2.1.

Izmjenama ovoga Zakona pristupa se prvenstveno radi provedbe presude Suda Europske unije u spojenim predmetima C-554/21, C-622/21 i C-727/21 FINA protiv HANN-INVEST d.o.o., MINERAL-SEKULINE d.o.o. i UDRUGA KHL MEDVEŠČAK ZAGREB od 11. srpnja 2024. odnosno radi revidiranja važećih normativnih rješenja Zakona o sudovima kojima je uređena obvezatnost pravnih shvaćanja sjednica sudaca i sudskih odjela.

Zbog početka rada sustava ANON, nužno je pristupiti i reorganizaciji unutarnjeg ustrojstva Vrhovnog suda Republike Hrvatske te ukinuti Centar sudske prakse, a zbog svoje važnosti se posebno uređuje i djelokrug Odjela za praćenje i proučavanje prakse Suda Europske unije i Europskog suda za ljudska prava ovoga suda.

Radi ispunjenja preporuka Odbora za javno upravljanje u postupku pristupanja Republike Hrvatske Organizaciji za gospodarsku suradnju i razvoj ovim se Zakonom izričito propisuje zabrana primanja darova od strane sudaca, koja je materija trenutno uređena Kodeksom sudačke etike („Narodne novine“, br. 131/06.), povećanje udjela mjerila kvalitete i kvantitete rada sudaca u njihovom ocjenjivanju odnosno utvrđenju ispunjenja sudačke obveze, a također se pristupa i izmjenama nadležnosti za propisivanje obveza stručnog usavršavanja sudaca i predsjednika sudova, koja se s ministra nadležnog za poslove pravosuđa kao dijela izvršne vlasti prenosi na predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske kao čelnika sudbene vlasti.

Uvažavajući preporuke Radne skupine Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj za borbu protiv podmićivanja u međunarodnom poslovanju koje se odnose na povećanje učinkovitosti u kaznenom sudovanju, i to posebno u predmetima korupcije i organiziranog kriminaliteta, pristupa se osnivanju novog sudskog odjela specijaliziranog za postupanje u ovoj vrsti predmeta u Županijskom sudu u Varaždinu.

Uvažavajući preporuke Pravobraniteljice za djecu za osiguranje specijalizacije sudaca drugostupanjskih sudova koji odlučuju u predmetima prema zakonu kojim se uređuju obiteljski odnosi, ovim se Zakonom propisuje obvezno specijalističko stručno usavršavanje i za ovu kategoriju sudaca, dok se zbog pojednostavljenja postupka utvrđenja ovlaštenja sudaca za rad u ovoj vrsti predmeta izostavlja imenovanje od strane predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske na razdoblje od pet godina.

Radi veće transparentnosti funkcioniranja sudbene vlasti te unaprjeđenja informiranja javnosti o radu sudova, sukladno Programu Vlade Republike Hrvatske za razdoblje 2024.-2028., u sudovima se predviđa osnivanje posebnih ustrojstvenih jedinica za davanje obavijesti o radu sudova na čelu s glasnogovornicima sudova.

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima („Narodne novine“, br. 36/24.) reformiran je institut zaštite prava na suđenje u razumnom roku za odlučivanje o zahtjevu za zaštitu navedenog prava povjereno je predsjedniku neposredno višeg suda, ali se u praksi ovako određena nadležnost pokazala previše opterećujućom za predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske koji odlučuje o osnovanosti svih zahtjeva za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku koji se odnose na postupke pred svim županijskim i visokim sudovima. Zbog primjene zakonskog rješenja iz travnja 2024. predsjedniku Vrhovnog suda Republike Hrvatske podneseno je tijekom 2024. čak 369 zahtjeva, što je dvostruko više u odnosu na 2023. godinu, a kako bi se navedena neravnomjernost u radnom opterećenju ovom vrstom predmeta otklonila, predlaže se nadležnost za odlučivanje o podnesenim zahtjevima za suđenje u razumnom roku prenijeti s predsjednika neposredno višeg suda na predsjednika suda pred kojim je u tijeku postupak zbog čijeg je trajanja zahtjev i podnesen.

Nastavno na rješenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima („Narodne novine“, br. 21/22.) koje je predvidjelo polaganje posebnog stručnog ispita za službenike u pravosudnim tijelima, ovim se izmjenama radi rasterećenja sudskih službenika predlaže propisivanje oslobođenja od obveze polaganja državnog ispita za službenike koji polože poseban stručni ispit odnosno obveze polaganja posebnog stručnog ispita za službenike koji su već prethodno položili državni ili pravosudni ispit.

Iz istovjetnog razloga posebnog položaja sudskih savjetnika koji prema ustavnoj odredbi članka 118. stavka 2. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 85/10. - pročišćeni tekst i 5/14. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske) sudjeluju u suđenju, ova se kategorija sudskih službenika izuzima i iz primjene općih službeničkih propisa o ocjenjivanju  e se daje ovlast ministru nadležnom za poslove pravosuđa posebnim aktom propisati kriterije i postupak ocjenjivanja.

U radu službenika pravosudne policije koji obavljaju poslove osiguranja osoba, imovine i objekata sudova utvrđena je potreba preciznijeg definiranja ovlasti, a radi učinkovitijeg postupka prijma u državnu službu ove kategorije službenika posebno se propisuje mogućnosti da se u službu prime i osobe starije od 35 godina pod uvjetom da su ranije već obavljale ove poslove. U skladu s provedenim izmjenama općeg službeničkog zakonodavstva iz 2023. kao nepotrebne se izostavljaju odredbe o posebnoj osnovi povrede službene dužnosti službenika pravosudne policije na poslovima osiguranja pravosudnih tijela zbog utjecaja alkohola, droga ili drugih sredstava ovisnosti, kao i o ostvarenju prava na poseban dodatak na plaću zbog rada u posebnim uvjetima.

Ovim se Zakonom provodi i usklađenje pojedinih odredbi Zakona o sudovima s odredbama Zakona o kaznenom postupku te Zakona o plaći i drugim materijalnim pravima pravosudnih dužnosnika.

2.2.

Izvor podataka:

Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije

3.1.

Opis posebnog cilja

Cilj Zakona je prvenstveno provedba presude Suda Europske unije u spojenim predmetima C-554/21, C-622/21 i C-727/21 FINA protiv HANN-INVEST d.o.o., MINERAL-SEKULINE d.o.o. i UDRUGA KHL MEDVEŠČAK ZAGREB od 11. srpnja 2024. odnosno revidirati važeća normativna rješenja Zakona o sudovima kojima je uređena obvezatnost pravnih shvaćanja sjednica sudaca i sudskih odjela, kao i ispunjenje preporuka nadležnih tijela Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj u postupku pristupanja Republike Hrvatske Organizaciji za gospodarsku suradnju i razvoj.

Predloženim izmjenama i dopunama utjecat će se na način učinkovitijeg unutarnjeg poslovanja i rada sudova propisivanjem:

- alternativnih mehanizama ujednačavanja sudske prakse u županijskim i visokim sudovima te u Vrhovnom sudu Republike Hrvatske

- reorganizacije unutarnjeg ustrojstva Vrhovnog suda Republike Hrvatske ukidanjem Centra sudske prakse kao posebne ustrojstvene jedinice te uređenjem djelokruga Odjela za praćenje i proučavanje prakse Suda Europske unije i Europskog suda za ljudska prava ovoga suda

- zabrane primanja darova od strane sudaca, povećanja udjela mjerila kvalitete i kvantitete rada sudaca u njihovom ocjenjivanju odnosno utvrđenju ispunjenja sudačke obveze s najviše po 60 na najviše po 70 bodova od ukupno mogućih 150 bodova, promjene nadležnosti za propisivanje obveza stručnog usavršavanja sudaca i predsjednika sudova, koja se s ministra nadležnog za poslove pravosuđa prenosi na predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske, a sve radi ispunjenja preporuka nadležnih tijela Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj

- osnivanja novog sudskog odjela specijaliziranog za postupanje u predmetima korupcije i organiziranog kriminaliteta u Županijskom sudu u Varaždinu

- obveznog specijalističkog stručnog usavršavanja sudaca drugostupanjskih sudova koji odlučuju u predmetima prema zakonu kojim se uređuju obiteljski odnosi te ubuduće ove suce, kao i suce za postupanje u predmetima nasilja u obitelji, određuju isključivo predsjednici sudova godišnjim rasporedima poslova

- osnivanja posebnih ustrojstvenih jedinica za davanje obavijesti o radu sudova na čelu s glasnogovornicima sudova radi veće transparentnosti funkcioniranja sudbene vlasti te unaprjeđenja informiranja javnosti o radu sudova

- nadležnosti za odlučivanje o zahtjevu za suđenje u razumnom roku prenošenjem s predsjednika neposredno višeg suda na predsjednika suda pred kojim je u tijeku postupak zbog čijeg je trajanja zahtjev i podnesen

- oslobođenja od obveze polaganja državnog ispita za službenike koji polože poseban stručni ispit odnosno obveze polaganja posebnog stručnog ispita za službenike koji su već prethodno položili državni ili pravosudni ispit, s obzirom na posebnost uloge i poslova koje obavljaju službenici u sudovima

- izuzimanja sudskih savjetnika iz primjene općih službeničkih propisa o ocjenjivanju te propisivanjem ovlasti ministra nadležnog za poslove pravosuđa posebnim aktom propisati kriterije i postupak ocjenjivanja

- izostavljanja odredbi o posebnoj osnovi povrede službene dužnosti službenika pravosudne policije na poslovima osiguranja pravosudnih tijela zbog utjecaja alkohola, droga ili drugih sredstava ovisnosti, kao i o ostvarenju prava na poseban dodatak na plaću zbog rada u posebnim uvjetima.

3.2.

Opis svrhe propisa

Predloženim izmjenama i dopunama utjecat će se na način učinkovitijeg unutarnjeg poslovanja i rada sudova.

3.3.

Razmotrena druga moguća normativna i nenormativna rješenja

Ustrojstvo i nadležnost sudova, unutarnje ustrojstvo sudova, poslovi sudske uprave i ovlasti predsjednika suda, prava i dužnosti sudaca, ovlasti sudskih savjetnika, osiguranje osoba, imovine i objekata sudova te druga pitanja važna za njihov rad moraju biti propisani zakonom, zbog čega u konkretnom slučaju druga normativna i nenormativna rješenja nisu moguća.

3.4.

Izvor podataka:

Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije

4.1.

Posebni cilj:

Cilj Zakona je prvenstveno provedba presude Suda Europske unije u spojenim predmetima C-554/21, C-622/21 i C-727/21 FINA protiv HANN-INVEST d.o.o., MINERAL-SEKULINE d.o.o. i UDRUGA KHL MEDVEŠČAK ZAGREB od 11. srpnja 2024. odnosno revidirati važeća normativna rješenja Zakona o sudovima kojima je uređena obvezatnost pravnih shvaćanja sjednica sudaca i sudskih odjela, kao i ispunjenje preporuka nadležnih tijela Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj u postupku pristupanja Republike Hrvatske Organizaciji za gospodarsku suradnju i razvoj.

4.1.1.

Učinci na gospodarstvo:

Adresati:

Nisu utvrđeni učinci iz članka 10. Uredbe.

Nisu utvrđeni adresati iz članka 14. Uredbe.

4.1.2.

Učinci na održivi razvoj:

Adresati:

Nisu utvrđeni učinci iz članka 11. Uredbe.

Nisu utvrđeni adresati iz članka 14. Uredbe.

4.1.3.

Učinci na socijalnu skrb:

Adresati:

Nisu utvrđeni učinci iz članka 12. Uredbe.

Nisu utvrđeni adresati iz članka 14. Uredbe.

4.1.4.

Učinci na zaštitu ljudskih prava:

Adresati:

Nisu utvrđeni učinci iz članka 13. Uredbe

Nisu utvrđeni adresati iz članka 14. Uredbe

4.1.5.

Učinci na druga područja:

Adresati:

Predložene izmjene imat će pozitivne učinke na učinkovitost i kvalitetu rada sudova, a posredno i pravosudnog sustava u cijelosti.

Sudski dužnosnici, sudski savjetnici, službenici pravosudne policije.

Analiza učinaka i adresata ne provodi se jer nisu utvrđeni učinci niti adresati Nacrta prijedloga zakona.

Analiza učinaka i adresata ne provodi se jer nisu utvrđeni učinci niti adresati Nacrta prijedloga zakona.

5.5.

Analiza učinaka i adresata u drugim područjima:

Predložene izmjene usmjerene su prvenstveno na suce i sudske savjetnike, a odrazit će se na poslovne procese unutar suda, što će u konačnici rezultirati povećanjem učinkovitosti rada sudbene vlasti, a time i većom učinkovitošću i kvalitetom pružene pravne zaštite.

5.6.

Izvor podataka:

Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije

6.2.

Konzultacije: