Zakon o obrazovanju odraslih (Narodne novine, broj 17/2007.) donesen je 2007. godine te se njime po prvi puta posebno uređuje sustav obrazovanja odraslih u Republici Hrvatskoj.
U proteklih devet godina uočeni su nedostaci postojećeg zakonskog rješenja vezano uz poboljšanje kvalitete sustava obrazovanja odraslih, a u međuvremenu je donesen Zakon o strukovnom obrazovanju (Narodne novine, broj 30/2009.) te Zakon o Hrvatskome kvalifikacijskom okviru (Narodne novine, broj 22/2013.) kojima je nužno uskladiti sustav obrazovanja odraslih kao dio jedinstvenog obrazovnog sustava Republike Hrvatske.
Ulaskom u Europsku uniju, 1. srpnja 2013. godine, pred Republiku Hrvatsku stavljaju se izazovi europskih politika koje, između ostalog, uvelike utječu na daljnji razvoj sustava obrazovanja odraslih. Hrvatski sabor donio je 2014. godine Strategiju obrazovanja, znanosti i tehnologije (Narodne novine, broj 124/2014.) koja se u dobrom dijelu odnosi i na sustav obrazovanja odraslih, a čije mjere je potrebno implementirati. S tim u vezi, u svrhu povećanja kvalitete sustava obrazovanja odraslih te njegova usklađivanja s novom paradigmom razvoja kvalifikacija i programa koju donosi Zakon o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru, nužno je donijeti novi Zakon o obrazovanju odraslih kojim bi se otklonili nedostaci postojećeg sustava obrazovanja odraslih, uskladio sustav obrazovanja odraslih s Hrvatskim kvalifikacijskim okvirom i važećim zakonodavno-normativnim rješenjima u redovitom strukovnom obrazovanju. Novim zakonom prihvatila bi se i činjenica kako obrazovanje odraslih, sukladno Strategiji obrazovanja, znanosti i tehnologije i Zakonu o Hrvatskome kvalifikacijskom okviru, sada seže i u područje visokog obrazovanja te bi se osigurale nužne pretpostavke za implementaciju donesene Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije s naglaskom na poticanje razvoja sustava cjeloživotnog učenja.
Statistički podaci govore da je u Republici Hrvatskoj znatan udio građana bez završene osnovne škole (62.092 osobe starije od 15 godina prema popisu stanovništva iz 2011. godine), a samo sa završenom osnovnom školom je 773.489 građana. Dodatno, 283.867 građana nema potpuno završenu osnovnu školu, što govori da iznimno velik broj građana nema kvalifikaciju, tj. ima vrlo nisku razinu obrazovanosti. Novim Zakonom o obrazovanju odraslih prevladale bi se postojeće strukturne prepreke za uključivanje odraslih građana u programe obrazovanja, poput regionalno neujednačene ponude suvremenih, relevantnih i kvalitetnih programa obrazovanja odraslih. Sadašnja situacija upućuje na neučinkovitu i neracionalnu ponudu sličnih programa, nefleksibilno izvođenje i organizaciju. Nadalje, zakonskim bi se promjenama osnažila funkcija nadležnih agencija vezanih uz osiguravanje kvalitete, standarde kvalifikacija, kriterije i postupke vrednovanja obrazovnih programa i ustanova za obrazovanje odraslih.
U postojećem Zakonu o obrazovanju odraslih evidentirani su neki oblici financiranja obrazovanja odraslih, no nisu precizirane obveze pojedinih financijera. Normativnim aktima stoga je potrebno predvidjeti načine izbjegavanja nelojalne konkurencije između ponuđača akreditiranih programa obrazovanja odraslih i reguliranje podnošenja godišnjih izvještaja od nadležnih državnih i lokalnih tijela te izvoditelja obrazovanja odraslih koji trebaju dati uvid u broj polaznika, programe, provoditelje i utrošena sredstva. Isto tako, potrebno je definirati poreznu politiku vezanu uz oporezivanje dobiti koja vodi izjednačavanju ustanova za obrazovanje odraslih bez obzira na osnivača.
Novim Zakonom detaljnije bi se propisali kriteriji za izdavanje mišljenja o programima obrazovanja odraslih za potrebe stjecanja formalnih kvalifikacija. Programi moraju omogućiti polaznicima stjecanje ishoda učenja propisanih u odgovarajućem Standardu kvalifikacije iz registra HKO-a te proći postupak inicijalne akreditacije te periodičke postupke reakreditacije, kao dio sustava osiguravanja kvalitete. Tome će pridonijeti i uspostavljanje nacionalnog informacijskog sustava obrazovanja odraslih (e-matice obrazovanja odraslih) koji bi sadržavao podatke o programima, polaznicima, andragoškim djelatnicima i financiranju akreditiranih programa obrazovanja odraslih te bio povezan s Andragoškim zajedničkim upisnikom podataka (AZUP), Registrom ljudskih potencijala i Registrom HKO-a.
