje korisnicima mirovine radi ublažavanja posljedica porasta cijena energenata, 210.483.057,48 eura
- Jednokratno novčano primanje korisnicima prava u sustavu socijalne skrbi,
22.575.750,00 eur a
- Jednokratno novčano primanje korisnicima doplatka za djecu radi ublažavanja posljedica porasta cijena energenata, 18.725.219,51 eura
- Isplata novčanog primanja nezaposlenim osobama radi ublažavanja posljedica porasta cijena, 15.907.955,74 eura
- Naknada troškova ogrjeva i dijelom troškova stanovanja korisnicima zajamčene minimalne naknade, 3.422.078,07 eura
- Provedba mjere za smanjenje utjecaja porasta cijena energenata na pružatelje socijalnih usluga u Republici Hrvatskoj, 3.001.056,10 eura
Tako su u skladu s člankom 2. Zakona prikupljena sredstva od 260.823.560,99 eura iskorištena za mjere pomoći za socijalno ugrožene građane, uključujući umirovljenike i druge ranjive skupine u društvu. Stoga je ovaj Zakon imao pozitivan socijalni učinak.
Obveza plaćanja solidarnog doprinosa iz Uredbe nije utvrđena, tako nije bilo niti prikupljenih sredstava s te osnove, kao što nije bilo niti očekivano prilikom donošenja Zakona.
3.4.
Analiza učinaka primjene Zakona na rad i tržište rada
Primjena ovog Zakona nije utjecala na tržište rada.
3.5.
Analiza učinaka primjene Zakona na zaštitu okoliša
Primjena ovog Zakona nije utjecala na zaštitu okoliša.
3.6.
Analiza učinaka primjene Zakona na zaštitu ljudskih prava
Primjena ovog Zakona nije utjecala na zaštitu ljudskih prava.
4. SAVJETOVANJE I KONZULTACIJE
5. PREPORUKA O DALJNJEM POSTUPANJU
6. PRILOZI
7. POTPIS ČELNIKA TIJELA
Potpis: Potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske, Ministar financija
dr. sc. Marko Primorac
Datum: 4. ožujka 2025.