USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u članku 2. stavku 4. podstavku 1. i članku 81. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 85/10. - pročišćeni tekst i 5/14. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI

Ocjena stanja

Dana 12. srpnja 2023. donesene su Uredba (EU) 2023/1543 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. srpnja 2023. o europskim nalozima za dostavljanje i europskim nalozima za čuvanje elektroničkih dokaza u kaznenim postupcima i za izvršenje kazni zatvora nakon kaznenog postupka (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 2023/1543) te Direktiva (EU) 2023/1544 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. srpnja 2023. o utvrđivanju usklađenih pravila za imenovanje imenovanih subjekata koji imaju poslovni nastan i za imenovanje pravnih zastupnika za potrebe prikupljanja elektroničkih dokaza u kaznenim postupcima (u daljnjem tekstu: Direktiva (EU) 2023/1544). Ova dva zakonodavna akta Europske unije dio su šireg zakonodavnog paketa o prekograničnom pribavljanju elektroničkih dokaza u kaznenim postupcima, koji uključuje i međunarodne ugovore koje Europska unija sklapa s trećim državama u ostvarivanju istih ciljeva.

Uredba (EU) 2023/1543 je u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama Europske unije. S druge strane, Direktivu (EU) 2023/1544 potrebno je preuzeti u pravni sustav Republike Hrvatske. Iako materija prekograničnog pribavljanja dokaza ulazi u područje pravosudne suradnje u kaznenim stvarima između država članica Europske unije, ocjenjeno je kako ovi instrumenti sadrže mnoge posebnosti i predviđaju sasvim drukčiji pristup u odnosu na klasičnu suradnju između pravosudnih tijela država članica Europske unije, što iziskuje donošenje posebnog zakona koji će cjelovito urediti ovo specifično područje.

U postojećem digitalnom okruženju, elektronički dokazi ključni su u većini kaznenih istraga. Međutim, takve dokaze često drže pružatelji usluga koji se nalaze izvan nadležnosti istražnih tijela. Pristup elektroničkim dokazima dostupnim na privatnoj infrastrukturi i unutar stranih, promjenjivih ili čak nepoznatih jurisdikcija pokazao se izazovnim za tijela za provedbu zakona i pravosudna tijela.

Nestalna priroda elektroničkih podataka dodatno usložnjava stvar, što je dovelo do toga  da klasični instrumenti pravosudne suradnje kao što su europski istražni nalog (EIO) i zahtjevi za međunarodnu pravnu pomoć budu neučinkoviti zbog svojih sporih i neusklađenih postupka, što posljedično dovodi do gubitka potrebnih podataka. Kako bi se olakšao i ubrzao ovaj proces, neke države članice Europske unije pribjegle su omogućavanju pribavljanja podataka koji se ne odnose na sadržaj komunikacije izravno pružatelja usluga koji se nalaze u stranim jurisdikcijama, na dobrovoljnoj osnovi i pod pretpostavkom da im domaće pravo to omogućava. Međutim, nedostatak usklađenih pravila i standardiziranih procedura prouzročio je daljnje izazove koje su države članice Europske unije sada pokušale otkloniti donošenjem zakonodavnog paketa za pribavljanje elektroničkih dokaza.

Osnovna pitanja koja se trebaju urediti Zakonom

Uredba (EU) 2023/1543 ima za cilj olakšati i ubrzati pristup elektroničkim dokazima koji se upotrebljavaju za istragu i kazneni progon kaznenih djela, neovisno o tome gdje se podaci nalaze.

Pravosudno tijelo u jednoj državi članici Europske unije može od imenovanog subjekta s poslovnim nastanom pružatelja usluga, ili njegovih imenovanih pravnih zastupnika, u drugoj državi članici zahtijevati dostavu elektroničkih dokaza, kao što su podaci o pretplatniku, adrese za internetski protokol (IP) potrebne za identifikaciju korisnika, e-pošte, tekstualne poruke i poruke unutar aplikacije, odnosno da čuvaju navedene podatke do zahtjeva u koji će im naknadno biti dostavljen.

Elektronički dokazi (e-dokazi) odnose se na podatke koje je pohranio pružatelj usluga ili koji su pohranjeni u njegovo ime u elektroničkom obliku, a koji se upotrebljavaju za istragu i kazneni progon kaznenih djela, uključujući podatke o pretplatnicima, podatke koji se upotrebljavaju za identifikaciju korisnika, podatke o prometu i podatke o sadržaju.

U svrhu Uredbe (EU) 2023/1543, pružatelj usluga je svatko tko pruža elektroničke komunikacijske usluge, usluge naziva internetskih domena i izdavanja brojeva za IP adrese i druge usluge informacijskog društva kojima se korisnicima omogućuje da međusobno komuniciraju ili se omogućuje pohrana ili obrada podataka u ime korisnika.

Uredba (EU) 2023/1543 uspostavlja dva nova instrumenta pravosudne suradnje, koji se, poput prethodnih (npr. europski uhidbeni nalog, europski istražni nalog i sl.) izdaju na propisanom obrascu – potvrdi. Europski nalog za dostavljanje, u smislu Uredbe (EU) 2023/1543, odnosi se na odluku kojom se nalaže dostavljanje elektroničkih dokaza koju je izdalo ili potvrdilo pravosudno tijelo države članice Europske unije, te koja je upućena imenovanom subjektu koji ima poslovni nastan ili pravnom zastupniku pružatelja usluga koji nudi usluge u Europskoj uniji, ako se taj imenovani subjekt koji ima poslovni nastan ili taj pravni zastupnik nalazi u drugoj državi članici koju obvezuje ova Uredba. Nadalje,  europski nalog za čuvanje, u smislu Uredbe (EU) 2023/1543 , odnosi se na odluku kojom se nalaže čuvanje elektroničkih dokaza za potrebe naknadnog zahtjeva za dostavljanje i koju je izdalo ili potvrdilo pravosudno tijelo države članice Europske unije, te koja je upućena imenovanom subjektu koji ima poslovni nastani ili pravnom zastupniku pružatelja usluga koji nudi usluge u Europskoj uniji, ako se taj imenovani subjekt koji ima poslovni nastan ili taj pravni zastupnik nalazi u drugoj državi članici koju obvezuje ova Uredba.

