NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA
O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBRANI

I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje ovog Zakona sadržana je u odredbi članka 7. stavka 12., članka 47. i članka 81. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 85/10 – pročišćeni tekst i 5/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI

Člankom 47. stavkom 1. Ustava Republike Hrvatske propisano je da je vojna obveza i obrana Republike Hrvatske dužnost svih za to sposobnih državljana. Predloženim Zakonom uređuje se vojna obveza, kao i dužnosti i prava državljana u obrani.

Služenje vojnog roka, kao jedan od elemenata vojne obveze, provodilo se do 1. siječnja 2008., a vojna obveza sastojala se od novačke obveze, obveze služenja vojnog roka i obveze služenja u pričuvnom sastavu.

Novačka obaveza nastaje u kalendarskoj godini u kojoj novak navrši 18 godina života, tijekom koje se vrši uvođenje u vojnu evidenciju, zdravstveni pregledi, novačenje, stupanje na služenje vojnog roka te obveza odazivanja na pojedinačne ili opće pozive.

Broj registriranih novaka kretao se godišnje od 12 900 (1992. godine) do 29 971 (2002. godine), a broj upućenih na redovno služenje vojnog roka kretao se od 25 134 (1999. godine) do 2069 (2007. godine). Broj muških osoba koje su upisane u vojnu evidenciju u 2024. godini je 18 875.

Prelaskom na dragovoljno služenje vojnog roka odnosno na dragovoljno vojno osposobljavanje, brzo se smanjuju i kapaciteti za provedbu obuke. Već tijekom 2007. godine prestaju s radom središta – vojne lokacije u Puli i Koprivnici, a središta – vojne lokacije u Sinju i Šibeniku prestale su s radom 2008. godine. Središte za obuku pješaštva u Požegi je prelaskom na dragovoljno vojno osposobljavanje preimenovano u Središte za temeljnu vojnu obuku, a potom u Središte za obuku pješaštva i oklopništva, čija je bojna za temeljnu vojnu obuku i danas smještena u toj vojnoj lokaciji.

Svjedočimo porastu raznih vrsta ugroza, kao što su hibridna djelovanja, kibernetički napadi i druge ugroze. Potrebno je imati na umu prirodne i druge nesreće i katastrofe te klimatske promjene zbog kojih je u određenim situacijama potrebno brzo, učinkovito i organizirano djelovanje šire društvene zajednice u pomoći ugroženim dijelovima teritorija i stanovništva. Iako je krizne događaje teško prognozirati, Oružane snage Republike Hrvatske, bez obzira na procjene i prognoze, moraju uvijek biti spremne za izvršavanje svojih misija i zadaća.

Vlastite sposobnosti za obranu nacionalna su odgovornost, pri čemu je vojna osposobljenost profesionalnih vojnika i pričuvnih snaga jedan od najvažnijih aspekata spremnosti. Spremnost i osposobljenost djelatnog sastava naših Oružanih snaga nije upitna. Vrijeme potrebno za dostizanje spremnosti pričuvnika koji nisu služili vojni rok pa nemaju temeljnu vojnu obuku, može biti predugo u okolnostima mogućih kriza i sukoba.

Stoga je izuzetno važno da što veći broj vojnih obveznika stekne osnovne vojne vještine i znanja potrebna za suočavanje s potencijalnim prijetnjama.

Dragovoljno vojno osposobljavanje primarno se provodi radi pripreme kandidata za ulazak u djelatnu vojnu službu te je koncept obuke tako i osmišljen. Nakon temeljne vojne obuke, kandidati se upućuju u središta/postrojbe za obuku po specijalnostima.

Trenutno se temeljna vojna obuka provodi kroz dragovoljno vojno osposobljavanje u Središtu za obuku pješaštva i oklopništva Požega, koje u svojem sastavu ima bojnu za temeljnu vojnu obuku, čija je primarna zadaća obuka ročnika kroz dragovoljno osposobljavanje. Međutim, trenutni model dragovoljnog vojnog osposobljavanja ne osigurava dovoljan broj polaznika koji završavaju obuku i odlučuju se za daljnji angažman u vojnu službu.

Misija temeljnog vojnog osposobljavanja je obuka mlađe generacije vojnih obveznika novaka radi stjecanja potrebnih sposobnosti, znanja i vještina koje su jedan od uvjeta za prijam u djelatnu vojnu službu ili raspoređivanje u pričuvni sastav Oružanih snaga Republike Hrvatske. Kroz dokazane programe osposobljavanja ročnika, primjenom inovativnih ideja i suvremene tehnologije te uz potporu instruktora temeljno vojno osposobljavanje bit će posvećeno razvoju ročnika za uspješno izvršavanje vojničkih dužnosti i zaštiti nacionalnih interesa.

Namjera je uspostaviti i razviti temeljno vojno osposobljavanje radi tranzicije vojnih obveznika novaka u vojne obveznike ročnike, koji nakon uspješno završene obuke postaju razvrstani pričuvnici. Time stječu i jedan od uvjeta za sklapanje ugovora o vojničkoj službi te potencijalno pristupaju djelatnoj vojnoj službi. Tako bi se povećao broj sposobnih vojnih obveznika za ispunjavanje sve tri misije Oružanih snaga Republike Hrvatske, prvenstveno misije zaštite suvereniteta i neovisnosti Republike Hrvatske i obrane njezine teritorijalne cjelovitosti.

Temeljne vrijednosti vojnog osposobljavanja obuhvaćaju:

-Izvrsnost – Neprekidna težnja k najvišim standardima kroz kontinuirano usavršavanje i inovacije.

-Integritet – Izgradnja čvrstog karaktera temeljenog na odgovornosti, moralnim i etičkim načelima, pri čemu instruktori pružaju primjer ispravnog postupanja.

-Poštovanje – Jednako uvažavanje svih polaznika osposobljavanja, bez obzira na spol, nacionalnost ili vjeroispovijest.

-Timski rad – Snaga suradnje kroz zajednički rad, dijeljenje znanja i iskustava radi postizanja zajedničkih ciljeva.

-Predanost misiji i viziji – Motiviranost za ostvarenje izvanrednih rezultata, što je ključno za uspješan tijek i provedbu obuke.

Odluka o ponovnom uvođenju vojnog osposobljavanja, radi popune pričuvnog i djelatnog sastava prema dosadašnjem modelu, ključna je za razvoj temeljnog vojnog osposobljavanja. Predloženi model ne samo da bi sadržajno i kvalitativno ispunio postavljene kriterije, već bi i dalje služio kao temelj za inicijalnu obuku kandidata za prijem u vojnu službu. Njegova provedba omogućila bi ostvarenje ključnih ciljeva, prvenstveno popunu djelatnih i pričuvnih postrojbi Oružanih snaga Republike Hrvatske.

Popuna djelatnih postrojbi postigla bi se povećanjem broja zainteresiranih za sklapanje ugovora o vojnoj službi. Kroz kvalitetnu obuku i približavanje vojničkog života široj zajednici mladih, cilj je povećati atraktivnost vojnog poziva i potaknuti veći interes za služenje u Oružanim snagama Republike Hrvatske.

Razvojem vojne i sigurnosne kulture kod šire populacije te jačanjem svijesti o sigurnosti općenito, ali i sudjelovanju u obrani kao pravu i obvezi svakog pojedinca i cjelokupne zajednice, rast će svijest o važnosti obrane kao ukupnosti sigurnosti građana i opstojnosti države.

Uvođenjem temeljnog vojnog osposobljavanja proširit će se broj osoba upoznatih sa životom i radom u vojnoj organizaciji, a ostvarenjem postavljenih ciljeva ostvarit će se i promidžba vojnog poziva kao poželjnog odabira za službu u Oružanim snagama Republike Hrvatske.

Populacija osoba koje su završile neku vrstu vojnog osposobljavanja sve se više smanjuje, oslanja se još uvijek na populaciju sudionika Domovinskoga rata, bivšega djelatnog vojnog osoblja i ročnika koji su završili služenje vojnog roka do 31. prosinca 2007. Protokom vremena ova populacija će postati kritično mala i neće zadovoljiti potrebe popune pričuvnih postrojbi. Kako bi se ostvario cilj popune pričuvnih postrojbi Oružanih snaga Republike Hrvatske, neophodno je povećati broj osposobljenih državljana, što je u ovom slučaju ciljana populacija mladih osoba i uvođenje temeljnog vojnog osposobljavanja.

Temeljno vojno osposobljavanje obuhvaća obuku za zahtijevane vojne vještine i sposobnosti za dužnost strijelca streljačke specijalnosti u rodu pješaštva.

Polaznici temeljnog vojnog osposobljavanja po završetku obuke imat će razvijene temeljne vojne sposobnosti, znanja i vještine, temeljne vrijednosti Hrvatske vojske, stegovnu odgovornost te osjećaj pripadnosti Oružanim snagama Republike Hrvatske.

Kod ročnika će se razvijati osjećaj dužnosti i ponosa služenju Domovini, osnovne spoznaje o pravilima vojne službe, dužnostima te pravima i obvezama pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske, kao i spoznaje o značaju tjelesne i psihičke spremnosti za održavanje zdravlja, potreba za usvajanjem novih znanja i vještina, sposobnost pružanja samopomoći i uzajamne pomoći, osjećaj prava i obveze sudjelovanja u obrani Republike Hrvatske, očuvanje vrijednosti Domovinskoga rata te poštivanje i njegovanje tradicije hrvatskog vojnika, briga o svojim suradnicima te jačanje kohezije i solidarnosti. Uzimajući u obzir stavove mladih generacija i njihovu usmjerenost na osobni razvoj, obrazovanje, atraktivan posao, vlastitu dobrobit i moguću zaradu u odrasloj dobi, polaznicima temeljnog vojnog osposobljavanja potrebno je približiti vojni poziv kroz pogodnosti koje pripadnost Oružanim snagama Republike Hrvatske donosi.

Radi učinkovitijeg informiranja o vojnom pozivu i mogućnostima razvoja u djelatnoj i pričuvnoj službi, pristupilo se reorganizaciji postojećeg sustava timova te kontinuirano educiranje pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske koji sudjeluju u prezentiranju vojnog poziva.

Ovim Zakonom predlaže se da žene mogu pohađati dragovoljno temeljno vojno osposobljavanje.

Uvažavajući odredbu članka 47. stavka 2. Ustava Republike Hrvatske, osobama koje zbog svojih vjerskih ili moralnih nazora nisu pripravne sudjelovati u obavljanju vojničkih dužnosti u Oružanim snagama Republike Hrvatske, dopušten je prigovor savjesti te ovaj Zakon uređuje obvezu za te osobe i propisuje elemente vezano uz civilnu službu.

Uvođenje temeljnog vojnog osposobljavanja, neophodnog za sposobnost Hrvatske da odgovori na buduće ratne ugroze, otvara priliku za sveobuhvatno jačanje otpornosti države ne samo na ratne prijetnje, već i na širok spektar drugih kriza.

Stoga je ključno da se, uz temeljno vojno osposobljavanje, civilna služba organizira tako da dugoročno i strukturno podigne otpornost društva na niz potencijalnih ugroza s kojima ćemo se suočavati u budućnosti.

S tim ciljem će se civilna služba organizirati tako da civilni obveznici steknu potrebne vještine za jačanje otpornosti društva na sve vrste prijetnji, bilo da je riječ o ratnim, civilnim, prirodnim, tehnološkim ili drugim prijetnjama.

III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU OVOG ZAKONA

Za provedbu ovog Zakona sredstva se osiguravaju u državnom proračunu Republike Hrvatske.

IV. TEKST NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM   

NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA
O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBRANI

Članak 1.

U Zakonu o obrani („Narodne novine“, broj 73/13, 75/15, 27/16, 110/17 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 30/18, 70/19 i 155/23) u članku 5. stavku 2. točka 6. briše se.

Dosadašnja točka 7. postaje točka 6.

Članak 2.

U članku 8. točka 5. briše se.

Dosadašnja točka 6. postaje točka 5.

Članak 3.

  U članku 18. točka 2. briše se.

Dosadašnje točke 3., 4., 5., 6. i 7. postaju točke 2., 3., 4., 5. i 6.

Članak 4.

Članak 19. mijenja se i glasi:

„(1)Vojna obveza dužnost je svih za to sposobnih državljana Republike Hrvatske te obuhvaća osposobljavanje, pripremanje i sudjelovanje u obrani na organiziran način.

(2)Vojna obveza nastaje u kalendarskoj godini u kojoj državljanin Republike Hrvatske navršava 18 godina života.“.

Članak 5.

Članak 20. mijenja se i glasi:

„ (1)Vojna obveza državljaninu Republike Hrvatske prestaje:

- na kraju kalendarske godine u kojoj navršava 55 godina života (muškarac) odnosno 50 godina života (žena)

- ako je ocijenjen nesposobnim za vojnu službu

- na temelju otpusta iz hrvatskog državljanstva.

 (2)Iznimno od stavka 1. podstavka 1. ovog članka, vojna obveza prestaje višim časnicima i generalima/admiralima posljednjeg dana kalendarske godine u kojoj navršavaju 65 godina života.“.

Članak 6.

  Članak 21. mijenja se i glasi:

„ (1)Vojna obveza sastoji se od novačke obveze, temeljnog vojnog osposobljavanja odnosno civilne službe i služenja u pričuvnom sastavu Oružanih snaga. 

(2)Muškarci vojni obveznici podliježu novačkoj obvezi i obvezi temeljnog vojnog osposobljavanja odnosno civilne službe i obvezi služenja u pričuvnom sastavu u skladu s odredbama ovog Zakona.

 (3)Žene vojni obveznici ne podliježu novačkoj obvezi, ali mogu dragovoljno pohađati temeljno vojno osposobljavanje.“.  

Članak 7.

  Iza članka 21. dodaju se članci 21.a, 21.b, 21.c, 21.d, 21.e, 21.f, 21.g, 21.h, 21.i, 21.j, 21.k, 21.l, 21.lj, 21.m, 21.n, 21.o, 21.p, 21.r, 21.s, 21.t, 21.u, 21.v i 21.z koji glase:

„Članak 21.a

(1) Vojni obveznici u pravilu izvršavaju vojnu obvezu u Oružanim snagama.

(2) Stupanjem u Oružane snage vojni obveznik postaje vojnom osobom, a status vojne osobe gubi otpustom iz Oružanih snaga.

(3) Vojni obveznik ima status vojne osobe:

- pri dolasku u Oružane snage na putu od mjesta prebivališta odnosno boravišta do mjesta u koje se treba javiti nadležnom tijelu, a pri povratku na putu od mjesta u kojem je izvršio vojnu obvezu do mjesta prebivališta odnosno boravišta

- ako boravi u inozemstvu pri dolasku u Oružane snage na putu od granice Republike Hrvatske do mjesta u koje se treba javiti nadležnom tijelu, a pri povratku na putu od mjesta u kojem je izvršio vojnu obvezu do granice Republike Hrvatske.

Članak 21.b

(1) Državljani Republike Hrvatske uvode se u vojnu evidenciju u kalendarskoj godini u kojoj navršavaju 18 godina života.

(2) Državljani Republike Hrvatske koji iz bilo kojih razloga nisu uvedeni u vojnu evidenciju u kalendarskoj godini u kojoj su navršili 18 godina života uvode se u vojnu evidenciju do prestanka vojne obveze iz članka 20. ovog Zakona.

(3) Žene vojni obveznici uvode se u vojnu evidenciju kod dragovoljne prijave na temeljno vojno osposobljavanje.

(4)Evidenciju vojnih obveznika vodi:

- područni odjel za poslove obrane za vojne obveznike koji imaju prebivalište na području njegove nadležnosti

- ustrojstvena jedinica Ministarstva obrane nadležna za vojnu obvezu za vojne obveznike koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj.

Članak 21.c

(1) Novak koji boravi u inozemstvu od rođenja ili je s roditeljima otišao boraviti u inozemstvo prije nastanka novačke obveze, dužan je u kalendarskoj godini u kojoj navršava 18 godina života prijaviti se diplomatskoj misiji ili konzularnom uredu Republike Hrvatske radi uvođenja u vojnu evidenciju.

(2) Novak koji boravi u inozemstvu i iz bilo kojeg razloga nije uveden u vojnu evidenciju u Republici Hrvatskoj dužan je prijaviti se nadležnoj diplomatskoj misiji odnosno konzularnom uredu Republike Hrvatske najkasnije do navršenih 29 godina života.

(3) Za novaka koji je regulirao obvezu vojnog osposobljavanja u inozemstvu, uz prijavu dostavlja se i potvrda nadležnog tijela države u kojoj je regulirao obvezu vojnog osposobljavanja.

(4) Diplomatska misija odnosno konzularni ured Republike Hrvatske prijavu i dokumentaciju iz stavaka 1., 2. i 3. ovog članka dostavlja ustrojstvenoj jedinici Ministarstva obrane nadležnoj za vojnu obvezu.

Članak 21.d

(1) Evidencija vojnih obveznika vodi se u pravilu u računalno-informacijskom sustavu uz jedinstvenu primjenu elektroničke obrade podataka i na propisanim obrascima.

(2) Vođenje vojne evidencije iz stavka 1. ovog članka uredit će uputom ustrojstvena jedinica Ministarstva obrane nadležna za vojnu obvezu.  

( 3) Vojni obveznik obvezan je nadležni područni odjel za poslove obrane obavijestiti o promjeni podataka u vezi sa zdravstvenim stanjem, zvanjem i stupnjem obrazovanja, zanimanjem i zaposlenjem te dostaviti dokaz o nastaloj promjeni u roku od 30 dana od nastanka promjene.

(4) Prijava promjene iz stavka 3. ovog članka može se dostaviti preporučenom pošiljkom odnosno elektroničkim putem nadležnom područnom odjelu za poslove obrane.

(5)Novak koji se radi uvođenja u vojnu evidenciju prijavi diplomatskoj misiji odnosno konzularnom uredu Republike Hrvatske popunjava prijavu s potrebnim podacima.

(6)Ministarstvo obrane putem Ministarstva unutarnjih poslova najmanje jedanput godišnje ažurira evidenciju prebivališta i boravišta vojnih obveznika.

(7) Ako je novak, ročnik ili pričuvnik pravomoćno osuđen, prvostupanjski sud će prijepis pravomoćne osuđujuće presude dostaviti nadležnom područnom odjelu za poslove obrane u kojem se osuđenik vodi u vojnoj evidenciji.

Članak 21.e

(1) Pozivanje vojnih obveznika na izvršavanje vojne obveze provode nadležni područni odjeli za poslove obrane pojedinačnim i općim pozivom.

(2) Pojedinačni poziv dostavlja se na adresu prebivališta ili boravišta vojnog obveznika i sadrži podatke o mjestu, vremenu i razlogu pozivanja.

(3) Opći poziv objavljuje se u sredstvima javnog priopćavanja ili na drugi prikladan način.

(4) Pojedinačni poziv, osim poziva za mobilizaciju, dostavlja se vojnom obvezniku u pravilu 30 dana prije početka izvršavanja vojne obveze.

(5) Vojni obveznik kojega nadležni područni odjel za poslove obrane pozove na izvršavanje vojne obveze obvezan je javiti se naznačenom tijelu u mjestu i vremenu navedenim u pojedinačnom ili općem pozivu, sa stvarima i ispravama navedenim u pozivu.

(6) Vojni obveznik koji je zbog bolesti ili drugog opravdanog razloga spriječen doći na mjesto i u vrijeme određeno u pojedinačnom pozivu, obvezan je odmah nakon primitka poziva o tome obavijestiti područni odjel za poslove obrane koji mu je uputio poziv.

Članak 21.f

Osobu koja je podnijela zahtjev za otpust iz hrvatskog državljanstva ne poziva se na izvršavanje vojne obveze do izvršnosti rješenja kojim se odlučuje o zahtjevu za otpust, osim novaka koji u toj kalendarskoj godini navršava 30 godina života.

Članak 21.g

(1) Novačka obveza nastaje u kalendarskoj godini u kojoj državljanin Republike Hrvatske navršava 18 godina života i traje do stupanja na temeljno vojno osposobljavanje ili civilnu službu odnosno isteka 30 godina života ili do prestanka vojne obveze u skladu s odredbama ovog Zakona.

(2) Za vrijeme novačke obveze novak podliježe uvođenju u vojnu evidenciju, zdravstvenim i drugim pregledima, stupanju na temeljno vojno osposobljavanje odnosno civilnu službu te odazivu na opći ili pojedinačni poziv.

Članak 21.h

(1) Nadležni područni odjel za poslove obrane poziva i upućuje novake na zdravstvene i druge preglede na temelju plana zdravstvenih pregleda koje donosi ustrojstvena jedinica Ministarstva obrane nadležna za vojnu obvezu.

(2) Na zdravstvene i druge preglede se ne upućuju novaci koji boluju od neizlječive bolesti, imaju tjelesne mane ili nedostatke odnosno nesposobni su za vojnu službu.

(3)Zdravstveni i drugi pregledi vojnih obveznika provode se u Ministarstvu obrane ili u ovlaštenim zdravstvenim ustanovama koje odredi ministar nadležan za zdravstvo.

(4)Ocjena sposobnosti za vojnu službu može biti:

-  sposoban za vojnu službu

- nesposoban za vojnu službu.

(5)Mjerila i postupke za ocjenu zdravstvene sposobnosti novaka i ročnika pravilnikom propisuje ministar obrane uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za zdravstvo.

Članak 21.i

(1)Ocjenu sposobnosti novaka za vojnu službu, nadležni područni odjel za poslove obrane upisuje u vojnu iskaznicu i ostale evidencijske dokumente.

(2) Osobu kojoj je prestala vojna obveza jer je ocijenjena nesposobnom za vojnu službu, može se uputiti na revizijski pregled radi provjere sposobnosti za vojnu službu.

(3) Osoba iz stavka 2. ovog članka koja na revizijskom pregledu bude ocijenjena sposobnom za vojnu službu, podliježe temeljnom vojnom osposobljavanju do navršenih 30 godina života, odnosno obvezi služenja u pričuvnom sastavu ako je starija od 30 godina života.

Članak 21.j

(1) Na temeljno vojno osposobljavanje ne upućuje se novak:

- koji je pravomoćno osuđen na kaznu maloljetničkog zatvora ili na kaznu zatvora koja nije zamijenjena uvjetnom osudom ili radom za opće dobro

- kojem je izrečena mjera obveznog psihijatrijskog liječenja ili obveznog liječenja od ovisnosti i prisilnog smještaja u zdravstvenoj ustanovi

- protiv kojeg je pokrenut kazneni postupak zbog kaznenog djela za koje se goni po službenoj dužnosti.

(2) Novak iz stavka 1. ovog članka, upućuje se na temeljno vojno osposobljavanje nakon izdržane kazne zatvora, nakon uvjetnog puštanja, nakon obustave odgojne ili sigurnosne mjere, odnosno nakon pravomoćno okončanog kaznenog postupka, a najkasnije do navršenih 30 godina života.

Članak 21.k

(1) Obveze temeljnog vojnog osposobljavanja oslobađa se novak:

-koji je ocijenjen nesposobnim za vojnu službu

-koji se na temelju ugovora s Ministarstvom obrane najmanje dvije godine obrazovao za kadeta u Republici Hrvatskoj i inozemstvu, kojim stječe vojna znanja i vještine

-koji je stekao hrvatsko državljanstvo naturalizacijom ili prirođenjem, ako je u državi čiji je bio građanin regulirao obvezu vojnog osposobljavanja

-koji osim hrvatskog ima i strano državljanstvo, a regulirao je obvezu vojnog osposobljavanja u inozemstvu

-polaznik policijske škole Ministarstva unutarnjih poslova koji je podnio zahtjev za oslobađanje obveze temeljnog vojnog osposobljavanja

-zaređeni svećenik, đakon i redovnik koji se zavjetovao te osoba istoga statusa vjerskih zajednica u Republici Hrvatskoj koja je podnijela zahtjev za oslobađanje od obveze temeljnog vojnog osposobljavanja.

(2) Osobe iz stavka 1. podstavaka 2., 3., 4., 5. i 6. ovog članka, zahtjev za oslobađanje od obveze temeljnog vojnog osposobljavanja podnose nadležnom područnom odjelu za poslove obrane osobno preporučenom pošiljkom odnosno elektroničkim putem.

(3) Uz zahtjev za oslobađanje obveze temeljnog vojnog osposobljavanja osobe iz stavka 1. ovog članka, obvezne su priložiti dokaz o činjenicama na kojima temelje svoj zahtjev.

Članak 21.l

(1) Novak koji je upisan na visoko učilište u smislu zakona kojim se uređuje visoko obrazovanje i znanstvena djelatnost, odmah nakon upisa, a najkasnije do 31. listopada tekuće godine, obvezan je dostaviti nadležnom područnom odjelu za poslove obrane potvrdu o upisu u svaku nastavnu godinu radi odgode upućivanja na temeljno vojno osposobljavanje, a najkasnije do 30. rujna kalendarske godine u kojoj novak navršava 29 godina života.

(2)Novaku se, radi sudjelovanja na svjetskim i europskim prvenstvima, međunarodnim natjecanjima i državnim prvenstvima, može na osobni zahtjev i na zahtjev Hrvatskog olimpijskog odbora, odnosno nacionalnog sportskog saveza, odgoditi temeljno vojno osposobljavanje najdulje do jedne godine, a najkasnije do 30. rujna kalendarske godine u kojoj novak navršava 29 godina života.

(3)O odgodi temeljnog vojnog osposobljavanja odlučuje nadležni područni odjel za poslove obrane.

(4)Protiv odluke iz stavka 3. ovog članka nije dopuštena žalba, ali se može tužbom pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske.  

(5)       Visoki upravni sud Republike Hrvatske o tužbi će donijeti odluku u roku od 60 dana.

Članak 21.lj

(1) Temeljno vojno osposobljavanje može se odgoditi novaku na osobni zahtjev najdulje do 30. lipnja kalendarske godine u kojoj navršava 29 godina života.

(2) Temeljno vojno osposobljavanje može se odgoditi novaku:

-ako u njegovu kućanstvu nema drugog člana koji privređuje, najdulje godinu dana

-ako se zaposlio u svojstvu vježbenika ili se prvi put zaposlio, do završetka vježbeničkog staža odnosno isteka probnog rada, najdulje godinu dana

-ako su u njegovom kućanstvu samo članovi kojima je za svakodnevne životne potrebe prijeko potrebna pomoć i njega druge osobe, najdulje do 30. lipnja kalendarske godine u kojoj navršava 29 godina života

-ako se iz njegovog kućanstva u isto vrijeme na temeljno vojno osposobljavanje upućuju dva člana ili više njih, odnosno ako se jedan od njih nalazi na temeljnom vojnom osposobljavanju, dok se drugi član kućanstva ne vrati s temeljnog vojnog osposobljavanja

-ako ima određen datum za sklapanje braka, najdulje tri mjeseca

-ako očekuje rođenje djeteta do odlaska na temeljno vojno osposobljavanje odnosno za vrijeme temeljnog vojnog osposobljavanja, najdulje godinu dana

-ako je prije odlaska ili u vrijeme odlaska na temeljno vojno osposobljavanje nastupila smrt u njegovoj užoj obitelji, do idućeg roka za upućivanje

- ako je otvorio obrt ili samostalnu djelatnost, najdulje godinu dana od dana registracije obrta ili djelatnosti.

(3) Zahtjev za odgodu temeljnog vojnog osposobljavanja, podnosi se nadležnom područnom odjelu za poslove obrane u roku od osam dana od dana primitka poziva za temeljno vojno osposobljavanje osobno preporučenom pošiljkom, odnosno elektroničkim putem.

(4) Uz zahtjev za odgodu temeljnog vojnog osposobljavanja, novak je dužan priložiti:

-dokaz o nezaposlenosti ostalih članova obitelji

-ugovor o radu, odnosno rješenje o radnom odnosu, odnosno potvrdu nadležnog tijela o prijavi zdravstvenog i mirovinskog osiguranja, ako odgodu traži zbog zaposlenja u svojstvu vježbenika

-potvrdu ovlaštenog tijela za socijalnu skrb, ako su u njegovom kućanstvu samo članovi kojima je za svakodnevne životne potrebe prijeko potrebna pomoć i njega druge osobe

-potvrdu matičnog ili vjerskog ureda o određenom datumu za sklapanje braka

-izvadak iz matice umrlih

-potvrdu o registraciji obrta ili djelatnosti

-dokaz o trudnoći supruge.

(5) Uz zahtjev za odgodu temeljnog vojnog osposobljavanja u slučaju da su u isto vrijeme na temeljno vojno osposobljavanje pozvana dva člana istog kućanstva ili više njih, odnosno ako se jedan od njih već nalazi na temeljnom vojnom osposobljavanju, ne prilažu se dokazi, već to utvrđuje područni odjel za poslove obrane po službenoj dužnosti uvidom u evidenciju o vojnim obveznicima na temeljnom vojnom osposobljavanju.

(6) Odluka o zahtjevu za odgodu temeljnog vojnog osposobljavanja sadrži dan, mjesec i godinu do kada se odgađa temeljno vojno osposobljavanje.

Članak 21.m

(1) Novak može boraviti u inozemstvu do 30. lipnja kalendarske godine u kojoj navršava 29 godina života, a nakon toga se u roku od 30 dana mora javiti nadležnom područnom odjelu za poslove obrane.

(2) Novaka iz stavka 1. ovog članka područni odjel za poslove obrane upućuje na zdravstvene i druge preglede.

(3) Novaka koji bude ocijenjen sposobnim za vojnu službu, područni odjel za poslove obrane upućuje na temeljno vojno osposobljavanje do isteka gornje dobne granice vojnih obveznika koji podliježu temeljnom vojnom osposobljavanju.

Članak 21.n

(1) Novaka se upućuje na temeljno vojno osposobljavanje u skladu s odlukom ministra obrane i plana upućivanja novaka u Oružane snage koji donosi ministar obrane.

(2)Temeljno vojno osposobljavanje traje dva mjeseca .

Članak 21.o

(1) Novaka se upućuje na temeljno vojno osposobljavanje u kalendarskoj godini u kojoj navršava 19 godina života prema broju novaka koji odlukom određuje ministar obrane na temelju propisanih kriterija.

(2)Kriteriji iz stavka 1. ovog članka propisuju se pravilnikom iz članka 21.h stavka 5. ovog Zakona.

(3)Iznimno od stavka 1. ovog članka, na temeljno vojno osposobljavanje upućuju se i novaci stariji od 19 godina života, a najkasnije do navršene 30 godine života, u skladu s kriterijima i brojem novaka.

(4)Iznimno od stavaka 1. i 3. ovog članka, na temeljno vojno osposobljavanje mogu se uputiti novaci koji se dragovoljno prijave na temeljno vojno osposobljavanje u skladu s brojem novaka i kriterijima iz stavka 1. ovog članka, o čemu odluku donosi ustrojstvena jedinica Ministarstva obrane nadležna za vojnu obvezu.

(5) Novak se na temeljno vojno osposobljavanje javlja u Oružane snage u vrijeme naznačeno u pozivu za temeljno vojno osposobljavanje.

(6) Područni odjel za poslove obrane novaku povlači poziv za temeljno vojno osposobljavanje:

-ako mu se odgodi temeljno vojno osposobljavanje u skladu s odredbama ovog Zakona

-ako je nesposoban za vojnu službu

-ako dostavi dokaz da je u tekućoj godini upisan na visoko učilište

-ako mu je u međuvremenu odobrena civilna služba.

Članak 21.p

(1) Temeljno vojno osposobljavanje prekida se:

-ročniku koji je ocijenjen nesposobnim za vojnu službu

-ročniku protiv kojega je pokrenut kazneni postupak za djela za koja se goni po službenoj dužnosti

-ročniku zbog samovoljnog napuštanja postrojbe ili neopravdanog izostanka duljeg od pet dana.

(2) Odluku o prekidu temeljnog vojnog osposobljavanja donosi zapovjednik samostalne bojne, njemu ravne ili više razine.

(3) Odluka iz stavka 2. ovog članka upisuje se u vojnu iskaznicu i druge evidencijske dokumente.

(4) Odluka o prekidu temeljnog vojnog osposobljavanja, sadrži datum početka i datum prekida temeljnog vojnog osposobljavanja.

(5)Odluka o prekidu temeljnog vojnog osposobljavanja donosi se na temelju:

-odluke kojom je ročnik ocijenjen nesposobnim za vojnu službu

-uvjerenja nadležnog suda da je protiv ročnika pokrenut kazneni postupak za djelo za koje se goni po službenoj dužnosti

- izvješća vojne policije o nemogućnosti dovođenja ročnika koji zbog samovoljnog napuštanja postrojbe odnosno neopravdanog izostanka izbiva iz postrojbe dulje od pet dana jer je nedostupan.  

Članak 21.r

(1) Ročniku se može na osobni zahtjev prekinuti temeljno vojno osposobljavanje zbog smrti ili teške bolesti u obitelji, odnosno zbog katastrofa ili velikih nesreća, ako bi njegova obitelj bila dovedena u težak položaj zbog njegove odsutnosti, dok postoje razlozi, a najdulje jednu godinu.

(2) Ročniku se može na osobni zahtjev i na zahtjev ovlaštenog tijela, odlukom  prekinuti temeljno vojno osposobljavanje radi njegovog sudjelovanja na svjetskom ili europskom sportskom natjecanju, odnosno na olimpijskim igrama.

(3)Uz zahtjev za prekid temeljnog vojnog osposobljavanja ročnik prilaže:

-potvrdu zdravstvene ustanove o teškoj bolesti u obitelji, odnosno izvadak iz matice umrlih o smrti člana obitelji i mišljenje ovlaštenog tijela za socijalnu skrb da je zbog toga njegova obitelj dovedena u težak položaj, ako prekid temeljnog vojnog osposobljavanja traži zbog teškog položaja obitelji

-mišljenje ovlaštenog tijela za socijalnu skrb da je njegova obitelj zbog katastrofa ili velikih nesreća dovedena u težak položaj, ako prekid temeljnog vojnog osposobljavanja traži zbog posljedica katastrofe ili velike nesreće

-mišljenje ovlaštenog tijela za socijalnu skrb da je njegova obitelj dovedena u težak položaj, ako prekid temeljnog vojnog osposobljavanja traži zbog drugih nesreća koje su se dogodile u njegovoj obitelji.

(4) Odluka o prekidu temeljnog vojnog osposobljavanja ročniku donosi se na temelju potvrde ovlaštenog tijela ako je riječ o sportašu koji je ispunio norme za sudjelovanje na svjetskom ili europskom natjecanju, odnosno olimpijskim igrama te se trajanje prekida temeljnog vojnog osposobljavanja određuje prema vremenu utvrđenom za pripreme za natjecanje i natjecanje.

Članak 21.s

(1) Ročnika kod kojeg je nastala promjena zdravstvenog stanja koja utječe na njegovu sposobnost za vojnu službu nadležni liječnik upućuje na ocjenu sposobnosti za vojnu službu.

(2) Na temelju ocjene o zdravstvenoj nesposobnosti ročnika, zapovjednik samostalne bojne, njemu ravne ili više razine donosi odluku o prekidu temeljnog vojnog osposobljavanja te u vojnu iskaznicu upisuje temelj i datum prekida temeljnog vojnog osposobljavanja i otpusta iz Oružanih snaga.

Članak 21.t

(1) Ročnika koji je imao prekid temeljnog vojnog osposobljavanja u skladu s odredbama ovog Zakona nadležno zapovjedništvo ili postrojba u kojoj se nalazio na dan odsluženja odnosno prekida temeljnog vojnog osposobljavanja uputit će na dovršenje nakon prestanka razloga zbog kojih mu je prekinuto temeljno vojno osposobljavanje, a najkasnije do kraja kalendarske godine u kojoj navršava 30 godina života.

(2) Iznimno od stavka 1. ovog članka, ročnik se neće uputiti na dovršenje temeljnog vojnog osposobljavanja ako mu je do kraja temeljnog vojnog osposobljavanja ostalo manje od 10 dana.

(3) Ročnik koji je imao prekid temeljnog vojnog osposobljavanja zbog razloga navedenih u ovom Zakonu, a koji nije regulirao obvezu temeljnog vojnog osposobljavanja u smislu stavaka 1. i 2. ovog članka, ponovno postaje novak i podliježe obvezama koje su propisane za novake.

Članak 21.u  

U temeljno vojno osposobljavanje ne računa se vrijeme:

-koje ročnik provede na liječenju i bolovanju zbog ozljede ili druge nesposobnosti izazvane u namjeri izbjegavanja vojne obveze

-kada ročnik samovoljno i neopravdano izostane iz postrojbe najmanje 24 sata

-koje ročnik provede u istražnom zatvoru.

Članak 21.v

  (1) Ročnika koji je odslužio temeljno vojno osposobljavanje ili kojemu je prekinuto temeljno vojno osposobljavanje iz Oružanih snaga otpušta zapovjedništvo ili postrojba u kojoj se nalazio na dan odsluženja odnosno prekida temeljnog vojnog osposobljavanja.

(2) Pri otpustu iz Oružanih snaga ročniku se uručuje vojna iskaznica u koju je upisan temelj i datum otpusta s temeljnog vojnog osposobljavanja.

Članak 21.z

(1) Na temeljno vojno osposobljavanje mogu se uputiti žene državljani Republike Hrvatske koje se prijave dragovoljno u ustrojstvenu jedinicu Ministarstva obrane nadležnu za vojnu obvezu najkasnije do 30. lipnja kalendarske godine u kojoj navršavaju 30 godina života.

(2) Na temeljno vojno osposobljavanje mogu se uputiti i državljani Republike Hrvatske stariji od 30 godina, ako su kandidati za ugovorne pričuvnike, za vojne specijaliste ili za kasni prijam u djelatnu vojnu službu.

(3) Postupak prijave i evidencije kandidata i upućivanje kandidata na temeljno vojno osposobljavanje te prava i obveze osoba na temeljnom vojnom osposobljavanju iz ovog Zakona pravilnikom propisuje ministar obrane.“.

Članak 8.

  Članak 22. briše se.

Članak 9.

  Članak 23. mijenja se i glasi:

„Hrvatski sabor može donijeti odluku o nepozivanju novaka na temeljno vojno osposobljavanje.“.

Članak 10.

Članak 24. mijenja se i glasi:

„(1) Osobama koje zbog svojih vjerskih ili moralnih nazora nisu pripravne sudjelovati u obavljanju vojničkih dužnosti u Oružanim snagama dopušten je prigovor savjesti i obveznici su civilne službe.

(2) Osobe iz stavka 1. ovog članka civilnu službu obavljaju tri mjeseca u tijelu nadležnom za civilnu zaštitu.

(3) Obavljanje civilne službe iz stavka 2. ovog članka počinje danom dolaska novaka u tijelo iz stavka 2. ovoga članka i od dana dolaska u tijelo novak postaje civilni ročnik.

(4) Iznimno od stavka 2. ovog članka obveznici civilne službe mogu obavljati civilnu službu u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave obavljajući poslove iz njihovog samoupravnog djelokruga koji su u funkciji: protupožarne i civilne zaštite, zaštite i unaprjeđenja prirodnog okoliša, komunalnog gospodarstva i održavanja javnih cesta.

(5) Civilna služba iz stavka 4. ovog članka traje četiri mjeseca.

(6) Osam sati provedenih u obavljanju civilne službe računa se kao jedan dan u civilnoj službi te će c ivilni obveznik u pravilu obavljati civilnu službu u mjestu u kojem boravi, a ako to nije moguće u mjestu koje je što bliže njegovom prebivalištu ili boravištu.

(7) Upućivanje osoba iz stavaka 2. i 4. ovog članka u civilnu službu određuje se u skladu s kriterijima iz članka 21.h stavka 5. ovog Zakona te na temelju njihova stupnja obrazovanja i stečenih vještina i kompetencija.

(8)Način obavljanja civilne službe u tijelu nadležnom za civilnu zaštitu te druga pitanja od značaja za obavljanje civilne službe iz stavka 2. ovog članka uredbom propisuje Vlada.

(9) Poslove iz stavka 4. ovog članka koje obavljaju obveznici civilne službe, način obavljanja poslova te druga pitanja od značaja za obavljanje civilne službe i način financiranja uredbom propisuje Vlada.

(10)Pravila obavljanja civilne službe iz stavka 2. ovog članka te program osposobljavanja civilnih ročnika za stjecanje ključnih vještina i razine spremnosti obveznika civilne službe pravilnikom propisuje ministar nadležan za civilnu zaštitu.

Članak 11.  

Iza članka 24. dodaju se članci 24.a, 24.b, 24.c, 24.d, 24.e, 24.f, 24.g, 24.h, 24.i, 24.j, 24.k, 24.l, 24.lj, 24.m, 24.n, 24.o, 24.p, 24.r, 24.s i 24.t koji glase:

„Članak 24.a

  (1) Nadležni područni odjel za poslove obrane dužan je novaka pri uvođenju u vojnu evidenciju upoznati s pravom da na temelju prigovora savjesti može podnijeti zahtjev za civilnu službu.

(2)Zahtjev za civilnu službu nadležnom područnom odjelu za poslove obrane može podnijeti novak nakon zdravstvenog pregleda, ročnik i pričuvnik.

(3)Zahtjev iz stavka 2. ovog članka, nadležni područni odjel za poslove obrane uz ocjenu sposobnosti iz članka 21.h stavka 4. ovog Zakona dostavlja tijelu nadležnom za civilnu zaštitu .

Članak 24.b

(1)Novak je dužan u zahtjevu za civilnu službu učiniti uvjerljivim vjerske ili moralne razloge zbog kojih traži civilnu službu.

(2)       Prilikom odlučivanja o zahtjevu iz stavka 1. ovog članka tijelo nadležno za civilnu zaštitu zatražit će mišljenje nadležnog područnog odjela za poslove obrane, koje ga je dužno dostaviti u roku od 10 dana.

(3)Tijelo nadležno za civilnu zaštitu o zahtjevu iz stavka 1. ovog članka odlučit će rješenjem u roku od 30 dana od dana zaprimanja urednog zahtjeva.

(4)Protiv rješenja iz stavka 3. ovog članka nije dopuštena žalba, ali se može tužbom pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske.  

(5)      Visoki upravni sud Republike Hrvatske o tužbi će donijeti odluku u roku od 60 dana.

Članak 24.c

 Rješenje iz članka 24.b stavka 3. ovog Zakona dostavlja se tijelu u kojem će osoba obavljati civilnu službu, nadležnom područnom odjelu za poslove obrane i novaku.

Članak 24.d

Dužnosti obavljanja civilne službe oslobađa se novak:

-koji je ocijenjen nesposobnim za vojnu službu

-koji je stekao hrvatsko državljanstvo naturalizacijom ili prirođenjem, ako je u državi čiji je bio državljanin regulirao obvezu vojnog osposobljavanja ili civilnu službu

  -koji osim hrvatskog ima i strano državljanstvo, a regulirao je obvezu vojnog osposobljavanja ili civilnu službu u inozemstvu.

Članak 24.e

(1) Na obavljanje civilne službe ne upućuje se novak:

-koji je pravomoćno osuđen na kaznu maloljetničkog zatvora ili kaznu zatvora zbog kaznenog djela, dok kaznu ne izdrži ili ne bude pušten na uvjetni otpust

-prema kojem je primijenjena odgojna mjera ili sigurnosna mjera obveznog psihijatrijskog liječenja, dok traje mjera koja je primijenjena

-protiv kojeg je pokrenut kazneni postupak zbog kaznenog djela za koje se goni po službenoj dužnosti dok postupak ne bude pravomoćno okončan.  

(2) Novak koji zbog razloga iz stavka 1. ovog članka nije upućen u civilnu službu, upućuje se na obavljanje civilne službe nakon izdržane kazne, nakon uvjetnog puštanja, nakon obustave odgojne ili sigurnosne mjere, odnosno nakon pravomoćno okončanog kaznenog postupka, a najkasnije do 30. lipnja kalendarske godine u kojoj navršava 30 godina života.

Članak 24.f

O postojanju smetnji iz članka 24.e ovog Zakona za upućivanje novaka na civilnu službu nadležna tijela dužna su dostaviti pisanu obavijest tijelu nadležno za civilnu zaštitu.

Članak 24.g

Obavljanje civilne službe može se na zahtjev novaka odgoditi najdulje do jedne godine, a najkasnije do 30. lipnja kalendarske godine u kojoj novak navršava 29 godina života:

-ako u zajedničkom kućanstvu nema drugog člana sposobnog za privređivanje, a prijeko je potrebno obaviti neodgodive poslove koji se bez njegove nazočnosti ne mogu obaviti bez znatne štete za kućanstvo

-ako u zajedničkom kućanstvu ima samo članove kojima je za svakodnevne životne potrebe prijeko potrebna pomoć i njega druge osobe

-ako se iz zajedničkog kućanstva u isto vrijeme upućuju na temeljno vojno osposobljavanje ili obavljanje civilne službe, dva ili više članova odnosno ako se neki od njih već nalaze na temeljnom vojnom osposobljavanju ili obavljanju civilne službe, dok se jedan od njih ne vrati s temeljnog vojnog osposobljavanja ili obavljanja civilne službe

-ako ima određen datum za sklapanje braka, najdulje tri mjeseca

-ako očekuje rođenje djeteta do odlaska na civilnu službu, odnosno za vrijeme civilne službe, najdulje godinu dana.

Članak 24.h

(1)Novaku se na osobni zahtjev i na zahtjev Hrvatskog olimpijskog odbora, odnosno nacionalnog sportskog saveza, može odgoditi civilna služba najviše do jedne godine, a najkasnije do 30. rujna kalendarske godine u kojoj novak navršava 29 godina života, radi sudjelovanja na svjetskim i europskim prvenstvima, međunarodnim natjecanjima i državnim prvenstvima.

(2) O zahtjevu za odgodu obavljanja civilne službe odlučuje tijelo nadležno za civilnu zaštitu.

(3)   U slučaju odbijanja zahtjeva za odgodu obavljanja civilne službe tijelo nadležno za civilnu zaštitu donosi rješenje.

  (4)Protiv rješenja iz stavka 3. ovog članka nije dopuštena žalba, ali se može tužbom pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske.

 (5)   Visoki upravni sud Republike Hrvatske o tužbi će donijeti odluku u roku od 60 dana.

Članak 24.i

(1) Novak koji je upisan na visoko učilište ne upućuje se na obavljanje civilne službe za vrijeme školovanja, najkasnije do 30. lipnja kalendarske godine u kojoj navršava 29 godina života.

(2) Novak koji je upisan na visoko učilište dužan je najkasnije do 31. listopada kalendarske godine dostaviti tijelu nadležnom za civilnu zaštitu potvrdu o upisu, odnosno o pohađanju visokog učilišta za tekuću nastavnu godinu.

(3) Novaka se na osobni zahtjev upućuje na obavljanje civilne službe u utvrđenom razdoblju tako da mu obavljanje civilne službe istekne do početka nastave u idućoj školskoj godini na visokom učilištu na koje je upisan.

Članak 24.j

Tijelo nadležno za civilnu zaštitu novaku će odbiti zahtjev za civilnu službu:

- ako je pravomoćnom presudom utvrđeno da je podnositelj zahtjeva počinio kazneno djelo uporabom oružja

- ako podnositelj zahtjeva posjeduje oružje, osim osoba koje imaju izdan oružni list za držanje oružja kao uspomene

- ako podnositelj zahtjeva nije naveo traži li civilnu službu zbog vjerskih ili moralnih nazora, a to nije učinio ni u roku u koje ga je tijelo nadležno za civilnu zaštitu pozvalo da u tom smislu dopuni svoj zahtjev.

Članak 24.k

(1) Novak koji prije upućivanja u civilnu službu pisano izjavi da više ne odbija sudjelovati u obavljanju vojničkih dužnosti u Oružanim snagama, upućuje se na temeljno vojno osposobljavanje.

  (2) Tijelo nadležno za civilnu zaštitu u tom će slučaju ukinuti rješenje kojim je novaku usvojen zahtjev za civilnu službu, o čemu obavještava nadležni područni odjel za poslove obrane.

  (3) Protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može tužbom pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske.

 (4) Visoki upravni sud Republike Hrvatske o tužbi će donijeti odluku u roku od 60 dana.

Članak 24.l

(1)Ako je zahtjev za civilnu službu podnio ročnik tijekom temeljnog vojnog osposobljavanja, odnosno pričuvnik nakon uručenja poziva za vojnu službu, tijelo nadležno za civilnu zaštitu dužno je riješiti zahtjev u roku od 30 dana od dana primitka urednog zahtjeva.

(2)Ako tijelo nadležno za civilnu zaštitu odobri zahtjev za civilnu službu, ovlašteni zapovjednik dužan je odmah, a najkasnije u roku od osam dana od dana primitka odluke tijela nadležnog za civilnu zaštitu otpustiti ročnika iz Oružanih snaga.

 (3) Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može tužbom pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske.

(4) Visoki upravni sud Republike Hrvatske o tužbi će donijeti odluku u roku od 60 dana.

Članak 24.lj

Obavljanje civilne službe prekida se civilnom ročniku:

-kojeg je nadležno tijelo tijekom obavljanja civilne službe ocijenilo nesposobnim za vojnu službu

-protiv kojega je pokrenut kazneni postupak za djela za koja se goni po službenoj dužnosti

-koji samovoljno i neopravdano izostane s civilne službe neprekidno dulje od 10, ali ne dulje od 30 dana.

Članak 24.m

(1) Rješenje o prekidu civilne službe donosi tijelo nadležno za civilnu zaštitu.

(2) Iznimno, obavljanje civilne službe ne prekida se civilnom ročniku koji je pravomoćnom presudom osuđen na kaznu maloljetničkog zatvora ili na kaznu zatvora do dvije godine i kojemu do kraja civilne službe nije ostalo više od 30 dana.

 (3) Protiv rješenja iz stavka 1. ovog članka nije dopuštena žalba, ali se može tužbom pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske.

(4) Visoki upravni sud Republike Hrvatske o tužbi će donijeti odluku u roku od 60 dana.

Članak 24.n

(1) Civilnom ročniku koji je ocijenjen privremeno nesposobnim za vojnu službu može se jedanput prekinuti civilna služba.

(2) Civilni ročnik, kojemu bi i drugi put trebalo prekinuti civilnu službu zbog toga što je ocijenjen privremeno nesposobnim za civilnu službu prevodi se u pričuvni sastav bez obzira na to koliko je vremena proveo na obavljanju civilne službe.

(3) Civilni ročnik koji je imao prekid civilne službe, u skladu s odredbama ovog Zakona, uputit će se na obavljanje civilne službe nakon prestanka razloga zbog kojih mu je prekinuto obavljanje civilne službe, a najkasnije do 30. lipnja kalendarske godine u kojoj navršava 29 godina života.

(4)Civilnom ročniku može se na osobni zahtjev prekinuti obavljanje civilne službe zbog smrti ili teške bolesti u obitelji, odnosno zbog katastrofa ili velikih nesreća ako bi njegova obitelj bila dovedena u težak položaj zbog njegove odsutnosti dok postoje ti razlozi, a najdulje jednu godinu.

Članak 24.o

  (1) Civilnom ročniku, vrhunskom sportašu, može se na osobni zahtjev i na zahtjev Hrvatskog olimpijskog odbora, odnosno nacionalnog sportskog saveza, privremeno prekinuti obavljanje civilne službe radi njegovog sudjelovanja na svjetskim i europskim prvenstvima, međunarodnim natjecanjima i državnim prvenstvima, do završetka natjecanja odnosno prvenstva. 

(2) O razlozima za prekid civilne službe civilni ročnik izvješćuje ovlaštenu osobu u tijelu gdje obavlja civilnu službu, a zahtjev za prekid civilne službe podnosi tijelu nadležnom za civilnu zaštitu koje o tome donosi odluku.  

(3)  U slučaju odbijanja zahtjeva za privremeni prekid obavljanja civilne službe tijelo nadležno za civilnu zaštitu donosi rješenje.

(4) Protiv rješenja iz stavka 3. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može tužbom pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske.

(5) Visoki upravni sud Republike Hrvatske o tužbi će donijeti odluku u roku od 60 dana.

(6) Odluku o upućivanju na civilnu službu civilnog ročnika kojem je prekinuto obavljanje civilne službe donosi tijelo nadležno za civilnu zaštitu.

(7) Odlukom iz stavka 6. ovog članka se određuje vrijeme pristupanja daljnjem obavljanju civilne službe, vrijeme trajanja civilne službe i tijelo u kojem će obavljati civilnu službu.

(8) Civilnog ročnika kojemu je prekinuto obavljanje civilne službe, tijelo nadležno za civilnu zaštitu ne upućuje na obavljanje civilne službe ako mu je do kraja obavljanja civilne službe ostalo manje od 30 dana te se prevodi u pričuvni sastav s danom prekida civilne službe.

Članak 24.p

(1) U vrijeme obavljanja civilne službe ne ubraja se svaki dan samovoljnog i neopravdanog izostanka s civilne službe, svaki dan u kojem civilni ročnik neopravdano odbija obavljati poslove u tijelu u koje je upućen na obavljanje civilne službe.

(2) Ako osoba, bez opravdanog razloga niti osam dana od kada je to morao učiniti ne počne obavljati civilnu službu ili ako neopravdano izostane s civilne službe dulje od osam dana neprekidno, smatrat će se da je odustao od zahtjeva za civilnu službu.

(3) Tijelo nadležno za civilnu zaštitu donijet će rješenje o prestanku civilne službe i obavijestiti o tome nadležni područni odjel za poslove obrane, koji će u prvom sljedećem uputnom roku uputiti civilnog ročnika na odsluženje temeljnog vojnog osposobljavanja.

(4) Protiv rješenja iz stavka 3. ovog članka nije dopuštena žalba, ali se može tužbom pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske.  

(5) Visoki upravni sud Republike Hrvatske o tužbi će donijeti odluku u roku od 60 dana.

Članak 24.r

  Civilni ročnik dužan je pravodobno dolaziti u tijelo u kojem obavlja civilnu službu te savjesno obavljati poslove koji su mu povjereni, kao i pridržavati se uputa u radu osobe zadužene za praćenje njegova rada.

Članak 24.s

(1) Civilni ročnik za vrijeme civilne službe ima pravo na neoporezivu novčanu naknadu koja se određuje uredbom iz članka 24. ovog Zakona.

(2) Civilni ročnik za vrijeme obavljanja civilne službe ostvaruju pravo na zdravstvenu zaštitu, obvezno zdravstveno osiguranje i prava u slučaju stradanja, oboljenja ili pogoršanja bolesti za vrijeme civilne službe.

(3) Civilni ročnik ima pravo na izvanredni dopust u trajanju od pet dana u slučaju sklapanja braka, rođenja djeteta, smrti člana uže obitelji i u drugim osobito opravdanim slučajevima do pet dana.

(4) Odluku o provedbi stavaka 2. i 3. ovog članka donosi ovlaštena osoba u tijelu za praćenje rada civilnog ročnika i o tome obavještava tijelo nadležno za civilnu zaštitu .

(5) Civilni ročnik za vrijeme obavljanja civilne službe ima pravo na zaštitnu odjeću i na smještaj u skladu sa uredbom iz članka 24. stavka 9. ovog Zakona.

Članak 24.t

(1) Ministarstvo obrane vodi evidenciju o obveznicima civilne službe.

(2) Obveznicima civilne službe iskaznicu civilne službe izdaje ministarstvo nadležno za civilnu zaštitu.

  (3) Iskaznica iz stavka 2. ovog članka je javna isprava kojom obveznik civilne službe dokazuje obavljanje civilne službe i svoj status dok je u civilnoj službi.“.

Članak 12.

Članak 25. mijenja se i glasi:

„ (1) Pričuvni sastav Oružanih snaga dijeli se na ugovornu i mobilizacijsku pričuvu, a mobilizacijska pričuva na nerazvrstanu i razvrstanu pričuvu.

  (2) Razvrstani pričuvnik je vojni obveznik koji je odslužio vojni rok, temeljno vojno osposobljavanje ili je bio na dragovoljnom vojnom osposobljavanju ili u djelatnoj vojnoj službi te mu je određena vojnostručna specijalnost.

  (3) Razvrstanim pričuvnicima, prema potrebama popune Oružanih snaga, određuje se i priopćava ratni raspored u Oružanim snagama te ih se prema utvrđenim planovima poziva na službu u Oružane snage radi osposobljavanja, vježbi i drugih aktivnosti utvrđenih ovim Zakonom.

   (4) Razvrstani pričuvnici mogu biti pozvani na službu u Oružane snage radi osposobljavanja i vježbi.

   (5) Program osposobljavanja i vježbi za razvrstane pričuvnike iz stavka 3. ovog članka donosi načelnik Glavnog stožera uz prethodnu suglasnost ministra obrane.

   (6) Razvrstane pričuvnike na osposobljavanje i vježbe iz stavka 4. ovog članka poziva ustrojstvena jedinica Ministarstva obrane nadležna za vojnu obvezu na temelju zahtjeva Oružanih snaga.

   (7) Na službu iz stavka 4. ovog članka ne upućuju se trudnice, majke, samohrani roditelji odnosno skrbnici s jednim djetetom ili više djece mlađe od 14 godina te osobe koje skrbe o nemoćnim osobama.

 (8) Način određivanja ratnog rasporeda i izdavanja osobne vojne opreme, način čuvanja, održavanja i vraćanja pravilnikom propisuje ministar obrane.

 (9)Tijela državne uprave i druga državna tijela te upravna tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave obvezna su prilikom zapošljavanja na neodređeno vrijeme na temelju javnog natječaja i prilikom zapošljavanja na određeno vrijeme na temelju oglasa dati prednost pod jednakim uvjetima nezaposlenom razvrstanom pričuvniku iz stavka 2. ovog članka.“.

Članak 13.  

Članak 25.a mijenja se i glasi:

„(1) Obvezi služenja u pričuvnom sastavu podliježu:

-vojni obveznici koji su odslužili temeljno vojno osposobljavanje

-vojni obveznici koji su uspješno završili dragovoljno vojno osposobljavanje

-vojni obveznici koji su odslužili vojni rok

-djelatne vojne osobe po prestanku službe.

 (2) Uz osobe iz stavka 1. ovog članka obvezi služenja u pričuvnom sastavu podliježu:

-vojni obveznici uvedeni u vojnu evidenciju i stariji od 30 godina života koji nisu odslužili temeljno vojno osposobljavanje ili nisu završili program dragovoljnog vojnog osposobljavanja

-vojni obveznici koji su na drugi način regulirali vojno osposobljavanje.

 (3)Pričuvnici se mogu pozvati na službu u Oružane snage nakon zdravstvenog i drugih pregleda, ocjene sposobnosti za vojnu službu te odgovarajućeg vojnog osposobljavanja.

  (4) Obvezi služenja u pričuvnom sastavu podliježu i ugovorni pričuvnici u skladu s pravilnikom iz članka 28. stavka 3. ovog Zakona.“.

Članak 14.  

Članak 25.b mijenja se i glasi:  

„(1) Pričuvnike poziva nadležni područni odjel za poslove obrane u Oružane snage radi smotriranja, vježbe, vojne izobrazbe i obuke (u daljnjem tekstu vježbe) i obavljanja drugih dužnosti vojne obveze.

(2) Program provođenja vježbi donosi načelnik Glavnog stožera uz prethodnu suglasnost ministra obrane.

  (3) U ratnom stanju i stanju neposredne ugroženosti pričuvnike se poziva u Oružane snage i radi mobilizacije.

  (4) Pozivanje pričuvnika u Oružane snage nalaže ministar obrane.“.

Članak 15.

     Iza članka 25.b dodaju se članci 25.c, 25.d, 25.e, 25.f, 25.g, 25.h, 25.i, 25.j, 25.k, 25.l, 25.lj, 25.m, 25.n, 25.o i 25.p koji glase:

„Članak 25.c  

(1) Zapovjedništvo ili postrojba Oružanih snaga podnosi ustrojstvenoj jedinici Ministarstva obrane nadležnoj za vojnu obvezu izvješće o sudjelovanju pričuvnika na vježbi na propisanom obrascu.

  (2) Zapovjedništvo ili postrojba Oružanih snaga dostavlja izvode iz službenih ocjena razvrstanog pričuvnika nadležnom područnom odjelu za poslove obrane koji izvod ulaže u dosje pričuvnika.

Članak 25.d  

(1)Razvrstanog pričuvnika kod kojeg je došlo do promjene zdravstvenog stanja nadležni područni odjel za poslove obrane upućuje odmah, a najkasnije u roku od osam dana nadležnoj liječničkoj komisiji na ocjenu sposobnosti za vojnu službu.

(2)Nadležna liječnička komisija iz stavka 1. ovog članka donosi odluku o ocjeni sposobnosti razvrstanog pričuvnika na temelju zdravstvene dokumentacije.

(3) Ako zdravstvena dokumentacija nije dostatna za donošenje ocjene sposobnosti za vojnu službu, nadležna liječnička komisija će od razvrstanog pričuvnika iz stavka 1. ovog članka zatražiti dodatnu dokumentaciju.

(4) Nadležna liječnička komisija upisuje ocjenu sposobnosti u vojnu iskaznicu razvrstanog pričuvnika.

(5) U skladu s utvrđenim zdravstvenim stanjem i potrebama Oružanih snaga nadležni područni odjel za poslove obrane može razvrstanom pričuvniku odrediti drugi rod odnosno struku.

Članak 25.e  

(1) Razvrstanom pričuvniku može se na osobni zahtjev odgoditi vježba zbog opravdanih obiteljskih i drugih razloga.

(2) Zahtjev za odgodu vježbe podnosi se nadležnom područnom odjelu za poslove obrane u roku od osam dana od dana primitka poziva za vježbu ili kada nastane razlog zbog kojeg se traži odgoda vježbe.

  (3) Odluku o odgodi vježbe nadležni područni odjel za poslove obrane dostavlja podnositelju zahtjeva i postrojbi ili zapovjedništvu Oružanih snaga u kojoj podnositelj zahtjeva ima ratni raspored.

Članak 25.f

(1) Vježba se odgađa razvrstanom pričuvniku:

  - ako je bolestan, do idućeg pozivanja nakon ozdravljenja

- ako se iz njegova kućanstva u isto vrijeme pozivaju na vježbu dva ili više članova, odnosno ako se neki od njih već nalazi na vježbi ili na temeljnom vojnom osposobljavanju, dok se drugi član kućanstva ne vrati s vježbe ili s temeljnog vojnog osposobljavanja

-ako u vrijeme vježbe polaže ispite ili ako bi odlaskom na vježbu bio spriječen završiti nastavnu godinu, dok takav razlog postoji

-ako bi zbog smrti ili teške bolesti u kućanstvu odnosno zbog katastrofa ili velikih nesreća kućanstvo bilo dovedeno u težak položaj njegovim odlaskom na vježbu, dok takvo stanje u kućanstvu traje najdulje godinu dana

-ako je neposredno prije odlaska ili u vrijeme odlaska na vježbu nastupila smrt u njegovu kućanstvu ili obitelji, do idućeg pozivanja na vježbu

-ako koristi rodiljni ili roditeljski dopust, dok takav razlog postoji

-ako ima određen datum za sklapanje braka u vrijeme održavanja vježbe, do idućeg pozivanja na vježbu.

  (2) Vježba koja traje dulje od tri dana može se iznimno odgoditi zbog neodgodivih potreba službe ako to zatraži tijelo državne uprave, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ili pravna osoba kod koje je pričuvnik zaposlen dok takva potreba postoji, najdulje tri mjeseca.

  (3) Vježba koja traje dulje od tri dana može se iznimno odgoditi poljoprivredniku i drugoj osobi koja samostalno obavlja gospodarsku djelatnost zbog neodgodivih poslova ili radova ako u njihovu kućanstvu nema drugog člana sposobnog za privređivanje, najdulje tri mjeseca.

(4)Uz zahtjev za odgodu vježbe nadležnom područnom odjelu za poslove obrane pričuvnik je dužan priložiti:

  -potvrdu izabranog doktora medicine primarne zdravstvene zaštite koja sadrži zdravstvenu dijagnozu i mišljenje o sposobnosti pričuvnika za vježbu, ako se odgoda traži zbog bolesti pričuvnika

-pisani dokaz s visokog učilišta o tome da bi pričuvnik odlaskom na vježbu u razdoblju kada je pozvan bio spriječen pristupiti polaganju ispita i ako bi dolaskom na vježbu bio spriječen završiti nastavnu godinu, ako se odgoda traži zbog toga što se nalazi na školovanju

- liječnički nalaz o teškoj bolesti ili izvadak iz matice umrlih odnosno mišljenje nadležnog tijela za socijalnu skrb o posljedicama katastrofe ili velike nesreće, ako se odgoda traži zbog smrti člana obitelji ili kućanstva, zbog teške bolesti člana kućanstva ili štete uzrokovane katastrofom ili velikom nesrećom, odnosno drugom nesrećom zbog koje bi kućanstvo pričuvnika bilo dovedeno u težak položaj

-potvrdu ustanove zdravstvenog osiguranja o korištenju rodiljnog ili roditeljskog dopusta za muškarca

-potvrdu matičnog ili vjerskog ureda da pričuvnik ima određen datum za sklapanje braka

-ako poljoprivrednik ili druga osoba koja samostalno obavlja gospodarsku djelatnost traži odgodu vježbe zbog neodgodivih poljoprivrednih radova odnosno gospodarske djelatnosti, uz zahtjev prilaže dokaz da u njegovu kućanstvu nema drugog člana sposobnog za obavljanje poljoprivrednih radova, odnosno gospodarske djelatnosti koji bi ga mogao zamijeniti dok traje vježba.

(5)Uz zahtjev pričuvnika za odgodu vježbe iz razloga što su iz njegovog kućanstva u isto vrijeme pozvana na vježbu dva člana ili više članova ili se jedan član već nalazi na vježbi, odnosno temeljnom vojnom osposobljavanju kada je na snazi obveza temeljnog vojnog osposobljavanja, ne prilažu se dokazi, već nadležni područni odjel za poslove obrane po službenoj dužnosti utvrđuje te činjenice uvidom u evidenciju o vojnim obveznicima pozvanim na vježbu, odnosno temeljno vojno osposobljavanje.

(6)Ako odgodu vježbe zbog neodgodivih potreba službe traži tijelo državne uprave, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ili pravna osoba kod koje je pričuvnik zaposlen, uz zahtjev za odgodu vježbe prilaže se obrazloženje o tome zašto se traži odgoda vježbe.

Članak 25.g  

(1) Nadležni područni odjel za poslove obrane neće pozvati na vježbu pričuvnika iz mjesta u kojemu se pojavila zarazna bolest, o čemu izvješćuje postrojbu odnosno zapovjedništvo Oružanih snaga koje je podnijelo zahtjev za pozivanje pričuvnika na vježbu.

(2) Podatke o vrsti i širenju zarazne bolesti nadležni područni odjel za poslove obrane pribavlja od nadležnih epidemioloških službi.

Članak 25.h  

(1) Pričuvnik koji ima ratni raspored i odlazi u inozemstvo na boravak dulji od 90 dana obvezan je prijaviti se nadležnom područnom odjelu za poslove obrane u kojem se vodi u evidenciji vojnih obveznika.

(2) Pričuvniku kojem je dostavljen poziv za izvršavanje vojne obveze nije dopušteno putovanje i odlazak na boravak u inozemstvo za vrijeme izvršenja vojne obveze.

Članak 25.i  

(1) Za vrijeme službe u Oružanim snagama radnopravni status pričuvnika koji je u radnom odnosu uređuje se zakonom kojim se uređuju radni odnosi.

(2) Pričuvnici pozvani na službu u Oružane snage imaju pravo na novčanu naknadu i na naknadu putnih troškova za vrijeme provedeno u službi u Oružanim snagama.

(3)    Visinu i načine isplate naknada iz stavka 2. ovog članka pravilnikom propisuje ministar obrane.

Članak 25.j  

(1) Vojni obveznici koji su zbog izvršavanja vojne obveze pozvani na službu u Oružane snage, imaju pravo na naknadu troškova za prijevoz sredstvima javnog prijevoza te osiguran smještaj i prehranu.

(2) Vojni obveznici imaju pravo na naknadu troškova javnog prijevoza u visini cijene karte najjeftinijeg javnog prijevoza i to pri dolasku u Oružane snage od mjesta prebivališta ili boravišta do mjesta u kojemu se trebaju javiti nadležnom tijelu, a pri povratku od mjesta u kojemu su izvršavali vojnu obvezu do mjesta prebivališta ili boravišta.

(3)Vojni obveznici koji su zaposleni, a pozvani su zbog izvršenja vojne obveze, imaju prava i dužnosti iz radnog odnosa u skladu s odredbama zakona kojim se uređuju radni odnosi.

(4)Pričuvnicima koji ostvaruju pravo na mirovinu ili novčanu naknadu zbog privremene nezaposlenosti pripada mirovina, odnosno novčana naknada i dok izvršavaju vojnu obvezu.

Članak 25.k  

(1) Nerazvrstani pričuvnik je vojni obveznik uveden u vojnu evidenciju, stariji od 30 godina, kojemu nije određena vojnostručna specijalnost.

(2) Nerazvrstani pričuvnici mogu biti pozvani na službu u Oružane snage nakon ocjene sposobnosti za vojnu službu i odgovarajućeg vojnog osposobljavanja.

(3) Program vojnoga osposobljavanja nerazvrstanih pričuvnika iz stavka 2. ovog članka donosi načelnik Glavnog stožera uz prethodnu suglasnost ministra obrane.

Članak 25.l  

(1) Vojna iskaznica je javna isprava kojom vojni obveznik dokazuje identitet dok izvršava vojnu obvezu.

(2) Vojnom iskaznicom svoj status dokazuje:

-ročnik na temeljnom vojnom osposobljavanju

-pričuvnik tijekom služenja u pričuvnom sastavu.

(3) Vojnu iskaznicu izdaje nadležni područni odjel za poslove obrane koji vojnog obveznika vodi u evidenciji.

(4) Iznimno od stavka 1. ovog članka, ročnicima i pričuvnicima koji izgube vojnu iskaznicu ili na drugi način ostanu bez nje, vojnu iskaznicu izdaje postrojba Oružanih snaga razine samostalne bojne, njoj ravne ili više razine.

  (5) Vojna iskaznica izdaje se:

-kandidatima pri pozivanju na temeljno vojno osposobljavanje

-kadetima i stipendistima nakon potpisivanja ugovora.

(6) Serija i broj vojne iskaznice upisuje se u očevidnik i osobni karton.

(7) Vojnu iskaznicu potpisuje i ovjerava nadležna osoba Ministarstva obrane, a potpisuje je i njezin imatelj.

Članak 25.lj  

(1) Vojni obveznik koji izgubi vojnu iskaznicu ili na drugi način ostane bez nje obvezan je u roku od osam dana od dana nestanka vojne iskaznice gubitak prijaviti nadležnom područnom odjelu za poslove obrane koji ga vodi u evidenciji odnosno tijelima iz ovog Zakona.

(2) Nadležni područni odjel za poslove obrane odnosno tijelo iz stavka 1. ovog članka izdaju vojnom obvezniku novu vojnu iskaznicu.

(3) Podaci o ratnom rasporedu u vojnoj iskaznici klasificirani su podaci.

Članak 25.m

  (1) Civilni ročnik koji obavi civilnu službu postaje civilni pričuvnik, a tijelo u kojem je civilni ročnik obavio civilnu službu će o tome dostaviti pisanu obavijest Ministarstvu obrane koje donosi odluku o prevođenju civilnog ročnika u pričuvni sastav te o tome obavještava tijelo nadležno za civilnu službu.

(2) Obvezi obavljanja civilne službe u pričuvnom sastavu podliježu osobe koje su obavile civilnu službu kao civilni ročnici, osobe koje su u skladu s ovim Zakonom na drugi način regulirale civilnu službu te osobe koje su na drugi način regulirale vojnu obvezu, a dobile su status civilnog pričuvnika.

(3) Pripadnici pričuvnog sastava iz stavka 1. ovog članka obveznici su civilne zaštite i sudjeluju u raznim oblicima njihove obveze, a u slučaju katastrofa ili velikih nesreća te ratnog stanja ili stanja neposredne ugroženosti obavljaju poslove na koje ih rasporede nadležna tijela za obranu i civilnu zaštitu.

Članak 25.n  

Civilni pričuvnici koji su zaposleni, dok izbivaju s posla zbog civilne službe ostvaruju prava na naknadu troškova prijevoza sredstvima javnog prometa, smještaj i prehranu te prava iz radnog odnosa kao i pričuvnici koji izbivaju s posla zbog vojne obveze.

Članak 25.o  

(1) Civilnom pričuvniku na njegov zahtjev tijelo nadležno za civilnu zaštitu odgađa civilnu službu:

-u slučaju bolesti, do idućeg pozivanja nakon ozdravljenja

-ako je neposredno pred odlazak ili u vrijeme odlaska u civilnu službu nastupila teška bolest ili smrt člana obitelji, odnosno zbog katastrofa ili velikih nesreća odnosno drugih nesreća u obitelji, do idućeg poziva na civilnu službu.

-ako bi obitelj bila dovedena u težak položaj njegovim odlaskom u civilnu službu, do idućeg poziva na civilnu službu.

(2 Civilna služba može se iznimno odgoditi zbog potreba službe, ako to zatraži tijelo ili pravna osoba u kojoj je civilni pričuvnik zaposlen dok takva potreba postoji, a najdulje za jednu godinu.

(3) U slučaju odbijanja zahtjeva za odgađanje obavljanja civilne službe tijelo nadležno za civilnu zaštitu donosi rješenje.

  (4) Protiv rješenja iz stavka 3. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može tužbom pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske.

(5) Visoki upravni sud Republike Hrvatske o tužbi će donijeti odluku u roku od 60 dana.

Članak 25.p

Novaka, civilnog ročnika i civilnog pričuvnika kod kojega je nastala promjena zdravstvenog stanja koja utječe na njegovu sposobnost za civilnu službu, može se na njegov zahtjev i po službenoj dužnosti uputiti na ocjenu sposobnosti za civilnu službu.“.

Članak 16.

Naslov iznad članka 26. i članak 26. brišu se.

Članak 17.

  Članak 27. mijenja se i glasi:

„(1) Ministarstvo obrane može s razvrstanim pričuvnicima koji su odslužili vojni rok, temeljno vojno osposobljavanje ili su bili na dragovoljnom vojnom osposobljavanju sklopiti ugovor na temelju kojeg imaju i druga prava i obveze u vezi sa služenjem u pričuvnom sastavu Oružanih snaga.

(2) Pričuvnici iz stavka 1. ovog članka moraju ispunjavati opće i posebne uvjete propisane za prijam u djelatnu vojnu službu, osim uvjeta dobi.

(3) Iznimno od stavaka 1. i 2. ovog članka, Ministarstvo obrane može s nerazvrstanim pričuvnikom sklopiti ugovor iz stavka 1. ovog članka.“.

Članak 18.  

U članku 28. stavak 2. mijenja se i glasi:

„(2) Pozivanje ugovornih pričuvnika obavlja se putem nadležnog područnog odjela za poslove obrane.“

Članak 19.  

U članku 33. stavku 2. riječi: „nadležne ustrojstvene jedinice Ministarstva obrane“ zamjenjuju se riječima: „nadležni područni odjeli za poslove obrane“.

Članak 20.  

Članak 35. mijenja se i glasi:

„(1) Obveznik iz članka 18. ovog Zakona mora se na poziv nadležnog područnog odjela za poslove obrane javiti na mjesto i u vremenu utvrđenom općim ili pojedinačnim pozivom.

(2) U pozivu iz stavka 1. ovog članka navodi se upozorenje kojim se poziva vojnog obveznika da, ako se ne odazove pozivu ili ne opravda svoj izostanak, može biti doveden u nadležni područni odjel za poslove obrane ili najbližu postrojbu Oružanih snaga.

(3) Ako se osoba iz stavka 1. ovog članka ne odazovu pozivu i ne opravda svoj izostanak, nadležni područni odjel za poslove obrane izdaje nalog policiji za njegovo dovođenje u nadležni područni odjel za poslove obrane ili najbližu postrojbu Oružanih snaga.

(4) Kažnjavanje u prekršajnom postupku obveznika iz stavka 1. ovog članka ne isključuje ispunjavanje obveza koje obveznik iz stavka 1. ovog članka ima u skladu s odredbama ovog Zakona.

Članak 21.

U članku 35.a stavku 2. riječi: „nadležnoj ustrojstvenoj jedinici Ministarstva obrane“ zamjenjuju se riječima: „nadležnom područnom odjelu za poslove obrane“.  

Članak 22.  

U članku 36. stavku 1. riječi: „Nadležne ustrojstvene jedinice Ministarstva obrane“ zamjenjuju se riječima: „Nadležni područni odjeli za poslove obrane“.

U stavku 2. riječi: „nadležne ustrojstvene jedinice Ministarstva obrane“ zamjenjuju se riječima: „nadležni područni odjeli za poslove obrane“.

Članak 23.

U članku 37. riječi: „nadležno tijelo Ministarstva obrane“ zamjenjuju se riječima: „nadležni područni odjel za poslove obrane“.

Članak 24.

  U članku 43. stavku 2. riječi: „dragovoljnom vojnom osposobljavanju“, zamjenjuju se riječima: „temeljnom vojnom osposobljavanju“.

Stavak 3. briše se.

Dosadašnji stavak 4. postaje stavak 3. i mijenja se i glasi:

„ (3) Ratni sastav Oružanih snaga, uz osobe iz stavka 2. ovog članka, čine i vojni obveznici mobilizirani u Oružane snage.“.

Članak 25.

Iza članka 80. dodaje se članak 80.a koji glasi:

„Članak 80.a

(1) Materijalno zbrinjavanje Ministarstva i Oružanih snaga obavlja se kroz razvoj, opremanje i modernizaciju sredstava naoružanja i vojne opreme i nevojnih materijalnih sredstava.

(2) Poslove iz stavka 1. ovog članka obavlja upravna organizacija Ministarstva u skladu s uredbom kojom se uređuje unutarnje ustrojstvo Ministarstva.

(3) Na čelu upravne organizacije iz stavka 2. ovog članka je ravnatelj koji je djelatna vojna osoba i kojeg imenuje i razrješava Vlada, na prijedlog ministra obrane na razdoblje od četiri godine i može biti ponovno imenovan.

(4) Ravnatelj za svoj rad odgovoran Vladi i ministru obrane.“.

Članak 26.

Članak 116. mijenja se i glasi:

„(1) Novčanom kaznom od 660,00 eura do 3.310,00 eura kaznit će se za prekršaj županija i Grad Zagreb ako nisu izradili plan djelovanja u ratu i stanju neposredne ugroženosti ( članak 81. stavci 2. i 3.).

  (2) Novčanom kaznom od 260,00 eura do 1.320,00 eura kaznit će se i odgovorna osoba u županiji i Gradu Zagrebu za prekršaj iz stavka 1. ovog članka.

  (3) Novčanom kaznom od 660,00 eura do 3.310,00 eura kaznit će se za prekršaj pravna i fizička osoba:

  1. ako bez odobrenja sustavima bespilotnih zrakoplova motri, snima i pristupa s kopna, mora i iz zraka vojnim lokacijama i građevinama (članak 96. stavak 1.)

2. ako bez odobrenja nadležnog tijela obavlja znanstvena ili druga istraživanja na područjima i lokacijama važnima za obranu Republike Hrvatske ili ako protivno zakonu rezultate istraživanja ustupi drugim osobama (članak 97. stavak 1. i 2.)

3. ako snima iz zraka bez odobrenja, ako zračne snimke ne dostavi na pregled prije njihove uporabe te ako umnožava, objavljuje, razmjenjuje putem interneta i iznosi snimke iz Republike Hrvatske bez odobrenja (članak 98. stavci 1., 6. i 8.).“.

Članak 27.

Članak 117. mijenja se i glasi:

„(1) Novčanom kaznom od 660,00 eura do 1.990,00 eura kaznit će se za prekršaj vlasnik odnosno korisnik vojne lokacije i građevine posebno važne za obranu ako ne postupa u skladu s uredbom Vlade koja propisuje kriterije za odabir, mjere za zaštitu te način označavanja lokacija i građevina iz članka 96. stavka 1. ovog Zakona odnosno pravilnikom ministra obrane koji uređuje način osiguranja vojnih lokacija i građevina iz članka 96. stavka 1. ovog Zakona (članak 96. stavci 4. i 5.).

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom od 260,00 eura do 1.320,00 eura kaznit će se i odgovorna osoba vlasnika odnosno korisnika vojne lokacije i građevine iz članka 96. stavka 1. ovog Zakona .“.

Članak 28.

  Članak 118. mijenja se i glasi:

„Novčanom kaznom od 390,00 eura do 1.320,00 eura kaznit će se za prekršaj odgovorna osoba:

1. ako ne ukloni neusklađenosti, provedbu mjera i radnji u skladu s planovima i drugim dokumentima, ako ne obustavi mjere i radnje koje nisu usklađene sa zakonom, planovima ili propisanim mjerama za obranu, ako ne podnese izvješće Inspektoratu, ako ne obustavi postupke i radnje kojima se dovode u opasnost životi i imovina (članak 88. stavci 3., 4., 5. i 6.)

2. ako stvara, obrađuje i prenosi klasificirane podatke informacijskim i komunikacijskim sustavima suprotno propisanim mjerama zaštite klasificiranih podataka (članak 94. stavak 1.)

3. ako ne postupa s klasificiranim podacima obrane na propisan način (članak 95. stavak 2.).“.

Članak 29.

Članak 119. mijenja se i glasi:

„Novčanom kaznom od 250,00 eura do 1.320,00 eura kaznit će se za prekršaj fizička osoba:

1. ako se bez opravdanog razloga ne odazove pozivu nadležnog tijela u vrijeme i na mjestu koji su naznačeni u pojedinačnom odnosno općem pozivu za sudjelovanje u vojnoj obvezi, radnoj obvezi, radnoj pomoći odnosno ustupanje materijalnog sredstva (članak 26. stavak 1.)

2. ako neovlašteno motri, snima i pristupa s kopna, mora i iz zraka vojnim lokacijama i građevinama posebno važnima za obranu i ostalim vojnim lokacijama i građevinama, osim vojnih lokacija i građevina koje se koriste zajedno s pravnim osobama u Republici Hrvatskoj (članak 88. stavak 1.).“.

Članak 30.  

Iza članka 119. dodaju se članci 119.a i 119.b koji glase:

„Članak 119.a

(1)Novčanom kaznom od 250,00 eura do 1.320,00 eura kaznit će se za prekršaj novak ako se bez opravdanog razloga ne odazove pozivu nadležnog tijela u vrijeme i na mjestu koji su naznačeni u pojedinačnom odnosno općem pozivu za  emeljno vojno osposobljavanje (članak 21.n stavak 1.).

(2)Za novaka iz stavka 1. ovoga članka koji se bez opravdanog razloga ne odazove pozivu na temeljno vojno osposobljavanje ovlašteni tužitelj za pokretanje prekršajnog postupka je nadležni područni odjel za poslove obrane.

Članak 119.b

(1) Novčanom kaznom od 250,00 eura do 1.320,00 eura kaznit će se za prekršaj civilni obveznik ako bez opravdanog razloga ne dođe u tijelo u vrijeme naznačeno u rješenju za obavljanje civilne službe, odnosno ako bez opravdanog razloga napusti civilnu službu (članak 24. stavci 2. i 4).

  (2) Za civilnog obveznika iz stavka 1. ovoga članka koji bez opravdanog razloga ne dođe u tijelo u vrijeme naznačeno u rješenju za obavljanje civilne službe, odnosno ako bez opravdanog razloga napusti civilnu službu ovlašteni tužitelj za pokretanje prekršajnog postupka je tijelo nadležno za civilnu zaštitu koje je prethodno odobrilo civilnu službu.

Članak 31.  

Članak 122. briše se.

Članak 32.  

Tijela državne uprave i druga državna tijela te upravna tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave obvezna su prilikom zapošljavanja na neodređeno vrijeme na temelju javnog natječaja i prilikom zapošljavanja na određeno vrijeme na temelju oglasa dati prednost nezaposlenoj osobi koja je završila temeljno vojno osposobljavanje ili dragovoljno vojno osposobljavanje, pod jednakim uvjetima.

Članak 33.  

Odredbe ovog Zakona koje uređuju temeljno vojno osposobljavanje i obvezu civilne službe ne smatraju se diskriminacijom u smislu zakona kojim se uređuje suzbijanje diskriminacije.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 34.  

(1) Pravilnike donesene na temelju ovlasti iz članka 21. stavka 5., članka 25. stavka 9. i članka 28. stavka 3. Zakona o obrani („Narodne novine“, broj 73/13, 75/15, 27/16 i 110/17 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 30/18, 70/19 i 155/23) ministar obrane uskladit će s odredbama ovog Zakona u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona.

(2) Vlada će uredbe iz članka 10. ovog Zakona donijeti u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona.

(3) Ministar obrane će pravilnike iz članaka 7. i 15. ovog Zakona donijeti u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona.

(4) Ministar nadležan za civilnu zaštitu će pravilnik iz članka 10. ovog Zakona donijeti u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona.

Članak 35.  

Zakon o sustavu civilne zaštite („Narodne novine“, broj 82/15, 118/18, 31/20, 20/21 i 114/22 ) uskladit će se s odredbama ovog Zakona u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona.

Članak 36.  

Odluka o nepozivanju novaka na obvezu služenja vojnog roka („Narodne novine“, broj  105/07) prestaje važiti na dan stupanja na snagu ovog Zakona.

Članak 37.

Zakon o civilnoj službi („Narodne novine“, broj 25/03) prestaje važiti na dan stupanja na snagu ovog Zakona.

Članak 38.  

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“.  

O B R A Z L O Ž E NJ E

Uz članak 1. propisuje se brisanje odredbe koja se odnosi na nepozivanje novaka na obvezu služenja vojnog roka.  

Uz članak 2. propisuje se brisanje odredbe koja se odnosi na nepozivanje novaka na obvezu služenja vojnog roka.  

Uz članak 3. propisuje se d ržavljani Republike Hrvatske dužnost i prava u obrani ostvaruju kroz: vojnu obvezu, služenje u ugovornoj pričuvi, radnu obvezu, radnu pomoć, materijalnu obvezu te ostala prava i obveze.  

Uz članak 4. propisuje se da je vojna obveza dužnost svih za to sposobnih državljana Republike Hrvatske te obuhvaća osposobljavanje, pripremanje i sudjelovanje u obrani na organiziran način. Vojna obveza nastaje u kalendarskoj godini u kojoj državljanin Republike Hrvatske navršava 18 godina života.  

Uz članak 5. propisuje se da vojna obveza državljaninu Republike Hrvatske prestaje na kraju kalendarske godine u kojoj navršava 55 godina života (muškarac) odnosno 50 godina života (žena), ako je ocijenjen nesposobnim za vojnu službu, na temelju otpusta iz hrvatskog državljanstva. Iznimno, vojna obveza prestaje višim časnicima i generalima/admiralima posljednjeg dana kalendarske godine u kojoj navršavaju 65 godina života.  

Uz članak 6. propisuje se da se vojna obveza sastoji od novačke obveze, temeljnog vojnog osposobljavanja odnosno civilne službe i služenja u pričuvnom sastavu Oružanih snaga Republike Hrvatske. Muškarci vojni obveznici podliježu novačkoj obvezi i obvezi temeljnog vojnog osposobljavanja odnosno civilne službe i obvezi služenja u pričuvnom sastavu. Žene vojni obveznici ne podliježu novačkoj obvezi i obvezi temeljnog vojnog osposobljavanja, ali mogu dragovoljno pohađati temeljno vojno osposobljavanje.  

Uz članak 7.  propisuje se da vojni obveznici u pravilu vojnu obvezu izvršavaju u Oružanim snagama Republike Hrvatske. Stupanjem u Oružane snage Republike Hrvatske vojni obveznik postaje vojnom osobom, a status vojne osobe gubi otpustom iz Oružanih snaga Republike Hrvatske. Državljani Republike Hrvatske uvode se u vojnu evidenciju u kalendarskoj godini u kojoj navršavaju 18 godina života. Državljani koji iz bilo kojih razloga nisu uvedeni u vojnu evidenciju u kalendarskoj godini u kojoj su navršili 18 godina života uvode se u vojnu evidenciju do prestanka vojne obveze. Žene vojne obveznice uvode se u vojnu evidenciju kod dragovoljne prijave na temeljno vojno osposobljavanje. Novak koji boravi u inozemstvu od rođenja ili je s roditeljima otišao boraviti u inozemstvo prije nastanka novačke obveze dužan je u kalendarskoj godini u kojoj navršava 18 godina života radi uvođenja u vojnu evidenciju prijaviti se diplomatskoj misiji ili konzularnom uredu Republike Hrvatske. Novak koji boravi u inozemstvu i iz bilo kojeg razloga nije uveden u vojnu evidenciju u Republici Hrvatskoj dužan je prijaviti se nadležnoj diplomatskoj misiji odnosno konzularnom uredu najkasnije do navršenih 29 godina života. Pozivanje vojnih obveznika na izvršavanje vojne obveze provode nadležni područni odjeli za poslove obrane. Vojni obveznik koji je zbog bolesti ili drugog opravdanog razloga spriječen doći na mjesto i u vrijeme određeno u pojedinačnom pozivu obvezan je odmah nakon primitka poziva o tome obavijestiti područni odjel za poslove obrane koji mu je uputio poziv. Osobu koja je podnijela zahtjev za otpust iz hrvatskog državljanstva ne poziva se na izvršavanje vojne obveze dok se ne riješi njezin zahtjev, osim novaka koji u toj kalendarskoj godini navršava 30 godina života. Novačka obveza nastaje u kalendarskoj godini u kojoj državljanin Republike Hrvatske navršava 18 godina života i traje do stupanja na temeljno vojno osposobljavanje ili

civilnu službu odnosno isteka 30 godina života ili do prestanka vojne obveze. Za vrijeme novačke obveze novak podliježe uvođenju u vojnu evidenciju, zdravstvenim i drugim pregledima, stupanju na temeljno vojno osposobljavanje odnosno civilnu službu te odazivu na poziv. Zdravstvene i druge preglede vojnih obveznika provode se u Ministarstvu obrane ili u ovlaštenim zdravstvenim ustanovama. Ocjena sposobnosti za vojnu službu može biti sposoban za vojnu službu i nesposoban za vojnu službu. Ocjenu sposobnosti za vojnu službu novaka nadležni područni odjel za poslove obrane upisuje u vojnu iskaznicu i ostale dokumente. Ovom odredbom propisuje se tko se ne upućuje na temeljno vojno osposobljavanje te tko se oslobađa temeljnog vojnog osposobljavanja. Novak koji je upisan na visoko učilište odmah nakon upisa, a najkasnije do 31. listopada tekuće godine, obvezan je dostaviti nadležnom područnom odjelu za poslove obrane potvrdu o upisu u svaku nastavnu godinu radi odgode upućivanja na temeljno vojno osposobljavanje. Novaka kojemu prestane status redovnoga studenta upućuje se na temeljno vojno osposobljavanje do kraja kalendarske godine u kojoj navršava 29 godina života. Novaku se može na osobni zahtjev i na zahtjev Hrvatskog olimpijskog odbora odnosno nacionalnog sportskog saveza odgoditi temeljno vojno osposobljavanje najdulje do jedne godine, a najkasnije do 30. rujna kalendarske godine u kojoj novak navršava 29 godina života radi njegova sudjelovanja na svjetskim i europskim prvenstvima, međunarodnim natjecanjima i državnim prvenstvima. Novak može boraviti u inozemstvu do 30. lipnja kalendarske godine u kojoj navršava 27 godina, a nakon toga u roku od 30 dana mora se javiti područnom odjelu za poslove obrane. Novaka se upućuje na temeljno vojno osposobljavanje u skladu s odlukom ministra obrane i planom upućivanja novaka u Oružane snage Republike Hrvatske koji donosi ministar obrane. Temeljno vojno osposobljavanje traje dva mjeseca. Novaka se upućuje na temeljno vojno osposobljavanje u kalendarskoj godini u kojoj navršava 19 godina života prema broju novaka koji određuje Ministarstvo obrane na temelju pravilnikom propisanih kriterija. Iznimno, na temeljno vojno osposobljavanje upućuju se i novaci stariji od 19 godina života, a najkasnije do navršene 30 godine života, u skladu s kriterijima i brojem novaka. Iznimno, na temeljno vojno osposobljavanje mogu se uputiti novaci koji se dragovoljno prijave na temeljno vojno osposobljavanje u skladu s brojem novaka i kriterijima. Ovom odredbom propisuje se kada se temeljno vojno osposobljavanje prekida.  

Uz članak 8. propisuje se brisanje odredbe koja se odnosi na novačenje.

Uz članak 9.   propisuje se da Hrvatski sabor može donijeti odluku o nepozivanju novaka na temeljno vojno osposobljavanje.

Uz članak 10. propisuje se da je osobama koje zbog svojih vjerskih ili moralnih nazora nisu pripravne sudjelovati u obavljanju vojničkih dužnosti u Oružanim snagama Republike Hrvatske dopušten prigovor savjesti i obveznici su civilne službe. Osobe civilnu službu obavljaju tri mjeseca u tijelu nadležnom za civilnu zaštitu. Obavljanje civilne službe počinje danom dolaska novaka u tijelo i od dana dolaska u tijelo novak postaje civilni ročnik. Iznimno, obveznici civilne službe mogu obavljati civilnu službu u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave obavljajući poslove iz njihovog samoupravnog djelokruga koji su u funkciji protupožarne i civilne zaštite, zaštite i unaprjeđenja prirodnog okoliša, komunalnog gospodarstva i održavanja javnih cesta. Civilna služba traje četiri mjeseca. Osam sati provedenih u obavljanju civilne službe računa se kao jedan dan u civilnoj službi te će c ivilni obveznik u pravilu obavljati civilnu službu u mjestu u kojem boravi, a ako to nije moguće u mjestu koje je što bliže njegovom prebivalištu ili boravištu. Upućivanje osoba u civilnu službu određuje se u skladu s kriterijima iz pravilnika iz članka 21.h stavka 5. Zakona te na temelju njihova stupnja obrazovanja i stečenih vještina i kompetencija. Način obavljanja civilne službe u tijelu nadležnom za civilnu zaštitu te druga pitanja za značaja za obavljanje civilne službe uredbom propisuje Vlada Republike Hrvatske. Način obavljanja poslova u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave te druga pitanj a od značaja za obavljanje civilne službe i način financiranja uredbom propisuje Vlada Republike Hrvatske. Pravila obavljanja civilne službe te program osposobljavanja civilnih ročnika

za stjecanje ključnih vještina i visoke razine spremnosti obveznika civilne službe propisuje ministar nadležan za civilnu zaštitu.

Uz članak 11. propisuje se da je nadležni područni odjel za poslove obrane dužan novaka pri uvođenju u vojnu evidenciju upoznati s pravom da na temelju prigovora savjesti može podnijeti zahtjev za civilnu službu. Zahtjev za civilnu službu nadležnom područnom odjelu za poslove obrane može podnijeti novak, ročnik i pričuvnik. Zahtjev nadležni područni odjel za poslove obrane uz ocjenu sposobnosti iz članka 21. h stavka 4. Zakona dostavlja tijelu nadležnom za civilnu zaštitu. Postupak o zahtjevu za civilnu službu provodi tijelo nadležno za civilnu zaštitu Novak je dužan u zahtjevu učiniti uvjerljivim vjerske ili moralne razloge zbog kojih traži civilnu službu. Tijelo nadležno za civilnu zaštitu zahtjev će riješiti odlukom u roku od 30 dana. Protiv rješenja  nije dopuštena žalba, ali se može tužbom pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana zaprimanja rješenja. Visoki upravni sud Republike Hrvatske o tome će donijeti odluku u roku od 60 dana. U skladu s člankom 12. stavkom 4. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj 36/24) daje se obrazloženje za nadležnost Visokog upravnog suda Republike Hrvatske. S obzirom na to da se radi o vojnoj obvezi kao ustavnoj kategoriji koja je to dužnost svih za to sposobnih državljana te s obzirom na rokove koji se odnose na radnje za upućivanje na osposobljavanje i njezino trajanje, a kako bi se vojnim obveznicima osigurala sudska zaštita predlaže se nadležnost navedenog suda. Propisuje se kada se novak oslobađa obveze civilne službe te kada mu se ona odgađa te kada će tijelo nadležno za civilnu zaštitu novaku odbiti zahtjev za civilnu službu. Novak koji prije upućivanja u civilnu službu pisano izjavi da više ne odbija sudjelovati u obavljanju vojničkih dužnosti u Oružanim snagama Republike Hrvatske upućuje se na temeljno vojno osposobljavanje. Odluku o prekidu civilne službe donosi tijelo nadležno za civilnu zaštitu . Civilni ročnici za vrijeme civilne službe imaju pravo na novčanu naknadu, prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja te pravo na zdravstvenu zaštitu i prava u slučaju stradanja ili oboljenja za vrijeme civilne službe. Civilni ročnik ima pravo na izvanredni dopust u trajanju do pet dana u slučaju sklapanja braka, rođenja djeteta, polaganja ispita smrti člana uže obitelji. Civilni ročnik za vrijeme obavljanja civilne službe ima pravo na zaštitnu odjeću i na smještaj na način kako je propisano ovom odredbom. Ministarstvo obrane vodi evidenciju o obveznicima civilne službe.

Uz članak 12. propisuje se da se pričuvni sastav Oružanih snaga Republike Hrvatske dijeli na ugovornu i mobilizacijsku pričuvu, a mobilizacijska pričuva na nerazvrstanu i razvrstanu pričuvu. Razvrstani pričuvnik je vojni obveznik koji je odslužio vojni rok, temeljno vojno osposobljavanje ili je bio na dragovoljnom vojnom osposobljavanju ili u djelatnoj vojnoj službi te mu je određena vojnostručna specijalnost. Razvrstanim pričuvnicima određuje se i priopćava ratni raspored u Oružanim snagama Republike Hrvatske te ih se prema utvrđenim planovima poziva na službu radi osposobljavanja, vježbi i drugih aktivnosti. Razvrstane pričuvnike na osposobljavanje i vježbe poziva ustrojstvena jedinica Ministarstva obrane nadležna za vojnu obvezu na temelju zahtjeva Oružanih snaga Republike Hrvatske. Na službu se ne upućuju trudnice, majke, samohrani roditelji odnosno skrbnici s jednim djetetom ili više djece mlađe od 14 godina te osobe koje skrbe o nemoćnim osobama. Tijela državne uprave i druga državna tijela te upravna tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave obvezna su prilikom zapošljavanja na neodređeno vrijeme na temelju javnog natječaja i prilikom zapošljavanja na određeno vrijeme na temelju oglasa dati prednost pod jednakim uvjetima nezaposlenom razvrstanom pričuvniku.

Uz članak 13. propisuje se da o bvezi služenja u pričuvnom sastavu podliježu vojni obveznici koji su odslužili temeljno vojno osposobljavanje , vojni obveznici koji su uspješno završili dragovoljno vojno osposobljavanje, vojni obveznici koji su odslužili vojni rok i djelatne vojne osobe po prestanku službe. Obvezi služenja u pričuvnom sastavu podliježu i ugovorni pričuvnici u skladu s posebnim propisom.

Uz članak 14. propisuje se da se pričuvnike poziva u Oružane snage Republike Hrvatske radi smotriranja, vježbe, vojne izobrazbe i obuke i obavljanja drugih dužnosti vojne obveze.

Uz članak 15. propisuje se da se za razvrstanog pričuvnika kod kojeg je došlo do promjene zdravstvenog stanja područni odjel za poslove obrane upućuje odmah, a najkasnije u roku od osam dana nadležnoj liječničkoj komisiji na ocjenu sposobnosti za vojnu službu. Nadležna liječnička komisija donosi odluku o ocjeni sposobnosti za vojnu službu razvrstanog pričuvnika. U skladu s utvrđenim zdravstvenim stanjem i potrebama Oružanih snaga Republike Hrvatske može se razvrstanom pričuvniku odrediti drugi rod odnosno struka. Razvrstanom pričuvniku može se na osobni zahtjev odgoditi vježba zbog opravdanih obiteljskih i drugih razloga. Zahtjev za odgodu vježbe podnosi se područnom odjelu za poslove obrane u roku od osam dana od dana primitka poziva za vježbu ili kada nastane razlog zbog kojeg se traži odgoda vježbe. Odluku o odgodi vježbe nadležni područni odjel za poslove obrane dostavlja podnositelju zahtjeva i postrojbi ili zapovjedništvu Oružanih snaga Republike Hrvatske u kojoj podnositelj zahtjeva ima ratni raspored. Propisuje se kada se vježba odgađa razvrstanom pričuvniku. Pričuvnik koji ima ratni raspored i odlazi u inozemstvo na boravak dulji od 90 dana obvezan je prijaviti se područnom odjelu za poslove obrane u kojem se vodi u evidenciji vojnih obveznika. Pričuvniku kojem je dostavljen poziv za izvršavanje vojne obveze nije dopušteno putovanje i odlazak na boravak u inozemstvo za vrijeme izvršenja vojne obveze. Pričuvnici pozvani na službu u Oružane snage Republike Hrvatske imaju pravo na novčanu naknadu i na naknadu putnih troškova za vrijeme provedeno u službi. Vojni obveznici koji su zbog izvršavanja vojne obveze pozvani na službu u Oružane snage Republike Hrvatske imaju pravo na naknadu troškova za prijevoz sredstvima javnog prijevoza te osiguran smještaj i prehranu. Vojni obveznici koji su zaposleni, a pozvani su zbog izvršenja vojne obveze imaju prava i dužnosti iz radnog odnosa u skladu s odredbama Zakona o radu. Pričuvnicima koji ostvaruju pravo na mirovinu ili novčanu naknadu zbog privremene nezaposlenosti pripada mirovina, odnosno novčana naknada i dok izvršavaju vojnu obvezu. Nerazvrstani pričuvnik je vojni obveznik uveden u vojnu evidenciju, stariji od 30 godina, kojemu nije određena vojnostručna specijalnost. Nerazvrstani pričuvnici mogu biti pozvani na službu u Oružane snage Republike Hrvatske nakon ocjene sposobnosti za vojnu službu te odgovarajućeg vojnog osposobljavanja. Civilni ročnik koji obavi civilnu službu postaje civilni pričuvnik i tijelo u kojem je civilni ročnik obavio civilnu službu dostavit će o tome pisanu obavijest Ministarstvu obrane koji donosi odluku o prevođenju civilnog ročnika u pričuvni sastav i o tome obavještava tijelo nadležno za civilnu zaštitu. Obvezi obavljanja civilne službe u pričuvnom sastavu podliježu osobe koje su obavile civilnu službu kao civilni ročnici, osobe koje su u skladu sa Zakonom o obrani na drugi način regulirale civilnu službu, osobe koje su na drugi način regulirale vojnu obvezu, a dobile su status civilnog pričuvnika. Pripadnici pričuvnog sastava obveznici su civilne zaštite i sudjeluju u raznim oblicima obveze, a u slučaju katastrofa ili velikih nesreća te ratnog stanja ili stanja neposredne ugroženosti neovisnosti, jedinstvenosti i opstojnosti Republike Hrvatske obavljaju poslove na koje ih rasporede nadležna tijela za civilnu zaštitu i obranu. Propisuje se kada civilnom ročniku i civilnom pričuvniku prestaje civilna obveza. Civilni pričuvnici koji su zaposleni dok izbivaju s posla zbog civilne službe ostvaruju prava na naknadu troškova prijevoza sredstvima javnog prometa, smještaj i prehranu te prava iz radnog odnosa kao i pričuvnici koji izbivaju s posla zbog vojne obveze. Propisuje se kada se c ivilnom pričuvniku na njegov zahtjev odgađa civilna služba.  

Uz članak 16. propisuje se brisanje odredbe koja se odnosila na dragovoljno vojno osposobljavanje.

Uz članak 17. propisuje se da Ministarstvo obrane može s razvrstanim pričuvnicima koji su odslužili vojni rok, temeljno vojno osposobljavanje ili su bili na dragovoljnom vojnom osposobljavanju sklopiti ugovor na temelju kojega imaju i druga prava i obveze u vezi sa služenjem u pričuvnom sastavu Oružanih snaga Republike Hrvatske. Pričuvnici moraju ispunjavati opće i posebne uvjete propisane za prijam u djelatnu vojnu službu, osim uvjeta dobi.

Uz članak 18. propisuje se da se pozivanje ugovornih pričuvnika obavlja putem nadležnog područnog odjela za poslove obrane.  

Uz članak 19. propisuje se nomotehničko usklađenje odredbe ovog Zakona.

Uz članak 20. propisuje se da se obveznik dužnosti i prava u obrani mora na poziv nadležnog područnog odjela za poslove obrane javiti na mjesto i u vremenu utvrđenom općim ili pojedinačnim pozivom. U pozivu se navodi upozorenje kojim se poziva vojnog obveznika da, ako se ne odazove pozivu ili ne opravda svoj izostanak, može biti doveden u nadležni područni odjel za poslove obrane ili najbližu postrojbu Oružanih snaga Republike Hrvatske. Ako se osoba ne odazovu pozivu i ne opravda svoj izostanak, nadležni područni odjel za poslove obrane izdaje nalog policiji za njegovo dovođenje u nadležni područni odjel za poslove obrane ili najbližu postrojbu Oružanih snaga Republike Hrvatske. Kažnjavanje u prekršajnom postupku obveznika ne isključuje ispunjavanje obveza koje obveznik ima u skladu s odredbama Zakona o obrani.

Uz članak 21. do 24. propisuje se nomotehničko usklađenje odredbe ovog Zakona.

Uz članak 25. propisuje se da se materijalno zbrinjavanje Ministarstva obrane i Oružanih snaga Republike Hrvatske obavlja kroz razvoj, opremanje i modernizaciju sredstava naoružanja i vojne opreme i nevojnih materijalnih sredstava. Takve poslove obavlja upravna organizacija Ministarstva obrane u skladu s uredbom kojom se uređuje unutarnje ustrojstvo Ministarstva obrane. Na čelu te upravne organizacije je ravnatelj koji je djelatna vojna osoba i kojeg imenuje i razrješava Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog ministra obrane na razdoblje od četiri godine i može biti ponovno imenovan. Ravnatelj za svoj rad odgovoran Vladi Republike Hrvatske i ministru obrane. Ova odredba se propisuje zbog specifičnosti djelokruga poslova obrane koje obavlja takva upravna organizacija. Navedena odredba je u skladu s člankom 45. stavkom 3. Zakona o sustavu državne uprave („Narodne novine“, broj 66/19 i 155/23) koji propisuje da radom upravnih organizacija u sastavu ministarstava rukovode državni službenici, ako posebnim zakonom nije drugačije uređeno, a što se na drugačiji način predlaže urediti ovim Zakonom. Na ovu odredbu članka Zakona ne primjenjuju se odredbe Zakona o državnim službenicima i na temelju toga zakona donesenog provedbenog propisa kojim se uređuje postupak zapošljavanja u državnoj službi državnih službenika.

Uz članke 26. do 30. propisuje se nomotehničko usklađenje odredbi Zakona i propisivanje prekršajnih odredbi Zakona o obrani.

Uz članak 31. propisuje se brisanje odredbe kojom je propisano da za vrijeme dok se, u skladu s odredbama Zakona o obrani, novaci ne pozivaju na služenje vojnog roka, ne postoji ni njihova obveza sudjelovanja u civilnoj službi u skladu s odredbama posebnoga zakona.

Uz članak 32. propisuju se da su t ijela državne uprave i druga državna tijela te upravna tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave obvezna prilikom zapošljavanja na neodređeno vrijeme na temelju javnog natječaja i prilikom zapošljavanja na određeno vrijeme na temelju oglasa dati prednost pod jednakim uvjetima nezaposlenoj osobi koja je završila temeljno vojno osposobljavanje ili dragovoljno vojno osposobljavanje.  

Uz članak 33. propisuje se da se odredbe ovoga Zakona koje uređuju temeljno vojno osposobljavanje i obvezu civilne službe ne smatraju diskriminacijom u smislu zakona kojim se uređuje suzbijanje diskriminacije.  

Uz članak 34.   propisuje se da će pravilnike donesene na temelju ovlasti iz članka 21. stavka 5., članka 25. stavka 9. i članka 28. stavka 3. Zakona o obrani („Narodne novine“, broj 73/13, 75/15, 27/16 i 110/17 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 30/18, 70/19 i 155/23) ministar obrane uskladiti s odredbama ovog Zakona u roku od 90 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona. Vlada Republike Hrvatske će uredbe iz članka 10. ovog Zakona donijeti u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona. Ministar obrane će pravilnike iz članaka 7. i 15. ovog Zakona donijeti u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona. Ministar nadležan za civilnu zaštitu će pravilnik iz članka 10. ovog Zakona donijeti u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona.

Uz članak 35.   propisuje se da će se Zakon o sustavu civilne zaštite („Narodne novine“, broj 82/15, 118/18, 31/20, 20/21 i 114/22 ) uskladiti s odredbama ovog Zakona u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona.  

Uz članak 36. propisuje se da Odluka o nepozivanju novaka na obvezu služenja vojnog roka („Narodne novine“, broj 105/07) prestaje važiti na dan stupanja na snagu ovog Zakona.  

Uz članak 37. propisuje se da Zakon o civilnoj službi („Narodne novine“, broj 25/03) prestaje važiti na dan stupanja na snagu ovog Zakona.

Uz članak 38. propisuje se da ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“.  

TEKST ODREBI ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU ILI DOPUNJUJU

Članak 5.

(1) Hrvatski sabor odlučuje o ratu i miru te ostvaruje građanski nadzor nad Oružanim snagama.

(2) Hrvatski sabor:

  1. donosi Strategiju obrane Republike Hrvatske, na prijedlog Vlade Republike Hrvatske i uz suglasnost predsjednika Republike Hrvatske

2. odlučuje o visini i strukturi sredstava za financiranje obrane, na prijedlog Vlade Republike Hrvatske

3. usvaja Dugoročni plan razvoja Oružanih snaga, na prijedlog Vlade Republike Hrvatske

4. usvaja Godišnje izvješće o obrani

5. utvrđuje stanje neposredne ugroženosti, na prijedlog Vlade Republike Hrvatske

6. donosi odluku o nepozivanju novaka na obvezu služenja vojnog roka

7. donosi druge akte u skladu s odredbama Ustava i zakona.

Članak 8.  

Vlada Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Vlada) u području obrane:

1. donosi Strateški pregled obrane, na prijedlog ministra obrane

2. podnosi Hrvatskome saboru Godišnje izvješće o obrani

3. donosi Plan obrane Republike Hrvatske

4. donosi odluku o ulasku oružanih snaga država saveznica u Republiku Hrvatsku radi pružanja humanitarne pomoći, uz prethodnu suglasnost Predsjednika Republike

5. predlaže odluku o nepozivanju novaka na obvezu služenja vojnog roka

6. donosi druge akte u skladu s odredbama ovoga Zakona.

Članak 18.

Državljani Republike Hrvatske dužnost i prava u obrani ostvaruju kroz:

1. vojnu obvezu

2. dragovoljno vojno osposobljavanje

3. služenje u ugovornoj pričuvi

4. radnu obvezu

5. radnu pomoć

6. materijalnu obvezu

7. ostala prava i obveze.

Članak 19.  

Vojna obveza dužnost je osposobljavanja, pripremanja i sudjelovanja u obrani na organiziran način svih za to sposobnih državljana Republike Hrvatske.

Članak 20.  

(1) Vojna obveza nastaje u kalendarskoj godini u kojoj državljanin Republike Hrvatske navršava 18 godina života.

(2) Vojna obveza državljaninu Republike Hrvatske prestaje:

1. na kraju kalendarske godine u kojoj navršava 55 godina (muškarac) odnosno 50 godina (žena)

2. ako je ocijenjen nesposobnim za vojnu službu

3. na temelju otpusta iz hrvatskoga državljanstva.

(3) Iznimno od stavka 2. točke 1. ovoga članka, vojna obveza prestaje:

1. višim časnicima – posljednjeg dana kalendarske godine u kojoj navršavaju 60 godina života

2. generalima/admiralima – posljednjeg dana kalendarske godine u kojoj navršavaju 65 godina života .