1.TEMELJNE I OPĆE ODREDBE

  Okvirni sporazum o provedbi drugog Švicarskog doprinosa odabranim državama članicama Europske unije za smanjenje ekonomskih i socijalnih nejednakosti unutar Europske unije  ili Švicarsko-hrvatskog programa suradnje za razdoblje 2019.-2029. godine između Republike Hrvatske i Švicarske Konfederacije potpisan je 18. listopada 2022. godine. Zakon o potvrđivanju Okvirnoga sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Švicarskoga saveznoga vijeća o provedbi drugog Švicarskog doprinosa odabranim državama članicama Europske unije za smanjenje ekonomskih i socijalnih nejednakosti unutar Europske unije stupio je na snagu 17. svibnja 2023. godine. Time su ostvareni preduvjeti za korištenje 45.700.000,00 CHF od čega za Program Civilno društvo 7.600.000,00 CHF.

Ove Upute za prijavitelje Poziva na dostavu projektnih prijedloga „ Doprinos organizacija civilnoga društva razvoju lokalnih zajednica putem mikroprojekata “ (u daljnjem tekstu: Upute) uređuju način podnošenja projektnih prijedloga navodeći kriterije odabira i kriterije prihvatljivosti Prijavitelja i Partnera, aktivnosti, troškove te pravila provedbe projekata koji se financiraju u okviru ovoga Poziva na dostavu projektnih prijedloga  (u daljnjem tekstu: Poziv). Natječajni postupak provodi se u skladu sa Zakonom o udrugama i Uredbom o kriterijima, mjerilima i postupcima financiranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge .

1.1.POJMOVI

1.2. SVRHA POZIVA NA DOSTAVU PROJEKTNIH PRIJEDLOGA

Trendovi razvoja lokalnih zajednica naglašavaju primjenu holističkog pristupa razvoju, uključivanjem lokalnog stanovništva u donošenje odluka o njihovoj budućnosti, gdje je pojedinac ključni nositelj ekonomskih odluka. Model razvijenih ekonomija lokalnog ekonomskog razvoja (LER) , pretpostavlja činjenicu da su gradovi i općine najbliže mjestima djelovanja, najbolje poznaju vlastite potrebe i želje te su u boljoj poziciji analizirati potencijale i izazove ekonomskog razvoja na lokalnoj razini. Razvoj temeljen na zajednici pristup je koji se fokusira na osnaživanje lokalnih zajednica kako bi same potaknule svoj ekonomski rast i razvoj. Taj pristup prepoznaje da je održivi razvoj usmjeren na izgradnju snažnih i otpornijih zajednica koje mogu napredovati kako ekonomski, tako i društveno. Lokalni dionici trebaju biti potaknuti na razvijanje integriranih pristupa "odozdo prema gore" u situacijama kada je potrebno odgovoriti na teritorijalne i lokalne izazove koji zahtijevaju strukturne promjene, izgradnju kapaciteta zajednice za promjene te poticanje inovacija. Organizacije civilnog društva pokazale su se kao važni pokretači razvoja lokalnih zajednica, nudeći kreativna i inovativna rješenja za važne probleme.

LER se temelji na partnerstvu lokalne samouprave, privatnog sektora i lokalnog stanovništva te ima potencijal ojačati konkurentsku poziciju grada ili općine optimalnim korištenjem njihovih vlastitih resursa. Koncept lokalnog ekonomskog razvoja se mijenjao kroz godine, no većinom uključuje investicije, poboljšanje infrastrukture, razvoj poduzetništva te razne potpore. Održivost se sve više spominje kao dio LER-a , te bi četvrta faza razvoja LER-a trebala uključivati smanjivanje nejednakosti (između skupina lokalnog stanovništva, ali i između lokalnih samouprava, manjih gradova nasuprot većih, urbanih nasuprot ruralnih), povećanje životnog standarda, poticanje i promoviranje održive proizvodnje i održivo korištenje resursa te odgovornost u ponašanju i odnosima. Kako bi se poboljšala i očuvala kvaliteta života stanovnika, LER treba povezati ekološku i društvenu odgovornost s ekonomskim razvojem.  Agenda za održivi razvoj 2030 u okviru svog cilja 8. održivog razvoja ( Promovirati uključiv i održiv gospodarski rast, punu zaposlenost i dostojanstven rad za sve) uključuje lokalni ekonomski razvoj promičući politiku koja potiče poduzetništvo i stvara nova radna mjesta. S namjerom praćenja razvoja 556 općina i gradova, kao i 21 županije u Republici Hrvatskoj osmišljen je indeks razvijenosti koji je osnova razlikovanja četiri skupine razvijenosti županija te osam stupnjeva razvijenosti općina i gradova. Nizak indeks razvijenosti ima 11 od ukupno 21 županije u Republici Hrvatskoj, dok je 48 % općina i gradova u statusu razvijenih, a 52 % nerazvijenih. U tzv. nerazvijenim područjima djeluje 14.197 (31%) od ukupno 45.220 registriranih udruga u Republici Hrvatskoj prema podacima Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije prikupljenima u travnju 2025. godine. Aktivnosti organizacija civilnoga društva vrlo su važne na lokalnoj i regionalnoj razini jer one  često doprinose pronalaženju najboljih rješenja budući da poznaju i uzimaju u obzir lokalne potrebe i interese, rade na izgradnji povjerenja, jačanju sudjelovanja građana, društvenih mreža i podrška su u izgradnji dobrih odnosa u zajednici. Suradnja s organizacijama civilnoga društva u provedbi javnih politika najčešće se ostvaruje kroz razne oblike financijske i nefinancijske podrške koje tijela javne vlasti pružaju projektima i programima od interesa za opće dobro. Ovaj oblik međusektorske suradnje ima velik potencijal za stvaranje niza pozitivnih promjena i potrebnih sinergija za održiv društveni i ekonomski razvoj. Uzimajući u obzir važnost osnaživanja građana kroz organizacije civilnog društva kako bi se aktivno uključili u izgradnju povjerenja u zajedničko dobro i sudjelovali u rješavanju problema na lokalnoj razini, ključno je također izgraditi održive temelje za daljnje kapitaliziranje iskustava i razmjenu znanja među svim relevantnim dionicima.

 Prema podacima iz 2012. godine, gotovo 50 % projekata financiranih iz javnih izvora provodile su organizacije civilnoga društva sa sjedištem u Zagrebu, a udio tih projekata u ukupno dodijeljenom iznosu bio je veći od 60 % (41.991.366,49 EUR). Već osam godina kasnije, raspoređenost i koncentracija organizacija civilnoga društva više nije vezana isključivo za urbana središta, odnosno čak 18,33 % projekata provodi se na području cijele Hrvatske s ukupnim udjelom u dodijeljenim sredstvima većim od 30 %. Zatim slijede projekti koji se provode u više županija, pa tek onda oni na području Grada Zagreba i Osječko-baranjske županije. Ipak, još uvijek više od polovice (55 %) od ukupnog broja registriranih udruga i 58 % zaklada djeluje u gradskim središtima i najnaseljenijim županijama Gradu Zagrebu, Splitsko-dalmatinskoj, Primorsko-goranskoj, Osječko-baranjskoj i Istarskoj županiji. Lokalne organizacije su organizacije koje djeluju u lokalnim zajednicama ili su aktivne na lokalnoj razini), obično nemaju zaposlenika,  imaju neredovite i/ili vrlo male prihode te nedovoljne kapacitete i manjak informacija o mogućnostima financiranja. Također, ovakve organizacije možda imaju iskustva u upravljanju malim projektima financiranim pretežno iz nacionalnih izvora, ali nemaju iskustva u upravljanju velikim projektima niti iskustvo upravljanja EU i inozemnim sredstvima/fondovima koja često zahtijevaju i sufinanciranje. Ovim Pozivom nastojimo osnažiti kapacitete da u budućnosti mogu provoditi projekte financirane iz najrazličitijih izvora.

Posljednjih deset godina Ured za udruge provodio je dva Poziva podrške i osnaživanja lokalnih organizacija civilnoga društva u rješavanju problema lokalnih zajednica. Na taj način je 41 organizacija civilnoga društva po prvi put  u funkciji nositelja, provodila projekt financiran iz Europskog socijalnog fonda (ESF-a) 2014. godine u sklopu prvog od tih Poziva „Mikro projekti podrške inovativnim aktivnostima malih organizacija civilnog društva za lokalni razvoj“ . U provedbu projekata bilo je uključeno ukupno 77 organizacija civilnoga društva te 15 jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Glavni cilj je bio ojačati kapacitete OCD-a aktivnih u lokalnim zajednicama za dobivanje javnih sredstava za provedbu rješenja posebno prilagođenih lokalnim problemima te ojačati njihove kapacitete za zapošljavanje, obrazovanje, socijalno uključivanje, dobro upravljanje. Evaluacija provedena tijekom implementacije 41 projekta ukazala je na potrebu raspisivanja ovakvih poziva, budući da su često oni jedina mogućnost malim lokalnim OCD-ima  za financiranja njihovih aktivnosti  iz fondova Europske unije i drugih međunarodnih fondova, te jedini način podizanja njihovih kapaciteta kako bi postali važan dionik u lokalnim zajednicama. Zatim, šest godina kasnije unutar ESF-a (razdoblje 2014.-2020. godine) Ured za udruge je 2020. godine objavio je i Poziv „Jačanje kapaciteta OCD-a za odgovaranje na potrebe lokalne zajednice“ ,  jer se njime dodatno željelo ojačati kapacitete organizacija civilnoga društva u krizi poslovanja i otežanom djelovanju zbog pandemije COVID 19 virusa te potresa koji su u međuvremenu pogodili područja Petrinje i Siska, odnosno Sisačko-moslavačku, Karlovačku i Zagrebačku županiju. Prema rezultatima analize financiranih projekata unutar Poziva 712 organizacija civilnoga društva je ojačalo svoje kapacitete provedbom 258 ugovorenih projekata u svojstvu Nositelja ili Partnera zajedno sa 51 jedinicom lokane područne i regionalne samouprave i 34 ustanove. Najviše su osnaživale kapacitete u području stručnih edukacija, volonterskog menadžmenta i edukacija za EU fondove, te edukacijama vezanima uz digitalne tehnologije i krizni menadžment. Ojačane kapacitete Korisnici sredstava unutar ovog Poziva prepoznaju kao najveće postignuće održivosti rezultata projekata unapređujući organizacije  civilnog društva za rad s građanima i za građane u lokalnim zajednicama.

Omogučujući organizacijama civilnoga društvo da bolje odgovaraju  na potrebe zajednice  (86 projekata), osiguravši im materijale izrađene tijekom projekta važne za daljnji rad (49 projekata). Mnoge organizacije dobile su poticaj i osnažene su za prijavu novih projekata (45 projekata). Istodobno, manji broj organizacija civilnoga društva nastavilo je daljnju suradnju među partnerima ili nastavilo provoditi volonterske akcije. Ipak, najrjeđe su zabilježeni slučajevi poput institucionalne održivosti ili osiguravanja sredstava iz članarina i donacija, što je kao krajnji cilj održivosti najpoželjniji ishod, ali je rezultat  dugotrajnog rada i ulaganja u zajednicu. Ipak, zahvaljujući provedenim projektima organizacije civilnoga društva su osnažene za daljnji rad te osviještene o važnosti njihove uloge u razvoju lokalnih zajednica.

Ovaj novi Poziv ima za cilj dodatno osnažiti  organizacije civilnog društva za rješavanje lokalnih izazova razvojem rješenja prilagođenih zajednici, uključujući kapitalizaciju iskustava i prijenos znanja, s ciljem stvaranja dugoročnog utjecaja u široj zajednici. Istodobno,  nadovezuje se i na rezultate prikupljenih odgovora dvaju Upitnika o provođenju mikroprojekata Korisnika ESF Poziva „Jačanje kapaciteta OCD-a za odgovaranje na potrebe lokalne zajednice“ koji kao i Korisnici  prvoga Švicarskog doprinosa  u čak 70% odgovora ističu nedostatak financiranja i nadalje kao najveći problem aktiviranja lokalnih zajednica. Upitnik među  Korisnicima sredstava ESF Poziva „Jačanje kapaciteta OCD-a za odgovaranje na potrebe lokalne zajednice“   također naglašava  prioritet osiguranja sredstava za zapošljavanje osoba  i dodatnih sredstava za aktivniji rad njihovih udruga. Osnaživanje njihovih kapaciteta, prema rezultatima oba upitnika i nadalje ostaje individualno kao i u prethodnim Pozivima, jer je prilagođeno prethodnom znanju i iskustvu odnosno potrebama daljnjeg razvoja svake pojedine organizacije civilnoga društva. Tako, je za neke od njih važno temeljno educiranje u područjima o pisanju i provedbi projekata ili pak o financijskom upravljanju ili foundraisingu, dok su istodobno drugima potrebnije naprednije  vještine (primarno digitalne) za njihov daljnji razvoj.

1.3. CILJEVI POZIVA I CILJANE SKUPINE

  Cilj   Potaknuti razvoj lokalnih zajednica jačanjem organizacija civilnoga društva u pronalaženju rješenja za lokalne potrebe, uz aktivno sudjelovanje građana.

Specifični ciljevi su:

. jačanje kapaciteta lokalnih organizacija civilnoga društva za djelovanje u potpomognutim područjima  kroz aktivnosti jačanja kapaciteta i mentorsku podršku iskusnijih organizacija civilnoga društva  radi unapređenja razvoja lokalnih zajednica

. osmišljavanje i provedba  mikroprojekata za unapređenje kvalitete života u zajednici, uz aktivno sudjelovanje  građanima

. uspostavljanje partnerstava s jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave kao temelj suradnje u osmišljavanju rješenja problema i njihove provedbe  sa građanima i volonterima primjenjujući bottom up-pristup odozdo u lokalnoj zajednici

Ciljane skupine Poziva :

Ciljane skupine Poziva su

 građani u  potpomognutim područjima

 zaposlenici/volonteri  organizacija civilnoga društva u potpomognutim područjima

 zaposlenici lokalnih, područnih i regionalnih samouprava u potpomognutim područjima

1.4. POKAZATELJI

U projektnoj prijavi Prijavitelj mora navesti sve informacije vezane uz obvezne pokazatelje te način na koji će svojim projektom njima pridonijeti. Projekti koji izravno ne doprinose definiranim pokazateljima neće se smatrati prihvatljivima za financiranje. Dodatne pokazatelje Prijavitelj nema potrebe unositi u projektnu prijavu jer se neće uzeti u obzir tijekom procjene kvalitete prijave.

Prilikom definiranja obveznih pokazatelja, potrebno je utvrditi polaznu i ciljanu vrijednost koja će se postići projektom. Prijavitelj obvezne pokazatelje treba kvantificirati u realnim okvirima s obzirom na to da će nepostizanje prijavljenih pokazatelja rezultirati financijskom korekcijom.

Ostvarenje pokazatelja predstavlja postotni omjer ostvarene vrijednosti pokazatelja u odnosu na ciljanu vrijednost pokazatelja, u skladu s ugovorom o dodjeli financijskih sredstava.

Na temelju definiranih stopa ostvarenja pokazatelja izračunava se prosječno ostvarenje na razini projekta. Ovisno o koeficijentu ostvarenja, određuje se odgovarajuća stopa korekcije, kako je opisano u Tablici 3., izuzev ako Korisnik sredstava može pružiti valjano opravdanje za ne postizanje planirane vrijednosti pokazatelja.  

Tablica 3. Financijske korekcije

VAŽNA NAPOMENA: U svrhu praćenja održivosti rezultata Korisnik je obavezan sudjelovati na jednom sastanku i dostaviti   Izvještaj o održivosti Uredu za udruge godinu dana nakon završetka provedbe projekta.

1.5. UKUPNA FINANCIJSKA SREDSTVA I IZNOS BESPOVRATNIH SREDSTAVA

Za financiranje projekata u sklopu ovoga Poziva ukupan raspoloživ iznos je je 1.650.000,00  EUR.

Okvirni broj projekata koji se planira financirati ovim Pozivom je 10-15.

Projekti se mogu financirati u iznosu od najviše 90 % ukupnih prihvatljivih troškova projekta, pri čemu su potencijalni Prijavitelji i Partneri dužni osigurati sufinanciranje preostalih 10 % (ili više) iz vlastitih sredstava ili drugih izvora .

2. UVJETI PRIHVATLJIVOSTI PRIJAVITELJA/PARTNERA

PRIHVATLJIVI PRIJAVITELJI

Prijavitelji mogu biti:

 organizacije civilnoga društva sa sljedećim statusom:

- udruga - osnovana, registrirana i djeluje sukladno Zakonu o udrugama na dan objave poziva registrirana najmanje godinu dana

- zaklada - osnovana, registrirana i djeluje sukladno Zakonu o zakladama ; na dan objave poziva registrirana najmanje godinu dana

Prijavitelj treba imati sveukupno godišnje prihode manje od (do) 85.000 eura u zadnje tri  godine koje su prethodile objavi Poziva.

 TKO SE NE MOŽE PRIJAVITI

 pravne osobe koje nisu registrirane kao udruge/zaklade;

 udruge koje nisu uskladile svoj statut s odredbama Zakona o udrugama niti su podnijele zahtjev za usklađivanje statuta nadležnom uredu;

 udruge/zaklade koje nisu upisane u Registar neprofitnih organizacija i/ili ne vode transparentno financijsko poslovanje u skladu sa Zakonom o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija;

 ogranci, podružnice i slični ustrojbeni oblici udruga koji nisu registrirani sukladno Zakonu o udrugama kao pravne osobe;

 udruge/zaklade koje su nenamjenski trošile prethodno dodijeljena sredstva iz javnih izvora (nemaju pravo prijave sljedeće dvije godine, računajući od godine u kojoj su provodile projekt);

 udruge/zaklade koje su u stečaju ili u postupku likvidacije;

 udruge/zaklade koje nisu ispunile obveze vezane uz plaćanje doprinosa ili poreza;

2.2. PRIHVATLJIVI PARTNERI

Prijavitelj mora prijaviti i provoditi projekt u partnerstvu s jednim ili više Partnera.

Prijavitelj mora djelovati i u  partnerstvu i sa jednom organizacijom civilnog društva bez obzira gdje joj je sjedište, bilo u Hrvatskoj ili u Švicarskoj Konfederaciji  koja će osigurati mentorstvo  Prijavitelju, a koja mora imati razvijene financijske, operativne i administrativne kapacitete. Partner treba imati minimalni godišnji prihod od 170.000,00 EUR u zadnje tri godine koje su prethodile objavi poziva (2022., 2023. i 2024.)

Uloga Prijavitelja i Partnera u provedbi mora biti jasno naznačena u projektnom prijedlogu.

NEOBVEZNO PARTNERSTVO

Osim navedenoga obveznoga partnerstva, Prijavitelj može prijaviti i provoditi projekt u partnerstvu s drugim pravnim osobama.

Kod postupka evaluacije i odabira, uzet će se u obzir kapaciteti cijelog partnerstva.

Nakon potpisivanja ugovora o dodjeli financijskih sredstava obavezno je sklapanje Partnerskoga sporazuma/ugovora sa svim Partnerima (predložak ovoga ugovora je dio natječajne dokumentacije ovoga Poziva).

Uz obvezno partnerstvo Partner može biti i jedan od sljedećih pravnih subjekata:

 Hrvatske organizacije sa sljedećim statusom:

- udruga – osnovana, registrirana i djeluje sukladno Zakonu o udrugama  na dan objave Poziva registrirana najmanje godinu dana;

- zaklada – osnovana, registrirana i djeluje sukladno Zakonu o zakladama  na dan objave Poziva registrirana najmanje godinu dana;

- neprofitna zadruga - upisana u Registar neprofitnih organizacija - osnovana sukladno članku 66., stavku 1. Zakona o zadrugama na dan objave Poziva registrirana najmanje  godinu dana;

- pravna osoba vjerske zajednice, umjetnička organizacija, sindikat, udruga poslodavaca,   privatne neprofitne ustanove i druge neprofitne organizacije na dan objave Poziva registrirani najmanje  godinu dana;

 ustanove (javne i privatne) koje djeluju sukladno Zakonu o ustanovama ; na dan objave Poziva upisane u Sudski registar najmanje  godinu dana;

 jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

 Švicarske organizacije  sa sljedećim statusom :

- udruga -osnovana temeljem zakonodavstva Švicarske Konfederacije , na dan objave Poziva djeluje najmanje godinu dana;

- zaklada -osnovana temeljem zakonodavstva Švicarske Konfederacije, na dan objave Poziva djeluje najmanje godinu dana;

- neprofitna zadruga -osnovana temeljem zakonodavstva Švicarske Konfederacije, na dan objave Poziva djeluje najmanje godinu dana;

- pravna osoba vjerske zajednice, umjetnička organizacija, sindikat, udruga poslodavaca,   privatne neprofitne ustanove i druge neprofitne organizacije, - osnovane temeljem zakonodavstva Švicarske Konfederacije na dan objave Poziva djeluju najmanje  godinu dana;

 ustanove (javne i privatne) osnovane  sukladno švicarskom zakonodavstvu;

 Švicarske administrativne jedinice (kantoni, općine).

Partnerstva sa švicarskim organizacijama civilnoga društva nisu obavezna, ali će se dodatno bodovati.

3.1. BROJ PROJEKTNIH PRIJEDLOGA PO PRIJAVITELJU

Prijavitelj može prijaviti samo jedan projektni prijedlog. Prijavitelj može istovremeno biti i Partner na jednom ili više projekata.

Partneri mogu sudjelovati u jednom ili više od jednoga projektnog prijedloga različitih Prijavitelja na ovaj Poziv.

U slučaju da Prijavitelj prijavi više od jedne prijave, u postupak administrativne procjene uzet će se prijava koja je kronološki prva predana dok će se ostale odbaciti kao nevažeće.

3.2. LOKACIJA

Aktivnosti projekta se moraju provoditi u tzv. potpomognutim  područjima I. i II. skupine jedinica područne (regionalne) samouprave ŽUPANIJA i/ili lokanih samouprava GRADOVA i OPĆINA razvrstanih u skupinama od I. do IV. sukladno Odluci o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti Republike Hrvatske , odnosno u korist ciljanih skupina koje žive na tim područjima  Republike Hrvatske.

Jedinice područne (regionalne) ŽUPANIJE  koje su prihvatljive za provođenje projektnih aktivnosti unutar ovog Poziva su:

– I. skupina jedinica područne (regionalne) samouprave koje se prema vrijednosti indeksa nalaze u drugoj polovini ispodprosječno rangiranih jedinica područne (regionalne) samouprave: Brodsko-posavska županija, Požeško-slavonska županija, Sisačko-moslavačka županija, Virovitičko-podravska županija i Vukovarsko-srijemska županija

– II. skupina jedinica područne (regionalne) samouprave koje se prema vrijednosti indeksa nalaze u prvoj polovini ispodprosječno rangiranih jedinica područne (regionalne) samouprave: Bjelovarsko-bilogorska županija, Karlovačka županija, Koprivničko-križevačka županija, Ličko-senjska županija, Osječko-baranjska županija i Šibensko-kninska županija.

Jedinice lokalne samouprave GRADOVI I OPĆINE koje su prihvatljive za provođenje projektnih aktivnosti unutar ovog Poziva su:

– I. skupina jedinica lokalne samouprave koje se prema vrijednosti indeksa nalaze u zadnjoj četvrtini ispodprosječno rangiranih jedinica lokalne samouprave: Babina Greda, Berek, Biskupija, Borovo, Bošnjaci, Cetingrad, Cista Provo, Civljane, Čađavica, Čaglin, Darda, Davor, Donji Kukuruzari, Donji Lapac, Dragalić, Draž, Drenovci, Drenje, Dvor, Đulovac, Erdut, Ervenik, Gorjani, Gornji Bogićevci, Gračac, Gradina, Gunja, Gvozd, Hrvatska Dubica, Jagodnjak, Janjina, Jasenovac, Kijevo, Kistanje, Kneževi Vinogradi, Krnjak, Levanjska Varoš, Lokvičići, Lukač, Majur, Markušica, Mikleuš, Negoslavci, Nova Bukovica, Okučani, Petlovac, Plaški, Podgorač, Podravska Moslavina, Popovac, Prgomet, Slavonski Šamac, Sopje, Stara Gradiška, Sućuraj, Suhopolje, Sunja, Šodolovci, Štitar, Tompojevci, Trnava, Trpinja, Unešić, Velika Pisanica, Viljevo, Voćin, Vojnić, Vrbje, Vrhovine, Zažablje, Zrinski Topolovac, Žumberak

– II. skupina jedinica lokalne samouprave koje se prema vrijednosti indeksa nalaze u trećoj četvrtini ispodprosječno rangiranih jedinica lokalne samouprave: Bebrina, Beli Manastir, Bogdanovci, Brestovac, Brinje, Brod Moravice, Cernik, Crnac, Čačinci, Dežanovac, Donja Motičina, Donja Voća, Đurđenovac, Farkaševac, Feričanci, Garčin, Glina, Gradište, Gundinci, Hrvatska Kostajnica, Ilok, Ivanska, Kapela, Kaptol, Kloštar Podravski, Končanica, Koška, Kula Norinska, Kutjevo, Lećevica, Lovreć, Magadenovac, Marijanci, Nova Kapela, Nova Rača, Pojezerje, Privlaka (Vukovarsko-srijemska županija), Proložac, Punitovci, Rešetari, Ribnik, Runovići, Ružić, Saborsko, Satnica Đakovačka, Semeljci, Severin, Sikirevci, Skradin, Sokolovac, Stari Jankovci, Stari Mikanovci, Staro Petrovo Selo, Strizivojna, Šandrovac, Šestanovac, Špišić Bukovica, Štefanje, Topusko, Tordinci, Tounj, Udbina, Velika Kopanica, Veliki Grđevac, Viškovci, Vladislavci, Vrbanja, Vrlika, Vrpolje, Zagvozd, Zdenci

– III. skupina jedinica lokalne samouprave koje se prema vrijednosti indeksa nalaze u drugoj četvrtini ispodprosječno rangiranih jedinica lokalne samouprave: Andrijaševci, Bednja, Belišće, Bizovac, Bosiljevo, Brodski Stupnik, Bukovlje, Cerna, Čeminac, Desinić, Domašinec, Donji Andrijevci, Dubrava, Ferdinandovac, Garešnica, Generalski Stol, Gornja Rijeka, Gradac, Grubišno Polje, Hercegovac, Hrvace, Imotski, Jarmina, Karlobag, Knin, Koprivnički Bregi, Legrad, Lišane Ostrovičke, Lovas, Martinska Ves, Muć, Nijemci, Novigrad Podravski, Novo Virje, Novska, Nuštar, Obrovac, Oprisavci, Orehovica, Oriovac, Otok (Splitsko-dalmatinska županija), Otok (Vukovarsko-srijemska županija), Perušić, Peteranec, Petrijevci, Pitomača, Pleternica, Podbablje, Podcrkavlje, Podturen, Pokupsko, Preseka, Primorski Dolac, Promina, Rasinja, Rovišće, Selnica, Sibinj, Sirač, Slatina, Sveti Ivan Žabno, Sveti Petar Orehovec, Tovarnik, Trilj, Velika, Velika Trnovitica, Veliko Trojstvo, Vođinci, Vrbovsko, Vuka, Zagorska Sela, Zmijavci

– IV. skupina jedinica lokalne samouprave koje se prema vrijednosti indeksa nalaze u prvoj četvrtini ispodprosječno rangiranih jedinica lokalne samouprave: Belica, Benkovac, Bilje, Breznica, Breznički Hum, Budinščina, Cestica, Čabar, Čepin, Donji Miholjac, Donji Vidovec, Drnje, Đakovo, Đelekovec, Ernestinovo, Gola, Goričan, Gornja Vrba, Gornji Mihaljevec, Gradec, Hlebine, Hrašćina, Ivankovo, Jakšić, Jalžabet, Kalnik, Kamanje, Klakar, Krašić, Kukljica, Lanišće, Lasinja, Lekenik, Lepoglava, Lipik, Lipovljani, Lobor, Lokve, Mače, Mala Subotica, Mali Bukovec, Marina, Martijanec, Metković, Mihovljan, Mrkopalj, Mursko Središće, Netretić, Nova Gradiška, Opuzen, Orle, Otočac, Pirovac, Podravske Sesvete, Popovača, Pribislavec, Rakovec, Selca, Slivno, Stankovci, Sveti Đurđ, Šolta, Štrigova, Valpovo, Vela Luka, Velika Ludina, Virje, Visoko, Vratišinec, Vrgorac, Žakanje, Županja.

Ukoliko je to opravdano i nužno za postizanje ciljeva projekta, pojedine aktivnosti (npr. studijska putovanja) moguće je organizirati izvan Republike Hrvatske i to isključivo na području Švicarske Konfederacije i Europske unije. Projektne aktivnosti koje se provode  izvan granica Republike Hrvatske ne smiju prelaziti 15 % ukupno prihvatljivih troškova projekta.

3.3. RAZDOBLJE PROVEDBE PROJEKTA

Projekt se mora provoditi u razdoblju od najmanje 12 mjeseca do najviše 24 mjeseci  (izuzev u slučajevima produženja ugovora temeljem dodatka ugovoru).

Datum početka i predviđenoga završetka projekta bit će jasno utvrđeni ugovorom o dodjeli financijskih sredstava.

1. Unapređenje znanja i vještina Prijavitelja za neposredan rad na rješavanju  problema važnima za lokalni ekonomski i društveni razvoj  provedbom aktivnosti jačanja kapaciteta

 stručne edukacije o potrebama ciljne skupine/lokalne zajednice,

 volonterski menadžment,

 edukacije vezane uz digitalne tehnologije,

 krizni menadžment,

 korištenje  kreativnih alata i mehanizama za rad s različitim grupama i korisnicima uključivo skupine u nepovoljnom položaju,

 zagovaračke inicijative,

 projektno financijsko upravljanje,

 strateško planiranje,

 mapiranja

 trening predstavnika (1) organizacije civilnoga društva u organizaciji civilnoga   društva ili instituciji sličnog radnog programa na  nacionalnoj ili lokalnoj razini (u trajanju do 5 radnih dana),

 izrađen plan mentoriranja  prijenosa znanja i vještina od strane partnerske organizacije mentora, a prema analizi potreba Nositelja projekta (manje organizacije)

 treninge trenera,

 studijske posjete,

 razmjena znanja sa Švicarskim organizacijama

 ….

NAPOMENA: Prijavitelj je obvezan voditi računa o ostvarenju zadanoga pokazatelja sukladno poglavlju 1.4. Pokazatelji, (pokazatelj Broj zaposlenika/volontera organizacija civilnog društva s ojačanim kapacitetima za djelovanje u lokalnim zajednicama i rad na rješenjima po mjeri zajednice).

2. Osmišljavanje i provedba mikroprojekata koji odgovaraju lokalnim potrebama i provode se na lokalnoj razini u partnerstvu s organizacijama civilnoga društva i relevantnim dionicima

 paneli (utvrđivanje potrebe za mikroprojektima),

 tematske konferencije (utvrđivanje potrebe za mikroprojektima),

 sastanci s relevantnim dionicima,

 mapiranje potreba i usluga lokalne zajednice,

 oblikovanje programa (mikroprojekta) za razvoj lokalne zajednice

    (različita područja)  s metodologijom mikroprojekta te utjecaja na javne politike i  na strateške dokumente  lokalne zajednice,

 studijski posjeti,

 zajednički rad-javne politike,

 zajedničke teoretske i praktične radionice,

 aktivnosti vezane uz participaciju zajednice,                    

 organizacija događanja u lokalnoj zajednici koja direktno doprinose rješavanju konkretnih problema,

 rad s ciljanom skupinom na osmišljavanju i implementaciji aktivnosti koje pružaju usluge ili rješenja koja su ranije nedostajala u zajednici,

 aktivno sudjelovanje građana u konzultativnim i participatornim procesima donošenja i provedbe javnih politika,

 izravne lokalne inicijative usmjerene na pronalaženje rješenja po mjeri za lokalne probleme,

 razmjena znanja sa Švicarskim organizacijama,

 …

NAPOMENA: Prijavitelj je obvezan voditi računa o ostvarenju zadanoga pokazatelja sukladno poglavlju 1.4. Pokazatelji, (pokazatelja Broj provedenih mikroprojekata (krojenih prema potrebama zajednice) s ciljem odgovora na lokalne potrebe na lokalnoj razini u partnerstvu organizacija civilnog društva i relevantnih dionika (aktera lokalne zajednice).

3. Promidžba i vidljivost te aktivnost razmjene znanja i  iskustava Korisnika  na mrežnoj Platformi Ureda za udruge

Osiguravanje vidljivosti projektnih aktivnosti i mogućnosti sudjelovanja u njima, te vidljivosti financiranja putem drugog Švicarskog doprinosa, unutar Švicarsko-hrvatskog programa suradnje, sukladno poglavlju 3.7. Informiranje i vidljivost te razmjena znanja i iskustava korisnika na mrežnoj Platformi Ureda za udruge.

Aktivnosti razmjene znanja, iskustava i primjera dobre prakse među Korisnicima o provedbi  mikroprojekata kao doprinosa oblikovanju održivoga društva u cjelini i osnaživanju građanskoga uključivanja. Aktivnosti se odnose na objave sadržajnih informacija i vijesti tijekom provedbe projektnih aktivnosti na mrežnoj platformi Ureda za udruge kojima će Korisnici prenositi svoja iskustva provedbe projekta i predstaviti aktivnosti koje provode, inovativne prakse i metodologije (među ostalim i osnaživanja partnerstava s lokalnim dionicima) te podijeliti materijalne ishode svojih aktivnosti poput priručnika, brošura, radnih materijala s drugim Korisnicima i zainteresiranim organizacijama civilnoga društva, sukladno poglavlju 3.7. Informiranje i vidljivost te razmjena znanja i iskustava korisnika na mrežnoj platformi Ureda za udruge.

4. Volonterske aktivnosti u lokalnoj zajednici (organiziranje volonterskih programa kao podrška mikroprojektima)

Prijavitelj je obvezan  voditi računa o ostvarenju zadanih pokazatelja sukladno poglavlju 1.4. Pokazatelji, ( pokazatelja Broj volontera uključenih u provedbu projektnih aktivnosti), te evidentirati sve volontere uključene u provedbu projektnih aktivnosti.

 5. Upravljanje i administracija

 Aktivnosti upravljanja projektom, uz osiguranje pravovremenoga, učinkovitoga, te administrativno ispravnoga provođenja projektnih aktivnosti sukladno potpisanom ugovoru.

Popis projektnih aktivnosti nije konačan, već samo ilustrativan. Stoga će se uzeti u obzir za financiranje i odgovarajuće aktivnosti koje pridonose ostvarenju općih i specifičnih ciljeva Poziva, a gore nisu spomenute ili izričito navedene kao neprihvatljive.

Pri provedbi projektnih aktivnosti Prijavitelj mora osigurati poštivanje načela jednakih mogućnosti, ravnopravnosti spolova i nediskriminacije te razvijati aktivnosti u skladu s potrebama u zajednici.

Također, Prijavitelj  reba voditi računa da projektne aktivnosti u najširem smislu  doprinose  mobilizaciji građana (pojedinačno i kolektivno) u društvu kako bi postali aktivni dio zajednice u kojoj žive, a koja se temelji na  osnaživanju za aktivno sudjelovanje.  Pokretanje građana podrazumijeva proces koji započinje promjenom percepcije građana o njihovoj sposobnosti da utječu na pokretanje zajednice.

3.4. NEPRIHVATLJIVE AKTIVNOSTI

Sljedeće vrste aktivnosti nisu prihvatljive za financiranje:

- aktivnosti koje se odnose isključivo ili većinom na pojedinačno financiranje sudjelovanja na radionicama, seminarima, konferencijama i kongresima;

- aktivnosti koje se isključivo ili većinom odnose na jačanje kapaciteta prijavitelja i partnera;

- aktivnosti koje se odnose isključivo ili većinski na pojedinačne stipendije za studije ili radionice;

- aktivnosti koje se odnose isključivo na razvoj strategija, planove i druge slične dokumente;

- aktivnosti koje se tiču isključivo odnosa s javnošću;

- aktivnosti koje se odnose isključivo ili većinom na kapitalne investicije, kao što su obnova ili izgradnja zgrade

- aktivnosti koje se sastoje isključivo od istraživačkih akcija;

- aktivnosti koje se odnose na osnivanje privatnog poduzeća.

Općenito, aktivnosti koje ne doprinose ostvarivanju općega i specifičnih ciljeva ovoga Poziva nisu prihvatljive za financiranje.

4.PRIHVATLJIVOST TROŠKOVA

Sredstvima ovoga Poziva mogu se financirati samo stvarni i prihvatljivi troškovi nastali provedbom projekta u razdoblju naznačenom u ovim Uputama i ugovoru. Proračun projekta je procjena izdataka provedbe svih projektnih aktivnosti, a Prijavitelj je dužan razraditi proračun sa svim planiranim troškovima potrebnim za realizaciju projektnoga prijedloga. Troškovi uključeni u proračun projekta moraju se zasnivati na načelima ekonomičnosti, učinkovitosti i djelotvornosti, tj. navedeni troškovi moraju biti nužni za ostvarivanje očekivanih ishoda i rezultata te temeljeni na tržišnim cijenama. Prilikom ocjenjivanja projektnih prijedloga vodit će se računa o potrebi naznačenih troškova u odnosu na predviđene aktivnosti te opravdanosti visine navedenih troškova.

4.1. PRIHVATLJIVI TROŠKOVI

Prihvatljivost troškova na jednak se način odnosi na Prijavitelja i Partnere u projektu.

Prihvatljivi troškovi obuhvaćaju izravne i neizravne troškove projekta.

Razdoblje prihvatljivosti za nastanak troškova je od datuma početka provedbe do datuma završetka provedbe projekta, koji će biti naznačeni u ugovoru, a troškovi moraju biti plaćeni do roka za predaju završnoga međuizvještaja. Iznimka je trošak solemnizacije bjanko zadužnice koji je prihvatljiv i prije navedenih datuma.

4.1.1.Prihvatljivi izravni troškovi

Izravni troškovi su oni troškovi koji su u izravnoj vezi s ostvarenjem jednoga ili više ciljeva projekta, odnosno izravno povezani s aktivnostima projekta. Kod obrazloženja pojedinoga troška potrebno je navesti što više detalja (povezanost s pojedinom aktivnosti/svrhu, količinu).

Prihvatljivi izravni troškovi su :

- plaće voditelja/koordinatora projekta i plaće drugih osoba koje izravno sudjeluju u provedbi projektnih aktivnosti, odnosno izravno doprinose ostvarenju jednoga ili više ciljeva projekta, i to prema udjelu radnoga vremena koje osoba provodi na provedbi projektnih aktivnosti [uključujući sve pripadajuće poreze i prireze, doprinose iz plaće, dodatke na plaću koji proizlaze iz zakona, propisa i/ili internih akata organizacija/institucija, a dodjeljuju se temeljem radnoga odnosa; prihvatljive naknade troškova prema odredbama Pravilnika o porezu na dohodak , prehrana, prijevoz, prigodne nagrade radniku u stvarno isplaćenom iznosu, a najviše do neoporezivoga godišnjega iznosa koje su internim aktima organizacije ugovorena prije objave ovih Uputa za prijavitelje; naknade plaće za koje poslodavac ne može dobiti povrat iz drugih izvora (npr. bolovanje do 42 dana); druge osobne primitke u skladu s važećim radnim zakonodavstvom];

- naknade za vanjske usluge izravno vezane uz provedbu projektnih aktivnosti: npr. računi za vanjsku uslugu, ugovori o uslugama za odgovarajuće stručne osobe ako projektne aktivnosti podrazumijevaju njihovo sudjelovanje; pri angažiranju izvršitelja vanjskih usluga putem ugovora o djelu ili autorskih ugovora treba voditi računa o zakonskim odredbama koje ove poslove utvrđuju kao privremene i povremene;

- ugovor o obavljanju studentskoga posla povezanoga s provedbom projektnih aktivnosti;

- izrada i nabava radnih materijala neophodnih za provedbu projektnih aktivnosti i ostvarivanje projektnih rezultata (za razliku od popratnih materijala koji nisu nužni za ostvarivanje rezultata i koji spadaju u neizravne troškove);

- grafičke usluge (grafička priprema, usluge tiskanja letaka, brošura, časopisa i sl., pri čemu treba navesti vrstu i namjenu usluge, količinu, cijenu usluge);

- usluge promidžbe (televizijske i radijske prezentacije, održavanje mrežnih stranica, obavijesti u tiskovinama i na internetskim portalima, promidžbeni materijal i sl., pri čemu je potrebno navesti vrstu promidžbe, trajanje i cijenu usluge);

- troškovi reprezentacije vezani uz organizaciju projektnih aktivnosti (pri čemu treba navesti svrhu, učestalost i očekivani broj sudionika i sl.);

- troškovi nabave opreme nužne za provedbu projektnih aktivnosti koja mora biti specificirana po vrsti i iznosu;

- putni troškovi sudionika projektnih aktivnosti i provoditelja projektnih aktivnosti: troškovi prijevoza, dnevnica, smještaja (u pravilu 3 zvjezdice, uz mogućnost odobravanja veće kategorizacije u iznimnim i detaljno obrazloženim situacijama);

- troškovi volontera ;

- najam prostora za provedbu projektnih aktivnosti (kada je neophodno za postizanje projektnih rezultata i ne odnosi se na prostor u kojem Prijavitelj djeluje neovisno o projektnim aktivnostima);

- manji adaptacijski radovi;

- usluge s područja informacijsko-komunikacijske tehnologije koje se odnose na ugovoreni projekt (npr. izrada mrežnih stranica/podstranica na kojima su navedene informacije o projektu i projektnim aktivnostima, zakup domena vezanih uz projektne aktivnosti, zakup prostora na društvenim mrežama i sl.);

- usluge usmenoga ili pisanoga prevođenja ili tumačenja (npr. prijevod na znakovni jezik/jednostavniji jezik za osobe s teškoćama);

- savjetodavne usluge (npr. studija ili istraživanje);

◊ ostali troškovi izravno vezani uz provedbu projektnih aktivnosti.

Navedena lista prihvatljivih vrsta troškova je indikativna. Prihvatljivost troškova koji nisu navedeni na popisu iznad procjenjivat će se na temelju povezanosti s predloženim aktivnostima.

Prihvatljivi troškovi moraju vremenski i logički slijediti planirane aktivnosti te će Ured za udruge, prilikom odobravanja troškova, o tome voditi računa (npr. neprihvatljivim se smatra kupovina opreme na kraju provedbe projekta, ukoliko ne postoji unaprijed dano pojašnjenje te potrebe te odobrenje Ureda za udruge za takvu nabavu).

Putni troškovi, troškovi smještaja i troškovi dnevnica za putovanje priznaju se ukoliko je putovanje neophodno za provedbu projektnih aktivnosti, obračunavaju se prema stvarno nastalim troškovima putovanja, na temelju urednoga i vjerodostojnoga putnoga naloga i priloženih isprava kojima se dokazuju troškovi i drugi podaci navedeni na putnom nalogu, a sukladno Pravilniku o porezu na dohodak.

Prihvatljivi troškovi prijevoza :

a. Prijevoz privatnim automobilom u službene svrhe – iznos naknade utvrđuje se ovisno o broju kilometara prijeđenih u službene svrhe, a dokaz nastanka troška je putni nalog i popratna dokumentacija. Prema odredbama Pravilnika o porezu na dohodak, neoporezivi iznos naknade iznosi do 0,50 EUR po prijeđenom kilometru. U toj naknadi sadržani su svi troškovi koje zaposlenik/organizacija može imati u vezi s korištenjem automobila u privatne svrhe, kao što su amortizacija, troškovi za tekuće održavanje, troškovi za gorivo, popravci u slučaju prometnih nezgoda na službenom putovanju i sl., odnosno ti troškovi nisu prihvatljivi kao zasebno iskazani troškovi putovanja. Ako više osoba putuje istim automobilom na istu lokaciju, izdatak se može priznati samo jednoj osobi.

b. Prijevoz službenim automobilom – iznos naknade utvrđuje se ovisno o broju kilometara prijeđenih u službene svrhe, a dokaz nastanka troška se utvrđuje prema evidenciji korištenja službenoga vozila. Prema odredbama Pravilnika o porezu na dohodak, neoporezivi iznos naknade iznosi do 0,50 EUR po prijeđenom kilometru. U toj naknadi sadržani su svi troškovi koje zaposlenik/organizacija može imati u vezi s korištenjem službenoga automobila, kao što su amortizacija, troškovi za tekuće održavanje, troškovi za gorivo, popravci u slučaju prometnih nezgoda na službenom putovanju i sl., odnosno ti troškovi nisu prihvatljivi kao zasebno iskazani troškovi putovanja. Ako više osoba putuje istim automobilom na istu lokaciju, izdatak se može priznati samo jednoj osobi.

c. Prijevoz sredstvima javnoga prijevoza se nadoknađuje u visini cijene karte javnoga prijevoza, temeljem priloženih isprava uz putni nalog kojima se ti troškovi dokazuju (prilaže se karta, odnosno račun za prijevozno sredstvo).

Trošak dnevnica prijavitelja iz Republike Hrvatske u tuzemstvu koji je povezan s neposrednom provedbom projektnih aktivnosti prihvatljiv je u iznosu od 15,00 EUR (pola dnevnice za više od 8 sati, a manje od 12 sati dnevno, odnosno 8:01-12:00 sati) te do 30,00 EUR (za putovanje koje traje više od 12 sati dnevno, odnosno 12:01 sati i više) sukladno relevantnim propisima u Republici Hrvatskoj važećim u trenutku nastanka troška.

Troškove putovanja u inozemstvo za aktivnosti koje su povezane s neposrednom provedbom projektnih aktivnosti (dnevnice, trošak prijevoza, smještaj) Prijavitelj opravdava prema stvarno nastalim troškovima uz dostavu dokumentacije kojom dokazuje nastanak i podmirenje troškova, a dnevnice obračunava sukladno relevantnim propisima u Republici Hrvatskoj važećim u trenutku nastanka troška.

Vrijednost kupnje strojeva, opreme, namještaja i manjih adaptacijskih radova ne smije premašiti 40 % ukupnih prihvatljivih troškova projekta.

4.1.2. Prihvatljivi neizravni troškovi

Pod neizravnim troškovima razumijevaju se troškovi koji nisu izravno povezani s provedbom projektnih aktivnosti, ali neizravno pridonose postizanju njegovih ciljeva, pri čemu i ti troškovi trebaju biti specificirani i obrazloženi.

Neizravni troškovi projekta financirat će se primjenom fiksne stope, u visini do 8 % ukupno prihvatljivih izravnih troškova. Kako bi se prilikom kvalitativne procjene projektne prijave moglo utvrditi opravdanost zatraženoga postotka neizravnih troškova projekta, potrebno je da, u okviru obrasca proračuna projekta koji je dio natječajne dokumentacije, Prijavitelj ukratko opiše vrste neizravnih troškova koji će biti financirani kroz provedbu projekta.

Ukupni prihvatljivi trošak = stvarni izravni troškovi + neizravni troškovi (do 8 % izravnih troškova).

Napomena: Tijekom provjera i odobravanja izvještaja neće se vršiti kontrola popratne dokumentacije za neizravne troškove projekta izračunate primjenom fiksne stope do 8 % izravnih troškova, osim u slučaju sumnje na počinjenu nepravilnost/prijevaru. Drugim riječima, prilikom izvještavanja o provedbi projekta, Korisnik neće dostavljati popratnu financijsku dokumentaciju za neizravne troškove nego se pripadajući iznos prihvatljivih neizravnih troškova određuje kao postotak izravnih troškova.

Neovisno o korištenju fiksne stope, Korisnik je dužan za vrijeme trajanja ugovora izvršiti sva plaćanja, poštivati odredbe svih relevantnih odredbi nacionalnoga zakonodavstva u smislu troškova i izdataka nastalih prilikom provedbe projekta. Dodatno, iako popratnu financijsku dokumentaciju vezanu uz nastanak i plaćanje neizravnih troškova Korisnik ne prilaže uz međuizvještaje o provedbi projekta, dužan ju je čuvati i dati na uvid Uredu za udruge i drugim nadležnim tijelima na zahtjev tijekom razdoblja propisanoga ugovorom.

U prihvatljive neizravne troškove spadaju:

- trošak računovodstvenih usluga (plaća zaposlenika na poslovima računovodstva/vanjsko računovodstvo);

- najam uredskoga prostora Prijavitelja za administrativnu provedbu projekta;

- naknade za električnu i toplinsku energiju, plin i vodu, naknade za zbrinjavanje otpadnih voda i drugi režijski troškovi;

- troškovi poštarine, telefona, interneta, kurirske usluge;

- troškovi čišćenja prostora;

- troškovi nabave uredskoga materijala i pribora povezanoga s administrativnim vođenjem projekta: papir, kemijske olovke, toneri za pisače itd.);

- bankovni troškovi (bankovne pristojbe za otvaranje i vođenje računa, naknade za financijske transfere i druge pristojbe isključivo financijske prirode);

- naknada za usluge koje nisu u izravnoj vezi s provedbom projektne aktivnosti (npr. naknada za usluge povezane s provedbom postupka javne nabave) ;

- trošak solemnizacije bjanko zadužnice;

- troškovi pohađanja edukacija/jačanja kapaciteta koje nisu u izravnoj vezi s provedbom projektnih aktivnosti, odnosno s ciljevima i svrhom projekta;

- ostali troškovi koji su neizravno vezani uz provedbu projektnih aktivnosti, a ne nalaze se na popisu neprihvatljivih troškova.

4.2. NEPRIHVATLJIVI TROŠKOVI

U neprihvatljive troškove ubrajaju se:

- ulaganja u kapital ili kreditna ulaganja, jamstveni fondovi;

- kupnja nekretnina i zemljišta;

- troškovi kupnje opreme, namještaja i manjih adaptacijskih radova ako premašuju vrijednost od 40 % ukupnih prihvatljivih troškova projekta;

- troškovi kamata na dug;

- kazne, financijske globe i troškovi sudskih sporova;

- doprinosi za dobrovoljna zdravstvena ili mirovinska osiguranja koja nisu obvezna prema nacionalnom zakonodavstvu;

- plaćanje neoporezivih bonusa zaposlenima; naknade za odvojeni život;

- otpremnine i jubilarne naknade;

- troškovi akademske naobrazbe, osim u slučajevima koji su neophodni za ostvarivanje ciljeva i svrhe projekta;

- upravne pristojbe;

- troškovi koji se u razdoblju provedbe projekta financiraju iz drugih izvora;

- kupnja rabljene opreme, strojeva i namještaja;

- kupnja opreme čija svrha se ne može povezati sa svrhom i ciljevima projekta;

- doprinosi u naravi: nefinancijski doprinosi (robe ili usluge) trećih strana koji ne obuhvaćaju izdatke za Prijavitelja;

- donacije u dobrotvorne svrhe te donacije trećim osobama;

- zajmovi drugim organizacijama ili pojedincima;

- troškovi koji nisu predviđeni ugovorom;

- drugi troškovi koji nisu neposredno povezani sa sadržajem i ciljevima projekta.

6.3. OCJENJIVANJE PROJEKTNIH PRIJEDLOGA

* Aktivnosti socijalne uključenosti u okviru ovog Poziva obuhvaćaju osiguravanje smanjenja jaza između osoba iz ranjivih skupina i/ili onih koji žive u siromaštvu i drugih sudionika aktivnosti, kao i njihovo učinkovito uključivanje u projektne aktivnosti, uz osiguravanje uključivanja osoba iz drugih isključenih društvenih skupina u projektne aktivnosti, prilagođene njihovim individualnim potrebama. Aktivnosti prilagodbe klimatskim promjenama u okviru ovog Poziva obuhvaćaju sve oblike obrazovanja, podizanja svijesti lokalnih zajednica o prilagodbi klimatskim promjenama, praktične obuke, ekološke inicijative i slično.

6.8. INDIKATIVNI KALENDAR NATJEČAJNOGA POSTUPKA