Europski nalog za dostavljanje omogućuje pravosudnom tijelu u jednoj državi članici Europske unije da u drugoj državi članici izravno od pružatelja usluga ili njegova pravnog predstavnika pribavi elektroničke dokaze (kao što su e-pošta, tekstualne poruke ili poruke u aplikacijama, zajedno s informacijama za identifikaciju počinitelja kao prvi korak).

Ako elektronički dokazi uključuju podatke o sadržaju ili podatke o prometu, osim podataka koji se zahtijevaju isključivo u svrhu identifikacije korisnika, sud ili sudac mora izdati ili preispitati nalog, a pravosudno tijelo mora obavijestiti nadležno tijelo države članice u kojoj se nalazi imenovani subjekt s poslovnim nastanom ili u kojoj pravni zastupnik ima boravište. To tijelo druge države članice može u posebnim okolnostima zaustaviti dostavljanje podataka na temelju četiri taksativno određenih razloga za odbijanje.

Europski nalog za čuvanje omogućuje pravosudnom tijelu u jednoj državi članici Europske unije da od imenovanog subjekta s poslovnim nastanom pružatelja usluga ili njegova pravnog predstavnika u drugoj državi članici zatraži da u drugoj državi članici čuva određene podatke prije naknadnog zahtjeva za dostavljanje podataka.

Uredba (EU) 2023/1543 propisuje sankcije protiv pružatelja usluga koji ne ispunjavaju obveze koje iz nje proizlaze. Pružateljima usluga mogu se izreći novčane kazne u vrijednosti do 2% ukupnog globalnog godišnjeg prometa. Pružatelji usluga ne odgovaraju u državama članicama Europske unije za štetu koja je prouzročena korisnicima ili trećim stranama kao isključiva posljedica postupanja u dobroj vjeri u skladu s gore navedenim europskim nalozima za dostavljanje ili čuvanje.

Značajnu novinu unosi i rješenje po kojem se sva pisana komunikacija između nadležnih tijela država članica Europske unije i imenovanih subjekata koji imaju poslovni nastan ili pravnih zastupnika pružatelja usluga na temelju Uredbe (EU) 2023/1543 mora odvijati putem sigurnog i pouzdanog decentraliziranog IT sustava. Ovaj sustav razvija Europska komisija, koja će do 18. kolovoza 2025. donijeti odgovarajući provedbeni akt temeljem kojeg će države članice izvršiti uspostavu nacionalnog komunikacijskog sustava. Ovim zakonskim prijedlogom predviđeno je da  instalaciju, rad i održavanje nacionalne pristupne točke decentraliziranog IT sustava osigurava Operativno-tehnički centar za nadzor telekomunikacija (OTC), obzirom da isti raspolaže odgovarajućom tehničkom opremom. Nadalje, ovo tijelo ima razvijene poslovne procese koji su po svom sadržaju i dionicima srodni onima predviđenim Uredbom (EU) 2023/1543.

Temeljem Direktive (EU) 2023/1544 svi pružatelji usluga koji nude usluge u Europskoj uniji moraju imenovati subjekt s poslovnim nastanom ili imenovati pravnog zastupnika koji će biti odgovoran za primanje naloga iz Uredbe (EU) 2023/1543, postupanje u skladu s njima i njihovu provedbu. Cilj je osigurati da svi pružatelji usluga koji djeluju u Europskoj uniji imaju iste obveze u pogledu prekograničnog pribavljanja elektroničkih dokaza.

Države članice Europske unije moraju osigurati da pružatelji usluga koji nude usluge u Europskoj uniji imenuju najmanje jednog adresata za primanje odluka i naloga iz područja primjene Direktive (EU) 2023/1544, za postupanje u skladu s tim odlukama i nalozima te za prisilnu provedbu tih odluka i naloga koje izdaju nadležna tijela država članica u svrhu prikupljanja dokaza u kaznenim postupcima. Države članice također osiguravaju da imenovani adresati imaju poslovni nastan ili borave u državi članici u kojoj pružatelji usluga nude svoje usluge, a adresati mogu biti podvrgnuti postupcima prisilne provedbe.

Pružatelji usluga svojim imenovanim subjektima s poslovnim nastanom i pravnim zastupnicima daju potrebne ovlasti i resurse za postupanje te se smatraju solidarno odgovornima za neusklađenost s obvezama iz Uredbe (EU) 2023/1543 i Direktive (EU) 2023/1544. Stoga države članice Europske unije trebaju utvrditi pravila o učinkovitim, proporcionalnim i odvraćajućim sankcijama koje će se primjenjivati u odnosu na kršenja nacionalnih zakona donesenih za provedbu Direktive (EU) 2023/1544 , te obavijestiti Europsku komisiju o tim pravilima i svim naknadnim izmjenama, kao i o neusklađenim pružateljima usluga, relevantnoj mjeri izvršavanja koja je poduzeta protiv njih i o izrečenim sankcijama.

Države članice moraju imenovati jedno ili više središnjih tijela kako bi se osiguralo da se Direktiva (EU) 2023/1544 primjenjuje dosljedno i razmjerno. Središnja tijela međusobno se koordiniraju i međusobno surađuju te se, prema potrebi, koordiniraju i surađuju s Europskom  komisijom i pružaju sve primjerene informacije i pomoć jedna drugima, posebno o mjerama izvršavanja. Ovim zakonskim prijedlogom kao središnje tijelo određuje se Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM) imajući u vidu njezine zakonske ovlasti u području elektroničkih komunikacija.

Posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći

Donošenjem ovog Zakona značajno će se olakšati prekogranično pribavljanje elektroničkih dokaza u okviru pravosudne suradnje s državama članicama Europske unije. Zakon omogućuje pravosudnim tijelima pribavljanje elektroničkih dokaza izravno od pružatelja usluga, što bitno skraćuje postupak. Nadalje, pravni položaj svih pružatelja usluga koji nude usluge na području Europske unije u odnosu na obvezu izjednačuje se kroz institut pravnog zastupnika. Uvođenje decentraliziranog IT sustava za komunikaciju između nadležnih tijela i adresata doprinijet će olakšanju i ubrzanju prekogranične suradnje kroz digitalizaciju.

c. OCJENA I IZVORI SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA

Donošenje ovoga Zakona neće zahtijevati osiguranje dodatnih sredstava u državnom proračunu Republike Hrvatske. Financijska sredstva potrebna za provedbu ovoga Zakona osigurat će Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM) i  Operativno-tehnički centar za nadzor telekomunikacija (OTC) u okviru postojećih sredstava. Provedba aktivnosti iz nadležnosti pravosudnih tijela i Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije neće zahtijevati osiguranje dodatnih sredstava u državnom proračunu Republike Hrvatske.

PRIJEDLOG ZAKONA O PREKOGRANIČNOM PRIBAVLJANJU ELEKTRONIČKIH DOKAZA U KAZNENIM POSTUPCIMA

I. OPĆE ODREDBE

Predmet Zakona

Članak 1.

(1) Ovim Zakonom osigurava se provedba Uredbe (EU) 2023/1543 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. srpnja 2023. o europskim nalozima za dostavljanje i europskim nalozima za čuvanje elektroničkih dokaza u kaznenim postupcima i za izvršenje kazni zatvora nakon kaznenog postupka (SL L 191, 28.7.2023.) (u daljnjem tekstu Uredba (EU) 2023/1543).

(2) Ovim se Zakonom u hrvatsko zakonodavstvo preuzima Direktiva (EU) 2023/1544 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. srpnja 2023. o utvrđivanju usklađenih pravila za imenovanje imenovanih subjekata koji imaju poslovni nastan i za imenovanje pravnih zastupnika za potrebe prikupljanja elektroničkih dokaza u kaznenim postupcima (SL L 191, 28.7.2023.) (u daljnjem tekstu Direktiva (EU) 2023/1544).

(3) Ovim Zakonom određuju se nadležna tijela i postupanje nadležnih tijela u postupku pribavljanja elektroničkih dokaza u kaznenim postupcima, pravila za imenovanje imenovanih subjekata koji imaju poslovni nastan i za imenovanje pravnih zastupnika određenih pružatelja usluga koji nude usluge u Europskoj uniji za potrebe prikupljanja elektroničkih dokaza u kaznenim postupcima te prekršajne odredbe povezane s kršenjem odredbi akata iz stavaka 1. i 2. ovoga članka.

Područje primjene

Članak 2.

(1) Ovaj Zakon primjenjuje se na odluke i naloge u svrhu prikupljanja elektroničkih dokaza na temelju Uredbe (EU) 2023/154 i Direktive 2014/41/EU.

(2) Ovaj Zakon također se primjenjuje na odluke i naloge u svrhu prikupljanja elektroničkih dokaza na temelju domaćeg prava koje nadležno pravosudno tijelo upućuje fizičkoj ili pravnoj osobi koja na državnom području Republike Hrvatske djeluje kao pravni zastupnik ili imenovani subjekt koji ima poslovni nastan pružatelja usluga.

(3) Ovaj Zakon primjenjuje se na pružatelje usluga kako su definirani u članku 4. stavku 2. podstavku 2. ovoga Zakona koji svoje usluge nude u Europskoj uniji.

(4) Ovaj Zakon ne primjenjuje se na pružatelje usluga koji imaju poslovni nastan na državnom području jedne države članice Europske unije (u daljnjem tekstu: država članica) i koji nude usluge isključivo na državnom području te države članice.

Uloga ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa

Članak 3.

(1) Ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa je koordinativno tijelo koje pruža pomoć domaćim nadležnim tijelima i nadležnim tijelima drugih država članica u ostvarivanju kontakata i pravosudne suradnje u svrhu provedbe Uredbe (EU) 2023/1543.

(2) Ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa vodi evidenciju i dostavlja Europskoj komisiji sveobuhvatne statističke podatke u skladu s člankom 28. Uredbe (EU) 2023/1543.

(3) U svrhu provedbe stavka 2. ovoga članka, nadležna tijela obvezna su dostavljati ministarstvu nadležnom za poslove pravosuđa sveobuhvatne statističke podatke sukladno članku 28. Uredbe (EU) 2023/1543, najkasnije do 1. ožujka svake godine za prethodnu kalendarsku godinu.

Pojmovi 

Članak 4.

(1) Pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju jednako značenje kao pojmovi određeni Uredbom (EU) 2023/1543 .

(2) Ostali pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeće značenje:

- „kazneni postupak“ znači postupak koji sadržajno odgovara stadiju izvida, hitnih dokaznih radnji i dokaznih radnji kad je počinitelj nepoznat, istraživanja, istrage odnosno pripremnog postupka, te kaznenog postupka u hrvatskom kaznenopravnom postupovnom sustavu.

- „pružatelj usluga” znači bilo koja fizička ili pravna osoba koja pruža jednu ili više sljedećih kategorija usluga, osim financijskih usluga kako je navedeno u članku 2. stavku 2. točki (b) Direktive 2006/123/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2006. o uslugama na unutarnjem tržištu (SL L 376, 27.12.2006.):

a) elektroničke komunikacijske usluge kako su definirane u članku 2. točki 4. Direktive (EU) 2018/1972 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o Europskom zakoniku elektroničkih komunikacija (SL L 321, 17.12.2018.)

b) usluge naziva internetskih domena i izdavanja brojeva za IP adrese kao što su dodjeljivanje IP adresa, usluge registra naziva domena, usluge registara naziva domena te usluge privatnosti i usluge proxy poslužitelja povezane s nazivom domena

c) druge usluge informacijskog društva kako je navedeno u članku 1. stavku 1. točki (b) Direktive (EU) 2015/1535 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. rujna 2015. o utvrđivanju postupka pružanja informacija u području tehničkih propisa i pravila o uslugama informacijskog društva (SL L 241, 17.9.2115.) kojima:

i. se omogućuje njihovim korisnicima da međusobno komuniciraju ili

ii. se omogućuju pohrana ili obrada, na drugi način, podataka u ime korisnika kojima se ta usluga pruža pod uvjetom da je pohranjivanje podataka ključna komponenta usluge koja se pruža korisniku.

- „nuđenje usluga na državnom području države članice” znači:

a) omogućivanje fizičkim ili pravnim osobama u državi članici da se koriste uslugama navedenima u podstavku 2. ovoga stavka, i

b) postojanje bitne veze, koja se temelji na posebnim činjeničnim kriterijima, s državom članicom iz točke a) ovoga podstavka; treba smatrati da takva bitna veza postoji ako pružatelj usluga ima subjekta koji ima poslovni nastan u toj državi članici ili ako nema takvog subjekta, ako postoji znatan broj korisnika u toj državi članici ili ako postoji ciljano usmjeravanje aktivnosti prema toj državi članici.

-„nuđenje usluga u Uniji” znači:

a) omogućivanje fizičkim ili pravnim osobama u državi članici da se koriste uslugama navedenima u podstavku 2. ovoga stavka, i

b) postojanje bitne veze koja se temelji na posebnim činjeničnim kriterijima s državom članicom iz točke a) ovoga podstavka; treba smatrati da takva bitna veza postoji ako pružatelj usluga ima subjekta koji ima poslovni nastan u državi članici ili ako nema takvog subjekta, ako postoji znatan broj korisnika u jednoj ili više država članica ili ako postoji ciljano usmjeravanje aktivnosti prema jednoj ili više država članica

- „subjekt kojim ima poslovni nastan” znači subjekt koji stvarno obavlja gospodarsku djelatnost na neodređeno vrijeme putem stabilne infrastrukture iz koje se obavlja djelatnost pružanja usluga ili se upravlja djelatnošću

- „imenovani subjekt koji ima poslovni nastan” znači subjekt koji ima poslovni nastan i pravnu osobnost, kojeg je pisanim putem imenovao pružatelj usluga koji ima poslovni nastan u državi članici koja sudjeluje u pravnom instrumentu iz članka 1. stavka 2. Direktive (EU) 2023/1544 za potrebe iz članka 1. stavka 1. i članka 3. stavka 1. Direktive (EU) 2023/1544

- „pravni zastupnik” znači fizička ili pravna osoba koju je pisanim putem imenovao pružatelj usluga koji nema poslovni nastan u državi članici koja sudjeluje u pravnom instrumentu iz članka 1. stavka 2. Direktive (EU) 2023/1544 za potrebe iz članka 1. stavka 1. i članka 3. stavka 1. Direktive (EU) 2023/1544.

(3) Izrazi koji se koriste u ovome Zakonu, a imaju rodno značenje, odnose se jednako na muški i ženski rod.

II. PROVEDBA UREDBE (EU) 2023/1543

Tijelo izdavatelj

Članak 5.

(1) Europski nalog za dostavljanje radi pribavljanja podataka o pretplatniku ili radi pribavljanja podataka zatraženih isključivo u svrhu identifikacije korisnika kako su definirani u članku 3. točki 10. Uredbe (EU) 2023/1543 izdaje nadležno pravosudno tijelo koje vodi kazneni postupak ili postupak izvršenja kazne zatvora sukladno domaćem kazneno postupovnom zakonodavstvu.

(2) Ako kazneni postupak vodi nadležni državni odvjetnik, a odluka o poduzimanju dokazne radnje radi pribavljanja podataka iz stavka 1. ovoga članka u okviru usporedivog nacionalnog postupka je u isključivoj nadležnosti suca istrage nadležnog županijskog suda, europski nalog za dostavljanje izdaje nadležni sudac istrage.

(3) Europski nalog za dostavljanje radi pribavljanja podataka o prometu, osim podataka zatraženih isključivo u svrhu identifikacije korisnika kako su definirani u članku 3. točki 10. Uredbe (EU) 2023/1543, ili radi pribavljanja podataka o sadržaju izdaje nadležni sud koji vodi kazneni postupak ili postupak izvršenja kazne zatvora sukladno domaćem kazneno postupovnom zakonodavstvu.

(4) Europski nalog za čuvanje za podatke bilo koje kategorije izdaje nadležni sud koji vodi kazneni postupak ili postupak izvršenja kazne zatvora sukladno domaćem kazneno postupovnom zakonodavstvu.

(5) Ako kazneni postupak vodi nadležni državni odvjetnik, naloge iz stavaka 3. i 4. ovoga članka na njegov zahtjev izdaje sudac istrage nadležnog suda. O zahtjevu za izdavanje naloga sudac istrage odlučuje odmah, a najkasnije u roku od 48 sati, a u hitnim slučajevima u roku od četiri sata od primitka zahtjeva. Ako ne prihvati zahtjev državnog odvjetnika sudac istrage donosi rješenje. Protiv rješenja suca istrage državni odvjetnik ima pravo žalbe u roku 24 sata, a u hitnim slučajevima u roku od osam sati. O žalbi odlučuje vijeće nadležnog suda u roku od 48 sati, a u hitnim slučajevima u roku od 12 sati.

(6) Okrivljenik ili oštećenik mogu pravosudnom tijelu koje vodi kazneni postupak predložiti izdavanje europskog naloga za dostavljanje ili europskog naloga za čuvanje u skladu s domaćim postupovnim kaznenim pravom.

(7) Tijelo izdavatelj popunjava potvrdu europskog naloga za dostavljanje (u daljnjem tekstu: EPOC) utvrđen u Prilogu I. Uredbe (EU) 2023/1543 ili potvrdu europskog naloga za čuvanje (u daljnjem tekstu: EPOC-PR) utvrđen u Prilogu II. Uredbe (EU) 2023/1543, potpisuje ga te potvrđuje točnost i ispravnost njegova sadržaja.

Postupak preispitivanja u slučaju proturječnih obveza

Članak 6.

(1)  Postupak preispitivanja propisan člankom 17. Uredbe (EU) 2023/1543 provodi se pred vijećem od tri suca Vrhovnog suda Republike Hrvatske.

    (2)  Ako tijelo izdavatelj po primitku obrazloženog prigovora ne povuče europski nalog za dostavljanje, uz spis predmeta, dostavit će Vrhovnom sudu Republike Hrvatske europski nalog za dostavljanje, obrazloženi prigovor iz članka 17. stavka 1. Uredbe (EU) 2023/1543, obavijesti koje je dobio od države izvršenja i obrazloženi zahtjev za preispitivanje.  

(3) O potvrđivanju ili ukidanju europskog naloga za dostavljanje Vrhovni sud Republike Hrvatske odlučuje rješenjem protiv kojeg nije dopuštena žalba.

Tijelo izvršitelj

Članak 7.

Za primanje naloga za dostavljanje i EPOC-a te europskog naloga za čuvanje i EPOC-PR-a, koje tijelo izdavatelj šalje radi obavješćivanja ili radi prisilne provedbe u skladu s Uredbom (EU) 2023/1543, nadležan je županijski sud prema mjestu gdje se nalazi sjedište imenovanog subjekta koji ima poslovni nastan ili prema mjestu prebivališta, boravišta ili sjedišta pravnog zastupnika.

Postupak povodom razloga za odbijanje EPOC-a iz članka 12. Uredbe (EU) 2023/1543

Članak 8.

Povodom obavijesti iz članka 8. i članka 10. stavka 5. Uredbe (EU) 2023/1543 nadležni sudac istrage odlučuje o razlozima za odbijanje EPOC-a rješenjem protiv kojeg nije dopuštena žalba.

Postupak prisilne provedbe iz članka 16. Uredbe (EU) 2023/1543

Članak 9.

(1) Rješenje iz članka 16. stavka 2. Uredbe (EU) 2023/1543 donosi nadležni sudac istrage.

(2) Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka kojom se određuje prisilna provedba naloga adresat može podnijeti prigovor u roku od tri dana od dostave rješenja, koji odgađa izvršenje tog rješenja.

(3) Izvanraspravno vijeće nadležnog županijskog suda o prigovoru odlučuje u roku od pet dana.

(4) Za neispunjavanje obveza u skladu s priznatim EPOC-om ili EPOC-PR-om čiju je izvršnost potvrdio nadležni sud, sudac istrage izriče novčanu kaznu u iznosu do 6630,00 eura.

(5) Protiv rješenja o novčanoj kazni adresat ima pravo žalbe u roku od tri dana od dostave rješenja, koja ne zadržava izvršenje tog rješenja.  

Izvršenje naloga

Članak 10.

(a) Izvršenju odluka i naloga iz članka 2. stavka 1. ovoga Zakona nadležno pravosudno tijelo pristupit će ako je nalog s pratećom dokumentacijom preveden na hrvatski jezik.

(b) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, u hitnim slučajevima prihvatit će se prijevod na engleski jezik.

(c) Postupci iz članaka 6., 8. i 9. ovoga Zakona provode se sukladno domaćem kazneno postupovnom zakonodavstvu..

Decentralizirani IT sustav

Članak 11.

Instalaciju, rad i održavanje nacionalne pristupne točke decentraliziranog IT sustava osigurava operativno-tehničko tijelo nadležno za nadzor telekomunikacija.

III. PRAVILA ZA IMENOVANJE IMENOVANIH SUBJEKATA KOJI IMAJU POSLOVNI NASTAN I ZA IMENOVANJE PRAVNIH ZASTUPNIKA ZA POTREBE PRIKUPLJANJA ELEKTRONIČKIH DOKAZA U KAZNENIM POSTUPCIMA

Imenovani subjekti koji imaju poslovni nastan i pravni zastupnici

Članak 12.

(1)   Pružatelji usluga koji nude usluge u Uniji imenuju najmanje jednog adresata za primanje odluka i naloga obuhvaćenih područjem primjene utvrđenim u članku 2. stavku 1. ovoga Zakona koje izdaju nadležna tijela država članica u svrhu prikupljanja dokaza u kaznenim postupcima, za postupanje u skladu s tim odlukama i nalozima te za prisilnu provedbu tih odluka i naloga, kako slijedi:

a) Pružatelji usluga koji imaju poslovni nastan u Republici Hrvatskoj i koji imaju pravnu osobnost dužni su imenovati najmanje jednog imenovanog subjekta koji ima poslovni nastan ili imenovane subjekte koji imaju poslovni nastan kao adresate za primanje odluka i naloga obuhvaćenih područjem primjene utvrđenim u članku 2. stavku 1. ovoga Zakona koje izdaju nadležna tijela država članica u svrhu prikupljanja dokaza u kaznenim postupcima, za postupanje u skladu s tim odlukama i nalozima te za prisilnu provedbu tih odluka i naloga.

b) Pružatelji usluga koji nemaju poslovni nastan u Europskoj uniji i koji imaju pravnu osobnost, a koji nude usluge na državnom području Republike Hrvatske dužni su imenovati najmanje jednog pravnog zastupnika ili pravne zastupnike kao adresate za primanje odluka i naloga obuhvaćenih područjem primjene utvrđenim u članku 2. stavku 1. ovoga Zakona koje izdaju nadležna tijela država članica u svrhu prikupljanja dokaza u kaznenim postupcima, za postupanje u skladu s tim odlukama i nalozima te za prisilnu provedbu tih odluka i naloga.

c) Pružatelji usluga koji imaju poslovni nastan u državama članicama Europske unije koje ne sudjeluju u instrumentima iz članka 2. stavka 1. ovoga Zakona, a koji nude usluge na državnom području Republike Hrvatske dužni su imenovati najmanje jednog pravnog zastupnika ili pravne zastupnike kao adresate za primanje odluka i naloga obuhvaćenih područjem primjene utvrđenim u članku 2. stavku 1. ovoga Zakona koje izdaju nadležna tijela država članica u svrhu prikupljanja dokaza u kaznenim postupcima, za postupanje u skladu s tim odlukama i nalozima te za prisilnu provedbu tih odluka i naloga.

(2)   Adresati iz stavka 1. ovoga članka moraju imati poslovni nastan ili boravište u Republici Hrvatskoj.

(3)   U odnosu na adresate iz stavka 1. ovoga članka primjenjuju se odredbe članka 9. ovoga Zakona.

(4)  Odluke i nalozi obuhvaćeni područjem primjene utvrđenim u članku 2. stavku 1. ovoga Zakona upućuju se imenovanom subjektu koji ima poslovni nastan ili pravnom zastupniku koji su imenovani u tu svrhu u skladu sa stavkom 1. ovoga članka.

(5)   Pružatelji usluga koji imaju poslovni nastan ili nude usluge na državnom području Republike Hrvatske svojim imenovanim subjektima koji imaju poslovni nastan i svojim pravnim zastupnicima daju potrebne ovlasti i resurse za postupanje u skladu s odlukama i nalozima obuhvaćenima područjem primjene utvrđenim u članku 2. stavku 1. ovoga Zakona .

(6)   Imenovani subjekt koji ima poslovni nastan odnosno pravni zastupnik i pružatelj usluga solidarno odgovaraju za neusklađenost s obvezama koje proizlaze iz primjenjivog pravnog okvira nakon primitka odluka i naloga obuhvaćenih područjem primjene utvrđenim u članku 2. stavku 1. ovoga Zakona.

(7) Nepostojanje odgovarajućih internih postupaka između pružatelja usluga i imenovanog subjekta koji ima poslovni nastan odnosno pravnog zastupnika ne isključuje ovu odgovornost.

(8) Solidarna odgovornost ne primjenjuje se na djelovanja ili propuste pružatelja usluga, imenovanog subjekta koji ima poslovni nastan ili pravnog zastupnika koji su propisani kao kazneno djelo u Republici Hrvatskoj.

(9)Nadležna nacionalna tijela iz članaka 3., 7. i 11. ovoga Zakona, u provedbi svojih ovlasti temeljem ovoga Zakona, provjeravaju surađuju li imenovani subjekti koji imaju poslovni nastan i pravni zastupnici s nadležnim tijelima kada primaju odluke i naloge obuhvaćene područjem primjene utvrđenim u članku 2. stavku 1. ovoga Zakona, u skladu s primjenjivim pravnim okvirom.

(10)Ako nadležna nacionalna tijela utvrde povrede obveza iz članaka 10. i 11. Uredbe (EU) br. 2023/1543, o tome bez odgode obavještavaju središnje tijelo iz članka 13. ovoga Zakona.

Središnje tijelo

Članak 13.

(1)   Središnje tijelo koje osigurava dosljednu i proporcionalnu primjenu Glave III. ovoga Zakona je Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti .

(2)    Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti vodi registar imenovanih subjekata koji imaju poslovni nastan i pravnih zastupnika, koji sadrži podatke iz članka 14. ovoga Zakona.

(3) Prilikom prijave u registar iz stavka 2. ovoga članka imenovani subjekti koji imaju poslovni nastan i pravni zastupnici podnose izjavu kojom potvrđuju da su od pružatelja usluga dobili potrebne ovlasti i resurse za postupanje u skladu odlukama i nalozima obuhvaćenim područjem primjene utvrđenim u članku 3. stavku 1. ovoga Zakona.  

Registar imenovanih subjekata koji imaju poslovni nastan i pravnih zastupnika

Članak 14.

(1)   Pružatelji usluga koji imaju poslovni nastan ili nude usluge na državnom području Republike Hrvatske obavještavaju Hrvatsku regulatornu agenciju za mrežne djelatnosti o podacima za kontakt imenovanih subjekata koji imaju poslovni nastan ili pravnih zastupnika, te o svim promjenama tih podataka. Podaci za kontakt sadržavaju ime, poštansku adresu, e-adresu i telefonski broj imenovanog subjekata koji ima poslovni nastan ili pravnog zastupnika.

(2)   Pružatelji usluga iz stavka 1. ovoga članka obavještavaju Hrvatsku regulatornu agenciju za mrežne djelatnosti o tome koji se od službenih jezika Europske unije, osim onih navedenih u članku 10. ovoga Zakona, mogu koristiti kod obraćanja imenovanim subjektima koji imaju poslovni nastan i pravnim zastupnicima.

(3)   Ako pružatelj usluga imenuje nekoliko imenovanih subjekata koji imaju poslovni nastan ili pravnih zastupnika , za svakoga određuje područje djelovanja, u okviru mjesne nadležnosti županijskih sudova.

(4)  Podatke iz stavaka 1., 2 i 3. ovoga članka pružatelji usluga dostavljaju na obrascu objavljenom na službenim mrežnim stranicama Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti.

(5)   Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti dostavlja podatke iz ovoga članaka tijelu iz članka 3. ovoga Zakona radi objave na za to predviđenoj mrežnoj stranici Europske pravosudne mreže u kaznenim stvarima.

IV. PREKRŠAJNE ODREDBE

Pokretanje prekršajnog postupka

Članak 15.

Za prekršaje propisane ovim Zakonom ovlašteni tužitelj je Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti.

Prekršaji povezani s kršenjem odredbi članaka 10. i 11. Uredbe (EU) br. 2023/1543

Članak 16.

Novčanom kaznom u iznosu od 6.630,00 eura do 66.360,00 eura ili u iznosu od 2% ukupnog globalnog godišnjeg prometa pružatelja usluga za prethodnu financijsku godinu, ovisno o tome koji je iznos veći, kaznit će se za prekršaj fizička ili pravna osoba iz članka 4. stavka 2. podstavaka 2., 5., 6. i 7. ovoga Zakona (adresat) koja:

a. ne djeluje žurno nakon primitka EPOC-a kako bi se sačuvali traženi podaci sukladno članku 10. stavku 1. i 9. Uredbe (EU) 2023/1543

b. ne dostavi tražene podatke izravno tijelu izvršitelju ili tijelima kaznenog progona kako je navedeno u EPOC-u najkasnije u roku od 10 dana od primitka EPOC-a sukladno članku 10. stavcima 2. i 3. Uredbe (EU) 2023/1543

c. ne dostavi tražene podatke bez nepotrebne odgode, a najkasnije u roku od osam dana od primitka hitnog EPOC-a sukladno članku 10. stavku 4. Uredbe (EU) 2023/1543

d. ne obavještava tijelo izdavatelja i tijelo izvršitelja o razlozima zbog kojih ne može izvršiti svoju obvezu sukladno članku 10. stavcima 5., 6., 7. i 8. Uredbe (EU) 2023/1543

e. ne čuva tražene podatke nakon primitka EPOC-PR sukladno članku 11. stavcima 1. i 2. Uredbe (EU) 2023/1543

f. ne obavještava tijelo izdavatelja i tijelo izvršitelja o razlozima zbog kojih ne može izvršiti svoju obvezu sukladno članku 11. stavku 4. Uredbe (EU) 2023/1543

g. ne obavještava tijelo izdavatelja o razlozima zbog kojih ne može izvršiti svoju obvezu sukladno članku 11. stavcima 5., 6. i 7. Uredbe (EU) 2023/1543.

Prekršaji povezani s kršenjem odredbe članka 13. stavka 4. Uredbe (EU) br. 2023/1543

Članak 17.

Novčanom kaznom u iznosu od 6.630,00 eura do 66.360,00 eura ili u iznosu od 2% ukupnog globalnog godišnjeg prometa pružatelja usluga za prethodnu financijsku godinu, ovisno o tome koji je iznos veći, kaznit će se za prekršaj fizička ili pravna osoba iz članka 4. stavka 2. podstavaka 2., 5., 6. i 7. ovog Zakona (adresat), i, ako se ne radi o istoj osobi, fizička ili pravna osoba iz članka 4. stavka 2. podstavka 2. ovoga Zakona koja ne poduzima mjere iz članka 13. stavka 4. Uredbe (EU) 2023/1543.

Prekršaji povezani s kršenjem odredbi članaka 3. i 4. Direktive (EU) br. 2023/1544

Članak 18.

Novčanom kaznom u iznosu od 6.630,00 eura do 66.360,00 eura ili u iznosu od 2% ukupnog globalnog godišnjeg prometa pružatelja usluga za prethodnu financijsku godinu, ovisno o tome koji je iznos veći, kaznit će se za prekršaj fizička ili pravna osoba iz članka 4. stavka 2. podstavka 2. ovoga Zakona, koja:

a. ne imenuje najmanje jednog pravnog zastupnika ili pravne zastupnike kao adresate za primanje odluka i naloga obuhvaćenih područjem primjene utvrđenim u članku 2. stavku 1. ovoga Zakona, kako je propisano u članku 12. stavku 1. ovoga Zakona

b. ne imenuje najmanje jednog pravnog zastupnika ili pravne zastupnike u roku propisanom u članku 19. stavku 1. ovoga Zakona

c. ne odredi područje djelovanja svakog od nekoliko imenovanih subjekata koji imaju poslovni nastan ili pravnih zastupnika u okviru mjesne nadležnosti županijskih sudova kako je propisano u članku 14. stavku 3. ovoga Zakona

d. imenuje adresata koji nema poslovni nastan ili boravište u Republici Hrvatskoj, protivno članku 12. stavku 2. ovoga Zakona

e. ne daje svojim imenovanim subjektima koji imaju poslovni nastan i svojim pravnim zastupnicima  potrebne ovlasti i resurse za postupanje u skladu s odlukama i nalozima obuhvaćenima područjem primjene utvrđenim u članku 3. stavku 1. ovoga Zakona, odnosno ne podnese o tome izjavu kako je propisano u članku 13. stavku 3. ovoga Zakona

f. ne obavijesti Hrvatsku regulatornu agenciju za mrežne djelatnosti o podacima i promjenama podataka iz članka 14. stavaka 3. i 4. ovoga Zakona.

V. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Obveza imenovanja imenovanih subjekata koji imaju poslovni nastan ili pravnih zastupnika

Članak 19.

(1) Pružatelji usluga koji imaju poslovni nastan ili nude usluge na državnom području Republike Hrvatske obvezni su imenovati imenovane subjekte koji imaju poslovni nastan ili pravne zastupnike u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona, odnosno od kada počnu nuditi usluge u Europskoj uniji.

(2) Odredbe Glave II. ovoga Zakona primjenjuju se na odluke i naloge u svrhu prikupljanja elektroničkih dokaza na temelju Konvencije utvrđene od strane Vijeća u skladu s člankom 34. Ugovora o Europskoj uniji o uzajamnoj pravnoj pomoći u kaznenim stvarima među državama članicama Europske unije, od trenutka njenog stupanja na snagu u odnosu na Republiku Hrvatsku.

Stupanje na snagu

Članak 20.

Ovaj Zakon objavit će se u „Narodnim novinama“, a stupa na snagu 18. veljače 2026., osim odredbi Glava I. i II. te članaka 17. i 18. ovoga Zakona, koji stupaju na snagu 18. kolovoza 2026.

OBRAZLOŽENJE

Uz članak 1.

U ovom članku propisuje se predmet Zakona, a to je određivanje nadležna tijela i postupanje nadležnih tijela u postupku pribavljanja elektroničkih dokaza u kaznenim postupcima, pravila za imenovanje imenovanih subjekata koji imaju poslovni nastan i pravnih zastupnika određenih pružatelja usluga koji nude usluge u Uniji te novčane kazne za prekršaje, a sve u svrhu osiguranja provedbe Uredbe (EU) 2023/1543 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. srpnja 2023. o europskim nalozima za dostavljanje i europskim nalozima za čuvanje elektroničkih dokaza u kaznenim postupcima i za izvršenje kazni zatvora nakon kaznenog postupka te Direktive (EU) 2023/1544 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. srpnja 2023. o utvrđivanju usklađenih pravila za imenovanje imenovanih subjekata koji imaju poslovni nastan i za imenovanje pravnih zastupnika za potrebe prikupljanja elektroničkih dokaza u kaznenim postupcima.

Uz članak 2.

Ovim člankom određeno je područje primjene, a to su sve odluke i nalozi u svrhu prikupljanja elektroničkih dokaza na temelju Uredbe (EU) 2023/1543, Direktive 2014/41/EU i Konvencije utvrđene od strane Vijeća u skladu s člankom 34. Ugovora o Europskoj uniji o uzajamnoj pravnoj pomoći u kaznenim stvarima među državama članicama Europske unije, kao i oni koje na temelju domaćeg prava domaća tijela upućuju pravnim ili fizičkim osobama, ako oni djeluju kao pravni zastupnik ili imenovani subjekt koji na državnom području Republike Hrvatske ima poslovni nastan pružatelja usluga. Ovaj Prijedlog zakona odnosi se na sve pružatelji usluga sukladno definicijama iz članka 5. dok se on ne primjenjuje na pružatelje usluga koji imaju poslovni nastan na državnom području jedne države članice i koji nude usluge isključivo na državnom području te države članice.

Uz članak 3.  

U ovom je članku određena funkcija ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa kao koordinativnog tijela sukladno Uredbi (EU) br. 2023/1543. Ministarstvo pruža pomoć tijelima u ostvarivanju kontakta te sakuplja statistiku sukladno članku 28. Uredbe (EU) 2023/1543.

Uz članak 4.

Ovim člankom definirani su pojmovi i rodni pojmovi, na način da je propisano kako pojmovi iz Uredbe imaju jednako značenje kao i pojmovi određeni Uredbom (EU) 2023/1543, dok su pojmovi iz Direktive (EU) 2023/1544 opisani u točkama 1. do 6. ovog članka. Propisana je  definicija pojma pružatelj usluga, nuđenje usluga na državnom području države članice, nuđenje usluga u Uniji, subjekt koji ima poslovni nastan, imenovani subjekt koji ima poslovni nastan te pravni zastupnik.

Uz članak 5.

Propisano je koja se sva tijela smatraju tijelom izdavatelja. Ovdje su određena tijela ovisno o vrsti podataka koja se traži - podataka o pretplatniku ili podataka zatraženih isključivo u svrhu identifikacije korisnika, podataka o prometu, osim podataka zatraženih isključivo u svrhu identifikacije korisnika ili podataka o sadržaju. Ako se radi o nalogu za čuvanje, propisano je kako nije bitno koja je kategorija podataka u pitanju, nadležan je sud koji vodi kazneni postupak. Ako je postupak pred državnim odvjetništvom, nadležan je sudac istrage, u kojem slučaju su određeni rokovi za izdavanje te rok za žalbu. Popisano je i kako okrivljenik ili oštećenik mogu nadležnom pravosudnom tijelu predložite izdavanje europskog naloga za dostavljanje ili europskog naloga za čuvanje. Svi ti postupci ode se sukladno domaćem postupovnom kaznenom zakonodavstvu.

Uz članak 6.

Propisan je postupak preispitivanja u slučaju proturječnih obveza iz članka 17. Uredbe (EU) 2023/1543, gdje je kao nadležan određen Vrhovni sud Republike Hrvatske.

Uz članak 7.

Propisano je koje je tijelo izvršitelj u slučajevima zaprimanja europskog naloga za dostavljanje i EPOC-a ili europskog naloga za čuvanje i EPOC-PR-a.

Uz članak 8.

Ovim člankom predloženo je propisati nadležno tijelo i postupak za postupanje povodom obavijesti iz članka 8. i članka 10. stavka 5. Uredbe (EU) br. 2023/1543.

Uz članka 9.

Ovim člankom propisan je postupak i nadležno tijelo u slučaju prisilne provedbe naloga iz članka 16. stavka 2. Uredbe (EU) br. 2023/1543, kao i novčana kazna u slučaju neispunjenja obveze.

Uz članak 10.

Ovim člankom propisuje se jezik na kojem se nalozi i prateća dokumentacija mogu prihvatiti na izvršenje. Također, ovaj članak regulira podrednu primjenu zakona koji uređuje kazneni postupak u slučajevima iz članaka 7., 8., 9. i 10. ovog Zakona.

Uz članak 11.

Ovim se člankom određuje kako će domaće tijelo nadležno za instalaciju, rad i održavanje nacionalne pristupne točke decentraliziranog IT sustava biti operativno-tehničko tijelo nadležno za nadzor telekomunikacija (Operativno-tehnički centar za nadzor telekomunikacija).

Uz članak 12.

Ovim člankom propisana su pravila za imenovanje subjekata koji imaju poslovni nastan i pravnih zastupnika od strane pružatelja usluga koji nude usluge u Uniji,  ovisno o tome imaju li poslovni nastan i poslovnu sposobnost. Propisana je i njihova solidarna odgovornost u slučaju neusklađenosti sa obvezama koje proizlaze iz primjenjivog pravnog okvira. Također, propisane su ovlasti nadležnih tijela temeljem kojih se vrši provjera o tome surađuju li imenovani subjekti koji imaju poslovni nastan i pravni zastupnici s nadležnim tijelima kada primaju odluke i naloge sukladno Ure dbi ( EU) 2023/1543.

Uz članak 13.

Ovim člankom je Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti određena kao tijelo nadležno za osiguranje dosljedne i proporcionalne primjene postupaka imenovanja od strane pružatelja usluga njihovih imenovanih subjekata koji imaju poslovni nastan i pravnih zastupnika. U nadležnosti HAKOM-a je i vođenje registra tih subjekata, a propisano je i kako prilikom prijave u registar, imenovani subjekti koji imaju poslovni nastan te pravni zastupnici imaju obvezu podnošenja prijave obvezu podnijeti izjavu kojom potvrđuju da su od pružatelja usluga dobili potrebne ovlasti i resurse.

Uz članak 14.

Propisani  su detalji vezano uz budući registar imenovanih subjekata koji imaju poslovni nastan i pravnih zastupnika na području Republike Hrvatske.

Uz članak 15.

Ovim člankom predviđa se pokretanje prekršajnog postupka. Propisano je kako je ovlašteni tužitelj za prekršaje iz Glave IV Zakona HAKOM. Također, propisano je i kako nadležna nacionalna tijela iz članka 3., 7. i 11. provjeravaju surađuju li imenovani subjekti koji imaju poslovni nastan i pravni zastupnici s nadležnim tijelima kada zaprimaju odluke i naloge. Za slučaj da se utvrdi da su obveze iz članaka 10. i 11. Uredbe (EU) br. 2023/1543 povrijeđene, bez odgode se obavještava HAKOM.

Uz članak 16.

Ovim člankom predviđaju se propisati prekršajne odredbe i novčane kazne u slučajevima kada se ne djeluje žurno kako bi se sačuvali podaci nakon primitka EPOC-a, ne dostave se traženi podaci u roku od 10 dana, ne dostave se podaci bez nepotrebne odgode u roku 8 dana u slučaju hitnog EPOC-a, ne čuvaju se traženi podaci sukladno traženju iz EPOC-PR-a ili se ne obavijesti se tijelo izdavanja i izvršenja o razlozima neizvršenja naloga.

Uz članak 17.  

Ovim člankom propisana je novčana kazna do 2% u kupnog globalnog godišnjeg prometa pružatelja usluga za prethodnu financijsku godinu u slučaju nepoduzimanja mjera iz članka 13. stavka 4. Uredbe (EU) br. 2023/1543.