Nadalje, problem predstavlja i činjenica da programe obrazovanja odraslih provode metodički nedovoljno educirani nastavnici, što upućuje na nedostatak andragoške metodike te potrebu da se zakonskim i podzakonskim aktima definira sustav cjeloživotnoga profesionalnog razvoja i licenciranja andragoških djelatnika.
Sadašnja zakonska rješenja nemaju razrađen i koherentan sustav priznavanja neformalno i informalno stečenog znanja i vještina, koji predviđaju HKO i strateški EU dokumenti, što otežava prohodnost sustava cjeloživotnog učenja.
Prema anketi radne snage u Republici Hrvatskoj (2012.), udio odrasle populacije (dob: 25 – 64) koja je uključena u neke aktivnosti obrazovanja, osposobljavanja ili usavršavanja vrlo je nizak (2,7%) u odnosu na prosjek 27 zemalja EU-a (9%). Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije kao poželjan stupanj uključenosti navodi 5% do 2020. godine. Da bi se navedeni cilj ostvario, nužno je donošenje novoga Zakona o obrazovanju odraslih koji bi svojim rješenjima bio usmjeren na uspostavljanje sustava osiguravanja kvalitete u obrazovanju odraslih te na uklanjanje strukturnih, situacijskih i psiholoških prepreka pristupu i sudjelovanju odraslih u programima formalnog i neformalnog obrazovanja.
2. CILJEVI
Ključni cilj je osigurati zakonske pretpostavke za implementaciju Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije, koja je krovni dokument za sve dijelove obrazovnog sustava Republike Hrvatske, pa samim time i za sustav obrazovanja odraslih koji je zbog svoje važnosti u strategiji i posebno naglašen u odvojenom poglavlju.
Osnovna pitanja koja će se Zakonom urediti na kvalitetniji način su:
usklađivanje ciljeva i načela obrazovanja odraslih sukladno potrebama svakog pojedinca, gospodarstva i hrvatskog društva u cjelini
usklađivanje hrvatskog sustava obrazovanja odraslih s politikama Europske unije koje se odnose na ovaj dio obrazovnoga sustava
definiranje sustava osiguravanja kvalitete vanjskim vrednovanjem i samovrednovanjem obrazovnih ustanova u svrhu osiguravanja kvalitete sustava obrazovanja odraslih
definiranje dodatnih zahtjeva za osiguravanjem kvalitete stečenih ishoda učenja, čime će novo zakonsko rješenje fokus s ulaznih parametara osiguravanja kvalitete dodatno proširiti i na one izlazne, prihvativši time aktualne razvojne smjernice u europskome obrazovnom prostoru
usklađivanje postupka donošenja programa za stjecanje kvalifikacija, stjecanje i vrednovanje skupova ishoda učenja te kurikuluma sa Zakonom o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru i pripadajućom podzakonskom regulativom
osiguranje pretpostavki za vremensko ograničavanje trajanja akreditacije programa odnosno kontinuirano usklađivanje sadržaja programa s potrebama tržišta rada, ali i potrebama samih polaznika i društva u cjelini
usklađivanje sa specifičnim zahtjevima koji proizlaze iz sustava strukovnog obrazovanja
razrada sustava cjeloživotnoga profesionalnog razvoja i licenciranja andragoških djelatnika
jasno definiranje nadležnosti vezano uz programe i kurikulume obrazovanja odraslih koje propisuju i odobravaju druga ministarstva ustanovama za obrazovanje odraslih
jasno definiranje standarda i kriterija za osnivanje ustanove za obrazovanje odraslih odnosno za provođenje akreditiranih programa obrazovanja odraslih u ustanovama koje su osnovane za provođenje osnovnoškolskog, srednjoškolskog ili visokog obrazovanja
provedba zakona o uslugama u području obrazovanja odraslih (EU direktiva o uslugama) radi suzbijanja nelojalne konkurencije u obrazovanju odraslih i usklađenja sa zakonskom regulativom EU-a
praćenje financiranja obrazovanja odraslih na državnoj, područnoj (regionalnoj) i lokalnoj razini
omogućavanje kvalitetnijeg uređenja sustava baza i evidencija u obrazovanju odraslih te formiranje temeljnog registra akreditiranih programa i izdanih javnih isprava u obrazovanju odraslih.
