2.

UTVRĐIVANJE PROBLEMA

2.1.

Zakon o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“, br. 157/13., 151/14., 33/15., 93/15., 120/16., 18/18. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 62/18., 115/18., 102/19., 84/21. i 119/22., - u daljnjem tekstu: ZOMO) uređuje obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti, tzv. I. mirovinski stup, trodijelnog mirovinskog sustava u Republici Hrvatskoj.        

Prema statističkim podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (u daljnjem tekstu: HZMO) u siječnju 2025. godine bilo je 1.228.522 korisnika mirovina u odnosu na 1.705.216 osiguranika, što predstavlja omjer od 1:1,39. Prosječna mirovina sveukupnog broja korisnika mirovina, bez međunarodnih ugovora isplaćena u veljači za mjesec siječanj 2025. godine iznosila je 625,27 eura, a njezin udio u prosječnoj netoplaći za prosinac 2024. godine iznosio je 45,9 %. Najniža mirovina korisnika bez međunarodnih ugovora o socijalnom osiguranju u istom razdoblju iznosila je 396,58 eura. Prema vrstama mirovina koje korisnici primaju, na isplati mirovina za siječanj 2025. godine, prosječna starosna mirovina iznosila je 616,27 eura, prosječna obiteljska mirovina 484,24 eura, dok je prosječna invalidska mirovina iznosila svega 419,53 eura. Podaci upućuju na relativno nisku razinu adekvatnosti mirovina, a jedan od ključnih razloga je kratak prosječni mirovinski staž od svega 31 godinu i mali broj korisnika koji mirovinu primaju na temelju mirovinskoga staža od 40 i više godina. Naime, u siječnju 2025. godine prosječna starosna mirovina za 40 i više godina staža iznosila je 917,75 eura, a udio u prosječnoj netoplaći 67,4 %. Međutim, broj korisnika kojima je mirovina određena na temelju 40 i više godina mirovinskoga staža relativno je nizak, svega 94.405 korisnika, odnosno 13,45 % od ukupnog broja korisnika starosne mirovine u siječnju 2025. godine (702.082). Stoga, povećanje razine adekvatnosti mirovina predstavlja jedan od najvećih izazova u hrvatskom mirovinskom sustavu.

Radna skupina za analizu stanja mirovinskoga sustava (u daljnjem u tekstu: Radna skupina), čije je osnivanje utvrđeno kao reformska mjera u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.–2026., u dvije godine djelovanja provela je sveobuhvatnu analizu mirovinskoga sustava te izradila zaključke kao podlogu za izmjenu odnosno donošenje novog ZOMO-a. Zaključci Radne skupine uzimaju u obzir dugoročne projekcije iz Izvješća o starenju 2024., koje i dalje ukazuju na negativne demografske trendove. Prema Izvješću o starenju u razdoblju od 2022. do 2070. godine predviđa se smanjenje ukupnog broja stanovništva za 22 %. Istovremeno, očekuje se značajno povećanje životnog vijeka, i to za 6,4 godine kod muškarca i 6 godina kod žena.

Unatoč negativnim demografskim trendovima, hrvatski mirovinski sustav dugoročno je održiv uz pretpostavku zadržavanja sadašnjih zakonskih propisa u pogledu propisane dobi za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu. Zakonska dob za umirovljenje u Republici Hrvatskoj slična je onoj u drugim zemljama člancima Europske unije (u daljnjem tekstu: EU), ali su mogućnosti za prijevremeno umirovljenje fleksibilnije. Prema ZOMO-u pravo na starosnu mirovinu ostvaruje se s navršenih 65 godina života i 15 godina mirovinskoga staža, dok je za žene u prijelaznom razdoblju propisana niža starosna dob te u 2025. godini iznosi 63 godine i 9 mjeseci i postupno se podiže za tri mjeseca godišnje do 2030. godine kada će se uvjeti za muškarce i žene izjednačiti. Prijevremena starosna mirovina ostvaruje se pet godina ranije, odnosno sa 60 godina života i s navršenim mirovinskim stažem od 35 godina, a za žene je također predviđeno prijelazno razdoblje do 2030. godine te u 2025. godini žene prijevremenu starosnu mirovinu mogu ostvariti s navršenih 58 godina i 9 mjeseci života i s mirovinskim stažem od 33 godine i 9 mjeseci. Smanjenje prijevremene starosne mirovine je trajno i iznosi 0,2 % za svaki mjesec ranijeg ostvarivanja prava na mirovinu, odnosno najviše 12 %. Međutim, pri tome je važno istaknuti kako je smanjenje prijevremene starosne mirovine u prethodnim razdobljima bilo znatno veće, tako da trenutno imamo korisnike s širokim rasponom smanjenja od 0,1 % do 0,34 % po mjesecu, ovisno o propisu koji je bio na snazi u trenutku ostvarivanja prava na mirovinu. Osim toga, prema važećem propisu predviđene su i dvije vrste mirovine koja se ostvaruju sa 60 godina života bez smanjenja, i to starosna mirovina za dugogodišnjeg osiguranika i prijevremena starosna mirovina zbog stečaja poslodavca.    

U cilju poticanja duljeg ostanka u svijetu rada predviđen je bonus za ostvarivanje prava na mirovinu nakon navršene propisane zakonske dobi, i to 0,45 % za svaki mjesec kasnijeg umirovljenja, uz dodatni uvjet da osiguranik ima navršen mirovinski staž od najmanje 35 godina.

Osim propisane starosne dobi za umirovljenje, na održivost mirovinskoga sustava svakako utječe i razdoblje korištenja starosne mirovine, a koje je prema podacima HZMO-a u studenom 2024. godine iznosilo 21 godinu i 11 mjeseci, pri čemu je značajna razlika među spolovima. Razdoblje korištenja starosne mirovine za žene iznosi 25 godina i 9 mjeseci, dok je za muškarce znatno kraće, i iznosi 18 godina i 11 mjeseci. Međutim, važno je naglasiti kako će se završetkom prijelaznog razdoblja za izjednačavanje starosne dobi za umirovljenje muškaraca i žena i ova razlika s vremenom ublažiti.

Nepovoljni demografski uvjeti i stanje na tržištu rada rezultirali su kontinuiranim širenjem kruga umirovljenika koji mogu raditi uz istovremenu isplatu mirovine. Mirovinskom reformom iz 2019. godine i njenim nastavkom iz 2023. godine pravo na isplatu mirovine u punom iznosu uz rad do polovice punog radnog vremena prošireno je na korisnike prijevremene starosne mirovine, starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika i obiteljske mirovine. Isto tako, profesionalni vatrogasci, vojni osiguranici, policijski službenici, ovlaštene službene osobe i zaposlenici na poslovima razminiranja, koji su starosnu mirovinu ostvarili prema posebnim propisima iz mirovinskoga osiguranja, mogu raditi do polovice punog radnog vremena uz isplatu punog iznosa mirovine ili u punom radnom vremenu uz isplatu mirovine u visini od 50 %. Iako su u pogledu omogućavanja rada umirovljenicima uz isplatu mirovine napravljeni značajni iskoraci, još uvijek je relativno mali broj korisnika koji koriste takvu mogućnost. Prema podacima HZMO-a na dan 31. siječnja 2025. bilo je evidentirano ukupno 32.719 zaposlenih korisnika mirovine. Pri tome je važno istaknuti kako samostalni obveznici uplate doprinosa (obrtnici i osobe koje obavljaju profesionalnu djelatnost u skladu s posebnim propisima), koji svojstvo osiguranika stječu na temelju upisa u odgovarajući registar, prema važećem ZOMO-u nemaju mogućnost rada uz istovremenu isplatu mirovine. Isto tako, korisnici invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti nemaju mogućnost rada uz istovremenu isplatu mirovine, uz iznimku korisnika koji su pravo na tu vrstu mirovine ostvarili prema Zakonu o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji („Narodne novine“, br. 121/17., 98/19., 84/21. i 156/23. – u daljnjem tekstu: ZOHBDR) koji mogu raditi manje od 3,5 sata dnevno bez obustave isplate mirovine.  

U okviru Strategije demografske revitalizacije Republike Hrvatske do 2033. godine u mirovinskome sustavu planirano je povećanje dodanog staža. Također, u okviru projekta „Jačanje provedbe vrednovanja propisa u Hrvatskoj“, financiranog iz Instrumenta tehničke pomoći EU-a, provedeno je vrednovanje propisa u odnosu na institut dodanog staža kao podlogu za moguća rješenja. Institut dodanog staža uveden je mirovinskom reformom od 1. siječnja 2019., kao svojevrsna demografska mjera, kojom se, između ostaloga, nastoje smanjiti razlike u visini mirovine između muškaraca i žena. Prema podacima HZMO-a od uvođenja dodanog staža više od 86.215 korisnika (od 1. siječnja 2019. do 6. kolovoza 2024.) iskoristilo je ovo pravo, što je dovelo do prosječnog povećanja mirovine od oko 1,6 % po djetetu. Nadalje, prosječna ukupna mirovina za muškarce iznosi 569,10 eura, dok za žene iznosi 470,88 eura, što rezultira razlikom u mirovinama između spolova od 17,3 %. Iako je uvođenje dodanog staža pridonijelo smanjenju razlike, podaci ukazuju na potrebu za daljnjim smanjenjem rodno uvjetovanih nejednakosti u mirovinskim primanjima.

U okviru projekta „Jačanje provedbe vrednovanja propisa u Hrvatskoj“ provedeno je i  vrednovanje propisa vezano za institut invalidske mirovine , a bili su obuhvaćeni korisnici invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti, koji su prepoznati kao korisnici s izrazito niskim mirovinskim primanjima. S obzirom na to da korisnici zbog djelomičnog i potpunog gubitka radne sposobnosti primaju znatno niže mirovine od sveukupne prosječne mirovine, nužno je povećati adekvatnost mirovina za ovu ranjivu skupinu.

Također, u skladu s odredbama važećeg ZOMO-a, cenzus za utvrđivanje činjenice uzdržavanja članova obitelji prilikom ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu, trenutno iznosi manje od socijalnih davanja poput nacionalne naknade za starije osobe i zajamčene minimalne naknade, a određuje se u visini od 66 % ili 80 % najniže mirovine za 15 godina staža, ovisno o tome je li član obitelji živio u zajedničkom kućanstvu s osiguranikom ili korisnikom mirovine.

Nadalje, važeći ZOMO predviđa ponovno određivanje ili priznanje prava na novu mirovinu na temelju navršene jedne godine staža osiguranja nakon umirovljenja. Međutim, dok korisnici svih vrsta starosne mirovine takvu mogućnost imaju i na temelju staža osiguranja po osnovi drugog dohotka za koji su uplaćeni doprinosi za mirovinsko osiguranje, korisnici invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti, odnosno profesionalne nesposobnosti za rad mogu ostvariti pravo na mirovinu zbog nastupa osiguranog rizika starosti samo na temelju navršenog staža osiguranja po osnovi zaposlenja ili obavljanja djelatnosti, ali ne i na temelju staža osiguranja po osnovi drugog dohotka.  

Prema važećem ZOMO-u mirovine se usklađuju od 1. siječnja i od 1. srpnja svake kalendarske godine, i to ovisno o rastu plaća svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj i potrošačkih cijena u prethodnom polugodištu u odnosu na polugodište koje mu prethodi, u omjeru 70:30 ili 30:70 prema propisanom promjenjivom modelu, ovisno o tome što je za korisnike mirovine povoljnije. Ovakav način usklađivanja osigurava da mirovine prate rast plaća i cijena u navedenom omjeru, odmah po isteku svakog polugodišta.

Također, uz redovitu godišnju isplatu mirovine važeći Zakon ne predviđa isplatu dodatnih naknada koja se prema različitim modelima isplaćuje u državama članicama EU-a. Međutim, na području EU-a nema jedinstvenog pristupa o isplati dodatne mirovine, odnosno dodatka koji se isplaćuje uz redovnu mjesečnu isplatu mirovine. Vlada Republike Hrvatske je odlukama do sada deset puta osigurala isplatu jednokratnog novčanog primanja, kako bi ublažila posljedice porasta cijena na životni standard umirovljenika. Pri tome je važno naglasiti kako su najvećim dijelom isplatom bili obuhvaćeni korisnici s nižim mirovinskim primanjima.

2.2.

Izvor podataka:

Ministarstvo rada mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike i Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje

3.

UTVRĐIVANJE POSEBNOG CILJA

3.1.

Opis posebnog cilja

U Programu Vlade Republike Hrvatske 2024. – 2028. predviđene su mjere u mirovinskome sustavu kojima je planirano osiguranje kvalitetnijeg života i dostojanstvene starosti umirovljenicima. Radi se o mjerama kojima je glavni cilj povećati razinu adekvatnosti mirovina, kako bi do kraja mandata prosječna ukupna mirovina porasla za najmanje 30 % i iznosila najmanje 750 eura mjesečno. Iako je mirovinskom reformom iz 2019. godine, kao i nastavkom mirovinske reforme iz 2023. godine, unaprijeđen I. mirovinski stup te je ostvaren napredak u poboljšanju razine adekvatnosti mirovina, i dalje je nužno kontinuirano provoditi mjere koje doprinose povećanju mirovinskih primanja svih korisnika. Uzimajući u obzir navedeno, potrebno je novim normativnim rješenjem sveobuhvatno urediti I. mirovinski stup, s ciljem unaprjeđenja položaja svih sadašnji i budućih umirovljenika.

Novim Zakonom ispunit će se uvjeti za implementaciju mjera previđenih strateškim dokumentima u mirovinskome sustavu, i to Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026. i Programa Vlade Republike Hrvatske 2024. – 2028. Mjere iz Programa Vlade Republike Hrvatske te zaključci Radne skupine imaju za cilj povećati razinu adekvatnosti mirovina kako bi se poboljšala kvaliteta života sadašnjim i budućim umirovljenicima.

Tome će u doprinijeti promjena načina formule usklađivanja mirovina u povoljnijem omjeru prema indeksu rasta plaća i potrošačkih cijena, kao i uvođenje godišnjeg dodatka na mirovinu, što su mjere kojima će se obuhvatiti svi sadašnji i budući umirovljenici. Isto tako, dodatnim povećanjem najniže mirovine za otprilike 3 %, kao i povećanjem mirovinskog faktora za izračun visine invalidske mirovine, kojim će se invalidske mirovine povećati za otprilike 10 %, osigurat će se povećanje mirovinskih primanja za ove osjetljive kategorije umirovljenika.

Također, povećanje dodanog staža roditeljima za svako rođeno/posvojeno dijete sa šest na 12 mjeseci, koje u najvećoj mjeri koriste žene, doprinijet će daljnjem smanjenju razlika u visini mirovina između muškaraca i žena.

U cilju neutraliziranja negativnih demografskih trendova, mjerom redefiniranja povećanja polaznog faktora za umirovljenje nakon propisane starosne dobi, tzv. bonifikacije, potiče se dulji ostanak u svijetu rada s jedne strane, a s druge strane stvaraju se i uvjeti za dodatno povećanje mirovine.

Nadalje, cilj je osigurati veće sudjelovanje umirovljenika na tržištu rada, što će rezultirati većim udjelom osoba starije životne dobi u ukupnoj strukturi radne snage, osigurati prijenos stečenih znanja i iskustava na mlađe radnike te omogućiti umirovljenicima ostvarivanje dodatnih prihoda.                        

3.2.

Opis svrhe propisa

Predlaže se zadržati iste uvjete starosne dobi u pogledu stjecanja prava na starosnu mirovinu, odnosno 65 godina života i 15 godina mirovinskoga staža uz zadržavanje prijelaznog razdoblja za žene do 31. prosinca 2029. Također, zadržali bi se i isti uvjeti za stjecanje prava na starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika koja se ostvaruje s navršenih 60 godina života i 41 godinu staža osiguranja u efektivnom trajanju te sadašnji uvjeti za ostvarivanje prijevremene starosne mirovine, s navršenih 60 godina života i 35 godina mirovinskoga staža, uz zadržavanje prijelaznog razdoblja za žene do 31. prosinca 2029. Prijelazno razdoblje za ostvarivanje prava na starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu za žene završava 31. prosinca 2029. te bi se od 1. siječnja 2030. u potpunosti izjednačili uvjeti za muškarce i žene.  

Međutim, u cilju poticanja duljeg ostanka u svijetu rada i kasnijeg umirovljenja, predlaže se redefiniranje povećanja polaznog faktora, tzv. bonifikacije, od 0,45 % za svaki mjesec ostvarivanja prava na starosnu mirovinu nakon zakonski propisane dobi, i to na način da se bonifikacija više ne uvjetuje navršenim mirovinskim stažem od 35 godina te da se ne ograničava na najviše pet godina, odnosno na maksimalno 27 %.

Osim redefiniranja tzv. bonifikacije za kasnije umirovljenje, predlaže se i promjena važećeg modela usklađivanja mirovina, na način da se stopa usklađivanja mirovina utvrdi kao zbroj stope promjene indeksa potrošačkih cijena i indeksa rasta plaća u prethodnom polugodištu u odnosu na polugodište koje mu prethodi u omjeru 85:15 %, ovisno o tome što je povoljnije.

Kako bi osigurali daljnje smanjivanje razlike u visini mirovina žena i muškaraca, predlaže se povećanje dodanog staža za svako rođeno/posvojeno dijete sa sadašnjih šest na 12 mjeseci.

Isto tako, predlaže se uvođenje godišnjeg dodatka uz redovitu isplatu mirovine, na način da se isplata osigura svim umirovljenicima koji mirovinu ostvare do donošenja Odluke Vlade Republike Hrvatske, neovisno o visini njihovih mirovinskih primanja i neovisno o datumu donošenja rješenja. Visina godišnjeg dodatka veže se uz pune godine mirovinskog staža koji se uzima u obzir za izračun visine mirovine, a za one korisnike kojima je mirovina određena bez uračunavanja mirovinskoga staža, određuje se minimalno razdoblje od 15 godina za određivanje godišnjeg dodatka. Propisuje se da Vlada Republike Hrvatske svake godine,  najkasnije do 31. listopada, donosi Odluku o vrijednosti za jednu godinu mirovinskoga staža, a da Zavod godišnji dodatak isplaćuje u prosincu.

Predlaže se omogućiti korisnicima starosne mirovine, prijevremene starosne mirovine, starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika i obiteljske mirovine s navršenih 65 godina života rad u punom radnom vremenu uz isplatu mirovine u iznosu od 50 %. Isto tako, u cilju omogućavanja rada obrtnicima i osobama koje obavljaju samostalnu profesionalnu djelatnost predlaže se osigurati korištenje pola iznosa mirovine kada navrše 65 godina života bez prestanka obavljanja obrta, odnosno profesionalne djelatnosti.

Također, predlaže se korisnicima invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti, odnosno opće nesposobnosti za rad prema ranije važećim propisima te korisnicima invalidske mirovine prevedene u starosnu mirovinu, omogućiti rad manje od 3,5 sata dnevno uz istovremenu isplatu mirovine, kako je to predviđeno za korisnike koji su mirovinu ostvarili prema ZOHBDR-u.

U cilju posebne zaštite korisnika s niskim mirovinskim primanjima predlaže se povećati najnižu mirovinu sa sadašnjih 103 % aktualne vrijednosti mirovine na 106 %, čime bi se od 2019. po treći puta dodatno povećala najniža mirovina. Zatečenim korisnicima najniže mirovine HZMO bi, po službenoj dužnosti odredio najnižu mirovinu prema predloženom modelu od dana stupanja na snagu Zakona.  

Osim toga, predlaže se od 1. siječnja 2026. povećanje mirovinskog faktora za izračun visine invalidske mirovine, i to za invalidsku mirovinu zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti sa sadašnjih 0,8 na 0,9, a za invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitak radne sposobnosti sa sadašnjih 1,0 na 1,1. Time će se osigurati uvjeti za dodatno povećanje invalidske mirovine za otprilike 10 %, a obuhvatili bi se svi sadašnji i budući korisnici mirovine. Zatečenim korisnicima HZMO bi po službenoj dužnosti, najkasnije u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu odredbe kojom se uređuju povećani mirovinski faktori ponovno odredio mirovinu.  

Korisnicima prijevremene starosne mirovine koji navrše 70 godina života predlaže se ukidanje smanjenja, tzv. penalizacije za prijevremeno umirovljenje, od prvog dana idućeg mjeseca u kojem navrše 70 godina, s primjenom od 1. siječnja 2026. Predlaže se obuhvatiti i korisnike koji su starosnu dob navršili prije stupanja na snagu Zakona, a mirovina bez smanjenja odredila bi im se počevši od 1. siječnja 2026. Ponovno određivanje prijevremene starosne mirovine HZMO bi odredio u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu odredbe o ukidanju tzv. penalizacije, po službenoj dužnosti.

Isto tako, predlaže se dodatno uređenje dokazivanja statusa izvanbračne zajednice za ostvarivanje prava na obiteljsku mirovinu. Također, u skladu s pravnim stajalištem Ustavnog suda u pojedinačnom predmetu, predlaže se brisanje uvjeta o propisanom datumu za postojanje izvanbračne zajednice na dan 28. ožujka 2008. kada je uvedena u mirovinski sustav.  

Zakonskim prijedlogom propisuje se povećanje cenzusa za utvrđivanje činjenice uzdržavanja za članove obitelji prilikom ostvarivanje prava na obiteljsku mirovinu na iznos najniže mirovine za 15 godina mirovinskoga staža ako je član obitelji živio u istom kućanstvu s umrlim osiguranikom ili korisnikom, odnosno ako nije, cenzus se propisuje u iznosu najniže mirovine za 15 godina mirovinskoga staža uvećane za 20 %.

Nadalje, korisnicima invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti, ranije profesionalne nesposobnosti za rad, predlaže se omogućiti ostvarivanje prava na starosnu, prijevremenu starosnu mirovinu i starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika na temelju navršene jedne godine staža osiguranja po osnovi drugog dohotka. Osim toga, ovim korisnicima omogućuje se isplata mirovine u punom iznosu ako se zaposle do polovice punog radnog vremena. Isto tako, omogućuje im se isplata povoljnijeg iznosa mirovine u slučaju nastupa potpunog gubitka radne sposobnosti.

S obzirom na to da u prethodnom razdoblju provođenje obveznih kontrolnih pregleda nije rezultiralo promjenama u ocjeni stanja radne sposobnosti, predlaže se ukidanje kontrolnog pregleda.      

Radi otklanjanja dvojbi i različitog postupanja u praksi, dodatno su precizirane pojedine odredbe, poput obustave isplate mirovine, ponovnog određivanja mirovine, zastare u postupcima naknade štete. Također, prošireni su i dodatno precizirani pojmovi radi boljeg razumijevanja i pojednostavljenja teksta, posebno odredbi koji se odnose na formulu izračuna visine mirovine, primjerice jasno razgraničavanje staža koji se računa za ispunjenje propisanih uvjeta i za izračun visine mirovine, definiranje parametara na temelju kojih se određuje visina mirovine, polaznog i mirovinskog faktora, vrijednosnih bodova, osobnih bodova i aktualne vrijednosti mirovine.

3.3.

Razmotrena druga moguća normativna i nenormativna rješenja

Cilj koji se želi postići može se ostvariti samo normativnim rješenjem budući da se prava iz mirovinskoga osiguranja i način njihovog ostvarivanja propisuju zakonom, stoga druga normativna i nenormativna rješenja nisu moguća.

3.4.

Izvor podataka:

Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike i Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje

4.

UTVRĐIVANJE UČINAKA I ADRESATA

4.1.

Posebni cilj 1.: Novim Zakonom ispunit će se uvjeti za implementaciju mjera iz akata strateškog planiranja na snazi i Programa Vlade Republike Hrvatske 2024.-2028. s ciljem povećanja razine adekvatnosti mirovina kako bi se poboljšala kvaliteta života umirovljenika.

Posebni cilj 2.: Poboljšanje položaja ranjivih kategorija umirovljenika povećanjem najniže mirovine za oko 3 % i invalidskih mirovina za otprilike 10 %.

Poseban cilj 3.: Povećanje dodanog staža roditeljima sa šest na 12 mjeseci za svako rođeno/posvojeno dijete s ciljem smanjenja razlike u visini mirovina između muškaraca i žena.

Posebni cilj 4.: Redefiniranje tzv. bonifikacije radi duljeg ostanka na tržištu rada uz stvaranje preduvjeta za dodatno povećanje mirovina.

Posebni cilj 4.: Povećanje mogućnosti rada umirovljenika radi osiguranja dodatne radne snage na tržištu rada uz mogućnost ostvarivanja dodatnog prihoda umirovljenika.

Posebni cilj 5.: Uvođenje godišnjeg dodatka svim umirovljenicima u cilju poboljšanja materijalnog položaja umirovljenika.

Posebni cilj 6.: Promjena formule usklađivanja mirovina s povoljnijim omjerom 85:15, umjesto 70:30 radi osiguranja primjerenije usklađenosti mirovina u odnosu na rast plaća i potrošačkih cijena.

Posebni cilj 7.: Omogućavanje umirovljenja obrtnika i osoba koje obavljaju samostalnu profesionalnu djelatnost bez prestanka obavljanja djelatnosti.

Posebni cilj 8.: Ukidanje tzv. penalizacije za prijevremeno umirovljenje s navršenih 70 godina života kako bi se osiguralo povećanje mirovine osobama starije životne dobi.

Posebni cilj 9.: Ukidanje obveznog kontrolnog pregleda korisnicima invalidske mirovine s ciljem administrativnog rasterećenja sustava medicinskog vještačenja.

Posebni cilj 10.: Izjednačavanje statusa izvanbračne zajednice za ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu s posebnim propisom koji uređuje prava hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji.  

Posebni cilj 11.: Povećanje cenzusa za utvrđivanje uzdržavanja članova obitelji radi ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu.  

Radi lakše provedbe procjene učinaka propisa, učinci i adresati za sve posebne ciljeve utvrdit će se zajedno.

4.1.1.

Učinci na gospodarstvo:

Adresati:

Novi zakon rezultirat će pozitivnim učincima na tržište rada, i to prije svega većim mogućnostima rada umirovljenika, omogućavanjem nastavka obavljanja djelatnosti obrtnicima i osobama koje samostalno obavljaju profesionalnu djelatnost nakon umirovljenja, kao i  redefiniranim modelom tzv. bonifikacije, što će doprinijeti osiguranju dodatne radne snage. Isto tako, osigurat će se veći udio osoba starije životne dobi na tržištu rada.

Podiže se donja razina prava u mirovinskom osiguranju kroz povećanje najniže mirovine oko 3 %. Osiguravaju se uvjeti za povećanje mirovina svih umirovljenika, bez da se pri tome narušava financijska održivost mirovinskoga sustava.

Sadašnji i budući umirovljenici, osiguranici i osigurane osobe te članovi obitelji osiguranika, odnosno korisnika mirovine.    

4.1.2.

Učinci na održivi razvoj:

Adresati:

Nisu utvrđeni učinci iz članka iz članka 11. Uredbe.

Nisu utvrđeni adresati iz članka 14. Uredbe.

4.1.3.

Učinci na socijalnu skrb:

Adresati:

Povećanje mirovinskih primanja  najranjivijim skupinama umirovljenika, kao i proširenje mogućnosti rada umirovljenika, pridonijet će povećanju socijalne uključenosti osoba koje su zbog ekonomskog statusa izložene povećanom riziku od siromaštva. Povećanje dodanog staža roditeljima za svako rođeno/posvojeno dijete doprinosi demografskom razvitku.

Sadašnji i budući umirovljenici te osiguranici roditelji/posvojitelji.  

4.1.4.

Učinci na zaštitu ljudskih prava:

Adresati:

Nisu utvrđeni učinci iz članka iz članka 13. Uredbe.

Nisu utvrđeni adresati iz članka 14. Uredbe.

4.1.5.

Učinci na druga područja:

Adresati:

Nisu utvrđeni učinci na druga područja.

Nisu utvrđeni adresati iz članka 14. Uredbe.

Povećanjem mirovinskih primanja korisnicima najniže mirovine podiže se donja razina prava iz mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti. Isto tako, uz dodatno povećanje invalidske mirovine za 10 %, doprinosi se smanjenju rizika od siromaštva i osigurava se posebna zaštita najranjivijih kategorija umirovljenika. Proširenim mogućnostima rada umirovljenika, također se smanjuje rizik od siromaštva, ali i socijalne isključenosti osoba starije životne dobi. Povećanje dodanog staža za svako rođeno/posvojeno dijete smanjit će rodno uvjetovani jaz u visini mirovina. Radi se o institutu koji u najvećoj mjeri koriste majke, a iznimno očevi ako su koristili pretežni dio roditeljskog dopusta. Odnosi se na buduće korisnike, one koji će mirovinu ostvariti nakon stupanja na snagu Zakona, a procjenjuje se da će u 2025. godini obuhvatiti oko 8 tisuća korisnika, odnosno više od 27 tisuća u 2026. godini kojima će se mirovina prosječno povećati za otprilike 36 eura.

Nisu utvrđeni učinci ni adresati u području zaštite ljudskih prava.

5.5.

Analiza učinaka i adresata u drugim područjima:

Nisu utvrđeni učinci ni adresati u drugim područjima.

5.6.

Izvor podataka:

Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike i podaci iz baza podataka Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje

6.2.

Konzultacije: