(1)  Ovim Programom specijalističkog staža u području medicine rada (dalje u tekstu: Program) uređuje se sadržaj i način provođenja specijalističkog staža, obvezni oblici specijalističkog usavršavanja, obrazac praćenja napredovanja u stjecanju kompetencija (dalje u tekstu: obrazac praćenja napredovanja) i izvještaj o radu specijalizanta (dalje u tekstu: izvještaj o radu).

(2) Ovim Programom uređuju se i sadržaj i način provođenja specijalističkog ispita u području medicine rada te kompetencije koje specijalist stječe završetkom specijalističkog usavršavanja u području medicine rada.

(3) Popis kompetencija koje specijalist stječe završetkom specijalističkog usavršavanja u području medicine rada (dalje u tekstu: Popis kompetencija) prilog je ovog Programa i čini njegov sastavni dio (Prilog 1).

Rodna ravnopravnost

Izrazi koji se koriste u ovom Programu, a imaju rodno značenje, bez obzira jesu li korišteni u muškom ili ženskom rodu, obuhvaćaju na jednak način muški i ženski rod.

Pojmovi

Pojmovi koji se koriste u ovom Programu imaju značenja utvrđena propisom kojim se uređuje područje psihološke djelatnosti i općim aktom Komore kojim su uređene specijalnosti ovlaštenih psihologa.

(1) Specijalistički staž u području medicine rada provodi se obavljanjem psihološke djelatnosti u okviru specijalističkog usavršavanja ovlaštenih psihologa radi stjecanja, unaprjeđivanja i primjene praktičnih kompetencija u području medicine rada, stjecanja specifičnih znanja i vještina vezanih za psihološke aspekte rada i radnog okruženja, u fokusu kojeg su očuvanje psihofizičkog zdravlja radnika i održavanje sigurnog i zdravog radnog okruženja.

(2) Završetkom specijalističkog staža i polaganjem specijalističkog ispita, specijalizant medicine rada ostvaruje specifičnu izobrazbu u području medicine rada nakon koje mora u cijelosti razumjeti i primjenjivati teorijske i praktične aspekte u području medicine rada, posjedovati vještine za psihološku procjenu, samostalno vrednovanje rezultata testiranja u skladu s psihometrijskim normama za pojedini psihodijagnostički instrument, samostalno strukturiranje i pisanje psiholoških nalaza i mišljenja te ocjena psihološke zdravstvene sposobnosti, razumjeti psihosocijalne rizike na radu i važnost prevencije, raspolagati sposobnostima rada u multidisciplinarnim timovima i vještinom komunikacije s korisnicima psiholoških usluga, čime se osposobljava za samostalno obavljanje poslova u području medicine rada.

(1) Specijalizant započinje s obavljanjem specijalističkog staža nakon utvrđivanja ispunjenja pretpostavki u pogledu radnog iskustva i specijalističke izobrazbe te nakon određivanja mentora.

(2) Specijalistički staž specijalizant u pravilu obavlja u radnom odnosu u ovlaštenoj zdravstvenoj ustanovi, trgovačkom društvu koje obavlja zdravstvenu djelatnost, kod zdravstvenog radnika u privatnoj praksi ili u privatnoj psihološkoj praksi.

(3) Iznimno od stavka 2. ovog članka, specijalistički staž može se obavljati i u radnom odnosu ili na drugoj ugovornoj osnovi uz pretpostavku da poslovi koje specijalizant obavlja predstavljaju poslove u području medicine rada.

(1) Rad specijalizanta tijekom specijalističkog staža prati i nadzire mentor koji je odgovoran za propisano provođenje plana i programa specijalističkog staža.

(2) Mentor ocjenjuje interakciju specijalizanta s korisnikom i opservira usvojenost praktičnih, kliničkih i proceduralnih vještina te raspravlja o konkretnim slučajevima, provođenju intervjua, odabiru, primjeni i interpretaciji rezultata psihodijagnostičkih sredstava, pisanju psiholoških nalaza i mišljenja te ocjeni psihološke zdravstvene sposobnosti.

(3) U svrhu cjelovite i sveobuhvatne stručne i praktične poduke stjecanjem pojedinih specifičnih znanja i vještina, mentor može specijalizanta uputiti komentoru.

(4) Na komentora se odgovarajuće primjenjuju odredbe općeg akta Komore kojim su uređene specijalnosti ovlaštenih psihologa i ovog Programa kojima su uređena prava i obveze mentora.

(1) Osim pretpostavki utvrđenih općim aktom Komore kojim su uređene specijalnosti ovlaštenih psihologa, mentor  reba posjedovati temeljne kompetencije za mentorstvo i pedagoške vještine.

(2) Mentor mora biti u radnom odnosu u ovlaštenoj zdravstvenoj ustanovi, trgovačkom društvu koje obavlja zdravstvenu djelatnost, kod zdravstvenog radnika u privatnoj praksi ili u privatnoj psihološkoj praksi.

(3) Rad specijalizanta tijekom specijalističkog staža prati i nadzire mentor koji je odgovoran za propisano provođenje odobrenog plana i programa specijalističkog staža.

(4) Specijalistički staž pod mentorstvom obuhvaća ukupno 960 sati.

(5) Osim na vlastiti zahtjev mentora ili specijalizanta, mentorstvo prestaje i u slučaju neizvršenja obveza ili ako se utvrdi da mentor nema potrebne kompetencije ili pedagoške vještine za prenošenje znanja i vještina.

(6) O prestanku mentorstva odlučuje nadležno povjerenstvo u postupku na koji se odgovarajuće primjenjuju odredbe općeg akta Komore kojim su uređene specijalnosti ovlaštenih psihologa.

  II. PROVOĐENJE SPECIJALISTIČKOG STAŽA U PODRUČJU MEDICINE RADA

(1) Specijalistički staž psihologa obuhvaća neposredan rad s korisnicima koji dolaze na psihološku procjenu temeljem zakonom propisanih postupaka i drugih važećih propisa. Procjene se odnose na područja povezana s radom, vožnjom (profesionalnom i amaterskom), posjedovanjem oružja, školovanjem te drugim aktivnostima koje zahtijevaju očuvanje psihofizičke sposobnosti i mentalnog zdravlja.

(2) Specijalistički staž psihologa u području medicine rada obavezno obuhvaća sljedeće poslove i aktivnosti:

- planiranje i organiziranje psihodijagnostičkog rada u skladu s važećim zakonima i propisima iz područja medicine rada

- prepoznavanje psiholoških funkcija i osobina relevantnih za procjenu psihičke zdravstvene sposobnosti za rad i druge zakonom definirane aktivnosti

- odabir i primjenu adekvatnih psihodijagnostičkih sredstava sukladno svrsi procjene i kontekstu

- provođenje funkcionalne procjene psihičkih sposobnosti u skladu sa zahtjevima konkretne situacije, kroz cjelovitu interpretaciju nalaza upitnika ličnosti, testova kognitivnih i specifičnih sposobnosti te opaženog ponašanja

- strukturiranje i provođenje ciljano usmjerenog psihološkog intervjua radi prikupljanja podataka relevantnih za procjenu psihičke zdravstvene sposobnosti, uz uzimanje osobne i radne anamneze, postavljanje radnih hipoteza te obuhvaćanje svih područja važnih za donošenje stručnog mišljenja

- izradu nalaza i mišljenja te davanje ocjena psihičke zdravstvene sposobnosti, u skladu sa stručnim standardima i zakonskim zahtjevima

- prepoznavanje i procjenu psihosocijalnih rizika u radnom kontekstu, te davanje stručnih preporuka za njihovo ublažavanje

- sudjelovanje u priopćavanju rezultata psihološke procjene i davanju preporuka u okviru stručnih razgovora s korisnicima, specijalistima medicine rada, poslodavcima i drugim nadležnim stručnjacima, u svrhu procjene psihičke zdravstvene sposobnosti, sukladno važećim propisima, stručnim smjernicama i etičkim pravilima struke

- aktivno sudjelovanje u radu multidisciplinarnih timova u okviru procjene psihičke zdravstvene sposobnosti i radne funkcionalnosti, sukladno važećim propisima, stručnim smjernicama i etičkim pravilima struke, a po potrebi sudjeluje u pružanju podrške prije ili nakon događaja koji mogu ugroziti mentalno zdravlje na radnom mjestu

- ostvarivanje suradnje s liječnicima, psihijatrima, specijalistima medicine rada, poslodavcima, stručnjacima za zaštitu na radu i drugim nadležnim dionicima, u cilju cjelovite procjene i očuvanja psihofizičke funkcionalnosti korisnika

- uredno i sigurno vođenje evidencije te pohrana dokumentacije, materijala i bilješki korištenih tijekom psihološke procjene.

(1) Specijalizant je do kraja specijalističkog staža, a najkasnije do prijave specijalističkog ispita, obvezan aktivno sudjelovati u najmanje četiri dodatna oblika stručnog usavršavanja u području medicine rada.

(2) Dokaze o uspješno završenom obveznom stručnom usavršavanju iz stavka 1. ovog članka specijalizant prilaže izvještaju o radu prilikom prijave specijalističkog ispita.

(1) Metode praćenja napredovanja i ocjenjivanje specijalizanta su formativne, sa svrhom konstruktivnog i konkretnog savjeta za savladavanje i ostvarivanje kompetencija tijekom obavljanja specijalističkog staža, i sumativne.

(2) Metode praćenja napredovanja specijalizanta su izvještaj o radu specijalizanta i obrazac praćenja napredovanja u stjecanju kompetencija.

(3) Metoda ocjenjivanja specijalizanta je specijalistički ispit koji specijalizant polaže nakon obavljenog specijalističkog staža.

(1) O praćenju specijalističkog staža vodi se evidencija u izvještaju o radu koji sadrži podatke o specijalizantu, mentoru, komentoru te poslovima, aktivnostima i slučajevima koje je specijalizant obavljao i obrađivao tijekom specijalističkog staža.

(2) Specijalizant redovito u izvještaju evidentira rad u području medicine rada uz naznaku rada pod nadzorom ili vođenjem mentora ili komentora kao i stručno usavršavanje ili druge oblike aktivnosti kojima je specijalizant ostvario kompetencije iz Programa.

(3) Izvještaj o radu vodi specijalizant na obrascu dostupnom na službenim mrežnim stranicama Komore.

(4) Specijalizant izvještaju o radu prilaže tri cjelovita nalaza i mišljenja psihološke procjene u kontekstu medicine rada, pri čemu svaki prikaz odgovara različitoj ocjeni psihičke zdravstvene sposobnosti:

- sposoban

- ograničeno sposoban

- privremeno nesposoban

- trajno nesposoban

Svaki prikaz mora sadržavati strukturirani opis provedene procjene, korištenih psihodijagnostičkih instrumenata, interpretaciju nalaza te obrazloženo stručno mišljenje.

(1) Vlastoručno potpisano završno mišljenje mentora dokaz je obavljenog specijalističkog staža, njegovog trajanja i stečenih kompetencija.

(2) Napredovanje specijalizanta u stjecanju kompetencija prati mentor putem obrasca praćenja napredovanja, koji je prilog mišljenju mentora i čini njegov sastavni dio.

(3) Završno mišljenje mentora i obrazac praćenja napredovanja u stjecanju kompetencija prilog su ovog Programa i čine njegov sastavni dio (Prilog 2).

(4) Do završetka specijalističkog staža mentor je obvezan ocijeniti stjecanje kompetencija specijalizanta na obrascu praćenja napredovanja, slijedećim ocjenama:

1. »A« označava da su kompetencije u potpunosti stečene na razini  potrebnoj za samostalno obavljanje zadataka.

2. »B« označava da su kompetencije stečene, ali uz potrebu dodatne supervizije prilikom samostalnog obavljanja zadataka.

3. »C« označava da su kompetencije stečene na razini nedovoljnoj za samostalno obavljanje zadataka.

(4) Specijalistički ispit može prijaviti specijalizant kojem je najmanje 80% kompetencija u obrascu praćenja napredovanja ocjenjeno ocjenom »A«, a niti jedna kompetencija ocjenom »C«.

 III. SPECIJALISTIČKI ISPIT U PODRUČJU MEDICINE RADA

(1) Specijalističkom ispitu specijalizant pristupa nakon uspješno obavljenog specijalističkog staža prema ovom Programu.

(2) Specijalistički ispit za stjecanje specijalnosti u području medicine rada sastoji se od pisanog i usmenog dijela.

Pisani dio specijalističkog ispita

(2) Zadovoljavajuća ocjena iz pisanog dijela specijalističkog ispita preduvjet je za pristupanje usmenom djelu ispita. Za zadovoljavajuću ocjenu potrebno je točno riješiti najmanje 70% pisanog dijela ispita.

Usmeni dio specijalističkog ispita

(1) Usmeni dio specijalističkog ispita obuhvaća provjeru usvojenih kompetencija u području medicine rada.

(2)  Specijalizant na usmenom dijelu ispita treba pokazati da je tijekom specijalizacije stekao kompetencije potrebne za samostalno obavljanje poslova u području medicine rada utvrđene Popisom kompetencija, a osobito:

− samostalno planiranje i provođenje procesa procjene psihičke zdravstvene sposobnosti, uključujući odabir i primjenu psihodijagnostičkih instrumenata (upitnika ličnosti, testova kognitivnih i specifičnih sposobnosti i prema potrebi, neuropsiholoških instrumenata) i njihovu interpretaciju

− procjenu psihičke zdravstvene sposobnosti u specifičnim kontekstima medicine rada, kao što su posebni uvjeti rada, vožnja motornih vozila, noćni rad, sposobnost držanja i nošenja oružja, invaliditet, starija dob i ostalo, uz razumijevanje relevantnih rizičnih čimbenika i zakonskog okvira

− prepoznavanje i procjenu psihosocijalnih rizika povezanih sa zahtjevima radnog mjesta te davanje stručne preporuke za preventivne mjere usmjerene na očuvanje mentalnog zdravlja i radne funkcionalnosti

− pružanje savjetodavne podrške radnicima u kontekstu radnog stresa, uključujući prepoznavanje znakova sagorijevanja, emocionalnih poteškoća i kriznih situacija na radnom mjestu

− primjenu znanstvenog i etički utemeljenog pristupa u svakodnevnoj psihološkoj praksi, uključujući istraživačku pismenost, poznavanje profesionalnih standarda i poštivanje etičkih načela

− izrađivanje psiholoških nalaza i mišljenja u skladu sa stručnim i zakonskim zahtjevima, jasno obrazlažući odluku o sposobnosti (sposoban, ograničeno sposoban, privremeno ili trajno nesposoban)

− učinkovito komuniciranje i surađivanje unutar multidisciplinarnog tima, uključujući liječnike specijaliste medicine rada, psihijatre, poslodavce i druge stručnjake, u cilju cjelovite i integrirane procjene i zaštite radnika.

ZAVRŠNO MIŠLJENJE MENTORA

Mentor: