PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUSTAVU UNUTARNJIH KONTROLA U JAVNOM SEKTORU

a. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u članku 2. stavku 4. podstavku 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 85/10. – pročišćeni tekst i 5/14. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

b. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI

Ocjena stanja

Zakon o sustavu unutarnjih kontrola u javnom sektoru („Narodne novine“, broj 78/15. i 102/19.) (u daljnjem tekstu: Zakon) uređuje sustav unutarnjih kontrola u javnom sektoru Republike Hrvatske, uključujući i unutarnju reviziju kao dio sustava unutarnjih kontrola. Zakonom je propisano da se o funkcioniranju sustava unutarnjih kontrola izvještava na godišnjoj razini sukladno propisima kojima se uređuje davanje Izjave o fiskalnoj odgovornosti. Izmjenama i dopunama Zakona o fiskalnoj odgovornosti koje su usvojene u srpnju 2023. prošireni su obveznici sastavljanja i predaje Izjave o fiskalnoj odgovornosti te je zbog navedenoga potrebno uskladiti obveznike Zakona o fiskalnoj odgovornosti s obveznicima primjene ovog Zakona.

Nadalje, jedan od strateških ciljeva Republike Hrvatske je punopravno članstvo u Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (u daljnjem tekstu: OECD). Republika Hrvatska je kao međunarodni standard korporativnog upravljanja u trgovačkim društvima i drugim pravnim osobama u vlasništvu Republike Hrvatske prepoznala standarde OECD-a. Smjernice za korporativno upravljanje u poduzećima u državnom vlasništvu (engl. OECD Guidelines on Corporate Governance of State-Owned Enterprises) predstavljaju međunarodno prihvaćeni normativ kako države trebaju provoditi funkciju državnog vlasništva. U lipnju 2021. godine izrađen je i na službenim stranicama OECD-a objavljen Pregled korporativnog upravljanja u pravnim osobama u državnom vlasništvu u Republici Hrvatskoj (eng. Review of the Corporate Governance of State-Owned Enterprises Croatia, OECD 2021) koji, između ostaloga, sadrži preporuke za unaprjeđenje korporativnog upravljanja u trgovačkim društvima u državnom vlasništvu. Dio preporuka se planira implementirati kroz poseban Zakon o pravnim osobama u vlasništvu Republike Hrvatske, a dio preporuka koji se odnosi na područje unutarnje revizije te uspostavu integriranog upravljanja rizicima ugradit će se u odredbe ovog Zakona. Te preporuke se odnose na sljedeće:

◊ jačanje sustava unutarnje kontrole mjerama koje štite neovisnost unutarnjih revizora;

◊ osigurati da Zakon na odgovarajući način integrira međunarodnu dobru praksu za upravljanje rizicima kako se preporučuje u OECD smjernicama o antikorupciji i integritetu „ACI smjernice“ te naprave potrebna pojašnjenja između funkcija upravljanja rizikom, unutarnje kontrole i unutarnje revizije s ciljem unaprjeđenja postojećih praksi upravljanja rizicima u javnom sektoru, a posebice u društvima u državnom vlasništvu. Prema rezultatima istraživanja provedenih na tržištu Republike Hrvatske 2015., 2019. i 2022. godine, upravljanje rizicima u državnim poduzećima ne provodi se primjenom integriranog pristupa te se svodi, uz neke iznimke, primarno na operativne aktivnosti kojima se ne mogu adresirati brojni strateški rizici, sve relevantniji ESG rizici te rizik korupcije i integriteta. 

Ovakvim zakonskim rješenjem osigurat će se učinkovitija implementacija sustava integriranog upravljanja rizicima jer ono postaje dijelom cjelovitog korporativnog upravljanja u državnim poduzećima (ali i velikim poduzećima u vlasništvu lokalnih jedinica). OECD ACI smjernice naglašavaju da je sustav integriranog upravljanja rizicima stup korporativnog upravljanja iz kojeg bi se trebao izvoditi, nadzirati i prilagođavati cjelokupni sustav unutarnjih kontrola;

◊ osnaživanje nadzornih odbora i njegovih odgovarajućih pododbora (odbor za rizike, revizijski odbor) u izvršavanju funkcije određivanja strategije i nadzora upravljanja.

U području upravljanja nepravilnostima koje je dijelom propisano ovim Zakonom uočene su određene nejasnoće u samoj primjeni. Zakonom o zaštiti prijavitelja nepravilnosti („Narodne novine“, broj 46/22.) propisane su zadaće povjerljivih osoba i način njihova imenovanja koji se značajno razlikuje od uloge osoba za nepravilnosti koje su propisane ovim Zakonom i koje su usmjerene na zaprimanje prijava koje mogu imati štetan utjecaj na proračunska sredstva. Trenutno Zakon o sustavu unutarnjih kontrola u javnom sektoru propisuje da se zaposlenicima koji prijave nepravilnost, jamče prava sukladno Zakonu o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, a ako je osoba za nepravilnosti ujedno i povjerljiva osoba, tada se zaštita prijavitelja nepravilnosti provodi sukladno propisima kojim je uređena zaštita prijavitelja nepravilnosti. Ovim Zakonom je potrebno urediti poduzimanje radnji protiv nepravilnosti koje mogu imati utjecaj na proračunska sredstva, ali bez izjednačavanja obveza osobe za nepravilnosti s ulogom povjerljive osobe, čija je uloga propisana Zakonom o zaštiti prijavitelja nepravilnosti.

Osnovna pitanja koja se uređuju zakonom

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sustavu unutarnjih kontrola u javnom sektoru želi se:

◊ uskladiti obveznike primjene Zakona s obveznicima Zakona o fiskalnoj odgovornosti, čije su izmjene usvojene u srpnju 2023. godine;

◊ ugraditi preporuke OECD-a o uspostavi integriranog upravljanja rizicima s posebnim naglaskom na trgovačka društva i druge pravne osobe u većinskom vlasništvu Republike Hrvatske i/ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koja imaju status velikog poduzetnika;

◊ dodatno naglasiti odgovornost funkcije unutarnje revizije u trgovačkim društvima i drugim pravnim osobama u većinskom vlasništvu RH prema nadzornom (revizijskom) odboru, gdje je uspostavljen, a sukladno preporukama OECD-a;

◊ izbjeći preklapanja odnosno jasnije definirati ulogu osobe za nepravilnosti koja je propisana ovim Zakonom u odnosu na povjerljive osobe koje su propisane Zakonom o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, kao i dodatno unaprijediti/pojasniti odredbe Zakona za koje se primjenom u praksi pokazala potreba.

1) Predloženim Izmjenama i dopunama Zakona o sustavu unutarnjih kontrola u javnom sektoru usklađuju se obveznici ovog Zakona s obveznicima Zakona o fiskalnoj odgovornosti čije su izmjene usvojene u srpnju 2023. na način da će novi obveznici postati i:

◊ trgovačka društva u kojima Republika Hrvatska i/ili jedna ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave imaju pojedinačno ili kumulativno većinsko vlasništvo;

◊ pravne osobe od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku koje Vlada Republike Hrvatske utvrđuje odlukom („Narodne novine“, broj 147/21. i 78/23.), a koje su upisane u Registar trgovačkih društava i drugih pravnih osoba obveznika davanja Izjave o fiskalnoj odgovornosti koji vodi Ministarstvo financija; te

◊ trgovačka društva i druge pravne osobe u kojima obveznici primjene Zakona upisani u Registar proračunskih i izvanproračunskih korisnika te u Registar trgovačkih društava i drugih pravnih osoba obveznika davanja Izjave koji imaju pojedinačno ili kumulativno većinsko vlasništvo ili su njihovi osnivači.

2) Predloženim izmjenama i dopunama Zakona jasnije će se definirati obveza integriranog upravljanja rizicima u javnom sektoru. Posebno se to odnosi na uspostavu integriranog upravljanja rizicima u trgovačkim društvima i drugim pravnim osobama u kojima Republika Hrvatska i/ili jedna ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave imaju pojedinačno ili kumulativno većinsko vlasništvo ili su njihovi osnivači i koja ispunjavaju uvjete za razvrstavanje u velike poduzetnike u smislu zakona koji uređuje računovodstvo poduzetnika. Zakonom se propisuje načelo razdvajanja poslovnih funkcija i dužnosti onih koji nadziru rizike, onih koji preuzimaju odgovornost za upravljanje rizicima i onih koji pružaju neovisna mišljenja. Tako je propisano da uprava društva, uz suglasnost odbora usvaja politiku i strategiju upravljanja rizicima te uspostavlja kontrolnu funkciju za upravljanje rizicima odnosno imenuje osobu koja će rukovoditi kontrolnom funkcijom za integrirano upravljanje rizicima. Tu osobu imenuje i razrješuje uprava uz suglasnost odbora. Osoba koja će biti na čelu te kontrolne funkcije, u obvezi je polugodišnje izvještavati upravu i odbor o integriranom upravljanju rizicima i provedbi strategije. Odbor nadzire funkcioniranje integriranog upravljanja rizicima te mora najmanje jednom godišnje procijeniti primjenu strategija i politika kao i djelotvornost postupaka integriranog upravljanja rizicima i dati upravi preporuke za unaprjeđenje. Time se želi jačati uloga nadzornog odbora (i pododbora nadzornog odbora nadležnog za nadzor integriranog upravljanja rizicima) u području upravljanja rizicima, što je jedna od preporuka OECD-a.

3) Predloženim izmjenama i dopunama Zakona cilj je jačati neovisnost unutarnjih revizora, posebice u trgovačkim društvima u kojima je uspostavljen nadzorni odbor (odnosno revizijski odbor kao njegov pododbor) na način da rukovoditelja unutarnje revizije imenuje i razrješuje uprava uz prethodnu suglasnost odbora, da odbor daje suglasnost na strateške i godišnje planove unutarnje revizije te da rukovoditelj unutarnje revizije o provedbi preporuka izvještava i upravu društva i odbor. Time je dodatno naglašena važnost odbora kao nadzornog tijela.

4) Izmjenama i dopunama Zakona uskladit će se postojeće odredbe s Globalnim standardima za unutarnju reviziju, čija je primjena započela u siječnju 2025. Uz navedeno, u Zakon se uvrštava odredba da ministar financija može pokrenuti obavljanje zajedničkih unutarnjih revizija čime se želi dati na važnosti zajedničkom revizijskom djelovanju u javnom sektoru, u cilju sagledavanja značajnih rizika i unaprjeđenja sustava. Navedena mogućnost je ranije bila propisana Pravilnikom o unutarnjoj reviziji u javnom sektoru („Narodne novine“, broj 42/16. i 77/19.).

5) U području upravljanja nepravilnostima jasnije će se odvojiti obveza upravljanja nepravilnostima u odnosu na obveze propisane Zakonom o zaštiti prijavitelja nepravilnosti. Ukinut će se obveza godišnjeg izvještavanja o prijavljenim nepravilnostima te će se propisati obveza obavještavanja Sektoru za proračunski nadzor Ministarstva financija o zaprimljenoj prijavi o nepravilnosti, u roku od 15 dana od zaprimanja prijave.

6) Uz postojeće propisane prekršajne odredbe vezane uz uspostavu funkcije unutarnje revizije te područje upravljanja nepravilnostima, uvodi se i prekršajna odredba za trgovačka društva i druge pravne osobe u kojima Republika Hrvatska i/ili jedna ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave imaju pojedinačno ili kumulativno većinsko vlasništvo ili su njihovi osnivači i koji ispunjavaju uvjete za velike poduzetnike sukladno Zakonu o računovodstvu, u slučaju neuspostavljanja integriranog upravljanja rizicima sukladno članku 17.a ovoga Zakona.

Navedeno podrazumijeva usvajanje politike i strategije integriranog upravljanja rizicima, imenovanje osobe koja rukovodi kontrolnom funkcijom za integrirano upravljanje rizicima i implementaciju integriranog upravljanja rizicima. Za prekršajne odredbe povećava se iznos novčanih kazni.

Posljedice koje će donošenjem zakona proisteći

Donošenjem Zakona osigurat će se zakonski uvjeti za implementaciju sustava integriranog upravljanja rizicima koji će se detaljnije urediti smjernicama ministra financija. U smislu korporativnog upravljanja i postojanja upravljačke i nadzorne strukture te posebnih zahtjeva OECD-a (prema OECD ACI smjernicama) primjenom odredbi ovog Prijedloga zakona osigurat će se uspostava i razvoj integriranog upravljanja rizicima u trgovačkim društvima i drugim pravnim osobama u kojima Republika Hrvatska i/ili jedna ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave imaju pojedinačno ili kumulativno većinsko vlasništvo ili su njihovi osnivači i koja ispunjavaju uvjete za velike poduzetnike sukladno Zakonu o računovodstvu. Navedeno podrazumijeva jačanje uloge nadzornih odbora i njegovih pododbora u procesu integriranog upravljanja rizicima te definiranje uloge uprave, uloge odgovorne osobe koja upravlja cijelim procesom integriranog upravljanja rizicima kao ključne kontrolne funkcije i uloge unutarnje revizije. To će osigurati poštivanje načela razdvajanja poslovnih funkcija i dužnosti onih koji nadziru rizike (nadzorni odbor, odnosno pododbor nadzornog odbora nadležan za nadzor integriranog upravljanja rizicima), onih koji preuzimaju odgovornost za upravljanje rizicima (uprava, kontrolna funkcija za rizike) i onih koji pružaju neovisna mišljenja (unutarnja revizija, vanjska revizija), a što je jedna od preporuka OECD-a.

Nadalje, izmjenama i dopunama Zakona dodatno se jačaju preduvjeti za osiguranje funkcionalne neovisnosti unutarnje revizije i jačanja uloge nadzornog odbora odnosno revizijskog odbora kao njegovog pododbora. Također se osigurava jasnija primjena Zakona u pogledu poduzimanja radnji protiv nepravilnosti u odnosu na Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti.

III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVEDBU ZAKONA

Za provedbu Zakona, sredstva su osigurana u okviru redovnog poslovanja Ministarstva financija te nije potrebno osigurati dodatna sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.

IV.RAZLOZI ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU

Sukladno odredbi članka 204. Poslovnika Hrvatskoga sabora („Narodne novine“, broj 81/13., 113/16., 69/17., 29/18., 53/20., 119/20. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 123/20. i 86/23. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske), predlaže se donošenje ovoga Zakona po hitnom postupku.

Donošenje ovoga Zakona dio je cjelokupnog paketa propisa neophodnih za pristupanje Republike Hrvatske OECD-u te ga je zajedno s ostalim propisima potrebno usvojiti, poštujući planirani rok.

Ovim Zakonom se usvajaju preporuke OECD-a koje se odnose na osiguranje zakonskih uvjeta za implementaciju sustava integriranog upravljanja rizicima , jačanje odgovornosti funkcije unutarnje revizije u trgovačkim društvima i drugim pravnim osobama u većinskom vlasništvu Republike Hrvatske prema nadzornom (revizijskom) odboru te jačanje uloge nadzornog odbora (i pododbora nadzornog odbora) u području upravljanja rizicima i unutarnje revizije .

KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA

O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUSTAVU UNUTARNJIH KONTROLA U JAVNOM SEKTORU

Članak 1.

U Zakonu o sustavu unutarnjih kontrola u javnom sektoru („Narodne novine“, broj 78/15. i 102/19.) članak 3. mijenja se i glasi:

„(1) Odredbe ovoga Zakona odnose se na proračunske i izvanproračunske korisnike državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave utvrđene u Registru proračunskih i izvanproračunskih korisnika i na jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave (u daljnjem tekstu: korisnici proračuna).

(2) Odredbe ovoga Zakona odnose se i na trgovačka društva u kojima Republika Hrvatska i/ili jedna ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave imaju pojedinačno ili kumulativno većinsko vlasništvo, a koja su upisana u Registar trgovačkih društava i drugih pravnih osoba obveznika davanja Izjave o fiskalnoj odgovornosti koji vodi Ministarstvo financija.

(3) Odredbe ovoga Zakona odnose se i na pravne osobe od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku koje Vlada Republike Hrvatske utvrđuje odlukom te na druge pravne osobe kojima je osnivač Republika Hrvatska i/ili jedna ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, a koje su upisane u Registar trgovačkih društava i drugih pravnih osoba obveznika davanja Izjave o fiskalnoj odgovornosti koji vodi Ministarstvo financija.

(4) Odredbe ovoga Zakona odnose se i na trgovačka društva i druge pravne osobe u kojima obveznici primjene ovoga Zakona iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka imaju pojedinačno ili kumulativno većinsko vlasništvo ili su njihovi osnivači, a koji su upisani u Registar trgovačkih društava i drugih pravnih osoba obveznika davanja Izjave o fiskalnoj odgovornosti koji vodi Ministarstvo financija.“

Članak 2.

U članku 4. dodaje se nova točka 1. koja glasi:

1. „Dionik je bilo koji pojedinac, grupa ili strana koja ima interes u instituciji i rezultatima njezina djelovanja. U trgovačkom društvu i drugoj pravnoj osobi dionik posebno uključuje njezine vlasnike, kreditore, rukovodstvo, zaposlenike, kupce, dobavljače i javnost.“

Dosadašnje točke 1.,2. i 3. postaju točke 2.,3. i 4 .

Iza dosadašnje točke 3 ., koja postaje točka 4 ., dodaje se nova točka 5 . koja glasi:

5. „Integrirano upravljanje rizicima podrazumijeva uspostavu organizacijske strukture, postupaka, pravila, procesa, sustava i resursa za utvrđivanje, procjenu, postupanje, praćenje i izvještavanje o izloženosti rizicima odnosno upravljanje rizicima u cjelini, kao i kontinuirano unaprjeđenje, kontrolu i nadzor procesa integriranog upravljanja rizicima.“

Dosadašnje točke 4. do 10. postaju točke 6. do 12.

Dosadašnja točka 11. koja postaje točka 13. mijenja se i glasi:

„13. Odbor podrazumijeva nadzorni odbor ili njegov odgovarajući pododbor, kao što su revizijski odbor, odbor za rizike ili drugi pododbor osnovan u skladu s posebnim propisima. U instituciji u kojoj je uspostavljena funkcija unutarnje revizije, a koja nije u obvezi uspostaviti nadzorni odbor, odbor može podrazumijevati i drugo tijelo koje obavlja nadzor poslovanja institucije uspostavljeno sukladno posebnim propisima“.

Dosadašnje točke 12. do 19. postaju točke 14. do 21.

Dosadašnja točka 20. koja postaje točka 22. mijenja se i glasi:

„22.  Rukovoditelj unutarnje revizije  je osoba odgovorna za upravljanje i unaprjeđenje funkcije unutarnje revizije u instituciji. Pojam uključuje i imenovanog unutarnjeg revizora. “

Dosadašnje točke 21. do 23. postaju točke 23. do 25.

U dosadašnjoj točki 24. koja postaje točka 26. riječ „stručno“ briše se.

Dosadašnje točke 25. i 26. postaju točke 27. i 28.

Članak 3.

Članak 12. mijenja se i glasi:

„Odgovorna osoba institucije treba uspostaviti integrirano upravljanje rizicima.“

Članak 4.

Iza članka 17. dodaje se članak 17.a koji glasi:

„Članak 17.a.

„(1) Odgovorna osoba trgovačkog društva i druge pravne osobe u kojoj Republika Hrvatska i/ili jedna ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave imaju pojedinačno ili kumulativno većinsko vlasništvo ili su njihovi osnivači i koja ispunjava uvjete za razvrstavanje u velike poduzetnike u smislu zakona koji uređuje računovodstvo poduzetnika reba, uz prethodnu suglasnost odbora, usvojiti politiku i strategiju integriranog upravljanja rizicima, u cilju realizacije poslovnih ciljeva i poslovne strategije te zaštite interesa dionika.

(2) Odgovorna osoba iz stavka 1. ovoga članka uspostavlja i unaprjeđuje integrirano upravljanje rizicima te osigurava provođenje politike i strategije integriranog upravljanja rizicima, uspostavom kontrolne funkcije za integrirano upravljanje rizicima.

(3) Osobu koja rukovodi kontrolnom funkcijom iz stavka 2. ovoga članka imenuje i razrješuje odgovorna osoba iz stavka 1. ovoga članka, uz ishođenje prethodne suglasnosti odbora.

(4) Osoba koja rukovodi kontrolnom funkcijom iz stavka 3. ovoga članka funkcionalno je odgovorna odgovornoj osobi iz stavka 1. ovoga članka i odboru te ih polugodišnje izvještava o integriranom upravljanju rizicima i provedbi strategije upravljanja rizicima.

(5) Odbor uspostavljen u trgovačkom društvu i drugoj pravnoj osobi iz stavka 1. ovoga članka nadzire funkcioniranje integriranog upravljanja rizicima u cilju osiguranja djelotvornih struktura, politika i postupaka radi utvrđivanja, procjenjivanja i postupanja po rizicima, izvještavanja i nadzora značajnih rizika, kao i kontrole, kontinuiranog praćenja te unaprjeđivanja procesa integriranog upravljanja rizicima.

(6) Odbor iz stavka 5. ovoga članka mora najmanje jednom godišnje procijeniti primjenu politika i strategija kao i djelotvornost postupaka integriranog upravljanja rizicima te dati preporuke za unaprjeđenje integriranog upravljanja rizicima odgovornoj osobi trgovačkog društva ili druge pravne osobe iz stavka 1. ovoga članka.

(7) Unutarnja revizija uspostavljena u trgovačkom društvu i drugoj pravnoj osobi iz stavka 1. ovoga članka daje neovisno mišljenje o prikladnosti i učinkovitosti integriranog upravljanja rizicima, o čemu izvještava odgovornu osobu i odbor.“

Članak 5.

Članak 21. mijenja se i glasi:

„Svrha unutarnje revizije je neovisna i objektivna procjena sustava unutarnjih kontrola kao i davanje mišljenja o funkcioniranju sustava unutarnjih kontrola te preporuka i savjeta rukovoditeljima i odboru za poboljšanje djelotvornosti procesa upravljanja rizicima, kontrola i upravljanja poslovanjem, odnosno korporativnog upravljanja, u cilju jačanja sposobnosti institucije da stvara, štiti i održava svoje vrijednosti.“

Članak 6.

U članku 22. stavak 3. mijenja se i glasi:

„(3) Unutarnja revizija daje mišljenje o funkcioniranju sustava unutarnjih kontrola i preporuke za poboljšanje sustava unutarnjih kontrola u revidiranom području.“

Članak 7.

Iza članka 23. dodaju se naslov iznad članka i članak 23.a koji glase:

„Organizacijska neovisnost funkcije unutarnje revizije

Članak 23.a

(a) Unutarnja revizija ustrojava se kao samostalna unutarnja ustrojstvena jedinica.

(b) Unutarnja revizija je funkcionalno odgovorna odboru, a ustrojstveno je odgovorna odgovornoj osobi institucije.

(c) Funkcionalna neovisnost unutarnje revizije naročito se ostvaruje njezinom neovisnošću o drugim ustrojstvenim jedinicama institucije u planiranju rada, obavljanju poslova unutarnje revizije i izvještavanju.

(d) U instituciji gdje nije osnovan odbor, unutarnja revizija je funkcionalno odgovorna odgovornoj osobi institucije.

(e) Na imenovanog unutarnjeg revizora iz članka 24. stavka 1. točke b) ovoga Zakona na odgovarajući se način primjenjuje stavak 2. i 3. ovoga članka.“

Članak 8.

U članku 24. stavak 2. mijenja se i glasi:

„(2) Funkcija unutarnje revizije obavlja poslove unutarnje revizije u instituciji u kojoj je uspostavljena i u institucijama iz nadležnosti, osim u onima koje imaju uspostavljenu funkciju unutarnje revizije.“

Članak 9.

U članku 27. stavak 2. točka a) mijenja se i glasi:

„a) imati završen odgovarajući sveučilišni diplomski studij ili sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij ili stručni diplomski studij (razina 7.1.sv ili 7.1.st HKO-a).“

Članak 10.

Članak 28. mijenja se i glasi:

„(1) Rukovoditelj unutarnje revizije mora imati:

a) stručno ovlaštenje ministra financija za obavljanje poslova unutarnje revizije u javnom sektoru ili

b) u trgovačkom društvu i drugoj pravnoj osobi certifikat ovlaštenog unutarnjeg revizora koji izdaju strukovne organizacije i

c) najmanje pet godina radnog iskustva na odgovarajućim poslovima, ako posebnim propisom nije drugačije određeno, od čega najmanje tri godine na poslovima unutarnje revizije ili revizije.

(2) Rukovoditelja unutarnje revizije imenuje i razrješuje odgovorna osoba institucije, sukladno propisima kojima se uređuju radnopravni odnosi, uz ishođenje prethodne suglasnosti odbora.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, ukoliko u instituciji nije uspostavljen odbor, rukovoditelja unutarnje revizije imenuje i razrješuje odgovorna osoba institucije, sukladno propisima kojima se uređuju radnopravni odnosi.“

Članak 11.

Naslov iznad članka 29. i članak 29. brišu se.

Članak 12.

U članku 33. stavak 2. mijenja se i glasi:

„(2) Strateški i godišnji plan unutarnje revizije, kao i njihove izmjene i dopune, na temelju procjene rizika, predlaže rukovoditelj unutarnje revizije, a donosi odgovorna osoba institucije, uz ishođenje prethodne suglasnosti odbora.“

Iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi:

“(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, ukoliko u instituciji nije osnovan odbor, strateški i godišnji plan unutarnje revizije kao i njihove izmjene i dopune, na temelju procjene rizika, predlaže rukovoditelj unutarnje revizije, a donosi odgovorna osoba institucije.“

Dosadašnji stavci 3. 4. i 5. postaju stavci 4. 5. i 6.

Članak 13.

U članku 34. stavak 2. mijenja se i glasi:

„(2) O statusu provedbe preporuka odgovorna osoba revidirane jedinice obvezna je izvijestiti rukovoditelja unutarnje revizije koji prati provedbu preporuka i koji izvještava o provedbi odgovornu osobu institucije i odbor.“

Iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi:

„(3) U instituciji gdje nije osnovan odbor, rukovoditelj unutarnje revizije izvještava odgovornu osobu institucije.“

Članak 14.

U članku 37. riječi „uputama Ministarstva financija“ zamjenjuju se riječima „Pravilnikom iz članka 41. stavka 4. ovoga Zakona“.

Članak 15.

U članak 40. stavku 10. riječi „dva puta“ zamjenjuju se riječi „jednom“.

Članak 16.

U članku 41. stavak 1. mijenja se i glasi:

„(1) Ministarstvo financija nadležno je za koordinaciju razvoja sustava unutarnjih kontrola u javnom sektoru.“

U stavku 2. u točki c) iza riječi „izrada smjernica za razvoj sustava unutarnjih kontrola“ dodaju se riječi:“, smjernica za uspostavu integriranog upravljanja rizicima“.

Iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi:

„(3) Ministar financija može dati prijedlog za obavljanje zajedničkih unutarnjih revizija koji se dostavlja na suglasnost odgovornim osobama onih institucija čija će unutarnja revizija biti uključena u obavljanje revizije.“

Dosadašnji stavak 3. postaje stavak 4.

Članak 17.

U članak 42. stavku 2. riječi „31. srpnja“ zamjenjuju se riječima „30. rujna“.

Članak 18.

Članak 43. mijenja se i glasi:

„(1) Odgovorna osoba institucije obvezna je sprječavati rizik nepravilnosti i poduzimati mjere u slučaju utvrđenih nepravilnosti u radu institucije.

(2) Odgovorna osoba nadležnog ministarstva ili drugog tijela državne uprave na razini razdjela organizacijske klasifikacije odnosno odgovorna osoba jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dužna je imenovati osobu za nepravilnosti koja:

◊ zaprima prijave o nepravilnostima koje se odnose na rad institucije u kojoj je imenovana

◊ procjenjuje osnovanost zaprimljenih prijava o nepravilnostima i predlaže način postupanja u skladu s Pravilnikom iz stavka 7. ovoga članka

◊ prati postupanje po zaprimljenoj prijavi o nepravilnostima koje se odnose na rad institucije iz nadležnosti ministarstva ili drugog tijela državne uprave na razini razdjela organizacijske klasifikacije odnosno institucije iz nadležnosti jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

(3) Odgovorna osoba institucije iz stavka 2. ovoga članka dužna je, nadležnoj ustrojstvenoj jedinici u Ministarstvu financija, u čijem je djelokrugu proračunski nadzor, dostaviti podatke o imenovanoj osobi za nepravilnosti radi vođenja očevidnika osoba za nepravilnosti.  

(4) Odgovorna osoba institucije iz nadležnosti ministarstva ili drugog tijela državne uprave na razini razdjela organizacijske klasifikacije odnosno iz nadležnosti jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dostavit će nadležnom ministarstvu, drugom tijelu državne uprave na razini razdjela organizacijske klasifikacije odnosno nadležnoj jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave zaprimljenu prijavu o nepravilnosti u roku od 15 dana od dana primitka prijave, uz informaciju o statusu postupka.

(5) Odgovorna osoba iz stavka 2. ovoga članka dostavit će nadležnoj ustrojstvenoj jedinici u Ministarstvu financija, u čijem je djelokrugu proračunski nadzor, zaprimljenu prijavu o nepravilnosti institucije iz nadležnosti ministarstva ili drugog tijela državne uprave na razini razdjela organizacijske klasifikacije odnosno iz nadležnosti jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave zaprimljenu prijavu o nepravilnosti u roku od 15 dana od dana primitka prijave, uz informaciju o statusu postupka.

(6) Ako se prijava o nepravilnosti odnosi na rad nadležnog ministarstva ili drugog tijela državne uprave na razini razdjela organizacijske klasifikacije odnosno jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, odgovorna osoba iz stavka 2. ovoga članka dostavit će nadležnoj ustrojstvenoj jedinici u Ministarstvu financija, u čijem je djelokrugu proračunski nadzor, zaprimljenu prijavu o nepravilnosti u roku od 15 dana od dana primitka prijave, uz informaciju o statusu postupka.

(7) Zaposlenicima institucije koji prijave nepravilnost jamče se prava sukladno zakonu kojim je uređena zaštita prijavitelja nepravilnosti u skladu i pod uvjetima propisanima navedenim zakonom .

(8) Ministar financija pravilnikom utvrđuje obveze i način postupanja po prijavljenim nepravilnostima, kriterije i sadržaj odluke za imenovanje osobe za nepravilnosti te način dostave prijave o nepravilnostima i izvještavanja o statusu postupka.“

Članak 19.

Članak 44. mijenja se i glasi:

„(1) Novčanom kaznom od 2.000,00 eura do 5.000,00 eura kaznit će se za prekršaj:

a) odgovorna osoba institucije ako ne uspostavi unutarnju reviziju u skladu s odredbama ovoga Zakona (članak 23., članak 24. stavci 1. i 2.)

b) odgovorna osoba iz članka 17.a stavka 1. ovoga Zakona ako ne uspostavi integrirano upravljanje rizicima u skladu s odredbama ovoga Zakona (članak 17.a)

c) odgovorna osoba ministarstva ili drugog tijela državne uprave na razini razdjela organizacijske klasifikacije odnosno odgovorna osoba jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, ako ne imenuje osobu za nepravilnosti (članak 43. stavak 2.)

d) odgovorna osoba institucije iz nadležnosti ministarstva ili drugog tijela državne uprave na razini razdjela organizacijske klasifikacije odnosno odgovorna osoba institucije iz nadležnosti jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, ako ne dostavi nadležnom ministarstvu, drugom tijelu državne uprave na razini razdjela organizacijske klasifikacije odnosno nadležnoj jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave zaprimljenu prijavu o nepravilnosti, u roku od 15 dana od dana primitka prijave (članak 43. stavak 4.).

e) odgovorna osoba ministarstva ili drugog tijela državne uprave na razini razdjela organizacijske klasifikacije odnosno odgovorna osoba jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, ako nadležnoj ustrojstvenoj jedinici u Ministarstvu financija u čijem je djelokrugu proračunski nadzor, ne dostavi zaprimljenu prijavu o nepravilnosti institucije iz nadležnosti ministarstva ili drugog tijela državne uprave na razini razdjela organizacijske klasifikacije odnosno institucije iz nadležnosti jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, u roku od 15 dana od dana primitka prijave (članak 43. stavak 5.).

f) odgovorna osoba ministarstva ili drugog tijela državne uprave na razini razdjela organizacijske klasifikacije odnosno odgovorna osoba jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, ako nadležnoj ustrojstvenoj jedinici u Ministarstvu financija u čijem je djelokrugu proračunski nadzor ne dostavi zaprimljenu prijavu o nepravilnosti koja se odnosi na rad ministarstva ili drugog tijela državne uprave na razini razdjela organizacijske klasifikacije odnosno na rad jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, u roku od 15 dana od dana primitka prijave (članak 43. stavak 6.).

(2) Inspektor proračunskog nadzora koji je u postupku nadzora utvrdio radnje kojima je ostvaren prekršaj sastavlja optužni prijedlog protiv počinitelja prekršaja i podnosi ga nadležnom područnom uredu Porezne uprave Ministarstva financija.

(3) Prekršajni postupak za prekršaje propisane ovim Zakonom u prvom stupnju vodi nadležni područni ured Porezne uprave Ministarstva financija“.

Članak 20.

Ministar financija će u roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona sljedeće provedbene propise donesene temeljem odredaba Zakona o sustavu unutarnjih kontrola u javnom sektoru („Narodne novine“, broj 78/15 i 102/19) uskladiti s odredbama ovoga Zakona:

a) Pravilnik o sustavu unutarnjih kontrola u javnom sektoru („ Narodne novine“, broj 58/16.)

b) Program izobrazbe u području razvoja sustava unutarnjih kontrola (KLASA: 131-01/20-01/1, URBROJ: 513-05-04/20-1, lipanj 2020.)   

c) Pravilnik o unutarnjoj reviziji u javnom sektoru („Narodne novine“, broj 42/16. i 77/19.)

d) Pravilnik o izobrazbi, uvjetima i načinu polaganja ispita za stjecanje zvanja ovlaštenoga unutarnjeg revizora za javni sektor („Narodne novine“, broj 138/20.)

e) Kodeks strukovne etike unutarnjih revizora u javnom sektoru („Narodne novine“, broj 42/16.)  

f) Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja Registra jedinica za unutarnju reviziju i Registra ovlaštenih unutarnjih revizora za javni sektor („Narodne novine“, broj 42/16.)

g) Pravilnik o obavljanju provjere kvalitete aktivnosti unutarnje revizije („Narodne novine“, broj 35/16.)

h) Pravilnik o postupanju i izvještavanju o nepravilnostima u upravljanju sredstvima institucija u javnom sektoru („Narodne novine“, broj 78/20.).

Članak 21.

(1) Odgovorna osoba trgovačkog društva i druge pravne osobe iz članka 17.a stavka 1. ovoga Zakona dužna je usvojiti politiku i strategiju integriranog upravljanja rizicima, imenovati osobu koja rukovodi kontrolnom funkcijom za integrirano upravljanje rizicima i implementirati integrirano upravljanje rizicima u skladu s odredbama članka 17.a ovoga Zakona, primjenjujući načelo razdvajanja poslovnih funkcija i dužnosti, u roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2) Odgovorna osoba trgovačkog društva i druge pravne osobe iz članka 17.a stavka 1. ovoga Zakona dužna je u roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona uskladiti akte poslovanja vezano za integrirano upravljanje rizicima iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 22.

(1) Osobe za nepravilnosti u ministarstvima i drugim tijelima državne uprave na razini razdjela organizacijske klasifikacije te jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave koje su imenovane na temelju Zakona o sustavu unutarnjih kontrola u javnom sektoru („Narodne novine“, broj 78/15. i 102/19.) nastavljaju obavljati poslove sukladno odredbama ovoga Zakona i podzakonskih propisa donesenih na temelju ovoga Zakona.

(2) Ako odgovorna osoba institucije iz članka 43. stavka 2. ovoga Zakona nije imenovala osobu za nepravilnosti, dužna je imenovati osobu za nepravilnosti najkasnije u roku od 12 mjeseci od stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 23.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“.

OBRAZLOŽENJE ODREDBI PREDLOŽENOG ZAKONA

Člankom 1. mijenja se i dopunjuje članak 3. Zakona o sustavu unutarnjih kontrola u javnom sektoru („Narodne novine“, broj 78/15. i 102/19., u daljnjem tekstu: Zakon) čime se želi uskladiti obveznike primjene Zakona s obveznicima Zakona o fiskalnoj odgovornosti, čije su izmjene usvojene u srpnju 2023. godine.

Tako su osim proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave utvrđenih u Registru proračunskih i izvanproračunskih korisnika i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koji su već navedeni u stavku 1. ovoga članka, postala i trgovačka društva u kojima Republika Hrvatska i/ili jedna ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave imaju pojedinačno ili kumulativno većinsko vlasništvo (navedena u stavku 2.). Trenutno su obveznici primjene Zakona samo trgovačka društva i druge pravne osobe u isključivom vlasništvu Republike Hrvatske i/ili jedne ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Također su dodani novi stavci 3. i 4. Stavkom 3. ovoga članka je propisano da su obveznici Zakona i pravne osobe od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku koje Vlada Republike Hrvatske utvrđuje odlukom kao i druge pravne osobe kojima je osnivač Republika Hrvatska i/ili jedna ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Stavkom 4. ovoga članka uvodi se obveza primjene Zakona i na trgovačka društva i druge pravne osobe u kojima obveznici primjene ovoga Zakona iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka (proračunski i izvanproračunski korisnici državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, trgovačka društva u kojima Republika Hrvatska i/ili jedna ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku i druge pravne osobe kojima je osnivač Republika Hrvatska i/ili jedna ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave) imaju pojedinačno ili kumulativno većinsko vlasništvo ili su njihovi osnivači. Sva trgovačka društva i druge pravne osobe koje su obveznici ovog Zakona upisane su u Registar trgovačkih društava i drugih pravnih osoba obveznika davanja Izjave o fiskalnoj odgovornosti koji vodi Ministarstvo financija.

Člankom 2 . se dodaju i mijenjaju značenja pojmova u članku 4. Zakona; dodaju se nove točke 1. i 5. koje definiraju značenje dva nova pojma: „dionik“ i „integrirano upravljanje rizicima“.

Pojam dionik se definira kao: „bilo koji pojedinac, grupa ili strana koja ima interes u instituciji i rezultatima njezina djelovanja. U trgovačkom društvu i drugoj pravnoj osobi dionik posebno uključuje njezine vlasnike, kreditore, rukovodstvo, zaposlenike, kupce, dobavljače i javnost“.

Pojam integrirano upravljanje rizicima podrazumijeva : „ uspostavu organizacijske strukture, pravila, procesa, postupaka, sustava i resursa za utvrđivanje, procjenu, postupanje, praćenje i izvještavanje o izloženosti rizicima odnosno upravljanje rizicima u cjelini, kao i kontinuirano unaprjeđenje, kontrolu i nadzor procesa integriranog upravljanja rizicima“.

U dosadašnjoj točki 11. koja postaje točka 13. dorađen je pojam „odbora“ na način da podrazumijeva nadzorni odbor ili njegov odgovarajući pododbor, kao što su revizijski odbor, odbor za rizike ili drugi pododbor osnovan u skladu s posebnim propisima.

Dodatno je pojašnjeno da pojam „odbor“ u instituciji u kojoj je uspostavljena funkcija unutarnje revizije, a koja nije u obvezi uspostaviti nadzorni odbor, odbor može podrazumijevati i drugo tijelo koje obavlja nadzor poslovanja sukladno posebnim propisima. Primjerice, to mogu biti zdravstvene ustanove koje su uspostavile funkciju unutarnje revizije i imaju upravna vijeća koja imaju funkciju nadzornog tijela. U dosadašnjoj točki 20. koja postaje točka 22. dorađen je pojam „rukovoditelj unutarnje revizije“. Konačno iz dosadašnje točke 24. koja postaje točka 26. briše se riječ „stručno“.

Č lanak 3.

Ovim se člankom mijenja članak 12. na način da je propisano da odgovorna osoba institucije (svih obveznika primjene ovog Zakona) treba uspostaviti integrirano upravljanje rizicima. Usklađivanjem s integriranim modelom upravljanja rizicima i njegovom implementacijom u praksi, izbjeći će se tradicionalno upravljanje rizicima „u silosima“ te bi svi rizici značajni za jednu instituciju, uključujući i procjenu rizika integriteta i rizika prijevare trebali biti integrirani na jednom mjestu, što je jedna od preporuka OECD-a.

Članak 4 .

Ovim se člankom detaljno propisuju obveze trgovačkih društava i drugih pravnih osoba u kojima Republika Hrvatska i/ili jedna ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave imaju pojedinačno ili kumulativno većinsko vlasništvo ili su njihovi osnivači i koja ispunjavaju uvjete za razvrstavanje u velike poduzetnike kako ih definira Zakon o računovodstvu, a u vezi uspostave i razvoja integriranog upravljanja rizicima. Članak je izdvojen u odnosu na prethodni članak zbog specifičnosti takvih društava u odnosu na proračunske korisnike u smislu korporativnog upravljanja i postojanja upravljačke i nadzorne strukture unutar društava te posebnih zahtjeva OECD-a (prema OECD ACI smjernicama) vezano uz jačanje uloge nadzornih odbora i njegovih pododbora u procesu integriranog upravljanja rizicima te definiranje uloge uprave, uloge odgovorne osobe koja upravlja cijelim procesom integriranog upravljanja rizicima kao ključne kontrolne funkcije i uloge unutarnje revizije. Tako je prvim stavkom ovoga članka propisano da uprava trgovačkog društva/druge pravne osobe (koje ima status velikog poduzetnika) treba, uz prethodnu suglasnost odbora, usvojiti politiku i strategiju integriranog upravljanja rizicima, kako bi se realizirali ciljevi i strategija društva te zaštitili interesi dionika.

Stavkom 2. ovoga članka su propisane obveze uprave društva. Tako je propisano da uprava  uspostavlja i unaprjeđuje integrirano upravljanje rizicima te osigurava provođenje politike i strategije integriranog upravljanja rizicima, uspostavom kontrolne funkcije za integrirano upravljanje rizicima. Stavkom 3. ovoga članka je propisano da osobu koja rukovodi kontrolnom funkcijom za integrirano upravljanje rizicima imenuje i razrješuje uprava društva, uz ishođenje prethodne suglasnosti odbora. Stavkom 4. ovoga članka je propisano da je osoba koja rukovodi kontrolnom funkcijom za integrirano upravljanje rizicima funkcionalno odgovorna upravi i odboru te ih polugodišnje izvještava o integriranom upravljanju rizicima i provedbi strategije upravljanja rizicima. Time se jača važnost ove kontrolne funkcije u korporativnom upravljanju, ali i uloga odbora, što je i preporuka OECD-a.

U stavcima 5. i 6. ovoga članka, propisuju se obveze odbora (nadzorni odbor i pododbor nadzornog odbora nadležan za nadzor funkcioniranja integriranog upravljanja rizicima) koji nadzire cijeli proces integriranog upravljanja rizicima, što uključuje i provedbu strategija i politika.

Tako je uloga odbora da nadzire funkcioniranje integriranog upravljanja rizicima u cilju osiguranja djelotvornih struktura, politika i postupaka radi utvrđivanja, procjenjivanja i postupanja po rizicima, izvještavanja i nadzora značajnih rizika, kao i kontrole, kontinuiranog praćenja te unaprjeđivanja procesa integriranog upravljanja rizicima. Odbor mora najmanje jednom godišnje procijeniti primjenu politika i strategija kao i djelotvornost postupaka integriranog upravljanja rizicima te dati preporuke za unaprjeđenje integriranog upravljanja rizicima upravi društva.

U stavku 7. ovoga članka propisano je da unutarnja revizija (uspostavljena u trgovačkom društvu koje ima status velikog poduzetnika) daje neovisno mišljenje o prikladnosti i učinkovitosti integriranog upravljanja rizicima, o čemu izvještava upravu i odbor.

Uspostava integriranog upravljanja rizicima podrazumijeva poštivanje načela razdvajanja poslovnih funkcija i dužnosti onih koji nadziru rizike (nadzorni odbor te pododbor nadzornog odbora nadležan za nadzor funkcioniranja integriranog upravljanja rizicima, koji može biti odbor za rizike ili revizijski odbor, gdje nije uspostavljen odbor za rizike), onih koji preuzimaju odgovornost za upravljanje rizicima (uprava, kontrolna funkcija za integrirano upravljanje rizicima) i onih koji pružaju neovisna mišljenja (unutarnja revizija), a što je jedna od preporuka OECD-a.

Članak 5 .

Ovim se člankom mijenja definicija svrhe unutarnje revizije iz članka 21. Zakona. Svrha unutarnje revizije je definirana kao neovisna i objektivna procjena sustava unutarnjih kontrola te davanje mišljenja o funkcioniranju sustava unutarnjih kontrola, preporuka i savjeta rukovoditeljima i odboru za poboljšanje djelotvornosti procesa upravljanja rizicima, kontrola i upravljanja poslovanjem, odnosno korporativnog upravljanja, u cilju jačanja sposobnosti institucije da stvara, štiti i održava svoje vrijednosti. Time se definicija svrhe unutarnje revizije usklađuje s novim Globalnim standardima unutarnje revizije koji su stupili na snagu u siječnju 2025. godine.

Članak 6.

Ovim se člankom mijenja članak 22. stavak 3. Zakona kojim se navodi da unutarnja revizija daje mišljenje o funkcioniranju sustava unutarnjih kontrola i preporuke za poboljšanje sustava unutarnjih kontrola u revidiranom području.

Članak 7.

Navedenim člankom dodaje se novi članak 23.a koji nomotehnički dorađuje odredbe o organizacijskoj neovisnosti unutarnje revizije te se dodanim novim člankom odredbe o neovisnosti unutarnje revizije propisuju prije odredaba o odgovornosti i načinu uspostave unutarnje revizije. Tako stavak 1. navedenog članka propisuje da se unutarnja revizija ustrojava kao samostalna unutarnja ustrojstvena jedinica. Stavak 2. propisuje da je unutarnja revizija funkcionalno odgovorna odboru, a ustrojstveno odgovornoj osobi institucije. Stavak 3. propisuje da se funkcionalna neovisnost ostvaruje neovisnošću unutarnje revizije o drugim ustrojstvenim jedinicama institucije u planiranju rada, obavljanju poslova unutarnje revizije i izvještavanju. Stavkom 4. propisane su odredbe o funkcionalnoj odgovornosti unutarnje revizije prema odgovornoj osobi institucije u onim slučajevima u kojima nije osnovan odbor.

Članak 8.

Članak 24. stavak 2. Zakona se nomotehnički dorađuje te propisuje da funkcija unutarnje revizije obavlja poslove unutarnje revizije u instituciji u kojoj je uspostavljena i u institucijama iz nadležnosti, osim u onima koje imaju uspostavljenu funkciju unutarnje revizije.

Članak 9.

Članak 27. stavak 2. točka a) Zakona mijenja se na način da se razina obrazovanja kao uvjet za raspored na radno mjesto poslova unutarnje revizije kao i uvjet za pohađanje programa za stjecanje stručnog ovlaštenja ministra financija za obavljanje poslova unutarnje revizije u javnom sektoru usklađuje s odredbama Uredbe o nazivima radnih mjesta, uvjetima za raspored i koeficijentima za obračun plaće u državnoj službi („Narodne novine“, broj 22/24.).  

Članak 10.

Navedenim člankom mijenja se članak 28. Zakona te se u stavku 1. točki a) propisuje da rukovoditelj unutarnje revizije mora imati stručno ovlaštenje ministra financija za obavljanje poslova unutarnje revizije u javnom sektoru, odnosno točka b) propisuje se da rukovoditelj unutarnje revizije u trgovačkom društvu i drugoj pravnoj osobi može imati certifikat ovlaštenog unutarnjeg revizora koji izdaju strukovne organizacije, dok se u točki c) istog stavka propisuje da rukovoditelj unutarnje revizije mora imati najmanje pet godina radnog iskustva na odgovarajućim poslovima, ako posebnim propisom nije drugačije određeno, od čega najmanje tri godine na poslovima unutarnje revizije ili revizije.

Stavkom 2. je propisano da rukovoditelja unutarnje revizije imenuje i razrješuje odgovorna osoba institucije, sukladno propisima kojima se uređuju radno pravni odnosi, uz ishođenje prethodne suglasnosti odbora. Na ovaj način je naglašena važnost odbora kod imenovanja i razrješenja rukovoditelja unutarnje revizije te se jača neovisnost unutarnje revizije.

Članak 28. se dopunjuje stavkom 3. koji propisuje iznimku od stavka 2. ukoliko u instituciji nije uspostavljen odbor, tada rukovoditelja unutarnje revizije imenuje i razrješuje odgovorna osoba institucije, sukladno propisima kojima se uređuju radno pravni odnosi.

Članak 11.

Odredbama ovoga članka briše se članak 29. Zakona koji regulira organizacijsku i funkcionalnu neovisnost unutarnje revizije, budući su odredbe koje reguliraju navedenu materiju nomotehnički dorađene i propisane novim člankom 23.a Zakona, gdje organizacijski i pripadaju, kako je i navedeno u objašnjenju uz članak 7. Prijedloga izmjena i dopuna Zakona.

Članak 12.

Ovim člankom mijenja se članak 33. stavak 2. Zakona i propisuje se ishođenje prethodne suglasnosti odbora na donošenje strateških i godišnjih planova unutarnje revizije te njihovih izmjena i dopuna. Kao i do sada navedene planove, na temelju procjene rizika, predlaže rukovoditelj unutarnje revizije, a donosi odgovorna osoba institucije.

Također se dodaje novi stavak 3. kao iznimka ukoliko u instituciji nije osnovan odbor; tada strateški i godišnji plan unutarnje revizije, kao i njihove izmjene i dopune, na temelju procjene rizika, predlaže rukovoditelj unutarnje revizije, a donosi odgovorna osoba institucije. Time je dodatno istaknuto da odgovorna osoba institucije (uprava u trgovačkim društvima) i odbor dijele odgovornost za pregled i odobravanje strateškog/godišnjeg plana unutarnje revizije.

Članak 13.

Ovim se člankom mijenja članak 34. stavak 2. Zakona koji propisuje obvezu izvještavanja o statusu provedbi preporuka unutarnje revizije i odbor, uz već postojeću obvezu izvještavanja odgovorne osobe institucije.

Dodaje se i novi stavak 3. koji propisuje iznimku od stavka 2. ukoliko u instituciji nije osnovan odbor, tada rukovoditelj unutarnje revizije izvještava odgovornu osobu institucije. Time je dodatno naglašeno da o provedbi preporuka, rukovoditelj unutarnje revizije izvještava odgovornu osobu institucije (upravu društva) i odbor, čime se jača uloga nadzornog odbora i neovisnost unutarnje revizije.

Članak 14.

Ovim člankom u članku 37. riječi „uputama Ministarstva financija“ zamjenjuju se riječima „Pravilnikom iz članka 41. stavka 4. ovoga Zakona“. Navedenom promjenom rukovoditelji  unutarnje revizije koji imaju obvezu dostaviti podatke vezane uz jedinicu za unutarnju reviziju i unutarnje revizore radi vođenja registra jedinica za unutarnju reviziju i registra ovlaštenih unutarnjih revizora za javni sektor, navedene podatke više neće dostavljati temeljem upute Ministarstva financija, već temeljem Pravilnika o načinu vođenja registra jedinica za unutarnju reviziju i registra ovlaštenih unutarnjih revizora za javni sektor kojeg će donijeti ministar financija.

Članak 15.

Ovim člankom se propisuje da se u članku 40. stavku 10. Zakona riječi „dva puta“ zamjenjuju riječi „jednom“. Dosadašnja odredba članka 40. stavka 10. Zakona je propisivala da se Vijeće za sustav unutarnjih kontrola u javnom sektoru saziva prema potrebi, a najmanje dva puta godišnje. Izmijenjena odredba propisuje obvezu sazivanja Vijeća za sustav unutarnjih kontrola u javnom sektoru najmanje jednom godišnje.

Članak 16.

Ovim člankom kojim se mijenja članak 41. stavak 1. Zakona dodatno se naglašava da je Ministarstvo financija nadležno za koordinaciju razvoja sustava unutarnjih kontrola u javnom sektoru. Briše se dio stavka 1. kojima je propisano da je za provedbu koordinacije razvoja sustava unutarnjih kontrola zadužena ustrojstvena jedinica Ministarstva financija nadležna za harmonizaciju aktivnosti razvoja sustava unutarnjih kontrola. Na taj način omogućit će se kroz buduće izmjene unutarnjeg ustrojstva davanje u nadležnost različitim ustrojstvenim jedinicama Ministarstva financija koordinaciju aktivnosti na razvoju sustava unutarnjih kontrola.

U stavku 2. dopunjuje se točka c) kojom koordinacija razvoja sustava unutarnjih kontrola osim izrade smjernica za razvoj sustava unutarnjih kontrola uključuje i izradu smjernica za integrirano upravljanje rizicima, budući da se člankom 12. Zakona uvodi obveza uspostave integriranog upravljanja rizicima.

Također se dodaje novi stavak 3. koji propisuje da ministar financija može dati prijedlog za obavljanje zajedničkih unutarnjih revizija koji se dostavlja na suglasnost odgovornim osobama institucija čiji će unutarnji revizori biti uključeni u obavljanje revizije. Ovime se želi osnažiti model provođenja zajedničkih revizija radi sagledavanja ključnih rizika u proračunskom sustavu koristeći pritom revizijske resurse koji su u institucijama koje su uspostavile unutarnju reviziju, uglavnom nedovoljni.

Članak 17 .

Ovim se člankom u članku 42. stavku 2. Zakona riječi „31. srpnja“ zamjenjuju riječima „30. rujna“. Navedenom odredbom Zakona je bilo propisano da o nacrtu objedinjenoga godišnjeg izvješća koje izrađuje Sektor za harmonizaciju razvoja sustava unutarnjih kontrola na temelju analize Upitnika o fiskalnoj odgovornosti i Mišljenja unutarnje revizije o sustavu unutarnjih kontrola za područja koja su bila revidirana u prethodnoj godini i koja se dostavljaju Ministarstvu financija,  raspravlja Vijeće za sustav unutarnjih kontrola u javnom sektoru, nakon čega ga odobrava ministar financija i podnosi Vladi Republike Hrvatske koja ga usvaja do 31. srpnja tekuće godine, za prethodnu godinu. Izmijenjenom odredbom članka 42. stavka 2. Zakona rok do kojeg Vlada Republike Hrvatske usvaja objedinjeno godišnje izvješće je pomaknut na 30. rujna tekuće godine, za prethodnu godinu. Izrada nacrta objedinjenog godišnjeg izvješća zahtijeva detaljne analize velikog broja obveznika primjene ovog Zakona te će produženje roka omogućiti izradu nacrta i usvajanje od strane Vlade Republike Hrvatske u zakonom propisanom roku.

Članak 18.

Ovim člankom mijenja se članak 43. Zakona koji propisuje odredbe koje se poduzimaju u slučaju utvrđenih nepravilnosti, kao i utvrđene obveze radi sprječavanja rizika nepravilnosti te poduzimanja mjera u slučaju utvrđenih nepravilnosti u radu institucije. Također, u području upravljanja nepravilnostima u ovom Zakonu se više ne spominje veza sa Zakonom o zaštiti prijavitelja nepravilnosti jer se zadaće povjerljivih osoba i način njihova imenovanja značajno razlikuje od osoba za nepravilnosti koje su propisane ovim Zakonom i koje su usmjerene na zaprimanje prijava koje mogu imati štetu na proračunska sredstva.

Odgovorna osoba nadležnog ministarstva ili drugog tijela državne uprave na razini razdjela organizacijske klasifikacije odnosno odgovorna osoba jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, osim što je dužna imenovati osobu za nepravilnosti iz stavka 2. članka 43. Zakona, također je dužna nadležnoj ustrojstvenoj jedinici u Ministarstvu financija u čijem je djelokrugu proračunski nadzor, dostaviti podatke o imenovanoj osobi za nepravilnosti radi vođenja očevidnika osoba za nepravilnosti (stavak 3. ovoga članka).

Stavcima 4., 5. i 6. članka 43. Zakona sada se propisuje obveza odgovornih osoba institucija o dostavi zaprimljene prijave o nepravilnosti, uz informaciju o statusu postupka u roku od 15 dana od dana primitka prijave, odnosno o dostavi nadležnoj ustrojstvenoj jedinici u Ministarstvu financija u čijem je djelokrugu proračunski nadzor, zaprimljene prijave o nepravilnosti, uz informaciju o statusu postupka, također u roku od 15 dana od dana zaprimanja prijave. U odnosu na sadašnje odredbe Zakona ukinuta je obveza godišnjeg izvještavanja o prijavljenim nepravilnostima kako je bilo propisano stavkom 3. člankom 43. Zakona. Na taj način će ustrojstvena jedinica u Ministarstvu financija u čijem je djelokrugu proračunski nadzor, u roku od 15 dana dobiti informaciju o zaprimljenoj prijavi o nepravilnosti i statusu postupka, a ne kao do sada, tek dobivanjem godišnjeg izvješća o nepravilnostima koje se dostavlja do 31. ožujka svake godine za prethodnu godinu. Zaposlenicima institucije koji prijave nepravilnost jamče se prava sukladno zakonu kojim je uređena zaštita prijavitelja nepravilnosti u skladu i pod uvjetima propisanima navedenim zakonom .

Konačno, izmijenjena je i odredba, sada u članku 43. stavku 8. Zakona, po kojoj ministar financija pravilnikom utvrđuje obveze i način postupanja po prijavljenim nepravilnostima, kriterije i sadržaj odluke za imenovanje osobe za nepravilnosti te način dostave prijave o nepravilnostima i izvještavanja o statusu postupka.

Članak 19.

Ovim se člankom mijenja članak 44. Zakona na način da se dosadašnje novčane kazne, propisane u stavku 1. navedenog članka povećavaju te se iz kunskih iznosa pretvaraju u eure. Novčane kazne za prekršaje predložene su u rasponu od 2.000,00 do 5.000,00 eura.

Nadalje, istim stavkom 1. u točkama b) do f) nanovo su definirani prekršaji za koje se izriču navedene novčane kazne.

U točki b) stavka 1. članka 44. Zakona o dgovorna osoba trgovačkog društva u većinskom vlasništvu Republike Hrvatske i/ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koje ispunjava uvjete za razvrstavanje u velike poduzetnike u smislu zakona koji uređuje računovodstvo poduzetnika kažnjava se, ako ne uspostavi integrirano upravljanje rizicima sukladno članku 17.a ovoga Zakona (ako uz prethodnu suglasnost odbora ne usvoji politiku i strategiju integriranog upravljanja rizicima, ako ne imenuje osobu koja rukovodi kontrolnom funkcijom za integrirano upravljanje rizicima i implementira integrirano upravljanje rizicima u skladu s odredbama ovoga Zakona (članak 17.a), primjenjujući načelo razdvajanja poslovnih funkcija i dužnosti.

U točki c) stavka 1. članka 44. Zakona odgovorna osoba ministarstva ili drugog tijela državne uprave na razini razdjela organizacijske klasifikacije odnosno odgovorna osoba jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave kažnjava se, ako ne imenuje osobu za nepravilnosti.

U točki d) stavka 1. članka 44. Zakona odgovorna osoba institucije iz nadležnosti ministarstva ili drugog tijela državne uprave na razini razdjela organizacijske klasifikacije odnosno odgovorna osoba institucije iz nadležnosti jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, kažnjava se ako ne dostavi nadležnom ministarstvu, drugom tijelu državne uprave na razini razdjela organizacijske klasifikacije odnosno nadležnoj jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave zaprimljenu prijavu o nepravilnosti u roku od 15 dana od dana primitka prijave.

U točki e) stavka 1. članka 44. Zakona odgovorna osoba ministarstva ili drugog tijela državne uprave na razini razdjela organizacijske klasifikacije odnosno odgovorna osoba jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, kažnjava se ako nadležnoj ustrojstvenoj jedinici u Ministarstvu financija u čijem je djelokrugu proračunski nadzor, ne dostavi zaprimljenu prijavu o nepravilnosti institucije iz nadležnosti ministarstva ili drugog tijela državne uprave na razini razdjela organizacijske klasifikacije odnosno institucije iz nadležnosti jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u roku od 15 dana od dana primitka prijave.

U točki f) stavka 1. članka 44. Zakona odgovorna osoba ministarstva ili drugog tijela državne uprave na razini razdjela organizacijske klasifikacije odnosno odgovorna osoba jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, kažnjava se ako nadležnoj ustrojstvenoj jedinici u Ministarstvu financija u čijem je djelokrugu proračunski nadzor ne dostavi zaprimljenu prijavu o nepravilnosti koja se odnosi na rad ministarstva ili drugog tijela državne uprave na razini razdjela organizacijske klasifikacije odnosno na rad jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u roku od 15 dana od dana primitka prijave.

Prethodno izmijenjene definicije prekršaja iz članka 44. stavka 1. točki b) do f) Zakona usklađene su s odredbama članka 43. stavka 2., 4., 5., i 6. ovoga Zakona o poduzimanju radnji protiv nepravilnosti.

Članak 20.

Ovim člankom se propisuje da će se provedbeni propisi doneseni temeljem odredaba važećeg Zakona o sustavu unutarnjih kontrola u javnom sektoru, a koji nisu u skladu s predloženim izmjenama i dopunama, uskladiti s usvojenim izmjenama i dopunama Zakona o sustavu unutarnjih kontrola u javnom sektoru, najkasnije u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 21.

Ovim se člankom propisuje obveza odgovorne osobe institucije iz članka 17.a stavka 1. da u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona usvoji politiku i strategiju integriranog upravljanja rizicima, imenuje osobu koja rukovodi kontrolnom funkcijom za integrirano upravljanje rizicima i implementira integrirano upravljanje rizicima u skladu s odredbama ovoga Zakona (članak 17.a), primjenjujući načelo razdvajanja poslovnih funkcija i dužnosti. Također se propisuje obveza odgovornoj osobi trgovačkog društva i druge pravne osobe iz članka 17.a stavka 1. da u roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona uskladi akte poslovanja vezano za integrirano upravljanje rizicima iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 22.

Ovim člankom se uređuje status zatečenih osoba za nepravilnosti. Osobe za nepravilnosti u ministarstvima i drugim tijelima državne uprave na razini razdjela organizacijske klasifikacije te jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave koje su imenovane na temelju Zakona o sustavu unutarnjih kontrola u javnom sektoru („Narodne novine“, broj 78/15. i 102/19.) nastavljaju obavljati poslove sukladno odredbama ovoga Zakona i podzakonskih propisa donesenih na temelju ovoga Zakona te ih odgovorna osoba institucije nije dužna ponovno imenovati sukladno odredbama ovoga Zakona.

Ako odgovorna osoba institucije iz članka 18. ovoga Zakona (kojim se propisuje članak 43. stavak 2. Zakona) nije imenovala osobu za nepravilnosti, dužna je imenovati osobu za nepravilnosti najkasnije u roku od 12 mjeseci od stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 23.

Ovim člankom propisuje se dan stupanja na snagu Zakona.

ODREDBE ZAKONA O SUSTAVU UNUTARNJIH KONTROLA U JAVNOM SEKTORU („Narodne novine“ broj 78/15. i 102/19.) KOJE SE MIJENJAJU, BRIŠU ILI NADOPUNJAVAJU

Obveznici primjene ovoga Zakona

Članak 3.

(1) Odredbe ovoga Zakona odnose se na proračunske i izvanproračunske korisnike državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave utvrđene u Registru proračunskih i izvanproračunskih korisnika i na jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave (u daljnjem tekstu: korisnici proračuna).

(2) Odredbe ovoga Zakona odnose se i na trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i/ili jedne ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te na druge pravne osobe kojima je osnivač Republika Hrvatska i/ili jedna ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (u daljnjem tekstu: trgovačka društva i druge pravne osobe) koje su utvrđene u Registru trgovačkih društava i drugih pravnih osoba obveznika davanja Izjave o fiskalnoj odgovornosti koji vodi Ministarstvo financija.

Pojmovi

Članak 4.

Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeća značenja:

1.  Financijsko upravljanje  predstavlja usmjeravanje i kontroliranje financijskih učinaka poslovanja radi ostvarenja poslovnih ciljeva, koristeći pri tome sredstva na pravilan, etičan, ekonomičan, djelotvoran i učinkovit način.

2.  Institucija  je svaki subjekt koji je obveznik primjene ovoga Zakona.

3.  Institucije iz nadležnosti  su korisnici proračuna razine glave organizacijske klasifikacije, proračunski i izvanproračunski korisnici jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, trgovačka društva i druge pravne osobe koji su obveznici davanja Izjave o fiskalnoj odgovornosti te ovisna društva.

4.  Kontrola  je svaka mjera ili aktivnost koja se poduzima u svrhu upravljanja rizicima i povećanja vjerojatnosti da će se poslovni ciljevi ostvariti. Rukovoditelji planiraju, organiziraju i usmjeravaju izvršavanje aktivnosti u svrhu ostvarenja poslovnih ciljeva.

5.  Koordinator za razvoj sustava unutarnjih kontrola  je osoba koja operativno provodi aktivnosti koordinacije vezane uz razvoj sustava unutarnjih kontrola, sastavlja izvješća o funkcioniranju sustava unutarnjih kontrola te obavlja ostale zadaće propisane ovim Zakonom i podzakonskim propisima donesenim na temelju ovoga Zakona.

6.  Korporativno upravljanje  je sustav upravljanja, kontrola i nadzora uspostavljen u institucijama, osobito u trgovačkim društvima. Obuhvaća strukturu i postupke koji se provode u institucijama u svrhu rukovođenja, usmjeravanja i praćenja aktivnosti te informiranja radi ostvarenja poslovnih ciljeva.

7.  Međunarodni okvir profesionalnog djelovanja  (engl.  The International Professional Practices Framework  – IPPF) predstavlja profesionalna pravila za rad unutarnjih revizora. Objavljuje ih Institut internih revizora (engl.  The Institut of Internal Auditors  – IIA).

8.  Međunarodni okvir za unutarnju kontrolu  je okvir koji objavljuje Odbor pokroviteljskih organizacija  Treadway  komisije (engl.  Committee of Sponsoring Organisations of the Treadway Commission  – COSO).

9.  Naknadne (ex post) kontrole  su kontrole usmjerene na osiguranje zakonitog, svrhovitog i pravodobnog prikupljanja i korištenja proračunskih sredstava i sredstava iz drugih izvora, ostvarivanja očekivanih rezultata te otkrivanja mogućih pogrešaka, odstupanja i nepravilnosti.

10. Nepravilnost je nepridržavanje ili pogrešna primjena zakona i drugih propisa koja proizlazi iz radnji ili propusta obveznika, koja ima ili bi mogla imati štetan utjecaj na proračunska sredstva i sredstva iz drugih izvora, bilo da se radi o prihodima/primicima, rashodima/izdacima, povratima, imovini, potraživanjima ili obvezama te je protivna etičkim načelima u javnom sektoru, a klasificira se kao nepravilnost za koju nisu propisane prekršajne odredbe, nepravilnost koja ima obilježje prekršaja i nepravilnost kod koje postoji sumnja na kazneno djelo

11.  Odbor  je revizorski i nadzorni odbor koji moraju postojati u skladu s posebnim propisima.

12.  Odgovorna osoba institucije  je osoba odgovorna za vođenje poslovanja institucije (čelnik proračunskog i izvanproračunskog korisnika državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, općinski načelnik, gradonačelnik, župan, uprava, predsjednik uprave ili direktor, ravnatelj).

13.  Odgovorna osoba revidirane jedinice  je rukovoditelj ustrojstvene jedinice u čijoj su nadležnosti poslovi koji su predmet revizije.

14.  Okvir za razvoj sustava unutarnjih kontrola  je okvir koji čine komponente sustava unutarnjih kontrola s pregledom načela, metoda i postupaka unutarnjih kontrola.

15.  Ovlašteni unutarnji revizor  je osoba koja je stekla stručno ovlaštenje ministra financija za obavljanje poslova unutarnje revizije u javnom sektoru ili certifikat ovlaštenog unutarnjeg revizora koji izdaju strukovne organizacije ovlaštene za certificiranje unutarnjih revizora (u daljnjem tekstu: strukovne organizacije).

16.  Plan djelovanja  je plan provedbe prihvaćenih preporuka unutarnje revizije. Plan djelovanja je sastavni dio revizijskog izvješća.

17.  Prethodne (ex ante) kontrole  su kontrole usmjerene na osiguranje zakonitosti i pravilnosti financijskih i drugih odluka i to prije donošenja financijskih odluka, odnosno prije odlučivanja o korištenju proračunskih sredstava i sredstava iz drugih izvora i tijekom realizacije financijskih i drugih odluka, zaključno do faze plaćanja.

18.  Rizik  je mogućnost nastanka događaja koji može nepovoljno utjecati na ostvarenje ciljeva.

19.  Rukovoditelji  su odgovorna osoba institucije i osobe odgovorne za ostvarenje poslovnih ciljeva institucije.

20.  Rukovoditelj unutarnje revizije  je osoba odgovorna za upravljanje i razvoj unutarnje revizije u instituciji. Pojam uključuje i imenovanog unutarnjeg revizora.

21.  Savjetodavne usluge unutarnje revizije  označavaju pružanje savjeta s obzirom na učinkovitost i djelotvornost unutarnjih kontrola, uključujući i savjete u vezi s bilo kojim drugim područjem u kojemu je unutarnji revizor stručan, u cilju poboljšanja djelotvornosti procesa upravljanja rizicima, kontrola i upravljanja poslovanjem, odnosno korporativnog upravljanja pri čemu unutarnji revizori ne preuzimaju odgovornost rukovoditelja.

22.  Sredstva  su svi resursi koji su na raspolaganju instituciji (financijski, materijalni, ljudski, informacijski, organizacijski).

23.  Sustav unutarnjih kontrola  je skup načela, metoda i postupaka unutarnjih kontrola koji je uspostavila odgovorna osoba institucije u svrhu uspješnog upravljanja i ostvarenja općih ciljeva, kao što su: obavljanje poslovanja na pravilan, etičan, ekonomičan, učinkovit i djelotvoran način, usklađenost poslovanja sa zakonima i drugim propisima, zaštita sredstava od gubitaka, zlouporabe i štete, jačanje odgovornosti za ostvarenje poslovnih ciljeva te pouzdanost i sveobuhvatnost financijskih i drugih izvještaja. Sustav unutarnjih kontrola uspostavlja se radi osiguranja postupanja u skladu s načelom dobrog financijskog upravljanja.

24.  Unutarnja revizija  je neovisna aktivnost koja procjenjuje sustav unutarnjih kontrola, daje neovisno i objektivno stručno mišljenje i savjete za unapređenje poslovanja; pomaže instituciji u ostvarenju poslovnih ciljeva primjenom sustavnog i na struci utemeljenog pristupa procjenjivanju i poboljšanju djelotvornosti procesa upravljanja rizicima, kontrola i upravljanja poslovanjem, odnosno korporativnog upravljanja.

25.  Unutarnji revizor  je osoba raspoređena na poslove unutarnje revizije.

26.  Upravljačka odgovornost  označava odgovornost rukovoditelja za svoje odluke i postupke u poslovanju, uključujući upravljanje sredstvima te da za isto odgovaraju onome tko ih je imenovao ili im prenio ovlasti i odgovornosti.

Članak 12.

Odgovorna osoba institucije treba uspostaviti upravljanje rizicima kao cjelovit proces utvrđivanja, procjenjivanja i praćenja rizika u odnosu na poslovne ciljeve te poduzimanja potrebnih mjera radi smanjenja rizika.

Svrha unutarnje revizije

Članak 21.

Svrha unutarnje revizije je neovisna i objektivna procjena sustava unutarnjih kontrola te davanje stručnog mišljenja i savjeta za poboljšanje djelotvornosti procesa upravljanja rizicima, kontrola i upravljanja poslovanjem, odnosno korporativnog upravljanja.

Obuhvat poslova unutarnje revizije

Članak 22.

(1) Unutarnja revizija procjenjuje adekvatnost, učinkovitost i djelotvornost sustava unutarnjih kontrola i na temelju objektivnih dokaza osigurava dovoljnu razinu sigurnosti da je provođenje postojećih procesa upravljanja rizicima, kontrola i upravljanja poslovanjem, odnosno korporativnog upravljanja u funkciji:

a) ostvarivanja poslovnih ciljeva institucije

b) obavljanja poslovanja na pravilan, etičan, ekonomičan, učinkovit i djelotvoran način

c) usklađenosti poslovanja sa zakonima i drugim propisima, planovima, programima i postupcima

d) pouzdanosti i sveobuhvatnosti financijskih i drugih informacija i podataka, uključujući unutarnje i vanjsko izvještavanje

e) zaštite sredstava od rizika gubitaka uzrokovanih lošim upravljanjem, neopravdanim trošenjem i korištenjem te zaštite od drugih oblika nepravilnosti.

(2) Unutarnja revizija obavlja reviziju svih programa, projekata, aktivnosti i poslovnih procesa.

(3) Unutarnja revizija daje stručno mišljenje i preporuke za poboljšanje sustava unutarnjih kontrola u revidiranom području.

(4) Unutarnja revizija pruža savjetodavne usluge čija se vrsta i obuhvat određuju u dogovoru s rukovoditeljem koji traži savjet radi poboljšanja djelotvornosti procesa upravljanja rizicima, kontrola i upravljanja poslovanjem, odnosno korporativnog upravljanja, ne preuzimajući odgovornost rukovoditelja.

Načini uspostave unutarnje revizije

Članak 24.

(1) Unutarnja revizija uspostavlja se na jedan od sljedećih načina:

a) ustrojavanjem neovisne jedinice za unutarnju reviziju

b) imenovanjem unutarnjeg revizora

c) osnivanjem zajedničke jedinice za unutarnju reviziju

d) sporazumom o obavljanju poslova unutarnje revizije s institucijom koja unutarnju reviziju uspostavi na jedan od načina utvrđenih pod točkom a), b) ili c) ovoga stavka.

(2) Unutarnja revizija uspostavljena na jedan od načina iz stavka 1. ovoga članka obavlja unutarnju reviziju unutar institucije i u institucijama iz nadležnosti, osim u onima koje će unutarnju reviziju uspostaviti sukladno kriterijima za uspostavu unutarnje revizije.

Članak 27.

(1) Stručno ovlaštenje iz članka 26. stavka 1. točke a) ovoga Zakona stječe se prema pravilniku i programu koje donosi ministar financija.

(2) Za pohađanje programa iz stavka 1. ovoga članka osoba mora:

a) imati završen odgovarajući preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij

b) priložiti dokaz da joj je stjecanje stručnog ovlaštenja iz članka 26. stavka 1. točke a) ovoga Zakona uvjet za obavljanje poslova radnog mjesta na koje je raspoređena.

(3) Stjecanjem stručnog ovlaštenja iz stavka 1. ovoga članka osoba stječe zvanje ovlaštenoga unutarnjeg revizora za javni sektor.

(4) Izdavanjem stručnog ovlaštenja iz stavka 1. ovoga članka, ovlašteni unutarnji revizori za javni sektor upisuju se u registar ovlaštenih unutarnjih revizora za javni sektor koji vodi Ministarstvo financija.

Članak 28.

(1) Rukovoditelj unutarnje revizije mora imati:

a) stručno ovlaštenje ministra financija za obavljanje poslova unutarnje revizije u javnom sektoru ili u trgovačkim društvima i drugim pravnim osobama može imati certifikat ovlaštenog unutarnjeg revizora koji izdaju strukovne organizacije i

b) pet godina radnog iskustva, od čega najmanje tri godine na poslovima unutarnje revizije ili revizije.

(2) Rukovoditelja unutarnje revizije imenuje i razrješuje odgovorna osoba institucije, sukladno propisima kojima se uređuju radno pravni odnosi, uz prethodnu suglasnost odbora, gdje je primjenjivo.

Organizacijska i funkcionalna neovisnost unutarnje revizije

Članak 29.

(1) Unutarnja revizija ustrojava se kao samostalna unutarnja ustrojstvena jedinica te je ustrojstveno i funkcionalno izravno odgovorna odgovornoj osobi institucije. Funkcionalna neovisnost unutarnje revizije ostvaruje se njezinom neovisnošću o drugim ustrojstvenim jedinicama institucije u planiranju rada, obavljanju poslova unutarnje revizije i izvještavanju.

(2) U instituciji gdje je osnovan odbor unutarnja revizija funkcionalno odgovara i odboru.

(3) Na imenovanog unutarnjeg revizora iz članka 24. stavka 1. točke b) ovoga Zakona na odgovarajući se način primjenjuje stavak 1. i 2. ovoga članka.

Članak 33.

(1) Poslovi unutarnje revizije planiraju se i obavljaju prema:

a) strateškom planu unutarnje revizije za trogodišnje razdoblje

b) godišnjem planu unutarnje revizije

c) planu pojedinačne revizije.

(2) Strateški i godišnji plan unutarnje revizije, kao i njihove izmjene i dopune, na temelju procjene rizika, predlaže rukovoditelj unutarnje revizije, a donosi odgovorna osoba institucije, uz suglasnost odbora, gdje je primjenjivo.

(3) Strateški plan unutarnje revizije donosi se svake tri godine i to do konca tekuće godine za sljedeće trogodišnje razdoblje, a godišnji plan unutarnje revizije donosi se svake godine i to do konca tekuće godine za sljedeću godinu.

(4) Rukovoditelji koji su odgovorni za sustav unutarnjih kontrola trebaju dati podatke za procjenu rizika koji utječu na poslovanje kako bi se planovima unutarnje revizije iz stavka 2. ovoga članka obuhvatila područja s potencijalno značajnim rizikom.

(5) Za svaku pojedinačnu reviziju izrađuje se plan koji odobrava rukovoditelj unutarnje revizije.

Članak 34.

(1) Odgovorna osoba revidirane jedinice odgovorna je za provedbu preporuka iz plana djelovanja.

(2) O statusu provedbe preporuka odgovorna osoba revidirane jedinice obvezna je izvijestiti rukovoditelja unutarnje revizije koji prati njihovu provedbu i izvještava o provedbi preporuka odgovornu osobu institucije, odnosno odbor, gdje je primjenjivo.

Članak 37.

Rukovoditelj unutarnje revizije dužan je u skladu s uputama Ministarstva financija dostaviti podatke vezane uz jedinicu za unutarnju reviziju i unutarnje revizore za potrebe vođenja registra jedinica za unutarnju reviziju i registra ovlaštenih unutarnjih revizora za javni sektor.

Članak 40.

(1) Vijeće za sustav unutarnjih kontrola u javnom sektoru (u daljnjem tekstu: Vijeće) osniva se radi poticanja razvoja sustava unutarnjih kontrola u javnom sektoru. Vijeće je savjetodavno tijelo ministra financija i nema upravljačke ovlasti.

(2) Članove Vijeća, na prijedlog ministra financija, imenuje i razrješuje Vlada Republike Hrvatske.

(3) Ministar financija predsjednik je Vijeća, a članovi Vijeća imenuju se iz kruga osoba sa znanjem i iskustvom u području financijskog upravljanja, kontrola, unutarnje ili vanjske revizije te iz reda odgovornih osoba institucija.

(4) Članovi Vijeća imenuju se na četiri godine.

(5) Član Vijeća bit će razriješen dužnosti prije isteka vremena na koje je imenovan:

a) na vlastiti zahtjev ili

b) ako prestane obavljati dužnost koju je obavljao u trenutku imenovanja.

(6) Zadaće Vijeća su:

a) davanje preporuka za razvoj sustava unutarnjih kontrola

b) praćenje provedbe preporuka za razvoj sustava unutarnjih kontrola, koje je dalo Vijeće i Ministarstvo financija

c) davanje mišljenja o prijedlogu godišnjeg izvješća o sustavu unutarnjih kontrola u javnom sektoru prije njegova odobrenja od strane ministra financija i prije podnošenja Vladi Republike Hrvatske.

(7) Ministarstvo financija će Vijeću dati sve podatke potrebne za obavljanje zadaća propisanih ovim Zakonom, a odgovorna osoba institucije dužna je Vijeću na zahtjev dostaviti podatke potrebne za obavljanje njegovih zadaća.

(8) Ako Vijeće kroz svoje aktivnosti utvrdi da postoje određena otvorena pitanja koja proizlaze iz njegova rada, o tome izvještava Vladu Republike Hrvatske radi poduzimanja odgovarajućih radnji.

(9) Način rada i odlučivanja te druga pitanja od važnosti za rad Vijeća utvrđuju se poslovnikom o radu Vijeća.

(10) Vijeće se saziva prema potrebi, a najmanje dva puta godišnje.

Članak 41.

(1) Ministarstvo financija nadležno je za koordinaciju razvoja sustava unutarnjih kontrola u javnom sektoru, a za provedbu koordinacije zadužena je ustrojstvena jedinica Ministarstva financija nadležna za harmonizaciju aktivnosti razvoja sustava unutarnjih kontrola.

(2) Koordinacija iz stavka 1. ovoga članka uključuje:

a) pripremu zakona i podzakonskih propisa za razvoj sustava unutarnjih kontrola

b) koordinaciju razvoja sustava unutarnjih kontrola s ministarstvima nadležnim za strukturne reforme, reforme uprave te s drugim institucijama

c) izradu smjernica za razvoj sustava unutarnjih kontrola te metodologije rada unutarnje revizije

d) organizaciju izobrazbe za rukovoditelje i osobe uključene u koordinaciju razvoja sustava unutarnjih kontrola te unutarnje revizore

e) suradnju sa strukovnim organizacijama i drugim tijelima radi promoviranja sustava unutarnjih kontrola u javnom sektoru

f) izradu objedinjenoga godišnjeg izvješća o sustavu unutarnjih kontrola u javnom sektoru

g) vođenje registra jedinica za unutarnju reviziju i registra ovlaštenih unutarnjih revizora za javni sektor

h) provjeru primjene okvira za razvoj sustava unutarnjih kontrola ili pojedinog njegova dijela radi odgovarajućeg praćenja razvoja kod korisnika proračuna i prikupljanja informacija za njegovo poboljšanje

i) provjeru kvalitete aktivnosti unutarnje revizije kod korisnika proračuna radi odgovarajućeg praćenja usklađenosti aktivnosti unutarnje revizije s ovim Zakonom i drugim propisima kojima se uređuje unutarnja revizija u javnom sektoru Republike Hrvatske i s metodologijom rada unutarnje revizije te u svrhu prikupljanja informacija za poboljšanje metodologije rada.

(3) Način vođenja registara iz stavka 2. točke g) ovoga članka te način obavljanja provjere kvalitete aktivnosti unutarnje revizije iz stavka 2. točke i) ovoga članka uredit će se pravilnicima koje donosi ministar financija.

Članak 42.

(1) Objedinjeno godišnje izvješće iz članka 41. stavka 2. točke f) ovoga Zakona izrađuje se na temelju analize Upitnika o fiskalnoj odgovornosti i Mišljenja unutarnje revizije o sustavu unutarnjih kontrola za područja koja su bila revidirana u prethodnoj godini, koja se dostavljaju Ministarstvu financija, te na temelju obavljenih aktivnosti vezano uz koordinaciju iz članka 41. stavka 2. ovoga Zakona.

(2) O nacrtu objedinjenoga godišnjeg izvješća iz stavka 1. ovoga članka raspravlja Vijeće, nakon čega ga odobrava ministar financija i podnosi Vladi Republike Hrvatske koja ga usvaja do 31. srpnja tekuće godine, za prethodnu godinu.

(3) Objedinjeno godišnje izvješće iz stavka 1. ovoga članka objavljuje se na mrežnoj stranici Ministarstva financija.

Članak 43.

(1) Odgovorna osoba institucije obvezna je sprječavati rizik nepravilnosti i poduzimati mjere u slučaju utvrđenih nepravilnosti u radu institucije.

(2) Odgovorne osobe nadležnih ministarstava i drugih državnih tijela na razini razdjela organizacijske klasifikacije te jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave imenuju osobu za nepravilnosti koja:

– zaprima prijave o nepravilnostima od zaposlenika, građana ili anonimnih prijavitelja, odnosno kada nepravilnosti nisu utvrđene tijekom nadležnog postupanja državnih institucija, koje se odnose na rad nadležnih ministarstava i drugih državnih tijela na razini razdjela organizacijske klasifikacije te jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u kojima su imenovane

– procjenjuje osnovanost zaprimljenih prijava o nepravilnostima i predlaže način postupanja u skladu s Pravilnikom iz stavka 5. ovoga članka te

– priprema godišnje objedinjeno izvješće o nepravilnostima.

(3) Odgovorne osobe institucija iz nadležnosti ministarstava i drugih državnih tijela na razini razdjela organizacijske klasifikacije te iz nadležnosti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, dužne su osobi za nepravilnosti u nadležnom tijelu, do 28. veljače tekuće godine, dostaviti godišnje izvješće o nepravilnostima iz prethodne godine, koje sadrži podatke o nepravilnostima prijavljenim od strane zaposlenika, građana ili anonimnih prijavitelja, odnosno kada nepravilnosti nisu utvrđene tijekom nadležnog postupanja državnih institucija.

(4) Odgovorne osobe nadležnih ministarstava i drugih državnih tijela na razini razdjela organizacijske klasifikacije te jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dužne su nadležnoj ustrojstvenoj jedinici u Ministarstvu financija u čijem je djelokrugu proračunski nadzor, do 31. ožujka tekuće godine, dostaviti objedinjeno godišnje izvješće o nepravilnostima iz prethodne godine, koje sadrži podatke o nepravilnostima koje se odnose na rad nadležnih ministarstava i drugih državnih tijela na razini razdjela organizacijske klasifikacije te jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te podatke o nepravilnostima u institucijama iz nadležnosti.

(5) Ministar financija pravilnikom utvrđuje obveze i način postupanja po prijavljenim/uočenim nepravilnostima, kriterije i sadržaj odluke za imenovanje osobe za nepravilnosti te način i rokove izvještavanja o nepravilnostima u upravljanju sredstvima institucije.

(6) Zaposlenicima institucije koji prijave nepravilnost jamče se prava sukladno zakonu kojim je uređena zaštita prijavitelja nepravilnosti.

(7) Ako su nadležna ministarstva i druga državna tijela na razini razdjela organizacijske klasifikacije te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave obvezni imati povjerljivu osobu sukladno zakonu kojim je uređena prijava nepravilnosti i zaštita prijavitelja nepravilnosti, povjerljiva osoba je ujedno i osoba za nepravilnosti u skladu s ovim Zakonom i podzakonskim propisima donesenima na temelju ovoga Zakona.

(8) Ako je osoba za nepravilnosti ujedno i povjerljiva osoba, zaštita prijavitelja nepravilnosti provodi se sukladno zakonu i ostalim propisima kojim je uređena zaštita prijavitelja nepravilnosti.

Članak 44.

(1) Novčanom kaznom od 5000,00 kuna do 25.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj:

a) odgovorna osoba institucije ako ne uspostavi unutarnju reviziju (članak 23. i članak 24. stavci 1. i 2.)

b) odgovorna osoba institucije iz nadležnosti ministarstva i drugog državnog tijela na razini razdjela organizacijske klasifikacije te iz nadležnosti jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ako nadležnom tijelu, do 28. veljače tekuće godine, ne dostavi godišnje izvješće o nepravilnostima iz prethodne godine, a koje sadrži podatke o nepravilnostima prijavljenim od strane zaposlenika, građana ili anonimnih prijavitelja, odnosno kada nepravilnosti nisu utvrđene tijekom nadležnog postupanja državnih institucija (članak 43. stavak 3.)

c) odgovorna osoba nadležnog ministarstva i drugog državnog tijela na razini razdjela organizacijske klasifikacije te jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ako nadležnoj ustrojstvenoj jedinici u Ministarstvu financija u čijem je djelokrugu proračunski nadzor, do 31. ožujka tekuće godine, ne dostavi objedinjeno godišnje izvješće o nepravilnostima iz prethodne godine, a koje sadrži podatke o nepravilnostima koje se odnose na rad nadležnih ministarstava i drugih državnih tijela na razini razdjela organizacijske klasifikacije te jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te podatke o nepravilnostima u institucijama iz nadležnosti (članak 43. stavak 4.).

(2) Inspektor proračunskog nadzora koji je u postupku nadzora utvrdio radnje kojima je ostvaren prekršaj sastavlja optužni prijedlog protiv počinitelja prekršaja i podnosi ga nadležnom područnom uredu Ministarstva financija Porezne uprave.

(3) Prekršajni postupak za prekršaje propisane ovim Zakonom u prvom stupnju vodi nadležni područni ured Ministarstva financija Porezne uprave.

Članak 45.

(1) Ministar financija će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti:

a) pravilnik kojim će propisati sadržaj okvira za razvoj sustava unutarnjih kontrola te smjernice za rad ustrojstvenih jedinica nadležnih za financije korisnika proračuna, u dijelu aktivnosti vezanih uz koordinaciju razvoja sustava unutarnjih kontrola iz članka 18. ovoga Zakona

b) program izobrazbe u području razvoja sustava unutarnjih kontrola iz članka 19. ovoga Zakona

c) pravilnik kojim će propisati kriterije za uspostavu i međusobnu suradnju unutarnjih revizija te druga pitanja vezana uz organizacijsku i funkcionalnu neovisnost unutarnje revizije iz članka 25. ovoga Zakona

d) pravilnik i program izobrazbe prema kojem se stječe stručno ovlaštenje ministra financija za obavljanje poslova unutarnje revizije u javnom sektoru iz članka 27. stavka 1. ovoga Zakona

e) Kodeks strukovne etike unutarnjih revizora u javnom sektoru iz članka 32. ovoga Zakona

f) pravilnik iz članka 41. stavka 3. ovoga Zakona, kojim će propisati način vođenja registara iz članka 41. stavka 2. točke g) ovoga Zakona

g) pravilnik iz članka 41. stavka 3. ovoga Zakona kojim će propisati način obavljanja provjere kvalitete aktivnosti unutarnje revizije iz članka 41. stavka 2. točke i) ovoga Zakona.

(2) Provedbeni propisi doneseni u skladu s odredbama Zakona o sustavu unutarnjih financijskih kontrola u javnom sektoru („Narodne novine“, broj 141/06.) ostaju na snazi do stupanja na snagu provedbenih propisa donesenih na temelju ovlasti iz ovoga Zakona, u dijelu u kojem nisu u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona.