I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

(1) Ovim Pravilnikom propisuje se oblik, sadržaj i način vođenja Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Registar) te način utvrđivanja i prestanka statusa kulturnog dobra.

(2) Izrazi koji se koriste u ovom Pravilniku, a imaju rodno značenje odnose se jednako na muški i ženski spol.

Članak 2.

(1) Registar je javna knjiga koju vodi ministarstvo nadležno za kulturu (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) u elektroničkom obliku u koju se upisuju kulturna dobra po vrstama (nepokretno, pokretno i nematerijalno kulturno dobro).

(2) Registar čine sljedeće liste:

– Lista zaštićenih kulturnih dobara

– Lista privremeno zaštićenih kulturnih dobara.

(3) Pored lista navedenih u stavku 2. ovog članka Registar sadrži i:

– Evidenciju dobara od lokalnog značaja.

(4) Za svako upisano kulturno dobro i privremeno zaštićeno kulturno dobro vodi se zbirka isprava.

(5) Na podatke koji se unose u Registar primjenjuju se propisi o zaštiti osobnih podataka.

Članak 3.

Sastavni dio Registra iz članka 2. ovog Pravilnika, Liste zaštićenih kulturnih dobara, odnosno Liste privremeno zaštićenih kulturnih dobara prema posebnim zakonima su i:

– Inventarne knjige muzejskih predmeta koje vode javni muzeji

– Evidencija Hrvatskog državnog arhiva o arhivskom gradivu za koje je utvrđen status kulturnog dobra

– Evidencija Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu o knjižničnoj građi za koju je utvrđen status kulturnog dobra.

– Katalozi koje vode javne knjižnice i knjižnice u sastavu pravnih osoba kojima su osnivači Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u njihovu pretežitom vlasništvu koji sadržavaju zapise o knjižnoj građi za koju je propisan i utvrđen status kulturnog dobra.

II. VOĐENJE REGISTRA

Članak 4.

(1) Upisi, izmjene i brisanja u Registru obavljaju se na temelju odluke Ministarstva, osim u slučajevima kada je drugačije propisano posebnim zakonima i ovim Pravilnikom.

(2) Podatci u Registru čuvaju se trajno, a Ministarstvo je dužno osigurati pohranu i zaštitu podataka sukladno posebnim propisima i u skladu s pravilima informacijske sigurnosti.

(3) Sve poslove objave i upravljanja podatcima u Registru obavljaju osobe uprave nadležne za poslove vođenja Registra.

(4) Načinom vođenja Registra obvezno se osigurava autentičnost zapisa.

III. SADRŽAJ REGISTRA

Članak 5.

(1) U Registar za svako se kulturno dobro ili privremeno zaštićeno kulturno dobro unosi jedan registarski zapis koji sadržava sljedeće osnovne podatke:

a) naziv

b) mjesto (županija, općina, grad, naselje, lokalitet/lokacijski podatak, adresa, topografski naziv)

c) ime i prezime, odnosno naziv i adresa vlasnika, korisnika, imatelja

d) vrsta (nepokretno, pokretno, nematerijalno kulturno dobro)

e) klasifikacija u Registru:

– nepokretno: pojedinačno zaštićeno (uključuje komplekse, sklopove i zbirne zaštite), kulturno-povijesna cjelina, arheološko nalazište/zona, kulturni krajolik (detaljnija razrada prema 3. razini klasifikacije u Informacijskom sustavu kulturnih dobara (u daljnjem tekstu ISKB))

– pokretno: pojedinačno zaštićeno, zbirka (detaljnija razrada prema 3. razini klasifikacije u ISKB-u)

– nematerijalno kulturno dobro iz područja navedenih u članku 9. ovog Pravilnika

f) vrijeme nastanka, autor (radionica, krug, sljedbenik, kopija prema)

g) sažeti opis kulturnog dobra

h) opis stanja kulturnog dobra

i) vrednovanje prema kriterijima iz članka 9. ovog Pravilnika

j) mjere zaštite

k) karakteristične fotografije.

(2) U registarski zapis s obzirom na vrstu kulturnog dobra unose se i sljedeći posebni podatci:

a) za nepokretna kulturna dobra unose se katastarske općine i katastarske čestice unutar obuhvata kulturnog dobra, a po potrebi se navode georeferencirane točke

b) iznimno, za kulturne krajolike obuhvat se može utvrditi opisno, a za podvodna arheološka nalazišta i zone navođenjem georeferenciranih točaka/koordinata koje se ucrtavaju na digitalni katastarski plan koji je sastavni dio Registra

c) za pokretna kulturna dobra:

– mjesto izvornog smještaja/čuvanja, vrsta pokretnog kulturnog dobra prema 3. razini klasifikacije ISKB-a, materijal, tehnika/tehnički podatci i dimenzije

– popis/katalog predmeta u zbirci s identifikacijskim podatcima za svaki predmet (naziv, autor, vrijeme nastanka, dimenzije, materijal, tehnika/tehnički podatci, fotografija)

d) za nematerijalna kulturna dobra:

– područje rasprostranjenosti

– popis nositelja.

