I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje ovoga zakona sadržana je u članku 2. stavku 4. podstavku 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 85/10. - pročišćeni tekst i 5/14. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI

Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, koji je Hrvatski sabor donio na sjednici održanoj 31. listopada 2018., a koji je noveliran 2019., 2020., 2022., 2023. i 2024. uređuje se društvena skrb za zdravlje stanovništva, načela i mjere zdravstvene zaštite, prava i obveze osoba u korištenju zdravstvene zaštite, razine zdravstvene djelatnosti, sadržaj i organizacijski oblici obavljanja zdravstvene djelatnosti te nadzor nad obavljanjem zdravstvene djelatnosti.

Važećim Zakonom o zdravstvenoj zaštiti („Narodne novine“, br. 100/18., 125/19., 133/20., 147/20., 136/21., 119/22., 156/22., 33/23., 145/23. i 36/24. – u daljnjem tekstu: Zakon) propisano je da se ne može primiti u radni odnos za obavljanje poslova u zdravstvenoj djelatnosti koja uključuje rad s djecom, niti može obavljati poslove u zdravstvenoj djelatnosti koja uključuje rad s djecom zdravstveni, radnika koji je pravomoćno osuđen za neko od kaznenih djela protiv spolne slobode i kaznenih djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta sukladno kaznenom zakonu.

Međutim, uočena je pravna praznina u slučajevima kada je protiv ostalih radnika u zdravstvenoj djelatnosti pokrenut kazneni postupak odnosno donesena pravomoćna presuda za kaznena djela protiv spolne slobode i kaznena djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta.

Naime, u praksi je uočeno da su radnici protiv kojih je pokrenut kazneni postupak za neko od kaznenih djela protiv spolne slobode te spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta, za vrijeme trajanja kaznenog postupka, i dalje neposredno pružali zdravstvenu zaštitu odnosno sudjelovali u dijagnostičkim i terapijskim postupcima. U cilju zaštite pacijenata i stvaranja sigurne okoline prilikom korištenja zdravstvene zaštite te radi isključivanja potencijalnih rizika koji proizlaze i koji su povezani s mogućim počinjenjem navedenih kaznenih djela, navedeno je potrebno hitno regulirati.

Nadalje, sukladno Zakonu, zdravstveni radnici stječu stručnu kvalifikaciju završetkom obrazovanja , a osposobljavaju se školovanjem u punoj nastavnoj satnici teorijske i praktične nastave, kojom se postižu ishodi učenja i stječu kompetencije.

Međutim, pripravnički staž je i dalje obvezan za primalje - asistentice, fizioterapeutske tehničare, prvostupnike fizioterapije, zdravstveno-laboratorijske tehničare, prvostupnike medicinsko-laboratorijske dijagnostike, sanitarne inženjere, sanitarne tehničare, prvostupnike radne terapije, prvostupnike radiološke tehnologije, dentalne tehničare, dentalne asistente i farmaceutske tehničare. S obzirom na navedeno, ti zdravstveni radnici odobrenje za samostalan rad stječu tek nakon završenog pripravničkog staža i dobivenog uvjerenja o položenom stručnom ispitu.

Liberalizacija tržišta usluga u Republici Hrvatskoj nastavlja se provoditi kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021. - 2026., odnosno nastavlja se s provođenjem reformi reguliranih profesija s obzirom da u određenim sektorima i reguliranim profesijama i dalje postoje razlozi i prostor za dodatnu deregulaciju. Navedenim zahtjevima obuhvaćen je i sustav zdravstva tj. odredbe o pripravničkom stažu i trajanju pripravničkog staža zdravstvenih radnika te polaganju stručnog ispita. Prema navedenom Nacionalnom planu cilj je pojednostaviti odnosno ukinuti dodatne regulatorne zahtjeve. S obzirom da zdravstveni radnici završetkom obrazovanja postižu ishode učenja i stječu kompetencije, dodatne obveze obavljanja pripravničkog staža i polaganja stručnog ispita otežavaju pristup tržištu rada, tim više što samo navedena zvanja imaju te obveze za razliku od svih ostalih zdravstvenih zanimanja. Također je Trećim akcijskim planom za liberalizaciju tržišta usluga predviđeno ukidanje pripravničkog staža i stručnog ispita kod zdravstvenih profesija.

Ovim zakonskim prijedlogom namjeravaju se urediti sljedeća pitanja:

- postrožavanje uvjeta za obavljanje p rivatne prakse u ordinaciji na način da protiv zdravstvenog radnika ne smije biti pokrenut kazneni postupak niti isti smije biti pravomoćno osuđen za neko od kaznenih djela protiv spolne slobode i kaznenih djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta sukladno kaznenom zakonu,

- zapreke za prijam u radni odnos za obavljanje poslova u sustavu zdravstva, postupanje poslodavca u pribavljanju dokaza o ispunjenju pretpostavki za prijam u radni odnos, postupanje poslodavca u slučajevima kada je protiv radnika u sustavu zdravstva pokrenut kazneni postupak za navedena kaznena djela, kao i obveza poslodavca u vezi udaljavanja radnika od obavljanja poslova do obustave kaznenog postupka odnosno najduže do pravomoćnosti sudske presude, kao i odredbe o naknadi plaće za vrijeme udaljenja od obavljanja poslova,

- ukidanje obveze obavljanja pripravničkog te polaganja stručnog ispita za primalje - asistentice, fizioterapeutske tehničare, prvostupnike fizioterapije, zdravstveno-laboratorijske tehničare, prvostupnike medicinsko-laboratorijske dijagnostike, sanitarne inženjere, sanitarne tehničare, prvostupnike radne terapije, prvostupnike radiološke tehnologije, dentalne tehničare, dentalne asistente i farmaceutske tehničare.

U odnosu na uvjete za obavljanje p rivatne prakse u ordinaciji, ovim se zakonskim prijedlogom propisuje da p rivatnu praksu u ordinaciji može obavljati zdravstveni radnik sa završenim sveučilišnim preddiplomskim i diplomskim studijem ili sveučilišnim integriranim preddiplomskim i diplomskim studijem ili specijalističkim diplomskim stručnim studijem ako, između ostalih uvjeta, protiv njega nije pokrenut kazneni postupak niti je pravomoćno osuđen za neko od kaznenih djela iz glave XVI. Kaznenog zakona („Narodne novine“, br. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23 i 36/24) - Kaznena djela protiv spolne slobode i glave XVII. istoga Zakona - Kaznena djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta.

Važećim Zakonom privatnu praksu u ordinaciji ne može obavljati onaj zdravstveni radnik koji je pravomoćno osuđen za neko od navedenih kaznenih djela ako će obavljati privatnu praksu u zdravstvenoj djelatnosti koja uključuje rad s djecom. Ovim zakonskim prijedlogom ta se zabrana proširuje na sve radnike u ordinacijama privatne prakse koji neposredno pružaju zdravstvenu zaštitu te sudjeluju u dijagnostičkim i terapijskim postupcima. Kao dodatni uvjet, pored uvjeta nepostojanja pravomoćne osude za neko od pobrojanih kaznenih djela, propisuje se da se protiv tog radnika ne smije voditi niti kazneni postupak za ta ista kaznena djela.

Cilj ove izmjene je sveobuhvatno uređivanje uvjeta za obavljanje p rivatne prakse u ordinaciji u dijelu koji se odnose kaznenopravne aspekte, radi isključivanja potencijalnih rizika koji proizlaze i koji su povezani s mogućim počinjenjem navedenih kaznenih djela i njihovom nespojivošću s obavljanjem zdravstvene djelatnosti, u ovom slučaju kroz obavljanje privatne prakse u ordinaciji.

Nadalje, zakonskim prijedlogom propisuju se zapreke za primanje u radni odnos osobe protiv koje je pokrenut kazneni postupak ili koja je pravomoćno osuđena za neko od kaznenih djela protiv spolne slobode te kaznenih djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta sukladno kaznenom zakonu. Navedena zapreka odnosi se na osobe koje bi u sustavu zdravstva neposredno u vidu zanimanja pružale zdravstvenu zaštitu te osobe koje bi sudjelovale u dijagnostičkim i terapijskim postupcima, čim se proširuju se i adresati na koje se te odredbe odnose.

Predloženim izmjenama također je proširena i obveza poslodavca da, prilikom primanja u radni odnos, po službenoj dužnosti pribavi i dokaz da se protiv osobe koja se prima u radni odnos u sustavu zdravstva, ne vodi kazneni postupak za ta kaznena djela, u cilju uklanjanja mogućih rizika povezanih s obavljanjem poslova u sustavu zdravstva i prije samog zasnivanja radnog odnosa.

Nadalje, u slučaju da je protiv radnika u radnom odnosu u sustavu zdravstva koji neposredno u vidu zanimanja pruža zdravstvenu zaštitu ili koji sudjeluje u dijagnostičkim i terapijskim postupcima pokrenut kazneni postupak za neko od navedenih kaznenih djela, uvodi se nova obveza poslodavca na način da je isti obvezan udaljiti toga radnika od obavljanja poslova do obustave kaznenog postupka odnosno najduže do pravomoćnosti sudske presude. Za vrijeme udaljenja od obavljanja poslova tom radniku pripada naknada plaće u iznosu od 60%, a ako uzdržava obitelj 80% posljednje isplaćene osnovne plaće za puni mjesec u redovitom radu. Cilj ove novine je na odgovarajući način urediti udaljavanja radnika u sustavu zdravstva od obavljanja poslova te ukloniti i umanjiti potencijalne rizike koje bi mogli nastati ukoliko ta osoba nastavi obavljati navedene poslove, a ujedno odrediti i primjerenu naknadu plaće za podmirenje životnih potreba za vrijeme udaljenja od obavljanja poslova.

Bitnu novinu u predloženim izmjenama predstavlja i nova obveza poslodavca da, u slučaju da navedeni radnik bude pravomoćno osuđen za neko od navedenih kaznenih djela, mora otkazati radniku ugovor o radu bez obveze poštivanja propisanog ili ugovorenog otkaznog roka izvanrednim otkazom ugovora o radu, u roku od 15 dana od dana saznanja za pravomoćnu osudu, a nakon isteka tog roka, redovitim otkazom ugovora o radu uvjetovanim skrivljenim ponašanjem radnika, u kojem će slučaju poslodavac, istodobno uz otkazivanje ugovora o radu, tog radnika osloboditi obveze rada tijekom otkaznog roka. Cilj ove novine je urediti na odgovarajući način postupanje poslodavca u situacijama kada je radnopravni status radnika ugrožen uvjetovanim skrivljenim ponašanjem radnika, a koje ga ujedno čini i nedostojnim za nastavak obavljanja poslova u sustavu zdravstva.

Također se uvodi novina prema kojoj se u slučaju obustave kaznenog postupka pokrenutog protiv navedenog radnika ili u slučaju donošenja pravomoćne presude kojom se radnik oslobađa od odgovornosti, radniku vraća obustavljeni dio plaće od prvoga dana udaljenja.

Sve navedene novine predlažu se u cilju zaštite prava i dostojanstva pacijenata, ali i u cilju zaštite dostojanstva zdravstvenih radnika koji neposredno u vidu zanimanja pružaju zdravstvenu zaštitu stanovništvu, kao i ostalih radnika u sustavu zdravstva koji sudjeluju u postupku dijagnostike i liječenja.

Nadalje, predloženim izmjenama brišu se odredbe važećeg Zakona kojima je propisana obveza obavljanja pripravničkog staža i polaganja stručnog ispita za primalju - asistenticu, fizioterapeutskog tehničara, prvostupnika fizioterapije, zdravstveno-laboratorijskog tehničara, prvostupnika medicinsko-laboratorijske dijagnostike, sanitarnog inženjera, sanitarnog tehničara, prvostupnika radne terapije, prvostupnika radiološke tehnologije, dentalnog tehničara, dentalnog asistenta i farmaceutskog tehničara, što znači da navedena zanimanja više neće imati obvezu obavljanja pripravničkog staža niti polaganja stručnog ispita. Cilj navedenih izmjena je olakšati i ubrzati uključivanje navedenih struka na tržište rada nakon st ečene stručne kvalifikacije.

U cilju olakšavanja prijelazno razdoblje od stjecanja stručne kvalifikacije do potpune integracije na tržište rada zdravstvenim radnicima koji će neposredno u vidu zanimanja pružati zdravstvenu zaštitu stanovništvu, ovim se zakonskim prijedlogom propisuje mogućnost rada pod nadzorom za zdravstvene radnike kojima se predloženim izmjenama ukida obveza obavljanja pripravničkog staža i polaganja stručnog ispita.

Ovim zakonskim prijedlogom propisuju se četiri bitna elementa rada pod nadzorom:

- rad pod nadzorom je opcija, ali ne i obveza,

- rad pod nadzorom usmjeren je na zdravstvene radnike koji se po prvi put zapošljavaju u zanimanju za koje su stekli stručnu kvalifikaciju,

- rad pod nadzorom odvija se u zdravstvenoj ustanovi, trgovačkom društvu koje obavlja zdravstvenu djelatnost ili kod privatnog zdravstvenog radnika,

- rad pod nadzorom može trajati najdulje tri mjeseca.

Rad pod nadzorom predstavlja novinu u odnosu na navedene zdravstvene radnike, ali je kao normativno rješenje već od ranije propisan u Zakonu, u odnosu na d oktore medicine bez specijalizacije kojima je izdano odobrenje za samostalan rad.

Nadalje se revidiraju odredbe kojima se uređuje mogućnost i postupak priznavanja pripravničkog staža obavljenog u inozemstvu zdravstvenom radniku koji je završio obrazovanje u Republici Hrvatskoj i ima obvezu obaviti pripravnički staž i položiti stručni ispit. Predložene odredbe odnose se na zdravstvene radnike koji sukladno prijelaznim odredbama zakonskoga prijedloga imaju obvezu obaviti pripravnički staž i položiti stručni ispit.

Prijelaznim odredbama ovoga zakonskog prijedloga također se uređuje da je zdravstvenom radniku - prvostupniku fizioterapije, prvostupniku medicinsko-laboratorijske dijagnostike, prvostupniku radne terapije, prvostupniku radiološke tehnologije te sanitarnom inženjeru koji je upisao studij prije akademske godine 2022./23., odnosno prije 2023./24. godine, a koji je obavio pripravnički staž, položio stručni ispit i u istom zdravstvenom usmjerenju nakon toga završio prijediplomski studij fizioterapije ili medicinsko-laboratorijske dijagnostike odnosno prijediplomski ili diplomski studij sanitarnog inženjerstva, nadležna komora obvezna izdati odobrenje za samostalan rad bez ponovnog obavljanja pripravničkog staža i ponovnog polaganja stručnog ispita.

Napominjemo da je Zakonom o izmjenama i dopunama zakona o zdravstvenoj zaštiti („Narodne novine“, broj 36/24), radi jasnoće u primjeni, detaljno propisano da zdravstveni radnik – fizioterapeutski tehničar, zdravstveno-laboratorijski tehničar i sanitarni tehničar koji je obavio pripravnički staž, položio stručni ispit i u istom zdravstvenom usmjerenju završio prijediplomski studij fizioterapije ili medicinsko-laboratorijske dijagnostike odnosno prijediplomski ili diplomski studij sanitarnog inženjerstva, nema obvezu ponovnog obavljanja pripravničkog staža niti obvezu ponovnog polaganja stručnog ispita. Navedenom zdravstvenom radniku nadležna komora obvezna je izdati odobrenje za samostalan rad na temelju dokaza o završenom prijediplomskom ili diplomskom studiju.

III. OCJENA I IZVORI SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA

Za provedbu ovoga zakona neće biti potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.

IV. PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU

Liberalizacija tržišta usluga u Republici Hrvatskoj nastavlja se provoditi kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021. - 2026., odnosno nastavlja se s provođenjem reformi reguliranih profesija s obzirom da u određenim sektorima i reguliranim profesijama i dalje postoje razlozi i prostor za dodatnu deregulaciju. Navedenim zahtjevima obuhvaćen je i sustav zdravstva tj. odredbe o pripravničkom stažu i trajanju pripravničkog staža zdravstvenih radnika te polaganju stručnog ispita. Prema navedenom Nacionalnom planu cilj je pojednostaviti odnosno ukinuti dodatne regulatorne zahtjeve. S obzirom da zdravstveni radnici završetkom obrazovanja postižu ishode učenja i stječu kompetencije, dodatne obveze obavljanja pripravničkog staža i polaganja stručnog ispita otežavaju pristup tržištu rada. Također je Trećim akcijskim planom za liberalizaciju tržišta usluga predviđeno ukidanje pripravničkog staža i stručnog ispita kod zdravstvenih profesija.

Predloženim izmjenama brišu se odredbe Zakona o zdravstvenoj zaštiti („Narodne novine“, br. 100/18., 125/19., 133/20., 147/20., 136/21., 119/22., 156/22., 33/23., 145/23. i 36/24.) kojima je propisana obveza obavljanja pripravničkog staža i polaganja stručnog ispita za primalju - asistenticu, fizioterapeutskog tehničara, prvostupnika fizioterapije, zdravstveno-laboratorijskog tehničara, prvostupnika medicinsko-laboratorijske dijagnostike, sanitarnog inženjera, sanitarnog tehničara, prvostupnika radne terapije, prvostupnika radiološke tehnologije, dentalnog tehničara, dentalnog asistenta i farmaceutskog tehničara, što znači da navedena zanimanja više neće imati obvezu obavljanja pripravničkog staža niti polaganja stručnog ispita. Cilj navedenih izmjena je olakšati i ubrzati uključivanje navedenih struka na tržište rada nakon stečene stručne kvalifikacije.

Slijedom navedenoga, predlaže se donošenje zakona po hitnom postupku sukladno članku 204. Poslovnika Hrvatskoga sabora („Narodne novine“, br. 81/13., 113/16., 69/17., 29/18., 53/20., 119/20. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 123/20. i 86/23. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI

Članak 1.

U Zakonu o zdravstvenoj zaštiti („Narodne novine“, br. 100/18, 125/19, 147/20, 119/22, 156/22, 33/23 i 36/24) u članku 47. stavku 1. točka 5. mijenja se i glasi:

„5. protiv njega nije pokrenut kazneni postupak ili nije pravomoćno osuđen za neko od kaznenih djela iz glave XVI. Kaznenog zakona („Narodne novine“, br. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23 i 36/24) - Kaznena djela protiv spolne slobode i glave XVII. istoga Zakona - Kaznena djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta“.

Članak 2.

Članak 156. mijenja se i glasi:

„ (1) Ne može se primiti u radni odnos za obavljanje poslova osoba koja u sustavu zdravstva neposredno u vidu zanimanja pruža zdravstvenu zaštitu te koja sudjeluje u dijagnostičkim i terapijskim postupcima, a protiv koje je pokrenut kazneni postupak ili koja je pravomoćno osuđena za neko od kaznenih djela iz Glave XVI. Kaznenog zakona („Narodne novine“, br. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23 i 36/24) - Kaznena djela protiv spolne slobode i Glave XVII. istoga Zakona - Kaznena djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta .

(2) Poslodavac je dužan po službenoj dužnosti pribaviti dokaz da osoba iz stavka 1. ovoga članka nije osuđena za kaznena djela iz stavka 1. ovoga članka te zatražiti od osobe iz stavka 1. ovoga članka dokaz da se protiv nje ne vodi postupak iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Ako je protiv radnika u radnom odnosu u sustavu zdravstva koji neposredno u vidu zanimanja pruža zdravstvenu zaštitu ili koji sudjeluje u dijagnostičkim i terapijskim postupcima pokrenut kazneni postupak za neko od kaznenih djela iz stavka 1. ovoga članka, poslodavac će udaljiti tog radnika od obavljanja poslova do obustave kaznenog postupka odnosno najduže do pravomoćnosti sudske presude.

(4) Za vrijeme udaljenja od obavljanja poslova iz stavka 3. ovoga članka radniku pripada naknada plaće u iznosu od 60%, a ako uzdržava obitelj 80% posljednje isplaćene osnovne plaće za puni mjesec u redovitom radu.

(5) Ako radnik u radnom odnosu u sustavu zdravstva koji neposredno u vidu zanimanja pruža zdravstvenu zaštitu ili koji sudjeluje u dijagnostičkim i terapijskim postupcima bude pravomoćno osuđen za neko od kaznenih djela iz stavka 1. ovoga članka poslodavac će otkazati ugovor o radu bez obveze poštivanja propisanog ili ugovorenog otkaznog roka izvanrednim otkazom ugovora o radu, u roku od 15 dana od dana saznanja za pravomoćnu osudu, a nakon isteka tog roka redovitim otkazom ugovora o radu uvjetovanim skrivljenim ponašanjem radnika, u kojem će slučaju poslodavac, istodobno uz otkazivanje ugovora o radu, tog radnika osloboditi obveze rada tijekom otkaznog roka.

(6) Ako je pravomoćnim rješenjem obustavljen kazneni postupak pokrenut protiv radnika u radnom odnosu u sustavu zdravstva koji neposredno u vidu zanimanja pruža zdravstvenu zaštitu odnosno koji sudjeluje u dijagnostičkim i terapijskim postupcima ili je pravomoćnom presudom oslobođen od odgovornosti ili je u odnosu na radnika donesena odbijajuća presuda poslodavac će mu vratiti obustavljeni dio naknade plaće iz stavka 4. ovoga članka od prvoga dana udaljenja. “.

Članak 3.

U članku 168. briše se oznaka stavka 1.

Stavci 2., 3., 4. i 5. brišu se.

Članak 4.

Članak 169. briše se.

Članak 5.

Članak 170. briše se.

Članak 6.

Članak 171. mijenja se i glasi:

„(1) Odobrenje za samostalan rad je javna isprava koju prema posebnome zakonu izdaje nadležna komora nakon stečene stručne kvalifikacije.

(2) Odobrenjem za samostalan rad iz stavka 1. ovoga članka zdravstveni radnik stječe pravo samostalno obavljati poslove u svojoj struci.“.

Članak 7.

Članak 173. mijenja se i glasi:

(1) Zdravstvenom radniku primalji - asistentici, fizioterapeutskom tehničaru, prvostupniku fizioterapije, zdravstveno-laboratorijskom tehničaru, prvostupniku medicinsko-laboratorijske dijagnostike, sanitarnom inženjeru, sanitarnom tehničaru, prvostupniku radne terapije, prvostupniku radiološke tehnologije, dentalnom tehničaru, dentalnom asistentu kojem je izdano odobrenje za samostalan rad i koji se po prvi puta zapošljavanja u zdravstvenoj ustanovi, trgovačkom društvu koje obavlja zdravstvenu djelatnost ili kod privatnog zdravstvenog radnika u zanimanju za koje je stekao stručnu kvalifikaciju, osigurava se rad pod nadzorom.

(2) Farmaceutski tehničar može raditi pod nadzorom u zdravstvenoj ustanovi ili kod privatnog zdravstvenog radnika.  

(3) Rad pod nadzorom iz stavaka 1. i 2. ovoga članka nije obvezan, a može trajati najdulje tri mjeseca.

(4) Nadzor nad radom zdravstvenih radnika iz stavaka 1. i 2. ovoga članka provodi zdravstveni radnik najmanje iste stručne kvalifikacije s radnim stažom u struci od najmanje tri godine kojeg odredi ravnatelj zdravstvene ustanove, odnosno osoba ovlaštena za vođenje poslova trgovačkog društva koje obavlja zdravstvenu djelatnost te privatni zdravstveni radnik.

Članak 8.

Članak 174. briše se.

Članak 9.

Članak 175. mijenja se i glasi:

„(1) Ministarstvo može priznati pripravnički staž obavljen u inozemstvu zdravstvenom radniku koji je završio obrazovanje u Republici Hrvatskoj i ima obvezu obaviti pripravnički staž i položiti stručni ispit.

(2) Zdravstvenom radniku iz stavka 1. ovoga članka koji je ostvario stručno iskustvo u profesiji za koju traži priznavanje Ministarstvo će priznati, sukladno zakonu kojim se uređuju regulirane profesije i priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija, stručno iskustvo u predmetnoj djelatnosti tijekom postupka priznavanja pripravničkog staža.

(3) Zdravstveni radnik iz stavka 1. ovoga članka Ministarstvu podnosi zahtjev za donošenje rješenja o priznavanju pripravničkog staža i položenog stručnog ispita.

(4) Ministarstvo donosi rješenje u roku od 30 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva iz stavka 3. ovoga članka.

(5) Protiv rješenja iz stavka 4. ovoga članka nije dopuštena žalba, već se može pokrenuti upravni spor pred nadležnim upravnim sudom.“.

Članak 10.

Članak 176. briše se.

Članak 11.

U članku 242. stavku 1. točka 20. mijenja se i glasi:

„20. primi u radni odnos za obavljanje poslova osobu koja u sustavu zdravstva neposredno u vidu zanimanja pruža zdravstvenu zaštitu te koja sudjeluje u dijagnostičkim i terapijskim postupcima, a protiv koje je pokrenut kazneni postupak ili koja je pravomoćno osuđena za neko od kaznenih djela iz Glave XVI. Kaznenog zakona („Narodne novine“, br. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23 i 36/24) - Kaznena djela protiv spolne slobode i Glave XVII. istoga Zakona - Kaznena djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta (članak 156. stavak 1.)“.

Točka 21. briše se.

Dosadašnje točke 22. do 27. postaju točke 21. do 26.

U stavku 3. riječi: „22. i 25.“ zamjenjuju se riječima: „21. i 24.“.

Članak 12.

Iza članka 244.a dodaje se članak 244.b koji glasi:

„Članak 244.b

Novčanom kaznom u iznosu od 660,00 do 1320,00 eura kaznit će se za prekršaj ravnatelj zdravstvene ustanove ako:

1. ne udalji od obavljanja poslova radnika protiv kojeg je pokrenut kazneni postupak za neko od kaznenih djela iz članka 156. stavka 1. ovoga Zakona (članak 156. stavak 3.)

2. ne otkaže ugovor o radu radniku koji je pravomoćno osuđen za neko od kaznenih djela iz članka 156. stavka 1. ovoga Zakona (članak 156. stavak 5.).“.

Članak 13.

U članku 245. stavku 1. točke 16. i 17. mijenjaju se i glase:

„16. primi u radni odnos za obavljanje poslova osobu koja u sustavu zdravstva neposredno u vidu zanimanja pruža zdravstvenu zaštitu te koja sudjeluje u dijagnostičkim i terapijskim postupcima, a protiv koje je pokrenut kazneni postupak ili koja je pravomoćno osuđena za neko od kaznenih djela iz Glave XVI. Kaznenog zakona („Narodne novine“, br. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23 i 36/24) - Kaznena djela protiv spolne slobode i Glave XVII. istoga Zakona - Kaznena djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta (članak 156. stavak 1.)

17. ne udalji od obavljanja poslova radnika protiv kojeg je pokrenut kazneni postupak za neko od kaznenih djela iz članka 156. stavka 1. ovoga Zakona (članak 156. stavak 3.)“.

Iza točke 17. dodaje se nova točka 18. koja glasi:

„18. ne raskine radni odnos s radnikom koji je pravomoćno osuđen za neko od kaznenih djela iz članka 156. stavka 1. ovoga Zakona (članak 156. stavak 5.)“.

Dosadašnje točke 18. do 21. postaju točke 19. do 21.“.

Članak 14.

U članku 246. točka 30. mijenja se i glasi:

„30. obavlja poslove u sustavu zdravstva neposredno u vidu zanimanja pruža zdravstvenu zaštitu te sudjeluje u dijagnostičkim i terapijskim postupcima, a protiv njega je pokrenut kazneni postupak ili je pravomoćno osuđen za neko od kaznenih djela iz Glave XVI. Kaznenog zakona („Narodne novine“, br. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23 i 36/24) - Kaznena djela protiv spolne slobode i Glave XVII. istoga Zakona - Kaznena djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta (članak 156. stavak 1.)“.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 15.

(1) Zdravstveni radnici iz članka 168. stavka 2. Zakona o zdravstvenoj zaštiti („Narodne novine“, br. 100/18, 125/19, 147/20, 119/22, 156/22, 33/23 i 36/24) koji su upisali strukovnu školu za zvanje primalja-asistentica, fizioterapeutski tehničar, zdravstveno-laboratorijski tehničar, sanitarni tehničar, dentalni tehničar, dentalni asistent i farmaceutski tehničar u školskoj godini 2021./22. i kasnije nisu obvezni obaviti pripravnički staž niti položiti stručni ispit.

(2) Zdravstveni radnici iz stavka 1. ovoga članka koji su upisali strukovnu školu prije školske godine 2021./22. obvezni su obaviti pripravnički staž i položiti stručni ispit sukladno propisima važećim na dan upisa.

(3) Zdravstveni radnici iz članka 168. stavka 2. Zakona o zdravstvenoj zaštiti („Narodne novine“, br. 100/18, 125/19, 147/20, 119/22, 156/22, 33/23 i 36/24) koji su upisali prijediplomski studij za zvanje prvostupnik fizioterapije, prvostupnik medicinsko laboratorijske dijagnostike, prvostupnik radne terapije, prvostupnik radiološke tehnologije i sanitarni inženjer  u akademskoj godini 2022./23. i kasnije nisu obvezni obaviti pripravnički staž niti položiti stručni ispit.

(4) Zdravstveni radnici iz stavka 3. ovoga članka koji su upisali studij prije akademske godine 2022./23. obvezni su obaviti pripravnički staž i položiti stručni ispit sukladno propisima važećim na dan upisa.

(5) Zdravstveni radnici koji su upisali diplomski studij sanitarnog inženjerstva u akademskoj godini 2023./24. i kasnije nisu obvezni obaviti pripravnički staž niti položiti stručni ispit.

(6) Zdravstveni radnici iz stavka 5. ovoga članka koji su upisali studij prije akademske godine 2023./24. obvezni su obaviti pripravnički staž i položiti stručni ispit sukladno propisima važećim na dan upisa.

Članak 16.

Zdravstveni radnici iz članka 15. stavaka 1., 3. i 5. ovoga Zakona kojima je nakon stečene stručne kvalifikacije izdano odobrenje za samostalan rad prilikom prvog zapošljavanja u zanimanju za koje su stekli stručnu kvalifikaciju u zdravstvenoj ustanovi, trgovačkom društvu koje obavlja zdravstvenu djelatnost ili kod privatnog zdravstvenog radnika, od dana stupanja na snagu ovoga Zakona mogu raditi pod nadzorom sukladno članku 7. ovoga Zakona.

Članak 17.

Zdravstvenom radniku iz članka 15. stavaka 4. i 6. ovoga Zakona koji je u skladu s člankom 168. stavkom 4. Zakona o zdravstvenoj zaštiti (»Narodne novine«, br. 100/18., 125/19., 147/20., 119/22., 156/22., 33/23. i 36/24), obavio pripravnički staž, položio stručni ispit i u istom zdravstvenom usmjerenju završio prijediplomski studij fizioterapije ili medicinsko-laboratorijske dijagnostike odnosno prijediplomski ili diplomski studij sanitarnog inženjerstva, nadležna komora obvezna je izdati odobrenje za samostalan rad na temelju dokaza o završenom prijediplomskom ili diplomskom studiju bez ponovnog obavljanja pripravničkog staža i ponovnog polaganja stručnog ispita.

Članak 18.

Svi postupci za priznavanje pripravničkog staža i polaganje stručnog ispita započeti do dana stupanja na snagu ovoga Zakona, završit će se po odredbama  Zakona o zdravstvenoj zaštiti („Narodne novine“, br. 100/18, 125/19, 147/20, 119/22, 156/22, 33/23 i 36/24).

Članak 19.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u “Narodnim novinama”.

OBRAZLOŽENJE

Uz članak 1.

Ovim člankom propisuje se da p rivatnu praksu u ordinaciji može obavljati zdravstveni radnik sa završenim sveučilišnim preddiplomskim i diplomskim studijem ili sveučilišnim integriranim preddiplomskim i diplomskim studijem ili specijalističkim diplomskim stručnim studijem ako, između ostalih uvjeta protiv njega nije pokrenut kazneni postupak niti je pravomoćno osuđen za neko od kaznenih djela iz glave XVI. Kaznenog zakona („Narodne novine“, br. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23 i 36/24) - Kaznena djela protiv spolne slobode i glave XVII. istoga Zakona - Kaznena djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta.

Važećim Zakonom o zdravstvenoj zaštiti (u daljnjem tekstu: Zakon) privatnu praksu u ordinaciji nije mogao obavljati samo onaj zdravstveni radnik u zdravstvenoj djelatnosti koja uključuje rad s djecom. Ovim zakonskim prijedlogom ta se zabrana proširuje na sve zdravstvene radnike u ordinacijama privatne prakse, a kao dodatni uvjet pored uvjeta nepostojanja pravomoćne osude za neko od taksativno pobrojanih kaznenih djela, propisuje se da se protiv zdravstvenog radnika ne smije voditi niti kazneni postupak za ta ista kaznena djela, a sve u svrhu sveobuhvatnog uređivanja uvjeta za obavljanje privatne prakse u ordinaciji te uklanjanja potencijalnih rizika koji proizlaze iz kaznenopravnog aspekta, a koji su nespojivi s obavljanjem zdravstvene djelatnosti.

Cilj ove izmjene je sveobuhvatno uređivanje uvjeta za obavljanje p rivatne prakse u ordinaciji u dijelu koji se odnose kaznenopravne aspekte, radi isključivanja potencijalnih rizika koji proizlaze i koji su povezani s mogućim počinjenjem taksativno navedenih kaznenih djela i njihovom nespojivošću s obavljanjem zdravstvene djelatnosti, u ovom slučaju kroz obavljanje private prakse u ordinaciji.

Navedena novina predlaže se u cilju zaštite prava i dostojanstva pacijenata, ali i u cilju zaštite dostojanstva zdravstvenih radnika koji neposredno u vidu zanimanja pružaju zdravstvenu zaštitu stanovništvu.

Uz članak 2.

Ovaj članak sadrži odredbe o zaprekama za prijam u radni odnos za obavljanje poslova u zdravstvenoj djelatnosti, postupanje poslodavca u pribavljanju dokaza o ispunjenju pretpostavki za prijam u radni odnos, postupanje poslodavca u slučajevima kada je protiv radnika u radnom odnosu u sustavu zdravstva koji neposredno u vidu zanimanja pruža zdravstvenu zaštitu ili koji sudjeluje u dijagnostičkim i terapijskim postupcima pokrenut kazneni postupak za taksativno navedena  kaznena djela, kao i obveza poslodavca u vezi udaljavanja tog radnika od obavljanja poslova do obustave kaznenog postupka odnosno najduže do pravomoćnosti sudske presude kao i odredbe o naknadi plaće za vrijeme udaljenja od obavljanja poslova.

Predloženom odredbom propisuje se zapreka za  primanje u radni odnos osobe protiv koje je pokrenut kazneni postupak ili koja je pravomoćno osuđena za neko od kaznenih djela protiv spolne slobode i kaznenih djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta sukladno kaznenom zakonu. Navedena zapreka odnosi se na osobe koje bi u sustavu zdravstva neposredno u vidu zanimanja pružale zdravstvenu zaštitu te osoba koje bi sudjelovale u dijagnostičkim i terapijskim postupcima.

Nadalje, ovim se člankom propisuje da ako je protiv radnika u radnom odnosu u sustavu zdravstva koji neposredno u vidu zanimanja pruža zdravstvenu zaštitu ili koji sudjeluje u dijagnostičkim i terapijskim postupcima pokrenut kazneni postupak za neko od navedenih kaznenih djela poslodavac je obvezan udaljiti tog radnika od obavljanja poslova do obustave kaznenog postupka odnosno najduže do pravomoćnosti sudske presude. Za vrijeme udaljenja od obavljanja poslova tom radniku pripada naknada plaće u iznosu od 60%, a ako uzdržava obitelj 80% posljednje isplaćene osnovne plaće za puni mjesec u redovitom radu.

Također, ako navedeni radnik bude pravomoćno osuđen za neko od navedenih kaznenih djela poslodavac će otkazati ugovor o radu bez obveze poštivanja propisanog ili ugovorenog otkaznog roka izvanrednim otkazom ugovora o radu, u roku od 15 dana od dana saznanja za pravomoćnu osudu, a nakon isteka tog roka redovitim otkazom ugovora o radu uvjetovanim skrivljenim ponašanjem radnika, u kojem će slučaju poslodavac, istodobno uz otkazivanje ugovora o radu, od tog radnika osloboditi obveze rada tijekom otkaznog roka.

Također se propisuje da u slučaju obustave kaznenog postupka pokrenut protiv radnika ili u slučaju donošenja pravomoćne presude koji se radnik oslobođa od odgovornosti, radniku će se vratiti obustavljeni dio plaće od prvoga dana udaljenja.

Cilj predloženih izmjena je sveobuhvatno urediti zapreke za primanje u radni odnos koje se na jednaki način odnose i na osobe koje bi u sustavu zdravstva neposredno u vidu zanimanja pružale zdravstvenu zaštitu, kao i na osobe koje bi sudjelovale u dijagnostičkim i terapijskim postupcima u svojstvu nezdravstvenih radnika.

Cilj predloženih novina ujedno je i urediti na odgovarajući način postupanje poslodavca u situacijama kada je radnopravni status radnika ugrožen uvjetovanim skrivljenim ponašanjem radnika, a koje ga ujedno čini i nedostojnim za početak i nastavak obavljanja poslova u sustavu zdravstva.

Sve navedene novine predlažu se u cilju zaštite prava i dostojanstva pacijenata, ali i u cilju zaštite dostojanstva zdravstvenih radnika koji neposredno u vidu zanimanja pružaju zdravstvenu zaštitu stanovništvu, kao i nezdravstvenih radnika u sustavu zdravstva koji sudjeluju u postupku dijagnostike i liječenja.

Uz članke 3. i 4.

Ovim se člankom brišu odredbe članka 168. stavaka 2. do 5. i članka 169. Zakona kojim je propisana obveza obavljanja pripravničkog staža i polaganja stručnog ispita za primalju - asistenticu, fizioterapeutskog tehničara, prvostupnika fizioterapije, zdravstveno-laboratorijskog tehničara, prvostupnika medicinsko-laboratorijske dijagnostike, sanitarnog inženjera, sanitarnog tehničara, prvostupnika radne terapije, prvostupnika radiološke tehnologije, dentalnog tehničara, dentalnog asistenta i farmaceutskog tehničara, što znači da navedena zanimanja više neće imati obvezu obavljanja pripravničkog staža niti polaganja stručnog ispita. Cilj navedenih izmjena je olakšati i ubrzati uključivanje navedenih struka na tržište rada nakon stečene stručne kvalifikacije.

Uz članak 5.

Ovim člankom predlaže se brisanje članka 170. Zakona s obzirom da se ovim zakonskim prijedlogom predlaže ukidanje pripravničkog staža  e stoga nema potrebe za propisivanjem iznimke od obveze obavljanja pripravničkog staža i polaganja stručnog ispita za državljanje država Europskog gospodarskog prostora i državljane Republike Hrvatske   koji su završili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij medicine, dentalne medicine i farmacije, srednjoškolsko obrazovanje za stjecanje kvalifikacije medicinska sestra opće njege / medicinski tehničar opće njege, preddiplomski i diplomski studij sestrinstva te preddiplomski i diplomski studij primaljstva, koji je sukladan zakonu kojim se uređuju regulirane profesije i priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija.

Uz članak 6.

Ovim se člankom mijenja članak 171. Zakona na način da se briše  polaganje stručnog ispita kao uvjet za stjecanje odobrenja za samostalan rad. Riječ je o b itnoj novini u odnosu na ranije normativno rješenje prema kojoj je polaganje stručnog ispita bilo uvjet za dobivanje o dobrenja za samostalan rad, a sve s ciljem olakšanja i ubrzavanja uključivanja zdravstvenih radnika na tržište rada nakon stečene stručne kvalifikacije.

Uz članak 7.

Ovim se člankom propisuje mogućnost rada pod nadzorom za zdravstvene radnike kojima se ovim zakonskim prijedlogom ukida obveza obavljanja pripravničkog staža i polaganja stručnog ispita i to: primalji - asistentici, fizioterapeutskom tehničaru, prvostupniku fizioterapije, zdravstveno-laboratorijskom tehničaru, prvostupniku medicinsko-laboratorijske dijagnostike, sanitarnom inženjeru, sanitarnom tehničaru, prvostupniku radne terapije, prvostupniku radiološke tehnologije, dentalnom tehničaru, dentalnom asistentu. Rad pod nadzorom mogu koristiti navedeni zdravstveni radnici koji se po prvi put zapošljavaju u zdravstvenoj ustanovi, trgovačkom društvu koje obavlja zdravstvenu djelatnost ili kod privatnog zdravstvenog radnika u zanimanju za koje su stekli stručnu kvalifikaciju, a može trajati najdulje tri mjeseca. Predložena izmjena ima za cilj olakšati prijelazno razdoblje od stjecanja stručne kvalifikacije do potpune integracije na tržište rada zdravstvenim radnicima koji će neposredno u vidu zanimanja pružati zdravstvenu zaštitu stanovništvu.

Uz članak 8.

Ovim člankom predlaže se brisanje odredbi članka 174. Zakona koje se odnose na mjesto obavljanja pripravničkog staža koji se prema odredbama važećeg Zakona obavlja u zdravstvenim ustanovama i trgovačkim društvima koja obavljaju zdravstvenu djelatnost.

Uz članak 9.

Ovim se člankom mijenja članak 175. Z akona koji uređuje mogućnost i postupak priznavanja pripravničkog staža obavljenog u inozemstvu zdravstvenom radniku koji je završio obrazovanje u Republici Hrvatskoj i ima obvezu obaviti pripravnički staž i položiti stručni ispit.

Ova odredba odnosi se na zdravstvene radnike koji sukladno prijelaznim odredbama zakonskoga prjedloga imaju obvezu obaviti pripravnički staž i položiti stručni ispit.

Uz članak 10.

Ovim se člankom briše članak 176. Zakona koji se odnosi na obvezu polaganja stručnog ispita. S obzirom da se ovim zakonskim prijedlogom predlaže ukidanje polaganja stručnog ispita za zdravstvene radnike, ovom odredbom predlaže i brisanje odredbe važećeg zakona koji se odnosi na obvezu polaganja stručnog ispita za zdravstvene radnike nakon provedenog postupka priznavanja inozemne stručne kvalifikacije stečene izvan područja Europskog gospodarskog prostora, a sve s ciljem olakšanja i ubrzavanja uključivanja zdravstvenih radnika na tržište rada nakon stečene stručne kvalifikacije.

Uz članke 11. do 14.

Ovim člancima mijenjaju se prekršajne odredbe u cilju usklađivanja s predložim materijalnim odredbama ovoga zakonskog prijedloga.

Uz članke 15. do 18.

Ovi članci sadrže prijelazne odredbe.

Ovim člancima propisuju se prijelazne odredbe vezano uz obveze obavljanje pripravničkog staža i polaganja stručnog ispita ovisno o godini upisa strukovne škole odnosno studija.

Uređuje se da zdravstveni radnici koji su upisali strukovnu školu za zvanje primalja-asistentica, fizioterapeutski tehničar, zdravstveno-laboratorijski tehničar, sanitarni tehničar, dentalni tehničar, dentalni asistent i farmaceutski tehničar u školskoj godini 2021./22. i kasnije nisu obvezni obaviti pripravnički staž niti položiti stručni ispit. Nadalje, zdravstveni radnici koji su upisali prijediplomski studij za zvanje prvostupnik fizioterapije, prvostupnik medicinsko laboratorijske dijagnostike, prvostupnik radne terapije, prvostupnik radiološke tehnologije i sanitarni inženjer u akademskoj godini 2022./23. i kasnije nisu obvezni obaviti pripravnički staž niti položiti stručni ispit. Također, propisuje se da zdravstveni radnici koji su upisali diplomski studij sanitarnog inženjerstva u akademskoj godini 2023./24. i kasnije nisu obvezni obaviti pripravnički staž niti položiti stručni ispit. Iako je prijelaznim odredbama naveden različit početak školskih odnosno studijskih programa, s obzirom na različitu duljinu njihovog trajanja, završetak svih tih programa je u 2025. godini, što je i cilj predložene odredbe da po stupanju na snagu ovoga zakona, zdravstveni radnici navedenih zvanja koji završavaju navedene programe, više nisu u obvezi obavljanja pripravničkog staža i polaganja pripravničkog ispita.

Sukladno navedenim prijelaznim odredbama ovoga Zakona postiže se da sva navedena zanimanja više nemaju obvezu obavljanja pripravničkog staža niti polaganja stručnog ispita, već neposredno po dobivanju odobrenja za samostalan rad mogu obavljati svoje zanimanje. Ujedno prilikom prvog zapošljavanja omogućit će im se rad pod nadzorom.

Zdravstveni radnici koji su upisali strukovnu školu prije školske godine 2021./22., zdravstveni radnici koji su upisali studij prije akademske godine 2022./23. i zdravstveni radnici koji su upisali diplomski studij sanitarnog inženjerstva prije akademske godine 2023./24. obvezni su obaviti pripravnički staž i položiti stručni ispit sukladno propisima važećim na dan upisa. Na te se zdravstvene radnike ne primjenjuju odredbe rada pod nadzorom.

Nadalje, propisuje se da je zdravstvenom radniku - prvostupniku fizioterapije, prvostupniku medicinsko-laboratorijske dijagnostike, prvostupniku radne terapije, prvostupniku radiološke tehnologije te sanitarnom inženjeru koji je upisao studij prije akademske godine 2022./23., odnosno prije 2023./24. godine, a koji je obavio pripravnički staž, položio stručni ispit i u istom zdravstvenom usmjerenju nakon toga završio prijediplomski studij fizioterapije ili medicinsko-laboratorijske dijagnostike odnosno prijediplomski ili diplomski studij sanitarnog inženjerstva, nadležna komora obvezna izdati odobrenje za samostalan rad bez ponovnog obavljanja pripravničkog staža i ponovnog polaganja stručnog ispita.

Uz članak 19.

Ovim člankom određuje se dan stupanja na snagu ovoga Zakona.

TEKST ODREDBI VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU, ODNOSNO DOPUNJUJU

Članak 47.

(1) Privatnu praksu u ordinaciji može obavljati zdravstveni radnik sa završenim sveučilišnim preddiplomskim i diplomskim studijem ili sveučilišnim integriranim preddiplomskim i diplomskim studijem ili specijalističkim diplomskim stručnim studijem ako:

1. ima odgovarajuće obrazovanje zdravstvenog usmjerenja, a za specijalističke ordinacije i odgovarajuću specijalizaciju

2. ima odobrenje za samostalan rad

3. je radno sposoban za obavljanje privatne prakse

4. je potpuno poslovno sposoban

5. nije pravomoćno osuđen za neko od kaznenih djela iz glave XVI. Kaznenog zakona (»Narodne novine«, br. 125/11., 144/12., 56/15., 61/15. i 101/17.) - Kaznena djela protiv spolne slobode i glave XVII. istoga Zakona - Kaznena djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta, ako će obavljati privatnu praksu u zdravstvenoj djelatnosti koja uključuje rad s djecom

6. mu nije izrečena sigurnosna mjera zabrane obavljanja zdravstvene djelatnosti, dok ta mjera traje

7. nije u radnom odnosu odnosno ne obavlja drugu samostalnu djelatnost, osim u slučaju iz članka 57. podstavka 7. ovoga Zakona

8. raspolaže odgovarajućim prostorom sukladno normativima i standardima za obavljanje privatne prakse u pogledu prostora

9. raspolaže odgovarajućom medicinsko-tehničkom opremom sukladno normativima i standardima za obavljanje privatne prakse u pogledu medicinsko-tehničke opreme

10. pribavi mišljenje Zavoda i nadležne komore o opravdanosti osnivanja privatne prakse u mreži javne zdravstvene službe odnosno mišljenje nadležne komore o opravdanosti osnivanja privatne prakse izvan mreže javne zdravstvene službe.

(2) Uvjet iz stavka 1. točke 7. ovoga članka zdravstveni radnik mora ispuniti danom početka obavljanja privatne prakse.

(3) Državljani drugih država članica Europske unije mogu obavljati privatnu praksu pod uvjetima iz stavka 1. ovoga članka te ako ispunjavaju uvjet poznavanja hrvatskog jezika, najmanje na razini koja je potrebna za nesmetanu i nužnu komunikaciju.

(4) Stranci mogu obavljati privatnu praksu prema propisima kojima se uređuje rad stranaca u Republici Hrvatskoj, pod uvjetima iz stavka 1. ovoga članka te ako ispunjavaju uvjet poznavanja hrvatskog jezika, najmanje na razini koja je potrebna za nesmetanu i nužnu komunikaciju.

Članak 156.

 (1) Ne može se primiti u radni odnos za obavljanje poslova u zdravstvenoj djelatnosti koja uključuje rad s djecom niti može obavljati poslove u zdravstvenoj djelatnosti koja uključuje rad s djecom zdravstveni radnik koji je pravomoćno osuđen za neko od kaznenih djela iz glave XVI. Kaznenog zakona (»Narodne novine«, br. 125/11., 144/12., 56/15., 61/15. i 101/17.) - Kaznena djela protiv spolne slobode i glave XVII. istoga Zakona - Kaznena djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta.

(2) Poslodavac je dužan po službenoj dužnosti pribaviti dokaz da osoba iz stavka 1. ovoga članka nije osuđena za kaznena djela iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 168.

(1) Zdravstveni radnici stječu stručnu kvalifikaciju završetkom obrazovanja.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, nakon završenog obrazovanja pripravnički staž obvezni su obaviti: primalja - asistentica, fizioterapeutski tehničar, prvostupnik fizioterapije, zdravstveno-laboratorijski tehničar, prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike, sanitarni inženjeri, sanitarni tehničari, prvostupnik radne terapije, prvostupnik radiološke tehnologije, dentalni tehničar, dentalni asistent i farmaceutski tehničar.

(3) Pripravnički staž je rad pod nadzorom kojim se zdravstveni radnik osposobljava za samostalan rad.

(4) Zdravstveni radnik iz stavka 2. ovoga članka - fizioterapeutski tehničar, zdravstveno-laboratorijski tehničar i sanitarni tehničar koji je obavio pripravnički staž, položio stručni ispit i u istom zdravstvenom usmjerenju završio prijediplomski studij fizioterapije ili medicinsko-laboratorijske dijagnostike odnosno prijediplomski ili diplomski studij sanitarnog inženjerstva, nema obvezu ponovnog obavljanja pripravničkog staža niti obvezu ponovnog polaganja stručnog ispita.

(5) Zdravstvenom radniku iz stavka 4. ovoga članka nadležna komora obvezna je izdati odobrenje za samostalan rad na temelju dokaza o završenom prijediplomskom ili diplomskom studiju iz stavka 4. ovoga članka.

Članak 169.

(1) Pripravnički staž za zdravstvene radnike iz članka 168. stavka 2. ovoga Zakona traje do godinu dana.

(2) Nakon obavljenoga pripravničkog staža zdravstveni radnici polažu stručni ispit pred ispitnom komisijom Ministarstva.

Članak 170.

Odredbe članaka 168. i 169. ovoga Zakona ne odnose se na državljane država Europskoga gospodarskog prostora (u daljnjem tekstu: EGP) niti na državljane Republike Hrvatske koji su završili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij medicine, dentalne medicine i farmacije, srednjoškolsko obrazovanje za stjecanje kvalifikacije medicinska sestra opće njege / medicinski tehničar opće njege, preddiplomski i diplomski studij sestrinstva te preddiplomski i diplomski studij primaljstva, koji je sukladan zakonu kojim se uređuju regulirane profesije i priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija.

Članak 171.

 (1) Odobrenje za samostalan rad je javna isprava koju prema posebnome zakonu izdaje nadležna komora nakon stečene stručne kvalifikacije odnosno dobivenog uvjerenja zdravstvenog radnika o položenom stručnom ispitu.

(2) Uvjerenje o položenom stručnom ispitu ne prilaže zdravstveni radnik iz članka 170. ovoga Zakona.

(3) Zdravstveni radnik državljanin države EGP-a predočit će uvjerenje o položenom stručnom ispitu ako je polaganje stručnog ispita propisano propisima te države EGP-a.

(4) Odobrenjem za samostalan rad iz stavka 1. ovoga članka zdravstveni radnik stječe pravo samostalno obavljati poslove u svojoj struci.

Članak 173.

(1) Ministar, uz prethodno pribavljeno mišljenje nadležne komore, pravilnikom propisuje:

- sadržaj i način provođenja pripravničkog staža

- normative i standarde koje moraju ispunjavati zdravstvene ustanove, trgovačka društva koja obavljaju zdravstvenu djelatnost i privatni zdravstveni radnici kod kojih zdravstveni radnici provode pripravnički staž

- sadržaj, program i način polaganja stručnoga ispita

- sadržaj i izgled uvjerenja o položenome stručnom ispitu.

(2) Ako tijelo iz stavka 1. ovoga članka u roku od 30 dana od dana kada je zatraženo ministru ne dostavi mišljenje iz stavka 1. ovoga članka, smatra se da je dalo pozitivno mišljenje.

Članak 174.

(1) Pripravnički staž obavlja se u zdravstvenim ustanovama i trgovačkim društvima koja obavljaju zdravstvenu djelatnost.

(2) Zdravstvene ustanove i trgovačka društva koja obavljaju zdravstvenu djelatnost obvezni su primati zdravstvene radnike na pripravnički staž na način koji pravilnikom propisuje ministar.

(3) Dio pripravničkog staža zdravstveni radnici mogu obavljati kod zdravstvenog radnika sa završenim sveučilišnim diplomskim studijem koji obavlja privatnu praksu te koji ima najmanje pet godina radnog iskustva u struci te u pravnoj osobi u kojoj se zdravstvena djelatnost obavlja u skladu s posebnim zakonom, na način koji pravilnikom propisuje ministar.

Članak 175.

(1) Ministarstvo može pripravnički staž obavljen u inozemstvu priznati sukladno zakonu kojim se uređuju regulirane profesije i priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija.

(2) Odredba stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na državljane država EGP-a koje nemaju obvezu obavljanja pripravničkog staža i polaganja stručnog ispita u toj državi članici.

(3) Zdravstvenom radniku državljaninu države EGP-a koji je stekao stručnu kvalifikaciju u državi EGP-a Ministarstvo može priznati obavljen pripravnički staž i položen stručni ispit u toj državi.

(4) Zdravstvenom radniku kojem je priznata stručna kvalifikacija stečena izvan država EGP-a, koji je ostvario stručno iskustvo u profesiji za koju traži priznavanje Ministarstvo će priznati, sukladno zakonu kojim se uređuju regulirane profesije i priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija, stručno iskustvo u predmetnoj djelatnosti tijekom postupka priznavanja pripravničkog staža.

(5) Zdravstveni radnik iz stavka 3. ovoga članka Ministarstvu podnosi zahtjev za donošenje rješenja o priznavanju pripravničkog staža i položenog stručnog ispita.

(6) Ministarstvo donosi rješenje u roku od 30 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva iz stavka 5. ovoga članka.

(7) Protiv rješenja iz stavka 6. ovoga članka nije dopuštena žalba, već se može pokrenuti upravni spor.

Članak 176.

Zdravstveni radnici nakon provedenog postupka priznavanja inozemne stručne kvalifikacije stečene izvan područja EGP-a polažu stručni ispit u Ministarstvu.

Članak 242.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 1320,00 do 6630,00 eura kaznit će se za prekršaj zdravstvena ustanova ako:

1. uskraćuje osobama jednakost u cjelokupnom postupku ostvarivanja zdravstvene zaštite (članak 26. stavak 1. točka 1.)

2. uskraćuje osobama slobodan izbor doktora medicine i doktora dentalne medicine primarne zdravstvene zaštite (članak 26. stavak 1. točka 2.)

3. uskraćuje osobama zdravstvenu uslugu standardizirane kvalitete i jednakog sadržaja (članak 26. stavak 1. točka 3.)

4. uskraćuje osobama prvu pomoć i hitnu medicinsku pomoć kada im je ona potrebna, osim kad im je pomoć potrebna zbog opasnosti od nastupanja trajne štetne posljedice za njihovo zdravlje ili za njihov život (članak 26. stavak 1. točka 4.)

5. uskraćuje osobama odbijanje liječenja od strane studenata i odbijanje svih drugih intervencija koje bi samostalno obavljali zdravstveni radnici prije stečene stručne kvalifikacije odnosno ishođenog odobrenja za samostalan rad (članak 26. stavak 1. točka 5.)

6. uskraćuje osobama prihvaćanje ili odbijanje pojedinog dijagnostičkog odnosno terapijskog postupka, osim u slučaju neodgodive medicinske intervencije čije bi nepoduzimanje ugrozilo njihov život i zdravlje ili izazvalo trajna oštećenja njihova zdravlja (članak 26. stavak 1. točka 6.)

7. uskraćuje osobama prehranu u skladu s njihovim svjetonazorom za vrijeme boravka u zdravstvenoj ustanovi (članak 26. stavak 1. točka 7.)

8. uskraćuje osobama obavljanje vjerskih obreda za vrijeme boravka u zdravstvenoj ustanovi u za to predviđenome prostoru (članak 26. stavak 1. točka 8.)

9. ne omogući opremanje osoba u mrtvačnici u slučaju smrti, uz primjenu vjerskih odnosno drugih običaja vezanih za iskaz pijeteta prema umrloj osobi (članak 26. stavak 1. točka 9.)

10. ne postupi po prigovoru osobe koja je zatražila zaštitu svojih prava s obzirom na kvalitetu, sadržaj i vrstu zdravstvene usluge i o poduzetim mjerama ne obavijesti podnositelja prigovora najkasnije u roku od osam dana (članak 27. stavci 4. i 5.)

11. započne s radom prije nego što je rješenjem utvrđeno da ljekarnička ustanova odnosno dom zdravlja ispunjava normative i standarde u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje ljekarničke djelatnosti u mobilnoj ljekarni (članak 37. stavak 5.)

12. započne s radom prije nego što je rješenjem utvrđeno da zdravstvena ustanova ispunjava normative i standarde za pružanje zdravstvenih usluga u zdravstvenom turizmu (članak 39.b stavci 5. i 7.)

13. započne s radom prije nego što je rješenjem utvrđeno da turistička ambulanta ispunjava normative i standarde u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme (članak 39.c stavak 5.)

14. koristi zaštićeni znak zdravstvenog turizma, a nije upisana u Upisnik zdravstvenog turizma (članak 40. stavak 2.)

15. ne osigura hitnu medicinsku pomoć (članak 43.)

16. sklopi ugovor sa zdravstvenim radnikom sa završenim sveučilišnim diplomskim studijem koji obavlja privatnu praksu protivno odredbi članka 62. ovoga Zakona

17. započne s radom prije nego što je rješenjem utvrđeno da zdravstvena ustanova ispunjava normative i standarde u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme (članak 76. stavak 1.)

18. proširi ili promijeni djelatnost prije nego što je rješenjem utvrđeno da zdravstvena ustanova ispunjava normative i standarde u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme (članak 78.)

19. prestane obavljati zdravstvenu djelatnost bez rješenja Ministarstva o prestanku rada (članak 80. stavak 3.)

20. primi u radni odnos za obavljanje poslova u zdravstvenoj djelatnosti koja uključuje rad s djecom zdravstvenog radnika koji je pravomoćno osuđen za neko od kaznenih djela iz glave XVI. Kaznenog zakona (»Narodne novine«, br. 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19., 84/21. i 114/22.) - Kaznena djela protiv spolne slobode i glave XVII. istoga Zakona - Kaznena djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta (članak 156. stavak 1.)

21. ne primi zdravstvene radnike na pripravnički staž (članak 174. stavak 2.)

22. onemogući zdravstvenom radniku stručno usavršavanje (članak 179. stavak 1.)

23. ne osigura kontinuitet zdravstvene zaštite odnosno ako dopusti da zdravstveni radnici napuste mjesta rada bez zamjene drugog radnika, ako se time dovodi u pitanje sigurnost pružanja zdravstvene zaštite (članak 193. stavci 1. i 13.)

24. ne provodi unutarnji nadzor nad radom svojih ustrojstvenih jedinica i zdravstvenih radnika (članak 201. stavak 1.)

25. inspektoru onemogući obavljanje inspekcijskog nadzora i odbije pružiti potrebne podatke i obavijesti (članak 209. stavak 3.)

26. ne izvrši naređene mjere iz članka 213. stavka 1. točaka 1., 2., 3., 5., 6., 7., 8. i 10. ovoga Zakona

27. ne obavi propisanu obdukciju (članak 236. stavak 2.).

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 660,00 do 1320,00 eura i odgovorna osoba u zdravstvenoj ustanovi.

(3) Novčanom kaznom u iznosu od 660,00 do 1320,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. točaka 1., 3., 4., 5., 6., 10., 15., 22. i 25. ovoga članka privatni zdravstveni radnik.

Članak 245.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 1320,00 do 6630,00 eura kaznit će se za prekršaj trgovačko društvo koje obavlja zdravstvenu djelatnost ako:

1. uskraćuje osobama jednakost u cjelokupnom postupku ostvarivanja zdravstvene zaštite (članak 26. stavak 1. točka 1.)

2. uskraćuje osobama zdravstvenu uslugu standardizirane kvalitete i jednakog sadržaja (članak 26. stavak 1. točka 3.)

3. uskraćuje osobama prvu pomoć i hitnu medicinsku pomoć kada im je ona potrebna, osim kad im je pomoć potrebna zbog opasnosti od nastupanja trajne štetne posljedice za njihovo zdravlje ili za njihov život (članak 26. stavak 1. točka 4.)

4. uskraćuje osobama odbijanje liječenja od strane studenata i odbijanje svih drugih intervencija koje bi samostalno obavljali zdravstveni radnici prije stečene stručne kvalifikacije odnosno ishođenog odobrenja za samostalan rad (članak 26. stavak 1. točka 5.)

5. uskraćuje osobama prihvaćanje ili odbijanje pojedinog dijagnostičkog odnosno terapijskog postupka, osim u slučaju neodgodive medicinske intervencije čije bi nepoduzimanje ugrozilo njihov život i zdravlje ili izazvalo trajna oštećenja njihova zdravlja (članak 26. stavak 1. točka 6.)

6. ne postupi po prigovoru osobe koja je zatražila zaštitu svojih prava s obzirom na kvalitetu, sadržaj i vrstu zdravstvene usluge i o poduzetim mjerama ne obavijesti podnositelja prigovora najkasnije u roku od osam dana (članak 27. stavci 4. i 5.)

7. započne s radom prije nego što je rješenjem utvrđeno da zdravstvena ustanova, trgovačko društvo za obavljanje zdravstvene djelatnosti i privatni zdravstveni radnik ispunjavaju normative i standarde za pružanje zdravstvenih usluga u zdravstvenom turizmu (članak 39.b stavak 5.)

8. započne s radom prije nego što je rješenjem utvrđeno da turistička ambulanta ispunjava normative i standarde u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme (članak 39.c stavak 5.)

9. koristi zaštićeni znak zdravstvenog turizma, a nije upisano u Upisnik zdravstvenog turizma (članak 40. stavak 2.)

10. ne osigura hitnu medicinsku pomoć (članak 43.)

11. sklopi ugovor sa zdravstvenim radnikom sa završenim sveučilišnim diplomskim studijem koji obavlja privatnu praksu protivno odredbi članka 62. ovoga Zakona

12. obavlja zdravstvenu djelatnost protivno odredbi članka 148. ovoga Zakona

13. započne s radom prije nego što je rješenjem utvrđeno da trgovačko društvo ispunjava normative i standarde u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme (članak 152. stavak 4.)

14. proširi ili promijeni djelatnost prije nego što je rješenjem utvrđeno da trgovačko društvo ispunjava normative i standarde u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme (članak 153.)

15. prestane obavljati zdravstvenu djelatnost bez rješenja Ministarstva o prestanku rada (članak 154. stavak 2.)

16. primi u radni odnos za obavljanje poslova u zdravstvenoj djelatnosti koja uključuje rad s djecom zdravstvenog radnika koji je pravomoćno osuđen za neko od kaznenih djela iz glave XVI. Kaznenog zakona (»Narodne novine«, br. 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19., 84/21. i 114/22.) - Kaznena djela protiv spolne slobode i glave XVII. istoga Zakona - Kaznena djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta (članak 156. stavak 1.)

17. ne primi zdravstvene radnike na pripravnički staž (članak 174. stavak 2.)

18. onemogući zdravstvenom radniku stručno usavršavanje (članak 179. stavak 1.)

19. ne provodi unutarnji nadzor nad radom svojih ustrojstvenih jedinica i zdravstvenih radnika (članak 201. stavak 1.)

20. inspektoru onemogući obavljanje inspekcijskog nadzora i odbije pružiti potrebne podatke i obavijesti (članak 209. stavak 3.)

21. ne izvrši naređene mjere iz članka 213. stavka 1. točaka 1., 2., 3., 5., 6., 7. i 9. ovoga Zakona.

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 660,00 do 1320,00 eura i odgovorna osoba u trgovačkom društvu.

Članak 246.

Novčanom kaznom u iznosu od 660,00 do 1320,00 eura kaznit će se za prekršaj privatni zdravstveni radnik ako:

1. uskraćuje osobama jednakost u cjelokupnom postupku ostvarivanja zdravstvene zaštite (članak 26. stavak 1. točka 1.)

2. uskraćuje osobama zdravstvenu uslugu standardizirane kvalitete i jednakog sadržaja (članak 26. stavak 1. točka 3.)

3. uskraćuje osobama prvu pomoć i hitnu medicinsku pomoć kada im je ona potrebna, osim kad im je pomoć potrebna zbog opasnosti od nastupanja trajne štetne posljedice za njihovo zdravlje ili za njihov život (članak 26. stavak 1. točka 4.)

4. uskraćuje osobama odbijanje liječenja od strane studenata i odbijanje svih drugih intervencija koje bi samostalno obavljali zdravstveni radnici prije stečene stručne kvalifikacije odnosno ishođenog odobrenja za samostalan rad (članak 26. stavak 1. točka 5.)

5. uskraćuje osobama prihvaćanje ili odbijanje pojedinog dijagnostičkog odnosno terapijskog postupka, osim u slučaju neodgodive medicinske intervencije čije bi nepoduzimanje ugrozilo njihov život i zdravlje ili izazvalo trajna oštećenja njihova zdravlja (članak 26. stavak 1. točka 6.)

6. ne postupi po prigovoru osobe koja je zatražila zaštitu svojih prava s obzirom na kvalitetu, sadržaj i vrstu zdravstvene usluge i o poduzetim mjerama ne obavijesti podnositelja prigovora najkasnije u roku od osam dana (članak 27. stavci 4. i 5.)

7. započne s radom prije nego što je rješenjem utvrđeno da zdravstvena ustanova, trgovačko društvo za obavljanje zdravstvene djelatnosti i privatni zdravstveni radnik ispunjava normative i standarde za pružanje zdravstvenih usluga u zdravstvenom turizmu (članak 39.b stavak 5.)

8. započne s radom prije nego što je rješenjem utvrđeno da turistička ambulanta ispunjava normative i standarde u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme (članak 39.c stavak 5.)

9. koristi zaštićeni znak zdravstvenog turizma, a nije upisan u Upisnik zdravstvenog turizma (članak 40. stavak 2.)

10. obavlja privatnu praksu bez odobrenja za samostalan rad (članak 47. stavak 1. točka 2. i članak 49. stavak 4.)

11. obavlja privatnu praksu bez radne sposobnosti (članak 47. stavak 1. točka 3. i članak 49. stavak 4.)

12. obavlja privatnu praksu bez potpune poslovne sposobnosti (članak 47. stavak 1. točka 4. i članak 49. stavak 4.)

13. obavlja privatnu praksu za vrijeme trajanja radnog odnosa odnosno dok obavlja drugu samostalnu djelatnost (članak 47. stavak 1. točka 7. i članak 49. stavak 4.)

14. obavlja privatnu praksu, a ne raspolaže odgovarajućim prostorom sukladno normativima i standardima za obavljanje privatne prakse u pogledu prostora (članak 47. stavak 1. točka 8. i članak 49. stavak 4.)

15. obavlja privatnu praksu, a ne raspolaže odgovarajućom medicinsko-tehničkom opremom sukladno normativima i standardima za obavljanje privatne prakse u pogledu medicinsko-tehničke opreme (članak 47. stavak 1. točka 9. i članak 49. stavak 4.)

16. započne s radom prije nego što je rješenjem utvrđeno ispunjenje uvjeta s obzirom na prostor, radnike i medicinsko-tehničku opremu (članak 51. stavak 3.)

17. ima više od jedne ordinacije, ljekarne ili medicinsko-biokemijskog laboratorija odnosno jedne privatne prakse u svojoj struci (članak 54. stavak 1.)

18. ne obavlja poslove privatne prakse osobno (članak 54. stavak 2.)

19. primi u radni odnos više zdravstvenih radnika iste struke (članak 54. stavak 3.)

20. obavlja privatnu praksu s više od dva tima iste djelatnosti u smjenskom radu (članak 54. stavak 6.)

21. za opredijeljene osigurane osobe ne osigura zamjenu ugovorom s drugim zdravstvenim radnikom iste struke koji obavlja privatnu praksu ili zdravstvenom ustanovom odnosno trgovačkim društvom koje obavlja zdravstvenu djelatnost (članak 63.)

22. ne pruži hitnu medicinsku pomoć svim osobama u okviru svoje kvalifikacije stečene obrazovanjem (članak 64. stavak 1. točka 1.)

23. se ne odazove pozivu nadležnog tijela u radu na sprječavanju i suzbijanju zaraznih bolesti, kao i na zaštiti i spašavanju stanovništva u slučaju katastrofe (članak 64. stavak 1. točka 2.)

24. ne vodi medicinsku dokumentaciju i drugu evidenciju o osobama kojima pruža zdravstvenu zaštitu ili ne podnese izvješće o tome nadležnoj zdravstvenoj ustanovi u skladu sa zakonom kojim se uređuje područje podataka i informacija u zdravstvu (članak 64. stavak 1. točka 3.)

25. ne postupi po zahtjevu nadležnog tijela za davanje podataka o radu (članak 64. stavak 1. točka 4.)

26. se ne odazove pozivu nadležnog tijela i/ili nadležnog doma zdravlja u radu posebno organiziranih ambulanti odnosno u osiguravanju dostupnosti zdravstvene zaštite (članak 64. stavak 2.)

27. privremeno obustavi rad bez rješenja ministra (članak 65. stavak 4.)

28. ne postupi po rješenju ministra o prestanku odobrenja za obavljanje privatne prakse (članak 68. stavak 2.)

29. obavlja privatnu praksu u djelatnosti u kojoj nije dopuštena (članak 69.)

30. obavlja poslove u zdravstvenoj djelatnosti koja uključuje rad s djecom, a pravomoćno je osuđen za neko od kaznenih djela iz glave XVI. Kaznenog zakona (»Narodne novine«, br. 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19., 84/21. i 114/22.) - Kaznena djela protiv spolne slobode i glave XVII. istoga Zakona - Kaznena djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta (članak 156. stavak 1.)

31. ne postupi po utvrđenom rasporedu radnog vremena (članak 194. stavak 2.)

32. ne obavi posebno dežurstvo prema rasporedu provođenja posebnog dežurstva koje utvrđuje tijelo nadležno za zdravstvo jedinice područne (regionalne) samouprave odnosno Grad Zagreb (članak 195. stavak 4.)

33. inspektoru onemogući obavljanje inspekcijskog nadzora i odbije pružiti potrebne podatke i obavijesti (članak 209. stavak 3.)

34. ne izvrši naređene mjere iz članka 213. stavka 1. točaka 1., 2., 3. te 5. do 9. ovoga Zakona

35. ne utvrdi nastup smrti, vrijeme i uzrok smrti osobe umrle izvan zdravstvene ustanove sukladno odredbi članka 230. stavka 2. ovoga Zakona.