I. OPĆE ODREDBE

Predmet Programa

Članak 1.

(1)  Ovim Programom specijalističkog staža u području kliničke psihologije (dalje u tekstu: Program) uređuje se sadržaj i način provođenja specijalističkog staža, obvezni oblici specijalističkog usavršavanja, obrazac praćenja napredovanja u stjecanju kompetencija (dalje u tekstu: obrazac praćenja napredovanja) i izvještaj o radu specijalizanta (dalje u tekstu: izvještaj o radu).

(2) Ovim Programom uređuju se i sadržaj i način provođenja specijalističkog ispita u području kliničke psihologije te kompetencije koje specijalist stječe završetkom specijalističkog usavršavanja u području kliničke psihologije.

(3) Popis kompetencija koje specijalist stječe završetkom specijalističkog usavršavanja u području kliničke psihologije (dalje u tekstu: Popis kompetencija) prilog je ovog Programa i čini njegov sastavni dio (Prilog 1).

Rodna ravnopravnost

Članak 2.

Izrazi koji se koriste u ovom Programu, a imaju rodno značenje, bez obzira jesu li korišteni u muškom ili ženskom rodu, obuhvaćaju na jednak način muški i ženski rod.

Pojmovi

Članak 3.

Pojmovi koji se koriste u ovom Programu imaju značenja utvrđena propisom kojim se uređuje područje psihološke djelatnosti i općim aktom Komore kojim su uređene specijalnosti ovlaštenih psihologa.

Specijalistički staž u području kliničke psihologije

Članak 4.

(1) Specijalistički staž u području kliničke psihologije provodi se obavljanjem psihološke djelatnosti u okviru specijalističkog usavršavanja ovlaštenih psihologa radi stjecanja, unaprjeđivanja i primjene praktičnih kompetencija iz kliničke prakse, teorije i istraživanja u područjima psihopatologije, kliničke psihodijagnostike, psiholoških tretmana i etike, koje kompetencije su potrebne za obavljanje stručno zahtjevnijih oblika kliničko-psihološkog rada.

(2) Završetkom specijalističkog staža i polaganjem specijalističkog ispita , specijalizant kliničke psihologije ostvaruje specifičnu izobrazbu u području kliničke psihologije nakon koje mora u cijelosti razumjeti i primjenjivati teorijske i praktične aspekte kliničke psihologije, posjedovati vještine za procjenu, dijagnostiku, diferencijalnu dijagnostiku i tretman psiholoških poremećaja, raspolagati istraživačkim sposobnostima u mjeri da može doprinositi kliničkoj praksi putem stručnih i znanstvenih istraživanja, raspolagati sposobnostima rada u multidisciplinarnim timovima i vještinom komunikacije s korisnicima psiholoških usluga i članovima njihovih obitelji, čime se osposobljava za samostalno obavljanje poslova u području kliničke psihologije.

Obavljanje specijalističkog staža

Članak 5.

(1) Specijalizant započinje s obavljanjem specijalističkog staža nakon utvrđivanja ispunjenja pretpostavki u pogledu radnog iskustva i specijalističke izobrazbe te nakon određivanja mentora.

(2) Specijalistički staž specijalizant u pravilu obavlja u radnom odnosu u ovlaštenoj zdravstvenoj ustanovi, trgovačkom društvu koje obavlja zdravstvenu djelatnost, kod zdravstvenog radnika u privatnoj praksi ili u privatnoj psihološkoj praksi.

(3) Iznimno od stavka 2. ovog članka, specijalistički staž može se obavljati i u radnom odnosu ili na drugoj ugovornoj osnovi uz pretpostavku da poslovi koje specijalizant obavlja predstavljaju poslove u području kliničke psihologije.

Praćenje i nadzor tijekom obavljanja specijalističkog staža

Članak 6.

(1) Rad specijalizanta tijekom specijalističkog staža prati i nadzire mentor koji je odgovoran za propisano provođenje plana i programa specijalističkog staža.

(2) Mentor ocjenjuje interakciju specijalizanta s korisnikom i opservira usvojenost praktičnih, kliničkih i proceduralnih vještina te raspravlja o konkretnim slučajevima  s naglaskom na psihodijagnostičku hipotezu, provođenje intervjua, odabir i primjenu  i interpretaciju rezultata psihodijagnostičkih sredstava, pisanje nalaza i mišljenja te davanje preporuka i provođenje tretmanskih postupaka.

(3) U svrhu cjelovite i sveobuhvatne stručne i praktične poduke stjecanjem pojedinih specifičnih znanja i vještina, mentor može specijalizanta uputiti komentoru.

(4) Na komentora se odgovarajuće primjenjuju odredbe općeg akta Komore kojim su uređene specijalnosti ovlaštenih psihologa i ovog Programa kojima su uređena prava i obveze mentora.

Posebne pretpostavke za mentorstvo

Članak 7.

(1) Osim pretpostavki utvrđenih općim aktom Komore kojim su uređene specijalnosti ovlaštenih psihologa, mentor  reba posjedovati temeljne kompetencije za mentorstvo i pedagoške vještine.

(2) Mentor mora biti u radnom odnosu u ovlaštenoj zdravstvenoj ustanovi, trgovačkom društvu koje obavlja zdravstvenu djelatnost, kod zdravstvenog radnika u privatnoj praksi ili u privatnoj psihološkoj praksi.

(3) Mentor je u neposrednom radu sa specijalizantom obvezan provesti najmanje 100 sati tijekom specijalističkog staža, a najmanje dva sata tjedno.

(4) Osim na vlastiti zahtjev mentora ili specijalizanta, mentorstvo prestaje i u slučaju neizvršenja obveza ili ako se utvrdi da mentor nema potrebne kompetencije ili pedagoške vještine za prenošenje znanja i vještina.

(5) O prestanku mentorstva odlučuje nadležno povjerenstvo u postupku na koji se odgovarajuće primjenjuju odredbe općeg akta Komore kojim su uređene specijalnosti ovlaštenih psihologa.

II. PROVOĐENJE SPECIJALISTIČKOG STAŽA U PODRUČJU KLINIČKE PSIHOLOGIJE

I. Sadržaj specijalističkog staža u području kliničke psihologije

Sadržaj specijalističkog staža

Članak 8.

(1) Specijalistički staž obuhvaća neposredan rad s korisnicima psiholoških usluga svih dobnih skupina (djeca, adolescenti, odrasli i starije osobe) te kliničku psihodijagnostiku, diferencijalnu dijagnostiku, kliničko psihološko savjetovanje i provođenje terapijskih i tretmanskih postupaka s različitim kategorijama psihičkih poremećaja u podjednakim omjerima i različitim okruženjima (pojedinci, parovi i grupe).

(2) Specijalistički staž u okviru područja kliničke psihodijagnostike obavezno obuhvaća sljedeće poslove i aktivnosti:

- planiranje i organiziranje psihodijagnostičkog rada

- prepoznavanje relevantnih funkcija koje je potrebno ispitati

- odabir primjerenih psihodijagnostičkih sredstava za rad u kliničkoj praksi

- primjenu psihodijagnostičkih sredstava za provođenje psihodijagnostičke procjene

- funkcionalne procjene i interpretacije testova za ispitivanje kognitivnih funkcija, objektivnih testova ličnosti, testova za ispitivanje specifičnih problema, projektivnih testova ličnosti, razvojnih testova te interpretaciju direktnih mjera i ponašanja

- izradu nalaza i mišljenja nakon provedene psihološke procjene te pohranu materijala i bilješki korištenih tijekom kliničke procjene.

(3) Specijalistički staž u okviru područja psiholoških tretmana obavezno obuhvaća sljedeće poslove i aktivnosti:

- strukturiranje i provođenje intervjua (informacijskog i terapijskog) prilagođenog korisniku uz stvaranje relevantnih hipoteza tijekom i nakon intervjua te zahvaćanje relevantnog područja intervjuiranja

- individualno i grupno savjetovanje različitih skupina korisnika u svojstvu terapeuta i koterapeuta

- upoznavanje i sudjelovanje u izradi rehabilitacijskog programa i sudjelovanje u readaptacijskim i  resocijalizacijskim postupcima

- upoznavanje s rezultatima, davanje preporuka i provođenje razgovora s korisnicima, članovima stručnog tima i drugim stručnjacima, roditeljima, skrbnicima i članovima obitelji korisnika

- vođenje psihološke dokumentacije te izdavanje nalaza i mišljenja u skladu sa svrhom pregleda i zaštitom profesionalne tajne i osobnih podataka korisnika

- evaluaciju učinka psihološkog tretmana.

(4) Specijalizant tijekom specijalističkog staža obavezno obavlja poslove i aktivnosti potrebne za stjecanje općih kompetencija koje se odnose na komunikaciju, timski rad, stjecanje i prenošenje znanja, upravljanje sustavom, profesionalni razvoj, etiku i propise, promociju zdravlja, a obavezno:

- prezentaciju rezultata kliničke procjene i planirane vrste i opsega psihološkog tretmana drugim stručnjacima tima kao i utjecaja planiranih postupaka na ishode liječenja

- sudjelovanje na sastancima i sintezama s kolegama i drugim stručnjacima (liječnicima, medicinskim sestrama, socijalnim radnicima, radnim terapeutima i dr.) s ciljem upoznavanja sustava, radnih zadataka i procesa svih profesija uključenih u kliničku skrb

- ostvarivanje suradnje s liječnicima, psihijatrima, socijalnim radnicima, stručnim suradnicima u sustavu odgoja i obrazovanja ili drugim stručnjacima u cilju osiguravanja cjelovitog pristupa liječenju pacijenta

- sudjelovanje u multidisciplinarnim timovima u bolnicama ili drugim specijaliziranim ustanovama i tijelima.

Obvezni oblici stručnog usavršavanja specijalizanta

Članak 9.

(1) Specijalizant je do kraja specijalističkog staža, a najkasnije do prijave specijalističkog ispita, obvezan:

1. završiti prvi stupanj specijaliziranog psihoterapijskog školovanja na nekom od psihoterapijskih pravaca priznatih sukladno posebnom propisu.

2. završiti edukaciju za najmanje dva psihodijagnostička sredstva u području ispitivanja ličnosti i najmanje dva psihodijagnostička sredstva u području ispitivanja kognitivnih sposobnosti.

3. aktivno sudjelovati u najmanje četiri dodatna oblika stručnog usavršavanja u području kliničke psihologije.

(2) Odgovarajućim psihodijagnostičkim sredstvima iz stavka 1. točke 2. ovog članka smatraju se psihodijagnostička sredstva kategorizirana u kategorije »B« i »C«.

(3) Odgovarajućim oblicima iz stavka 1. točke 3. ovog članka smatraju se oblici stručnog usavršavanja iz kategorija utvrđenih odredbama općeg akta Komore kojim su uređeni način provođenja, sadržaj, rokovi i postupak stručnog usavršavanja ovlaštenih psihologa i to supervizije, znanstvene i stručne publikacije, znanstveni i stručni skupovi, stručni tečajevi bez provjere znanja, stručni sastanci, stručna predavanja i okrugli stolovi ili psihodijagnostička sredstva, na kojima je specijalizant sudjelovao nakon početka specijalističkog staža.

(4) Obveze iz stavka 1. točke 1. i 2. ovog članka ispunio je i specijalizant koji je odgovarajući oblik stručnog usavršavanja završio tijekom ili prije specijalizacije, ali ne prije stjecanja prava na obavljanje psihološke djelatnosti.

(5) Dokaze o uspješno završenom obveznom stručnom usavršavanju iz stavka 1. ovog članka specijalizant prilaže izvještaju o radu prilikom prijave specijalističkog ispita.

II. Praćenje napredovanja i ocjenjivanje specijalizanta u području kliničke psihologije

Metode praćenja napredovanja i ocjenjivanje specijalizanta

Članak 10.

(1) Metode praćenja napredovanja i ocjenjivanje specijalizanta su formativne, sa svrhom konstruktivnog i konkretnog savjeta za savladavanje i ostvarivanje kompetencija tijekom obavljanja specijalističkog staža, i sumativne.

(2) Metode praćenja napredovanja specijalizanta su izvještaj o radu specijalizanta i obrazac praćenja napredovanja u stjecanju kompetencija.

(3) Metoda ocjenjivanja specijalizanta je specijalistički ispit koji specijalizant polaže nakon obavljenog specijalističkog staža.

Izvještaj o radu

Članak 11.

(1) O praćenju specijalističkog staža vodi se evidencija u izvještaju o radu koji sadrži podatke o specijalizantu, mentoru, komentoru te poslovima, aktivnostima i slučajevima koje je specijalizant obavljao i obrađivao tijekom specijalističkog staža.

(2) Specijalizant redovito u izvještaju evidentira rad u području kliničke psihologije uz naznaku rada pod nadzorom ili vođenjem mentora ili komentora kao i stručno usavršavanje ili druge oblike aktivnosti kojima je specijalizant ostvario kompetencije iz Programa.

(3) Izvještaj o radu vodi specijalizant na obrascu dostupnom na službenim mrežnim stranicama Komore.

(4) Specijalizant izvještaju o radu prilaže najmanje tri cjelovita prikaza procesa kliničke procjene i tri prikaza provedenih psiholoških tretmana, kojim prikazima prilaže izdane nalaze i mišljenja.

Završno mišljenje mentora i obrazac praćenja napredovanja u stjecanju kompetencija

Članak 12.

(1) Vlastoručno potpisano završno mišljenje mentora dokaz je obavljenog specijalističkog staža, njegovog trajanja i stečenih kompetencija.

(2) Napredovanje specijalizanta u stjecanju kompetencija prati mentor putem obrasca praćenja napredovanja, koji je prilog mišljenju mentora i čini njegov sastavni dio.

(3) Završno mišljenje mentora i obrazac praćenja napredovanja u stjecanju kompetencija prilog su ovog Programa i čine njegov sastavni dio (Prilog 2).

(4) Do završetka specijalističkog staža mentor je obvezan ocijeniti stjecanje kompetencija specijalizanta na obrascu praćenja napredovanja, slijedećim ocjenama:

1. »A« označava da su kompetencije u potpunosti stečene na razini  potrebnoj za samostalno obavljanje zadataka.

2. »B« označava da su kompetencije stečene, ali uz potrebu dodatne supervizije prilikom samostalnog obavljanja zadataka.

3. »C« označava da su kompetencije stečene na razini nedovoljnoj za samostalno obavljanje zadataka.

(5) Specijalistički ispit može prijaviti specijalizant kojem je najmanje 80% kompetencija u obrascu praćenja napredovanja ocjenjeno ocjenom »A«, a niti jedna kompetencija ocjenom »C«.

III. SPECIJALISTIČKI ISPIT U PODRUČJU KLINIČKE PSIHOLOGIJE

Specijalistički ispit

Članak 13.

(1) Specijalističkom ispitu specijalizant pristupa nakon uspješno obavljenog specijalističkog staža prema ovom Programu.

(2) Specijalistički ispit za stjecanje specijalnosti u području kliničke psihologije sastoji se od pisanog i usmenog dijela.

Pisani dio specijalističkog ispita

Članak 14.

(1) Pisani dio specijalističkog ispita obuhvaća provjeru znanja iz poznavanja propisa u području psihološke djelatnosti i propisa u području kliničke psihologije, uključujući propise koji uređuju pružanje usluga zdravstvene zaštite, zaštitu osoba s duševnim smetnjama, zaštitu prava pacijenata i dr.

(2) Zadovoljavajuća ocjena iz pisanog dijela specijalističkog ispita preduvjet je za pristupanje usmenom djelu ispita. Za zadovoljavajuću ocjenu potrebno je točno riješiti najmanje 70% pisanog dijela ispita.

Usmeni dio specijalističkog ispita

Članak 15.

(1) Usmeni dio specijalističkog ispita obuhvaća provjeru usvojenih kompetencija u području kliničke psihologije.

(2) Specijalizant  na usmenom dijelu ispita treba pokazati da je tijekom specijalizacije stekao kompetencije potrebne za samostalno obavljanje poslova u području kliničke psihologije utvrđene Popisom kompetencija, a osobito :

- kliničko-dijagnostičke vještine obzirom na psihološke i somatske poremećaje u kojima važnu ulogu imaju psihološki aspekti

- vještine izbora, primjene i interpretacije različitih psihodijagnostičkih sredstava

- vještine savjetovanja pojedinaca, parova i grupa

- planiranje vrste i opsega kliničkopsiholoških intervencija, tretmana i terapijskih postupaka za pojedine simptome (poremećaje) i funkcije te uključivanja u složene programe liječenja

- vještine za samostalni, neovisni i znanstveno utemeljen rad uz zadovoljavajuću razvijenost komunikacijskih vještina i empatijskog kapaciteta

- sposobnosti za pripremu izvješća, potvrda, nalaza i mišljenja

- kompetencije za rad u timu s drugim stručnjacima.

V. ZAVRŠNA ODREDBA

Stupanje Programa na snagu

Članak 16.

Ovaj Program stupa na snagu osmog dana od dana objave na mrežnoj stranici Komore.

KLASA:

URBROJ:

Zagreb ___________________ 2025. godine

                                                                                                                                            PREDSJEDNIK

                                                                                                                          HRVATSKE PSIHOLOŠKE KOMORE

                                                                                                                                            Dejvid Zombori

PRILOG 1.

POPIS KOMPETENCIJA

KOJE SPECIJALIST STJEČE ZAVRŠETKOM SPECIJALISTIČKOG USAVRŠAVANJA U PODRUČJU KLINIČKE PSIHOLOGIJE

1.  samostalno planiranje, priprema i provođenje kliničke diferencijalno-dijagnostičke procjene djece, mladih i odraslih.
2.  vještina izbora, primjene i interpretacije širokog spektra odgovarajućih metoda za psihološku procjenu uključujući opažanje, direktne mjere i ponašanje.
3.  vještina primjene i interpretacije psihodijagnostičkih sredstava (testova za ispitivanje kognitivnih funkcija, objektivnih testova ličnosti, testova za ispitivanje specifičnih problema, projektivnih testova ličnosti, razvojnih testova i dr.).
4.  samostalnost u planiranju i vođenju intervjua uspostavljanje učinkovitog terapijskog ugovora s pacijentom.
5.  sposobnost procjene relevantnog socijalnog (obiteljskog, obrazovnog i radnog okruženja) i kulturnog konteksta.
6.  samostalna izrada nalaza i mišljenja s prognozom i formuliranjem preporuka.
7.  samostalno savjetovanje pojedinaca i grupa s ciljem unaprjeđivanja kvalitete života, psihičkog i tjelesnog zdravlja.
8.  utvrđivanje indikacija i kontraindikacija za pojedine oblike psiholoških tretmana.
9.  vještina planiranja vrste i opsega  psiholoških tretmana i terapijskih postupaka u skladu s kliničkom procjenom i  provedba kliničkopsiholoških intervencija za pojedine simptome i funkcije.
10.  korištenje jednog od psihoterapijskih pravaca priznatih sukladno posebnom propisu.
11.  samostalno planiranje i provođenje psiholoških rehabilitacijskih i readaptacijskih  postupaka kognitivnih, izvršnih i konativnih funkcija.
12.  sposobnost sudjelovanja u individualnim i grupnim složenim programima liječenja koji obuhvaćaju različite kognitivne, emocionalne, bihevioralne i socijalne aspekte poremećaja  s ciljem unaprjeđivanja psihičkog i tjelesnog zdravlja, socijalnih i životnih vještina.
13.  kvalitetno i jasno prenošenje psiholoških stručnih znanja, pojašnjenja pomoću psiholoških modela i teorija u vezi s poremećajima, mogućnostima promjena i u pogledu mogućih pristupa u rješavanju problema.
14.  razumijevanje kvalitativnih i kvantitativnih pristupa u kliničkopsihološkom istraživanju.
15.  prepoznavanje i kritičko vrednovanje istraživačkih nalaza.
16.  razvijene  komunikacijske vještine  potrebne za razgovor s korisnicima usluga, drugim uključenim osobama te drugim stručnjacima koje su potrebne za interdisciplinarnu suradnju s ciljem upoznavanja zadataka i procesa svih profesija uključenih u kliničku skrb o korisnicima.
17.  učinkovita suradnja s drugim stručnjacima u području mentalnog zdravlja u skladu s raspodjelom zadataka u različitim profesionalnim skupinama (koterapijski rad).
18.  poznavanje i primjena načela uvažavanja i dobre suradnje s kolegama i ostalim stručnjacima.
19.  uvažavanje odnosa moći stručnjaka i bolesnika te razumijevanje utjecaja različitosti i društvenih nejednakosti na pojedinca.
20.  razvijena samosvjesnost, prepoznavanje i kontrola utjecaja vlastitih osobina ličnosti, stavova, vrijednosnog sustava i emocionalnih stanja  na pružanje usluga korisnicima.
21.  samostalno uključivanje u procese supervizije i intervizije.
22.  kontinuirano stručno usavršavanje u području psihologije i kliničke psihologije.
23.  pravilno postupanje i pružanje usluga u  skladu s institucionalnim i pravnim okvirima za profesionalno i etično pružanje usluga korisnicima.
24.  poznavanje i osposobljenost za sudjelovanje u primjeni zakonski određenih procedura u slučaju povrede prava osoba sa duševnim smetnjama.
25.  poznavanje i osposobljenost za sudjelovanje u primjeni zakonski određenih procedura u području zaštite prava pacijenata.
26.  poznavanje etičkih načela medicinske etike i deontologije.
27.  poznavanje i primjena etičkih načela psihološke struke u kliničkopsihološkom radu.
28.  pravilno dokumentiranje vlastitog rada i korištenih psihodijagnostičkih sredstava za rad u kliničkoj praksi sukladno propisima kojima je uređeno postupanje, pohrana, zaštita i čuvanje psihodijagnostičkih sredstava.
29.  pravilno vođenje i pohranjivanje psihološke dokumentacije sukladno propisima kojima je uređeno vođenje i čuvanje medicinske i psihološke dokumentacije.
30.  samostalno provođenje stručnih postupaka i aktivnosti te znanstveno utemeljenog rada sa svrhom promicanja kliničke psihologije i unaprjeđivanja prepoznatljivosti usluga koje pružaju klinički psiholozi u zdravstvenom sustavu i na radnom mjestu.
31.  poznavanje elementa, strukture i funkcioniranja zdravstvenog sustava, kao i odgovarajućih dijelova sustava socijalne skrbi te odgoja i obrazovanja.
32.  poznavanje metoda planiranja, programiranja i praćenja zdravstvene zaštite u djelu zaštite mentalnog zdravlja.

PRILOG 2.

ZAVRŠNO MIŠLJENJE MENTORA

Mentor:

                   (vlastoručni potpis)

           Prilog: OBRAZAC PRAĆENJA NAPREDOVANJA U STJECANJU KOMPETENCIJA

OBRAZAC

PRAĆENJA NAPREDOVANJA U STJECANJU KOMPETENCIJA