(3) Registarski zapis kulturnog dobra obuhvaća i sljedeće upisne podatke:

a) oznaku liste na koju je dobro upisano (Z – zaštićena kulturna dobra, P – privremeno zaštićena kulturna dobra)

b) oznaku evidencije (L – evidencija dobara od lokalnog značenja, B – brisano iz Registra)

c) redni broj upisa, datum upisa, datum isteka privremene zaštite kulturnog dobra

d) naziv nadležnog područnog konzervatorskog ureda/službe

e) broj i datum rješenja/odluke na temelju kojeg se obavlja upis, izmjena upisa, odnosno brisanje iz Registra

f) podatke o izvršnosti i pravomoćnosti rješenja/odluke na temelju kojih je izvršen upis, izmjena upisa ili brisanje iz Registra

g) datum zabilježbe nepokretnog kulturnoga dobra u zemljišnoknjižnom odjelu nadležnog suda

h) datum upisa na Listu svjetske baštine, Listu ugrožene svjetske baštine, Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva, Listu nematerijalne kulturne baštine kojoj je potrebna hitna zaštita, Registar dobrih praksi očuvanja nematerijalne kulturne baštine svijeta

i) podatke o žalbenom postupku/upravnom sporu

j) poveznice s drugim vrstama zaštićenih kulturnih dobara te eventualne dodatne upise – obrazloženja za upis na drugu listu ili brisanje s liste.

(4) Za svako kulturno dobro vodi se zbirka isprava koja sadržava:

a) rješenja/odluke na temelju kojih ustrojstvena jedinica nadležna za poslove Registra obavlja upise, izmjene upisa, odnosno brisanja iz Registra

b) dokumentaciju dostavljenu uz prijedlog za donošenje rješenja/odluke.

(5) Odredbe ovog članka odgovarajuće se primjenjuju i na privremeno zaštićeno kulturno dobro.

IV. UTVRĐIVANJE STATUSA KULTURNOG DOBRA

Članak 6.

(1) Utvrđivanje statusa kulturnog dobra pokreće Ministarstvo po službenoj dužnosti dostavom obavijesti stranci o pokretanju postupka provjere i stručnog vrednovanja osobnom dostavom za pojedinu nekretninu, a za kulturno-povijesne cjeline, kulturni krajolik i arheološko nalazište/zonu objavom na mrežnim stranicama Ministarstva.

(2) Ministarstvo donosi odluku o proglašenju statusa nepokretnog, pokretnog i nematerijalnog kulturnog dobra po službenoj dužnosti, na temelju prijedloga stručnog povjerenstva koje je provelo postupak provjere te utvrdilo da su ispunjeni svi kriteriji iz članka 14. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, osim ako navedenim Zakonom i ovim Pravilnikom nije drugačije određeno.

(3) Ministarstvo donosi odluku kojom deklaratorno utvrđuje da se radi o kulturnim dobrima koja su zaštićena temeljem članka 13. Zakona i njihovom upisu u Registar, a za nepokretna kulturna dobra i njihovom upisu u zemljišnu knjigu (arheološka građa starija od 100 godina, građevine i drugi materijalni ostatci iz razdoblja hrvatskih narodnih vladara od 9. do 12. stoljeća).

(4) Dostava odluke iz stavaka 2. i 3. ovog članka obavlja se objavom na mrežnim stranicama Ministarstva, osim odluke kojom se proglašava ili deklaratorno utvrđuje status za pokretna kulturna dobra koja se dostavlja osobnom dostavom, osim ako ovim Pravilnikom nije drugačije određeno.

Članak 7.

(1) Stručnu provjeru i vrednovanje dobra za koje se predlaže utvrđivanje statusa kulturnog dobra obavljaju nadležna stručna povjerenstva.

(2) Stručno povjerenstvo za utvrđivanje statusa nepokretnih i pokretnih kulturnih dobara ima neparan broj članova koje imenuje čelnik uprave nadležne za zaštitu kulturne baštine iz redova odgovarajućih struka, a administrativne stručne poslove za ovo Povjerenstvo obavlja ustrojstvena jedinica nadležna za poslove vođenja Registra.

(3) Stručno povjerenstvo za utvrđivanje statusa nematerijalnih kulturnih dobara ima neparan broj članova koje imenuje čelnik uprave nadležne za zaštitu kulturne baštine iz redova odgovarajućih struka iz područja nematerijalne kulturne baštine, a administrativne stručne poslove za ovo Povjerenstvo obavlja ustrojstvena jedinica nadležna za nematerijalnu kulturnu baštinu.

(4) Povjerenstvo za orgulje, kao savjetodavno tijelo koje imenuje ministar nadležan za kulturu, provodi stručno vrednovanje instrumentalnog ustroja orgulja i prosljeđuje prijedlog  statusa Povjerenstvu iz stavka 2. ovog članka. 

(5) Ministar nadležan za kulturu može imenovati i druga povjerenstva za pojedine vrste kulturne baštine, kao savjetodavna tijela za stručnu provjeru i vrednovanje.

(6) Stručna povjerenstva iz stavaka 2. do 5. ovog članka donose poslovnik o svojem radu.

Članak 8.

(1) Prijedlog odluke o proglašenju statusa kulturnog dobra sadržava:

a) naziv, mjesto, adresu, mjesto smještaja/čuvanja (za nepokretna i pokretna kulturna dobra), područje rasprostranjenosti (za nematerijalna kulturna dobra)

b) podatke o vlasniku, korisniku/korisnicima, odnosno imatelju/imateljima (za nepokretna i pokretna kulturna dobra) te popis nositelja očuvanja s adresnim podatcima (za nematerijalna kulturna dobra)

c) vrijeme nastanka, autor (radionica, krug, sljedbenik, kopija prema)

d) sažeti opis s prikazom povijesnih promjena

e) opis stanja dobra

f) vrednovanje prema kriterijima iz članka 9. ovog Pravilnika

g) mjere zaštite

h) za nepokretna kulturna dobra dodatno se navode: popis svih katastarskih čestica i katastarskih općina unutar obuhvata kulturnog dobra ili se prema potrebi određuje georeferenciranim točkama, za kulturne krajolike obuhvat se može odrediti prema elementima krajolika, vodotokom, cestom, prugom, georeferenciranim točkama u koordinatnom sustavu i drugo, a za podvodna arheološka nalazišta/zone obuhvat se određuje georeferenciranim točkama/koordinatama.

Za nepokretna kulturna dobra može se odrediti kontaktna zona koja obuhvaća područje koje okružuje ili dotiče nepokretno kulturno dobro. Kontaktna zona se određuje obvezno za nepokretno kulturno dobro upisano u Listu svjetske baštine ili u Listu ugrožene svjetske baštine, a može se odrediti za kulturno-povijesnu cjelinu, kulturni krajolik i za pojedinačno zaštićeno nepokretno kulturno dobro izvan kulturno-povijesne cjeline. U prijedlogu treba navesti granice kontaktne zone, unijeti ih u informacijski sustav te priložiti mjere radi osiguranja zaštite vrijednosti nepokretnog kulturnog dobra na koje se odnosi kontaktna zona.

i) za pokretna kulturna dobra navode se materijal, tehnika/tehnički podatci i dimenzije predmeta, a kod zbirki broj predmeta, vrsta predmeta, podrijetlo zbirke te karakteristične fotografije.

(2) Obvezna dokumentacija koja se prilaže uz prijedlog za proglašenje statusa kulturnog dobra:

a)   dokaz o vlasništvu/posjedu/imatelju nepokretnog i pokretnog kulturnoga dobra

b) izvod iz katastarskog plana

c) fotodokumentacija te video ili audiodokumentacija za nematerijalna kulturna dobra, ako je primjenjivo.

(3) Za nepokretna kulturna dobra uz prijedlog se prilaže:

a) elaborat o utvrđivanju statusa pojedinačnog nepokretnog kulturnog dobra

b) elaborat o utvrđivanju statusa kulturno-povijesne cjeline

c) elaborat o utvrđivanju statusa arheološkog nalazišta/zone

d) elaborat o utvrđivanju statusa kulturnog krajolika.

(4) Za pokretna kulturna dobra uz prijedlog se prilaže elaborat o utvrđivanju statusa pokretnog kulturnog dobra (pojedinačno zaštićeno/zbirka s katalogom predmeta, inventar s katalogom predmeta), a za orgulje se uz prijedlog prilaže evidencijska kartica za orgulje.

(5) Izrada elaborata obvezna je i u postupcima usklađivanja ranije donesenih rješenja/odluka s nastalim izmjenama.

(6) Za nematerijalna kulturna dobra uz prijedlog se prilaže ispunjeni prijavni obrazac preuzet s mrežnih stranica Ministarstva koji sadrži izjave o odobrenju za korištenje autorskih djela te potpisane izjave o suglasnosti nositelja.  

(7) Prijedlog za utvrđivanje statusa kulturnog dobra koji ne sadržava dokumentaciju propisanu prethodnim stavcima neće se razmatrati.

(8) Elaborat iz stavaka 3. i 4. ovog članka izrađuje se prema uputama i primjerima koji se objavljuju na mrežnim stranicama Ministarstva te uz osnovne i posebne podatke iz članka 5. ovog Pravilnika uključuje:

- sažeti povijesni prikaz s analizom promjena

- opis stanja

- vrednovanje prema kriterijima iz članka 9. ovog Pravilnika

- određivanje značaja (međunarodni, nacionalni, regionalni)

- mjere zaštite

- razinu intervencije

- procjenu rizika na nepokretnom i pokretnom kulturnom dobru

-  dokumentaciju (fotografsku i arhivsku, grafičke prikaze)

- referentnu literaturu.

(9) Elaborat o utvrđivanju statusa kulturnog krajolika izrađuje se prema uputama koje se objavljuju na mrežnim stranicama Ministarstva te uz osnovne i posebne podatke iz članka 5. ovog Pravilnika uključuje čimbenike koji utječu na sastavnice krajolika:

- prirodne (geologija, morfologija, klimatska obilježja, tlo, biljni pokrov)

- kulturne (matrica naselja, namjena i funkcija)

- urbanističke vrijednosti, graditeljske vrijednosti, arheološke vrijednosti, etnografske   vrijednosti

- povijesna parcelacija

- materijali gradnje, tradicija, tehnike i umijeća gradnje i korištenja zemljišta

- percepcijske i estetske vrijednosti (memorije mjesta, asocijativne vrijednosti)

- vizualne vrijednosti krajolika (s određenih značajnih točaka, uzorci, oblici, boje).

V. KRITERIJI ZA VREDNOVANJE KULTURNOG DOBRA

Članak 9.

(1) Kriteriji za vrednovanje nepokretnog kulturnog dobra

a)        pojedinačno zaštićeno nepokretno kulturno dobro:

-          vrijeme nastanka i pripadnost odgovarajućem stilskom razdoblju

-          oblikovanje u skladu sa stilskim obilježjima pripadajućeg razdoblja

-          značaj povijesne namjene i povezanih događaja i osoba

-          kontinuitet izvorne namjene

-          pripadnost određenom tipološkom sloju u odnosu na brojnost primjera istih ili sličnih obilježja

-          specifična ambijentalnost i neposredna okolina, uklopljenost u urbanistički povijesni kontekst

-          povijesna parcelacija

-          integrirane krajobrazne vrijednosti

-          očuvanost izvornog oblikovanja i tlocrtne dispozicije

-          vrsnoća i izvornost arhitektonskog oblikovanja, vanjštine i unutrašnjosti

-          vrsnoća, izvornost i rijetkost primijenjene građevinske konstrukcije i tehnike gradnje

-          očuvanost, kvaliteta izvedbe i obrade detalja u skladu s obrtničkim vještinama pripadajućeg razdoblja

-          očuvanost izvorno primijenjenih materijala i opreme

-          reprezentativnost zatečene funkcije i namjene u kulturnom i društvenom kontekstu,

-          autor, važnost unutar opusa autora

  povijesna slojevitost.

Za više pojedinačnih građevina, mjesta i područja sa zajedničkim svojstvima i obilježjima, a koja su od posebnog interesa za zaštitu prema navedenim kriterijima, može se donijeti odluka o zajedničkoj zbirnoj zaštiti. 

b)      kulturno-povijesne cjeline (urbane i ruralne):

-          povijesna vrijednost – obuhvaća ocjenu evidentne, starosne vrijednosti temeljnih obilježja odnosno materijalnih sastavnica kulturno-povijesne cjeline te povezanost s ljudima, događajima, pokretima i aktivnostima koji predstavljaju znanstveni, arheološki, dokumentarni ili edukativni potencijal

-          očuvanost povijesnog urbanog ili ruralnog tkiva - obuhvaća ocjenu očuvanosti topografskog smještaja i okruženja (reljef, vodeni tokovi i površine, biljni pokrov), matrice (geneza prostornog razvoja, ulične mreže i parcelacije, otvoreni javni prostori i integrirane krajobrazne vrijednosti – prirodne i artificijelne) i strukture (prostorna forma i tipologija izgradnje), kao temeljnih obilježja kulturno-povijesne cjeline, te stilsko-arhitektonskih obilježja i obilježja graditeljske strukture, konstrukcije i materijala, namjene i korištenja urbanih ili ruralnih uzoraka kao sastavnih dijelova kulturno-povijesne cjeline

-          estetska vrijednost – obuhvaća ocjenu homogenosti, vizualno-morfoloških ili ambijentalnih vrijednosti i umjetničkih vrijednosti namjerno (svjesno) oblikovanih urbanih ili ruralnih uzoraka, a odnosi se na perceptivne (vizualne) aspekte kulturno-povijesnih cjelina koji uključuju kompoziciju (oblike, proporcije, siluete, mase, poglede i vizure), prostorni red, materijale, detalje i vrsnoću gradnje te usklađenost između korištenja i graditeljskih oblika

-          vrijednost po rijetkosti – obuhvaća ocjenu iznimnosti i/ili jedinstvenosti kulturno-povijesne cjeline na regionalnoj i nacionalnoj razini

-          društvena vrijednost - obuhvaća ocjenu memorijalnih, duhovnih i simboličkih odnosno asocijativnih vrijednosti kao izraz povezanosti graditeljskih i prirodnih obilježja kulturno-povijesne cjeline s osobama, pokretima ili događajima koji imaju povijesni, religijski ili simbolički značaj za regionalni ili nacionalni identitet

-            razvojna i edukativna vrijednost – obuhvaća istraživački potencijal, obrazovnu funkciju i razvojne mogućnosti kulturne baštine u kontekstu održivog korištenja.

c) arheološko kulturno dobro:

-          vrijeme nastanka i pripadnost određenom razdoblju ljudske povijesti

-          stupanj cjelovitosti dokazan arheološkim istraživanjima, a istraženi dijelovi odgovarajuće su veličine kojom se osigurava potpuni prikaz glavnih značajki i vrijednosti nalazišta

-          izvornost izražena kroz oblikovanje, materijale, korištene tehnike, funkciju, lokaciju i okruženje

-          povijesna slojevitost

-          rijetkost

-          istraživački potencijal

-          prezentacijski potencijal.

d)      kulturni krajolik:

-          prostor s prirodnim i izgrađenim strukturama čija su obilježja nastala djelovanjem i    međudjelovanjem prirodnih i ljudskih čimbenika te može imati materijalne i nematerijalne vrijednosti

-          izvornost kulturnog krajolika proizašla iz geneze prostornog razvoja krajolika potkrijepljenog povijesnim kontekstom po pojedinim razdobljima, izražena je kroz oblikovanje, materijale, korištene tehnike, umijeća, način korištenja, lokaciju i prirodno okruženje s podacima potkrijepljenim arhivskim izvorima, literaturom, istraživanjem ili terenskim radom

-          kontinuitet izvorne namjene (kontinuirani krajolik)

-          nestanak izvorne namjene kao potencijal za edukaciju i prezentaciju

-          rijetkost u odnosu na nacionalnu baštinu

-          reprezentativnost u odnosu na nacionalnu baštinu

-    cjelovitost kulturnog krajolika osigurana na način da su unutar utvrđenih granica kulturnog krajolika obuhvaćeni svi elementi kojima se potvrđuje izvornost krajolika, kao i njihova povezanost s prirodnim okruženjem

-          u slučajevima postojanja i drugih vrsta kulturnih vrijednosti pojedini elementi vrednuju se prema kriterijima za tu vrstu kulturnog dobra.

e)      memorijalno kulturno dobro:

Memorijalna baština obuhvaća sve materijalne i nematerijalne elemente koji služe očuvanju kolektivnog sjećanja o važnim povijesnim događajima, osobama i idejama.

Nepokretna memorijalna kulturna dobra mogu biti: memorijalni prostori (memorijalna područja, mjesta, spomen-parkovi, groblja), memorijalni kompleksi, memorijalne građevine i institucije (zgrade u kojima se dogodio značajan događaj, bivši logori i zatvori, rodne kuće i druge građevine povezane s životom značajnih osoba, škole i dr.), spomenici, spomen obilježja, mauzoleji i spomen ploče.

Kriteriji vrednovanja u očuvanju sjećanja zajednice na povijesne događaje, stradanja i patnje, važne osobe i ideje moraju se temeljiti na:

-          povijesnoj točnosti, autentičnosti i vjerodostojnosti

-          isticanju elemenata koji oblikuju identitet zajednice, odražavaju njene zajedničke vrijednosti te su od  povijesnog, kulturnog, društvenog te emocionalnog značaja za zajednicu, narod, državu, a mogu imati i globalni značaj te biti dio šireg međunarodnog konteksta sjećanja

-          stupnju autentičnosti i očuvanosti izvornih prostora/mjesta /građevina

-          simboličkoj i estetskoj vrijednosti spomenika/spomen obilježja, spomen ploča postavljenih na izvornim mjestima ili mjestima sjećanja

-          dostojnoj prezentaciji

-          obrazovnoj funkciji, informiranju i poticanju učenja o prošlosti

-          reprezentativnosti i selektivnosti.

(2)  Kriteriji za vrednovanje pokretnog kulturnog dobra:

-          stilska prepoznatljivost umjetničkog dijela ili predmeta umjetničkog obrta koja upućuje na pripadnost određenom stilskom razdoblju

-          utjecaj sadržajnih, oblikovnih i estetskih komponenti predmeta na razvoj kulturne i umjetničke proizvodnje u vrijeme nastanka predmeta i/ili nakon toga

-          reprezentativnost, unikatnost ili rijetkost predmeta uzimajući u obzir brojnost istovrsnih predmeta te karakterističnost oblika za određenu vrstu predmeta u određenom prostoru i vremenu

-          posebnost autorskog izraza u okvirima vremena u kojem je djelo stvoreno kao i u okviru autorskog opusa

-          važnost autora i njegov utjecaj na kulturno i umjetničko stvaralaštvo u lokalnoj sredini, na nacionalnoj razini, kao i u odnosu na njegov značaj u širem kontekstu

-          specifičnost i/ili bogatstvo materijala, struktura, oblika, tehnika ili procesa izrade predmeta

-          očuvanost izvorne funkcije i uporabnih karakteristika predmeta

-          očuvanost izvornog prostornog smještaja i konteksta ili izražena uklopljenost predmeta u određeni ambijent

-          očuvanost povijesnih slojeva ukoliko doprinose vrijednosti predmeta  

-          povezanost predmeta sa značajnim povijesnim događajima ili s povijesnim ličnostima iz nacionalne ili međunarodne povijest

-          značajna zastupljenost ili specifičnost simboličnog, asocijativnog, vjerskog, duhovnog i ikonografskog sadržaja u kontekstu tradicija i praksi lokalne zajednice ili društva u cjelini u određenom povijesnom razdoblju

-          izražena stilska, kronološka, tipološka ili tematska koherentnost zbirke/kolekcije umjetnina ili predmeta umjetničkog obrta nastala aktivnošću pojedinaca, obitelji, vjerskih zajednica i institucija u prošlosti.

(3) Kriteriji za vrednovanje nematerijalnog kulturnog dobra:

-          nematerijalno kulturno dobro mora prepoznati zajednica, skupina i u nekim slučajevima pojedinac kao dio svoje kulturne baštine, a utvrđivanje statusa nematerijalnoga kulturnoga dobra mora biti doneseno uz pristanak i sudjelovanje zajednice i nositelja, i to u tijeku svih faza postupka, od predlaganja do upisa

-          nematerijalno kulturno dobro prenosi se iz naraštaja u naraštaj, zajednice i skupine stalno ga iznova stvaraju kao odgovor na svoje okruženje te međusobno djelovanje s prirodom i poviješću

-          nematerijalno kulturno dobro pruža osjećaj identiteta i kontinuiteta te tako promiče poštivanje kulturne raznolikosti i ljudske kreativnosti

-          nematerijalno kulturno dobro mora biti u skladu s postojećim međunarodnim instrumentima za zaštitu ljudskih prava, kao i s potrebama uzajamnoga poštovanja među zajednicama, skupinama i pojedincima te u skladu s održivim razvojem.

Nematerijalno kulturno dobro mora pripadati u jedno ili više područja nematerijalne baštine:

-          usmena predaja

-          izričaji i govori

-          izvedbene umjetnosti

-          običaji, obredi i svečanosti

-          tradicijska znanja i vještine

-          tradicijski obrti.

VI. UTVRĐIVANJE PRIVREMENE ZAŠTITE KULTURNOG DOBRA

Članak 10.

(1) Privremena zaštita kulturnog dobra utvrđuje se po službenoj dužnosti odlukom za nepokretna, pokretna i nematerijalna dobra koju priprema i donosi Ministarstvo (područni konzervatorski uredi/službe i uprava nadležna za zaštitu kulturne baštine) prema mjestu gdje se dobro nalazi, osim u slučajevima kada se radi o arhivskom gradivu i knjižničnoj građi, kada privremenu odluku donosi Hrvatski državni arhiv, odnosno Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

(2) U odluci Ministarstva iz stavka 1. ovog članka, pored dijelova propisanih posebnim propisom, obvezno se navode i prilažu:

a) osnovni identifikacijski podatci o dobru (mjesto/smještaj, adresa, naziv, katastarske čestice i općine, vlasništvo, korisnik, odnosno imatelj, materijal, dimenzije, tehnika/tehnički podatci, autor, vrijeme nastanka)

b) sažeti opis dobra

c) opis stanja dobra i stupnja ugroženosti

d) sažeto obrazloženje obilježja i vrijednosti dobra

e) mjere zaštite

f) rok na koji se određuje privremena zaštita

g) izvod iz katastarskog plana s ucrtanim obuhvatom zaštite za nepokretna dobra

h) popis predmeta s osnovnim podacima za pokretna dobra

i) popis nositelja za nematerijalna dobra.

(3) Prije donošenja odluke iz stavka 1. ovog članka područni konzervatorski uredi/službe dužni su dostaviti čelniku uprave nadležne za zaštitu kulturne baštine prijedlog odluke radi stručne provjere uvjeta propisanih odredbom stavka 2. ovog članka.

VII. PRESTANAK STATUSA KULTURNOG DOBRA

Članak 11.

(1) Ako kulturno dobro izgubi svojstva zbog kojih je zaštićeno, Ministarstvo donosi odluku o ukidanju odluke o statusu kulturnog dobra, na temelju koje se kulturno dobro briše iz Registra.

(2) Odluku iz stavka 1. ovog članka donosi Ministarstvo na temelju podnesenog prijedloga područnog konzervatorskog ureda/službe ili uprave nadležne za zaštitu kulturne baštine, mišljenja Stručnog povjerenstva iz članka 7. ovog Pravilnika te mišljenja Hrvatskog vijeća za kulturna dobra.

(3) Odluku iz stavka 2. ovog članka za arhivsko gradivo donosi Hrvatski državni arhiv, a za knjižničnu građu, knjige, ostalu tiskanu i rukopisnu građu donosi Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

(4) Prema Zakonu o muzejima status kulturnog dobra za muzejsku građu prestaje brisanjem iz inventarnih knjiga javnih muzeja, osim u slučaju upisa u inventarnu knjigu drugog javnog muzeja.

(5) Odredba iz stavka 1. ovog članka ne primjenjuje se na nematerijalna kulturna dobra.

Članak 12.

U postupku utvrđivanja prestanka statusa kulturnog dobra obavezno se prilaže:

a) analiza stanja s detaljnim obrazloženjem o razlozima brisanja iz Registra

b) fotodokumentacija

c) kartografski prikaz obuhvata za nepokretno kulturno dobro.

VIII. OBJAVA UPISA U REGISTAR

Članak 13.

(1) Podatci o kulturnim dobrima i privremeno zaštićenim kulturnim dobrima objavljuju se na mrežnim stranicama Ministarstva u pregledniku Registra.

(2) Prostorni podatci o nepokretnim kulturnim dobrima objavljuju se i u sustavu Geoportal kulturnih dobara Republike Hrvatske na mrežnim stranicama Ministarstva te su dostupni korisnicima putem mrežnih usluga pregleda i preuzimanja.

(3) Podatci o pokretnim kulturnim dobrima u privatnom vlasništvu ne objavljuju se na mrežnim stranicama Ministarstva. Podatci se mogu dobiti na uvid na temelju pisanog upita i iskazanog opravdanog interesa uz poštivanje propisa o zaštiti osobnih podataka.

(4) Evidencija dobara od lokalnog značenja javno se objavljuje na mrežnim stranicama Ministarstva.

(5) Podatci iz stavka 1. ovog članka obuhvaćaju:

– naziv kulturnog dobra

– listu i registarski broj

– status zaštite

– vrstu kulturnog dobra

– klasifikaciju

– vrijeme nastanka

– autora

– lokacijske podatke (adresu, naselje, grad/općinu, županiju)

– područni konzervatorski ured/služba

– sažeti opis kulturnog dobra

– obrazloženje vrijednosti

– mjere zaštite

– karakteristične fotografije.

(6) Podatci iz stavka 4. ovog članka sadržavaju:

– broj upisa na L-listu

– naziv dobra od lokalnog značenja

– lokacijske podatke (adresu, naselje, grad/općinu, županiju)

– vrstu dobra

– datum upisa

– sažeti opis.

IX. UPIS U INVENTARNE KNJIGE MUZEJSKIH PREDMETA

Članak 14.

(1) Muzejski predmet i muzejska zbirka upisom u inventarnu knjigu muzejskih predmeta javnog muzeja stječu status kulturnog dobra.

(2) O statusu kulturnog dobra za predmete upisane u inventarnu knjigu muzejskih predmeta ravnatelj ili voditelj muzeja izdaje pisanu potvrdu uz navođenje inventarne oznake muzejskog predmeta.

X. UPIS ARHIVSKOG GRADIVA U REGISTAR

Članak 15.

(1) Postupak utvrđivanja statusa kulturnog dobra za arhivsko gradivo provodi Hrvatski državni arhiv, koji donosi odluku o proglašenju statusa kulturnog dobra za arhivsko gradivo.

(2) Odluka iz stavka 1. ovog članka donosi se po službenoj dužnosti ili na prijedlog područnog državnog arhiva, uz prethodno pozitivno mišljenje stručnog povjerenstva, sukladno propisima kojima se uređuje arhivsko gradivo i arhivi te zaštita i očuvanje kulturnih dobara.

(3) Hrvatski državni arhiv općim aktom detaljnije uređuje proces vrednovanja arhivskog gradiva te rad i sastav stručnog povjerenstva iz stavka 2. ovog članka.

(4) Upis arhivskog gradiva u Registar provodi Hrvatski državni arhiv unošenjem podataka u Evidenciju arhivskog gradiva za koje je utvrđen status kulturnog dobra, a koja je javno dostupna, sukladno propisima kojima se uređuju zaštita arhivskog gradiva.

(5) Odluka o prestanku statusa kulturnog dobra za arhivsko gradivo donosi se sukladno članku 11. stavku 3. ovog Pravilnika.

XI. UPIS KNJIŽNIČNE GRAĐE U REGISTAR

Članak 16.

(1) Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu odlukom proglašava status kulturnog dobra za knjižničnu građu uz prethodno pozitivno mišljenje stručnog povjerenstva sukladno propisima kojima se uređuje knjižnična djelatnost kao i zaštita i očuvanje kulturnih dobara.

(2) Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu općim aktom detaljnije uređuje način vrednovanja knjižnične građe, rad i sastav stručnog povjerenstva te upis u evidenciju i  katalog kulturnih dobara Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

(3) Upute i obrasci za podnošenje prijedloga za utvrđivanje statusa kulturnog dobra za knjižničnu građu dostupni su na mrežnim stranicama Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

(4) Upis knjižnične građe u Registar provodi Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu upisom podataka u Evidenciju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu o knjižničnoj građi za koju je utvrđen status kulturnog dobra, a koja je javno dostupna,  sukladno propisima kojima se uređuju zaštita knjižnične građe.

(5) Katalozi javnih knjižnica i knjižnica u sastavu pravnih osoba kojima su osnivači Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u njihovu pretežitom vlasništvu u koje je upisana knjižnična građa nastala do 1850. godine te katalog Croatice nacionalne zbirke knjižnične građe sastavni su dio Registra.

(6) Odluka o prestanku statusa kulturnog dobra za knjižničnu građu donosi se sukladno članku 11. stavku 3. ovog Pravilnika.

XII. USKLAĐENJE S UTVRĐENIM STANJEM I MJERAMA ZAŠTITE KULTURNOG DOBRA

Članak 17.

(1) Ministarstvo kulture i medija će po službenoj dužnosti ispitati i uskladiti s odredbama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara („Narodne novine“, broj 145/24) rješenja o utvrđivanju svojstva kulturnog dobra koja su donesena prema propisima koji su važili do dana stupanja na snagu ovog Zakona, a ne sadrže sve propisane podatke o stanju kulturnog dobra i s njime usklađene mjere zaštite i očuvanja utvrđene konzervatorskim podlogama i drugim propisanim dokumentima.  

(2) Postupak ispitivanja i usklađenja utvrđenog svojstva kulturnog dobra odgovarajuće po službenoj dužnosti provode Hrvatski državni arhiv, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu i javni muzeji u odnosu na kulturna dobra za koja oni uspostavljaju zaštitu sukladno Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara („Narodne novine“, broj 145/24), Zakonu o arhivskom gradivu i arhivima („Narodne novine“, broj 61/18, 98/19, 114/22 i 36/24) , Zakonu o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti („Narodne novine“, broj 17/19, 98/19, 114/22 i 36/24) te Zakonu o muzejima („Narodne novine“, broj 61/18, 98/19, 114/22 i 36/24), a vezano uz stanje kulturnog dobra i predviđene mjere zaštite i očuvanja kulturnog dobra.

XIII. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 18.

Danom stupanja na snagu ovog Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o obliku, sadržaju i načinu vođenja Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 19/2023).

Članak 19.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa:

Urbroj:

Zagreb, 25. lipnja 2025.

MINISTRICA

dr. sc. Nina Obuljen Koržinek