Opće odredbe

Članak 1.

Akcijski program zaštite voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla (u daljnjem tekstu: Program) sadrži:

– cilj donošenja,

– tumačenje pojmova,

– obveznike primjene uvjeta i mjera,

– uvjete i način primjene gnojidbenih proizvoda,

– opća načela korištenja gnojidbenih proizvoda,

– mjere skladištenja i zbrinjavanja stajskog gnoja,

– razdoblje primjene,

– završne odredbe.

Cilj donošenja

Članak 2.

Cilj ovoga Programa je zaštita voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla radi postizanja dobrog stanja vodnih tijela površinskih i podzemnih voda i sprečavanja pogoršanja već dostignutog stanja vodnih tijela u pogledu onečišćenja nitratima poljoprivrednog podrijetla.

Tumačenje pojmova

Članak 3.

U smislu ovoga Programa pojedini izrazi imaju sljedeće značenje:

1. “Gnojidbeni proizvod “ je tvar, smjesa, mikroorganizam ili bilo koji drugi materijal koji se primjenjuje ili je namijenjen primjeni na biljkama ili njihovoj rizosferi, ili na gljivama i njihovoj mikosferi, ili koji je namijenjen da čini rizosferu ili mikosferu, samostalno ili pomiješan s drugim materijalom, radi opskrbe biljaka ili gljiva hranjivima ili poboljšavanja učinkovitosti njihove ishrane.

2. “Gnojidbeni proizvod s dušikom“ je gnojidbeni proizvod koji sadrži dušik ili dušikove spojeve koji se primjenjuju na poljoprivrednim površinama s ciljem opskrbe biljaka ili gljiva hranjivima ili poboljšavanja učinkovitosti njihove ishrane (uključujući mineralna gnojiva), a koji sadrži jednu ili više sastavnica: kruti stajski gnoj, gnojovku, gnojnicu, kompost i otpadni mulj.

3. “ Stajski gnoj “ je izmet i/ili mokraća životinja iz uzgoja, osim ribe iz uzgoja, sa steljom ili bez stelje.

4. “Kruti stajski gnoj“ je smjesa stelje, krutih i tekućih životinjskih izlučevina različitog stupnja biološke razgrađenosti, stabilnosti i zrelosti.

5. “Gnojovka“ je polu-tekuće stajsko gnojivo, smjesa krutih i tekućih životinjskih izlučevina, tj. stajski gnoj uglavnom bez stelje.

6. “Gnojnica“ je tekući stajski gnoj, najčešće smjesa tekućih životinjskih izlučevina i otpadnih voda (obično nastaje kao tekući ostatak izlučevina koje stelja ne uspije upiti).

7. “Kompost“ je kategorija sastavnih materijala od kojih se gnojidbeni proizvod sastoji, a koji udovoljava uvjetima propisa koji uređuje gnojidbene proizvode.

8. “Anaerobni digestat“ je kategorija sastavnih materijala od kojih se gnojidbeni proizvod sastoji, a koji udovoljava uvjetima propisa koji uređuje gnojidbene proizvode.

9. “Otpadni mulj“ je mulj koji zaostaje iz uređaja za pročišćivanje otpadnih voda iz kućanstava ili gradova te iz drugih uređaja za pročišćivanje otpadnih voda koje su sadržajem slične otpadnim vodama iz kućanstava i gradova, kao i mulj iz septičkih jama i drugih sličnih uređaja za pročišćivanje otpadnih voda.

10. “Obrađeni mulj“ je otpadni mulj podvrgnut biološkoj, kemijskoj ili toplinskoj obradi, dugotrajnom skladištenju ili bilo kojem drugom postupku kojim se znatno smanjuju fermentabilnost i opasnosti po zdravlje koje bi proizašle iz njegovog korištenja.

11. “Organsko gnojivo“ je gnojivo koje sadrži biljna hranjiva isključivo biološkog podrijetla, a može sadržavati treset, leonardit i lignit, ali ne i druge materijale koji su fosilizirani ili su dio geoloških formacija.

12. “Mineralna gnojiva“ jesu gnojiva koja sadrže ili otpuštaju hranjiva u mineralnom obliku i koja nisu ni organska ni organsko-mineralna gnojiva.

13. “Primjena“ je dodavanje gnojidbenih proizvoda u tlo (raspodjelom po površini tla, injektiranjem u tlo, unošenjem u tlo ispod površine ili miješanjem s površinskim slojem tla) na biljku ili oboje.

14. “Onečišćenje“ je izravno ili neizravno odlaganje ili primjena gnojidbenih proizvoda koje za posljedicu ima prekomjerni unos onečišćujućih tvari iz poljoprivrednih izvora u vodni okoliš, na način da uzrokuje opasnost za ljudsko zdravlje, šteti živim organizmima i vodnom ekosustavu, šteti pogodnosti korištenja voda ili onemogućuje druge načine korištenja voda.

15. “Domaće životinje“ jesu životinje navedene u Tablici 1. Dodatka I. koji se nalazi u prilogu i čini sastavni dio ovoga Programa, a uzgajaju se radi ostvarivanja koristi.

16. “Uvjetno grlo“ (u daljnjem tekstu: UG) je usporedna vrijednost domaćih životinja svedena na masu od 500 kg.

17. “Poljoprivredna površina“ je oranica, višegodišnji nasad, livada i pašnjak.

Obveznici primjene

Članak 4.

1. Obveznici primjene uvjeta i mjera propisanih ovim Programom su poljoprivredna gospodarstva s poljoprivrednim površinama i/ili objektima unutar područja proglašenih ranjivim područjima sukladno važećem propisu kojim se određuju ranjiva područja u Republici Hrvatskoj.

2. Uvjeti i mjere propisani ovim Programom smatraju se preporukom poljoprivrednim gospodarstvima s poljoprivrednim površinama i/ili objektima izvan ranjivih područja iz točke 1. ovoga članka.

Uvjeti i način primjene gnojidbenih proizvoda

Članak 5.

1. Gnojidbeni proizvodi se koriste na način da se ostvare osnovni ciljevi gnojidbe:

– postizanje stabilnog, visokog i isplativog prinosa dobre kakvoće,

– optimalna opskrba usjeva/nasada hranjivima,

– održavanje ili popravljanje plodnosti tla.

2. Osnovni ciljevi gnojidbe podrazumijevaju vrstu, količinu i oblik biljnih hranjiva te način i vrijeme korištenja koji osiguravaju:

– najveću iskoristivost dodanih hranjiva,

– najmanji gubitak hranjiva,

– sprječavanja otjecanja hranjiva u vodene ekosustave,

– zaštitu okoliša.

Članak 6.

1. Gnojidbeni proizvodi se koriste u skladu s potrebama biljaka za hranjivima pri čemu se uzima u obzir:

– očekivana razina proizvodnje i kakvoća prinosa,

– količina hranjiva u tlu na temelju kemijske analize tla,

– hranjiva unesena u tlo gnojidbom,

– hranjiva iznesena iz tla prinosom,

– pH vrijednost tla, količina humusa u tlu i tekstura tla,

– uvjeti i tehnološki postupci tijekom proizvodnje.

- zaostala hranjiva iz predkulture u plodoredu

2. Kemijska analiza tla provodi se za sljedeće parametre:

– sadržaj ukupnog dušika (N),

– sadržaj biljkama pristupačnog fosfora (P ₂ O ₅ ),

– sadržaj biljkama pristupačnog kalija (K ₂ O),

– pH tla,

– sadržaj humusa u tlu.

3. Kemijska analiza iz točke 2. ovoga članka poljoprivrednih površina gospodarstva provodi se u ovlaštenim laboratorijima za analizu tla najmanje svake četvrte godine.

4. Iznimno od stavka 3 ovoga članka, za ARKOD parcele koje su manje od 1 ha na temelju analize rizika, potrebno je utvrditi obvezu praćenja stanja poljoprivrednog zemljišta do 5 % parcela i/ili površina. Analiza rizika obuhvaća: način korištenja poljoprivrednog zemljišta, prijetnje prema tlu, veličinu površine, ukupnu površinu poljoprivrednog gospodarstva i dr. Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju će o obvezi koja proizlazi iz analize rizika obavijestiti korisnike.

5. Uz primjenu načela navedenih u točki 1. ovoga članka, gnojidba dušikom ne može biti viša od količine propisane u Dodatku II. koji se nalazi u prilogu i čini sastavni dio ovoga Programa.

Članak 7.

Evidencija korištenja gnojidbenih proizvoda na poljoprivrednom gospodarstvu vodi se kako je propisano u Dodatku III. koji se nalazi u prilogu i čini sastavni dio ovoga Programa.

Opća načela korištenja gnojidbenih proizvoda

Članak 8.

1. Gnojidbeni proizvodi s dušikom se unose u tlo u vrijeme pogodno za agrotehničke zahvate, osim u slučajevima kada je to ovim Programom zabranjeno.

2. Na poplavljenim područjima gnojidbeni proizvodi se unose u tlo po završetku razdoblja poplave, a nakon prosušivanja površinskog sloja tla.

3. Strojevi za primjenu gnojidbenih proizvoda moraju ispunjavati sve tehničke zahtjeve kako bi se osigurala kontrolirana i pravilna primjena gnojidbenih proizvoda te mogućnost ravnomjerne raspodjele, sa što manjim gubicima.

4. Kod primjene mineralnih gnojiva mora se osigurati da nema preklapanja prohoda rasipača/raspodjeljivača, odnosno stvaranja dvostrukih prohoda ili praznih mjesta na poljoprivrednoj površini.

5. U područjima zona sanitarne zaštite izvorišta vode za piće zabranjena je primjena gnojidbenih proizvoda s dušikom i fosforom, a provodi se sukladno odredbama posebnog propisa kojim se određuju uvjeti za utvrđivanje zona sanitarne zaštite izvorišta. U područjima zona sanitarne zaštite izvorišta gdje nije zabranjena primjena gnojidbenih proizvoda s dušikom i fosforom provode se mjere i uvjeti propisani ovim Programom.

Članak 9.

1. U tijeku jedne kalendarske godine poljoprivredno gospodarstvo može gnojiti poljoprivredne površine stajskim gnojem do granične vrijednosti primjene dušika (N) od 170 kg/ha.

2. Primjena stajskog gnoja provodi se na način da se gubici dušika smanje na najmanju moguću mjeru.

3. U cilju smanjivanja gubitaka dušika, stajski gnoj primjenjuje se kako slijedi:

– gnojidba stajskim gnojem provodi se na način da se spriječi hlapljenje amonijaka, pri čemu treba voditi računa o stadiju vegetacije, vremenskim razmacima primjene, temperaturi i vlažnosti zraka te osunčanosti,

– na nezasijanim površinama potrebno je stajski gnoj što prije unijeti u tlo,

– stajski gnoj treba jednakomjerno rasporediti po površini tla ,

– gnojovku prije gnojenja treba promiješati.

4. Količina dušika u stajskom gnoju dobivenom godišnjim uzgojem domaćih životinja, preračunata na UG, propisana je u Tablici 2. Dodatka I. ovoga Programa.

Članak 1 0.

U cilju smanjivanja gubitaka dušika ispiranjem i isparavanjem zabranjuje se:

1. gnojenje gnojnicom i gnojovkom na svim poljoprivrednim površinama bez obzira na pokrov u razdoblju od 15. prosinca do 15. ožujka;

2. gnojenje gnojnicom i gnojovkom raspodjelom po površini bez unošenja u tlo na svim poljoprivrednim površinama u razdoblju od 1. svibnja do 1. rujna.

Članak 11.

Zabranjena je primjena gnojidbenih proizvoda:

– na tlu zasićenom vodom,

– na tlu prekrivenom snježnim prekrivačem,

– na zamrznutom tlu,

– na poplavljenom tlu,

– na nepoljoprivrednim zemljištima,

– na 20 m udaljenosti od vanjskog ruba vode stajaćice,

– na 3 m udaljenosti od vanjskog ruba korita vodotoka širine korita 5 metara ili više,

– na nagnutim terenima uz vodotokove, s nagibom većim od 10% na udaljenosti manjoj od 10 m od vanjskog ruba korita vodotoka,

– pomiješanog s otpadnim muljem,

– podrijetlom s poljoprivrednih gospodarstava na kojima su utvrđene bolesti s uzročnicima otpornim na uvjete u gnojišnoj jami.

Članak 12.

1. Najveća dozvoljena količina primjene stajskog gnoja na poljoprivrednoj površini propisana je u Tablici 3. Dodatka I. ovoga Programa.

2. Iznimno od odredbi točke 1. ovoga članka, najveća dozvoljena količina stajskog gnoja prema graničnim vrijednostima može biti veća od one propisane u Tablici 3. Dodatka I. ovoga Programa, ukoliko se provodi kemijska analiza stajskog gnoja kojom su dobivene vrijednosti dušika, fosfora i kalija manje od vrijednosti prikazanih u Tablici 3. Dodatka I. ovoga Programa.

3. Kemijska analiza stajskog gnoja iz točke 2. ovog članka provodi se za sljedeće parametre:

– sadržaj suhe tvari stajskog gnoja,

– sadržaj ukupnog (N),

– sadržaj fosfora (P ₂ O ₅ ),

– sadržaj kalija (K ₂ O),

– pH stajskog gnoja.

4. Kemijska analiza iz točke 3. ovoga članka provodi se najmanje dva puta godišnje, a prije primjene stajskog gnoja na poljoprivredne površine.

Skladištenje i zbrinjavanje stajskog gnoja

Članak 13.

1. Stajski gnoj skladišti se na uređenim gnojištima: platoima za kruti stajski gnoj, gnojnim jamama, lagunama, jamama za gnojnicu, ili u drugim spremnicima (u daljem tekstu: spremnici).

2. Spremnici moraju biti vodonepropusni, tako da ne dođe do izlijevanja, ispiranja ili otjecanja stajskog gnoja u okoliš, kao i onečišćenja podzemnih i površinskih voda. Tekući dio stajskog gnoja mora biti prikupljen u vodonepropusne gnojne jame iz kojih ne smije biti istjecanja u podzemne ili površinske vode.

3. Spremnici moraju svojom veličinom zadovoljiti prikupljanje stajskog gnoja za šestomjesečno razdoblje.

4. Veličina spremnika za stajski gnoj, ovisno o vrsti domaće životinje i obliku stajskog gnoja, propisana je u Tablici 4. Dodatka I. ovoga Programa.

5. Iznimno od odredbi točke 4. ovoga članka, gnojne jame nije potrebno izgraditi ukoliko se kroz sustav i tehnologiju uzgoja domaćih životinja ne stvara gnojnica.

Članak 14.

1. Ako se gnojidba stajskim gnojem ne može provesti u skladu s člankom 9. točkom 1. zbog nedovoljnih poljoprivrednih površina te ukoliko se skladištenje stajskog gnoja ne može provesti u skladu s člankom 13. točkom 4. ovoga Programa, poljoprivredno gospodarstvo mora višak stajskog gnoja zbrinuti:

– gnojidbom poljoprivrednih površina drugog vlasnika na temelju ugovora,

– preradom stajskog gnoja u bioplin, kompost, supstrat i drugo na gospodarstvu ili na temelju višegodišnjeg ugovora,

– zbrinjavanjem stajskog gnoja na druge načine.

2. Poljoprivredno gospodarstvo mora posjedovati pismene dokaze o zbrinjavanju viška stajskog gnoja iz točke 1. ovoga članka.

3. Zbrinjavanje viška stajskog gnoja iz točke 1. ovoga članka provodi se u skladu s načelima dobre poljoprivredne prakse.

Razdoblje primjene

Članak 15.

Ovaj Program stupa na snagu 1. srpnja 2025. godine i donosi se za razdoblje od četiri godine od dana stupanja na snagu.

Završne odredbe

Članak 16.

Stupanjem na snagu ovoga Programa prestaje važiti III. Akcijski program zaštite voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla („Narodne novine“, broj 73/21).

Članak 17.

Ovaj Program objavit će se u Narodnim novinama.

POTPREDSJEDNIK VLADE

I MINISTAR

David Vlajčić

DODATAK I.

Tablica 1.: Pripadajući iznos UG po pojedinoj vrsti domaće životinje

Tablica 2.: Količina dušika u stajskom gnoju dobivenom godišnjim uzgojem domaćih životinja, preračunato na UG

Tablica 3.: Najveća  dozvoljena količina primjene stajskog gnoja na poljoprivrednoj površini

Tablica 4.: Veličina spremnika za stajski gnoj prema vrsti domaće životinje i obliku stajskog gnoja, za šestomjesečno razdoblje prikupljanja, u m ³

DODATAK II.

GRANIČNE VRIJEDNOSTI UNOSA DUŠIKA U TLO, PREMA BILJNIM VRSTAMA

DODATAK III.

EVIDENCIJA KORIŠTENJA GNOJIDBENIH PROIZVODA NA POLJOPRIVREDNOM GOSPODARSTVU