I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. podstavka 1. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 85/10 - pročišćeni tekst i 5/14 -Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

II.OCJENA  STANJA  I  OSNOVNA  PITANJA  KOJA  SE  TREBAJU  UREDITI ZAKONOM     TE   POSLJEDICE    KOJE    ĆE DONOŠENJEM    ZAKONA PROISTEĆI

Prekršajni zakon („Narodne novine“, broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22) donesen je 10. listopada 2007. godine, a stupio je na snagu 1. siječnja 2008. godine.

Prema važećem zakonodavnom rješenju, u prekršajnom postupku dostava odluka, podnesaka i drugih dopisa obavlja se poštom, vlastitom dostavom tijela koje je odluku donijelo, neposrednim uručivanjem kod tijela koje je odluku donijelo ili na drugi način kojim se ostvaruje svrha dostave i ne dovodi u pitanje pravo na obranu, odnosno važeće odredbe Prekršajnog zakona ne omogućuju podnošenje podnesaka i dostavu pismena putem informacijskog sustava. S obzirom da je Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije razvilo uslugu e - komunikacija, koja korisnicima omogućava elektroničku komunikaciju sa sudovima, a informatizacija cjelokupnog pravosudnog sustava zahtijeva uvođenje e-komunikacije i u prekršajne postupke pred sudovima, zbog svih koristi koje će elektroničko komuniciranje sudionika postupka imati u odnosu na brzinu i ekonomičnost postupka, ukazala se potreba za normativnim izmjenama koje će omogućiti da se i u prekršajne predmete pred sudovima uvede e-komunikacija.

Nadalje, prema trenutno važećim odredbama Prekršajnog zakona, obavezni prekršajni nalog izdaju ovlašteni tužitelji državni odvjetnik i tijelo državne uprave prije pokretanja prekršajnog postupka protiv počinitelja prekršaja, i to za prekršaj propisan odlukom jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te za prekršaj propisan zakonom za koji je kao kazna propisana samo novčana kazna do 663,61 eura za fizičku osobu, do 1327,23 eura za počinitelja prekršaja fizičku osobu obrtnika i osobu koja obavlja drugu samostalnu djelatnost, do 1990,84 eura za pravnu osobu i do 663,61 eura za odgovornu osobu u pravnoj osobi. Također, navedeno se odnosi i na tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave kao ovlaštene tužitelje kada je riječ o prekršajima iz njihove nadležnosti.

U odnosu na institut naplate novčane kazne na mjestu počinjenja prekršaja, važeće normativno rješenje predviđa mogućnost njezine naplate, ako zakonom nije određeno drugačije, u visini polovice propisanog minimuma ili polovice točno određenog iznosa novčane kazne propisane propisom o prekršaju za određene prekršaje, i to za prekršaj za koji je kao kazna propisana samo novčana kazna do 265,45 eura za fizičku i odgovornu osobu u pravnoj osobi, do 663,61 eura za okrivljenika fizičku osobu obrtnika i fizičku osobu koja se bavi drugom samostalnom djelatnošću i do 1990,84 eura za pravnu osobu i s njom izjednačene subjekte.

Također, važećim odredbama Prekršajnog zakona predviđena je i mogućnost da policija izda pisano ili izrekne usmeno upozorenje počinitelju prekršaja umjesto naplate novčane kazne na mjestu počinjenja prekršaja, kada tijekom obavljanja poslova nadzora utvrdi da je počinjen prekršaj za koji je propisana samo novčana kazna do 132,72 eura, a isti je osobito lake naravi, te da počinitelj prije nije činio slične prekršaje.

Nadalje, važeći Prekršajni zakon daje pogodnost okrivljeniku, kojemu je u presudi kojom se proglašava krivim izrečena novčana kazna, da se dobrovoljnom uplatom dvije trećine izrečene novčane kazne u roku koji mu je određen za plaćanje novčane kazne smatra da je novčana kazna u cjelini uplaćena, a navedena pogodnost vrijedi i za druge odluke kojima je izrečena novčana kazna (primjerice prekršajni nalog i obavezni prekršajni nalog).

Slijedom navedenog, a s obzirom na povećan broj predmeta koji se vode u prekršajnom postupku pred sudovima, potrebno je normativnim izmjenama utjecati na smanjenje priljeva prekršajnih predmeta na sudove.

Ovim Prijedlogom Zakona o izmjenama i dopunama Prekršajnog zakona (dalje u tekstu: Prijedlog Zakona) predlaže se uvođenje e-komunikacije u prekršajne postupke koji se vode pred sudovima, što zahtijeva intervenciju u zakonske odredbe koje reguliraju način podnošenja podnesaka i dostavu, kao i s njima povezane odredbe. Uvođenje e-komunikacije podrazumijeva slanje podnesaka putem informacijskog sustava prema sudu te dostavu dopisa i odluka od strane suda.

Odredbe ovog Prijedloga zakona kojima se uvodi e-komunikacija u prekršajni postupak pred sudovima, primarno novi članak 117.a, kao pravilo propisuje mogućnost podnošenja podnesaka i priloga koji postoje u elektroničkom obliku putem informacijskog sustava sudu, dok je za određene sudionike e-komunikacije propisano obligatorno podnošenje podnesaka i priloga koji postoje u elektroničkom obliku sudu putem informacijskog sustava.

Novim člankom 147.a uvodi se dostava sudskih pismena putem informacijskog sustava, koja je prema obveznim sudionicima e-komunikacije propisana kao obligatorna, dok će se stranci ili drugom sudioniku postupka koji nije obvezni sudionik e-komunikacije sudska pismena dostavljati putem informacijskog sustava uz njihovu suglasnost. Prijedlogom novog članka 147.b propisuje se način obavljanja dostave putem informacijskog sustava te presumpcija dostave istekom osmog dana od dana kada su sudska odluka ili dopis pristigli u sigurni elektronički poštanski pretinac primatelja kao pravne posljedice kojom se nastoji spriječiti odugovlačenje postupka ako primatelj u roku od osam dana otkad je pismeno pristiglo u sigurni elektronički poštanski pretinac nije potvrdio primitak odluke ili dopisa.

Slijedom navedenog, e-komunikacija će u prekršajnom postupku pred sudovima biti obligatorna za državna tijela, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u svojstvu tužitelja, državno odvjetništvo, odvjetnike, sudske vještake, sudske tumače i pravne osobe u svojstvu tužitelja, kada isti šalju podneske (i priloge) prema sudu. Treba naglasiti da se predmetno odnosi na podneske koji se stvaraju elektronički i priloge koji već postoje u elektroničkom obliku, stoga, neće biti potrebno skeniranje dokumentacije koja postoji kod podnositelja u fizičkom obliku (iako je i to dopušteno kao mogućnost). Isto vrijedi i u komunikaciji suda prema sudionicima postupka koji su obveznici e-komunikacije.

Okrivljenik, oštećenik i drugi sudionici fizičke osobe  nisu obveznici e-komunikacije te se mogu uključiti u predmetni informacijski sustav ukoliko će na to pristati tijekom postupka. Ako ne pristanu na uključivanje u informacijski sustav za e-komunikaciju, šalju podneske kao i do sada, sukladno odredbama važećeg Prekršajnog zakona, te im se i dostava obavlja sukladno važećim odredbama.

Nadalje, ovim se Prijedlogom Zakona predlažu normativne izmjene usmjerene na smanjenje broja predmeta koji se vode u prekršajnom postupku pred sudovima, na način da se predlaže povećanje maksimuma propisane novčane kazne za izdavanje obaveznog prekršajnog naloga u odnosu na počinitelje prekršaja fizičku osobu i odgovornu osobu u pravnoj osobi sa 663,61 eura na 1000,00 eura, a čime će se omogućiti izdavanje obaveznog prekršajnog naloga za veći broj prekršaja propisanih zakonom i posljedično korištenje pogodnosti za počinitelje prekršaja da plate dvije trećine novčane kazne izrečene obaveznim prekršajnim nalogom.

Nastavno, predlaže se povećanje maksimuma novčane kazne sa 265,45 eura na 380,00 eura za prekršaje za koje se kazna može naplatiti na mjestu počinjenja prekršaja u odnosu na fizičku osobu i odgovornu osobu u pravnoj osobi u visini polovice propisanog minimuma ili polovice točno određenog iznosa novčane kazne propisane propisom o prekršaju, čime će se povećati broj prekršaja za koje se novčana kazna može naplatiti na mjestu počinjenja prekršaja.

U odnosu na mogućnost izdavanja pisanog ili izricanja usmenog upozorenja počinitelju prekršaja, predlaže se povećanje maksimuma propisane novčane kazne sa 132,72 eura na 300,00 eura, čime će se omogućiti izdavanje pisanog ili izricanje usmenog upozorenja za veći broj prekršaja.

Zaključno, ovim Prijedlogom Zakona ukida se mogućnost plaćanja dvije trećine novčane kazne izrečene u presudi kojom se okrivljenik proglašava krivim, čime se posljedično počinitelji prekršaja kojima je izdan prekršajni nalog ili obavezni prekršajni nalog, odnosno određeno plaćanje novčane kazne na mjestu počinjenja prekršaja motiviraju za plaćanje izrečene kazne.

Donošenjem Zakona o izmjenama i dopunama Prekršajnog zakona (dalje u tekstu: Zakon) i njegovim stupanjem na snagu stvorit će se nužni preduvjeti za uvođenje e-komunikacije u prekršajnom postupku pred sudovima, kako bi se povećala učinkovitost i ubrzalo vođenje prekršajnog postupka, omogućila efikasnija razmjena pismena i brže ostvarivanje prava te smanjili troškovi postupka.

Predložene izmjene omogućit će za veći broj prekršaja izdavanje obaveznog prekršajnog naloga u odnosu na fizičku osobu i odgovornu osobu u pravnoj osobi, kao i naplatu novčane kazne na mjestu počinjenja prekršaja u odnosu na fizičku osobu i odgovornu osobu u pravnoj osobi i izdavanje pisanog, odnosno izricanje usmenog upozorenja. Posljedično, primjena navedenih instituta, uz ukidanje pogodnosti plaćanja dvije trećine novčane kazne izrečene presudom, utjecat će na smanjenje broja predmeta u prekršajnom postupku pred sudovima. Međutim, i dalje se zadržava pravo okrivljenika na pristup sudu kroz mogućnost podnošenja prigovora na obavezni prekršajni nalog.

III.OCJENA I IZVORI SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA

Za provedbu ovog Zakona, odnosno za uvođenje prekršajnih predmeta u e-Komunikaciju, sredstva u iznosu 7.800 eura za 2025. godinu osigurana su u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2025. godinu i projekcijama za 2026. i 2027. godinu u okviru razdjela 109 Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, na glavi 10905, IF 11, aktivnost A677016 Elektroničko pravosuđe i uprava, skupina računa 42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine.

PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA PREKRŠAJNOG ZAKONA

Članak 1.

U Prekršajnom zakonu („Narodne novine“, br. 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22), naslov iznad članka 117.a i članak 117.a mijenja se i glasi:

„Podnesci u elektroničkom obliku

Članak 117.a

(1) Podnesci se sudu mogu podnijeti u elektroničkom obliku putem informacijskog sustava. Ako je podnesak podnesen putem informacijskog sustava, na isti način podnose se i prilozi koji postoje u elektroničkom obliku.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, državna tijela, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u svojstvu tužitelja, državno odvjetništvo, pravne osobe u svojstvu tužitelja, odvjetnici, sudski vještaci i sudski tumači dužni su podneske i njihove priloge koji postoje u elektroničkom obliku sudu podnositi putem informacijskog sustava.

(3) Podnesak u elektroničkom obliku mora biti potpisan kvalificiranim elektroničkim potpisom u skladu s posebnim propisima. Podnesak u elektroničkom obliku potpisan kvalificiranim elektroničkim potpisom smatrat će se vlastoručno potpisanim.

(4) Trenutak kada je informacijski sustav podnositelju potvrdio primitak podneska smatra se trenutkom predaje podneska sudu.

(5) Ako podnesak podnesen u elektroničkom obliku nije prikladan za obradu, sud će o tome obavijestiti podnositelja i naložiti mu da podnesak podnese u odgovarajućem obliku.

(6) Ministarstvo nadležno za pravosuđe uspostavlja siguran informacijski sustav sukladan odredbama ovoga Zakona i drugih propisa kojima se regulira zaštita osobnih podataka.

(7) Ministar nadležan za pravosuđe donijet će pravilnik kojim se uređuju pretpostavke za podnošenje podnesaka i dostavu u elektroničkom obliku, oblike zapisa podnesaka u elektroničkom obliku te organizaciju i djelovanje informacijskog sustava.“.

Članak 2.

Iza članka 117.a dodaje se članak 117.b koji glasi:

„Članak 117.b

(1) Osobe koje nisu obvezne postupati po članku 117.a stavku 2. ovoga Zakona mogu tijelu koje vodi postupak podneske podnositi putem elektroničke pošte ili drugog odgovarajućeg telekomunikacijskog sredstva. Da bi se podnesak mogao podnijeti na taj način, mora biti sastavljen u obliku elektroničke isprave, u skladu s posebnim zakonom.

(2) Osobe koje su obvezne postupati po članku 117. a stavku 2. ovoga Zakona mogu tijelu koje vodi postupak podnesak podnijeti na način propisan stavkom 1. ovoga članka, a iznimno sudu kada iz opravdanih razloga ne mogu podnijeti podnesak putem informacijskog sustava.

(3) Podnesak iz stavka 1. ovoga članka smatra se zaprimljenim u elektroničkoj pošti ili drugom odgovarajućem telekomunikacijskom uređaju tijela koje vodi postupak trenutkom potvrde njegova primitka. Tijelo koje vodi postupak osigurava uredno djelovanje automatiziranog sustava potvrde primitka. Ako pošiljatelj ne zaprimi potvrdu primitka, obavijestit će o tome primatelja, pa ako u roku koji je odredio ne primi tu potvrdu, smatrat će se da podnesak nije podnesen.

(4) O podnesku iz stavka 1. ovoga članka tijelo koje vodi postupak sastavlja službenu zabilješku.

(5) Ako podnesak iz stavka 1. ovoga članka nije prikladan za obradu, tijelo koje vodi postupak će o tome obavijestiti podnositelja i naložiti mu da podnesak podnese u odgovarajućem obliku.

(6) U ocjeni pitanja pravne valjanosti, uporabe, prometa, čuvanja i tajnosti podnesaka u obliku elektroničke isprave odgovarajuće se primjenjuju odredbe posebnih propisa.

(7) Pismena koja se sastavljaju u vezi s prekršajnim postupkom mogu se sastavljati, popunjavati, voditi, ispisivati i arhivirati u elektroničkom obliku. Ako se takvo pismeno potpisuje, može se potpisivati na elektroničkom uređaju, u skladu s tehničkim mogućnostima uređaja.“.

Članak 3.

U članku 122. iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi:

„(3) Kada je izjava dana putem informacijskog sustava (članak 117.a), trenutak kada je informacijski sustav podnositelju potvrdio primitak podneska smatra se trenutkom predaje podneska sudu. Smatra se da pošiljatelj podneska koji je postupio u roku nije propustio rok ako sustav nije potvrdio primitak ili podnositelj nije primio izjavu suda o primitku podneska zbog pogrešnog rada informacijskog sustava, a za koji pošiljatelj nije znao.“.

U dosadašnjem stavku 3. koji postaje stavak 4. prva rečenica mijenja se i glasi:

„Kad je izjava predana poštom preporučenom pošiljkom, brzojavom ili drugim telekomunikacijskim sredstvom, dan predaje pošti ili drugoj ovlaštenoj organizaciji, odnosno dan slanja telekomunikacijskim sredstvom sukladno odredbi članka 117.b stavka 3. smatra se danom predaje onomu komu je dostavljena.“.

Dosadašnji stavci 4. i 5. postaju stavci 5. i 6.

Članak 4.

U članku 145. stavku 1. točki 3. riječ „ili“ briše se.

Iza točke 3. dodaje se nova točka 4. koja glasi:

„4. putem informacijskog sustava ili“.

Dosadašnja točka 4. postaje točka 5.

Stavak 6. mijenja se i glasi:

„(6) Dostava se obavlja:

1. tužitelju na adresu koju je naznačio u optužnom prijedlogu, odnosno na adresu koju je prijavio tijelu koje vodi postupak,

2. okrivljeniku fizičkoj osobi na adresu njegova stanovanja ili drugu adresu koju je prijavio  ijelu koje vodi postupak, radnom mjestu ili bilo koje drugo mjesto gdje je vjerojatno da će se zateći,

3. okrivljeniku fizičkoj osobi obrtniku i okrivljeniku koji se bavi drugom samostalnom djelatnošću na adresu sjedišta obrta ili samostalne djelatnosti, na adresu stanovanja ili na drugu adresu koju je prijavio tijelu koje vodi postupak ili na bilo koje drugo mjesto gdje je vjerojatno da će se zateći,

4. okrivljeniku pravnoj osobi i drugom subjektu koji je s njom izjednačen na adresu sjedišta, odnosno na adresu koju je prijavila tijelu koje vodi postupak ili na bilo koje drugo mjesto gdje je vjerojatno da će se zateći osoba koja je za nju ovlaštena primiti dopis,

5. sudionicima prekršajnog postupka iz članka 108. stavka 2. točke 1. do 4. ovoga Zakona na adresu sjedišta djelatnosti, adresu stanovanja, adresu naznačenu u punomoći, odnosno na adresu koju su prijavili tijelu koje vodi postupak ili na bilo koje drugo mjesto gdje je vjerojatno da će se zateći.“.

Članak 5.

Iza članka 147. dodaje se naslov i članci 147.a i 147.b koji glase:

„Dostava sudskih pismena putem informacijskog sustava

Članak 147.a

(1) Državnom tijelu, tijelu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u svojstvu tužitelja, državnom odvjetništvu, pravnim osobama u svojstvu tužitelja, odvjetnicima, sudskim vještacima i sudskim tumačima sudske odluke i dopisi dostavljaju se putem informacijskog sustava, osim u slučaju iz članka 149. stavka 6. ovoga Zakona.

(2) Strankama i sudionicima postupka koji nisu obveznici elektroničke dostave iz stavka 1. ovog članka dostava sudskih odluka i dopisa obavit će se putem informacijskog sustava ako stranka ili drugi sudionik postupka izjavi da je suglasan s takvim načinom dostave. Izjavu stranka ili drugi sudionik postupka daje pisano ili usmeno na zapisnik te je može povući u svakom trenutku tijekom postupka.

(3) Ako stranka ili drugi sudionik postupka sudu podnese podnesak putem informacijskog sustava, sud će pozvati stranku ili drugog sudionika da se očituje pisano ili usmeno na zapisnik je li suglasan da mu se dostava obavlja putem informacijskog sustava.

(4) Ako dostava putem informacijskog sustava nije moguća ili ako okolnosti slučaja to opravdavaju, sud će dostavu obaviti na drugi način.

Članak 147.b

(1) Dostava putem informacijskog sustava obavlja se slanjem sudske odluke ili dopisa u sigurni elektronički poštanski pretinac primatelja.

(2) Informacijski sustav istodobno sa slanjem odluke ili dopisa iz stavka 1. ovoga članka šalje primatelju na adresu elektroničke pošte i informativnu poruku u kojoj ga obavještava o dostavi. U poruci se primatelja upozorava na pravnu posljedicu iz stavka 4. ovoga članka.

(3) Odluku ili dopis iz stavka 1. ovoga članka primatelj može preuzeti u roku od osam dana otkad su odluka ili dopis pristigli u njegov sigurni elektronički poštanski pretinac te elektronički potvrditi njihov primitak.

(4) Ako primatelj u roku iz stavka 3. ovoga članka ne potvrdi primitak odluke ili dopisa , smatrat će se da su sudska odluka ili dopis dostavljeni istekom osmog dana od dana kada su zaprimljeni u sigurni elektronički poštanski pretinac primatelja.

(5) Na način određen u ovom članku putem informacijskog sustava mogu se dostaviti i sudske odluke i dopisi koji imaju izvornike u fizičkom obliku ako je elektronički (skenirani) prijepis koji je izrađen na temelju izvornika u fizičkom obliku ovjeren kvalificiranim elektroničkim pečatom suda.

(6) Dostava obavljena putem informacijskog sustava smatra se neposrednom dostavom.“.

Članak 6.

U članku 149. stavku 6. riječi: „sredstvom za komuniciranje na daljinu“ zamjenjuju se riječima: „telekomunikacijskim sredstvom“.

Članak 7.

U članku 152. stavku 3. na kraju rečenice briše se točka, stavlja se zarez i dodaju riječi: „osim u presudi kojom se okrivljenik proglašava krivim.“.

Članak 8.

U članku 183. stavku 2. druga rečenica briše se.

Članak 9.

U članku 187. ispred riječi: „Tijela“ dodaje se oznaka stavka: „(1)“.

Iza stavka 1. dodaje se stavak 2. koji glasi:

„(2) Odredbe o podnescima iz članka 117. a ovoga Zakona i dostavi sudskih pismena putem informacijskog sustava ne primjenjuju se u postupcima koje vode tijela državne uprave.“.

Članak 10.

U članku 239. stavku 1. točki 2. u prvoj rečenici riječi: „663,61 eura“ na dva se mjesta zamjenjuju riječima: „1000,00 eura“.

U stavku 4. riječi: „663,61 eura“ zamjenjuju se riječima: „1000,00 eura“.

Članak 11.

U članku 245. stavku 1. riječi: „265,45 eura“ zamjenjuju se riječima: „380,00 eura“.

U stavku 8. riječi: „132,72 eura“ zamjenjuju se riječima: „300,00 eura“.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 12.

Ministar nadležan za pravosuđe donijet će u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona pravilnik iz članka 117.a stavka 7. koji je izmijenjen člankom 1. ovoga Zakona .

Članak 13.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“.

O B R A Z L O Ž E NJ E

Uz članak 1.

Izmjenom članka 117.a uvodi se komunikacija sa sudom u prekršajnim postupcima putem informacijskog sustava e- komunikacija. Podnošenje sudu podnesaka i njihovih priloga koji postoje u elektroničkom obliku propisano je kao mogućnost, kako bi se sudionicima postupka, prvenstveno okrivljenicima fizičkim osobama koji nisu pristali na navedeni način komunikacije ili za navedeni način komunikacije nemaju mogućnosti omogućilo podnošenje podnesaka i na drugi način. Za određene, taksativno navedene sudionike e-komunikacije, komunikacija sa sudom putem informacijskog sustava propisana je kao obligatorna te su tako državna tijela, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u svojstvu tužitelja, državno odvjetništvo, pravne osobe u svojstvu tužitelja, odvjetnici, sudski vještaci i sudski tumači kao obvezni sudionici e-komunikacije uvijek dužni podneske i njihove priloge koji postoje u elektroničkom obliku sudu podnositi na navedeni način, čime će se olakšati komunikacija i smanjiti troškovi postupka. Tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravne osobe, kada u postupku sudjeluju u svojstvu okrivljenika, neće biti obveznici sustava e-komunikacija nego će za navedeni način komunikacije sa sudom morati dati suglasnost koju će moći u svakom trenutku tijekom postupka povući.

Nadalje, stavkom 3. propisano je da podnesak u elektroničkom obliku mora biti potpisan kvalificiranim elektroničkim potpisom te će se isti smatrati vlastoručno potpisanim. Nakon podnošenja podneska putem informacijskog sustava, podnositelju će biti poslana potvrda o primitku podneska, te će se trenutak kada je informacijski sustav podnositelju potvrdio primitak podneska smatrati trenutkom predaje podneska tijelu kojemu je upućen. U slučaju kada podnesak podnesen u elektroničkom obliku nije prikladan za obradu, primjerice ako podnesak nije podnesen u odgovarajućem formatu ili se sadržaj podneska ne može prikazati, tijelo koje vodi postupak o tome će obavijestiti podnositelja te mu naložiti da podnesak podnese u odgovarajućem obliku.

U stavcima 6. i 7. propisana je nadležnost ministarstva nadležnog za pravosuđe za uspostavu informacijskog sustava te nadležnost ministra nadležnog za pravosuđe za donošenje pravilnika kojim se uređuju pretpostavke za podnošenje podnesaka i dostavu u elektroničkom obliku, oblici zapisa podnesaka u elektroničkom obliku te organizacija i djelovanje informacijskog sustava.

Uz članak 2.

Novim člankom 117.b omogućeno je sudionicima postupka koji nisu obvezni sudionici e-komunikacije podnošenje podneska tijelu koje vodi postupak putem elektroničke pošte ili putem drugog odgovarajućeg telekomunikacijskog sredstva, koji mora biti sastavljen u obliku

elektroničke isprave, kako bi se moglo nedvojbeno utvrditi tko je pošiljatelj navedenog podneska. Također je obveznim sudionicima e-komunikacije omogućeno podnošenje podneska na isti način, u slučaju kada iz opravdanih razloga ne mogu podnesak u elektroničkom obliku podnijeti sudu putem informacijskog sustava. U slučaju kada postupak vodi tijelo različito od suda, podnesci u obliku elektroničke isprave, mogu se podnijeti putem elektroničke pošte ili drugog odgovrajućeg telekomunikacijskog sredstva. Stavkom 3. propisan je trenutak kada se podnesak podnesen putem elektroničke pošte ili drugog odgovarajućeg telekomunikacijskog sredstva smatra zaprimljenim u elektroničkoj pošti ili drugom odgovarajućem telekomunikacijskom uređaju tijela koje vodi postupak, a ukoliko pošiljatelj, nakon obavijesti primatelju da nije zaprimio potvrdu primitka, u roku kojeg je odredio ne primi navedenu potvrdu, smatrat će se da podnesak nije podnesen.

Uz članak 3.

U članku 122. iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. kojim se propisuje kada se podnesak smatra predanim sudu, ako je upućen putem informacijskog sustava (članak 117.a) te slučajevi u kojima se smatra da pošiljatelj podneska nije propustio rok za predaju podneska upućenog putem informacijskog sustava.

U dosadašnjem stavku 3. koji je postao stavak 4. izmijenjena je prva rečenica na način da je izraz „sredstvo komunikacije na daljinu“ zamijenjen izrazom „telekomunikacijsko sredstvo“. Također je precizirano da se dan slanja izjave telekomunikacijskim sredstvom sukladno odredbi članka 117.b stavka 3. smatra danom predaje onomu komu je dostavljena.

Uz članak 4.

U članku 145. stavak 1. dopunjen je novom točkom 4. kojom se propisuje dostava odluka, podnesaka i drugih dopisa putem informacijskog sustava, kao novog načina dostave.

Stavak 6. izmijenjen je na način da je u svakoj točci riječ „sudu“ zamijenjena riječima tijelu koje vodi postupak, obzirom da obvezni sudionici e-komunikacije neće morati sudu prijaviti adresu na koju će im se obavljati dostava jer će njima sud dostavljati pismena putem informacijskog sustava. U slučajevima u kojima se postupak vodi pred drugim tijelom i dalje će postojati obveza prijave adrese za dostavu. Također će stranke ili drugi sudionici prekršajnog postupka koji se vodi pred sudom, ukoliko ne pristanu na dostavu putem informacijskog sustava, i dalje biti obvezni sudu prijaviti adresu radi obavljanja dostave. Stoga će širim pojmom „tijelo koje vodi postupak“ biti obuhvaćeni i sud i tijelo državne uprave, ovisno o tome o kojem se adresatu odnosno vrsti postupka radi u konkretnom slučaju.

Uz članak 5.

U novom članku 147.a propisuje se dostava sudskih pismena putem informacijskog sustava, koja je u odnosu na državna tijela, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u svojstvu tužitelja, državno odvjetništvo, pravne osobe u svojstvu tužitelja, odvjetnike, sudske vještake i sudske tumače kao obvezne sudionike e-komunikacije obligatorna, dok se stranci ili drugom sudioniku postupka dostava putem informacijskog sustava može obaviti uz njihovu suglasnost. Predmetnu suglasnost stranka ili drugi sudionik postupka daje pisano ili usmeno na zapisnik te je može povući u svakom trenutku tijekom postupka. Također je propisana i mogućnost obavljanja dostave na drugi način, ako dostava putem informacijskog sustava nije moguća ili ako okolnosti slučaja to opravdavaju.

Novim člankom 147.b propisuje se način obavljanja dostave putem informacijskog sustava. Odluke ili dopisi dostavljaju se u sigurni elektronički poštanski pretinac primatelja te se primatelju na adresu elektroničke pošte dostavlja i informativna poruka o obavljenoj dostavi, koja sadrži upozorenje o presumpciji dostave istekom osam dana od dana kada su odluka ili dopis pristigli u sigurni elektronički poštanski pretinac primatelja. Navedena pravna posljedica nastupit će u slučaju kada primatelj ne potvrdi primitak odluke ili dopisa u roku od osam dana od kada su pristigli u njegov sigurni elektronički poštanski pretinac, te je istu potrebno propisati kako bi se spriječilo odugovlačenje postupka, ukoliko bi primatelj izbjegavao preuzimanje odluke ili dopisa iz sigurnog elektroničkog poštanskog pretinca.

U stavku 5. propisana je mogućnost da se odluke i dopisi koji imaju izvornike u fizičkom obliku skeniraju i uz potpis kvalificiranim elektroničkim pečatom suda dostavljaju sudionicima postupka putem informacijskog sustava. Također je propisano da se dostava obavljena putem informacijskog sustava smatra neposrednom dostavom, odnosno presumira se da su odluka ili dopis dostavljeni neposredno osobi kojoj su upućeni.

Uz članak 6.

U članku 149. stavku 6. izraz „sredstvo za komuniciranje na daljinu“ zamjenjuje se izrazom „telekomunikacijsko sredstvo“ radi usklađenja s izrazom koji se koristi u dodanom članku 117.b.

Uz članak 7.

S obzirom da se u članku 183. stavku 2. briše druga rečenica prema kojoj će se okrivljenika kojemu je presudom izrečena novčana kazna upozoriti da će se smatrati da je novčana kazna u cjelini uplaćena, ukoliko u roku koji mu je određen za plaćanje novčane kazne uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, potrebno je u odredbi članka 152. stavka 3. dodati iznimku prema kojoj se pogodnost plaćanja dvije trećine izrečene novčane kazne ne odnosi na kazne izrečene presudom kojom se okrivljenik proglašava krivim. Navedena pogodnost i dalje će postojati u odnosu na kazne izrečene drugim odlukama o prekršaju.

Uz članak 8.

U članku 183. stavku 2. briše se druga rečenica prema kojoj će se okrivljenika kojemu je presudom izrečena novčana kazna upozoriti da će se smatrati da je novčana kazna u cjelini uplaćena, ukoliko u roku koji mu je određen za plaćanje novčane kazne uplati dvije trećine izrečene novčane kazne (članak 152. stavak 3.). Navedenom izmjenom okrivljenik više neće imati pogodnost da se dobrovoljnom uplatom dvije trećine izrečene novčane kazne u roku određenom u presudi smatra da je novčana kazna u cjelini uplaćena, dok će navedena pogodnost i dalje postojati u odnosu na novčane kazne izrečene drugim odlukama (primjerice prekršajnim nalogom ili obaveznim prekršajnim nalogom). Time će se motivirati počinitelje prekršaja da plate dvije trećine novčane kazne izrečene prekršajnim nalogom ili obaveznim prekršajnim nalogom, odnosno da novčanu kaznu plate na mjestu počinjenja prekršaja u visini polovice propisanog minimuma ili polovice točno određenog iznosa novčane kazne propisane propisom o prekršaju. Predložena izmjena nije od utjecaja na pravo okrivljenika na pristup sudu, s obzirom na mogućnost podnošenja prigovora na obavezni prekršajni nalog.

Uz članak 9.

U članku 187. dodaje se stavak 2. kojim se propisuje da se u postupcima koje vode tijela državne uprave ne primjenjuju odredbe o podnescima iz članka 117.a ovoga Zakona i dostavi sudskih pismena putem informacijskog sustava, s obzirom da se podnošenje podnesaka i dostava odluka i dopisa putem sustava e-komunikacija odnosi samo na prekršajne postupke koji se vode pred sudovima.

Uz članak 10.

U članku 239. stavku 1. točki 2. izmijenjen je iznos novčane kazne propisane za prekršaj propisan zakonom za fizičku osobu i za odgovornu osobu u pravnoj osobi kao počinitelje prekršaja za koji će ovlašteni tužitelji iz članka 109. stavka 1. točke 1. i 2. Prekršajnog zakona prije pokretanja prekršajnog postupka obvezno izdati prekršajni nalog (obavezni prekršajni nalog) . Dosadašnji iznos gornje granice novčane kazne propisane za prekršaj u odnosu na počinitelja prekršaja fizičku osobu i odgovornu osobu u pravnoj osobi za koji će se izdati obavezni prekršajni nalog od 663,61 eura zamjenjuje se iznosom od 1000,00 eura, čime će se omogućiti izdavanje obaveznog prekršajnog naloga za veći broj prekršaja propisanih zakonom.

S obzirom da u odnosu na počinitelje prekršaja i dalje vrijedi pogodnost iz članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona da se dobrovoljnom uplatom dvije trećine izrečene novčane kazne u roku određenom obaveznim prekršajnim nalogom smatra da je novčana kazna u cjelini plaćena, predložena izmjena omogućit će korištenje navedene pogodnosti za veći broj prekršaja propisanih zakonom. Predloženom izmjenom ne utječe se na pravo pristupa sudu i na mogućnost podnošenja prigovora protiv obaveznog prekršajnog naloga.

Naime, okrivljeniku i dalje pripada pravo podnošenja prigovora protiv obaveznog prekršajnog naloga o kojem prigovoru će odlučivati sud sukladno odredbi članka 244. Prekršajnog zakona, te će provesti žurni postupak i donijeti presudu protiv koje nije dopuštena žalba ako je prigovor podnesen zbog poricanja prekršaja, odnosno donijeti presudu protiv koje nije dopuštena žalba izvan rasprave ili žurnog postupka u slučaju kada je prigovor podnesen zbog izrečene sankcije. S obzirom da će predložena izmjena novčane kazne sa 663,61 eura na 1000,00 eura za obavezni prekršajni nalog koji se izriče fizičkoj osobi ili odgovornoj osobi u pravnoj osobi omogućiti da se za veći broj prekršaja propisanih zakonom izda obavezni prekršajni nalog, posljedično će se i za veći broj prekršaja u slučaju podnošenja prigovora protiv obaveznog prekršajnog naloga moći provesti žurni postupak ili će se presuda moći donijeti izvan rasprave ili žurnog postupka, ovisno o sadržaju prigovora, što će dovesti do ubrzanja vođenja prekršajnih postupaka pred sudovima.

U skladu s izmjenom iznosa novčane kazne sa 663,61 eura na 1000,00 eura koja je propisana za prekršaj propisan zakonom za fizičku osobu i za odgovornu osobu u pravnoj osobi kao počinitelje prekršaja za koji će ovlašteni tužitelji iz članka 109. stavka 1. točke 1. i 2. Prekršajnog zakona prije pokretanja prekršajnog postupka izdati obavezni prekršajni nalog, potrebno je izmijeniti i gornju granicu novčane kazne za izricanje zaštitne mjere zabrane upravljanja motornim vozilom odnosno korištenje strane dozvole za upravljanje motornim vozilom na području Republike Hrvatske.

Uz članak 11.

U članku 245. stavku 1. u odnosu na počinitelja prekršaja fizičku i odgovornu osobu u pravnoj osobi povećan je iznos gornje granice novčane kazne sa 265,45 eura na 380,00 eura za prekršaj za koji se novčana kazna može naplatiti na mjestu počinjenja prekršaja u visini polovice propisanog minimuma ili polovice točno određenog iznosa novčane kazne propisane propisom o prekršaju. Predloženom izmjenom se za veći broj prekršaja omogućuje naplata novčane kazne na mjestu počinjenja prekršaja, a počiniteljima prekršaja fizičkoj osobi i odgovornoj osobi u pravnoj osobi pruža se mogućnost da za veći broj prekršaja iskoriste pogodnost plaćanja novčane kazne u visini polovice propisanog minimuma ili točno određenog iznosa novčane kazne, kao i druge pogodnosti propisane stavkom 6. istog članka (protiv počinitelja se neće voditi prekršajni postupak, izrečena kazna se ne unosi u prekršajnu evidenciju, a počinitelj prekršaja ne smatra se osobom osuđenom za prekršaj). Iako plaćanje novčane kazne na mjestu počinjenja prekršaja omogućuje počinitelju prekršaja da iskoristi određene pogodnosti, radi se samo o mogućnosti, a ne i o obvezi počinitelja da novčanu kaznu plati na mjestu počinjenja prekršaja ili naknadno u određenom roku. Navedenom izmjenom, u slučaju plaćanja novčane kazne na mjestu počinjenja prekršaja ili naknadno u određenom roku, postići će se rasterećenje sustava od pokretanja postupaka za prekršaje manjeg značenja i težine, što će utjecati i na smanjenje broj prekršajnih predmeta u postupku pred sudovima.

U stavku 8. izmijenjen je iznos gornje granice novčane kazne sa 132,72 eura na 300,00 eura za prekršaj za koji policija može izdati pisano ili izreći usmeno upozorenje ako tijekom obavljanja poslova nadzora utvrdi da je počinjen prekršaj osobito lake naravi i da počinitelj nije prije činio slične prekršaje. Navedenom izmjenom povećat će se broj prekršaja za koje se može izdati pisano ili izreći usmeno upozorenje, odnosno za koje se ne bi primjenjivao institut naplate kazne na mjestu počinjenja prekršaja niti bi se izdavao obavezni prekršajni nalog u slučaju da počinitelj ne plati novčanu kaznu na mjestu počinjenja ili naknadno u određenom roku, čime će se smanjiti i priljev prekršajnih predmeta na sudove.

Uz članak 12.

Člankom 117.a stavkom 7. koji je izmijenjen člankom 1. ovoga Zakona propisano je da će ministar nadležan za pravosuđe donijeti pravilnik kojim se uređuju pretpostavke za podnošenje podnesaka i dostavu u elektroničkom obliku, oblike zapisa podnesaka u elektroničkom obliku te organizaciju i djelovanje informacijskog sustava, stoga je ovom odredbom bilo potrebno propisati rok za donošenje navedenog pravilnika.

Uz članak 13.

Ovim člankom propisano je stupanje Zakona na snagu osmoga dana od dana objave u ,,Narodnim novinama“.

TEKST ODREDBI VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU

Članak 117.

(1) Optužni prijedlog, prijedlozi, pravni lijek i druge izjave i priopćenja podnose se pisano ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.

(2) Podnesci iz stavka 1. ovoga članka moraju biti razumljivi i sadržavati sve što je potrebno da bi se na temelju njih moglo postupiti.

(3) Podnesci koji se prema ovom Zakonu dostavljaju protivnoj stranci predaju se sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i drugu stranku. Ako podnesak nije predan u dovoljnom broju primjeraka, sud će isti umnožiti na trošak podnositelja podneska.

Članak 117.a

(1) Podnesci koji se prema ovom Zakonu pisano sastavljaju i potpisuju, mogu se podnijeti u obliku elektroničke isprave ako su izrađeni, otpremljeni, primljeni i pohranjeni primjenom dostupne informacijske tehnologije, i osiguravaju utvrđivanje jednoznačnog obilježja kojim se utvrđuje sastavljač elektroničke isprave.

(2) Podnesak u obliku elektroničke isprave smatra se zaprimljenim u informacijskom sustavu ili uređaju suda, tijela državne uprave koja vode prekršajni postupak, ovlaštenog tužitelja, ili odvjetničkog ureda, trenutkom registracije njihovog prijema u tom sustavu ili uređaju. Primatelj osigurava uredno djelovanje automatiziranog sustava potvrde prijema. Ako pošiljatelj ne zaprimi potvrdu prijema, obavijestit će o tome primatelja, pa ako u roku kojeg je odredio ne primi tu potvrdu, smatra se da podnesak u obliku elektroničke isprave nije poslan.

(3) O podnesku u obliku elektroničke isprave iz stavka 2. ovog članka, sud, tijelo državne uprave koje vodi prekršajni postupak i ovlašteni tužitelj sastavljaju službenu zabilješku. U slučaju nerazumljivog ili nepotpunog podneska u obliku elektroničke isprave pozvat će se podnositelja da podnesak ispravi, odnosno dopuni, ako on to ne učini u određenom roku, podnesak će se odbaciti.

(4) U ocjeni pitanja pravne valjanosti, uporabe, prometa, čuvanja i tajnosti podnesaka u obliku elektroničke isprave odgovarajuće se primjenjuju odredbe posebnih propisa.

(5) Pismena koja se sastavljaju u vezi s prekršajnim postupkom mogu se sastavljati, popunjavati, voditi, ispisivati i arhivirati u elektroničkom obliku. Ako se takvo pismeno potpisuje, može se potpisivati na elektroničkom uređaju, u skladu s tehničkim mogućnostima uređaja.

Članak 122.

(1) Rokovi predviđeni ovim Zakonom ne mogu se produljiti osim kad to zakon izričito dopušta. Ako je riječ o roku koji je ovim Zakonom propisan radi zaštite prava obrane i drugih procesnih prava okrivljenika, taj se rok može skratiti ako to zahtijevaju okrivljenik ili branitelj pisano ili usmeno na zapisnik pred sudom.

(2) Kad je izjava vezana za rok, smatra se da je dana u roku ako je prije nego što rok protekne predana (osobno ili na drugi način komuniciranja) onome tko je ovlašten da je primi.

(3) Kad je izjava predana poštom preporučenom pošiljkom, brzojavom ili drugim sredstvom komunikacije na daljinu, dan predaje pošti ili drugoj ovlaštenoj organizaciji smatra se danom predaje onomu komu je dostavljena. Smatrat će se da pošiljatelj izjave nije propustio rok ako primatelj poslanu izjavu nije dobio na vrijeme zbog pogrešnog rada uređaja za predaju ili prijam poruka, a za koji pošiljatelj nije znao.

(4) Okrivljenik koji je uhićen ili zadržan može izjavu koja je vezana za rok dati i na zapisnik kod tijela koje vodi postupak ili tijela koje ga je uhitilo ili kod kojega je zadržan, a osoba koja se nalazi na izdržavanju kazne ili se nalazi u kakvoj ustanovi radi primjene zaštitne mjere ili odgojne mjere može takvu izjavu predati upravi ustanove u kojoj je smještena. Dan i sat predaje takve izjave upravi ustanove smatra se časom predaje tijelu koje je nadležno da je primi.

(5) Ako je podnesak koji je vezan za rok zbog neznanja ili očite pogreške podnositelja, predan ili dostavljen nenadležnom sudu prije proteka roka, pa nadležnom sudu stigne nakon proteka roka, uzet će se da je podnesen na vrijeme.

Članak 145.

(1) Odluke, podnesci i drugi dopisi dostavljaju se:

1. poštom,

2. vlastitom dostavom tijela koje je odluku donijelo,

3. neposrednim uručivanjem kod tijela koje je odluku donijelo, ili

4. na drugi način kojim se ostvaruje svrha dostave i ne dovodi u pitanje pravo na obranu.

(2) Poziv za glavnu raspravu ili druge pozive sud može i usmeno priopćiti osobi koja se nalazi pred sudom, uz pouku o posljedicama nedolaska. Poziv priopćen na taj način zabilježit će se u zapisniku, koji će pozvana osoba potpisati, osim ako je taj poziv zabilježen u zapisniku o glavnoj raspravi. Smatra se da je time dostava postala pravovaljanom.

(3) Sud može dostavu povjeriti pravnoj osobi koja je na temelju Zakona o pošti ovlaštena za obavljanje univerzalnih poštanskih usluga (dostavu pismena u prekršajnom postupku).

(4) Troškovi dostave prema stavku 3. ovoga članka sastavni su dio troškova prekršajnog postupka.

(5) Ako se poziv ili odluka ne može stranci ili sudioniku u postupku (članak 108. stavak 1. i 2.) dostaviti jer nije sudu prijavila promjenu adrese ili postoje okolnosti koje ukazuju da očito izbjegava primitak poziva ili odluke, sud će istaknuti poziv ili odluku, osim presude kojom je okrivljeniku izrečena kazna zatvora ili maloljetnički zatvor, na oglasnu ploču suda i protekom osmog dana od stavljanja na oglasnu ploču dostava se smatra uredno obavljenom. Na jednak način postupit će se i u svezi dostave pravomoćne odluke radi njezina izvršavanja.

(6) Dostava se obavlja:

1. tužitelju na adresu koju je naznačio u optužnom prijedlogu, odnosno na adresu koju je prijavio sudu,

2. okrivljeniku fizičkoj osobi na adresu njegova stanovanja ili drugu adresu koju je prijavio sudu, radnom mjestu ili bilo koje drugo mjesto gdje je vjerojatno da će se zateći.

3. okrivljeniku fizičkoj osobi obrtniku i okrivljeniku koji se bavi drugom samostalnom djelatnošću na adresu sjedišta obrta ili samostalne djelatnosti, na adresu stanovanja ili na drugu adresu koju je prijavio sudu ili na bilo koje drugo mjesto gdje je vjerojatno da će se zateći.

4. okrivljeniku pravnoj osobi i drugom subjektu koji je s njom izjednačen na adresu sjedišta, odnosno na adresu koju je prijavila sudu ili na bilo koje drugo mjesto gdje je vjerojatno da će se zateći osoba koja je za nju ovlaštena primiti dopis.

5. sudionicima prekršajnog postupka iz članka 108. stavka 2. točke 1. do 4. ovoga Zakona na adresu sjedišta djelatnosti, adresu stanovanja, adresu naznačenu u punomoćju, odnosno na adresu koju su prijavili sudu ili na bilo koje drugo mjesto gdje je vjerojatno da će se zateći.

Članak 147.

(1) Prvi poziv za glavnu raspravu ili ispitivanje i pismena kojima sud traži od osobe da poduzme neku radnju ili izvrši kakvu obvezu dostavljaju se osobno (članak 146. stavak 4.), oštećeniku tužitelju, oštećeniku i osobama iz članka 108. stavka 2. točke 4. ovoga Zakona, odnosno njihovim zakonskim zastupnicima i opunomoćenicima koji nisu odvjetnici. Na isti način dostavljaju im se i odluke za koje od dana dostave teče rok za pravni lijek. Ako navedene osobe imaju opunomoćenika, dostava se obavlja samo njihovu opunomoćeniku.

(2) Državnom odvjetniku odluke i drugi dopisi mogu se dostavljati i predajom njegovoj pisarnici.

(3) Pozivi za glavnu raspravu i drugi pozivi kao i odluke za koje od dana dostave teče rok za pravni lijek svim tužiteljima dostavljaju se na adresu koju su naznačili u optužnom prijedlogu. Ako se pozivi i odluke ne mogu dostaviti na adresu koja je naznačena u optužnom prijedlogu ili na adresu koju su prijavili sudu, istaknut će se na oglasnu ploču suda i protekom roka od osam dana od isticanja na oglasnoj ploči smatra se da je dostava postala pravovaljanom.

Članak 149.

(1) Vojnim osobama, pripadnicima redarstvene vlasti i pripadnicima pravosudne policije poziv i drugi dopisi se dostavljaju, osim na način predviđen ovim Zakonom, i preko njihova zapovjedništva, odnosno neposrednog zapovjednika.

(2) Osobama kojima je oduzeta sloboda poziv se dostavlja u sudu ili preko uprave ustanove u kojoj su smještene.

(3) Pozivi i drugi dopisi osobama koje se nalaze u inozemstvu dostavljaju se sukladno međunarodnim ugovorima ili uobičajenoj praksi. Dostava se može obaviti i neposredno putem pošte, ako se strana država tome ne protivi.

(4) Poziv državljanima Republike Hrvatske u stranoj državi, ako se ne primjenjuje postupak propisan odredbama o međunarodnoj pravnoj pomoći u kaznenim stvarima, dostavlja se posredovanjem diplomatskog ili konzularnog poslanstva Republike Hrvatske u stranoj državi, uz uvjet da se strana država ne protivi takvu načinu dostave i uz privolu primatelja poziva. Ovlašteni djelatnik diplomatskog ili konzularnog poslanstva potpisuje dostavnicu kao dostavljač, ako je poziv uručen u samom poslanstvu, a ako je poziv dostavljen poštom, to potvrđuje na dostavnici.

(5) Pozivi i odluke koje se donose do završetka glavne rasprave za osobe koje sudjeluju u postupku, osim za okrivljenika, mogu se predati sudioniku u postupku koji pristane da ih uruči onomu komu su upućeni, ako tijelo postupka smatra da je na taj način zajamčeno njihovo dostavljanje.

(6) Pismena se, osim presude, mogu slati brzojavom, telefaksom, e-mailom ili drugim sredstvom za komuniciranje na daljinu, ako se prema okolnostima može pretpostaviti da će obavijest upućenu na taj način primiti osoba kojoj je upućena. Pozivi, osim prvog poziva i pojedine obavijesti, mogu se sudionicima u postupku priopćiti telefonom.

(7) O dostavi ili obavijesti na način propisan u stavku 1., 2., 5. i 6. ovoga članka sastavit će se službena bilješka u spisu.

Članak 152.

(1) Sud mjesta prebivališta osuđenika, kojem je pravomoćnom presudom izrečena kazna zatvora, rješenjem ga upućuje u ustanovu za izdržavanje kazne zatvora nadležnoj prema posebnom zakonu.

(2) Kada je pravomoćnu presudu iz stavka 1. ovoga članka donio drugi sud, taj sud će presudu s klauzulom pravomoćnosti dostaviti sudu iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Novčana kazna smatrat će se u cjelini plaćenom ako osuđena osoba plati dvije trećine izrečene novčane kazne u roku određenom odlukom kojom je ta kazna izrečena.

(4) Ako osuđena fizička osoba nije postupila prema stavku 3. ovoga članka ili nije u roku iz odluke o prekršaju u cijelosti ili djelomično uplatila troškove prekršajnog postupka ili oduzetu imovinsku korist ili osuđena pravna osoba nije u roku određenom odlukom o prekršaju uplatila novčanu kaznu ili troškove prekršajnog postupka ili oduzetu imovinsku korist, sud ili drugo tijelo koji su u prvom stupnju donijeli o tome pravomoćnu odluku podnijet će tijelu nadležnom za ovrhu nalog za naplatu na novčanim sredstvima osuđenika sukladno posebnom zakonu.

(5) Ako tijelo nadležno za ovrhu nije punoljetnom osuđeniku fizičkoj osobi u cjelini ili djelomično naplatilo novčanu kaznu iznad 265,45 eura u roku od dvije godine od primitka naloga iz stavka 4. ovoga članka, odmah će o tome na odgovarajući način obavijestiti podnositelja naloga.

(6) U slučaju iz stavka 5. ovoga članka, sud iz stavka 1. ovoga članka će rješenjem zamijeniti novčanu kaznu radom za opće dobro prema članku 34. stavku 6. ovoga Zakona i uputiti osuđenika na izvršenje rada za opće dobro. Rješenjem će se odrediti i zamjena neplaćene novčane kazne zatvorom za slučaj da osuđenik ne prihvati rad za opće dobro (članak 152.c ovog Zakona).

(7) Sud koji nije nadležan za postupanje prema stavku 6. ovoga članka i tijelo državne uprave koje je donijelo odluku o prekršaju dostavit će sudu iz stavka 1. ovoga članka ovjereni prijepis odluke o prekršaju s klauzulom pravomoćnosti i odgovarajućim podatkom u smislu stavka 5. ovoga članka radi postupanja toga suda prema stavku 6. ovoga članka.

(8) Sud koji je donio rješenje o zamjeni novčane kazne radom za opće dobro ili zatvorom nadležan je za njegovo izvršenje i u slučaju kada je osuđenik nakon donošenja rješenja promijenio prebivalište.

(9) Nakon smrti osuđenika ne pokreće se postupak prema ovome članku a ako je osuđenik umro u tijeku postupka rješenjem će sud obustaviti postupak. Ako je postupak pokrenut na prijedlog tijela državne uprave rješenjem će se odbaciti zahtjev.

(10) Ako tijelo nadležno za ovrhu nije od osuđenika fizičke osobe novčanu kaznu do 265,45 eura, pravne osobe, fizičke osobe obrtnika i fizičke osobe koja obavlja drugu samostalnu djelatnost u cjelini ili djelomično naplatilo novčanu kaznu, troškove postupka ili oduzetu imovinsku korist u roku od dvije godine od primitka naloga iz stavka 4. ovoga članka, odmah će o tome na odgovarajući način obavijestiti podnositelja naloga.

(11) Kada primi obavijest iz stavka 10. ovog članka, tijelo postupka će od Porezne uprave zatražiti da provede ovrhu na drugoj imovini osuđenika, osim kada je to tijelo postupka Carinska uprava.

(12) Ako osuđenik koji nema prebivalište ili stalni boravak u Republici Hrvatskoj ne uplati novčanu kaznu u ostavljenom roku iz odluke o prekršaju, sud koji je donio presudu rješenjem će je odmah zamijeniti zatvorom, prema odredbama ovoga Zakona. Kada je odluku o prekršaju donijelo tijelo državne uprave, na prijedlog toga tijela rješenje donosi nadležni općinski sud. Žalba protiv rješenja o zamijeni ne odgađa izvršenje rješenja.

Članak 183.

(1) U presudi kojom se okrivljenik proglašava krivim sud će izreći:

1. za koje djelo se proglašava krivim, uz naznaku činjenica i okolnosti koje čine obilježje prekršaja te onih o kojima ovisi primjena ovoga Zakona i propisa kojim je prekršaj propisan,

2. naziv prekršaja prema propisu kojim je propisan,

3. koja se kazna izriče ili druga mjera primjenjuje ili se prema odredbama ovoga Zakona oslobađa od kazne,

4. koja se zaštitna mjera primjenjuje i oduzima li se imovinska korist,

5. odluku o uračunavanju zadržavanja i svakom lišenju slobode,

6. odluku o troškovima prekršajnog postupka te imovinskopravnom zahtjevu.

(2) Ako je okrivljeniku izrečena novčana kazna, u presudi će se odrediti rok njezina plaćanja. Okrivljenika će se također upozoriti da ako u roku koji mu je određen za plaćanje novčane kazne uplati dvije trećine izrečene novčane kazne smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena (članak 152. stavak 3.).

Članak 187.

Tijela državne uprave stvarno nadležna za vođenje prvostupanjskog prekršajnog postupka vode postupak prema postupovnim odredbama ovoga Zakona koje se odnose na prekršajne sudove, osim ako odredbama ove glave nije nešto drukčije propisano.

Članak 239.

(1) Ovlašteni tužitelji iz članka 109. stavka 1. točke 1. i 2. ovoga Zakona prije pokretanja prekršajnog postupka protiv počinitelja prekršaja obvezno će izdati prekršajni nalog (obavezni prekršajni nalog) za:

1. prekršaj propisan odlukom jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave,

2. prekršaj propisan zakonom za koji je kao kazna propisana samo novčana kazna do 663,61 eura za fizičku osobu, do 1327,23 eura za počinitelja prekršaja fizičku osobu obrtnika i osobu koja obavlja drugu samostalnu djelatnost, do 1990,84 eura za pravnu osobu i do 663,61 eura za odgovornu osobu u pravnoj osobi. Kod prekršaja pravne osobe i u njoj odgovorne osobe obvezni prekršajni nalog izdat će se kada je uvjet iz ove točke ostvaren u odnosu na počinitelja pravnu osobu.

(2) Ovlašteni tužitelji iz članka 109. stavka 1. točaka 1. i 2. ovoga Zakona mogu izdati obavezni prekršajni nalog i ako je za prekršaj propisana novčana kazna veća od iznosa iz stavka 1. točke 2. ovoga članka, ali u tom slučaju za pojedinačni prekršaj ne može se utvrditi novčana kazna veća od iznosa iz stavka 1. točke 2. ovoga članka.

(3) Za prekršaje u stjecaju ovlašteni tužitelj je obvezan izdati prekršajni nalog samo kada su za to ostvareni uvjeti iz stavka 1. ovoga članka za sve prekršaje u stjecaju.

(4) Obaveznim prekršajnim nalogom osim novčane kazne može se izreći i oduzimanje predmeta prekršaja, imovinske koristi, paušalna svota troška izdavanja prekršajnog naloga do 26,54 eura i stvarni troškovi nastali utvrđivanjem prekršaja upotrebom tehničkih sredstava ili provođenjem potrebnih analiza i vještačenja. Kada je za prekršaj propisana novčana kazna iznad 265,45 do 663,61 eura, može se počinitelju izreći i zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom odnosno korištenje strane dozvole za upravljanje motornim vozilom na području Republike Hrvatske.

(5) U postupku izdavanja obaveznog prekršajnog naloga iz stavka 1. i 2. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju i odredbe ovoga Zakona o izdavanju prekršajnog naloga, osim ako odredbama ovoga Zakona o izdavanju obaveznog prekršajnog naloga nije nešto drukčije određeno.

(6) Ovlašteni tužitelj može na mjestu počinjenja prekršaja izdati počinitelju prekršaja obavijest iz članka 234.a ovoga Zakona kad se obavezni prekršajni nalog i pripadajući zapisnici, potvrde i druga pripadajuća pismena sačinjavaju na elektroničkom uređaju u elektroničkom obliku.

(7) Ako je ovlašteni tužitelj umjesto prekršajnog naloga iz stavka 1. ovoga članka podnio optužni prijedlog, sud taj će optužni prijedlog odbaciti.

(8) Obavezni prekršajni nalog ne može se izdati protiv počinitelja prekršaja koji je u vrijeme počinjenja prekršaja bio maloljetnik.

Članak 245.

(1) Ako zakonom nije određeno drukčije, novčana se kazna može naplatiti na mjestu počinjenja prekršaja u visini polovice propisanog minimuma ili polovice točno određenog iznosa novčane kazne propisane propisom o prekršaju za prekršaj za koji je kao kazna propisana samo novčana kazna do 265,45 eura za fizičku i odgovornu osobu u pravnoj osobi, do 663,61 eura za okrivljenika fizičku osobu obrtnika i fizičku osobu koja se bavi drugom samostalnom djelatnošću i do 1990,84 eura za pravnu osobu i s njom izjednačene subjekte, ako je službena osoba ovlaštenog tužitelja, osim oštećenika, prekršaj utvrdila:

1. obavljanjem nadzora u okviru svoje nadležnosti,

2. neposrednim opažanjem,

3. uporabom tehničkih uređaja,

4. pregledom vjerodostojne dokumentacije.

(2) Smatrat će se da je novčana kazna iz stavka 1. ovog članka naplaćena na mjestu počinjenja prekršaja ako počinitelj prekršaja nije u trenutku kada je zatečen na mjestu počinjenja prekršaja u mogućnosti platiti novčanu kaznu, a istu plati u roku od tri dana te dokaz o izvršenoj uplati dostavi tijelu koje je utvrdilo prekršaj. Na isti se način može naplatiti i trošak utvrđenja prekršaja putem tehničkih uređaja.

(3) Smatrat će se da je novčana kazna iz stavka 1. ovog članka naplaćena na mjestu počinjenja prekršaja ako počinitelj prekršaja nije utvrđen u trenutku počinjenja prekršaja ili nije zatečen na mjestu počinjenja prekršaja, a novčanu kaznu plati u roku od tri dana od primitka obavijesti o prekršaju te dokaz o izvršenoj uplati dostavi tijelu koje je utvrdilo prekršaj. Na isti se način može naplatiti i trošak utvrđenja prekršaja putem tehničkih uređaja.

(4) Kada se radi o prekršaju pravne osobe i u njoj odgovorne osobe, novčana se kazna može naplatiti, prema pravilima iz stavka 1. ovoga članka, pravnoj osobi i odgovornoj osobi i kada su za to ostvareni uvjeti iz stavka 1. ovoga članka samo u odnosu na pravnu osobu.

(5) Usmeno izrečena novčana kazna prema uvjetima stavka 1. ovoga članka naplaćuje se od počinitelja prekršaja uz izdavanje potvrde o tome. Na isti se način može odmah naplatiti i trošak utvrđenja prekršaja putem tehničkih uređaja.

(6) Ako počinitelj prekršaja, sukladno stavku 1., 2., 3. i 4. ovoga članka, plati izrečenu novčanu kaznu i trošak utvrđenja prekršaja, neće se voditi prekršajni postupak, izrečena kazna se ne unosi u prekršajnu evidenciju, a počinitelj prekršaja se ne smatra osobom osuđenom za prekršaj.

(7) Ako policijski službenik postupajući sukladno stavku 1. ovoga članka počinitelju prekršaja koji nema prebivalište ili stalno boravište u Republici Hrvatskoj izrekne novčanu kaznu i odredi troškove postupka a on odbije platiti kaznu i troškove, policijski službenik može počinitelja dovesti sucu općinskog suda uz podnošenje optužnog prijedloga. Sudac općinskog suda će odmah ispitati privedenog počinitelja prekršaja. Ako pri tom nisu se stekli uvjeti za zadržavanje okrivljenika sukladno odredbi članka 135. stavka 3. ovoga Zakona, sudac može postupiti sukladno članku 136. ovoga Zakona.

(8) Kada policija tijekom obavljanja poslova nadzora utvrdi da je počinjen prekršaj, za koji je propisana samo novčana kazna do 132,72 eura, osobito lake naravi i da počinitelj nije prije činio slične prekršaje, može umjesto postupanja sukladno stavku 1., 2., 3. i 4. ovoga članka izdati pisano ili izreći usmeno upozorenje počinitelju prekršaja.

(9) Postupanje policije prema stavku 8. ovoga članka potanko će se urediti pravilnikom ministra nadležnog za unutarnje poslove.