3. MOGUĆE OPCIJE
3.1. OPCIJA 1 – ne poduzimati ništa (nenormativno rješenje)
Opcija „ne poduzimati ništa“ imala bi za posljedicu zadržavanje postojećeg stanja u sustavu obrazovanja odraslih, što bi uvelike priječilo mogućnost optimizacije osiguranja i unaprjeđenja kvalitete obrazovanja odraslih.
3.2. OPCIJA 2 - (nenormativno rješenje)
Dio utvrđenih ciljeva bilo bi moguće postići opcijom nenormativnog rješenja, odnosno intenzivnim informiranjem javnosti, pojačanom suradnjom s dionicima sustava u cilju osvješćivanja njihovih prava i odgovornosti vezanih uz postojeću zakonsku regulativu te pojačanim nadzorom dionika sustava. No, ta opcija nije dostatna niti optimalna zbog dosadašnjeg iskustva u provedbi postojećih, dijelom nedovoljno jasnih, a dijelom nedorečenih odredaba Zakona o obrazovanju odraslih. Tom opcijom samo se djelomično rješava problem, ali ne dovodi do ostvarenja zadanih ciljeva.
3.3. OPCIJA 3 - (normativno rješenje)
Opcija normativnog rješenja izmjenama i dopunama postojećeg Zakona o obrazovanju odraslih nije moguća zbog velikog broja preporuka navedenih u Strategiji obrazovanja, znanosti i tehnologije. Osim toga, određene zakonske odredbe u postojećem Zakonu o obrazovanju odraslih dijelom su nejasne, a dijelom nedorečene. Stoga bi izmjenom i dopunom Zakona o obrazovanju odraslih bilo potrebno: (1) redefinirati veći broj postojećih odredaba koje zbog svoje nedorečenosti i nejasnoća stvaraju problem u provedbi Zakona te (2) propisati nove odredbe kojima bi se stvorili preduvjeti za kvalitetniji rad u ustanovama za obrazovanje odraslih.
Trenutačno treća opcija o normativnom rješenju uz pomoć izmjena i dopuna postojećeg Zakona o obrazovanju odraslih ne rješava identificirane probleme te stoga neće biti poduzete daljnje radnje.
3.4. OPCIJA 4 - (normativno rješenje)
Opcija normativnog rješenja uz pomoć donošenja novog Zakona o obrazovanju odraslih, kako zbog zadanih ciljeva tako i zbog velikog broja izmjena i dopuna postojećeg zakona, pokazuje se najboljom opcijom. Prema navedenome, donošenjem novoga Zakona o obrazovanju odraslih propisat će se nove odredbe koje će biti ključan preduvjet u postizanju općeg cilja: osiguranje i unaprjeđenje sustava kvalitete u obrazovanju odraslih, koji je usklađen s potrebama hrvatskog društva i gospodarstva te s normativima i obrazovnom politikom EU-a, kao i postizanju posebnih ciljeva koji pridonose ostvarenju općih i specifičnih ciljeva zadanih Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije.
S tim ciljem određene su i osnovne teze za izradu Nacrta prijedloga Zakona o obrazovanju odraslih s kratkim obrazloženjem sadržaja teza:
definiranje sustava osiguranja kvalitete kroz vanjsko vrednovanje i samovrednovanje
usklađivanje donošenja programa i kurikuluma sukladno Zakonu o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru
osiguranje pretpostavki za vremensko ograničavanje programa odnosno kontinuirano usklađivanje s potrebama tržišta rada, ali i potrebama samih polaznika i društva u cjelini
usklađivanje sa sustavom strukovnog obrazovanja
jasnije definiranje uloge voditelja u obrazovanju odraslih
jasno definiranje nadležnosti vezano za programe obrazovanja odraslih koje propisuju i odobravaju druga ministarstva ustanovama za obrazovanje odraslih
jasno definiranje standarda i kriterija za osnivanje ustanove za obrazovanje odraslih
jasnije definiranje nadzora nad radom ustanova za obrazovanje odraslih
praćenje financiranja obrazovanja odraslih na državnoj, područnoj (regionalnoj) i lokalnoj razini
uspostava održivog sustava financiranja kroz oblikovanje jedinstvenog državnog modela koji djeluje u sinergiji svih nadležnih ministarstava
omogućavanje kvalitetnijeg uređenja sustava baza i evidencija u obrazovanju odraslih.
Obrazloženje
Postavljanjem sustava osiguravanja kvalitete obrazovanja odraslih jasnije će se definirati samovrednovanje i vanjsko vrednovanje ustanova za obrazovanje odraslih. Bolje definiranje nadzora osigurat će poštivanje standarda izvođenja kao jamstva kvalitetnije usluge polaznicima programa obrazovanja odraslih. Jasnijim definiranjem stručnog voditelja obrazovanja omogućit će se bolje funkcioniranje ustanove za obrazovanje odraslih. Usklađivanjem programa i kurikuluma sukladno odredbama Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru povećat će se kvaliteta programa i kurikuluma, definirati standardi zanimanja, standardi kvalifikacija te sami programi i kurikulumi putem kojih se stječu konkretne kompetencije. Usklađivanjem sustava obrazovanja odraslih sa sustavom strukovnog obrazovanja omogućit će se konkretniji odgovor obrazovnog sustava na izazove tržišta rada. Kroz obvezno kontinuirano stručno usavršavanje andragoških djelatnika osigurat će se polaznicima učinkovitije metode i načini stjecanja kompetencija. Jasnim definiranjem nadležnosti ovog Zakona nad dijelom programa i kurikuluma koje odobravaju ostala ministarstva omogućit će se jedinstveni i holistički pristup formalnom obrazovanju odraslih, neovisno koje ministarstvo donosi programe i kurikulume. Jačanjem standarda i kriterija za osnivanje ustanove za obrazovanje odraslih onemogućit će se nelojalna konkurencija na tržištu obrazovanja i osigurati kvalitetnija obrazovna ponuda. Uređenjem sustava financiranja omogućit će se dostupnost obrazovanja odraslih većem broju polaznika, a poboljšanjem sustava baza i evidencija osigurat će se bolji uvid u postojeće stanje obrazovanja odraslih, ali i osiguranje daljnjeg razvoja sustava obrazovanja odraslih.
4. USPOREDBA OPCIJA
Osnovna namjera pri donošenju novoga Zakona o obrazovanju odraslih je uspostavljanje sustava kvalitete koji će polaznicima omogućiti usvajanje znanja i vještina koji ciljano omogućuju veću zapošljivost, prilagodljivost i pokretljivost na tržištu rada. Zadržavanjem dosadašnjih normativnih rješenja (Opcije 1, 2 i 3) sustav obrazovanja odraslih ostao bi nedovoljno učinkovit, poglavito u smislu organiziranja institucionalne strukture za razvoj i provedbu osiguravanja kvalitete s jasnom podjelom nadležnosti među uključenim institucijama.
Navedeno rješenje imat će pozitivan učinak na okoliš, održivi razvoj i s tim u svezi na zdravlje ljudi u odnosu na postojeće stanje. Naime, uvođenjem učinkovitog sustava obrazovanja odraslih povećat će se ukupni ljudski kapital društva što će izgraditi podlogu za održivi razvoj te će ukupno pridonijeti povećanju kvalitete života građana većim BDP-om odnosno sposobnošću društva da uporabom novog znanja i vještina proizvodi usluge i proizvode veće dodane vrijednosti.
Opcije
Koristi
Troškovi
Opcija 1:
ne poduzimati ništa
Ne razmatra se.
Ne razmatra se.
Opcija 2:
(nenormativno rješenje)
Intenzivno informiranje javnosti i pojačana suradnja s dionicima sustava; osvješćivanje o pravima i obvezama korisnika i dionika sustava
Razmatra se u kombinaciji s opcijom 4. Nema dodatnih troškova.
Opcija 3:
(normativno rješenje)
Redefiniranje postojećih odredbi te propisivanje novih odredbi kojima bi se stvorili preduvjeti za kvalitetniji rad u ustanovama za obrazovanje odraslih.
Ne razmatra se.
Opcija 4:
(normativno rješenje)
Donošenje novoga Zakona o obrazovanju odraslih zbog osiguranja i unaprjeđenja sustava kvalitete u obrazovanju odraslih usklađena je s potrebama hrvatskog društva i gospodarstva te s normativima i obrazovnom politikom EU-a, kao i Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije.
Opcija 4 donijet će dodatne troškove ustanovama za obrazovanje odraslih zbog usklađivanja standarda u procesu obrazovanja odraslih, ali i implementacijom nove metodologije donošenja i periodičkog unapređenja programa i kurikuluma u skladu s novim Zakonom te Zakonom o Hrvatskome kvalifikacijskom okviru.
MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I SPORTA
ISKAZ O PROCJENI UČINAKA PROPISA
ZA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O OBRAZOVANJU ODRASLIH
Travanj 2016.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
1. PROBLEM
Zakon o obrazovanju odraslih (Narodne novine, broj 17/2007.) donesen je 2007. godine te se njime po prvi puta posebno uređuje sustav obrazovanja odraslih u Republici Hrvatskoj.
U proteklih devet godina uočeni su nedostaci postojećeg zakonskog rješenja vezano uz poboljšanje kvalitete sustava obrazovanja odraslih, a u međuvremenu je donesen Zakon o strukovnom obrazovanju (Narodne novine, broj 30/2009.) te Zakon o Hrvatskome kvalifikacijskom okviru (Narodne novine, broj 22/2013.) kojima je nužno uskladiti sustav obrazovanja odraslih kao dio jedinstvenog obrazovnog sustava Republike Hrvatske.
Ulaskom u Europsku uniju, 1. srpnja 2013. godine, pred Republiku Hrvatsku stavljaju se izazovi europskih politika koje, između ostalog, uvelike utječu na daljnji razvoj sustava obrazovanja odraslih. Hrvatski sabor donio je 2014. godine Strategiju obrazovanja, znanosti i tehnologije (Narodne novine, broj 124/2014.) koja se u dobrom dijelu odnosi i na sustav obrazovanja odraslih, a čije mjere je potrebno implementirati. S tim u vezi, u svrhu povećanja kvalitete sustava obrazovanja odraslih te njegova usklađivanja s novom paradigmom razvoja kvalifikacija i programa koju donosi Zakon o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru, nužno je donijeti novi Zakon o obrazovanju odraslih kojim bi se otklonili nedostaci postojećeg sustava obrazovanja odraslih, uskladio sustav obrazovanja odraslih s Hrvatskim kvalifikacijskim okvirom i važećim zakonodavno-normativnim rješenjima u redovitom strukovnom obrazovanju. Novim zakonom prihvatila bi se i činjenica kako obrazovanje odraslih, sukladno Strategiji obrazovanja, znanosti i tehnologije i Zakonu o Hrvatskome kvalifikacijskom okviru, sada seže i u područje visokog obrazovanja te bi se osigurale nužne pretpostavke za implementaciju donesene Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije s naglaskom na poticanje razvoja sustava cjeloživotnog učenja.
Statistički podaci govore da je u Republici Hrvatskoj znatan udio građana bez završene osnovne škole (62.092 osobe starije od 15 godina prema popisu stanovništva iz 2011. godine), a samo sa završenom osnovnom školom je 773.489 građana. Dodatno, 283.867 građana nema potpuno završenu osnovnu školu, što govori da iznimno velik broj građana nema kvalifikaciju, tj. ima vrlo nisku razinu obrazovanosti. Novim Zakonom o obrazovanju odraslih prevladale bi se postojeće strukturne prepreke za uključivanje odraslih građana u programe obrazovanja, poput regionalno neujednačene ponude suvremenih, relevantnih i kvalitetnih programa obrazovanja odraslih. Sadašnja situacija upućuje na neučinkovitu i neracionalnu ponudu sličnih programa, nefleksibilno izvođenje i organizaciju. Nadalje, zakonskim bi se promjenama osnažila funkcija nadležnih agencija vezanih uz osiguravanje kvalitete, standarde kvalifikacija, kriterije i postupke vrednovanja obrazovnih programa i ustanova za obrazovanje odraslih.
U postojećem Zakonu o obrazovanju odraslih evidentirani su neki oblici financiranja obrazovanja odraslih, no nisu precizirane obveze pojedinih financijera. Normativnim aktima stoga je potrebno predvidjeti načine izbjegavanja nelojalne konkurencije između ponuđača akreditiranih programa obrazovanja odraslih i reguliranje podnošenja godišnjih izvještaja od nadležnih državnih i lokalnih tijela te izvoditelja obrazovanja odraslih koji trebaju dati uvid u broj polaznika, programe, provoditelje i utrošena sredstva. Isto tako, potrebno je definirati poreznu politiku vezanu uz oporezivanje dobiti koja vodi izjednačavanju ustanova za obrazovanje odraslih bez obzira na osnivača.
Novim Zakonom detaljnije bi se propisali kriteriji za izdavanje mišljenja o programima obrazovanja odraslih za potrebe stjecanja formalnih kvalifikacija. Programi moraju omogućiti polaznicima stjecanje ishoda učenja propisanih u odgovarajućem Standardu kvalifikacije iz registra HKO-a te proći postupak inicijalne akreditacije te periodičke postupke reakreditacije, kao dio sustava osiguravanja kvalitete. Tome će pridonijeti i uspostavljanje nacionalnog informacijskog sustava obrazovanja odraslih (e-matice obrazovanja odraslih) koji bi sadržavao podatke o programima, polaznicima, andragoškim djelatnicima i financiranju akreditiranih programa obrazovanja odraslih te bio povezan s Andragoškim zajedničkim upisnikom podataka (AZUP), Registrom ljudskih potencijala i Registrom HKO-a.
Nadalje, problem predstavlja i činjenica da programe obrazovanja odraslih provode metodički nedovoljno educirani nastavnici, što upućuje na nedostatak andragoške metodike te potrebu da se zakonskim i podzakonskim aktima definira sustav cjeloživotnoga profesionalnog razvoja i licenciranja andragoških djelatnika.
Sadašnja zakonska rješenja nemaju razrađen i koherentan sustav priznavanja neformalno i informalno stečenog znanja i vještina, koji predviđaju HKO i strateški EU dokumenti, što otežava prohodnost sustava cjeloživotnog učenja.
Prema anketi radne snage u Republici Hrvatskoj (2012.), udio odrasle populacije (dob: 25 – 64) koja je uključena u neke aktivnosti obrazovanja, osposobljavanja ili usavršavanja vrlo je nizak (2,7%) u odnosu na prosjek 27 zemalja EU-a (9%). Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije kao poželjan stupanj uključenosti navodi 5% do 2020. godine. Da bi se navedeni cilj ostvario, nužno je donošenje novoga Zakona o obrazovanju odraslih koji bi svojim rješenjima bio usmjeren na uspostavljanje sustava osiguravanja kvalitete u obrazovanju odraslih te na uklanjanje strukturnih, situacijskih i psiholoških prepreka pristupu i sudjelovanju odraslih u programima formalnog i neformalnog obrazovanja.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
2. CILJEVI
Ključni cilj je osigurati zakonske pretpostavke za implementaciju Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije, koja je krovni dokument za sve dijelove obrazovnog sustava Republike Hrvatske, pa samim time i za sustav obrazovanja odraslih koji je zbog svoje važnosti u strategiji i posebno naglašen u odvojenom poglavlju.
Osnovna pitanja koja će se Zakonom urediti na kvalitetniji način su:
usklađivanje ciljeva i načela obrazovanja odraslih sukladno potrebama svakog pojedinca, gospodarstva i hrvatskog društva u cjelini
usklađivanje hrvatskog sustava obrazovanja odraslih s politikama Europske unije koje se odnose na ovaj dio obrazovnoga sustava
definiranje sustava osiguravanja kvalitete vanjskim vrednovanjem i samovrednovanjem obrazovnih ustanova u svrhu osiguravanja kvalitete sustava obrazovanja odraslih
definiranje dodatnih zahtjeva za osiguravanjem kvalitete stečenih ishoda učenja, čime će novo zakonsko rješenje fokus s ulaznih parametara osiguravanja kvalitete dodatno proširiti i na one izlazne, prihvativši time aktualne razvojne smjernice u europskome obrazovnom prostoru
usklađivanje postupka donošenja programa za stjecanje kvalifikacija, stjecanje i vrednovanje skupova ishoda učenja te kurikuluma sa Zakonom o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru i pripadajućom podzakonskom regulativom
osiguranje pretpostavki za vremensko ograničavanje trajanja akreditacije programa odnosno kontinuirano usklađivanje sadržaja programa s potrebama tržišta rada, ali i potrebama samih polaznika i društva u cjelini
usklađivanje sa specifičnim zahtjevima koji proizlaze iz sustava strukovnog obrazovanja
razrada sustava cjeloživotnoga profesionalnog razvoja i licenciranja andragoških djelatnika
jasno definiranje nadležnosti vezano uz programe i kurikulume obrazovanja odraslih koje propisuju i odobravaju druga ministarstva ustanovama za obrazovanje odraslih
jasno definiranje standarda i kriterija za osnivanje ustanove za obrazovanje odraslih odnosno za provođenje akreditiranih programa obrazovanja odraslih u ustanovama koje su osnovane za provođenje osnovnoškolskog, srednjoškolskog ili visokog obrazovanja
provedba zakona o uslugama u području obrazovanja odraslih (EU direktiva o uslugama) radi suzbijanja nelojalne konkurencije u obrazovanju odraslih i usklađenja sa zakonskom regulativom EU-a
praćenje financiranja obrazovanja odraslih na državnoj, područnoj (regionalnoj) i lokalnoj razini
omogućavanje kvalitetnijeg uređenja sustava baza i evidencija u obrazovanju odraslih te formiranje temeljnog registra akreditiranih programa i izdanih javnih isprava u obrazovanju odraslih.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
3. MOGUĆE OPCIJE
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
3.1. OPCIJA 1 – ne poduzimati ništa (nenormativno rješenje)
Opcija „ne poduzimati ništa“ imala bi za posljedicu zadržavanje postojećeg stanja u sustavu obrazovanja odraslih, što bi uvelike priječilo mogućnost optimizacije osiguranja i unaprjeđenja kvalitete obrazovanja odraslih.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
3.2. OPCIJA 2 - (nenormativno rješenje)
Dio utvrđenih ciljeva bilo bi moguće postići opcijom nenormativnog rješenja, odnosno intenzivnim informiranjem javnosti, pojačanom suradnjom s dionicima sustava u cilju osvješćivanja njihovih prava i odgovornosti vezanih uz postojeću zakonsku regulativu te pojačanim nadzorom dionika sustava. No, ta opcija nije dostatna niti optimalna zbog dosadašnjeg iskustva u provedbi postojećih, dijelom nedovoljno jasnih, a dijelom nedorečenih odredaba Zakona o obrazovanju odraslih. Tom opcijom samo se djelomično rješava problem, ali ne dovodi do ostvarenja zadanih ciljeva.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
3.3. OPCIJA 3 - (normativno rješenje)
Opcija normativnog rješenja izmjenama i dopunama postojećeg Zakona o obrazovanju odraslih nije moguća zbog velikog broja preporuka navedenih u Strategiji obrazovanja, znanosti i tehnologije. Osim toga, određene zakonske odredbe u postojećem Zakonu o obrazovanju odraslih dijelom su nejasne, a dijelom nedorečene. Stoga bi izmjenom i dopunom Zakona o obrazovanju odraslih bilo potrebno: (1) redefinirati veći broj postojećih odredaba koje zbog svoje nedorečenosti i nejasnoća stvaraju problem u provedbi Zakona te (2) propisati nove odredbe kojima bi se stvorili preduvjeti za kvalitetniji rad u ustanovama za obrazovanje odraslih.
Trenutačno treća opcija o normativnom rješenju uz pomoć izmjena i dopuna postojećeg Zakona o obrazovanju odraslih ne rješava identificirane probleme te stoga neće biti poduzete daljnje radnje.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
3.4. OPCIJA 4 - (normativno rješenje)
Opcija normativnog rješenja uz pomoć donošenja novog Zakona o obrazovanju odraslih, kako zbog zadanih ciljeva tako i zbog velikog broja izmjena i dopuna postojećeg zakona, pokazuje se najboljom opcijom. Prema navedenome, donošenjem novoga Zakona o obrazovanju odraslih propisat će se nove odredbe koje će biti ključan preduvjet u postizanju općeg cilja: osiguranje i unaprjeđenje sustava kvalitete u obrazovanju odraslih, koji je usklađen s potrebama hrvatskog društva i gospodarstva te s normativima i obrazovnom politikom EU-a, kao i postizanju posebnih ciljeva koji pridonose ostvarenju općih i specifičnih ciljeva zadanih Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije.
S tim ciljem određene su i osnovne teze za izradu Nacrta prijedloga Zakona o obrazovanju odraslih s kratkim obrazloženjem sadržaja teza:
definiranje sustava osiguranja kvalitete kroz vanjsko vrednovanje i samovrednovanje
usklađivanje donošenja programa i kurikuluma sukladno Zakonu o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru
osiguranje pretpostavki za vremensko ograničavanje programa odnosno kontinuirano usklađivanje s potrebama tržišta rada, ali i potrebama samih polaznika i društva u cjelini
usklađivanje sa sustavom strukovnog obrazovanja
jasnije definiranje uloge voditelja u obrazovanju odraslih
uspostava stručnog usavršavanja andragoških djelatnika
jasno definiranje nadležnosti vezano za programe obrazovanja odraslih koje propisuju i odobravaju druga ministarstva ustanovama za obrazovanje odraslih
jasno definiranje standarda i kriterija za osnivanje ustanove za obrazovanje odraslih
jasnije definiranje nadzora nad radom ustanova za obrazovanje odraslih
praćenje financiranja obrazovanja odraslih na državnoj, područnoj (regionalnoj) i lokalnoj razini
uspostava održivog sustava financiranja kroz oblikovanje jedinstvenog državnog modela koji djeluje u sinergiji svih nadležnih ministarstava
omogućavanje kvalitetnijeg uređenja sustava baza i evidencija u obrazovanju odraslih.
Obrazloženje
Postavljanjem sustava osiguravanja kvalitete obrazovanja odraslih jasnije će se definirati samovrednovanje i vanjsko vrednovanje ustanova za obrazovanje odraslih. Bolje definiranje nadzora osigurat će poštivanje standarda izvođenja kao jamstva kvalitetnije usluge polaznicima programa obrazovanja odraslih. Jasnijim definiranjem stručnog voditelja obrazovanja omogućit će se bolje funkcioniranje ustanove za obrazovanje odraslih. Usklađivanjem programa i kurikuluma sukladno odredbama Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru povećat će se kvaliteta programa i kurikuluma, definirati standardi zanimanja, standardi kvalifikacija te sami programi i kurikulumi putem kojih se stječu konkretne kompetencije. Usklađivanjem sustava obrazovanja odraslih sa sustavom strukovnog obrazovanja omogućit će se konkretniji odgovor obrazovnog sustava na izazove tržišta rada. Kroz obvezno kontinuirano stručno usavršavanje andragoških djelatnika osigurat će se polaznicima učinkovitije metode i načini stjecanja kompetencija. Jasnim definiranjem nadležnosti ovog Zakona nad dijelom programa i kurikuluma koje odobravaju ostala ministarstva omogućit će se jedinstveni i holistički pristup formalnom obrazovanju odraslih, neovisno koje ministarstvo donosi programe i kurikulume. Jačanjem standarda i kriterija za osnivanje ustanove za obrazovanje odraslih onemogućit će se nelojalna konkurencija na tržištu obrazovanja i osigurati kvalitetnija obrazovna ponuda. Uređenjem sustava financiranja omogućit će se dostupnost obrazovanja odraslih većem broju polaznika, a poboljšanjem sustava baza i evidencija osigurat će se bolji uvid u postojeće stanje obrazovanja odraslih, ali i osiguranje daljnjeg razvoja sustava obrazovanja odraslih.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
4. USPOREDBA OPCIJA
Osnovna namjera pri donošenju novoga Zakona o obrazovanju odraslih je uspostavljanje sustava kvalitete koji će polaznicima omogućiti usvajanje znanja i vještina koji ciljano omogućuju veću zapošljivost, prilagodljivost i pokretljivost na tržištu rada. Zadržavanjem dosadašnjih normativnih rješenja (Opcije 1, 2 i 3) sustav obrazovanja odraslih ostao bi nedovoljno učinkovit, poglavito u smislu organiziranja institucionalne strukture za razvoj i provedbu osiguravanja kvalitete s jasnom podjelom nadležnosti među uključenim institucijama.
Navedeno rješenje imat će pozitivan učinak na okoliš, održivi razvoj i s tim u svezi na zdravlje ljudi u odnosu na postojeće stanje. Naime, uvođenjem učinkovitog sustava obrazovanja odraslih povećat će se ukupni ljudski kapital društva što će izgraditi podlogu za održivi razvoj te će ukupno pridonijeti povećanju kvalitete života građana većim BDP-om odnosno sposobnošću društva da uporabom novog znanja i vještina proizvodi usluge i proizvode veće dodane vrijednosti.
Opcije
Koristi
Troškovi
Opcija 1:
ne poduzimati ništa
Ne razmatra se.
Ne razmatra se.
Opcija 2:
(nenormativno rješenje)
Intenzivno informiranje javnosti i pojačana suradnja s dionicima sustava; osvješćivanje o pravima i obvezama korisnika i dionika sustava
Razmatra se u kombinaciji s opcijom 4. Nema dodatnih troškova.
Opcija 3:
(normativno rješenje)
Redefiniranje postojećih odredbi te propisivanje novih odredbi kojima bi se stvorili preduvjeti za kvalitetniji rad u ustanovama za obrazovanje odraslih.
Ne razmatra se.
Opcija 4:
(normativno rješenje)
Donošenje novoga Zakona o obrazovanju odraslih zbog osiguranja i unaprjeđenja sustava kvalitete u obrazovanju odraslih usklađena je s potrebama hrvatskog društva i gospodarstva te s normativima i obrazovnom politikom EU-a, kao i Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije.
Opcija 4 donijet će dodatne troškove ustanovama za obrazovanje odraslih zbog usklađivanja standarda u procesu obrazovanja odraslih, ali i implementacijom nove metodologije donošenja i periodičkog unapređenja programa i kurikuluma u skladu s novim Zakonom te Zakonom o Hrvatskome kvalifikacijskom okviru.
5. SAVJETOVANJE
6. PREPORUČENA OPCIJA
7. PRAĆENJE PROVEDBE I EVALUACIJA
8. PRILOZI
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja