Ustavna osnova za donošenje Zakona o kreditnim institucijama sadržana je u članku 2. stavku 4. podstavku 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 85/10. – pročišćeni tekst i br. 5/14. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI
Zakon o kreditnim institucijama („Narodne novine“, br. 159/13., 19/15., 102/15., 15/18., 70/19., 47/20., 146/20., 151/22. i 145/24., u daljnjem tekstu: važeći Zakon) donesen je u prosincu 2013. godine, a stupio je na snagu 1. siječnja 2014. godine. Važećim Zakonom uređeni su uvjeti za osnivanje, poslovanje i prestanak rada kreditnih institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, supervizija njihova poslovanja, uvjeti pod kojima pravne osobe sa sjedištem izvan Republike Hrvatske mogu pružati bankovne i/ili financijske usluge u Republici Hrvatskoj te javna objava od strane Hrvatske narodne banke na području bonitetne regulative i supervizije kreditnih institucija.
Od stupanja na snagu, važeći je Zakon izmijenjen i dopunjen osam puta. Razlozi izmjena i dopuna bili su prije svega usklađivanje Zakona s pravnom stečevinom Europske unije (u daljnjem tekstu: EU).
Naime, važeći Zakon usklađen je s Direktivom 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o pristupanju djelatnosti kreditnih institucija i bonitetnom nadzoru nad kreditnim institucijama i investicijskim društvima, izmjeni Direktive 2002/87/EZ te stavljanju izvan snage direktiva 2006/48/EZ i 2006/49/EZ (Tekst značajan za EGP) (SL L 176, 27.6.2013.) (u daljnjem tekstu: CRD IV) kako je posljednji put izmijenjena Direktivom (EU) 2019/2034 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2019. o bonitetnom nadzoru nad investicijskim društvima i izmjeni direktiva 2002/87/EZ, 2009/65/EZ, 2011/61/EU, 2013/36/EU, 2014/59/EU i 2014/65/EU (Tekst značajan za EGP) (SL L 314, 5.12.2019.). CRD IV donesen je zajedno s Uredbom (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (Tekst značajan za EGP) (SL L 176, 27.6.2013.) (u daljnjem tekstu: CRR) nakon globalne financijske krize, u kontekstu provedbe međunarodnih standarda Basel III te potrebe za uspostavom jedinstvenog regulatornog okvira EU-a kojim bi se osigurala veća otpornost bankarskog sektora, poboljšala kvaliteta kapitala kreditnih institucija te ojačala sposobnost financijskog sustava da apsorbira šokove. Sam CRD IV mijenjan je više puta, pa tako i na temelju Direktive (EU) 2019/878 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2019. o izmjeni Direktive 2013/36/EU u pogledu izuzetih subjekata, financijskih holdinga, mješovitih financijskih holdinga, primitaka, nadzornih mjera i ovlasti te mjera za očuvanje kapitala (Tekst značajan za EGP) (SL L 150, 7.6.2019.) (u daljnjem tekstu: CRD V).
Imajući u vidu da je važeći Zakon izmijenjen i dopunjen osam puta, utvrđeno je kako je svrsishodno donijeti novi Zakon o kreditnim institucijama. To dodatno proizlazi iz potrebe prijenosa u nacionalno zakonodavstvo Republike Hrvatske sljedećih direktiva kojima je izmijenjen CRD IV:
Direktive (EU) 2024/1619 Europskog parlamenta i Vijeća od 31. svibnja 2024. o izmjeni Direktive 2013/36/EU u pogledu nadzornih ovlasti, sankcija, podružnica iz trećih zemalja i okolišnih, socijalnih i upravljačkih rizika (Tekst značajan za EGP) (SL L, 19.6.2024.) (u daljnjem tekstu: CRD VI)
Direktive (EU) 2023/2864 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2023. o izmjeni određenih direktiva u pogledu uspostave i funkcioniranja jedinstvene europske pristupne točke (Tekst značajan za EGP) ( SL L, 20.12.2023.) (u daljnjem tekstu: ESAP direktiva)
Direktive (EU) 2024/2994 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2024. o izmjeni direktiva 2009/65/EZ, 2013/36/EU i (EU) 2019/2034 u pogledu tretmana koncentracijskog rizika koji proizlazi iz izloženosti prema središnjim drugim ugovornim stranama te rizika druge ugovorne strane za transakcije izvedenicama čije poravnanje obavlja središnja druga ugovorna strana (Tekst značajan za EGP) ( SL L, 4.12.2024.) (u daljnjem tekstu: Direktiva (EU) 2024/2994)
U Republici Hrvatskoj, bankovni sustav ima ključnu ulogu u financijskom posredovanju, osobito u mobiliziranju i preraspodjeli štednje te u funkcioniranju platnog prometa. Njegov utjecaj na gospodarstvo je iznimno značajan, a posebnu zabrinutost izazivaju negativne posljedice koje slabosti u bankovnom sustavu mogu imati na stabilnost i učinkovitost realnog sektora. Upravo zato je očuvanje stabilnosti bankovnog sustava u javnom interesu. Kreditne institucije su institucije kojima je Hrvatska narodna banka izdala odobrenje za rad u skladu s važećim Zakonom, a čija je djelatnost primanje depozita ili ostalih povratnih sredstava od javnosti te odobravanje kredita za vlastiti račun. Kreditna institucija u Republici Hrvatskoj može se osnovati kao banka, štedna banka ili stambena štedionica. U sektor kreditnih institucija ne uključuju se banke u likvidaciji i banke u stečaju. Također, Hrvatska narodna banka, kao nadležno tijelo u Republici Hrvatskoj za pitanja povezana s obavještavanjem o podružnicama i neposrednom pružanju financijskih usluga kreditnih i financijskih institucija u EU-u (tzv. jedinstvena putovnica), provodi postupak vezan uz to obavještavanje u skladu s važećim Zakonom. Naime, kreditne i financijske institucije iz država članica EU-a mogu, na temelju važećeg Zakona i pod uvjetima određenima važećim Zakonom, uzajamno priznate usluge koje su ovlaštene pružati u matičnoj državi članici, pružati na području Republike Hrvatske. Te usluge mogu se pružati preko podružnice osnovane u Republici Hrvatskoj, a privremeno se mogu pružati i neposredno (nakon što nadležno tijelo države članice o toj namjeri obavijesti Hrvatsku narodnu banku). Državom članicom EU-a, sukladno važećem Zakonu, smatra se i država potpisnica Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru (EGP).
Tablica 1: Broj kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj koje imaju odobrenje za rad u lipnju 2025.
Kreditna institucija
Broj
Banke
19
Stambene štedionice
1
Štedne banke
0
Podružnice stranih kreditnih institucija
1
Kreditne i financijske institucije sa sjedištem u EU-u koje mogu neposredno pružati uzajamno priznate usluge na području Republike Hrvatske
267
Izvor: Hrvatska narodna banka
CRD VI, koji u znatnoj mjeri mijenja CRD IV, stupio je na snagu 9. srpnja 2024. godine, a rok za njegov prijenos u nacionalno zakonodavstvo država članica EU-a određen je do 10. siječnja 2026. godine. Cilj CRD-a VI je izmjenom CRD-a IV unaprijediti usklađivanje nadzornog okvira za banke unutar EU-a, s posebnim naglaskom na jačanje otpornosti financijskog sustava kroz integraciju okolišnih, društvenih i upravljačkih rizika (u daljnjem tekstu: ESG rizici) i, u konačnici, produbiti unutarnje tržište za bankarstvo.
Zbog strategije prelaska na održivo i klimatski neutralno gospodarstvo EU-a te zahtjeva vezanih uz regulativu u području održivog financiranja, pojavila se sve veća potreba za smanjenjem financijskih rizika koji p roizlaze iz fizičkih posljedica klimatskih promjena, gubitka bioraznolikosti i osobito uništavanja ekosustava . U komunikaciji Europske komisije od 6. srpnja 2021. naslovljenoj „Strategija za financiranje tranzicije prema održivom gospodarstvu” („Obnovljena strategija održivog financiranja”) naglašava se da ESG rizici predstavljaju dosad nezabilježen izazov za gospodarstvo EU-a i stabilnost financijskog sustava. Ti su rizici specifični zbog njihova utjecaja na budućnost i karakterističnih učinaka u kratkoročnom, srednjoročnom i dugoročnom razdoblju. Odgovarajuća prilagodba financijskog sektora, a osobito kreditnih institucija, potrebna je kako bi se u gospodarstvu EU-a ostvario cilj nulte neto stope emisija stakleničkih plinova do 2050., uz istodobno zadržavanje inherentnih rizika pod kontrolom.
Postojeći pravni okvir nije sposoban odgovoriti na nove izazove održivosti, otpornosti i tržišne stabilnosti što se ogleda u raznim aspektima koji su regulirani CRD-om VI.
Radi osiguravanja dugoročne i duboke tranzicije prema održivom, klimatski neutralnom i kružnom gospodarstvu, CRD-om VI utvrđene su ovlasti nadležnih nadzornih tijela da procijene proces prilagodbe kreditnih institucija i interveniraju u svrhu jačanja ciljeva, mjera i djelovanja u okviru bonitetnih planova institucija ako se oni smatraju nedostatnima kao odgovor na ESG rizike u kratkoročnom, srednjoročnom i dugoročnom razdoblju i ako bi zbog toga mogli predstavljati značajne rizike za njihovu solventnost. ESG rizike treba razmatrati u okviru jedinstvene kategorije rizika kako bi se omogućila sveobuhvatna i koordinirana integracija tih čimbenika koji su često međusobno povezani. ESG rizici usko su povezani s pojmom održivosti jer ESG čimbenici predstavljaju tri glavna stupa održivosti. Kako bi se održala odgovarajuća otpornost na negativne učinke ESG rizika, kreditne institucije trebaju sustavno utvrđivati i mjeriti ESG rizike i upravljati njima, a nadzorna tijela trebaju procijeniti rizike na razini pojedinačne institucije, kao i na sistemskoj razini, dajući prednost okolišnim rizicima. Nadležna tijela trebaju u okviru svojih relevantnih nadzornih aktivnosti procijeniti u kojoj mjeri institucije odgovaraju na ESG rizike te imaju li popratne politike upravljanja i operativne mjere koje se odražavaju u ciljevima i ključnim točkama utvrđenima u njihovim bonitetnim planovima, a koje su u skladu s njihovim objavljenim obvezama u pogledu održivosti u kontekstu postupka prilagodbe u cilju klimatske neutralnosti do 2050.
Radi usklađivanja s odredbama CRD-a VI u pogledu ESG rizika, Prijedlogom zakona o kreditnim institucijama (u daljnjem tekstu: Prijedlog zakona) određuje se da će Hrvatska narodna banka provoditi postupak procjene i ocjene upravljanja kreditne institucije ESG rizicima:
procjenjujući i prateći razvoj ESG strategije kreditne institucije, njeno upravljanje rizicima, uključujući sustav upravljanja te opseg u kojem je kreditna institucija uspostavila odgovarajuće politike i operativne mjere povezane s mjerljivim ciljevima i ključnim točkama utvrđenima u planovima koje je kreditna institucija dužna donijeti u toj sferi
procjenjujući pouzdanost tih planova koji sadržavaju mjerljive ciljeve i postupke za praćenje i rješavanje ESG rizika koji nastaju u kratkoročnom, srednjoročnom i dugoročnom razdoblju te napredak postignut u rješavanju ESG rizika koji proizlaze iz procesa prilagodbe prema klimatskoj neutralnosti do 2050., kako je navedeno u Uredbi (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. lipnja 2021. o uspostavi okvira za postizanje klimatske neutralnosti i o izmjeni uredaba (EZ) br. 401/2009 i (EU) 2018/1999 („Europski zakon o klimi”) (SL L 243/1, 9. 7. 2021.), kao i prema drugim relevantnim regulatornim ciljevima EU-a u odnosu na ESG čimbenike
Pri toj procjeni Hrvatska narodna banka uzet će u obzir poslovne modele kreditne institucije, ponude proizvoda kreditne institucije povezane s održivošću, politike financiranja tranzicije, povezane politike odobravanja kredita, ESG ciljeve i ograničenja te, po potrebi, pri toj procjeni surađivati s tijelima ili javnim tijelima nadležnima za klimatske promjene i nadzor u području okoliša.
Novost CRD-a VI je i opsežna regulacija podružnica koje su osnovala društva iz treće zemlje radi pružanja bankovnih usluga u državi članici EU-a, a koje prema važećem regulatornom okviru podliježu nacionalnom pravu koje je u vrlo ograničenoj mjeri usklađeno CRD-om IV. Iako su podružnice iz trećih zemalja uvelike i sve više prisutne na bankarskim tržištima EU-a, trenutačno podliježu samo vrlo općenitim zahtjevima za pružanje informacija, ali ne i bonitetnim standardima ili mehanizmima suradnje u području nadzora na razini EU-a. Zbog nepostojanja ikakvog zajedničkog bonitetnog okvira, na podružnice iz trećih zemalja primjenjuju se neusklađeni nacionalni zahtjevi različite bonitetne razine i opsega. Osim toga, nadležnim tijelima nedostaju sveobuhvatne informacije i potrebni nadzorni alati za pravilno praćenje specifičnih rizika koji proizlaze iz poslovanja grupâ iz trećih zemalja u jednoj ili više država članica putem podružnica i društava kćeri. Do sada za njih nisu postojali integrirani nadzorni mehanizmi, a nadležno tijelo odgovorno za nadzor jedne podružnice grupe iz treće zemlje nije bilo obvezno razmjenjivati informacije s nadležnim tijelima koja nadziru druge podružnice ili društva kćeri iste grupe. Rascjepkano regulatorno okruženje stvorilo je rizike za financijsku stabilnost i cjelovitost tržišta EU-a što je stvorilo potrebu za formiranjem usklađenog regulatornog okvira za podružnice iz trećih zemalja. Takav okvir obuhvaća minimalne zajedničke zahtjeve u pogledu odobrenja za rad, bonitetnih standarda, unutarnjeg upravljanja, nadzora i izvješćivanja. Opisani skup zahtjeva temelji se na zahtjevima koje države članice već primjenjuju na podružnice iz treće zemlje koje posluju na njihovu državnom području, vodeći pritom računa o sličnim ili istovjetnim zahtjevima koje treće zemlje primjenjuju na strane podružnice, kako bi se osigurala dosljednost među državama članicama i regulatorni okvir EU-a za podružnice iz trećih zemalja uskladio s prevladavajućim međunarodnim praksama u tom području.
U skladu s CRD-om VI, Prijedlogom zakona predviđena je mogućnost da podružnicu iz treće zemlje u Republici Hrvatskoj može osnovati društvo s poslovnim nastanom u trećoj zemlji koje je u matičnoj državi licencirano za primanje depozita i drugih povratnih sredstava i kreditna institucija sa sjedištem u trećoj zemlji. Iz važećeg Zakona je zadržan „ subsidiary-like“ pristup prema kojem se podružnice iz treće zemlje osnovane u Republici Hrvatskoj tretiraju kao društva kćeri koje je osnovalo društvo sa sjedištem u EU-u i koje stoga imaju pravnu osobnost, za razliku od podružnica. Prema tome, za izdavanje odobrenja za rad primjenjuju se jednaki uvjeti kao za osnivanje kreditne institucije sa sjedištem u Republici Hrvatskoj. Dakle, društvo osnivač iz treće zemlje koje namjerava osnovati podružnicu na području Republike Hrvatske dužno je za to dobiti odobrenje od Hrvatske narodne banke. Odobrenje će sadržavati popis usluga koje smije pružati u Republici Hrvatskoj i tek po dobivanju odobrenja od Hrvatske narodne banke može se upisati u sudski registar. Iznimno, odobrenje nije dužna ishoditi kreditna institucija, odnosno društvo osnivač koje pruža usluge ili obavlja djelatnosti za klijenta ili drugu ugovornu stranu koja ima poslovni nastan ili se nalazi u EU-a, te ako je taj klijent ili druga ugovorna strana:
a) mali ulagatelj, kvalificirana druga ugovorna strana ili profesionalni ulagatelj kako su definirani propisom kojim se uređuje tržište kapitala koji ima poslovni nastan ili se nalazi u EU-u, ako taj klijent ili druga ugovorna strana isključivo na vlastitu inicijativu pristupi društvu s poslovnim nastanom u trećoj zemlji radi pružanja bilo koje usluge ili djelatnosti koju kreditna institucija, odnosno društvo osnivač pruža
b) kreditna institucija
c) društvo koje pripada istoj grupi kao i to društvo s poslovnim nastanom u trećoj zemlji
Ovisno o stupnju rizika, podružnice iz trećih zemalja bit će svrstane u 1. razred ako se smatraju rizičnijima ili u 2. razred ako se smatra da su male i jednostavne i ne predstavljaju znatan rizik za financijsku stabilnost (u skladu s definicijom „malih i jednostavnih institucija” iz CRR-a). U skladu s time, podružnice iz trećih zemalja čija je računovodstvena vrijednost imovine ili ukupna vrijednost imovine koja nastaje u podružnici iz treće zemlje u državi članici jednaka ili veća od 5 milijardi eura razvrstavaju se u 1. razred. Rizičnijima će se smatrati i podružnice iz trećih zemalja koje imaju odobrenje za prihvaćanje depozita ili ostalih povratnih sredstava od klijenata iz kategorije stanovništva, pod uvjetom da je iznos takvih depozita i drugih povratnih sredstava jednak ili veći od 5% ukupnih obveza podružnice iz treće zemlje ili da iznos takvih depozita i drugih povratnih sredstava premašuje 50 milijuna eura, te podružnica iz treće zemlje koja se ne smatra kvalificiranom podružnicom.
Hrvatska narodna banka imat će ovlast da od društva osnivača podružnice iz treće zemlje zahtijeva osnivanje društva kćeri ako te podružnice posluju s klijentima ili drugim ugovornim stranama u drugim državama članicama kršeći pravila unutarnjeg tržišta, ako podružnice iz trećih zemalja imaju sistemsku važnost ili predstavljaju znatan rizik za financijsku stabilnost Republike Hrvatske ili EU-a, ako je ukupni iznos imovine svih podružnica iz trećih zemalja u EU-u koje pripadaju istoj grupi iz treće zemlje jednak ili veći od 40 milijardi eura, odnosno iznos računovodstvene imovine u Republici Hrvatskoj je jednak ili veći od 10 milijardi eura ili ako imovina i potencijalne obveze iskazane u njezinim revidiranim izvještajima prelaze 5% ukupne imovine i potencijalnih obveza svih kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj.
Financijski holdinzi i mješoviti financijski holdinzi koji su matična društva bankovnih grupa i dalje prema Prijedlogu zakona podliježu mehanizmu identifikacije i odobrenja uvedenom CRD-om V. Tim se mehanizmom nadležnim tijelima omogućuje da određene financijske holdinge i mješovite financijske holdinge izravno obuhvate područjem primjene svojeg nadzora i nadzornih ovlasti na temelju CRD-a IV i CRR-a kako bi se osigurala usklađenost na konsolidiranoj osnovi. U skladu s time, Hrvatska narodna banka ima punu ovlast nadzora nad kreditnim institucijama sa sjedištem u Republici Hrvatskoj i financijskim holdingom odnosno mješovitim financijskim ho ldingom koji je dobio odobrenje sukladno Prijedlogu zakona. Hrvatska narodna banka provodi ovlast supervizije samostalno, u suradnji s drugim nadležnim tijelima, prijenosom obavljanja zadataka na druga tijela i osobe (pod odgovornošću Hrvatske narodne banke) i podnošenjem prijava i zahtjeva pravosudnim i drugim nadležnim tijelima.
U vezi sa stjecanjem ili prodajom značajnog poslovnog udjela, CRD-om VI postavljen je zahtjev prema kreditnim institucijama, financijskim holdinzima i mješoviti financijskim holdinzima (u daljnjem tekstu: nadzirani subjekti) da obavijeste nadležna nadzorna tijela o svakoj statusnoj promjeni, što podrazumijeva stjecanje značajnih udjela u subjektima financijskog ili nefinancijskog sektora, odnosno prijenos imovine i obveza na te subjekte te postupke spajanja odnosno pripajanja i podjele u koje su nadzirani subjekti uključeni. Navedene statusne promjene smatraju se značajnim operacijama koje bi mogle pobuditi sumnju u bonitetni profil nadziranog subjekta ili moguće aktivnosti pranja novca ili financiranja terorizma. Nadalje, nadležna tijela trebala bi imati ovlasti intervenirati u slučajevima stjecanja značajnih udjela, spajanja odnosno pripajanja ili podjela. Prijedlog zakona slijedi odredbe CRD-a VI i propisuje potrebu izdavanja odobrenja nadziranim subjektima za provedbu opisanih statusnih promjena. U skladu s navedenim, Hrvatska narodna banka će u roku od 10 radnih dana od dana zaprimanja zahtjeva za odobrenje statusne promjene izdati nadziranom subjektu, podnositelju zahtjeva pisanu potvrdu o zaprimanju zahtjeva u kojoj će utvrditi je li zahtjev uredan. Postupak odlučivanja o zahtjevu ne može biti duži od šest mjeseci. Ako statusna promjena uključuje isključivo financijske sudionike članove iste grupe, rok za provođenje postupka odlučivanja o zahtjevu ne može biti duži od 60 radnih dana od dana izdavanja potvrde i ako Hrvatska narodna banka u tom roku ne odluči o zahtjevu, smatra se da je odobrenje izdano. Obrazloženu odluku o zahtjevu za odobrenje statusne promjene dostavit će podnositelju zahtjeva u roku od dva radna dana od dana donošenja, a u odluci kojom daje odobrenje za statusnu promjenu Hrvatska narodna banka može odrediti rok u kojem se statusna promjena mora provesti.
Postojeći regulatorni okvir ne osigurava pravodobnu procjenu primjerenosti članova upravljačkog tijela nadziranih subjekata te su prekogranične institucije u tom pogledu suočene s različitim nacionalnim pravilima i postupcima, stoga je u skladu s CRD-om VI Prijedlogom zakona uspostavljen jedinstveni okvir za procjenu primjerenosti kojim će se osigurati konsolidacija nadzora, omogućiti povjerenje među nadležnim tijelima i pružiti veća pravna sigurnost institucijama.
Prijedlog zakona uvodi određene nove definicije te u sustavu upravljanja sukladno CRD-u VI precizira značenje i ulogu: kontrolnih funkcija, višeg rukovodstva, upravljačkog tijela, upravljačkog tijela u nadzornoj funkciji, upravljačkog tijela u upravljačkoj funkciji, voditelja internih kontrolnih funkcija. Više rukovodstvo su fizičke osobe koje obavljaju izvršne funkcije unutar kreditne institucije i izravno su odgovorne upravljačkom tijelu, ali nisu članovi tog tijela, te koje su odgovorne za svakodnevno upravljanje kreditnom institucijom pod vodstvom upravljačkog tijela. Načelo proporcionalnosti se veže za definiciju „ male i jednostavne kreditne institucije“ koja iznimno može objediniti funkciju praćenja usklađenosti i funkciju upravljanja rizicima, te nije dužna imenovati voditelja funkcije upravljanja rizicima i funkcije usklađenosti, već za obavljanje tih poslova može odrediti drugu osobu na višem položaju (uključujući i člana uprave).
S obzirom na to da imaju primarnu odgovornost za procjenu primjerenosti svakog člana svojeg upravljačkog tijela, kreditne institucije morat će provesti početnu procjenu njihove primjerenosti. Članom upravljačkog tijela kreditne institucije može biti imenovana samo osoba koja je dobila prethodnu suglasnost Hrvatske narodne banke za obavljanje takve funkcije. Svrha je procjene primjerenosti članova upravljačkih tijela osigurati da ti članovi imaju odgovarajuća stručna znanja, sposobnost i iskustvo za kvalitetno obavljanje posla te da ih odlikuje dobar ugled, poštenje i savjesnost. Ako kreditna institucija na temelju provedene procjene primjerenosti zaključi da član ili potencijalni član upravljačkog tijela ne ispunjava zahtjeve u pogledu primjerenosti, dužna je poduzeti odgovarajuće mjere.
Kreditna institucija dužna je osigurati da nositelj ključne funkcije u svakom trenutku ispunjava uvjete primjerenosti te procjenjuje primjerenost nositelja ključnih funkcija prije njihova preuzimanja dužnosti, nakon čega je dužna nastaviti periodično procjenjivati njihovu primjerenost.
Sljedeći subjekti dužni su u roku od tri dana nakon imenovanja voditelja interne kontrolne funkcije i glavnog financijskog direktora dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci procjenu primjerenosti zajedno s informacijama i dokumentacijom kojima dokazuju ispunjavanje uvjeta za njihovo imenovanje sukladno Prijedlogu zakona:
matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja se smatra velikom kreditnom institucijom
matična kreditna institucija u Republici Hrvatskoj koja se smatra velikom kreditnom institucijom
samostalna kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja se smatra velikom kreditnom institucijom
veliko društvo kći, kako je definirano u članku 4. stavku 1. točki 147. CRR uredbe
matični financijski holding u Republici Hrvatskoj, matični mješoviti financijski holding u Republici Hrvatskoj, matični financijski holding iz EU-u sa sjedištem u Republici Hrvatskoj i matični mješoviti financijski holding iz EU-a sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koji unutar grupe ima veliku kreditnu instituciju (osim financijskih holdinga izuzetih od izdavanja odobrenja).
Ako Hrvatska narodna banka utvrdi da voditelj interne kontrolne funkcije ili glavni financijski direktor ne ispunjava propisane uvjete, može naložiti navedenom subjektu da tu osobu razriješi dužnosti ili naložiti navedenom subjektu da pravovremeno poduzme dodatne mjere potrebne kako bi se osiguralo da taj voditelj interne kontrolne funkcije ili glavni financijski direktor postane primjeren.
Navedeni subjekti trebaju osigurati ažurnost informacija o primjerenosti voditelja interne kontrolne funkcije i glavnog financijskog direktora te su dužni čim saznaju za nove činjenice ili druge okolnosti koje bi mogle utjecati na njihovu primjerenost, provesti ponovnu procjenu primjerenost i o rezultatima te procjene bez odgode obavijestiti Hrvatsku narodnu banku.
Sukladno Prijedlogu zakona, Hrvatska narodna banka nije obvezna ponovno procijeniti primjerenost voditelja internih kontrolnih funkcija ili glavnog financijskog direktora pri obnovi ili produljenju njihova mandata, osim ako su nastupile nove okolnosti, činjenice ili događaji koji bi mogli utjecati na ispunjenje uvjeta primjerenosti.
Nadalje, sukladno CRD-u VI, Prijedlogom zakona prilagođene su odredbe o prethodnoj procjeni predloženih stjecanja kako bi se osiguralo da nadležno tijelo ima mogućnost intervenirati prije nego što nadzirani subjekt poduzme značajnu operaciju. Prema tome, nadzirani subjekti dužni su prethodno obavijestiti Hrvatsku narodnu banku o svakoj namjeri stjecanja, sklapanjem pravnog posla ili osnivanjem društva ili pravne osobe, kojom postupno ili odjednom namjeravaju steći, neposredno ili posredno, udio koji predstavlja 15% ili više njihovog priznatog kapitala. Hrvatska narodna banka će izdati potvrdu o zaprimljenoj obavijesti u roku od 10 radnih dana, te provesti procjenu u 60 radnih dana od izdavanja potvrde te u tom roku obavijestiti stjecatelja ako se protivi stjecanju. Ako predloženi stjecatelj unaprijed ne dostavi obavijest o predloženom stjecanju ili stekne značajan udjel unatoč protivljenju Hrvatske narodne banke, Hrvatska narodna banka može poduzeti odgovarajuće mjere. Nadzirani subjekti koji namjeravaju provesti značajni prijenos imovine ili obveza (više od 10% imovine ili obveza) dužni su u pisanom obliku obavijestiti Hrvatsku narodnu banku prije provedbe tog prijenosa, bilo da se on provodi prodajom ili drugim pravnim poslom, te neovisno o tome provodi li se navedeni prijenos između članice iste grupe ili ne.
Osim usklađivanja s CRD-om VI, Prijedlogom zakona se u pravni okvir Republike Hrvatske prenosi odredba članka 1. stavka 20. Direktive (EU) 2019/879 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2019. o izmjeni Direktive 2014/59/EU u pogledu kapaciteta pokrivanja gubitaka i dokapitalizacije kreditnih institucija i investicijskih društava te Direktive 98/26/EZ (SL L 150, 7.6.2019.) (tzv. BRRD 2). Naime, predmetnom direktivom obvezuje se države članice da osiguraju subordinaciju određenih obveza pravnih osoba (poput financijskih institucija i holding društava), konkretno onih koje proizlaze iz ulaganja u njihov regulatorni kapital. To znači da se takve obveze u postupku redovne insolventnosti isplaćuju tek nakon ostalih obveza koje ne proizlaze iz tih ulaganja. Drugim riječima, vjerovnici koji su ulagali u regulatorni kapital tih institucija bit će namireni tek nakon drugih vjerovnika koji u takve instrumente nisu ulagali. S druge strane, kada sanacijsko tijelo koristi svoje ovlasti za otpis obveza ili njihovu pretvorbu u kapital (bilo u sklopu postupka sanacije ili izvan njega), mora poštovati utvrđeni redoslijed pokrića gubitaka – pri čemu se prvo zahvaća regulatorni kapital, a tek potom druge obveze. Takva subordinacija u redovnom postupku zbog insolventnosti smanjuje rizik povrede načela prema kojem niti jedan vjerovnik ne smije pretrpjeti veći gubitak primjenom sanacijskih ovlasti nego što bi ga pretrpio da je nad pravnom osobom proveden običan stečajni postupak.
Također, ovim se Prijedlogom zakona u nacionalno zakonodavstvo prenosi Direktiva (EU) 2024/2994, čiji je cilj osigurati da kreditne institucije i njihova nadležna tijela učinkovito prate, ublažavaju i otklanjaju koncentracijski rizik koji proizlazi iz izloženosti prema središnjim drugim ugovornim stranama druge razine rizika koje pružaju usluge od znatne sistemske važnosti. Radi doprinosa ciljevima unije tržišta kapitala i učinkovitijeg poslovanja sa središnjim drugim ugovornim stranama, predmetnom direktivom mijenja se CRD IV s ciljem uklanjanja određenih prepreka za središnje poravnanje te pružanja dodatnih pojašnjenja u pogledu nadzornih zahtjeva i upravljanja koncentracijskim rizicima. Prekomjerno oslanjanje financijskog sustava EU na sistemski važne središnje druge ugovorne strane iz trećih zemalja (središnje druge ugovorne strane druge razine rizika) moglo bi uzrokovati probleme za financijsku stabilnost, koje treba rješavati na odgovarajući način. Kako bi se osigurala financijska stabilnost u EU i primjereno ublažili potencijalni rizici širenja zaraze u cijelom financijskom sustavu EU-a, uvode se odgovarajuće mjere za utvrđivanje, upravljanje i praćenje koncentracijskog rizika koji proizlazi iz izloženosti prema središnjim drugim ugovornim stranama. U tom kontekstu Direktiva (EU) 2024/2994 izmijenila je CRD IV kako bi se kreditne institucije potaknulo da poduzmu potrebne korake u prilagodbi svojih poslovnih modela kako bi osigurale usklađenost s novim zahtjevima za poravnanje uvedenima izmjenama Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju (Tekst značajan za EGP) (SL L 201, 27.7.2012.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 648/2012) i sveukupno poboljšale svoje prakse upravljanja rizicima, vodeći računa i o prirodi, opsegu i složenosti svojih tržišnih aktivnosti. Iako nadležna tijela već raspolažu sveobuhvatnim skupom nadzornih mjera i ovlasti za uklanjanje nedostataka u praksama upravljanja rizikom institucija i investicijskih društava, uključujući zahtjev za dodatni regulatorni kapital za rizike koji nisu pokriveni postojećim kapitalnim zahtjevima, ili nisu pokriveni u dovoljnoj mjeri, taj skup nadzornih mjera i ovlasti trebalo bi poboljšati dodatnim i konkretnijim alatima i ovlastima u okviru 2. stupa u kontekstu prekomjernog koncentracijskog rizika koji proizlazi iz izloženosti prema središnjim drugim ugovornim stranama. Stoga, u skladu s Direktivom (EU) 2024/2994, Prijedlogom zakona propisuje se obveza kreditnih institucija da uspostave i provode djelotvoran i pouzdan sustav upravljanja. Kreditna institucija dužna je, razmjerno vrsti, opsegu i složenosti svojih poslovnih aktivnosti te rizicima svojstvenima poslovnom modelu, učinkovito upravljati svim vrstama rizika, uključujući ESG rizike te koncentracijske rizike koji proizlaze iz izloženosti prema središnjim drugim ugovornim stranama. Također, uprava je dužna donijeti, a nadzorni odbor kreditne institucije nadzirati posebne planove i mjerljive ciljeve u skladu sa zahtjevima utvrđenim u članku 7.a Uredbe (EU) 648/2012 radi praćenja i otklanjanja koncentracijskog rizika koji proizlazi iz izloženosti prema središnjim drugim ugovornim stranama koje nude usluge od znatne sistemske važnosti za EU odnosno jednu ili više država članica.
Kako bi se javnosti pružio jednostavan centralizirani pristup informacijama o subjektima i njihovim proizvodima koje su od važnosti za financijske usluge, tržišta kapitala i održivost, a koje tijela i subjekti moraju objavljivati u skladu sa zakonodavnim aktima EU-a u tim područjima, na temelju Uredbe (EU) 2023/2859 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2023. o uspostavi jedinstvene europske pristupne točke za centralizirani pristup javno dostupnim informacijama koje su od važnosti za financijske usluge, tržišta kapitala i održivost (Tekst značajan za EGP) (SL L, 2023/2859, 20.12.2023.) uspostavljena je jedinstvena europska pristupna točka (u daljnjem tekstu: ESAP). Kako bi se omogućilo funkcioniranje ESAP-a bilo je potrebno izmijeniti niz direktiva u području financijskih usluga, tržišta kapitala i održivosti. Iz tog razloga donesena je ESAP direktiva, koja je izmijenila i CRD IV. Za potrebe funkcioniranja ESAP-a potrebno je imenovati tijelo za prikupljanje koje će od kreditnih institucija prikupljati informacije od važnosti za financijske usluge, tržišta kapitala i održivost. Za potrebe usklađivanja s ESAP direktivom, ovim Prijedlogom zakona Hrvatska narodna banka određuje se kao tijelo za prikupljanje podataka za potrebe ESAP-a.
U odnosu na glavu Prijedloga zakona kojom je uređeno pružanje bankovnih i/ili financijskih usluga, upotreba termina „depozit“ za potrebe predmetne glave je proširena tako da, ako Prijedlogom zakona nije drugačije određeno, depozitom se smatra depozit na način definiran zakonom kojim se uređuje sustav osiguranja depozita. Prema važećem Zakonu, depozitom se smatra novčani polog na način definiran zakonom kojim se uređuju obvezni odnosi.
Nadalje, u vezi s dijelom Prijedloga zakona kojim je uređeno pružanje bankovnih i/ili financijskih usluga, lista osnovnih i dodatnih financijskih usluga koje kreditne institucije upisuju u sudski registar je izričajem usklađena s CRD-om IV i detaljima prilagođena notifikaciji istih u prekograničnom pružanju usluga. Prijedlog zakona predviđa usklađivanje upisanih usluga u sudskom registru na način da odobrenja i suglasnosti izdane do dana stupanja na snagu Prijedloga zakona ostaju na snazi . Kreditne institucije koje su na dan stupanja na snagu Prijedloga zakona upisane u sudski registar i imaju odobrenje za rad, odnosno odobrenje za pružanje bankovnih i financijskih usluga, dužne su u roku od godine dana od stupanja na snagu Prijedloga zakona uskladiti u sudskom registru upisan predmet poslovanja s nazivima usluga upisanih u sudski registar sa nazivima usluga iz Prijedloga zakona na način kako je to uređeno u tablici koja predstavlja Prilog 1. Prijedloga zakona. Sudski registar će na temelju prijave kreditne institucije i prethodne provjere ispravnosti podnesene prijave provesti upis usklađivanja novih naziva usluga. Za usklađivanje predmeta poslovanja upisanog u sudski registar s tablicom koja predstavlja Prilog 1. Prijedloga zakona nije potrebno prethodno odobrenje.
III. OCJENA I IZVORI SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA
Za provedbu ovoga Zakona nije potrebno osigurati sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske
PRIJEDLOG ZAKONA O KREDITNIM INSTITUCIJAMA
I. OPĆE ODREDBE
Predmet Zakona
Članak 1.
Ovim se Zakonom uređuju:
1. uvjeti za osnivanje, poslovanje i prestanak rada kreditnih institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj
2. uvjeti pod kojima pravne osobe sa sjedištem izvan Republike Hrvatske mogu pružati bankovne i/ili financijske usluge u Republici Hrvatskoj
3. supervizija poslovanja kreditnih institucija uključujući nadzorne ovlasti i alate za superviziju kreditnih institucija od strane Hrvatske narodne banke, te superviziju kreditnih institucija od strane Hrvatske narodne banke na način koji je usklađen s pravilima navedenima u Uredbi (EU) br. 575/2013
4. javna objava od strane Hrvatske narodne banke na području bonitetne regulative i supervizije kreditnih institucija
5. pravila i postupci koji se odnose na oporavak kreditnih institucija
6. pravila i nadzor zaštite potrošača i
7. pravila i postupci koji se odnose na izricanje upravnih sankcija, upravnih mjera i periodičnih penala.
Preuzimanje i provedba pravnih akata Europske unije
Članak 2.
(1) Ovim se Zakonom u hrvatsko zakonodavstvo preuzimaju sljedeći akti Europske unije:
1. Direktiva 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o pristupanju djelatnosti kreditnih institucija i bonitetnom nadzoru nad kreditnim institucijama i investicijskim društvima, izmjeni Direktive 2002/87/EZ te stavljanju izvan snage direktiva 2006/48/EZ i 2006/49/EZ (Tekst značajan za EGP) (SL L 176, 27. 6. 2013.) kako je posljednji put izmijenjena Direktivom (EU) 2024/2994 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2024. o izmjeni direktiva 2009/65/EZ, 2013/36/EU i (EU) 2019/2034 u pogledu tretmana koncentracijskog rizika koji proizlazi iz izloženosti prema središnjim drugim ugovornim stranama te rizika druge ugovorne strane za transakcije izvedenicama čije poravnanje obavlja središnja druga ugovorna strana (Tekst značajan za EGP) (SL L 2994, 4. 12. 2024.) (u daljnjem tekstu: Direktiva 2013/36/EU)
2. Direktiva Vijeća 89/117/EEZ od 13. veljače 1989. o obvezama podružnica osnovanih u državi članici kreditnih i financijskih institucija koje imaju sjedište izvan te države članice, u pogledu objavljivanja godišnjih računovodstvenih dokumenata (SL L 44, 16. 2. 1989.)
3. Direktiva 2014/59/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o uspostavi okvira za oporavak i sanaciju kreditnih institucija i investicijskih društava te o izmjeni Direktive Vijeća 82/891/EEZ i direktiva 2001/24/EZ, 2002/47/EZ, 2004/25/EZ, 2005/56/EZ, 2007/36/EZ, 2011/35/EU, 2012/30/EU i 2013/36/EU te uredbi (EU) br. 1093/2010 i (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (Tekst značajan za EGP) (SL L 173, 12. 6. 2014.) kako je posljednji put izmijenjena Direktivom (EU) 2024/1174 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. travnja 2024. o izmjeni Direktive 2014/59/EU i Uredbe (EU) br. 806/2014 u pogledu određenih aspekata minimalnog zahtjeva za regulatorni kapital i prihvatljive obveze (Tekst značajan za EGP) (SL L 1174, 22.4.2024.) (u daljnjem tekstu: Direktiva 2014/59/EU)
4. Direktiva 2014/49/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o sustavima osiguranja depozita (Tekst značajan za EGP) (SL L 173, 12. 6. 2014.).
(2) Ovim se Zakonom osigurava provedba sljedećih akata Europske unije:
1. Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (Tekst značajan za EGP) (SL L 176, 27. 6. 2013.) kako je posljednji put izmijenjena Uredbom (EU) 2024/2987 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2024. o izmjeni uredaba (EU) br. 648/2012, (EU) br. 575/2013 i (EU) 2017/1131 u pogledu mjera za ublažavanje prekomjernih izloženosti prema središnjim drugim ugovornim stranama trećih zemalja i poboljšanje učinkovitosti tržišta poravnanja u Uniji (Tekst značajan za EGP) (SL L 2987, 4. 12. 2024.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 575/2013)
2. Uredbe (EU) br. 537/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o posebnim zahtjevima u vezi zakonske revizije subjekata od javnog interesa i stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2005/909/EZ (Tekst značajan za EGP) (SL L 158, 27. 5. 2014.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 537/2014)
3. Uredbe Vijeća (EU) br. 1024/2013 od 15. listopada 2013. o dodjeli određenih zadaća Europskoj središnjoj banci u vezi s politikama bonitetnog nadzora kreditnih institucija (SL L 287, 29. 10. 2013.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 1024/2013)
4. Uredbe (EU) br. 468/2014 Europske središnje banke od 16. travnja 2014. o uspostavljanju okvira za suradnju unutar Jedinstvenog nadzornog mehanizma između Europske središnje banke i nacionalnih nadležnih tijela te s nacionalnim imenovanim tijelima (Okvirna uredba o SSM-u) (SL L 141/1, 14. 5. 2014.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 468/2014)
5. Uredbe (EU) 806/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. srpnja 2014. o utvrđivanju jedinstvenih pravila i jedinstvenog postupka za sanaciju kreditnih institucija i određenih investicijskih društava u okviru jedinstvenog sanacijskog mehanizma i jedinstvenog fonda za sanaciju te o izmjeni Uredbe (EU) br. 1093/2010 (SL L 225, 30. 7. 2014.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 806/2014).
Pojmovi upotrijebljeni u ovom Zakonu
Članak 3.
(1) Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeće značenje:
1. član uže obitelji su sljedeće osobe:
a) bračni drug ili osoba koja prema posebnom zakonu ima položaj jednak položaju u bračnoj zajednici ili osoba s kojom je u skladu sa zakonom kojim se uređuje životno partnerstvo osoba istog spola sklopila životno partnerstvo odnosno živi u neformalnom životnom partnerstvu
b) roditelj i djeca te osobe
c) djeca osobe iz podtočke a) ove točke
d) druga osoba koja nema punu poslovnu sposobnost i koja je stavljena pod skrbništvo te osobe
3. digitalna operativna otpornost je digitalna operativna otpornost kako je definirana u članku 3. točki 1. Uredbe (EU) 2022/2554
4. društva povezana zajedničkim vođenjem su društva koja nisu povezana na način iz točke 45. ovoga članka, ali su povezana na jedan od sljedećih načina:
a) društva su ravnopravna i spojena zajedničkim vođenjem u skladu sa sklopljenim ugovorom ili odredbama statuta
b) kontrolira ih ista treća osoba ili
c) većina su članova uprava ili nadzornih odbora tih društava iste osobe
5. društvo kći je društvo kći definirano člankom 4. stavkom 1. točkom 16. Uredbe (EU) br. 575/2013
6. društvo za osiguranje je društvo za osiguranje definirano člankom 4. stavkom 1. točkom 5. Uredbe (EU) br. 575/2013
7. društvo za pomoćne usluge je društvo za pomoćne usluge definirano člankom 4. stavkom 1. točkom 18. Uredbe (EU) br. 575/2013
8. društvo za reosiguranje je društvo za reosiguranje definirano člankom 4. stavkom 1. točkom 6. Uredbe (EU) br. 575/2013
9. društvo za upravljanje imovinom je društvo za upravljanje imovinom definirano člankom 4. stavkom 1. točkom 19. Uredbe (EU) br. 575/2013
10. država članica je država članica Europske unije i država potpisnica Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru (SL, L 1, 3. 1. 1994.)
11. država članica domaćin je država članica domaćin definirana člankom 4. stavkom 1. točkom 44. Uredbe (EU) br. 575/2013
12. eksternalizacija je svako povjeravanje obavljanja procesa, usluga ili aktivnosti između kreditne institucije i pružatelja usluge koje bi kreditna institucija inače obavljala sama
17. glavni financijski direktor je osoba s općom odgovornošću za upravljanje financijskim sredstvima i financijsko planiranje kreditne institucije i njezino financijsko izvještavanje
18. globalna sistemski važna kreditna institucija ili GSV kreditna institucija je GSV kreditna institucija definirana člankom 4. stavkom 1. točkom 133. Uredbe (EU) br. 575/2013
19. globalna sistemski važna kreditna institucija izvan EU-a ili GSV kreditna institucija izvan EU-a je GSV kreditna institucija izvan EU-a definirana člankom 4. stavkom 1. točkom 134. Uredbe (EU) br. 575/2013
20. globalno sistemski važan subjekt ili GSV subjekt je GSV subjekt definiran člankom 4. stavkom 1. točkom 136. Uredbe (EU) br. 575/2013
21. grupa je grupa definirana člankom 4. stavkom 1. točkom 138. Uredbe (EU) br. 575/2013
22. grupa iz treće zemlje je grupa čije matično društvo ima poslovni nastan u trećoj zemlji
23. grupa kreditnih institucija je grupa koju čine kreditne institucije, investicijska društva i financijske institucije od kojih barem jedna institucija ima položaj:
a) matične kreditne institucije
b) matičnog financijskog holdinga kojemu je društvo kći barem jedna kreditna institucija
c) kreditne institucije koja je s drugom pravnom osobom iz grupe kreditnih institucija povezana zajedničkim vođenjem na način iz točke 5., prve i treće podtočke ovoga stavka ili
d) matičnog mješovitog financijskoga holdinga kojemu je društvo kći barem jedna kreditna institucija
24. grupa kreditnih institucija iz druge države članice je grupa kreditnih institucija koju kao takvu, u skladu sa svojom nadležnošću, utvrdi nadležno tijelo druge države članice
25. grupa kreditnih institucija u EU-u je grupa kreditnih institucija kojoj je krajnje matično društvo matična kreditna institucija u Europskoj uniji, matični financijski holding u Europskoj uniji ili matični mješoviti financijski holding u Europskoj uniji, koja nije ujedno i grupa kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj (u daljnjem tekstu: RH)
26. grupa kreditnih institucija u RH je grupa kreditnih institucija definiranu člankom 135. ovoga Zakona
27. grupa povezanih osoba je grupa povezanih osoba definiranu člankom 4. stavkom 1. točkom 39. Uredbe (EU) br. 575/2013
28. imenovano tijelo je tijelo koje je ovlašteno za određivanje stope protucikličkog zaštitnog sloja, stope zaštitnog sloja za sistemski rizik i za utvrđivanje izloženosti i podskupina kreditnih institucija na koje se on primjenjuje, ili zaštitnog sloja za globalnu sistemski važnu kreditnu instituciju (u daljnjem tekstu: GSV kreditna institucija) i ostalu sistemski važnu kreditnu instituciju (u daljnjem tekstu: OSV kreditna institucija)
29. informacijsko komunikacijski tehnološki rizik (u daljnjem tekstu: IKT rizik) je rizik kako je definiran u članku 3. točki 5. Uredbe (EU) 2022/2554
33. interne kontrolne funkcije su funkcije upravljanja rizicima, praćenja usklađenosti i unutarnje revizije
34. interni pristupi su pristupi zasnovani na internim rejting-sustavima iz članka 143. stavka 1., pristup internog modela iz članka 221., pristup interne procjene iz članka 265. stavka 2. metoda internih modela iz članka 283. i alternativni pristup internog modela iz članka 325.az Uredbe (EU) br. 575/2013
35. investicijsko društvo je investicijsko društvo definirano člankom 4. stavkom 1. točkom 2. Uredbe (EU) br. 575/2013
36. izloženost osigurana stambenom nekretninom ili izloženost osigurana hipotekom na stambenoj nekretnini je izloženost definirana člankom 4. stavkom 1. točkom 75.d Uredbe (EU) br. 575/2013
37. izloženost osigurana poslovnom nekretninom ili izloženost osigurana hipotekom na poslovnoj nekretnini je izloženost definirana člankom 4. stavkom 1. točkom 75.e Uredbe (EU) br. 575/2013
38. Jedinstveni nadzorni mehanizam ili SSM kako je definirano člankom 2. točkom 9. Uredbe (EU) br. 1024/2013
39. Jedinstveni sanacijski odbor je odbor osnovan u skladu s člankom 42. Uredbe (EU) br. 806/2014
41. klijent je svaka osoba koja je zatražila ili primila bankovnu i/ili financijsku uslugu od kreditne institucije
41. klimatska neutralnost je opći cilj postizanja klimatske neutralnosti do 2050. kako je utvrđen u članku 2. stavku 1. Uredbe (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. lipnja 2021. o uspostavi okvira za postizanje klimatske neutralnosti i o izmjeni uredaba (EZ) br. 401/2009 i (EU)2018/1999 („Europski zakon o klimi”) (SL L 243, 9. 7. 2021.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 2021/1119)
42. knjiga trgovanja je knjiga trgovanja definirana člankom 4. stavkom 1. točkom 86. Uredbe (EU) br. 575/2013
43. konsolidirajuće nadzorno tijelo je konsolidirajuće nadzorno tijelo definirano člankom 4. stavkom 1. točkom 41. Uredbe (EU) br. 575/2013
48. kreditna institucija koja nije velika kreditna institucija je kreditna institucija koja ne ispunjava uvjete propisane člankom 4. stavkom 1. točkom 146. Uredbe (EU) br. 575/2013 i čiji četverogodišnji prosjek imovine iskazane u revidiranim godišnjim financijskim izvještajima koji se odnose na zadnji dan prethodne četiri poslovne godine na pojedinačnoj osnovi ne prelazi iznos od jedne milijarde eura
49. kriptoimovina je kriptoimovina definirana člankom 3. stavkom 1. točkom 5. Uredbe (EU) 2023/1114 od 31. svibnja 2023. o tržištima kriptoimovine i izmjeni uredaba (EU) br. 1093/2010 i (EU) br. 1095/2010 te direktiva 2013/36/EU i (EU) 2019/1937 (Tekst značajan za EGP) (SL L 150/40, 9. 6. 2023., u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 2023/1114) i koja nije digitalna valuta središnje banke
51. manje značajni nadzirani subjekt je subjekt definiran člankom 2. točkom 7. Uredbe (EU) br. 468/2014
52. manje značajna nadzirana grupa je grupa definirana člankom 2. točkom 23. Uredbe (EU) br. 468/2014
53. mala i jednostavna kreditna institucija je kreditna institucija koja ispunjava uvjete iz članka 4. stavka 1. točke 145. Uredbe (EU) br. 575/2013, gdje je za potrebe primjenjivog praga iz podtočke (b) te točke Uredbe (EU) br. 575/2013 u Republici Hrvatskoj on smanjen na jednu milijardu eura
54. mali primici su primici radnika kreditne institucije čiji bruto varijabilni primici na godišnjoj osnovi ne prelaze iznos od 50.000,00 eura i ne čine više od jedne trećine njegovih bruto ukupnih primitaka na godišnjoj osnovi
55. matična država članica je matična država članica definirana člankom 4. stavkom 1. točkom 43. Uredbe (EU) br. 575/2013
56. matična institucija u državi članici je matična institucija u državi članici definirana člankom 4. stavkom 1. točkom 28. Uredbe (EU) br. 575/2013
57. matična institucija iz EU-a je matična institucija definirana člankom 4. stavkom 1. točkom 29. Uredbe (EU) br. 575/2013
58. matična institucija u EU-u sa sjedištem u RH je institucija koja ispunjava uvjete iz članka 4. stavka 1. točke 29. Uredbe (EU) br. 575/2013 i koja ima sjedište u Republici Hrvatskoj
59. matična kreditna institucija u državi članici je kreditna institucija definirana člankom 4. stavkom 1. točkom 29.c Uredbe (EU) br. 575/2013
60. matična kreditna institucija u EU-u je kreditna institucija definirana člankom 4. stavkom 1. točkom 29.d Uredbe (EU) br. 575/2013
61. matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH je kreditna institucija koja ispunjava uvjete iz članka 4. stavka 1. točke 29.d Uredbe (EU) br. 575/2013 i koja ima sjedište u Republici Hrvatskoj
62. matična kreditna institucija u RH je kreditna institucija koja ispunjava uvjete iz članka 4. stavka 1. točke 29.c Uredbe (EU) br. 575/2013 i koja ima sjedište u Republici Hrvatskoj
63. matično investicijsko društvo u državi članici je investicijsko društvo kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 29.a Uredbe (EU) br. 575/2013
64. matično investicijsko društvo u EU-u je investicijsko društvo definirano člankom 4. stavkom 1. točkom 29.b Uredbe (EU) br. 575/2013
65. matično investicijsko društvo u EU-u sa sjedištem u RH je investicijsko društvo koje ispunjava uvjete iz članka 4. stavka 1. točke 29.a Uredbe (EU) br. 575/2013 i koje ima sjedište u Republici Hrvatskoj
66. matično investicijsko društvo u RH je investicijsko društvo kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 29.a Uredbe (EU) br. 575/2013 i koje ima sjedište u Republici Hrvatskoj
67. matični financijski holding u državi članici je matični financijski holding u državi članici definiran člankom 4. stavkom 1. točkom 30. Uredbe (EU) br. 575/2013
68. matični financijski holding iz EU-a je matični financijski holding iz EU-a definiran člankom 4. stavkom 1. točkom 31. Uredbe (EU) br. 575/2013
69. matični financijski holding iz EU-a sa sjedištem u RH je financijski holding koji ispunjava uvjete iz članka 4. stavka 1. točke 31. Uredbe (EU) br. 575/2013 i koji ima sjedište u Republici Hrvatskoj
70. matični financijski holding u RH je financijski holding koji sam nije društvo kći kreditne institucije ili investicijskog društva koje je odobrenje za rad dobilo u Republici Hrvatskoj ili financijskog holdinga ili mješovitog financijskog holdinga koji su osnovani u Republici Hrvatskoj, a ne uključuje matični financijski holding u Europskoj uniji
71. matični mješoviti financijski holding u državi članici je matični mješoviti financijski holding u državi članici definiran člankom 4. stavkom 1. točkom 32. Uredbe (EU) br. 575/2013
72. matični mješoviti financijski holding iz EU-a je matični mješoviti financijski holding iz EU-a definiran člankom 4. stavkom 1. točkom 33. Uredbe (EU) br. 575/2013
73. matični mješoviti financijski holding iz EU-a sa sjedištem u RH je mješoviti financijski holding koji ispunjava uvjete iz članka 4. stavka 1. točke 33. Uredbe (EU) br. 575/2013 i koji ima sjedište u Republici Hrvatskoj
74. matični mješoviti financijski holding u RH je mješoviti financijski holding koji sam nije društvo kći kreditne institucije ili investicijskog društva koje je odobrenje za rad dobilo u Republici Hrvatskoj ili financijskog holdinga ili mješovitog financijskog holdinga koji su osnovani u Republici Hrvatskoj, a ne uključuje matični mješoviti financijski holding u EU-u
75. matično društvo je matično društvo definirano člankom 4. stavkom 1. točkom 15. Uredbe (EU) br. 575/2013
78. mrežni i informacijski sustav je mrežni i informacijski sustav definiran člankom 3. točkom 2. Uredbe (EU) 2022/2554
79. nacionalno nadležno tijelo je tijelo definirano člankom 2. točkom 2. Uredbe (EU) br. 1024/2013 a u Republici Hrvatskoj nacionalno nadležno tijelo je Hrvatska narodna banka
80. nacionalno imenovano tijelo je tijelo definirano člankom 2. točkom 7. Uredbe (EU) br. 1024/2013 a u Republici Hrvatskoj nacionalno imenovano tijelo je Hrvatska narodna banka
81. nacionalna referentna stopa prosječnog troška financiranja hrvatskog bankovnog sektora ili NRS kako je uređeno zakonom kojim se uređuje potrošačko kreditiranje
82. nadležno tijelo je nadležno tijelo definirano člankom 4. stavkom 1. točkom 40. Uredbe (EU) br. 575/2013
84. nadzirana grupa je grupa definirana člankom 2. točkom 21. Uredbe (EU) br. 468/2014
85. nositelji ključnih funkcija su osobe koje imaju znatan utjecaj na upravljanje kreditnom institucijom, ali nisu članovi upravljačkog tijela, uključujući voditelje internih kontrolnih funkcija i glavnog financijskog direktora ako nisu članovi upravljačkog tijela
86. odgovorne osobe su osobe koje su članovi uprave ili članovi nadzornog odbora kreditne institucije koji su nadležni za područje poslovanja na koje se odnosi počinjena povreda, više rukovodstvo, nositelji ključnih funkcija, drugi članovi osoblja čije profesionalne aktivnosti imaju značajan utjecaj na profil rizičnosti institucije kako je navedeno u članku 92. stavku 3. Direktive 2013/36/EU
87. odobrenje za rad je odobrenje za rad definirano člankom 4. stavkom 1. točkom 42. Uredbe (EU) br. 575/2013
88. okolišni, društveni i upravljački rizik ili ESG rizik je okolišni, društveni i upravljački rizik kako je definiran u članku 4. stavku 1. točki 52.d Uredbe (EU) br. 575/2013
90. periodični penal je periodična novčana mjera izvršenja usmjerena na okončanje tekućih kršenja ovoga Zakona ili nacionalnih odredaba kojima se prenosi Direktiva 2013/36/EU, kršenja Uredbe (EU) br. 575/2013 ili kršenja odluka koje je donijelo nadležno tijelo na temelju tih odredaba ili te uredbe te na prisiljavanje fizičke ili pravne osobe da ponovno ispunjava odredbe ili odluke koje su prekršene
91. prihvatljive obveze su podložne obveze definirane zakonom kojim se uređuje sanacija kreditnih institucija i investicijskih društava
93. pomoćne usluge su usluge koje su pomoćne i podrška su poslovanju u odnosu na bankovne ili osnovne i dodatne financijske usluge za čije pružanje kreditna institucija ima odobrenje poput usluge obrade podataka, upravljanje imovinom, i sve operativne i s platnim uslugama usko povezane pomoćne aktivnosti iz zakona kojim se uređuje platni promet
94. posredni imatelj je imatelj dionica, poslovnih udjela ili drugih prava koja mu osiguravaju udio u kapitalu pravne osobe ili u glasačkim pravima u pravnoj osobi, i to:
a) osoba za čiji je račun druga osoba (izravni imatelj) stekla dionice, poslovne udjele ili druga prava u pravnoj osobi
b) osoba koja je usko povezana s izravnim imateljem dionica, poslovnih udjela ili drugih prava u pravnoj osobi, kao i članovima uže obitelji te osobe ili
c) osoba koja je član uže obitelji izravnog imatelja
95. posredno ulaganje je ulaganje u kapital pravne osobe ili stjecanje glasačkih prava u pravnoj osobi preko treće osobe
97. potrošač je svaka fizička osoba koja je klijent kreditne institucije, a koja djeluje izvan područja svoje gospodarske djelatnosti ili slobodnog zanimanja
98. predstavništvo kreditne institucije je pravno ovisni dio kreditne institucije koji može obavljati samo poslove istraživanja tržišta, predstavljanja te promidžbe i informiranja o kreditnoj instituciji koja ga je osnovala
100. protuciklički zaštitni sloj kapitala je regulatorni kapital koji je kreditna institucija dužna održavati u skladu s glavom XVIII.3. ovoga Zakona, pri čemu se taj iznos izračunava za svaku kreditnu instituciju
101. pružatelj usluga eksternalizacije je pružatelj usluga koji je treća strana koja obavlja određeni eksternalizirani postupak, uslugu ili aktivnost, ili dijelove postupka, usluge ili aktivnosti, u okviru ugovora o eksternalizaciji
102. radni dan je svaki dan osim subote, nedjelje i neradnih dana koji su u skladu s propisima Republike Hrvatske proglašeni neradnim danima, a u postupcima u kojima sudjeluje Europska središnja banka neradni dan je i neradni dan Europske središnje banke
104. redovni osnovni kapital je kapital definiran člankom 50. Uredbe (EU) br. 575/2013
105. referentni pokazatelj je referentna stopa zaštitnog sloja kapitala izračunatu u skladu sa smjernicama Europskog odbora za sistemske rizike donesene na temelju članka 135. stavka 1. Direktive 2013/36/EU u vezi s određivanjem stope protucikličkog zaštitnog sloja
109. rodno neutralna politika primitaka je politika primitaka koja se temelji na jednakoj plaći radnika i radnica za jednak rad ili rad jednake vrijednosti
110. samostalna kreditna institucija u Europskoj uniji je institucija koja ne podliježe bonitetnoj konsolidaciji u Europskoj uniji na temelju dijela prvog glave II. poglavlja 2. Uredbe (EU) br. 575/2013 i koja u Europskoj uniji nema matično društvo koje podliježe bonitetnoj konsolidaciji
111. sanacijsko tijelo je sanacijsko tijelo definirano člankom 2. stavkom 1. točkom 18. Direktive 2014/59/EU
114. sekuritizacijski subjekt posebne namjene je sekuritizacijski subjekt posebne namjene definiran člankom 4. stavkom 1. točkom 66. Uredbe (EU) br. 575/2013
115. sistemski rizik je rizik poremećaja u financijskom sustavu koji bi mogao imati ozbiljne negativne posljedice za financijski sustav i realno gospodarstvo
116. sistemski važna kreditna institucija je matična institucija iz EU-a, matični financijski holding iz EU-a, matični mješoviti financijski holding iz EU-a ili institucija čija bi propast ili slabo poslovanje moglo dovesti do sistemskog rizika
118. smjernice o dodatnom regulatornom kapitalu su smjernice o dodatnom regulatornom kapitalu kako su određene člankom 108. ovoga Zakona
119. specifična stopa protucikličkog zaštitnog sloja kapitala je stopa koju pojedina kreditna institucija izračunava primjenom pravila iz članka 235. ovoga Zakona u svrhu izračuna protucikličkog zaštitnog sloja kapitala
121. središnja druga ugovorna strana je središnja druga ugovorna strana definirana člankom 4. stavkom 1. točkom 34. Uredbe (EU) br. 575/2013
122. središnje banke su središnje banke definirane člankom 4. stavkom 1. točkom 46. Uredbe (EU) br. 575/2013
123. središnje banke Europskog sustava središnjih banaka su središnje banke Europskog sustava središnjih banaka definirane člankom 4. stavkom 1. točkom 45. Uredbe (EU) br. 575/2013
124. stopa protucikličkog zaštitnog sloja je stopa koju je kreditna institucija dužna primjenjivati pri izračunu svog protucikličkog zaštitnog sloja kapitala, a određuje se u skladu s glavom XVIII.3 ovoga Zakona ili je određuje relevantno tijelo iz treće zemlje, ovisno o slučaju
125. sistemski rizik iz glave XVIII.4. je neciklički sistemski ili makrobonitetni rizik dugoročnog karaktera, odnosno rizik koji proizlazi iz strukture i uređenja financijskog sustava
128. suradnik osobe osuđene za kazneno djelo koje se goni po službenoj dužnosti (u daljnjem tekstu: suradnik) je:
a) svaka fizička osoba koja je član uprave ili nadzornog odbora u pravnom subjektu ili stvarni vlasnik pravne osobe osuđene za kazneno djelo koje se goni po službenoj dužnosti
b) svaka fizička osoba koja je stvarni vlasnik nad pravnim subjektom u kojem je osoba osuđena za kazneno djelo za koje se goni po službenoj dužnosti član uprave ili nadzornog odbora ili
c) svaka fizička osoba koja s osobom osuđenom za kazneno djelo koje se goni po službenoj dužnosti ima zajedničko stvarno vlasništvo nad pravnim subjektom
129. token elektroničkog novca je token elektroničkog novca definiran člankom 3. stavkom 1. točki 7. Uredbe (EU) 2023/1114 (EMT)
130. token vezan uz imovinu je token vezan uz imovinu definiran člankom 3. stavkom 1. točkom 6. Uredbe (EU) 2023/1114 (ART)
131. treća strana pružatelj IKT usluga je treća strana pružatelj IKT usluga definiran člankom 3. točkom 19. Uredbe (EU) br. 2022/2554
132. treća zemlja je država koja nije država članica
133. ukupni iznos izloženosti riziku je ukupni iznos izloženosti riziku izračunat u skladu s člankom 92. stavkom 3. prvi podstavak Uredbe (EU) br. 575/2013
134. upravljačko tijelo je tijelo, odnosno tijela institucije, imenovano u skladu s propisima Republike Hrvatske ili drugih država, koje je ovlašteno odrediti strategiju, ciljeve i opće usmjerenje institucije a koje nadzire i prati odlučivanje u vezi s upravljanjem te uključuje osobe koje stvarno upravljaju poslovanjem institucije , a za kreditne institucije u Republici Hrvatskoj to su uprava i nadzorni odbor
135. upravljačko tijelo u nadzornoj funkciji je upravljačko tijelo u ulozi nadziranja i praćenja odlučivanja u vezi s upravljanjem, a za kreditne institucije u Republici Hrvatskoj to je nadzorni odbor
136. upravljačko tijelo u upravljačkoj funkciji je upravljačko tijelo koje upravlja kreditnom institucijom i uključuje osobe koje stvarno upravljaju poslovanjem institucije, a za kreditne institucije u Republici Hrvatskoj to je uprava
139. usluge povezane s kriptoimovinom su usluge povezane s kriptoimovinom definirane člankom 3. stavkom 1. točkom 16. Uredbe (EU) 2023/1114 (CASP)
140. vanjska institucija za procjenu kreditnog rizika je vanjska institucija za procjenu kreditnog rizika definirana člankom 4. stavkom 1. točkom 98. Uredbe (EU) br. 575/2013
141. velika kreditna institucija je velika institucija definirana člankom 4. stavkom 1. točkom 146. Uredbe (EU) br. 575/2013
142. velika izloženost je izloženost definirana člankom 392. Uredbe (EU) br. 575/2013
143. veliko društvo kći je veliko društvo kći definirano člankom 4. stavku 1. točki 147. Uredbe (EU) 575/2013
144. više rukovodstvo su fizičke osobe koje obavljaju izvršne funkcije unutar kreditne institucije i izravno su odgovorne upravljačkom tijelu, ali nisu članovi tog tijela, te koje su odgovorne za svakodnevno upravljanje kreditnom institucijom pod vodstvom upravljačkog tijela
145. voditelji internih kontrolnih funkcija su osobe na najvišoj hijerarhijskoj razini zadužene za stvarno upravljanje svakodnevnim radom internih kontrolnih funkcija kreditne institucije
146. vrijednost nekretnine je vrijednost nekretnine definirana člankom 4. točkom 74.a Uredbe (EU) br. 575/2013
147. zahtjev za kombinirani zaštitni sloj je redovni osnovni kapital koji je potreban za ispunjavanje zahtjeva za zaštitni sloj za očuvanje kapitala, uvećan za sljedeće zaštitne slojeve, ovisno o tome što je primjenjivo:
a) protuciklički zaštitni sloj kapitala
b) zaštitni sloj za GSV kreditnu instituciju
c) zaštitni sloj za OSV kreditnu instituciju
d) zaštitni sloj za sistemski rizik
148. zaštitni sloj za GSV kreditnu instituciju je regulatorni kapital koji je GSV kreditna institucija dužna održavati u skladu s člankom 244. ovoga Zakona
149. zaštitni sloj za očuvanje kapitala je regulatorni kapital koji je kreditna institucija dužna održavati u skladu s člankom 226. ovoga Zakona
150. zaštitni sloj za OSV kreditnu instituciju je regulatorni kapital koji je OSV kreditna institucija dužna održavati u skladu s člankom 246. ovoga Zakona
151. zaštitni sloj za sistemski rizik je regulatorni kapital koji je kreditna institucija dužna održavati u skladu s člankom 239. ovoga Zakona.
152. značajna nadzirana grupa je grupa definirana člankom 2. točkom 22. Uredbe (EU) br. 468/2014
(2) Pojmovi financijski ugovor, ključne funkcije, sanacijski instrument, mjera za sprječavanje krize, ovlast za sanaciju, sanacija, sanacijska mjera, sanacijska uprava, sanacijski kolegij, sanacijski program za grupu, sanacijski subjekt, sanacijsko tijelo, grupno sanacijsko tijelo i subjekt za koji je izravno odgovoran Jedinstveni sanacijski odbor koji se koriste u glavi XIX. ovoga Zakona imaju isto značenje kao pojmovi određeni u zakonu kojim se uređuje sanacija kreditnih institucija i investicijskih društava.
(3) Subjekti iz članka 2. stavka 5. točaka 3. do 23. Direktive 2013/36/EU se za potrebe glave IX. i glave XI.9. ovoga Zakona smatraju financijskim institucijama.
(4) Izrazi koji se koriste u ovome Zakonu, a imaju rodno značenje odnose se jednako na muški i ženski rod.
Primjena odredbi Zakona o trgovačkim društvima
Članak 4.
Na kreditnu instituciju primjenjuju se odredbe Zakona o trgovačkim društvima, osim ako nije drukčije propisano ovim Zakonom.
II. REGULATORNI OKVIR I NADZOR KREDITNIH INSTITUCIJA
Kreditna institucija
Članak 5.
(1) Kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj može se, pod uvjetima utvrđenima ovim Zakonom, osnovati i poslovati kao banka, štedna banka, stambena štedionica ili kreditna institucija iz članka 4. stavka 1. točke 1. podtočke (b) Uredbe (EU) br. 575/2013.
(2) Pojam „kreditna institucija“ koji ne sadrži dodatak „iz države članice“ ili „iz treće zemlje“, u smislu ovoga Zakona, odnosi se na kreditnu instituciju sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja je sukladno ovom Zakonu dobila odobrenje za rad.
(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, pojam „kreditna institucija“, u smislu ove glave, upotrebljava se za svaku kreditnu instituciju neovisno o državi u kojoj se nalazi njezino sjedište a pojam „kreditna institucija kći“, u smislu glave XI. 9., upotrebljava se za svaku kreditnu instituciju koja ima položaj kreditne institucije kćeri neovisno o državi u kojoj kreditna institucija ima sjedište.
Uporaba naziva u pravnom prometu
Članak 6.
(1) Riječi „kreditna institucija“ i „banka“ ili izvedenice tih riječi ako su one sadržane u nazivu tvrtke, može upisati u sudski registar ili upotrebljavati u pravnom prometu samo:
1. pravna osoba koja je sukladno ovom Zakonu dobila odobrenje za rad kao banka, štedna banka, stambena štedionica ili kreditna institucija iz članka 4. stavka 1. točke 1. podtočke (b) Uredbe (EU) br. 575/2013
2. kreditna institucija koja je osnovala podružnicu u Republici Hrvatskoj u skladu s člancima 66. ili 70. ovoga Zakona
3. kreditna institucija koja neposredno pruža usluge u Republici Hrvatskoj u skladu s člankom 67. ovoga Zakona
4. članica grupe kreditnih institucija i
5. predstavništvo kreditne institucije sa sjedištem izvan Republike Hrvatske za obavljanje poslova na području Republike Hrvatske.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, riječi: „kreditna institucija“ i „banka“ ili izvedenice tih riječi ako su one sadržane u nazivu tvrtke, može upisati u sudski registar i upotrebljavati u pravnom prometu i druga pravna osoba ako je to drugim zakonom dopušteno.
(3) Pravna osoba koja je dobila odobrenje za rad kao banka propisano ovim Zakonom, može riječ: „štedionica“ ili izvedenicu te riječi ako je ona sadržana u nazivu tvrtke, upisati u sudski registar i upotrebljavati u pravnom prometu.
(4) Kreditna institucija iz druge države članice kao i kreditna institucija iz treće zemlje koja je osnovala podružnicu temeljem članka 70. ovoga Zakona može u Republici Hrvatskoj upotrebljavati isti naziv tvrtke kojim se koristi u matičnoj državi članici odnosno trećoj državi.
(5) Iznimno od stavka 4. ovoga članka, kada u Republici Hrvatskoj posluje kreditna institucija s istim ili sličnim nazivom, Hrvatska narodna banka može zatražiti od kreditne institucije iz druge države članice ili kreditne institucije iz treće zemlje koja je osnovala podružnicu temeljem članka 70. ovoga Zakona da se naziv tvrtke dopuni radi razlikovanja.
Oglašavanje
Članak 7.
Kreditna institucija sa sjedištem u drugoj državi članici može na području Republike Hrvatske oglašavati svoje usluge uz poštivanje propisa Republike Hrvatske donesenih u području oglašavanja i donesenih radi zaštite općeg dobra.
Nadležnost Hrvatske narodne banke
Članak 8.
(1) Hrvatska narodna banka nadležna je za nadzor nad primjenom odredbi ovoga Zakona, osim za one zadaće za koje je, sukladno Uredbi (EU) br. 1024/2013, nadležna Europska središnja banka.
(2) Hrvatska narodna banka je u smislu ovoga Zakona i Uredbe (EU) br. 575/2013 nadležno tijelo za kreditne institucije, ne dovodeći pritom u pitanje zadaće koje su Europskoj središnjoj banci dodijeljene sukladno Uredbi (EU) br. 1024/2013.
(3) Hrvatska narodna banka je imenovano tijelo u smislu članka 458. stavka 1. Uredbe (EU) br. 575/2013 i članka 249. ovoga Zakona u dijelu koji se tiče propisivanja mjera koje se odnose na kreditne institucije.
(4) Hrvatska narodna banka je u smislu članka 124. stavka 8. Uredbe (EU) br. 575/2013 imenovano tijelo za primjenu stavka 9. toga članka te je u smislu članka 164. stavka 5. Uredbe (EU) br. 575/2013 imenovano tijelo za primjenu stavka 6. toga članka.
(5) Ministarstvo financija obavještava Europsku komisiju, a Hrvatska narodna banka obavještava Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo o nadležnostima Hrvatske narodne banke po ovom članku.
Suradnja unutar Europskog sustava financijskog nadzora
Članak 9.
(1) U izvršavanju svojih ovlasti Hrvatska narodna banka vodi računa o ujednačavanju supervizorskih alata i postupaka pri primjeni ovoga Zakona, Uredbe (EU) br. 575/2013 i drugih propisa, pri čemu osobito:
− kao članica Europskog sustava financijskog nadzora, surađuje s povjerenjem i potpunim međusobnim poštovanjem s ostalim članicama tog tijela, posebno pri osiguranju protoka primjerenih i pouzdanih informacija s drugim članicama u skladu s načelom otvorene suradnje navedenim u članku 4. stavku 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije
− sudjeluje u aktivnostima Europskog nadzornog tijela za bankarstvo i, kada je to primjereno, kolegija supervizora
− poduzima sve aktivnosti u svrhu usklađivanja sa smjernicama i preporukama koje je izdalo Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo u skladu s člankom 16. Uredbe (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za bankarstvo), kojom se izmjenjuje Odluka br. 716/2009/EZ i stavlja izvan snage Odluka Komisije 2009/78/EZ (SL L 331/12, 15. 12. 2010.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 1093/2010) uključujući i donošenjem podzakonskih propisa, internih procedura ili supervizorskih očekivanja i
− reagira na upozorenja i preporuke koje je izdao Europski odbor za sistemske rizike u skladu s člankom 16. Uredbe (EU) br. 1092/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o makrobonitetnom nadzoru financijskog sustava Europske unije i osnivanju Europskog odbora za sistemske rizike (SL L 331/1, 24. 11. 2010.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 1092/2010) i
− blisko surađuje s Europskim odborom za sistemske rizike.
(2) Nacionalne ovlasti koje se drugim zakonima prenose na Hrvatsku narodnu banku ne smiju spriječiti Hrvatsku narodnu banku u obavljanju njene dužnosti kao članice Europskog nadzornog tijela za bankarstvo i Europskog odbora za sistemske rizike, kao ni dužnosti koje su propisane ovim Zakonom i Uredbom (EU) br. 575/2013.
(3) Hrvatska narodna banka će u izvršavanju svojih ovlasti, a osobito u izvanrednim situacijama, na temelju raspoloživih informacija voditi računa o mogućim učincima svojih odluka i postupaka na stabilnost financijskog sustava u drugim relevantnim državama članicama.
(4) U svrhu izvršavanja obveze iz stavka 1. podstavka 3. ovoga članka, Hrvatska narodna banka ovlaštena je donijeti podzakonski propis kojim uređuje način, rokove i opseg obveze postupanja kreditne institucije sa pojedinim odredbama smjernice odnosno preporuke koju izdaje Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo u skladu s člankom 16. Uredbe (EU) br. 1093/2010.
Jedinstveni nadzorni mehanizam
Članak 10.
(1) Hrvatska narodna banka i Europska središnja banka izvršavaju svoje zadaće unutar jedinstvenog nadzornog mehanizma sukladno članku 6. Uredbe br. 1024/2013.
(2) U izvršavanju svojih zadataka unutar jedinstvenog nadzornog mehanizma Hrvatska narodna banka surađuje s Europskom središnjom bankom.
(3) Kada Europska središnja banka izvršava svoje zadaće iz članka 4. stavka 1. podstavaka a) i c) Uredbe (EU) br. 1024/2013, Hrvatska narodna banka sudjeluje u postupku sukladno odredbama ovoga Zakona i Uredbe (EU) br. 1024/2013.
(4) Kada izvršava svoje zadaće iz članka 4. stavaka 1. i 2. i članka 5. Uredbe (EU) br. 1024/2013, Europska središnja banka ima ovlasti Hrvatske narodne banke iz ovoga Zakona i Uredbe (EU) br. 575/2013.
(5) Kada Europska središnja banka u izvršavanju svojih zadaća iz članka 4. stavaka 1. i 2. Uredbe (EU) br. 1024/2013 i zadataka iz članka 5. stavka 2. Uredbe (EU) br. 1024/2013 primjenjuje ovlasti iz članka 9. stavka 1. podstavka 3. Uredbe (EU) br. 1024/2013, Hrvatska narodna banka postupa u skladu s uputom Europske središnje banke.
(6) Kada Europska središnja banka izvršava svoje zadaće iz članka 5. Uredbe (EU) br. 1024/2013, Hrvatska narodna banka pri obavljanju svojih ovlasti imenovanog tijela u skladu s ovim Zakonom i Uredbom (EU) br. 575/2013 donosi odluke u skladu s postupkom propisanim člankom 5. Uredbe (EU) br. 1024/2013.
(7) Kada Hrvatska narodna banka djeluje kao imenovano tijelo za potrebe članka 458. stavka 1. Uredbe (EU) br. 575/2013 ili usvaja druge mjere koje su usmjerene na rješavanje sistemskog ili drugog makrobonitetnog rizika sukladno postupcima utvrđenim u Uredbi (EU) br. 575/2013 ili ovom Zakonu, a u slučajevima koji su posebno utvrđeni mjerodavnim pravom Europske unije u dijelu usvajanja mjera kojima se ograničava sistemski rizik, kada Europska središnja banka izvršava svoje ovlasti i zadaće iz članka 5. Uredbe (EU) br. 1024/2013, Hrvatska narodna banka će postupiti sukladno članku 5. Uredbe (EU) br. 1024/2013.
III. PRUŽANJE BANKOVNIH I/ILI FINANCIJSKIH USLUGE
III.1. PRUŽANJE BANKOVNIH USLUGA
Bankovne usluge
Članak 11.
(1) Bankovne usluge su primanje depozita ili drugih povratnih sredstava od javnosti i odobravanje kredita a za svoj račun.
(2) Ako ovim Zakonom nije drukčije određeno, depozitom se smatra depozit na način definiran zakonom kojim se uređuje sustav osiguranja depozita.
(3) U smislu ovoga Zakona, pod primanjem depozita ili drugih povratnih sredstava od javnosti iz stavka 1. ovoga članka ne smatra se:
1. primanje depozita ili drugih povratnih sredstava koji su izričito obuhvaćeni propisima Republike Hrvatske ili pravom Europske unije, pod uvjetom da te djelatnosti podliježu propisima i kontrolama čija je svrha zaštita deponenata i ulagatelja
2. primici Republike Hrvatske i drugih država članica, jedinica regionalne ili lokalne uprave Republike Hrvatske i drugih država članica ili javnog međunarodnog tijela u kojem su jedna ili više država članica članice ili u slučajevima koji su izričito navedeni nacionalnim pravom ili pravom Europske unije, pod uvjetom da su podložni pravnom okviru i nazoru u cilju zaštite depozita i ulagatelja
3. primici u obliku depozita koje kreditna unija primi od članova
4. primici od izdavanja dužničkih vrijednosnih papira pravne osobe koja nije kreditna institucija kojima ona financira obavljanje svoje osnovne djelatnosti, a pod uvjetom da njezina osnovna djelatnost nije odobravanje zajmova.
(4) Bankovne usluge na području Republike Hrvatske može pružati:
1. kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja je u skladu s ovim Zakonom dobila odobrenje za rad
2. kreditna institucija iz druge države članice koja u skladu s ovim Zakonom osnuje podružnicu na području Republike Hrvatske ili je ovlaštena neposredno pružati bankovne usluge na području Republike Hrvatske i
3. podružnica iz treće zemlje koja je od Hrvatske narodne banke dobila odobrenje za pružanje bankovnih usluga na području Republike Hrvatske.
(5) Depozite i druga povratna sredstva od javnosti u Republici Hrvatskoj ne smiju primati druge osobe osim osoba iz stavka 4. ovoga članka.
(6) Ako Hrvatska narodna banka iz podataka koje prikupi pri izvršavanju zadataka iz svoje nadležnosti utvrdi da postoje činjenice i okolnosti koje upućuju da depozite i druga povratna sredstva od javnosti prima osoba koja nije osoba iz stavka 4. ovoga članka, o tome će bez odgađanja izvijestiti državno odvjetništvo ili neko drugo nadzorno tijelo.
(7) Hrvatska narodna banka, u roku od mjesec dana od njihove objave u Narodnim novinama, obavještava Europsku komisiju i Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo o nacionalnim zakonima kojima se izričito dopušta društvima koja nisu kreditne institucije da obavljaju djelatnost primanja depozita i ostalih povratnih sredstava od javnosti.
Osnovne i dodatne financijske usluge
Članak 12.
(1) U smislu ovoga Zakona, osnovne financijske usluge su:
1. primanje depozita ili drugih povratnih sredstava
2. kreditiranje, uključujući, među ostalim: potrošačke kredite i zajmove, ugovore o kreditu odnosno zajmu koji se odnose na nekretnine, hipotekarne kredite i zajmove, otkup potraživanja (engl. factoring ) s regresom ili bez njega, financiranje trgovačkih transakcija (uključujući izvozno financiranje na osnovi otkupa s diskontom i bez regresa dugoročnih nedospjelih potraživanja osiguranih financijskim instrumentima (engl. forfeiting )
3. financijski leasing (engl. financial leasing )
4. platne usluge u skladu s posebnim propisima kojima se uređuje platni promet i to:
a) usluge koje omogućuju polaganje gotova novca na račun za plaćanje, kao i svi postupci koji su potrebni za vođenje računa za plaćanje
b) usluge koje omogućuju podizanje gotova novca s računa za plaćanje, kao i svi postupci koji su potrebni za vođenje računa za plaćanje
c) usluge izvršenja platnih transakcija, uključujući prijenos novčanih sredstava na račun za plaćanje kod korisnikova pružatelja platnih usluga ili kod drugog pružatelja platnih usluga, i to:
- izvršenje izravnih terećenja, uključujući jednokratna izravna terećenja
- izvršenje platnih transakcija putem platnih kartica ili sličnog sredstva ili
- izvršenje kreditnih transfera, uključujući trajne naloge
d) usluge izvršenja platnih transakcija u kojima su novčana sredstva pokrivena kreditnom linijom za korisnika platnih usluga, i to:
- izvršenje izravnih terećenja, uključujući jednokratna izravna terećenja
- izvršenje platnih transakcija putem platnih kartica ili sličnog sredstva ili
- izvršenje kreditnih transfera, uključujući trajne naloge
5. izdavanje ostalih sredstava plaćanja i upravljanje njima (npr. putnički čekovi i bankovne mjenice) ako se pružanje tih usluga ne smatra pružanjem usluga u smislu točke 4. ovoga stavka, a u skladu s posebnim propisima kojima se uređuje platni promet
6. izdavanje garancija, drugih jamstava i preuzimanje obveza
7. trgovanje za svoj račun:
a) instrumentima tržišta novca (npr. čekovima, mjenicama, certifikatima o depozitu)
b) stranim sredstvima plaćanja uključujući mjenjačke poslove
c) financijskim ročnicama i opcijama
d) valutnim i kamatnim instrumentima
e) prenosivim vrijednosnim papirima
8. trgovanje za račun klijenta:
a) instrumentima tržišta novca (npr. čekovima, mjenicama, certifikatima o depozitu)
b) stranim sredstvima plaćanja, uključujući mjenjačke poslove
c) financijskim ročnicama i opcijama
d) valutnim i kamatnim instrumentima
e) prenosivim vrijednosnim papirima
9. sudjelovanje u izdavanju vrijednosnih papira i pružanje usluga vezanih sa spomenutim izdanjima
10. savjetovanje pravnih osoba u vezi sa strukturom kapitala, poslovnom strategijom i povezanim pitanjima te savjetovanje i usluge u vezi s poslovnim spajanjima odnosno pripajanjima i kupnjom pravnih osoba
11. posredovanje pri sklapanju poslova na novčanom tržištu
12. upravljanje portfeljem i savjetovanje u vezi s tim
13. pohrana i administriranje vrijednosnim papirima
14. usluge vezane uz poslove kreditiranja
15. usluge iznajmljivanja sefova
16. izdavanje elektroničkog novca, uključujući tokene elektroničkog novca
17. izdavanje tokena vezanih uz imovinu
18. usluge povezane s kriptoimovinom i
19. investicijske i pomoćne usluge i aktivnosti propisane zakonom kojim se uređuje tržište kapitala, a koje nisu uključene u usluge iz točaka 1. do 18. ovoga stavka, a koje se odnose na jedan ili više financijskih instrumenata, a u biti čine:
(2) U smislu ovoga Zakona, dodatne financijske usluge jesu:
1. poslovi distribucije osiguranja u skladu s propisima kojima se uređuje osiguranje
2. usluga upravljanja platnim sustavima u skladu s odredbama posebnog zakona
3. druge usluge koje kreditna institucija može pružati u skladu s odredbama posebnog zakona
4. trgovanje zlatom za svoj račun i račun klijenta, uključujući i posredovanje u trgovanju zlatom
5. usluge dostave podataka u skladu s propisima kojima se uređuje tržište kapitala
6. drugo posredovanje koje nije obuhvaćeno pod ostalim točkama ovoga članka i
7. druge usluge ili poslovi koji s obzirom na način pružanja i rizik kojem je kreditna institucija izložena, imaju slične karakteristike kao i osnovne financijske usluge iz stavka 1. ovoga članka, a navedene su u odobrenju za rad kreditne institucije.
Uzajamno priznate usluge
Članak 13.
(1) U smislu ovoga Zakona, uzajamno priznate usluge jesu:
1. uzajamno priznate bankovne usluge i
2. uzajamno priznate financijske usluge.
(2) Uzajamno priznatim bankovnim uslugama smatraju se usluge iz članka 11. ovoga Zakona.
(3) Uzajamno priznatim financijskim uslugama smatraju se usluge iz članka 12. stavka 1. ovoga Zakona.
III.2 . ODOBRENJA ZA PRUŽANJE BANKOVNIH I/ILI FINANCIJSKIH USLUGA
Odobrenje za rad
Članak 14.
(1) Kreditnoj instituciji izdaje se, sukladno ovom Zakonu, odobrenje za rad kao banci, štednoj banci, stambenoj štedionici ili kreditnoj instituciji iz članka 4. stavka 1. točke 1. podtočke (b) Uredbe (EU) br. 575/2013 (u daljnjem tekstu: odobrenje za rad).
(2) Kreditna institucija dužna je prije početka svog poslovanja i upisa u sudski registar dobiti odobrenje za rad sukladno ovom Zakonu.
(3) Kreditna institucija ne smije obavljati nijednu drugu djelatnost, osim pružanja bankovnih i financijskih usluga za koje je dobila odobrenje nadležnog tijela te pomoćnih usluga.
(4) Odobrenje za rad sadrži odobrenje za pružanje bankovnih usluga.
(5) Iznimno od stavaka 3. i 4. ovoga članka, ako kreditna institucija namjerava pružati dodatnu financijsku uslugu iz članka 12. stavka 2. točke 2. ovoga Zakona, a za koju nije potrebno odobrenje u skladu s posebnim zakonom, može pružati tu uslugu bez dobivanja odobrenja za pružanje te dodatne financijske usluge i upisati pružanje te usluge u sudski registar.
(6) Društvo iz članka 4. stavka 1. točke 1. podtočke (b) Uredbe (EU) br. 575/2013 s poslovnim nastanom u Republici Hrvatskoj, koje ima odobrenje za rad na temelju propisa kojima se uređuje tržište kapitala, dužno je Hrvatskoj narodnoj banci podnijeti zahtjev za izdavanje odobrenja za rad iz stavka 1. ovoga članka najkasnije na dan kada nastupi nešto od sljedećeg:
− kada prosjek mjesečne ukupne imovine, izračunan u razdoblju od 12 uzastopnih mjeseci, iznosi ili prelazi iznos od 30 milijardi eura ili
− kada je prosjek mjesečne ukupne imovine izračunan u razdoblju od 12 uzastopnih mjeseci manji od iznosa 30 milijardi eura i društvo je dio grupe u kojoj ukupna vrijednost konsolidirane imovine svih društava u grupi koja je osnovana u Europskoj uniji uključujući sve njihove podružnice i društva kćeri s poslovnim nastanom u trećoj zemlji, a koja pojedinačno imaju ukupnu imovinu manju od iznosa od 30 milijardi eura i obavljaju bilo koju od djelatnosti iz odjeljka A. točaka 3. i 6. Priloga I. Direktive 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o tržištu financijskih instrumenata i izmjeni Direktive 2002/92/EZ i Direktive 2011/61/EU (preinačena) (Tekst značajan za EGP) (SL L 173, 12. 6. 2014.) (u daljnjem tekstu: Direktiva 2014/65/EU) odnosno nacionalnih propisa država članica kojim je prenesena Direktiva 2014/65/EU, iznosi ili prelazi iznos od 30 milijardi eura, oboje izračunano kao prosjek u razdoblju od 12 uzastopnih mjeseci.
(7) Hrvatska narodna banka će temeljem zaprimljenih informacija od Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga obavijestiti društvo iz članka 4. stavka 1. točke 1. podtočke (b) Uredbe (EU) br. 575/2013 s poslovnim nastanom u Republici Hrvatskoj da je dužno podnijeti zahtjev za izdavanje odobrenja iz stavka 1. ovoga članka i navesti rok u kojem je dužno podnijeti taj zahtjev, te o tome obavijestiti Hrvatsku agenciju za nadzor financijskih usluga.
(8) Društvo iz članka 4. stavka 1. točke 1. podtočke (b) Uredbe (EU) br. 575/2013 s poslovnim nastanom u Republici Hrvatskoj, koje ima odobrenje za rad na temelju propisa kojima se uređuje tržište kapitala, dok ne dobije odobrenje za rad iz stavka 1. ovoga članka može nastaviti pružati usluge za koje je dobilo odobrenje prema propisima kojima se uređuje tržište kapitala.
(9) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, društvo iz članka 4. stavka 1. točke 1. podtočke (b) Uredbe (EU) br. 575/2013 s poslovnim nastanom u Republici Hrvatskoj može Hrvatskoj narodnoj banci podnijeti zahtjev za izuzeće od obveze dobivanja odobrenja za rad iz stavka 1. ovoga članka.
(10) Hrvatska narodna banka će postupak izdavanja odobrenja provesti na način da postupak bude što jednostavniji i pri tome, u mjeri u kojoj je to primjenjivo, koristiti informacije iz postojećih odobrenja.
(11) Po zaprimanju zahtjeva iz stavka 9. ovoga članka Hrvatska narodna banka će o tome obavijestiti Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo.
(12) Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo izdaje u roku od mjesec dana od dobivanja obavijesti Hrvatske narodne banke iz stavka 11. ovoga članka mišljenje o zahtjevu iz stavka 9. ovoga članka.
(13) Društvo iz članka 4. stavka 1. točke 1. podtočke (b) Uredbe (EU) br. 575/2013 s poslovnim nastanom u Republici Hrvatskoj na temelju zaprimljenog zahtjeva iz stavka 9. ovoga članka i informacija dobivenih od Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga može biti izuzeto od obveze dobivanja odobrenja za rad iz stavka 1. ovoga članka uzimajući u obzir sljedeće kriterije:
− ako je društvo dio grupe, organizacijsku strukturu grupe, računovodstvene politike koje prevladavaju unutar grupe i raspodjelu imovine među subjektima grupe
− prirodu, veličinu i složenost djelatnosti koje društvo obavlja u Republici Hrvatskoj i u Europskoj uniji kao cjelini
− važnost i sistemski rizik koji predstavljaju djelatnosti koje društvo obavlja u Republici Hrvatskoj i u Europskoj uniji u cjelini.
(14) Prilikom izrade nacrta odluke o izuzeću od obveze dobivanja odobrenja za rad iz stavka 1. ovoga članka Hrvatska narodna banka uzeti će u obzir mišljenje Europskog nadzornog tijela za bankarstvo iz stavka 12. ovoga članka.
(15) Ako se odluka o izuzeću razlikuje od mišljenja Europskog nadzornog tijela za bankarstvo, odluka će sadržavati i razloge odstupanja.
(16) Odluka o izuzeću dostavlja se društvu iz stavka 9. ovoga članka i Europskom nadzornom tijelu za bankarstvo.
(17) Hrvatska narodna banka svake tri godine procjenjuje ispunjava li društvo iz članka 4. stavka 1. točke 1. podtočke (b) Uredbe (EU) br. 575/2013 kriterije za izuzeće iz stavka 13. ovoga članka.
Zahtjev za izdavanje odobrenja za rad
Članak 15.
(1) Za izdavanje odobrenja za rad podnositelj zahtjeva dužan je dostaviti sljedeće:
1. zahtjev za izdavanje odobrenja za rad te informacije i dokumentaciju kako je propisano Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2022/2580 od 17. lipnja 2022. o dopuni Direktive 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu regulatornih tehničkih standarda kojima se pobliže određuju informacije koje se dostavljaju u zahtjevu za izdavanje odobrenja za rad kreditne institucije i prepreke učinkovitom izvršavanju nadzornih funkcija nadležnih tijela (SL L 225, 29. 12. 2022.) i Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2022/2581 od 20. lipnja 2022. o utvrđivanju provedbenih tehničkih standarda za primjenu Direktive 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu dostavljanja informacija u zahtjevima za izdavanje odobrenja za rad kreditne institucije (SL L 335, 29. 12. 2022.)
2. ako je primjenjivo, zahtjev za izdavanje odobrenja za pružanje financijske usluge iz članka 20. ovoga Zakona te informacije i dokumentaciju propisanu podzakonskim propisom donesenim na temelju članka 20. stavka 8. ovoga Zakona
3. ako je primjenjivo, zahtjev za stjecanje kvalificiranog udjela iz članka 33. ovoga Zakona te informacije i dokumentaciju propisanu podzakonskim propisom donesenim na temelju članka 36. stavka 10. ovoga Zakona, a koji između ostalog uključuje informacije o identitetu svih fizičkih i pravnih osoba koje će, u slučaju dobivanja odobrenja za rad imati, izravno ili neizravno, kvalificirani udio u kreditnoj instituciji s iznosom tih udjela u kapitalu kreditne institucije
4. zahtjev za izdavanje prethodne suglasnosti za obavljanje funkcije člana uprave iz članka 45. stavka 2. ovoga Zakona i zahtjev za izdavanje prethodne suglasnosti za obavljanje funkcije predsjednika uprave iz članka 46. ovoga Zakona te informacije i dokumentaciju propisanu podzakonskim propisom donesenim na temelju članka 44. stavka 9. ovoga Zakonu
5. zahtjev za izdavanje prethodne suglasnosti za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora iz članka 49. stavka 2. ovoga Zakona i zahtjev za izdavanje prethodne suglasnosti za obavljanje funkcije predsjednika nadzornog odbora iz članka 50. ovoga Zakona te informacije i dokumentaciju propisanu podzakonskim propisom donesenim na temelju članka 48. stavka 11. ovoga Zakona
6. program rada s popisom bankovnih i financijskih usluga koje kreditna institucija namjerava pružati, organizacijskom strukturom kreditne institucije, uključujući i naznaku matičnih društava, financijskih holdinga i mješovitih financijskih holdinga unutar grupe kao i opis sustava upravljanja iz članka 181. ovoga Zakona
7. u slučaju da niti jedna pravna ili fizička osoba ne stječe, izravno ili neizravno, kvalificirani udio u kreditnoj instituciji, popis dvadeset najvećih dioničara kreditne institucije s iznosom njihovih udjela u kapitalu kreditne institucije.
(2) Kreditna institucija koja namjerava pružati dodatnu financijsku uslugu iz članka 12. stavka 2. točaka 1., 3. i 5. ovoga Zakona dužna je Hrvatskoj narodnoj banci dostaviti informacije i dokumentaciju propisanu posebnim zakonom.
(3) Prije izdavanja odobrenja za rad Hrvatska narodna banka savjetovat će se i razmijeniti informacije s nadležnim tijelom druge države članice ako je kreditna institucija:
1. društvo kći kreditne institucije koja je dobila odobrenje za rad u toj drugoj državi članici
2. društvo kći matičnog društva kreditne institucije koja je dobila odobrenje za rad u toj drugoj državi članici
3. pod kontrolom istih osoba, bilo fizičkih ili pravnih, koje kontroliraju kreditnu instituciju koja je dobila odobrenje za rad u toj drugoj državi članici.
(4) Prije izdavanja odobrenja za rad Hrvatska narodna banka savjetovat će se i razmijeniti informacije s nadležnim nadzornim tijelom druge države članice koje je odgovorno za nadzor nad društvima za osiguranje ili investicijskim društvima u toj državi članici ako je kreditna institucija:
1. društvo kći društva za osiguranje ili investicijskog društva koje je dobilo odobrenje za rad u Uniji
2. društvo kći matičnog društva, društva za osiguranje ili investicijskog društva koje je dobilo odobrenje za rad u Europskoj uniji ili
3. pod kontrolom istih osoba, bilo fizičkih ili pravnih, koje kontroliraju društvo za osiguranje ili investicijsko društvo koje je dobilo odobrenje za rad u Europskoj uniji.
(5) Pri savjetovanju i razmjeni informacija iz stavaka 3. i 4. ovoga članka Hrvatska narodna banka posebno će se savjetovati i razmijeniti sve informacije koje su značajne za izdavanje odobrenja za rad i koje su značajne za kontinuiranu procjenu usklađenosti s uvjetima poslovanja, a koje se odnose na:
− ugled i iskustvo članova upravljačkog tijela uključenih u upravljanje drugim članom iste grupe.
(6) Hrvatska narodna banka ovlaštena je za pravne ili fizičke osobe koje procjenjuje pri odlučivanju o zahtjevu za izdavanje odobrenja za rad, podatke o prekršajnoj osuđivanosti, o tome vodi li se protiv tih osoba kazneni ili prekršajni postupak te o tome da te osobe nisu pravomoćno osuđene pribaviti iz odgovarajućih evidencija.
(7) Hrvatska narodna banka ovlaštena je od ministarstva nadležnog za pravosuđe na temelju obrazloženog zahtjeva pribaviti podatke o pravomoćnoj osuđivanosti osoba iz stavka 6. ovoga članka za kaznena djela i prekršaje u Republici Hrvatskoj, kao i za kaznena djela i prekršaje u državi članici, iz:
– kaznene evidencije ili iz Europskog informacijskog sustava kaznenih evidencija (ECRIS) u skladu sa zakonom kojim se uređuju pravne posljedice osude, kaznena evidencija i rehabilitacija, a kojim su u nacionalne propise država članica prenesene Odluka 2009/316/PUP i, Okvirna odluka 2009/315/PUP Direktiva (EU) 2019/884 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2019. o izmjeni Okvirne odluke Vijeća 2009/315/PUP u vezi s razmjenom podataka o državljanima trećih zemalja i u vezi s Europskim informacijskim sustavom kaznene evidencije (ECRIS) te o zamjeni Odluke Vijeća 2009/316/PUP (SL L 151. 7. 6. 2019.) i osigurana provedba Uredbe (EU) 2019/816 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2019. o uspostavi centraliziranog sustava za utvrđivanje država članica koje imaju podatke o osuđujućim presudama protiv državljana trećih zemalja i osoba bez državljanstva (sustav ECRIS-TCN) za dopunu Europskog informacijskog sustava kaznene evidencije te o izmjeni Uredbe (EU) 2018/1726 (SL L 135. 22. 5. 2019.) (u daljnjem tekstu: propis kojim se uređuju pravne posljedice osude, kaznena evidencija i rehabilitacija), i to za kaznena djela iz članka 33. stavka 2. ovoga Zakona
– prekršajne evidencije.
(8) Pri izdavanju odobrenja za rad kreditne institucije spojiti će se postupci te će se istodobno odlučivati o sljedećim zahtjevima:
1. zahtjevu za izdavanje odobrenja za rad
2. zahtjevu za stjecanje kvalificiranog udjela
3. zahtjevu za izdavanje prethodne suglasnosti za obavljanje funkcije člana uprave i zahtjevu za izdavanje prethodne suglasnosti za obavljanje funkcije predsjednika uprave
4. zahtjevu za izdavanje prethodne suglasnosti za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora i zahtjevu za izdavanje prethodne suglasnosti za obavljanje funkcije predsjednika nadzornog odbora
5. zahtjevu za izdavanje odobrenja za pružanje financijske usluge iz članka 12. ovoga Zakona ako je istodobno podnesen zahtjev za pružanje te usluge.
(9) Hrvatska narodna banka obavještava Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo o uvjetima za izdavanje odobrenja za rad kreditnoj instituciji.
Usvajanje zahtjeva za izdavanje odobrenja za rad
Članak 16.
(1) Hrvatska narodna banka ocjenjuje jesu li za izdavanje odobrenja za rad ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
1. da za kvalificiranog stjecatelja ili, za slučaj da niti jedna pravna ili fizička osoba ne stječe kvalificirani udio, za 20 najvećih stjecatelja udjela u kreditnoj instituciji ne postoji razlog iz članka 37. ovoga Zakona
2. da obavljanje supervizije poslovanja kreditne institucije prema odredbama ovoga Zakona ne bi bilo otežano ili onemogućeno zbog uske povezanosti kreditne institucije s drugim pravnim ili fizičkim osobama
3. da obavljanje supervizije poslovanja kreditne institucije prema odredbama ovoga Zakona ne bi bilo otežano ili onemogućeno zbog propisa treće zemlje koji uređuju poslovanje pravnih ili fizičkih osoba sa sjedištem odnosno prebivalištem ili boravištem u trećoj zemlji s kojima je kreditna institucija usko povezana ili ako ne postoje drugi razlozi zbog kojih nije moguće ili je otežano provesti superviziju
4. da osobe predložene za predsjednika odnosno članove uprave kreditne institucije ispunjavaju uvjete iz članka 44. ili članka 45. ovoga Zakona ili ako osobe predložene za predsjednika odnosno članove nadzornog odbora ispunjavaju uvjete iz članka 48. ili članka 49. ovoga Zakona
5. da kreditna institucija ima vlastiti regulatorni kapital u skladu s Uredbom (EU) 575/2013 ili inicijalni kapital u skladu s člankom 26. ovoga Zakona
6. da će kreditna institucija biti organizirana u skladu s ovim Zakonom, odnosno da su osigurani uvjeti za poslovanje kreditne institucije određeni ovim Zakonom, propisima donesenima na temelju ovoga Zakona ili propisima Europske unije kojima se uređuje poslovanje kreditne institucije
7. da će kreditna institucija imati sjedište u Republici Hrvatskoj
8. da će kreditna institucija biti fizički prisutna u Republici Hrvatskoj i da će uprava voditi poslove s područja Republike Hrvatske
9. da odredbe statuta kreditne institucije nisu u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona ili odredbama propisa donesenih na temelju ovoga Zakona ili propisa Europske unije kojima se uređuje poslovanje kreditne institucije
10. da iz informacija i dokumentacije te drugih poznatih činjenica proizlazi da je kreditna institucija kadrovski, organizacijski i tehnički sposobna pružati bankovne i/ili financijske usluge na način i u opsegu koji je predviđen njezinim poslovnim planom
11. da iz informacija i dokumentacije te drugih poznatih činjenica proizlazi da je kreditna institucija uspostavila sustav upravljanja iz članka 181. ovoga Zakona na način koji omogućava dobro i učinkovito upravljanje rizicima i
12. da iz informacija i dokumentacije proizlazi da kreditna institucija ispunjava druge uvjete za pružanje bankovnih i/ili financijskih usluga na koje se odnosi zahtjev za izdavanje odobrenja za rad.
(2) Pri odlučivanju o zahtjevu za izdavanje odobrenja za rad ne vodi se računa o ekonomskim potrebama tržišta.
(3) U slučajevima iz članka 14. stavka 6. ovoga Zakona pri izdavanju odobrenja za rad uzimaju se u obzir informacije koje su bile dostupne pri izdavanju postojećih odobrenja.
(4) Ako Hrvatska narodna banka utvrdi da uvjeti za izdavanje odobrenja za rad nisu ispunjeni, odbit će zahtjev.
(5) Hrvatska narodna banka obavještava Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo o izdavanju i ukidanju odobrenja za rad kreditnoj instituciji kao i o razlozima za ukidanje odobrenja za rad.
(6) Pri obavještavanju Europskog nadzornog tijela za bankarstvo o izdavanju odobrenja za rad iz stavka 5. ovoga članka Hrvatska narodna banka dostavit će informaciju o sustavu osiguranja depozita u kojemu je kreditna institucija član.
2. danom upisa nove kreditne institucije u sudski registar u slučaju spajanja kreditnih institucija
3. danom upisa statusne promjene iz članka 23. stavka 3. ovoga Zakona kada statusnom promjenom prestane postojati
4. danom, satom i minutom navedenim u izreci odluke o pokretanju prisilne likvidacije kreditne institucije.
(2) Istovremeno s prestankom važenja odobrenja za rad prestaje važiti i odobrenje za pružanje financijskih usluga, kao i sva ostala odobrenja dana toj kreditnoj instituciji.
(3) Hrvatska narodna banka obavještava Europsku središnju banku kada odobrenje za rad kreditne institucije prestane važiti sukladno stavku 1. ovoga članka.
Razlozi za ukidanje odobrenja za rad
Članak 18.
(1) Hrvatska narodna banka ocijenit će je li ispunjen neki od sljedećih razloga za ukidanje odobrenja za rad:
1. ako kreditna institucija ne počne poslovati unutar 12 mjeseci od izdavanja odobrenja za rad
2. ako kreditna institucija Hrvatskoj narodnoj banci u pisanom obliku dostavi obavijest da više ne namjerava pružati bankovne usluge
3. ako kreditna institucija samostalno prestane pružati bankovne usluge za koje je dobila odobrenje duže od šest mjeseci
4. ako kreditna institucija odobrenje za rad upotrebljava isključivo za obavljanje aktivnosti iz članka 4. stavka 1. točke 1. podtočke (b) Uredbe (EU) br. 575/2013 i u razdoblju od pet uzastopnih godina ima prosjek ukupne imovine ispod pragova utvrđenih tim člankom
5. ako u slučaju provedene obnove postupka utvrdi da je odobrenje za rad kreditnoj instituciji doneseno na temelju neistinitih ili netočnih podataka ili izjava bitnih za donošenje tog odobrenja
6. ako kreditna institucija prestane ispunjavati uvjete na temelju kojih je dobila odobrenje za rad
7. ako kreditna institucija više ne ispunjava bonitetne zahtjeve iz dijela trećeg, četvrtog i šestog Uredbe (EU) br. 575/2013, osim zahtjeva utvrđenih u člancima 92.a i 92.b Uredbe (EU) br. 575/2013, ili zahtjeva vezanog uz visinu dodatnog regulatornog kapitala koje je svojim rješenjem naložila Hrvatska narodna banka u skladu s člankom 105. stavkom 1. točkom 1. ovoga Zakona, ili posebnog zahtjeva vezanog uz likvidnost u skladu s člankom 105. stavkom 1. točkom 16. ovoga Zakona odnosno člankom 110. ovoga Zakona
8. ako se ne može očekivati da će kreditna institucija nastaviti ispunjavati svoje obveze prema vjerovnicima te posebno ako više ne pruža sigurnost za imovinu koja joj je povjerena, osobito što se tiče isplate depozita
9. ako kreditna institucija ispunjava sve sljedeće uvjete:
a) u skladu sa zakonom kojim se uređuje sanacija kreditnih institucija i investicijskih društava ili člankom 18. stavkom 1. točkom (a) Uredbe (EU) 806/2014 utvrđeno je da kreditna institucija propada ili će vjerojatno propasti
b) sanacijsko tijelo, u skladu sa zakonom kojim se uređuje sanacija kreditnih institucija i investicijskih društava utvrdi da nije razumno očekivati da bi druge mjere privatnog sektora, mjere institucionalnog sustava zaštite, supervizorske mjere, supervizorske mjere u fazi rane intervencije ili smanjenje vrijednosti ili pretvaranje relevantnih instrumenata kapitala ili podložnih obveza u skladu s odredbama glave VII. tog zakona spriječile propast institucije u razumnom razdoblju ili ako utvrdi da je ispunjen uvjet iz članka 18. stavka 1. točke (b) Uredbe (EU) 806/2014
c) sanacijsko tijelo, u skladu sa zakonom kojim se uređuje sanacija kreditnih institucija i investicijskih društava utvrdi da sanacija kreditne institucije nije u javnom interesu ili ako utvrdi da nije ispunjen uvjet iz članka 18. stavka 1. točke (c) Uredbe (EU) 806/2014
10. ako je kreditna institucija proglašena krivom za ozbiljno kršenje zakona kojim se uređuje sprječavanje pranja novca i financiranje terorizma odnosno nacionalnih odredbi u koje je prenesena Direktiva (EU) 2015/849 o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca i financiranja terorizma, o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive 2005/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i Direktive Komisije 2006/70/EZ (SL L 141, 5. 6. 2015.) (u daljnjem tekstu: Direktiva EU 2015/849)
11. ako kreditna institucija na bilo koji način onemogućuje obavljanje supervizije svojeg poslovanja
12. ako postoji razlog za ukidanje suglasnosti za stjecanje kvalificiranog udjela iz članka 38. ovoga Zakona
13. ako kreditna institucija ne ispunjava obveze koje se odnose na osiguranje depozita u skladu sa zakonom kojim se uređuje sustav osiguranja depozita
14. ako kreditna institucija ne ispunjava tehničke, organizacijske, kadrovske ili ostale uvjete za pružanje bankovnih usluga i
15. ako je kreditna institucija počinila neku od povreda navedenih u člancima 372. i 373. ovoga Zakona.
(2) U odluci o ukidanju odobrenja za rad navest će se i da će ona biti javno objavljena.
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ako postoje razlozi za ukidanje odobrenje za rad kreditnoj instituciji odobrenje se ne može ukinuti od trenutka kada je donesena odluka o otvaranju postupka sanacije do trenutka donošenja odluke o okončanju postupka sanacije.
Objava odluke o ukidanju odobrenja za rad
Članak 19.
Hrvatska narodna banka dužna je odluku o ukidanju odobrenja za rad dostaviti nadležnom trgovačkom sudu i Hrvatskoj agenciji za osiguranje depozita te istu javno objaviti na svojim internetskim stranicama, te o toj odluci obavijestiti Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo.
Odobrenje za pružanje financijskih usluga
Članak 20.
(1) Kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj dužna je, prije upisa u sudski registar financijskih usluga koje namjerava pružati dobiti odobrenje za pružanje tih financijskih usluga u skladu s ovim Zakonom.
(2) Za dobivanje odobrenja za pružanje financijskih usluga kreditna institucija dužna je Hrvatskoj narodnoj banci podnijeti zahtjev za izdavanje odobrenja za pružanje financijskih usluga i dostaviti informacije i dokumentaciju sukladno podzakonskom propisu donesenom na temelju stavka 8. ovoga članka.
(3) Odluka o odobrenju iz stavka 1. ovoga članka donosi se istodobno kad i odluka o odobrenju za rad, osim ako je zahtjev za izdavanje odobrenja za pružanje financijske usluge podnesen nakon što je kreditna institucija iz stavka 1. ovoga članka dobila odobrenje za rad.
(4) Zahtjev za izdavanje odobrenja za pružanje financijske usluge iz članka 12. stavka 1. točke 18. ovoga Zakona, zajedno s informacijama i dokumentacijom iz članka 60. stavka 7. Uredbe (EU) 2023/1114 i delegirane uredbe donesene na temelju članka 60. stavka 13. Uredbe (EU) 2023/1114, Hrvatska narodna banka dostavit će Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga i zatražiti mišljenje o tome postoje li sumnje da kreditna institucija ne bi ispunjavala uvjete za pružanje usluga iz glave V. Uredbe (EU) 2023/1114.
(5) Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga dostavit će Hrvatskoj narodnoj banci mišljenje iz stavka 4. ovoga članka u roku od 40 dana od dana primitka potpunih informacija i dokumentacije iz stavka 4. ovoga članka a ako dokumentacija iz stavka 4. ovoga članka nije potpuna, Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga će u roku od 20 dana obavijestiti Hrvatsku narodnu banku te predložiti pozivanje stranke na dopunu dokumentacije.
(6) Hrvatska narodna banka će pri postupanju po zahtjeva za izdavanje odobrenja za pružanja financijske usluge iz članka 12. stavka 1. točke 18. ovoga Zakona uzeti u obzir mišljenje Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga.
(7) Rok iz članka 348. ovoga Zakona u kojem se odlučuje o zahtjevu za izdavanje odobrenja iz ovoga članka ne teče sve dok Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga ne dostavi mišljenje iz stavka 4. ovoga članka ili dok ne isteke rok iz stavka 5. ovoga članka.
(8) Hrvatska narodna banka podzakonskim propisom uređuje dokumentaciju i informacije koje se prilažu zahtjevu za izdavanje odobrenja za pružanje financijskih usluga.
Odbijanje zahtjeva za izdavanje odobrenja za pružanje pojedinih financijskih usluga
Članak 21.
Zahtjev za izdavanje odobrenja za pružanje financijskih usluga odbit će se:
1. ako kreditna institucija ne ispunjava tehničke, kadrovske, organizacijske ili ostale uvjete za pružanje pojedinih financijskih usluga
2. ako su kreditnoj instituciji izrečene supervizorske mjere, a uvođenje nove financijske usluge moglo bi negativno utjecati na izvršenje supervizorskih mjera ili
3. ako kreditna institucija ne ispunjava posebne uvjete koji se, glede financijskih usluga predviđenih njezinim poslovnim planom, propisuju drugim propisom kojim se uređuje pružanje financijskih usluga.
Ukidanje odobrenja za pružanje pojedinih financijskih usluga
Članak 22.
(1) Odluka o ukidanju odobrenja za pružanje financijskih usluga donosi se:
1. ako se u slučaju provedene obnove postupka utvrdi da je rješenje o odobrenju za pružanje financijske usluge doneseno na temelju neistinitih ili netočnih podataka ili izjava bitnih za donošenje tog rješenja
2. ako kreditna institucija više ne ispunjava tehničke, kadrovske, organizacijske ili ostale uvjete za pružanje pojedine financijske usluge
3. ako kreditna institucija više ne ispunjava uvjete propisane drugim propisima kojima se uređuje pružanje pojedine financijske usluge ili
4. ako kreditna institucija u pisanom obliku dostavi obavijest da više ne namjerava pružati jednu ili više financijskih usluga.
(2) Kreditna institucija je dužna odluku o ukidanju odobrenja za pružanje financijskih usluga dostaviti, u roku od osam dana od dana primitka te odluke, nadležnom trgovačkom sudu te istu bez odgađanja javno objaviti na svojim internetskim stranicama.
III.3 . OSTALA ODOBRENJA
Odobrenje za provedbu statusnih promjena
Članak 23.
(1) Kreditna institucija, financijski holding i mješoviti financijski holding koji je dobio odobrenje iz članka 87. ovoga Zakona (u daljnjem tekstu: financijski sudionik) koji namjeravaju provesti jednu od statusnih promjena iz stavka 3. ovoga članka dužni su nakon usvajanja nacrta uvjeta provedbe statusne promjene iz stavka 3. ovoga članka Hrvatskoj narodnoj banci podnijeti zahtjev za izdavanje odobrenja za provedbu statusne promjene (u daljnjem tekstu: zahtjev za odobrenje statusne promjene) koji sadrži informacije iz podzakonskog propisa donesenog na temelju članka 25. stavka 13. ovoga Zakona, te o tome obavijestiti tijelo koje će biti nadležno za superviziju subjekata koji nastaju nakon te statusne promjene.
(2) Financijski sudionik iz stavka 1. ovoga članka ne smije provesti statusnu promjenu niti je upisati u sudski registar prije dobivanja odobrenja za provedbu statusne promjene.
(3) Statusne promjene su promjene kod kojih:
a) jedno ili više društava, koji prestaju postojati bez postupka likvidacije, prenose svu svoju imovinu i obveze ili njihove dijelove na drugo postojeće društvo, društvo preuzimatelja, u zamjenu za izdavanje njihovim članovima vrijednosnih papira ili dionica koji predstavljaju kapital tog drugog društva i, ako je to primjenjivo, isplatu u gotovini iznosa koji ne prelazi 10 % nominalne vrijednosti, osim ako je drukčije propisano primjenjivim nacionalnim pravom, ili, ako nominalna vrijednost ne postoji, knjigovodstvene vrijednosti tih vrijednosnih papira ili dionica
b) jedno ili više društava, koji prestaju postojati bez postupka likvidacije, prenose svu svoju imovinu i obveze ili njihove dijelove na drugo postojeće društvo, društvo preuzimatelja, bez izdavanja novih vrijednosnih papira ili dionica društva preuzimatelja, pod uvjetom da jedna osoba izravno ili neizravno drži sve dionice društava koja se spajaju ili da članovi društava koja se spajaju drže svoje vrijednosne papire i dionice u istom omjeru u svim društvima koja se spajaju
c) dva ili više društava, koji prestaju postojati bez postupka likvidacije, prenose svu svoju imovinu i obveze ili njihove dijelove na društvo koje osnivaju u zamjenu za izdavanje njihovim članovima vrijednosnih papira ili dionica koji predstavljaju kapital tog novog društva i, prema potrebi, isplatu u gotovini iznosa koji ne prelazi 10 % nominalne vrijednosti, osim ako je drukčije propisano primjenjivim nacionalnim pravom, ili, ako nominalna vrijednost ne postoji, knjigovodstvene vrijednosti tih vrijednosnih papira ili dionica
d) društvo, koje prestaje postojati bez postupka likvidacije, prenosi svu svoju imovinu i obveze ili njihove dijelove na društvo koje drži sve vrijednosne papire ili dionice koji predstavljaju njegov kapital
e) transakcija u okviru koje društvo koje je prestalo postojati bez postupka likvidacije prenosi svu svoju imovinu i obveze na više društava u zamjenu za dodjelu, dioničarima društva koje se dijeli, vrijednosnih papira ili dionica u društvima koja zbog podjele primaju uplate i, ako je to primjenjivo, isplatu u gotovini iznosa koji ne prelazi 10 % nominalne vrijednosti, osim ako je drukčije propisano primjenjivim nacionalnim pravom, ili, ako nominalna vrijednost ne postoji, knjigovodstvene vrijednosti tih vrijednosnih papira ili dionica
f) transakcija u okviru koje društvo koje je prestalo postojati bez postupka likvidacije prenosi svu svoju imovinu i obveze na više novoosnovanih društava u zamjenu za dodjelu, dioničarima društva koje se dijeli, vrijednosnih papira ili dionica u društvima primateljima i, ako je to primjenjivo, isplatu u gotovini iznosa koji ne prelazi 10 % nominalne vrijednosti, osim ako je drukčije propisano primjenjivim nacionalnim pravom, ili, ako nominalna vrijednost ne postoji, knjigovodstvene vrijednosti tih vrijednosnih papira ili dionica
g) transakcija koja se sastoji od kombinacije transakcija opisanih u točkama e) i f) ovoga stavka
h) transakcija u okviru koje društvo koje se dijeli dio svoje imovine i obveza prenosi na jedno ili više društava primatelja u zamjenu za izdavanje, članovima društva koje se dijeli, vrijednosnih papira ili dionica u društvima primateljima, u društvu koje se dijeli ili i u društvima primateljima i u društvu koje se dijeli, i, ako je to primjenjivo, isplatu u gotovini iznosa koji ne prelazi 10 % nominalne vrijednosti, osim ako je drukčije propisano primjenjivim nacionalnim pravom, ili, ako nominalna vrijednost ne postoji, knjigovodstvene vrijednosti tih vrijednosnih papira ili dionica
i) transakcija u okviru koje društvo koje se dijeli dio svoje imovine i obveza prenosi na jedno ili više društava primatelja u zamjenu za izdavanje, društvu koje se dijeli, vrijednosnih papira ili dionica u društvima primateljima
j) provedena statusna promjena koja nije navedena u točkama od a) do i) ovoga stavka, a odnose se na spajanja, pripajanja odnosno podjele kako su propisani zakonom kojim se uređuju trgovačka društva.
(4) Iznimno od stavka 1. ovoga članka zahtjev za odobrenje statusne promjene nisu dužni podnijeti kreditna institucija, financijski holding i mješoviti financijski holding, ako namjeravaju provesti statusnu promjenu u kojoj nastaje nova kreditna institucija za koju se podnosi zahtjev za izdavanje odobrenja za rad u skladu s člankom 14. ovoga Zakona ili financijski holding odnosno mješoviti financijski holding koji podnosi zahtjev za izdavanje odobrenja u skladu s člankom 87. ovoga Zakona.
(5) Iznimno od stavka 1. ovoga članka statusne promjene koje su rezultat provedbe sanacije temeljem propisa kojim se uređuje sanacija kreditnih institucija ne podliježu obvezama utvrđenima ovom glavom.
Postupak podnošenja zahtjeva za odobrenje statusne promjene
Članak 24.
(1) Hrvatska narodna banka izdat će u roku od deset radnih dana od dana zaprimanja zahtjeva za odobrenje statusne promjene podnositelju zahtjeva pisanu potvrdu o zaprimanju zahtjeva u kojoj će utvrditi je li zahtjev uredan.
(2) Urednim zahtjevom iz stavka 1. ovoga članka smatra se zahtjev kojem su priložene sve informacije i dokumentacija propisana podzakonskim propisom donesenim na temelju članka 25. stavka 13. ovoga Zakona.
(3) Pri izdavanju potvrde iz stavka 1. ovoga članka Hrvatska narodna banka obavještava podnositelja zahtjeva o danu isteka roka za provođenje postupka odlučivanja o zahtjevu, a koji ne može biti duži od šest mjeseci od dana izdavanja potvrde.
(4) Ako zahtjev iz stavka 1. ovoga članka nije uredan, Hrvatska narodna banka će u primjerenom roku pozvati podnositelja tog zahtjeva da ga nadopuni u roku koji ona odredi.
(5) U roku od deset radnih dana od dana zaprimanja nadopunjenog zahtjeva za odobrenje statusne promjene Hrvatska narodna banka postupit će u skladu sa stavkom 1. ovoga članka.
(6) Ako se tijekom postupka odlučivanja o zahtjevu za odobrenje statusne promjene na strani podnositelja zahtjeva pojave nove činjenice i okolnosti koje utječu na postupak, Hrvatska narodna banka će poništiti potvrdu kojom je utvrđeno da je zahtjev uredan te će sukladno stavku 3. ovoga članka pozvati podnositelja zahtjeva da zahtjev nadopuni u primjerenom roku.
(7) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, ako statusna promjena uključuje isključivo financijske sudionike članove iste grupe, rok za provođenje postupka odlučivanja o zahtjevu ne može biti duži od 60 radnih dana od dana izdavanja potvrde iz stavka 1. ovoga članka.
(8) Tijekom provođenja postupka odlučivanja o zahtjevu za odobrenje statusne promjene, Hrvatska narodna banka može pisanim putem zatražiti i dodatne informacije i dokumentaciju, a ako statusna promjena uključuje financijske sudionike članove iste grupe Hrvatska narodna banka te dodatne informacije i dokumentaciju ne može zatražiti nakon isteka 50 radnih dana od dana izdavanja potvrde iz stavka 1. ovoga članka.
(9) U slučaju iz stavaka 7. i 8. ovoga članka, podnositelj zahtjeva dužan je dostaviti zatražene informacije i dokumentaciju u roku koji odredi Hrvatska narodna banka, a koji ne može biti duži od 20 radnih dana te u tom roku ne teče rok iz stavka 3. odnosno rok iz stavka 7. ovoga članka a Hrvatska narodna banka može naknadno zatražiti dopunu ili pojašnjenje dostavljenih informacija, ali takav zahtjev ne može produžiti rok iz stavka 3. odnosno rok iz stavka 7. ovoga članka.
(10) Iznimno od stavka 9. ovoga članka, Hrvatska narodna banka može odrediti rok za dostavu informacija i dokumentacije do 30 radnih dana u sljedećim slučajevima:
1. kada barem jedan od financijskih sudionika u statusnoj promjeni ima sjedište u trećoj zemlji, odnosno kada podliježe propisima treće zemlje ili
2. kada je razmjena informacija s nadležnim nadzornim tijelom za provedbu nadzora u području sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma potrebna radi provedbe procjene u postupku odlučivanja o zahtjevu za odobrenje statusne promjene.
(11) Obrazloženu odluku o zahtjevu za odobrenje statusne promjene dostavit će se podnositelju zahtjeva u roku od dva radna dana od dana donošenja.
(12) U odluci kojom daje odobrenje za statusnu promjenu Hrvatska narodna banka može odrediti rok u kojem se statusna promjena mora provesti.
(13) Podnositelj zahtjeva dužan je odluku o statusnoj promjeni iz stavka 11. ovoga članka dostaviti tijelima koja su prema nacionalnom pravu zadužena za nadzor predložene statusne promjene.
(14) U slučaju iz stavka 7. ovoga članka, ako Hrvatska narodna banka u roku iz tog stavka ne odluči o zahtjevu, smatra se da je odobrenje izdano.
(15) Podnositelj zahtjeva koji namjerava provesti statusnu promjenu dužan je zahtjevu za odobrenje statusne promjene priložiti obavijest o načinu kako namjerava osigurati zaštitu vjerovnika ako je ista primjenjiva na tu statusnu promjenu u skladu sa zakonom kojim se uređuju trgovačka društva te o načinu i rokovima obavještavanja deponenata u skladu sa zakonom kojim se uređuje sustav osiguranja depozita.
(16) Financijski sudionik koji namjerava provesti statusnu promjenu pripajanja (u daljnjem tekstu: pripajanje) drugoj kreditnoj instituciji sa sjedištem u drugoj državi članici, a kreditna institucija kojoj će ona biti pripojena nije osnovala podružnicu u Republici Hrvatskoj, dužna je prije provođenja pripajanja, a najkasnije dva mjeseca od objave zajedničkog plana pripajanja:
1. obavijestiti vjerovnike o pripajanju, kao i o načinu na koji namjerava na području Republike Hrvatske osigurati ispunjenje njihovih tražbina, osim ako je kreditna institucija prije pripajanja podmirila sve svoje obveze prema vjerovnicima iz Republike Hrvatske
2. obavijestiti dužnike o načinu na koji će primati ispunjenje obveza na području Republike Hrvatske i
3. obavijestiti Hrvatsku narodnu banku o ispunjenju obveza iz točaka 1. i 2. ovoga stavka.
(17) Financijski sudionik koji namjerava provesti statusnu promjenu spajanja (u daljnjem tekstu: spajanje) s drugom kreditnom institucijom sa sjedištem u drugoj državi članici, pri čemu će kreditna institucija koja će nastati spajanjem imati sjedište u drugoj državi članici, dužna je prije provođenja spajanja, a najkasnije dva mjeseca od objave zajedničkog plana spajanja:
1. obavijestiti vjerovnike o spajanju, kao i o načinu na koji namjerava na području Republike Hrvatske osigurati ispunjenje njihovih tražbina, osim ako je kreditna institucija prije spajanja podmirila sve svoje obveze prema vjerovnicima iz Republike Hrvatske
2. obavijestiti dužnike o načinu na koji će primati ispunjenje obveza na području Republike Hrvatske i
3. obavijestiti Hrvatsku narodnu banku o ispunjenju obveza iz točaka 1. i 2. ovoga stavka.
(18) Kreditna institucija ili društvo iz treće zemlje koja namjerava provesti pripajanje kreditne institucije dužna je prije provođenja pripajanja Hrvatskoj narodnoj banci podnijeti zahtjev iz članka 70. ovoga Zakona a kako bi se osigurao nastavak poslovanja preko podružnice najmanje godinu dana od dana pripajanja.
(19) Kreditna institucija ili društvo iz treće zemlje koja je nastala spajanjem s kreditnom institucijom sa sjedištem u Republici Hrvatskoj dužna je u roku od 15 dana od dana spajanja Hrvatskoj narodnoj banci podnijeti zahtjev iz članka 70. ovoga Zakona kako bi se osigurao nastavak poslovanja preko podružnice najmanje godinu dana od dana spajanja.
Odlučivanje o odobrenju za provođenje statusne promjene
Članak 25.
(1) Pri odlučivanju o izdavanju odobrenja za statusnu promjenu, a u svrhu osiguranja stabilnosti bonitetnog profila podnositelja zahtjeva nakon dovršetka statusnih promjena ako je primjenjivo, posebno rizika kojima je podnositelj zahtjeva izložen ili bi mogao biti izložen tijekom provedbe te statusne promjene i, ako je primjenjivo, rizika kojima bi podnositelj zahtjeva nakon statusne promjene mogao biti izložen, Hrvatska narodna banka procijeniti će sljedeće kriterije:
1. ugled financijskog sudionika u statusnoj promjeni
2. financijsku stabilnost podnositelja zahtjeva u statusnoj promjeni a osobito, ako je primjenjivo, u odnosu na vrstu poslova koje će subjekt koji nastaje nakon statusne promjene obavljati
3. ako je primjenjivo, mogućnosti subjekta koji nastaje nakon statusne promjene da se pridržava, odnosno nastavi pridržavati odredbi ovoga Zakona i Uredbe (EU) br. 575/2013 i kada je primjenjivo ostalih propisa Europske unije, a osobito propisa kojima je uređeno poslovanje konglomerata u koje je prenesena Direktiva EU 2002/87/EC Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2002. o dodatnom nadzoru kreditnih institucija, društava za osiguranje i investicijskih društava u financijskom konglomeratu i o izmjeni direktiva Vijeća 73/239/EEZ, 79/267/EEZ, 92/49/EEZ, 92/96/EEZ, 93/6/EEZ i 93/22/EEZ i direktiva 98/78/EZ i 2000/12/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 35, 11. 2. 2003.) i propisa kojima se uređuje osnivanje i poslovanje institucija za elektronički novac u koje je prenesena Direktiva 2009/110/EC od 16. rujna 2009. o osnivanju, obavljanju djelatnosti i bonitetnom nadzoru poslovanja institucija za elektronički novac te o izmjeni direktiva 2005/60/EZ i 2006/48/EZ i stavljanju izvan snage Direktive 2000/46/EZ (SL L 267, 10. 10. 2009.)
4. realističnost i utemeljenost plana provedbe statusne promjene iz bonitetnog aspekta i
5. postojanje opravdanih razloga za sumnju, u skladu s propisima kojima se uređuje sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma, da je u vezi s predmetnim stjecanjem provedeno, da se u vezi s predmetnim stjecanjem provodi ili pokušava provesti pranje novca ili financiranje terorizma, ili da predmetno stjecanje može povećati rizik od provođenja pranja novca ili financiranja terorizma.
(2) Hrvatska narodna banka prati provedbu plana iz stavka 1. točke 4. ovoga članka do završetka provedbe statusne promjene o kojoj je podnositelj zahtjeva dužan izvješćivati Hrvatsku narodnu banku.
(3) Pri procjeni kriterija iz stavka 1. točke 5. ovoga članka Hrvatska narodna banka savjetovati će se s nadležnim nadzornim tijelom za provedbu nadzora u području sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma.
(4) Hrvatska narodna banka izdati će odobrenje za statusnu promjenu ako:
1. temeljem kriterija iz stavka 1. ovoga članka ocijeni da stabilnost bonitetnog profila podnositelja zahtjeva nakon dovršetka statusnih promjena neće biti ugrožena, a osobito temeljem rizika kojima je podnositelj zahtjeva izložen ili bi mogao biti izložen tijekom provedbe te statusne promjene i, ako je primjenjivo, rizika kojima bi subjekt koji nastane iz statusne promjene mogao biti izložen
2. ako time u Republici Hrvatskoj ne bi došlo ili ne bi moglo doći do narušavanja sigurnosti i stabilnosti poslovanja jedne kreditne institucije ili financijskog sustava u cjelini.
(5) Zahtjev kreditne institucije za pripajanje kreditnoj instituciji iz treće zemlje odbit će se i ako je odbijen zahtjev te kreditne institucije za izdavanje odobrenja za osnivanje podružnice iz treće zemlje u skladu s člankom 70. ovoga Zakona.
(6) Pri donošenju odluke o zahtjevu za odobrenje statusne promjene uzima se u obzir negativno mišljenje koje je u pisanom obliku izdalo nadležno nadzorno tijelo za provedbu nadzora u području sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma u odnosu na uvjet iz stavka 1. točke 5. ovoga članka a koje je zaprimljeno u roku od 30 radnih dana od dana kada je zatraženo mišljenje a u slučaju da je to mišljenje negativno Hrvatska narodna banka može odbiti zahtjev za odobrenje statusne promjene.
(7) Pri odlučivanju o zahtjevu za odobrenje statusne promjene isti se neće procjenjivati s osnova ekonomskih potreba tržišta.
(8) Hrvatska narodna banka savjetovat će se prije donošenja odluke o odobrenju statusne promjene s drugim nadležnim odnosno nadzornim tijelom ako je sudionik u statusnoj promjeni jedan od sljedećih:
1. kreditna institucija, društvo za osiguranje i društvo za reosiguranje, investicijsko društvo ili društvo za upravljanje imovinom kojem je odobrenje za rad izdano u drugoj državi članici ili je izdalo drugo nadležno odnosno nadzorno tijelo
2. matično društvo kreditnoj instituciji, društvu za osiguranje i društvu za reosiguranje, investicijskom društvu ili društvu za upravljanje imovinom kojem je odobrenje za rad izdano u drugoj državi članici ili je za stjecatelja nadležno drugo nadzorno tijelo ili
3. pravna osoba koja kontrolira kreditnu instituciju, društvo za osiguranje i društvo za reosiguranje, investicijsko društvo ili društvo za upravljanje imovinom kojem je odobrenje za rad izdano u drugoj državi članici ili je za stjecatelja nadležno drugo nadzorno tijelo.
(9) U slučaju iz stavka 8. ovoga članka, u obrazloženju nacrta odluke o odobrenju statusne promjene Hrvatska narodna banka navest će mišljenja drugog nadzornog odnosno nadležnog tijela.
(10) Hrvatska narodna banka će drugom nadležnom tijelu, bez odgode, na njegov zahtjev dostaviti sve informacije koje su relevantne za procjenu statusne promjene, te na vlastitu inicijativu dostaviti sve informacije koje su bitne za procjenu statusne promjene.
(11) Hrvatska narodna banka će koordinirati svoju procjenu iz stavka 1. ovoga članka s drugim nadležnim tijelima i osigurati dosljednost svojih postupaka izdavanja odobrenja za statusne promjene.
(12) Ako podnositelj zahtjeva provede statusnu promjenu iz ovoga članka bez odobrenja Hrvatske narodne banke, Hrvatska narodna banka razmotrit će nalaganje odgovarajuće supervizorske mjere.
(13) Hrvatska narodna banka podzakonskim propisom detaljnije uređuje:
− informacije i dokumentaciju koja se prilaže zahtjevu za odobrenje statusne promjene
− način podnošenja zahtjeva za odobrenje statusne promjene i
− izvješćivanje o provedbi plana provedbe statusne promjene.
IV. INICIJALNI KAPITAL I DIONICE KREDITNE INSTITUCIJE
Inicijalni kapital kreditne institucije
Članak 26.
(1) Inicijalni kapital banke iznosi najmanje 5 milijuna eura.
(2) Inicijalni kapital štedne banke iznosi najmanje 1 milijun eura.
(3) Inicijalni kapital stambene štedionice iznosi najmanje 2,5 milijuna eura.
(4) Inicijalni kapital sastoji se od jedne ili više stavki navedenih u članku 26. stavku 1. točkama a) do e) Uredbe (EU) br. 575/2013.
(5) Hrvatska narodna banka obavijestiti će Europsku komisiju i Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo o razlozima za izdavanje odobrenja za rad određenim kategorijama kreditnih institucija čiji je inicijalni kapital manji od kapitala navedenog u stavku 1. ovoga članka.
Dionice kreditne institucije
Članak 27.
(1) Kreditna institucija je dioničko društvo.
(2) Dionice kreditne institucije glase na ime.
(3) Dionice kreditne institucije moraju biti u cijelosti uplaćene u novcu prije upisa osnivanja ili upisa povećanja temeljnog kapitala u sudski registar.
(4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, dionice kreditne institucije ne moraju biti uplaćene u novcu ako se temeljni kapital povećao:
− zbog provođenja statusnih promjena iz članka 23. ovoga Zakona u kojima sudjeluje kreditna institucija ili
− pretvaranjem instrumenta kapitala, odnosno druge novčane obveze kreditne institucije u temeljni kapital u skladu s ovim Zakonom i Uredbom (EU) br. 575/2013 ili zakonom kojim se uređuje sanacija kreditnih institucija i investicijskih društava.
(5) Dionice kreditne institucije izdaju se u nematerijaliziranom obliku.
(6) Imatelji dionica kreditne institucije dužni su pri ostvarivanju svojih dioničarskih prava djelovati u interesu kreditne institucije.
(7) Ako se dionice kreditne institucije vode na skrbničkom računu, skrbnički račun mora glasiti na ime.
Krediti i jamstva za stjecanje dionica odnosno udjela i drugih instrumenata regulatornog kapitala
Članak 28.
(1) Kreditna institucija ne može, izravno ili neizravno, kreditirati stjecanje ili izdavati garancije ili druga jamstva za stjecanje svojih dionica ili dionica, odnosno poslovnih udjela društava u čijem kapitalu sudjeluje s 20% ili više udjela, osim ako takvim stjecanjem dionica odnosno poslovnih udjela prestaje svaka kapitalna povezanost kreditne institucije s odnosnim društvom.
(2) Kreditna institucija ne može, izravno ili neizravno, kreditirati stjecanje ili izdavati garancije ili druga jamstva za stjecanje drugih financijskih instrumenata koje sama izdaje, odnosno koje izdaje društvo u čijem kapitalu sudjeluje s 20% ili više udjela, a koji se s obzirom na svoje karakteristike uključuju u izračun regulatornog kapitala te kreditne institucije.
(3) Kreditiranjem iz stavaka 1. i 2. ovoga članka smatra se i svaki drugi pravni posao koji je po svojoj ekonomskoj namjeni jednak kreditu.
(4) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, kreditna institucija može davati kredite ili jamstva za kredite svojim radnicima i radnicima društava u kojima kreditna institucija ima sudjelujući udio, i to za kupnju vlastitih dionica te kreditne institucije.
(5) Ukupan iznos kredita ili jamstava iz stavka 4. ovoga članka ne smije prelaziti 10% temeljnog kapitala te kreditne institucije.
Povlaštene dionice kreditne institucije
Članak 29.
Ukupan iznos temeljnog kapitala koji se odnosi na povlaštene dionice ne smije prijeći jednu četvrtinu iznosa temeljnog kapitala kreditne institucije.
Zabrana stjecanja dionica
Članak 30.
(1) Ako kreditna institucija ima kvalificirani udio u drugoj pravnoj osobi, ta pravna osoba ne može steći kvalificirani udio u toj kreditnoj instituciji.
(2) Ako pravna osoba ima kvalificirani udio u kreditnoj instituciji, ta kreditna institucija ne može steći kvalificirani udio u toj pravnoj osobi.
(3) Iznimke od ograničenja ulaganja iz članka 211. stavka 2. ovoga Zakona na odgovarajući se način primjenjuju i na ograničenja iz stavka 2. ovoga članka.
V. DIONIČARI KREDITNE INSTITUCIJE
Prethodna suglasnost za stjecanje kvalificiranog udjela
Članak 31.
(1) Imatelj kvalificiranog udjela u kreditnoj instituciji može biti samo pravna ili fizička osoba, i osobe koje zajednički djeluju, a koja je dobila prethodnu suglasnost za stjecanje kvalificiranog udjela, i to u visini za koju je dobila tu suglasnost.
(2) Pravna ili fizička osoba i osobe koje zajednički djeluju dužne su za stjecanje dionica kreditne institucije, na temelju kojih pojedinačno ili zajednički, neposredno ili posredno, stječu kvalificirani udio u kreditnoj instituciji, Hrvatskoj narodnoj banci podnijeti zahtjev za izdavanje prethodne suglasnosti za stjecanje kvalificiranog udjela (u daljnjem tekstu: zahtjev za stjecanje kvalificiranog udjela).
(3) Imatelj kvalificiranog udjela dužan je podnijeti zahtjev za stjecanje kvalificiranog udjela za svako daljnje neposredno ili posredno povećavanje kvalificiranog udjela u visini koja je jednaka ili veća od 20%, 30% odnosno 50% udjela u kapitalu odnosno glasačkim pravima u kreditnoj instituciji ili kada tim stjecanjem ili povećanjem kvalificiranog udjela kreditna institucija postaje društvo kći stjecatelja.
(4) Iznimno od stavaka 2. i 3. ovoga članka, za osobu koja nije neposredni stjecatelj kvalificiranog udjela kao ni krajnji stjecatelj kvalificiranog udjela, zahtjev za stjecanje kvalificiranog udjela može podnijeti krajnji stjecatelj kvalificiranog udjela.
(5) Osoba koja je dobila prethodnu suglasnost za stjecanje kvalificiranog udjela dužna je u roku koji je određen u odluci o izdavanju prethodne suglasnosti iz ovoga članka dovršiti stjecanje kvalificiranog udjela i o tome obavijestiti Hrvatsku narodnu banku.
(6) Ako osoba koja je dobila prethodnu suglasnost za stjecanje kvalificiranog udjela ne dovrši to stjecanje u roku iz stavka 5. ovoga članka, može najkasnije 30 dana prije isteka tog roka Hrvatskoj narodnoj banci podnijeti obrazloženi zahtjev za produljenje tog roka.
(7) Ako je osoba koja je dobila prethodnu suglasnost za stjecanje kvalificiranog udjela donijela odluku da proda ili na drugi način otuđi svoje dionice tako da će se zbog toga njezin udio smanjiti ispod visine za koju je dobila tu prethodnu suglasnost ili bi kreditna institucija prestala biti njezino društvo kći, dužna je o tome prethodno obavijestiti Hrvatsku narodnu banku.
(8) Hrvatska narodna banka savjetovat će se prije izrade nacrta odluke o davanju prethodne suglasnosti za stjecanje kvalificiranog udjela s drugim nadležnim nadzornim tijelom ako je stjecatelj:
1. kreditna institucija, društvo za osiguranje i društvo za reosiguranje, društvo za upravljanje u skladu sa zakonom kojim se uređuje poslovanje otvorenih investicijskih fondova (u daljnjem tekstu: društvo za upravljanje UCITS-om), mirovinsko društvo u skladu sa zakonom kojim se uređuje poslovanje mirovinskih fondova (u daljnjem tekstu: mirovinsko društvo) ili investicijsko društvo kojem je odobrenje za rad izdano u drugoj državi članici ili je za stjecanje nadležno drugo nadzorno tijelo
2. matično društvo kreditnoj instituciji, društvu za osiguranje i društvo za reosiguranje, društvu za upravljanje UCITS-om, mirovinskom društvu ili investicijskom društvu kojem je odobrenje za rad izdano u drugoj državi članici ili je za stjecatelja nadležno drugo nadzorno tijelo ili
3. fizička ili pravna osoba koja kontrolira kreditnu instituciju, društvo za osiguranje i društvo za reosiguranje, društvo za upravljanje UCITS-om, mirovinsko društvo ili investicijsko društvo kojem je odobrenje za rad izdano u drugoj državi članici ili je za stjecatelja nadležno drugo nadzorno tijelo.
(9) U slučaju iz stavka 8. ovoga članka, u obrazloženju nacrta odluke o davanju prethodne suglasnosti Hrvatska narodna banka navest će mišljenja drugih nadležnih tijela.
(10) Hrvatska narodna banka će s nadležnim nadzornim tijelima iz stavka 8. ovoga članka, bez nepotrebnog odgađanja, razmjenjivati sve informacije koje su nužne ili relevantne za procjenu stjecatelja kvalificiranog udjela, a osobito sve relevantne informacije koje zahtjeva drugo nadležno nadzorno tijelo, te na vlastitu inicijativu priopćiti i sve bitne informacije.
(11) Pravna osoba imatelj kvalificiranog udjela dužna je Hrvatsku narodnu banku obavijestiti o sudjelovanju u statusnoj promjeni, u roku od osam dana od dana provođenja statusne promjene.
(12) Pri utvrđivanju postotka kvalificiranog udjela na odgovarajući način primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje tržište kapitala kojim se prenose odredbe članaka 9., 10. i 11. Direktive 2004/109/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 15. prosinca 2004. o usklađivanju zahtjeva za transparentnošću u vezi s informacijama o izdavateljima čiji su vrijednosni papiri uvršteni za trgovanje na uređenom tržištu i o izmjeni Direktive 2001/34/EZ (SL L 390, 31. 12. 2004.) kako je posljednje izmijenjena Direktivom (EU) 2022/2464 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2022. o izmjeni Uredbe (EU) br. 537/2014, Direktive 2004/109/EZ, Direktive 2006/43/EZ i Direktive 2013/34/EU u pogledu korporativnog izvješćivanja o održivosti (Tekst značajan za EGP) (SL L 322, 16. 12. 2022.), te članak 12. stavci 4. i 5. te Direktive, a koji se odnose na postotak glasačkih prava.
(13) Pri utvrđivanju postotka kvalificiranog udjela neće se uzeti u obzir glasačka prava ili dionice koje kreditna institucija drži kao rezultat pružanja investicijske usluge provedbe ponude odnosno prodaje financijskih instrumenata uz obvezu otkupa, pod uvjetom da se ta prava ne koriste za ostvarivanje utjecaja na upravljanje izdavateljem te da se navedene dionice ne drže dulje od godine dana od dana stjecanja.
(14) Dioničari kreditne institucije kod kojih nakon stjecanja dionica kreditne institucije nastane zajedničko djelovanje zbog kojeg oni kao osobe koje djeluju zajednički postanu imatelji 10%, 20%, 30% odnosno 50% udjela u kapitalu, odnosno glasačkim pravima u kreditnoj instituciji, ili kojim kreditna institucija postaje društvo kći stjecatelja, dužni su podnijeti zahtjev za stjecanje kvalificiranog udjela u roku od 30 dana od nastanka takvog djelovanja a u slučaju da to ne učine Hrvatska narodna banka postupit će u skladu s člankom 39. ovoga Zakona.
(15) Ako osoba pojedinačno ili ako neka od osoba koje zajednički djeluju stekne ili poveća kvalificirani udio nasljeđivanjem ili u drugom slučaju kad nije znala, morala znati ili nije mogla utjecati na činjenicu da će premašiti navedeni udio, dužna je podnijeti zahtjev za stjecanje kvalificiranog udjela u roku od 30 dana od dana kada je saznala ili morala saznati za takvo stjecanje a u slučaju da to ne učini, Hrvatska narodna banka postupit će u skladu s člankom 39. ovoga Zakona.
(16) Ako se udio osobe ili osoba koje zajednički djeluju poveća zbog smanjenja temeljnoga kapitala kreditne institucije ili zbog sličnog njezina djelovanja na način da je jednak ili veći od 10%, 20%, 30% odnosno 50% udjela u kapitalu odnosno glasačkim pravima u kreditnoj instituciji, ili kojim kreditna institucija postaje društvo kći stjecatelja dužna je podnijeti zahtjev za stjecanje kvalificiranog udjela u roku od 30 dana od dana kada je saznala ili morala saznati da se njezin udio povećao zbog djelovanja kreditne institucije a u slučaju da to ne učini, Hrvatska narodna banka postupit će u skladu s člankom 39. ovoga Zakona.
(17) Na imatelja kvalificiranog udjela iz stavaka 14., 15. i 16. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ove glave Zakona.
(18) Iznimno od stavaka 2. i 14. ovoga članka, osobe za koje je ostvarena okolnost iz članka 32. stavka 2. ovoga Zakona, a koje smatraju da zajedničko djelovanje ne postoji, dužne su Hrvatskoj narodnoj banci podnijeti zahtjev za utvrđivanje nepostojanja zajedničkog djelovanja.
(19) Ako Hrvatska narodna banka na temelju zahtjeva iz stavka 18. ovoga članka utvrdi da ne postoji zajedničko djelovanje osoba iz članka 32. stavka 2. ovoga Zakona, te osobe nisu dužne podnijeti zahtjev iz stavka 2. odnosno iz stavka 14. ovoga članka.
(20) Ako Hrvatska narodna banka odbije zahtjev iz stavka 18. ovoga članka, utvrdit će da postoji zajedničko djelovanje, a:
1. osobe iz stavka 2. ovoga članka koje zajednički djeluju dužne su prije stjecanja kvalificiranog udjela podnijeti zahtjev za stjecanje kvalificiranog udjela
2. osobe iz stavka 14. ovoga članka koje zajednički djeluju dužne su podnijeti zahtjev za stjecanje kvalificiranog udjela u roku od 30 dana od dana dostave rješenja Hrvatske narodne banke o postojanju zajedničkog djelovanja.
(21) Ako osobe iz stavka 14. ovoga članka ne podnesu zahtjev iz stavka 18. ovoga članka u roku od 30 dana od nastanka takvog djelovanja, Hrvatska narodna banka postupit će u skladu s člankom 39. ovoga Zakona.
Zajedničko djelovanje
Članak 32.
(1) Osobe koje zajednički djeluju jesu fizičke ili pravne osobe koje međusobno surađuju na temelju sporazuma, izričitoga ili prešutnoga, usmenoga ili pisanoga, čiji je cilj stjecanje dionica s pravom glasa ili usklađeno ostvarivanje prava glasa ili drugih prava iz dionica.
(2) Smatra se da zajednički djeluju:
− dioničari koji postignu sporazum o pitanjima korporativnog upravljanja kojim se korporativno upravljanje kreditnom institucijom uređuje na način koji odstupa od propisanog ili sporazum o načinu ostvarivanja drugih prava iz dionica
− dioničari koji sklope sporazum koji ima svrhu učvršćenja dioničarske strukture i/ili ostvarenje postojanog upravljanja u društvu kako su definirani zakonom kojim se uređuju trgovačka društva
− fizičke osobe ako su u krvnom srodstvu u pravoj liniji, a u pobočnoj liniji zaključno do braće i sestara, te ako su bračni drug ili osoba s kojom duže živi u zajedničkom kućanstvu koja, prema posebnom zakonu, ima položaj jednak položaju u bračnoj zajednici
− osobe koje su članovi višeg rukovodstva, uprave ili nadzornog odbora ili osobe koje su ovlaštene imenovati članove višeg rukovodstva, uprave ili nadzornog odbora, u kreditnoj instituciji za koju se utvrđuje kvalificirani udio
− društva koja su članovi iste grupe
− osobe koje povezuju samo okolnosti u vezi sa stjecanjem dionica, uključujući korištenje istih izvora financiranja, koje upućuju na usklađenost u stjecanju dionica ili u zajedničkoj namjeri osoba
− osobe koje su usklađeno ostvarivale pravo glasa u kreditnoj instituciji za koju se utvrđuje kvalificirani udio
− pravne osobe koje su međusobno povezane u smislu odredbi zakona kojim se uređuju trgovačka društva
− članovi upravljačkog tijela društava koja djeluju zajednički
− članovi upravljačkog tijela s društvima u kojima su članovi tih organa
− društvo za upravljanje i svi investicijski fondovi kojima to društvo upravlja
− pravne osobe te fizičke i/ili pravne osobe kada jedna od njih izravno ili neizravno kontrolira drugu ili druge pravne osobe ili
− osobe koje su u smislu odredbi propisa kojim se uređuje preuzimanje dioničkih društava dužne objaviti ponudu za preuzimanje kreditne institucije.
(3) Hrvatska narodna banka može za osobe za koje utvrdi postojanje drugih okolnosti koje su slične okolnostima iz stavka 2. ovoga članka rješenjem utvrditi zajedničko djelovanje.
(4) Hrvatska narodna banka podzakonskim propisom detaljnije određuje okolnosti koje upućuju na zajedničko djelovanje iz stavaka 2. i 3. ovoga članka.
Zahtjev za stjecanje kvalificiranog udjela
Članak 33.
(1) Zahtjevu za stjecanje kvalificiranog udjela potrebno je priložiti informacije i dokumentaciju o ispunjavanju uvjeta propisanu podzakonskim propisom donesenim na temelju članka 36. stavka 10. ovoga Zakona.
(2) Hrvatska narodna banka ovlaštena je podatke o kaznenoj ili prekršajnoj osuđivanosti stjecatelja, o tome vodi li se protiv stjecatelja kazneni ili prekršajni postupak te o tome da stjecatelj nije pravomoćno osuđen za kaznena djela u Republici Hrvatskoj, kao i za kaznena djela u državi članici pribaviti iz kaznene odnosno prekršajne evidencije na temelju obrazloženog zahtjeva ili iz Europskog informacijskog sustava kaznenih evidencija u skladu sa propisom kojim se uređuju pravne posljedice osude, kaznena evidencija i rehabilitacija, i to za sljedeća kaznena djela:
– kaznena djela protiv života i tijela (glava X.), kaznena djela protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom (glava XIII.), kaznena djela protiv spolne slobode i spolnog ćudoređa (glava XIV.), kaznena djela protiv imovine (glava XVII.), osim kaznenih djela povrede prava autora ili umjetnika izvođača (članak 229.), nedozvoljene uporabe autorskog djela ili izvedbe umjetnika izvođača (članak 230.), povrede prava proizvoditelja zvučne ili slikovne snimke i prava u svezi s radiodifuzijskim emisijama (članak 231.) i povrede prava iz prijavljenog ili zaštićenog izuma (članak 232.), kaznena djela protiv sigurnosti platnog prometa i poslovanja (glava XXI.), kaznena djela protiv vjerodostojnosti isprava (glava XXIII.), kaznena djela protiv službene dužnosti (glava XXV.), osim kaznenih djela neizvršavanja zapovijedi (članak 340.) i povrede čuvanja državne granice (članak 341.), iz Kaznenog zakona („Narodne novine“, br. 110/97., 27/98., 50/00., 129/00., 51/01., 111/03., 190/03., 105/04., 84/05., 71/06., 110/07., 152/08. i 57/11.)
– kaznena djela neovlaštenog korištenja i odavanja povlaštenih informacija, kaznena djela manipuliranja cijenama i širenja neistinitih informacija, kaznena djela navođenja neistinitih podataka u prospektu i njegova nedopuštena distribucija, kaznena djela nedopuštenog uvrštenja vrijednosnih papira, kaznena djela prikrivanja vlasništva i kaznena djela nedopuštene trgovine vrijednosnim papirima iz Zakona o tržištu vrijednosnih papira („Narodne novine“, br. 84/02. i 138/06.)
– kaznena djela korištenja, otkrivanja i preporučivanja povlaštenih informacija, kaznena djela manipulacije tržištem, kaznena djela neovlaštenog pružanja investicijskih usluga i kaznena djela neovlaštenog obavljanja poslova vezanog zastupnika i Zakona o kaznenim djelima protiv tržišta kapitala („Narodne novine“, br. 152/08.)
– kaznena djela protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva (glava IX.), kaznena djela protiv života i tijela (glava X.), kazneno djelo povrede ravnopravnosti (članak 125.), kaznena djela protiv radnih odnosa i socijalnog osiguranja (glava XII.), kazneno djelo protupravnog oduzimanja slobode (članak 136.), kazneno djelo otmice (članak 137.), kazneno djelo zlouporabe snimke spolno eksplicitnog sadržaja (članak 144.a), kaznena djela protiv spolnih sloboda (glava XVI.), kaznena djela protiv spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta (glava XVII.), kazneno djelo neovlaštene proizvodnje i prometa drogama (članak 190.) i kazneno djelo omogućavanja trošenja droga (članak 191.), kazneno djelo uništenja ili oštećenja javnih naprava (članak 216.), kazneno djelo uništenja, oštećenja ili zlouporabe znakova za opasnost (članak 218.), kazneno djelo zlouporabe radioaktivnih tvari (članak 219.), kazneno djelo rukovanja općeopasnim tvarima (članak 220.), kazneno djelo napada na zrakoplov, brod ili nepokretnu platformu (članak 223.), kazneno djelo ugrožavanja prometa opasnom radnjom ili sredstvom (članak 224.), kaznena djela protiv imovine (glava XXIII.), kaznena djela protiv gospodarstva (glava XXIV.), kaznena djela protiv računalnih sustava, programa i podataka (glava XXV.), kaznena djela krivotvorenja (glava XXVI.) kaznena djela protiv službene dužnosti (glava XXVIII.), kazneno djelo pomoći počinitelju nakon počinjenja kaznenog djela (članak 303.), kazneno djelo protuzakonitog ulaženja, kretanja i boravka u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici Europske unije ili potpisnici Šengenskog sporazuma (članak 326.), kazneno djelo zločinačkog udruženja (članak 328.), kazneno djelo počinjenja kaznenog djela u sastavu zločinačkog udruženja (članak 329.), kazneno djelo nedozvoljenog posjedovanja, izrade i nabavljanja oružja i eksplozivnih tvari (članak 331.), kazneno djelo izrade, nabavljanja, posjedovanja ili davanja na uporabu sredstava za zlouporabu bezgotovinskih instrumenata plaćanja (članak 331.a), kaznena djela protiv strane države ili međunarodne organizacije (glava XXXIII.) iz Kaznenog zakona („Narodne novine“, br. 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19., 84/21., 114/22., 114/23. i 36/24.)
– kaznena djela iz zakona kojim se uređuju trgovačka društva
– kaznena djela iz zakona kojim se uređuju investicijski fondovi
– kaznena djela iz propisa koji uređuju računovodstvo
– kaznena djela iz propisa kojim se uređuje poslovanje ovlaštenih mjenjača ili
– kaznena djela za koje je stjecatelj osuđen izvan Republike Hrvatske koja opisom odgovaraju kaznenim djelima iz ovoga stavka.
(3) Pri procjeni ugleda u postupku odlučivanja o zahtjevu za stjecanje kvalificiranog udjela Hrvatska narodna banka provjerit će podatke o izrečenim sankcijama u evidenciji Europskog nadzornog tijela za bankarstvo i drugim evidencijama europskih tijela kojima ima pristup.
Postupak odlučivanja o zahtjevu za stjecanje kvalificiranog udjela
Članak 34.
(1) Hrvatska narodna banka izdat će u roku od deset radnih dana od dana zaprimanja zahtjeva za stjecanje kvalificiranog udjela podnositelju zahtjeva pisanu potvrdu o zaprimanju zahtjeva kojom će utvrditi je li zahtjev uredan.
(2) Pri izdavanju potvrde iz stavka 1. ovoga članka Hrvatska narodna banka obavijestiti će podnositelja zahtjeva o danu isteka roka za provođenje postupka odlučivanja o zahtjevu.
(3) Ako zahtjev iz stavka 1. ovoga članka nije uredan, Hrvatska narodna banka će u primjerenom roku pozvati podnositelja tog zahtjeva da ga nadopuni u roku koji ona odredi.
(4) U roku od deset radnih dana od dana zaprimanja nadopunjenog zahtjeva za stjecanje kvalificiranog udjela Hrvatska narodna banka postupit će u skladu sa stavkom 1. ovoga članka.
(5) Urednim zahtjevom iz stavka 1. ovoga članka smatra se zahtjev kojem su priložene sve informacije i dokumentacija propisana podzakonskim propisom donesenim na temelju članka 36. stavka 10. ovoga Zakona.
(6) Postupak odlučivanja o zahtjevu za stjecanje kvalificiranog udjela provest će se u roku od 60 radnih dana od dana izdavanja potvrde o zaprimanju urednog zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka.
(7) Ako se tijekom postupka odlučivanja o zahtjevu za stjecanje kvalificiranog udjela na strani podnositelja zahtjeva pojave nove činjenice i okolnosti koje utječu na postupak, Hrvatska narodna banka će poništiti potvrdu kojom je utvrđeno da je zahtjev uredan te će u skladu sa stavkom 3. ovoga članka pozvati podnositelja zahtjeva da zahtjev nadopuni u primjerenom roku.
(8) Odluka o zahtjevu za stjecanje kvalificiranog udjela dostavit će se podnositelju zahtjeva u roku od dva radna dana, a unutar roka iz stavka 6. ovoga članka.
(9) Na zahtjev podnositelja zahtjeva za stjecanje kvalificiranog udjela čiji je zahtjev odbijen, biti će objavljeno odgovarajuće priopćenje i navedeni razlozi odbijanja.
(10) Ako je Hrvatska narodna banka zaprimila dva ili više zahtjeva za stjecanje kvalificiranog udjela u istoj kreditnoj instituciji, odnosit će se prema svim namjeravanim stjecateljima na nediskriminirajući način.
(11) Ako o zahtjevu za stjecanje kvalificiranog udjela ne bude odlučeno u roku iz stavka 6. ovoga članka, smatra se da je izdana prethodna suglasnost za stjecanje kvalificiranog udjela.
(12) Rok iz stavka 6. ovoga članka za odlučivanje i donošenje rješenja ne teče za vrijeme koje je stranki ostavljeno radi izjašnjavanja u skladu s člankom 343. ovoga Zakona.
Dodatni zahtjevi u tijeku postupka odlučivanja o zahtjevu za stjecanje kvalificiranog udjela
Članak 35.
(1) Tijekom provođenja postupka odlučivanja o zahtjevu za stjecanje kvalificiranog udjela, a u roku od 50 radnih dana od dana podnošenja zahtjeva za stjecanje kvalificiranog udjela, Hrvatska narodna banka može pisanim putem zatražiti i dodatne informacije i dokumentaciju koju ocijeni potrebnom za odlučivanje o izdavanju prethodne suglasnosti, uključujući informacije koje su propisane zakonom kojim se uređuje sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma, a koju prikupljaju obveznici toga zakona.
(2) Podnositelj zahtjeva za stjecanje kvalificiranog udjela dužan je dostaviti zatražene informacije i dokumentaciju u roku koji odredi Hrvatska narodna banka, a koji ne može biti duži od 20 radnih dana te u tom roku ne teče rok iz članka 34. stavka 6. ovoga Zakona,
(3) Hrvatska narodna banka može naknadno zatražiti dopunu ili pojašnjenje dostavljenih informacija, ali takav zahtjev ne može produžiti rok iz članka 34. stavka 6. ovoga Zakona.
(4) O zaprimanju zatražene informacije i dokumentacije iz stavka 1. ovoga članka Hrvatska narodna banka izdat će pisanu potvrdu.
(5) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, Hrvatska narodna banka može odrediti rok za dostavu informacija i dokumentacije do 30 radnih dana u sljedećim slučajevima:
1. kada stjecatelj kvalificiranog udjela ima prebivalište ili sjedište u trećoj zemlji, odnosno kada podliježe propisima treće zemlje ili
2. kada stjecatelj kvalificiranog udjela, fizička ili pravna osoba, nije subjekt supervizije odnosno nadzora prema odredbama ovoga Zakona, zakona kojim se uređuje tržište kapitala, zakona kojim se uređuje osiguranje imovine i osoba i zakona kojim se uređuju otvoreni investicijski fondovi s javnom ponudom odnosno propisa države članice u kojoj je njezino prebivalište ili sjedište kojima se prenose Direktiva 2009/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o usklađivanju zakona i drugih propisa u odnosu na subjekte za zajednička ulaganja u prenosive vrijednosne papire (UCITS) (SL L 302, 17. 11. 2009.), Direktiva 2009/138/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2009. o osnivanju i obavljanju djelatnosti osiguranja i reosiguranja (Solventnost II) (Tekst značajan za EGP) (SL L 335, 17. 12. 2009.) ili Direktiva 2004/39/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. travnja 2004. o tržištima financijskih instrumenata te o izmjeni direktiva Vijeća 85/611/EEZ i 93/6/EEZ i Direktive 2000/12/EZ Europskog parlamenta i Vijeća te stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 93/22/EEZ (SL L 145, 30. 4. 2004.).
(6) Hrvatska narodna banka obavještava Europsku središnju banku ako je privremeno prestao teći rok za odlučivanje, u skladu s ovim člankom. Hrvatska narodna banka će dodatne zaprimljene informacije proslijediti Europskoj središnjoj banci najkasnije pet radnih dana nakon što ih je zaprimila od podnositelja zahtjeva.
Odlučivanje o prethodnoj suglasnosti za stjecanje kvalificiranog udjela
Članak 36.
(1) U svrhu osiguranja dobrog i razboritog upravljanja kreditnom institucijom te s obzirom na utjecaj stjecatelja na kreditnu instituciju u kojoj se stječe kvalificirani udjel, pri odlučivanju o izdavanju prethodne suglasnosti za stjecanje kvalificiranog udjela procjenjuje se primjerenost i financijsko stanje stjecatelja kvalificiranog udjela prema sljedećim kriterijima:
1. ugledu stjecatelja
2. ugledu, odgovarajućim stručnim znanjima, sposobnostima i iskustvu osoba koje stjecatelj namjerava predložiti na funkcije članova uprave odnosno predsjednika uprave kreditne institucije u skladu s člankom 44. i člankom 46. ovoga Zakona
3. financijskom stanju stjecatelja, posebno u odnosu na vrstu poslova koje obavlja kreditna institucija u kojoj se stječe kvalificirani udio
4. mogućnostima kreditne institucije da se pridržava, odnosno nastavi pridržavati odredbi ovoga Zakona i Uredbe (EU) br. 575/2013 i kada je primjenjivo ostalih propisa Europske unije, propisa kojima se uređuje poslovanje financijskih konglomerata i propisa kojima se uređuje poslovanje institucija za elektronički novac, a posebno prema tome ima li grupa čijim će članom postati kreditna institucija strukturu koja omogućava provođenje djelotvorne supervizije, djelotvornu razmjenu informacija među nadležnim nadzornim tijelima i određivanje podjele odgovornosti među nadležnim tijelima te
5. prema tome postoje li opravdani razlozi za sumnju, u skladu s propisima o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma, da je u vezi s predmetnim stjecanjem provedeno, da se u vezi s predmetnim stjecanjem provodi ili se pokušava provesti pranje novca ili financiranje terorizma, ili da predmetno stjecanje može povećati rizik od provođenja pranja novca ili financiranja terorizma.
(2) Pri provođenju procjene ugleda stjecatelja Hrvatska narodna banka može uzeti u obzir ugled svih dioničara ili imatelja udjela stjecatelja koji je pravna osoba, člana uprave stjecatelja koji je pravna osoba, pravne osobe nad kojom stjecatelj ima kontrolu, pravne osobe u kojoj vodi ili je u posljednjih deset godina vodio poslove ili nad kojima ima ili je u posljednjih deset godina imao kontrolu stjecatelj koji je fizička osoba i osoba povezanih sa stjecateljem.
(3) Pri procjeni zahtjeva za stjecanje kvalificiranog udjela neće se postavljati prethodni uvjeti u vezi s visinom udjela koje stjecatelj namjerava steći niti će se procjenjivati zahtjev za stjecanje kvalificiranog udjela s osnova ekonomskih potreba tržišta.
(4) Hrvatska narodna banka savjetovat će se s nadležnim nadzornim tijelom za provedbu nadzor u području sprječavanjem pranja novca i financiranja terorizma u svrhu provjere kriterija iz stavka 1. točke 5. ovoga članka.
(5) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ako posredni imatelj kvalificiranog udjela podnosi zahtjev za neposredno stjecanje kvalificiranog udjela, pri procjeni primjerenosti i financijskog stanja tog stjecatelja, ovisno o okolnostima, procjena se može provesti samo u odnosu na promjene koje su nastupile u vremenu od prethodno izvršene procjene za stjecanje posrednog kvalificiranog udjela.
(6) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ako je kod osoba koje zajednički djeluju za neke od tih osoba prethodno izvršena procjena primjerenosti i financijskog stanja stjecatelja kvalificiranog udjela, za te osobe, ovisno o okolnostima, procjena se može provesti samo u odnosu na promjene koje su nastupile u vremenu od prethodno izvršene procjene za stjecanje kvalificiranog udjela.
(7) Hrvatska narodna banka odlučuje o izdavanju prethodne suglasnosti za stjecanje kvalificiranog udjela u kreditnoj instituciji u sanaciji, pri čemu se na odgovarajući način primjenjuju odredbe ove glave.
(8) Smatra se da osoba koja je pravomoćno osuđena za kaznena djela iz članka 33. stavka 2. ovoga Zakona nema dobar ugled.
(9) Pri provođenju procjene ugleda stjecatelja Hrvatska narodna banka provjeriti će je li stjecatelj suradnik osobe koja je pravomoćno osuđena za kaznena djela koja se gone po službenoj dužnosti te će to uzeti u obzir pri procjeni njegovog ugleda.
(10) Hrvatska narodna banka podzakonskim propisom detaljnije uređuje:
– kriterije na temelju kojih procjenjuje primjerenost i financijsko stanje stjecatelja kvalificiranog udjela
– okolnosti na temelju kojih se procjenjuje postojanje značajnog utjecaja
– način utvrđivanja visine udjela posrednog stjecatelja i
– informacije i dokumentaciju koja se prilaže zahtjevu za izdavanje suglasnosti za stjecanje kvalificiranog udjela.
Razlog za odbijanje zahtjeva za stjecanje kvalificiranog udjela
Članak 37.
(1) Zahtjev za stjecanje kvalificiranog udjela odbit će se ako se na temelju kriterija iz članka 36. ovoga Zakona ocijeni da primjerenost ili financijsko stanje stjecatelja kvalificiranog udjela nisu odgovarajući u smislu osiguranja dobrog i razboritog upravljanja kreditnom institucijom u kojoj se stječe kvalificirani udio.
(2) Pri odlučivanju o zahtjevu za stjecanje kvalificiranog udjela uzima se u obzir negativno mišljenje koje je u pisanom obliku izdalo nadležno nadzorno tijelo za provedbu nadzora nad sprječavanjem pranja novca i financiranja terorizma u odnosu na kriterij iz članka 36. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona i koje je zaprimljeno u roku od 30 radnih dana od dana kada je zatraženo mišljenje.
(3) Negativno mišljenje iz stavka 2. ovoga članka može biti osnova za odbijanje zahtjeva za stjecanje kvalificiranog udjela.
(4) Zahtjev za stjecanje kvalificiranog udjela može se odbiti ako predloženi stjecatelj kvalificiranog udjela ima prebivalište ili sjedište u trećoj zemlji koja je označena kao treća zemlja visokog rizika koja ima strateške nedostatke u sustavu sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma u skladu s propisom kojima se uređuje sprječavanje pranja novca i financiranje terorizma ili u trećoj zemlji koja je podložna mjerama ograničavanja Europske unije, te je procijenjeno da to utječe na sposobnost predloženog stjecatelja da uspostavi politike i postupke koji su usklađeni sa sustavom sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma.
Ukidanje suglasnosti za stjecanje kvalificiranog udjela
Članak 38.
Hrvatska narodna banka može ukinuti suglasnost za stjecanje kvalificiranog udjela:
1. ako imatelj kvalificiranog udjela krši svoje obveze iz glave XI. 8. ovoga Zakona, odnosno ako ne postupi u skladu s rješenjem Hrvatske narodne banke ili tijela druge države članice nadležnog za superviziju na konsolidiranoj osnovi kojim mu se nalaže uklanjanje nedostataka
2. ako je kvalificirani imatelj dobio suglasnost davanjem neistinitih ili netočnih podataka
3. ako više nisu ispunjeni kriteriji iz članka 36. ovoga Zakona o primjerenosti i financijskom stanju stjecatelja kvalificiranog udjela ili
4. ako se kvalificirani imatelj koristi svojim utjecajem protivno dobrom i razboritom upravljanju kreditnom institucijom ili ne postupa s pozornošću urednog i savjesnog gospodarstvenika.
Privremena zabrana ostvarivanja prava glasa kvalificiranog imatelja
Članak 39.
(1) Hrvatska narodna banka može privremeno zabraniti kvalificiranom imatelju ostvarivanje prava glasa na glavnoj skupštini ako postoji vjerojatnost da će se svojim utjecajem koristiti protivno dobrom i razboritom upravljanju kreditnom institucijom ili da neće postupati s pozornošću urednog i savjesnog gospodarstvenika.
(2) Hrvatska narodna banka će privremeno zabraniti kvalificiranom imatelju ostvarivanje prava glasa na glavnoj skupštini ako:
– je kvalificiranom imatelju ukinuta suglasnost za stjecanje kvalificiranog udjela ili
– je stekao dionice u suprotnosti s člankom 31. stavcima 1. do 4. ili 15. do 17. ovoga Zakona.
(3) Privremena zabrana iz stavaka 1. i 2. ovoga članka ne može trajati duže od 12 mjeseci, a može se ponoviti ako i nadalje postoje uvjeti iz stavka 1. ovoga članka
(4) Odluke iz stavaka 1. i 2. ovoga članka dostavljaju se kvalificiranom imatelju, kreditnoj instituciji, Središnjem klirinškom depozitarnom društvu i sudskom registru radi upisa zabilježbe zabrane ostvarivanja prava glasa iz tih dionica.
(5) Od izvršnosti odluke iz stavaka 1. i 2. ovoga članka kvalificirani imatelj ne može ostvarivati pravo glasa, ni iz jedne dionice, a kvorum za valjano odlučivanje i potrebna većina za donošenje odluka glavne skupštine računaju se u odnosu na temeljni kapital umanjen za iznos dionica na temelju kojih stjecatelj ne može ostvarivati pravo glasa.
(6) Kreditna institucija dužna je osigurati da imatelj iz stavka 1. ovoga članka ne ostvaruje pravo glasa ni iz jedne dionice za koju je privremeno zabranjeno ostvarivanje prava glasa.
Prestanak važenja suglasnosti za stjecanje kvalificiranog udjela
Članak 40.
(1) Ako stjecatelj kvalificiranog udjela u roku iz članka 31. stavaka 5. ili 6. ovoga Zakona ne stekne dionice kreditne institucije na temelju kojih bi dosegnuo najmanje 10% udjela u kapitalu odnosno glasačkim pravima kreditne institucije ili ako ne ostvari značajan utjecaj, suglasnost prestaje važiti u cijelosti.
(2) Ako kvalificirani imatelj u roku iz članka 31. stavaka 5. ili 6. ovoga Zakona stekne najmanje 10% udjela u kapitalu odnosno glasačkim pravima u kreditnoj instituciji, a u cijelosti ne stekne udio za koji je izdana suglasnost, suglasnost vrijedi samo u dijelu do postotka iz članka 31. stavka 3. ovoga Zakona koji je imatelj ostvario, a prestaje važiti u preostalom dijelu za koji je dobio suglasnost.
(3) Hrvatska narodna banka će u slučajevima iz ovoga članka izdati rješenje kojim utvrđuje udio za koji stjecatelj ima suglasnost.
VI. UPRAVA I NADZORNI ODBOR KREDITNE INSTITUCIJE
Uprava i nadzorni odbor kreditne institucije
Članak 41.
(1) Kreditna institucija mora imati upravu i nadzorni odbor.
(2) Članovi uprave moraju zajedno imati stručna znanja, sposobnosti i iskustvo potrebne za neovisno i samostalno vođenje poslova kreditne institucije, a posebice za razumijevanje poslova i pripadajućih rizika kreditne institucije kojima je kreditna institucija izložena kao i njihovim učincima u kratkoročnom, srednjoročnom i dugoročnom razdoblju uzimajući u obzir okolišne, društvene i upravljačke čimbenike.
(3) Članovi nadzornog odbora moraju zajedno imati stručna znanja, sposobnosti i iskustvo potrebne za neovisno i samostalno nadziranje poslova kreditne institucije, a posebice za razumijevanje poslova i pripadajućih rizika kreditne institucije kojima je kreditna institucija izložena kao i njihovim učincima u kratkoročnom, srednjoročnom i dugoročnom razdoblju, uzimajući u obzir okolišne, društvene i upravljačke čimbenike.
(4). Kreditna institucija dužna je osigurati da cjelokupan sastav uprave i nadzornog odbora bude dovoljno raznolik kako bi, između ostalog, odrazio odgovarajuće širok raspon iskustava.
(5) Kreditna institucija dužna je bez odgađanja, a najkasnije u roku od tri radna dana, obavijestiti Hrvatsku narodnu banku o prestanku mandata člana uprave i nadzornog odbora te navesti razloge za prestanak mandata.
Uprava kreditne institucije
Članak 42.
(1) Uprava kreditne institucije mora imati najmanje dva člana koji vode poslove i zastupaju kreditnu instituciju, a jedan od članova uprave mora biti imenovan za predsjednika uprave.
(2) Uprava je dužna voditi poslove kreditne institucije s područja Republike Hrvatske.
(3) Ako statutom kreditne institucije nije drukčije određeno, članovi uprave vode poslove i zastupaju kreditnu instituciju zajedno.
(4) Uprava kreditne institucije može ovlastiti prokurista (jednoga ili više njih) za zastupanje kreditne institucije, odnosno sklapanje ugovora i poduzimanje pravnih radnji u ime i za račun kreditne institucije koje proizlaze iz usluga za koje je kreditna institucija dobila odobrenje, ali samo zajedno s barem jednim članom uprave kreditne institucije.
(5) Uprava kreditne institucije dužna je pri upisu prokurista u sudski registar upisati i ograničenje prokure.
(6) Najmanje jedan član uprave kreditne institucije mora poznavati hrvatski jezik tečno u govoru i pismu.
Radni odnos članova uprave
Članak 43.
(1) Članovi uprave kreditne institucije moraju obavljati poslove upravljanja kreditnom institucijom u punom radnom vremenu i biti u radnom odnosu s kreditnom institucijom.
(2) Ugovori na temelju kojih su članovi uprave u radnom odnosu s kreditnom institucijom moraju sadržavati odredbu kojom je ugovoreno da takvi ugovori prestaju imenovanjem zamjenskog člana uprave koji zamjenjuje tog člana uprave, uvođenjem posebne uprave, uvođenjem sanacijske uprave ili imenovanjem likvidatora.
(3) Kreditna institucija članu uprave kojem radni odnos prestane temeljem ugovorne odredbe iz stavka 2. ovoga članka ne smije isplatiti otpremninu i varijabilne primitke te su ugovorene odredbe o takvom pravu na isplatu ništetne.
(4) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, zamjenski član uprave i posebna uprava ne moraju biti u radnom odnosu s kreditnom institucijom.
Uvjeti za članstvo u upravi kreditne institucije
Članak 44.
(1) Član uprave kreditne institucije može biti osoba koja u svakom trenutku ispunjava sljedeće uvjete:
– ima dobar ugled, poštenje i savjesnost
– ima odgovarajuća stručna znanja, sposobnost i iskustvo potrebne za vođenje poslova kreditne institucije, a koja zajedno s ostalim članovima uprave ispunjava zahtjeve iz članka 41. stavaka 2. i 4. ovoga Zakona
– sposobna je iskazati neovisno mišljenje radi djelotvorne procjene i preispitivanja odluka uprave odnosno kod koje ne postoji sukob interesa kojim se ne može upravljati na način koji osigurava neovisnost mišljenja
– ispunjava uvjete za člana uprave prema odredbama zakona kojim se uređuju trgovačka društva i
– može posvetiti dovoljno vremena ispunjavanju obveza iz svoje nadležnosti.
(2) Kreditna institucija dužna je osigurati da članovi uprave u trenutku podnošenja zahtjeva iz članka 45. i 46 ovoga Zakona i u svakom trenutku ispunjavaju uvjete za članstvo u upravi iz stavka 1. ovoga članka, te periodično provoditi procjenu njihove primjerenosti.
(3) Ako kreditna institucija na temelju provedene procjene primjerenosti zaključi da član uprave ne ispunjava uvjete iz stavka 1. ovoga članka, kreditna institucija je dužna:
1. pravodobno razriješiti dužnosti tog člana uprave ili
2. pravodobno poduzeti dodatne korektivne mjere potrebne kako bi se osiguralo da taj član uprave ispuni uvjete iz stavka 1. ovoga članka.
(4) Kreditna institucija dužna je čim sazna nove činjenice ili druge okolnosti koje bi mogle utjecati na primjerenost članova uprave, provesti ponovnu procjenu ispunjenja uvjeta iz stavka 1. ovoga članka, te o rezultatima te procjene bez odgode obavijestiti Hrvatsku narodnu banku.
(5) Hrvatska narodna banka provjerava ispunjavaju li članovi uprave u svakom trenutku uvjete za članstvo u upravi iz stavka 1. ovoga članka, te čim sazna da su se relevantne informacije o primjerenosti članova uprave promijenile i da bi ta promjena mogla utjecati na primjerenost članova uprave, Hrvatska narodna banka provesti će ponovnu procjenu ispunjavanja uvjeta iz stavka 1. ovoga članka.
(6) Uprava kreditne institucije uz prethodnu suglasnost nadzornog odbora dužna je donijeti primjerenu politiku za izbor i procjenu ispunjenja uvjeta za pojedinačne članove uprave u skladu s podzakonskim propisom donesenim na temelju stavka 9. ovoga članka, kao i za sve članove uprave zajedno, te osigurati provedbu te politike.
(7) Smatra se da osoba, za koju je podnesen zahtjev za izdavanje suglasnosti za obavljanje funkcije člana uprave (u daljnjem tekstu: zahtjev za obavljanje funkcije člana uprave) a za koju je utvrđeno koja je pravomoćno osuđena za kaznena djela iz članka 33. stavka 2. ovoga Zakona, nema dobar ugled.
(8) Pri provođenju procjene dobrog ugleda osobe za koju je podnesen zahtjev za obavljanje funkcije člana uprave Hrvatska narodna banka provjeriti će je li ta osoba suradnik osobe koja je pravomoćno osuđena za kaznena djela koja se gone po službenoj dužnosti te će to uzeti u obzir pri procjeni dobrog ugleda te osobe.
(9) Hrvatska narodna banka podzakonskim propisom detaljnije uređuje:
– uvjete iz stavka 1. ovoga članka za članstvo u upravi, uključujući i kriterije za utvrđivanje postoje li opravdani razlozi za sumnju da se pranje novca odnosno financiranje terorizma u skladu s propisima kojima se uređuje pranje novca i financiranje terorizma obavlja ili da je obavljeno ili da je bilo pokušano ili ako za to postoji povećani rizik u vezi s kreditnom institucijom u kojoj je ta osoba predložena za članstvo u upravi
– postupak za izdavanje prethodne suglasnosti i naknadnih procjena uvjeta iz stavka 1. ovoga članka
– informacije i dokumentaciju koja se prilaže zahtjevu za izdavanje prethodne suglasnosti za imenovanje predsjednika odnosno člana uprave
– sadržaj politike iz stavka 6. ovoga članka i dinamiku procjene ispunjenja uvjeta za članove uprave
– uvjete pod kojima Hrvatska narodna banka može produžiti rok za odlučivanje o zahtjevu
– zahtjeve u vezi s promicanjem raznolikosti uprave i
– zahtjeve u vezi s provođenjem uvodne i kontinuirane edukacije predsjednika odnosno člana uprave .
Prethodna suglasnost za obavljanje funkcije člana uprave kreditne institucije
Članak 45.
(1) Članom uprave kreditne institucije može biti imenovana samo osoba koja je dobila prethodnu suglasnost Hrvatske narodne banke za obavljanje funkcije člana uprave.
(2) Zahtjev za izdavanje prethodne suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka podnosi nadzorni odbor kreditne institucije za mandat koji ne može biti duži od pet godina.
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ako člana uprave kreditne institucije imenuje nadležni sud u skladu s odredbama zakona kojim se uređuju trgovačka društva, njegov mandat ne može trajati duže od šest mjeseci, ali i u tom slučaju osoba koja se imenuje mora ispunjavati uvjete iz članka 44. ovoga Zakona.
(4) U postupku imenovanja člana uprave iz stavka 3. ovoga članka nadležni sud je dužan prije imenovanja zatražiti Hrvatsku narodnu banku raspoložive i dostupne podatke o osobi čije imenovanje je predloženo.
(5) Hrvatska narodna banka je dužna na poziv suda dostaviti sve podatke kojima raspolaže, a sud ih je dužan uzeti u obzir kod odlučivanja o imenovanju iz stavka 3. ovoga članka.
(6) Zahtjevu iz stavka 2. ovoga članka potrebno je priložiti informacije i dokumentaciju propisane podzakonskim propisom donesenim na temelju članka 44. stavka 9. ovoga Zakona.
(7) Hrvatska narodna banka ovlaštena je od ministarstva nadležnog za pravosuđe na temelju obrazloženog zahtjeva pribaviti podatke o pravomoćnoj osuđivanosti osobe za koje je podnesen zahtjev za obavljanje funkcije člana uprave za kaznena djela i prekršaje u Republici Hrvatskoj, kao i za kaznena djela i prekršaje u državi članici, iz:
– kaznene evidencije ili iz Europskog informacijskog sustava kaznenih evidencija (ECRIS) u skladu sa propisom kojim se uređuju pravne posljedice osude, kaznena evidencija i rehabilitacija, i to za kaznena djela iz članka 33. stavka 2. ovoga Zakona
– prekršajne evidencije.
(8) U postupku odlučivanja o zahtjevu za obavljanje funkcije člana uprave Hrvatska narodna banka provjerit će podatke o izrečenim sankcijama u evidenciji Europskog nadzornog tijela za bankarstvo i drugim evidencijama europskih tijela kojima ima pristup.
(9) U postupku odlučivanja o zahtjevu za obavljanje funkcije člana uprave Hrvatska narodna banka može zatražiti od osobe za koju je podnesen zahtjev prezentaciju o vođenju poslova kreditne institucije koja se odnosi na poslove iz njegove nadležnosti, može zatražiti dodatne informacije ili dokumentaciju i s kandidatom obaviti intervju ili saslušanje.
(10) U postupku odlučivanja o zahtjevu za obavljanje funkcije člana uprave Hrvatska narodna banka izdaje prethodnu suglasnost iz stavka 1. ovoga članka na rok predloženog trajanja mandata a iznimno, Hrvatska narodna banka može, ako ocijeni da je to opravdano, izdati prethodnu suglasnost na rok koji je kraći od zahtijevanog trajanja mandata.
(11) U postupku odlučivanja o zahtjevu za obavljanje funkcije člana uprave Hrvatska narodna banka može zatražiti od tijela nadležnog za nadzor nad sprječavanjem pranja novca u skladu sa propisom kojim se uređuje sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma da u okviru svojih provjera i na temelju procjene rizika pregleda relevantne informacije i dokumentaciju o osobi za koju je podnesen zahtjev, a Hrvatska narodna banka može i zatražiti pristup središnjoj bazi podataka za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma iz Uredbe (EU) 2024/1620 o osnivanju Tijela za sprečavanje pranja novca i borbu protiv financiranja terorizma i izmjeni uredaba (EU) br. 1093/2010, (EU) br. 1094/2010 i (EU) br. 1095/2010 (Tekst značajan za EGP) (SL C 19. 6. 2024.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 2024/1620).
(12) Hrvatska narodna banka odbit će zahtjev za obavljanje funkcije člana uprave ako ocijeni da osoba za koju je podnesen zahtjev ne ispunjava uvjete iz članka 44. ovoga Zakona.
(13) Ako su kod osobe za koju je podnesen zahtjev za obavljanje funkcije člana uprave utvrđeni određeni nedostaci u ispunjavanju uvjeta koje je potrebno ukloniti, a ti nedostaci nisu toliko značajni da bi doveli do odbijanja zahtjeva za obavljanje funkcije člana uprave ili postoji potreba za dodatnim unaprjeđenjem, Hrvatska narodna banka može, izdati prethodnu suglasnost za obavljanje funkcije člana uprave i pri tome odlučiti o jednom ili više od sljedećeg:
– izdati prethodnu suglasnost na mandat koji je kraći od zahtijevanog
– izdati prethodnu suglasnost uz ispunjenje uvjeta
– naložiti namet ili dužnost i
– izdati preporuku.
(14) Član uprave kreditne institucije dužan je, prije nego što bude imenovan na tu funkciju u drugoj kreditnoj instituciji ponovo dobiti prethodnu suglasnost za obavljanje funkcije člana uprave Hrvatske narodne banke, a stavci 2. i 6. do 13. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju na suglasnost iz ovoga stavka.
(15) Član uprave kojeg nadzorni odbor želi ponovo imenovati dužan je ponovo proći postupak za izdavanje prethodne suglasnosti za obavljanje funkcije člana uprave.
(16) Nadzorni odbor kreditne institucije dužan je podnijeti zahtjev za izdavanje prethodne suglasnosti za obavljanje funkcije člana uprave iz stavka 2. odnosno stavaka 14. ili 15. ovoga članka najmanje četiri mjeseca prije planiranog imenovanja pojedinog člana uprave.
(17) Kada uprava nije u punom sastavu ili kada članovi uprave ne mogu obavljati svoju funkciju, nadzorni odbor kreditne institucije može, bez prethodne suglasnosti Hrvatske narodne banke, jednokratno imenovati svoje članove za zamjenike članova uprave, i to najviše na rok od šest mjeseci.
Prethodna suglasnost za obavljanje funkcije predsjednika uprave kreditne institucije
Članak 46.
(1) Predsjednikom uprave kreditne institucije može biti imenovana samo osoba koja je dobila prethodnu suglasnost Hrvatske narodne banke za obavljanje funkcije predsjednika uprave.
(2) Na davanje prethodne suglasnosti za obavljanje funkcije predsjednika uprave na odgovarajući način primjenjuju se članci 44. i 45. ovoga Zakona.
(3) U postupku odlučivanja o davanju prethodne suglasnosti za obavljanje funkcije predsjednika uprave Hrvatska narodna banka može zatražiti od osobe za koju je podnesen zahtjev prezentaciju o vođenju poslova kreditne institucije u cijelosti.
Ukidanje suglasnosti za obavljanje funkcije predsjednika, odnosno člana uprave kreditne institucije
Članak 47.
(1) Hrvatska narodna banka ukinut će rješenje kojim je dana prethodna suglasnost za obavljanje funkcije predsjednika odnosno člana uprave kreditne institucije:
1. ako predsjednik odnosno član uprave krši odredbe o dužnostima uprave iz zakona kojim se uređuju trgovačka društva čija je posljedica opoziv člana uprave
2. ako predsjednik odnosno član uprave više ne ispunjava uvjete za članstvo u upravi kreditne institucije iz članka 44. stavka 1. ovoga Zakona
3. ako osoba za koju je izdana prethodna suglasnost u roku od šest mjeseci od izdavanja suglasnosti ne bude imenovana ili ne stupi na dužnost na koju se suglasnost odnosi ili
4. ako se u slučaju provedene obnove postupka utvrdi da je prethodna suglasnost za obavljanje funkcije predsjednika ili člana uprave donesena na temelju neistinitih ili netočnih podataka ili izjava bitnih za donošenje te suglasnosti.
(2) Hrvatska narodna banka može ukinuti rješenje kojim je dana prethodna suglasnost za obavljanje funkcije predsjednika odnosno člana uprave kreditne institucije:
1. ako predsjednik odnosno član uprave nije osigurao provođenje ili nije proveo supervizorske mjere koje je naložila Hrvatska narodna banka ili Europska središnja banka
2. ako je predsjednik odnosno član uprave teže prekršio dužnosti člana uprave iz članaka 183., 187. ili 188. ovoga Zakona
3. ako je predsjednik odnosno član uprave prekršio dužnosti člana uprave iz članka 189. ovoga Zakona
4. ako se kreditna institucija koja je dobila odobrenje za interni model ne pridržava tog odobrenja te
5. ako nastupe uvjeti za izricanje mjera rane intervenciju u skladu s člankom 271. ovoga Zakona.
(3) Prethodna suglasnost za obavljanje funkcije predsjednika odnosno člana uprave kreditne institucije prestaje:
1. ako predsjedniku ili članu uprave prestane dužnost na koju se suglasnost odnosi, i to s danom prestanka dužnosti
2. ako predsjedniku ili članu uprave istekne ugovor o radu u kreditnoj instituciji, i to s danom isteka ugovora
3. ako je kreditnoj instituciji ukinuto ili prestalo važiti odobrenje za rad, i to s danom ukidanja odnosno prestanka.
(4) Smatrat će se da je predsjednik odnosno član uprave teže prekršio obveze iz članka 183., 187. ili 188. ovoga Zakona ako je zbog tog kršenja bila ugrožena likvidnost ili solventnost kreditne institucije.
(5) Radi provođenja postupka iz stavaka 1. i 2. ovoga članka Hrvatska narodna banka ovlaštena je od predsjednika odnosno člana uprave zatražiti informacije potrebne kako bi se provjerilo, u opsegu i na način koji omogućuje tu provjeru, postoje li činjenice i okolnosti iz stavaka 1. i 2. ovoga članka.
(6) Ako Hrvatska narodna banka ukine prethodnu suglasnost za obavljanje funkcije predsjednika odnosno člana uprave, nadzorni odbor kreditne institucije dužan je bez odgode, a najkasnije u roku od trideset dana, donijeti odluku o opozivu imenovanja predsjednika odnosno člana uprave.
Članovi nadzornog odbora
Članak 48.
(1) Član nadzornog odbora kreditne institucije može biti osoba koja, u svakom trenutku, ispunjava sljedeće uvjete:
– ima dobar ugled, poštenje i savjesnost
– ima odgovarajuća stručna znanja, sposobnost i iskustvo potrebne za ispunjavanje obveza iz svoje nadležnosti, a koja zajedno s ostalim članovima nadzornog odbora ispunjava zahtjeve iz članka 41. stavaka 3. i 4. ovoga Zakona
– sposobna je iskazati neovisno mišljenje radi djelotvorne procjene i po potrebi preispitivanja odluka uprave te učinkovitog nadzora nad donošenja odluka uprave odnosno kod koje ne postoji sukob interesa kojim se ne može upravljati na način koji osigurava neovisnost mišljenja
– može posvetiti dovoljno vremena ispunjavanju obveza iz svoje nadležnosti i
– može biti član nadzornog odbora prema odredbama zakona kojim se uređuju trgovačka društva.
(2) Kreditna institucija dužna je osigurati da članovi nadzornog odbora trenutku podnošenja zahtjeva iz članaka 49. i 50. ovoga Zakona i u svakom trenutku ispunjavaju uvjete za članstvo u nadzornom odboru iz stavka 1. ovoga članka, te periodično provoditi procjenu njihove primjerenosti.
(3) Ako kreditna institucija na temelju provedene procjene primjerenosti zaključi da član nadzornog odbora ne ispunjava uvjete iz stavka 1. ovoga članka, kreditna institucija je dužna:
1. pravodobno razriješiti dužnosti tog člana nadzornog odbora ili
2. pravodobno poduzeti dodatne korektivne mjere potrebne kako bi se osiguralo da taj član nadzornog odbora ispuni uvjete iz stavka 1. ovoga članka.
(4) Kreditna institucija je dužna čim sazna nove činjenice ili druge okolnosti koje bi mogle utjecati na primjerenost članova nadzornog odbora provesti ponovnu procjenu ispunjenja uvjeta iz stavka 1. ovoga članka, te o rezultatima te procjene bez odgode obavijestiti Hrvatsku narodnu banku.
(5) Hrvatska narodna banka provjerava ispunjavaju li članovi nadzornog odbora u svakom trenutku uvjete za članstvo u nadzornom odboru iz stavka 1. ovoga članka, te čim sazna da su se relevantne informacije o primjerenosti članova nadzornog odbora promijenile i da bi ta promjena mogla utjecati na primjerenost članova nadzornog odbora, Hrvatska narodna banka provest će ponovnu procjenu ispunjavanja uvjeta iz stavka 1. ovoga članka.
(6) Nadzorni odbor kreditne institucije koja nije mala i jednostavna kreditna institucija i nadzorni odbor kreditne institucije čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište kako je određeno zakonom kojim se uređuje tržište kapitala mora imati dovoljan broj neovisnih članova.
(7) Nadzorni odbor kreditne institucije koja nije obuhvaćena stavkom 6. ovoga članka mora imati najmanje jednog neovisnog člana nadzornog odbora.
(8) Iznimno od stavka 7. ovoga članka, obveza iz tog stavka ne odnosi na kreditnu instituciju koja je društvo kći matične kreditne institucije u EU-u sa sjedištem u RH ili matične kreditne institucije u RH.
(9) Na prijedlog uprave glavna skupština kreditne institucije donosi primjerenu politiku za izbor i procjenu ispunjenja uvjeta za pojedinačne članove nadzornog odbora i sve članove nadzornog odbora zajedno u skladu s podzakonskim propisom donesenim na temelju stavka 11. ovoga članka, te osigurava provedbu te politike.
(10) Smatra se da osoba, za koju je podnesen zahtjev za izdavanje suglasnosti za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora (u daljnjem tekstu: zahtjev za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora) a za koju je utvrđeno da je pravomoćno osuđena za kaznena djela iz članka 33. stavka 2. ovoga Zakona, nema dobar ugled.
(11) Hrvatska narodna banka podzakonskim propisom detaljnije uređuje:
– uvjete iz stavka 1. ovoga članka za članstvo u nadzornom odboru, uključujući uvjete za određivanje neovisnosti člana nadzornog odbora i dovoljnog broja neovisnih članova nadzornog odbora, te kriterije za utvrđivanje postoje li opravdani razlozi za sumnju da se pranje novca odnosno financiranje terorizma u skladu s propisima kojima se uređuje pranje novca obavlja ili da je obavljeno ili da je bilo pokušano ili ako za to postoji povećani rizik u vezi s kreditnom institucijom u kojoj je ta osoba predložena za članstvo u nadzornom odboru
– postupak za izdavanje prethodne suglasnosti i naknadnih procjena uvjeta iz stavka 1. ovoga članka – informacije i dokumentaciju koja se prilaže zahtjevu za izdavanje prethodne suglasnosti za imenovanje člana nadzornog odbora i predsjednika nadzornog odbora
– sadržaj politike iz stavka 9. ovoga članka i dinamiku procjene ispunjenja uvjeta za članove i predsjednika nadzornog odbora
– uvjete pod kojima Hrvatska narodna banka može produžiti rok za odlučivanje o zahtjevu
– zahtjeve u vezi s promicanjem raznolikosti nadzornog odbora i
– zahtjeve u vezi s provođenjem uvodne i kontinuirane edukacije člana nadzornog odbora.
Prethodna suglasnost za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora kreditne institucije
Članak 49.
(1) Članom nadzornog odbora kreditne institucije može biti izabrana, odnosno imenovana samo osoba koja je dobila prethodnu suglasnost Hrvatske narodne banke za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora.
(2) Zahtjev za izdavanje prethodne suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka podnosi kreditna institucija ili osnivači za mandat koji ne može biti duži od četiri godine.
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ako člana nadzornog odbora kreditne institucije imenuje nadležni sud u skladu s odredbama zakona kojim se uređuju trgovačka društva, njegov mandat ne može trajati duže od šest mjeseci, ali i u tom slučaju osoba koja se imenuje mora ispunjavati uvjete iz članka 48. ovoga Zakona.
(4) U postupku imenovanja člana nadzornog odbora iz stavka 3. ovoga članka nadležni sud je dužan prije imenovanja zatražiti Hrvatsku narodnu banku raspoložive i dostupne podatke o osobi čije imenovanje je predloženo.
(5) Hrvatska narodna banka je dužna na poziv suda dostaviti sve podatke kojima raspolaže, a sud ih je dužan uzeti u obzir kod odlučivanja o imenovanju iz stavka 3. ovoga članka.
(6) Zahtjevu iz stavka 2. ovoga članka potrebno je priložiti informacije i dokumentaciju propisane podzakonskim propisom donesenim na temelju članka 48. stavka 11. ovoga Zakona.
(7) Hrvatska narodna banka ovlaštena je od ministarstva nadležnog za pravosuđe na temelju obrazloženog zahtjeva pribaviti podatke o pravomoćnoj osuđivanosti osobe za koje je podnesen zahtjev za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora za kaznena djela i prekršaje u Republici Hrvatskoj, kao i za kaznena djela i prekršaje u državi članici, iz:
– kaznene evidencije ili iz Europskog informacijskog sustava kaznenih evidencija (ECRIS) na temelju obrazloženog zahtjeva u skladu sa propisom kojim se uređuju pravne posljedice osude, kaznena evidencija i rehabilitacija, i to za kaznena djela iz članka 33. stavka 2. ovoga Zakona
– prekršajne evidencije.
(8) U postupku odlučivanja o zahtjevu za izdavanje prethodne suglasnosti za člana nadzornog odbora Hrvatska narodna banka provjerit će podatke o izrečenim sankcijama u evidenciji Europskog nadzornog tijela za bankarstvo i drugim evidencijama europskih tijela kojima ima pristup.
(9) U postupku odlučivanja o zahtjevu za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora Hrvatska narodna banka može zatražiti od osobe za koju je podnesen zahtjev dodatne informacije ili dokumentaciju i s kandidatom obaviti intervju ili saslušanje.
(10) U postupku odlučivanja o zahtjevu za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora Hrvatska narodna banka izdaje prethodnu suglasnost iz stavka 1. ovoga članka na rok predloženog trajanja mandata a iznimno, Hrvatska narodna banka može, ako ocijeni da je to opravdano, izdati prethodnu suglasnost na rok koji je kraći od zahtijevanog trajanja mandata.
(11) Hrvatska narodna banka odbit će zahtjev za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora ako ocijeni da osoba za koju je podnesen zahtjev ne ispunjava uvjete iz članka 48. ovoga Zakona.
(12) Ako su kod osobe za koju je podnesen zahtjev za člana nadzornog odbora utvrđeni određeni nedostaci u ispunjavanju uvjeta koje je potrebno ukloniti, a ti nedostaci nisu toliko značajni da bi doveli do odbijanja zahtjeva za izdavanje prethodne suglasnosti ili postoji potreba za dodatnim unaprjeđenjem Hrvatska narodna banka može, izdati prethodnu suglasnost i pri tome odlučiti o jednom ili više od sljedećeg:
– izdati prethodnu suglasnost na rok koji je kraći od predloženog
– izdati prethodnu suglasnost uz ispunjenje uvjeta
– naložiti namet ili dužnost i
– izdati preporuku.
(13) U postupku odlučivanja o zahtjevu za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora Hrvatska narodna banka može zatražiti od tijela nadležnog za nadzor nad sprječavanjem pranja novca u skladu sa propisom kojim se uređuje sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma da u okviru svojih provjera i na temelju procjene rizika pregleda relevantne informacije i dokumentaciju o osobi za koju je podnesen zahtjev, a Hrvatska narodna banka može zatražiti pristup središnjoj bazi podataka za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma iz Uredbe (EU) 2024/1620.
(14) Član nadzornog odbora dužan je prije nego što bude imenovan na tu funkciju u drugoj kreditnoj instituciji ponovo dobiti prethodnu suglasnost za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora Hrvatske narodne banke, a stavci 2. i 6. do 13. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju na suglasnost iz ovoga stavka.
(15) Osoba koja je već dobila suglasnost za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora i koju glavna skupština želi ponovo izabrati odnosno koju dioničar kojem je statutom predviđeno pravo imenovanja jednog ili više članova nadzornog odbora želi ponovno imenovati dužna je ponovo proći postupak propisan ovim člankom.
(16) Kreditna institucija dužna je podnijeti zahtjev za izdavanje prethodne suglasnosti za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora iz stavka 2. odnosno stavaka 14. i 15. ovoga članka najmanje četiri mjeseca prije planiranog imenovanja pojedinog člana nadzornog odbora.
(17) Odredbe ovoga članka ne odnose se na člana nadzornog odbora kojeg je na funkciju imenovala jedinica lokalne i jedinica područne (regionalne) samouprave u Republici Hrvatskoj, te na člana nadzornog odbora u čijem izboru odnosno imenovanju kreditna institucija nema ovlasti.
(18) Članovi nadzornog odbora iz stavka 17. ovoga članka moraju ispunjavati uvjete iz članka 48. stavka 1. ovoga Zakona.
Prethodna suglasnost za obavljanje funkcije predsjednika nadzornog odbora kreditne institucije
Članak 50.
(1) Jedan od članova nadzornog odbora mora biti imenovan za predsjednika nadzornog odbora, a predsjednikom nadzornog odbora kreditne institucije može biti imenovana samo osoba koja je dobila prethodnu suglasnost Hrvatske narodne banke za obavljanje funkcije predsjednika nadzornog odbora.
(2) Na davanje prethodne suglasnosti za obavljanje funkcije predsjednika nadzornog odbora na odgovarajući način primjenjuju se članci 48. i 49. ovoga Zakona.
Ukidanje suglasnosti za obavljanje funkcije predsjednika i člana nadzornog odbora kreditne institucije
Članak 51.
(1) Hrvatska narodna banka ukinut će rješenje kojim je dana prethodna suglasnost za obavljanje funkcije predsjednika i člana nadzornog odbora kreditne institucije:
1. ako član nadzornog odbora više ne ispunjava uvjete za članstvo u nadzornom odboru kreditne institucije iz članka 48. ovoga Zakona
2. ako osoba za koju je dana prethodna suglasnost u roku od šest mjeseci od izdavanja suglasnosti ne stupi na dužnost na koju se suglasnost odnosi ili
3. ako u slučaju provedene obnove postupka utvrdi da je prethodna suglasnost za obavljanje funkcije predsjednika odnosno člana nadzornog odbora donesena na temelju neistinitih ili netočnih podataka ili izjava bitnih za donošenje te suglasnosti.
(2) Hrvatska narodna banka može ukinuti rješenje kojim je dana prethodna suglasnost za obavljanje funkcije predsjednika odnosno člana nadzornog odbora kreditne institucije
1. ako predsjednik odnosno član nadzornog odbora krši odredbe o dužnostima i odgovornostima nadzornog odbora iz članaka 183., 187., 190. i 191. ovoga Zakona
2. ako nastupe uvjeti za izricanje mjera rane intervencije u skladu s člankom 271. ovoga Zakona.
(3) Prethodna suglasnost za obavljanje funkcije predsjednika odnosno člana nadzornog odbora kreditne institucije prestaje:
1. ako osobi prestane dužnost na koju se suglasnost odnosi, i to s danom prestanka dužnosti
2. ako je kreditnoj instituciji ukinuto ili prestalo važiti odobrenje za rad, i to s danom ukidanja odnosno prestanka odobrenja za rad.
(4) Radi provođenja postupka iz stavaka 1. i 2. ovoga članka Hrvatska narodna banka ovlaštena je od predsjednika odnosno članova nadzornog odbora zatražiti informacije, u opsegu i na način koji omogućuje provjeru, kako bi se provjerilo postoje li činjenice i okolnosti iz stavaka 1. i 2. ovoga članka.
(5) Ako Hrvatska narodna banka ukine prethodnu suglasnost za obavljanje funkcije predsjednika odnosno člana nadzornog odbora, glavna skupština kreditne institucije dužna je bez odgode donijeti odluku o opozivu imenovanja člana nadzornog odbora.
VII. NOSITELJI KLJUČNIH FUNKCIJA
Nositelji ključnih funkcija
Članak 52.
(1) Kreditna institucija dužna je identificirati ključne funkcije u kreditnoj instituciji.
(2) Nositelj ključne funkcije u kreditnoj instituciji može biti osoba koja u svakom trenutku ispunjava sljedeće uvjete:
1. ima dobar ugled, poštenje i savjesnost i
2. ima odgovarajuća stručna znanja, sposobnost i iskustvo potrebno za kvalitetno obavljanje svojih dužnosti.
(3) Kreditna institucija dužna je osigurati da nositelj ključne funkcije u svakom trenutku ispunjava uvjete iz stavka 2. ovoga članka, procijeniti primjerenost nositelja ključnih funkcija prije njegova preuzimanja dužnosti, te periodično provoditi procjenu njegove primjerenosti.
(4) Ako kreditna institucija na temelju provedene procjene primjerenosti zaključi da osoba ne ispunjava uvjete iz stavka 2. ovoga članka, kreditna institucija:
1. ne smije imenovati tu osobu nositeljem ključne funkcije, ako je procjena primjerenosti dovršena prije nego što osoba preuzme dužnost,
2. je dužna pravodobno razriješiti tu osobu dužnosti nositelja ključne funkcije ili
3. je dužna pravodobno poduzeti dodatne mjere potrebne kako bi se osiguralo da nositelj ključne funkcije bude ili postane primjeren.
(5) Kreditna institucija dužna je poduzeti sve potrebne mjere kako bi osigurala da se dužnost nositelja ključnih funkcija odgovarajuće izvršava, uključujući zamjenu nositelja ključnih funkcija ako ta osoba prestane ispunjavati uvjete primjerenosti.
(6) Uprava kreditne institucije dužna je donijeti primjerenu politiku za izbor i procjenu primjerenosti nositelja ključnih funkcija u kreditnoj instituciji u skladu s podzakonskim propisom donesenim na temelju stavka 8. ovoga članka, te osigurati provedbu te politike.
(7) Smatra se da osoba za koju se procjenjuje primjerenost u skladu s ovim člankom, a za koju je utvrđeno da je pravomoćno osuđena za kaznena djela iz članka 33. stavka 2. ovoga Zakona, nema dobar ugled.
(8) Hrvatska narodna banka podzakonskim propisom detaljnije uređuje:
– uvjete iz stavka 2. ovoga članka
– sadržaj politike za iz stavka 6. ovoga članka
– dinamiku procjene ispunjenja uvjeta za nositelje ključnih funkcija
– informacije i dokumentaciju koja se prilažu procjeni primjerenosti i dostavljaju Hrvatskoj narodnoj banci, a kojima se dokazuje ispunjavanje uvjeta iz stavka 2. ovoga članka za subjekte iz članka 53. stavka 1. ovoga Zakona.
Imenovanje na funkciju voditelja internih kontrolnih funkcija i glavnog financijskog direktora
Članak 53.
(1) U roku od tri radna dana nakon imenovanja voditelja interne kontrolne funkcije i glavnog financijskog direktora sljedeći subjekti dužni su Hrvatskoj narodnoj banci dostaviti procjenu primjerenosti zajedno s informacijama i dokumentacijom kojima dokazuju ispunjavanje uvjeta za njihovo imenovanje iz članka 52. stavka 2. ovoga Zakona:
– matična kreditna institucija u EU sa sjedištem u RH koja se smatra velikom kreditnom institucijom
– matična kreditna institucija u RH koja se smatra velikom kreditnom institucijom
– samostalna kreditna institucija u Europskoj uniji sa sjedištem u RH koje se smatra velikom kreditnom institucijom
– veliko društvo kći
– matični financijski holding u RH, matični mješoviti financijski holding u RH, matični financijski holding u EU sa sjedištem u RH i matični mješoviti financijski holding u EU sa sjedištem u RH koji unutar grupe ima veliku kreditnu instituciju, osim onih kojima je odobreno izuzeće temeljem članka 88. ovoga Zakona.
(2) Hrvatska narodna banka ovlaštena je podatke o pravomoćnoj osuđivanosti osobe za koje je subjekt iz stavka 1. dostavio procjenu primjerenosti i ostale informacije i dokumentaciju u skladu s podzakonskim propisom donesenim na temelju članka 52. stavka 8. ovoga Zakona pribaviti iz:
– kaznene evidencije ili iz Europskog informacijskog sustava kaznenih evidencija (ECRIS) na temelju obrazloženog zahtjeva u skladu sa propisom kojim se uređuju pravne posljedice osude, kaznena evidencija i rehabilitacija, i to za kaznena djela iz članka 33. stavka 2. ovoga Zakona
– prekršajne evidencije.
(3) Pri procjeni ispunjava li voditelj internih kontrolnih funkcija i glavni financijski direktor uvjet iz članka 52. stavka 2. ovoga Zakona, Hrvatska narodna banka provjerit će podatke o izrečenim sankcijama u evidenciji Europskog nadzornog tijela za bankarstvo i drugim evidencijama europskih tijela kojima ima pristup.
(4) Hrvatska narodna banka će na temelju dostavljene procjene primjerenosti te priloženih informacija i dokumentacije, na temelju podataka o pravomoćnoj osuđivanosti iz stavka 2. ovoga članka i ostalih informacija kojima raspolaže procijeniti ispunjava li voditelj interne kontrolne funkcije ili glavni financijski direktor uvjete iz članka 52. stavka 2. ovoga Zakona, te odrediti rok u kojem će izvršiti tu procjenu, a koji se može naknadno produžiti.
(5) Ako Hrvatska narodna banka utvrdi da voditelj interne kontrolne funkcije ili glavni financijski direktor ne ispunjava uvjete iz članka 52. stavka 2. ovoga Zakona može:
– naložiti subjektu iz stavka 1. ovoga članka da razriješi dužnost tog voditelja interne kontrolne funkcije ili glavnog financijskog direktora
– naložiti subjektu iz stavka 1. ovoga članka da pravovremeno poduzme dodatne mjere potrebne kako bi se osiguralo da taj voditelj interne kontrolne funkcije ili glavni financijski direktor postane primjeren.
(6) Prilikom procjene primjerenosti iz stavka 3. ovoga članka Hrvatska narodna banka može zatražiti od tijela nadležnog za nadzor nad sprječavanjem pranja novca u skladu sa propisima kojima se uređuje sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma da u okviru svojih provjera i na temelju procjene rizika pregleda relevantne informacije o osobi za koju provodi procjenu u skladu s ovim člankom, te Hrvatska narodna banka može zatražiti pristup središnjoj bazi podataka za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma iz Uredbe (EU) 2024/1620.
(7) Ako Hrvatska narodna banka procjeni da su uvjeti iz članka 52. stavka 2. ovoga Zakona ispunjeni, o tome će obavijestiti subjekt iz stavka 1. ovoga članka.
(8) Subjekt iz stavka 1. ovoga članka dužan je čim sazna nove činjenice ili druge okolnosti koje bi mogle utjecati na primjerenost voditelja interne kontrolne funkcija i glavnog financijskog direktora, provesti ponovnu procjenu primjerenost i o rezultatima te procjene bez odgode obavijestiti Hrvatsku narodnu banku.
(9) Ako Hrvatska narodna banka, između ostalog i na temelju informacija iz stavka 8. ovoga članka, te dokumentacije koje je subjekt iz stavka 1. ovoga članka dostavio u skladu s podzakonskim propisom donesenim na temelju članka 52. stavka 8. ovoga Zakona, sazna informacije koje mogu utjecati na ocjenu primjerenosti voditelja interne kontrolne funkcije ili glavnog financijskog direktora ponovno će provesti procjenu iz stavka 4. ovoga članka.
(10) Hrvatska narodna banka nije obvezna ponovno procijeniti primjerenost voditelja internih kontrolnih funkcija ili glavnog financijskog direktora pri obnovi ili produljenju njihova mandata, osim ako su nastupile nove okolnosti, činjenice ili događaji koji bi mogli utjecati na ispunjenje uvjeta iz članka 52. stavka 2. ovoga Zakona.
VIII. UPRAVLJAČKO TIJELO I NOSITELJI KLJUČNIH FUNKCIJA FINANCIJSKOG HOLDINGA I MJEŠOVITOG FINANCIJSKOG HOLDINGA U RH
Uvjeti za članstvo u upravljačkom tijelu i nositelje ključnih funkcija financijskog holdinga i mješovitog financijskog holdinga u RH
Članak 54.
(1) Članovi upravljačkog tijela financijskog holdinga ili mješovitog financijskog holdinga, koji nemaju odobrenje u skladu s člankom 87. ovoga Zakona , dužni su imati dobar ugled i posjedovati dostatno znanje, vještine i iskustvo kako je navedeno u članku 44. i članku 48. ovoga Zakona za obavljanje svojih dužnosti, pri čemu se uzima u obzir specifična uloga financijskog holdinga ili mješovitog financijskog holdinga.
(2) Financijski holding ili mješoviti financijski holding iz stavka 1. ovoga članka dužan je:
- osigurati primjerenosti članova svojeg upravljačkog tijela
- Hrvatsku narodnu banku obavijestiti o svakoj promjeni svojih članova upravljačkog tijela, i to u roku od osam dana od dana provođenja promjene, te dostaviti informaciju o ispunjavanju uvjeta iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Financijski holding ili mješoviti financijski holding koji je sukladno glavi X. ovoga Zakona dobio odobrenje Hrvatske narodne banke dužan je na odgovarajući način primjenjivati uvjete za članove upravljačkog tijela propisane člancima 41. do 51. ovoga Zakona, te postupati sukladno tim člancima prilikom podnošenja zahtjeva za izdavanje odobrenja sukladno glavi X. ovoga Zakona, te prije svakog ponovnog imenovanja člana upravljačkog tijela dobiti prethodnu suglasnost.
(4) Financijski holding ili mješoviti financijski holding koji je sukladno glavi X. ovoga Zakona dobio odobrenje Hrvatske narodne banke dužan je na odgovarajući način primjenjivati uvjete za nositelje ključnih funkcija propisane člancima 52. i 53. ovoga Zakona.
IX. SLOBODA PRUŽANJA USLUGA
IX.1. PRUŽANJE UZAJAMNO PRIZNATIH USLUGA IZVAN PODRUČJA REPUBLIKE HRVATSKE KREDITNIH INSTITUCIJA SA SJEDIŠTEM U REPUBLICI HRVATSKOJ
Pružanje usluga u drugoj državi članici
Članak 55.
(1) Kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj ili financijska institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja ispunjava uvjete iz članka 65. stavka 1. ovoga Zakona može, pod uvjetima iz ovoga Zakona, na području druge države članice, preko podružnice ili neposredno, pružati uzajamno priznate usluge koje je ovlaštena pružati na području Republike Hrvatske.
(2) Kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj može, pod uvjetima iz ovoga Zakona, na području druge države članice, preko podružnice ili neposredno, pružati i dodatne financijske usluge ako je to dopušteno propisima države članice domaćina i ako je za njih dobila odobrenje Hrvatske narodne banke.
Pružanje usluga od strane kreditne institucije u drugoj državi članici preko podružnice
Članak 56.
(1) Kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja namjerava osnovati podružnicu u drugoj državi članici dužna je Hrvatskoj narodnoj banci podnijeti zahtjev za izdavanje odobrenja za osnivanje podružnice u drugoj državi članici (u daljnjem tekstu: zahtjev za odobrenje osnivanja podružnice u državi članici) i navesti državu članicu u kojoj namjerava osnovati svoju podružnicu te dostaviti informacije o:
1. poslovnom planu za prve tri poslovne godine koji mora sadržavati vrstu i opseg usluga koje namjerava pružati preko podružnice te organizacijski ustroj podružnice
2. adresi u državi članici domaćinu na kojoj će Hrvatska narodna banka moći dobiti informacije i dokumentaciju o podružnici i
3. popisu imena, prezimena i adresa fizičkih osoba koje će biti odgovorne za vođenje poslova podružnice.
(2) Informacije iz stavka 1. ovoga članka kreditna institucija dužna je dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci u sadržaju koji je propisan Delegiranom uredbom Komisije (EU) br. 1151/2014 оd 4. lipnja 2014. o dopuni Direktive 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu regulatornih tehničkih standarda u području informacija koje se priopćuju pri ostvarivanju prava poslovnog nastana i slobode pružanja usluga (Tekst značajan za EGP) (SL L 309/1, 30. 10. 2014.) (u daljnjem tekstu: Delegirana uredba Komisije (EU) br. 1151/2014) i na način propisan Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 926/2014 оd 27. kolovoza 2014. o utvrđivanju provedbenih tehničkih standarda u pogledu standardnih obrazaca, predložaka i postupaka za obavijesti o ostvarivanju prava poslovnog nastana i slobode pružanja usluga u skladu s Direktivom 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća (Tekst značajan za EGP) (SL L 254/2, 28. 8. 2014.) (u daljnjem tekstu: Provedbena uredba Komisije (EU) br. 926/2014).
(3) Hrvatska narodna banka može u roku od 30 dana od zaprimanja zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka tražiti dodatne informacije i dokumentaciju.
(4) Hrvatska narodna banka će najkasnije u roku od 60 dana od dana dostave potpunih i točnih informacija iz stavka 1. ovoga članka odlučiti o zahtjevu za osnivanje podružnice u državi članici i o tome obavijestiti kreditnu instituciju koja je podnijela zahtjev i Hrvatsku agenciju za osiguranje depozita.
(5) Ako Hrvatska narodna banka usvoji zahtjev za osnivanje podružnice u državi članici bez odgađanja će, a najkasnije u roka od tri mjeseca od dana dostave potpunih i točnih informacija iz stavka 1. ovoga članka, dostaviti nadležnom tijelu države članice domaćina informacije iz stavka 1. ovoga članka zajedno s podacima o iznosu i sastavu regulatornoga kapitala i iznosu kapitalnih zahtjeva kreditne institucije izračunatima u skladu s člankom 92. Uredbe (EU) br. 575/2013 na način propisan Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 926/2014 te o tome obavijestiti kreditnu instituciju koja je podnijela zahtjev.
(6) Hrvatska narodna banka odbit će zahtjev za osnivanje podružnice u državi članici ako na temelju podataka kojima raspolaže ocijeni da:
1. kreditna institucija nema primjerenu organizacijsku, tehničku i kadrovsku strukturu ili primjeren financijski položaj da bi pružala planirani opseg usluga u navedenoj državi članici preko podružnice
2. kreditna institucija na taj način izbjegava strože propise i pravila koji su na snazi u Republici Hrvatskoj ili
3. bi time mogla biti ugrožena sigurnost i stabilnost poslovanja kreditne institucije.
(7) Hrvatska narodna banka obavještava Europsku komisiju i Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo o odbijanju zahtjeva kreditne institucije za osnivanje podružnice u drugoj državi članici kao i o propustu u prosljeđivanju informacija.
(8) Hrvatska narodna banka podzakonskim propisom detaljnije uređuje uvjete za davanje odobrenja za osnivanje podružnice u drugoj državi članici.
Pružanje usluga od strane financijske institucije u drugoj državi članici preko podružnice
Članak 57.
(1) Ako financijska institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja ispunjava uvjete iz članka 65. stavka 1. ovoga Zakona, a koja je društvo kći kreditne institucije ili više kreditnih institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, namjerava pružati uzajamno priznate financijske usluge na području druge države članice preko svoje podružnice, matična kreditna institucija u RH te financijske institucije o tome će obavijestiti Hrvatsku narodnu banku.
(2) Uz obavijest iz stavka 1. ovoga članka matična kreditna institucija u RH dužna je dostaviti:
1. informacije iz članka 56 . stavka 1. ovoga Zakona u sadržaju i na način iz članka 56. stavka 2. ovoga Zakona
2. informacije i dokumentaciju o ispunjavanju uvjeta iz članka 65. stavka 1. ovoga Zakona
3. podatak o iznosu i sastavu regulatornog kapitala ili iznosu nekog drugog propisanog oblika kapitala te financijske institucije i ukupni iznos izloženosti riziku kreditne institucije koja je njezino matično društvo i
4. odobrenje nadzornog tijela, ako je to potrebno, za osnivanje podružnice financijske institucije u drugoj državi članici.
(3) Hrvatska narodna banka može u roku od 30 dana od zaprimanja obavijesti iz stavka 1. ovoga članka tražiti dodatne informacije i dokumentaciju.
(4) Hrvatska narodna banka provjerit će najkasnije u roku od 60 dana od dana dostave potpunih i točnih informacija iz stavka 1. ovoga članka ispunjava li financijska institucija uvjete iz članka 65. stavka 1. ovoga Zakona te ako ocijeni da su ti uvjeti ispunjeni, financijskoj instituciji preko matične kreditne institucije dostavit će potvrdu o ispunjavanju uvjeta.
(5) Hrvatska narodna banka će nadležnom tijelu države članice domaćina bez odgađanja, a unutar roka od tri mjeseca od dana dostave potpunih i točnih informacija iz stavka 1. ovoga članka, dostaviti obavijest na način propisan Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 926/2014 i potvrdu o ispunjavanju uvjeta te priložiti podatak o iznosu i sastavu regulatornog ili nekog drugog propisanog oblika kapitala te financijske institucije, iznosu konsolidiranog regulatornog kapitala i iznosu kapitalnih zahtjeva grupe kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj (u daljnjem tekstu: grupe kreditnih institucija u RH) kojoj ta financijska institucija pripada, kao i podatak o ukupnom iznosu izloženosti riziku grupe kreditnih institucija.
(6) Hrvatska narodna banka neće dostaviti obavijesti iz stavaka 4. i 5. ovoga članka nadležnom tijelu države članice domaćina, nego donosi rješenje kojim odbija dostavljanje obavijesti i dostavlja ga matičnoj kreditnoj instituciji u RH, ako na temelju podataka kojima raspolaže ocijeni da:
1. financijska institucija nema primjerenu organizacijsku, tehničku i kadrovsku strukturu ili primjeren financijski položaj da bi pružala planirani opseg usluga u navedenoj državi članici preko podružnice ili
2. bi time mogla biti ugrožena sigurnost i stabilnost poslovanja kreditne ili financijske institucije.
(7) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, financijska institucija koja je dobila odobrenje za rad od nadležnog tijela u Republici Hrvatskoj dužna je pri pružanju usluga u drugoj državi članici postupati u skladu sa zakonima kojima se uređuje njihovo poslovanje.
(8) Ako Hrvatska narodna banka utvrdi da je financijska institucija koja je započela pružanje usluga u drugoj državi članici prestala ispunjavati neki od uvjeta iz članka 65. stavka 1. ovoga Zakona, o tome će bez odgađanja obavijestiti matičnu kreditnu instituciju u RH, te nadležno tijelo države članice domaćina.
(9) Na društvo kćer financijske institucije koja ispunjava uvjete iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući način primjenjuju se odredbe ove glave.
(10) Na financijske institucije iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući način primjenjuje se članak 56. stavak 7., te članci 119. do 123. ovoga Zakona.
Početak pružanja usluga preko podružnice
Članak 58.
(1) Kreditna institucija koja je od Hrvatske narodne banke dobila odobrenje za osnivanje podružnice u drugoj državi članici može početi pružati usluge na području druge države članice preko podružnice:
1. od dana kada od nadležnog tijela države članice domaćina dobije obavijest o uvjetima koje radi zaštite općeg dobra mora poštivati tijekom pružanja usluga u toj državi članici ili
2. ako obavijest iz stavka 1. ovoga članka nije zaprimila, istekom roka od dva mjeseca od dana kada je nadležno tijelo države članice domaćina zaprimilo obavijest s informacijama i dokumentacijom iz članka 56. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona.
(2) Ako kreditna institucija koja je od Hrvatske narodne banke dobila odobrenje za osnivanje podružnice u drugoj državi članici namjerava u istoj državi članici osnovati drugu, odnosno svaku sljedeću podružnicu, dužna je o tome obavijestiti Hrvatsku narodnu banku te se primjenjuju odredbe članka 56. ovoga Zakona.
(3) Odredbe stavka 1. ovoga članka na odgovarajući način primjenjuju se i na financijsku instituciju iz članka 57. ovoga Zakona.
Promjena podataka o poslovanju podružnice
Članak 59.
(1) Kreditna institucija koja je dobila odobrenje za osnivanje podružnice u drugoj državi članici koja namjerava promijeniti neki od podataka iz članka 56. stavka 1. ovoga Zakona ili matična kreditna institucija financijske institucije iz članka 57. ovoga Zakona koja namjerava promijeniti neki od podataka iz članka 57. stavka 2. ovoga Zakona, dužna je najmanje mjesec dana prije provođenja promjene o tome obavijestiti Hrvatsku narodnu banku radi njezina postupanja u skladu s člancima 56. i 57. ovoga Zakona, i nadležno tijelo države članice domaćina.
(2) Obavijest iz stavka 1. ovoga članka kreditna institucija dužna je dostaviti u sadržaju koji je propisan Delegiranom uredbom Komisije (EU) br. 1151/2014 i na način propisan Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 926/2014.
Ukidanje odobrenja za osnivanje podružnice u drugoj državi članici
Članak 60.
(1) Hrvatska narodna banka ukinut će kreditnoj instituciji odobrenje za osnivanje podružnice u drugoj državi članici:
a) ako podružnica ne počne poslovati u roku od šest mjeseci od dana dobivanja odobrenja
b) ako je nadležno tijelo države članice domaćina zabranilo kreditnoj instituciji da pruža usluge na njezinu području
c) ako u slučaju provedene obnove postupka utvrdi da je odobrenje doneseno na temelju neistinitih ili netočnih podataka bitnih za donošenje tog odobrenja ili
d) ako podružnica više od šest mjeseci ne pruža usluge obuhvaćene odobrenjem.
(2) Hrvatska narodna banka može kreditnoj instituciji ukinuti odobrenje za osnivanje podružnice u drugoj državi članici:
a) ako utvrdi da kreditna institucija više nije organizacijski, tehnički i kadrovski osposobljena za usluge koje pruža
b) ako kreditna institucija ne ispunjava obveze s osnove osiguranja depozita deponenata podružnice
c) ako kreditna institucija u poslovanju podružnice ne poštuje propise države članice domaćina ili
d) ako iz teritorijalne rasprostranjenosti pružanja usluga proizlazi da kreditna institucija tako izbjegava strože propise i pravila koji su na snazi u Republici Hrvatskoj.
(3) Kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja pruža usluge u drugoj državi članici preko podružnice može podnijeti zahtjev za brisanje podružnice iz sudskog ili drugog odgovarajućeg registra koji se vodi u državi članici domaćinu tek nakon namire svih obveza nastalih poslovanjem te podružnice.
Neposredno pružanje usluga u drugoj državi članici
Članak 61.
(1) Kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja namjerava početi neposredno pružati uzajamno priznate usluge na području druge države članice dužna je o tome prethodno obavijestiti Hrvatsku narodnu banku i navesti državu članicu u kojoj namjerava početi neposredno pružati usluge.
(2) Matična kreditna institucija u RH kojoj je financijska institucija društvo kći, koja ispunjava uvjete iz članka 65. stavka 1. ovoga Zakona, a koja namjerava početi neposredno pružati uzajamno priznate usluge na području druge države članice, dužna je o tome prethodno obavijestiti Hrvatsku narodnu banku i navesti državu članicu u kojoj ta financijska institucija namjerava početi neposredno pružati usluge.
(3) Uz obavijest iz stavaka 1. i 2. ovoga članka kreditna institucija dužna je dostaviti informacije o uslugama koje namjerava pružati u državi članici te poslovnom planu za prve tri poslovne godine u sadržaju koji je propisan Delegiranom uredbom Komisije (EU) br. 1151/2014 i na način propisan Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 926/2014.
(4) Hrvatska narodna banka dostavit će, najkasnije u roku od mjesec dana od dana primitka obavijesti iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, nadležnom tijelu države članice domaćina obavijest u sadržaju koji je propisan Delegiranom uredbom Komisije (EU) br. 1151/2014 i na način propisan Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 926/2014 i o tome obavijestiti kreditnu instituciju.
(5) Kreditna ili financijska institucija može početi neposredno pružati uzajamno priznate usluge navedene u obavijesti iz stavaka 1. i 2. ovoga članka od dana primitka obavijesti od Hrvatske narodne banke da je nadležnom tijelu države članice dostavila obavijest iz prethodnog stavka.
IX. 2. PRUŽANJE BANKOVNIH I/ILI FINANCIJSKIH USLUGA U TREĆOJ ZEMLJI
Pružanje usluga u trećoj zemlji
Članak 62.
(1) Kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj može pružati bankovne i/ili financijske usluge u trećoj zemlji samo preko podružnice.
(2) Za osnivanje podružnice u trećoj zemlji kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj dužna je od Hrvatske narodne banke dobiti odobrenje za osnivanje podružnice kreditne institucije u trećoj zemlji (u daljnjem tekstu: odobrenje za osnivanje podružnice u trećoj zemlji).
(3) Kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja namjerava osnovati podružnicu u trećoj zemlji dužna je podnijeti Hrvatskoj narodnoj banci zahtjev za izdavanje odobrenja za osnivanje podružnice u trećoj zemlji (u daljnjem tekstu: zahtjev za osnivanje podružnice u trećoj zemlji) i navesti treću zemlju u kojoj namjerava osnovati podružnicu te zahtjevu priložiti:
1. poslovni plan za prve tri poslovne godine, koji mora sadržavati vrstu i opseg usluga koje namjerava pružati preko podružnice te organizacijski ustroj podružnice
2. adresu u trećoj zemlji na kojoj će Hrvatska narodna banka moći dobiti informacije i dokumentaciju o podružnici i
3. popis imena, prezimena i adresa fizičkih osoba koje će biti odgovorne za vođenje poslova podružnice.
(4) Hrvatska narodna banka može u roku od mjesec dana od zaprimanja zahtjeva iz stavka 3. ovoga članka tražiti dodatne informacije i dokumentaciju te ako je Hrvatska narodna banka zatražila dodatne informacije i dokumentaciju, dan njezine dostave smatra se danom zaprimanja urednog zahtjeva.
(5) Hrvatska narodna banka najkasnije će u roku od 60 dana od dana dostave urednog zahtjeva odlučiti o zahtjevu za osnivanje podružnice u trećoj zemlji.
(6) Hrvatska narodna banka odbit će zahtjev za osnivanje podružnice u trećoj zemlji ako na temelju podataka kojima raspolaže ocijeni da kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja namjerava osnovati podružnicu:
1. nema primjerenu organizacijsku, tehničku i kadrovsku strukturu ili primjeren financijski položaj da bi pružala planirani opseg usluga u trećoj zemlji
2. ako je, uzimajući u obzir propise te treće zemlje ili praksu vezanu uz provođenje tih propisa, vjerojatno da će obavljanje supervizije u skladu s odredbama ovoga Zakona biti otežano ili onemogućeno ili
3. tako izbjegava stroža pravila koja su na snazi u Republici Hrvatskoj.
(7) Ako kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja je od Hrvatske narodne banke dobila odobrenje za osnivanje podružnice u trećoj zemlji namjerava u istoj zemlji osnovati drugu, odnosno svaku sljedeću podružnicu, dužna je o tome obavijestiti Hrvatsku narodnu banku a na te slučajeve primjenjuju se stavci 1. do 6. ovoga članka.
(8) Kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja je dobila odobrenje za osnivanje podružnice u trećoj zemlji koja namjerava promijeniti neki od podataka iz stavka 3. ovoga članka dužna je najmanje mjesec dana prije provođenja promjene o tome obavijestiti Hrvatsku narodnu banku.
(9) Hrvatska narodna banka ukinut će rješenje kojim je kreditnoj instituciji sa sjedištem u Republici Hrvatskoj dano odobrenje za osnivanje podružnice u trećoj zemlji:
1. ako je nadležno tijelo treće zemlje zabranilo kreditnoj instituciji da pruža usluge na njezinu području
2. ako u slučaju provedene obnove postupka utvrdi da je odobrenje doneseno na temelju neistinitih ili netočnih podataka bitnih za donošenje tog odobrenja
3. ako podružnica ne počne poslovati u roku od šest mjeseci od dana dobivanja odobrenja ili
4. ako podružnica više od šest mjeseci ne pruža usluge obuhvaćene odobrenjem.
(10) Hrvatska narodna banka može ukinuti rješenje kojim je kreditnoj instituciji sa sjedištem u Republici Hrvatskoj dano odobrenje za osnivanje podružnice u trećoj zemlji:
1. ako se utvrdi da kreditna institucija više nije organizacijski, tehnički i kadrovski osposobljena za usluge koje pruža
2. ako kreditna institucija ne ispunjava obveze s osnove osiguranja depozita deponenata podružnice
3. ako kreditna institucija u poslovanju podružnice ne poštuje propise te treće zemlje ili
4. ako iz teritorijalne rasprostranjenosti pružanja usluga proizlazi da kreditna institucija tako izbjegava strože propise i pravila koji su na snazi u Republici Hrvatskoj.
(11) Kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja pruža usluge u trećoj zemlji može podnijeti zahtjev za brisanje podružnice iz sudskog ili drugog odgovarajućeg registra koji se vodi u toj zemlji tek nakon namire svih obveza nastalih poslovanjem te podružnice.
IX. 3. OSNIVANJE PREDSTAVNIŠTVA IZVAN REPUBLIKE HRVATSKE
Osnivanje predstavništva izvan Republike Hrvatske
Članak 63.
Kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja namjerava osnovati predstavništvo izvan Republike Hrvatske dužna je o tome obavijestiti Hrvatsku narodnu banku i navesti državu u kojoj namjerava osnovati predstavništvo.
IX . 4. PRUŽANJE UZAJAMNO PRIZNATIH USLUGA KREDITNE INSTITUCIJE SA SJEDIŠTEM IZVAN REPUBLIKE HRVATSKE NA PODRUČJU REPUBLIKE HRVATSKE
IX.4.1. Podružnice i sloboda pružanja uzajamno priznatih usluga od strane kreditne institucije iz država članica
Pružanje usluga od strane kreditne institucije iz druge države članice
Članak 64.
(1) Kreditna institucija iz druge države članice može, pod uvjetima određenima ovim Zakonom, osnovati podružnicu u Republici Hrvatskoj i preko nje pružati uzajamno priznate usluge koje je ovlaštena pružati u matičnoj državi članici.
(2) Kreditna institucija iz države članice može, pod uvjetima određenima ovim Zakonom, uzajamno priznate usluge koje je ovlaštena pružati u matičnoj državi članici privremeno pružati i neposredno na području Republike Hrvatske.
Pružanje uzajamno priznatih financijskih usluga od strane financijske institucije iz države članice
Članak 65.
(1) Financijska institucija iz druge države članice može uzajamno priznate usluge iz članka 13. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona, koje je ovlaštena pružati u matičnoj državi članici, pružati preko podružnice ili, privremeno, neposredno na području Republike Hrvatske ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
1. ako joj je matično društvo kreditna institucija ili više kreditnih institucija sa sjedištem u državi članici koje su od nadležnog tijela dobile odobrenje za rad
2. ako pruža priznate financijske usluge u matičnoj državi članici u skladu sa svojim statutom ili drugim aktom
3. ako financijske usluge stvarno pruža u toj državi članici
4. ako matična kreditna institucija ili više kreditnih institucija posjeduju 90% ili više glasačkih prava u toj financijskoj instituciji
5. ako njezina matična kreditna institucija ili matične kreditne institucije, prema ocjeni nadležnog tijela matične države članice, na primjeren način upravljaju ovom institucijom te uz dopuštenje nadležnih nadzornih tijela solidarno odgovaraju za sve obveze financijske institucije i
6. ako je financijska institucija uključena u superviziju matične kreditne institucije na konsolidiranoj osnovi, ili svake od matičnih kreditnih institucija u skladu s glavom XXII. ovoga Zakona i dijelom prvim, glavom II, poglavljem 2 Uredbe (EU) br. 575/2013, osobito za potrebe izračuna stopa kapitala na način uređen člankom 92. Uredbe (EU) br. 575/2013 te velikih izloženosti iz dijela četvrtog Uredbe (EU) br. 575/2013 i u svrhu ograničavanja ulaganja u kvalificirane udjele izvan financijskog sektora iz članaka 89. i 90. Uredbe (EU) br. 575/2013.
(2) Na društvo kćer financijske institucije koja ispunjava uvjete iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući način primjenjuju se odredbe ove glave.
(3) Na financijske institucije iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući način primjenjuju se članak 6. i članci od 124. do 131. ovoga Zakona.
Pružanje usluga preko podružnice u Republici Hrvatskoj
Članak 66.
(1) Kreditna institucija iz druge države članice ili financijska institucija iz članka 65. ovoga Zakona koja namjerava osnovati podružnicu na području Republike Hrvatske može podnijeti zahtjev za upis podružnice u sudski registar i početi pružati usluge nakon isteka dva mjeseca od dana kada je Hrvatska narodna banka od nadležnog tijela matične države članice zaprimila obavijest u sadržaju koji je propisan Delegiranom uredbom Komisije (EU) br. 1151/2014 i na način propisan Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 926/2014.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, kreditna institucija iz druge države članice ili financijska institucija iz članka 65. ovoga Zakona može podnijeti zahtjev za upis podružnice i prije isteka roka iz stavka 1. ovoga članka ako je od Hrvatske narodne banke dobila obavijest o uvjetima koje radi zaštite općeg dobra mora poštivati tijekom pružanja usluga na području Republike Hrvatske.
(3) Ako kreditna ili financijska institucija iz stavka 1. ovoga članka naknadno namjerava promijeniti neki od podataka dostavljenih nadležnom tijelu matične države članice, dužna je o tome, u sadržaju koji je propisan Delegiranom uredbom Komisije (EU) br. 1151/2014 i na način propisan Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 926/2014, obavijestiti Hrvatsku narodnu banku najmanje mjesec dana prije izvršenja te promjene.
(4) Ako nadležno tijelo matične države članice obavijesti Hrvatsku narodnu banku da financijska institucija ne ispunjava neki od uvjeta iz članka 65. stavka 1. ovoga Zakona, na poslovanje te financijske institucije primjenjivat će se propisi Republike Hrvatske.
(5) U slučaju iz stavka 4. ovoga članka Hrvatska narodna banka dužna je obavijest nadležnog tijela matične države članice proslijediti nadzornom tijelu u Republici Hrvatskoj.
Neposredno pružanje usluga u Republici Hrvatskoj
Članak 67.
Kreditna institucija iz druge države članice ili financijska institucija iz članka 65. ovoga Zakona može početi neposredno pružati uzajamno priznate usluge na području Republike Hrvatske od dana kada Hrvatska narodna banka od nadležnog tijela države članice primi obavijest o tome, uključujući popis usluga koje ta kreditna institucija odnosno financijska institucija namjerava pružati na području Republike Hrvatske.
Primjena drugih odredbi ovoga Zakona te ostalih propisa na kreditnu instituciju iz druge države članice
Članak 68.
(1) Na kreditnu instituciju iz druge države članice koja neposredno pruža uzajamno priznate usluge na području Republike Hrvatske na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona koje se primjenjuju na kreditne institucije, i to one koje se odnose na:
– superviziju kreditne institucije (glave XI.1., XI.2., XI.3., XI.5. i XI.6. ovoga Zakona)
– mjere i instrumente usmjerene na povećanje otpornosti i očuvanje stabilnosti financijskog sustava u cjelini (članak 249. ovoga Zakona)
– zaštitu potrošača (članci 307. do 323. ovoga Zakona)
– obvezu čuvanja bankovne tajne (članci 327. do 329. ovoga Zakona)
– razmjenu informacija za potrebe procjene kreditne sposobnosti ili upravljanja kreditnim rizikom (članak 338. stavci 2. do 5. ovoga Zakona).
(2) Na podružnicu kreditne institucije iz druge države članice koja pruža uzajamno priznate usluge na području Republike Hrvatske na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona koje se primjenjuju na kreditne institucije, i to one koje se odnose na:
– superviziju kreditne institucije (glave XI.1., XI.2., XI.3. i XI.10. ovoga Zakona)
– izvještavanje na zahtjev Hrvatske narodne banke (članak 214. ovoga Zakona )
– mjere i instrumente usmjerene na povećanje otpornosti i očuvanje stabilnosti financijskog sustava u cjelini (članak 249. ovoga Zakona)
– zaštitu potrošača (članci 307. do 323. ovoga Zakona)
– obvezu čuvanja bankovne tajne (članci 327. do 329. ovoga Zakona)
– razmjenu informacija za potrebe procjene kreditne sposobnosti ili upravljanja kreditnim rizikom (članak 338. stavci 2. do 5. ovoga Zakona)
– obavještavanje o povredi mjerodavnih propisa (članci 351. i 352. ovoga Zakona)
– upravne sankcije (članci 353. do 371. ovoga Zakona).
(3) Kreditna institucija iz stavka 1. ovoga članka i podružnica kreditne institucije iz stavka 2. ovoga članka dužne su pridržavati se i drugih propisa koji se radi zaštite općeg dobra primjenjuju na području Republike Hrvatske.
(4) Podružnica kreditne institucije iz države članice dužna je objaviti revidirani godišnji financijski izvještaj, konsolidirani godišnji financijski izvještaj, godišnji izvještaj, konsolidirani godišnji izvještaj, mišljenje osobe odgovorne za zakonsku reviziju godišnjih financijskih izvještaja i godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja kreditne institucije koja je osnovala tu podružnicu.
(5) Podružnica kreditne institucije iz države članice dužna je jednom godišnje objaviti sljedeće informacije:
– prihode i troškove podružnice i to stavke 1, 3, 4, 6, 7, 8 i 15 članka 27. ili stavke A.4, A.9, B.1 do B.4 i B.7 članka 28. Direktive 86/635/EEC Vijeća od 8. prosinca 1986. o godišnjim financijskim izvještajima i konsolidiranim financijskim izvještajima banaka i drugih financijskih institucija (SL L 372, 31. 12. 1986.) (u daljnjem tekstu: Direktiva 86/635/EEZ)
– prosječan broj osoblja zaposlenog u podružnici
– ukupna potraživanja i obveze podružnice, raščlanjene na potraživanja i obveze koje se odnose na kreditne institucije i one koje se odnose na klijente, zajedno s ukupnim iznosom takvih potraživanja i obveza izraženim u valuti Republike Hrvatske i
– ukupnu aktivu i iznose koji odgovaraju stavkama 2., 3., 4., 5. i 6. aktive, stavkama 1., 2. i 3. pasive, te izvanbilančnim stavkama 1. i 2. koje su definirane u članku 4. i odgovarajućim člancima Direktive 86/635/EEZ te u slučaju stavki 2., 5. i 6. aktive, raščlambu vrijednosnih papira prema tome smatraju li se ili ne dugotrajnom financijskom imovinom u skladu s člankom 35. Direktive 86/635/EEZ.
(6) Točnost i usklađenost informacija navedenih u stavku 5. ovoga članka s godišnjim financijskim izvještajem moraju biti provjerene od strane ovlaštenog revizora.
IX.4.2. Podružnica iz treće zemlje
Definicije za potrebe ove glave
Članak 69.
Za potrebe ove glave i glave XI.6. ovoga Zakona pojedini pojmovi imaju sljedeće značenje:
1. podružnica iz treće zemlje je podružnica osnovana u Republici Hrvatskoj čiji je osnivač:
a) društvo s poslovnim nastanom u trećoj zemlji koje obavlja djelatnosti iz članka 12. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona ili
b) kreditna institucija sa sjedištem u trećoj zemlji
2. glavno društvo je društvo s poslovnim nastanom u trećoj zemlji koje je osnovalo podružnicu iz treće zemlje u Republici Hrvatskoj, i posredničko društvo ili krajnje matično društvo tog društva, ako je primjenjivo.
Osnivanje podružnice iz treće zemlje
Članak 70.
(1) Kreditna institucija iz treće zemlje može na području Republike Hrvatske pružati bankovne i/ili financijske usluge samo preko podružnice, i to pod uvjetom da je te usluge ovlaštena pružati u toj trećoj zemlji.
(2) Društvo s poslovnim nastanom u trećoj zemlji iz članka 69. točke 1a) ovoga Zakona može pružati uslugu iz članka 12. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona na području Republike Hrvatske samo preko podružnice, i to pod uvjetom da je te usluge ovlaštena pružati u toj trećoj zemlji.
(3) Društvo osnivač iz stavaka 1. ili 2. ovoga članka koje namjerava osnovati podružnicu na području Republike Hrvatske dužno je za to dobiti odobrenje od Hrvatske narodne banke (u daljnjem tekstu: odobrenje za osnivanje podružnice iz treće zemlje).
(4) Odobrenje za osnivanje podružnice iz treće zemlje iz stavka 3. ovoga članka sadrži popis usluga koje podružnica iz treće zemlje može pružati na području Republike Hrvatske, a podružnica iz treće zemlje dužna je prije upisa svake nove usluge u sudski registar dobiti novo odobrenje Hrvatske narodne banke.
(5) Podružnica iz treće zemlje može se upisati u sudski registar nakon dobivanja odobrenja za osnivanje podružnice iz treće zemlje iz stavka 3. ovoga članka.
(6) Društvo osnivač iz stavka 1. ili 2. ovoga članka može na području Republike Hrvatske osnovati samo jednu podružnicu, a ako to društvo želi obavljati poslove na više lokacija na području Republike Hrvatske, može otvoriti jednu ili više organizacijskih jedinica.
(7) Iznimno od stavaka 1. i 2. ovoga članka zahtjev za izdavanje odobrenja za osnivanje podružnice iz treće zemlje (u daljnjem tekstu: zahtjev za osnivanje podružnice iz treće zemlje) nije dužno podnijeti društvo osnivač iz stavaka 1. ili 2. ovoga članka koje pruža usluge ili obavlja djelatnosti za klijenta ili drugu ugovornu stranu koja ima poslovni nastan ili se nalazi u Europskoj uniji, te ako je taj klijent ili druga ugovorna strana:
a) mali ulagatelj, kvalificirana druga ugovorna strana ili profesionalni ulagatelj kako su definirani propisom kojim se uređuje tržište kapitala odnosno nacionalnim propisom država članica u koje je je prenesen odjeljak I. i II. Priloga II. Direktive 2014/65/EU koji ima poslovni nastan ili se nalazi u Europskoj uniji, ako taj klijent ili druga ugovorna strana isključivo na vlastitu inicijativu pristupi društvu s poslovnim nastanom u trećoj zemlji radi pružanja bilo koje usluge ili djelatnosti iz članka 69. točke 1. ovoga Zakona
b) kreditna institucija
c) društvo koje pripada istoj grupi kao i to društvo s poslovnim nastanom u trećoj zemlji.
(8) U smislu stavka 7. točke a) ovoga članka pružanje usluga nije isključivo na vlastitu inicijativu klijenta ili druge ugovorne strane ili potencijalnog klijenta ili druge ugovorne strane kada društvo osnivač iz stavka 1. ili 2. ovoga članka iz treće zemlje traži klijenta ili drugu ugovornu stranu, ili potencijalnog klijenta ili drugu ugovornu stranu, putem subjekta koji djeluje u svoje vlastito ime ili je usko povezano s tim društvom iz treće zemlje ili preko bilo koje druge osobe koja djeluje u ime tog društva osnivača iz stavka 1. ili 2. ovoga članka.
(9) Hrvatska narodna banka ovlaštena je od kreditne institucije i podružnice s sjedištem u Republici Hrvatskoj zatražiti dostavljanje informacija koje su joj potrebne za praćenje usluga koje se u Republici Hrvatskoj pružaju isključivo na inicijativu klijenta ili druge ugovorne strane koja ima poslovni nastan ili se nalazi u Republici Hrvatskoj ako te usluge pruža društvo iz treće zemlje koje je dio iste grupe.
(10) Kreditna institucija i podružnica sa sjedištem u Republici Hrvatskoj dužna je dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci podatke iz stavka 9. ovoga članka.
(11) Ako društvo s poslovnim nastanom u trećoj zemlji pruža usluge iz stavka 2. ovoga članka na inicijativu klijenta ili druge ugovorne strane ovlašteno je pružati samo usluge koje klijent ili druga ugovorna strana zatraže i ne smije nuditi ili pružati niti jednu drugu uslugu osim preko podružnice iz treće zemlje koja je osnovana u Republici Hrvatskoj.
(12) U slučaju iz stavka 7. ovoga članka društvo s poslovnim nastanom u trećoj zemlju nije dužno osnovati podružnicu u Republici Hrvatskoj za pružanje usluga, djelatnosti ili proizvoda koje su potrebne ili su usko povezane s pružanjem usluge, djelatnosti ili proizvoda koju je klijent ili druga ugovorna strana prvotno zatražio, uključujući slučajeve u kojima se takva usluga, djelatnost ili proizvod pružaju naknadno uz uslugu koja je prvotno zatražena.
(13) Iznimno od stavka 3. ovoga članka društvo osnivač iz stavka 2. ovoga članka za pružanje usluga ili djelatnosti koje su navedene u propisu kojim se uređuje tržište kapitala odnosno kojim su u nacionalni propis država članica prenosi Prilogu 1., Sekciji A, Direktive 2014/65/EU uključujući sve povezane pomoćne usluge, kao što su povezano primanje depozita ili odobravanje kredita ili zajmova čija je svrha pružanje usluga u skladu s tim propisom, nije dužan podnijeti Hrvatskoj narodnoj banci zahtjev za osnivanje podružnice iz treće zemlje iz ove glave.
Razvrstavanje podružnica iz trećih zemalja
Članak 71.
(1) Hrvatska narodna banka će podružnicu iz treće zemlje razvrstati u 1. razred ako ispunjava bilo koji od sljedećih uvjeta:
1. ako je ukupna računovodstvena vrijednost imovine podružnice iz treće zemlje u Republici Hrvatskoj ili ukupna vrijednost imovine koja je nastala u podružnici iz treće zemlje u Republici Hrvatskoj jednaka ili veća od 5 milijardi eura, kako je iskazano u godišnjem izvještajnom razdoblju koje neposredno prethodi tekućem razdoblju, u skladu s člankom 83. ovoga Zakona
2. odobreno pružanje usluga podružnice iz treće zemlje uključuje primanje depozita ili drugih povratnih sredstava od stanovništva, pod uvjetom da je iznos takvih depozita i drugih povratnih sredstava jednak ili veći od 5 % ukupnih obveza podružnice iz treće zemlje ili da iznos takvih depozita i drugih povratnih sredstava premašuje 50 milijuna eura ili
3. ako se podružnica iz treće zemlje ne smatra kvalificiranom podružnicom iz treće zemlje u skladu s člankom 72. ovoga Zakona.
(2) Ako podružnica iz treće zemlje ne ispunjava bilo koji uvjet iz stavka 1. ovoga članka Hrvatska narodna banka će podružnicu razvrstati u 2. razred.
(3) Hrvatska narodna banka će u rješenju o izdavanju odobrenja za osnivanje podružnice iz treće zemlje odrediti i razred kojem ta podružnica pripada.
(4) Ako Hrvatska narodna banka utvrdi da je podružnica iz treće zemlje prestala ispunjavati bilo koji uvjet iz stavka 1. ovoga članka, izdati će rješenje kojim će razvrstati tu podružnicu kao podružnicu 2. razreda.
(5) Ako Hrvatska narodna banka utvrdi da podružnica iz treće zemlje razvrstana u 2. razred počne ispunjavati jedan od uvjeta iz stavka 1. ovoga članka, izdati će toj podružnici rješenje kojim će ju razvrstati u podružnicu 1. razreda s tim da ta podružnica postaje podružnica 1. razreda nakon razdoblja od četiri mjeseca od datuma na koji je počela ispunjavati taj uvjet.
(6) Podružnica iz treće zemlje dužna je bez odgode obavijestiti Hrvatsku narodnu banku o svakoj promjeni uvjeta iz stavka 1. ovoga članka.
Uvjeti za kvalificiranu podružnicu iz treće zemlje
Članak 72.
(1) Podružnica iz treće zemlje će se smatrati kvalificiranom podružnicom iz treće zemlje ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
a) glavno društvo ima poslovni nastan u zemlji koja primjenjuje bonitetne standarde i obavlja superviziju u skladu s bankovnim regulatornim okvirom te treće zemlje koji su barem istovjetni onima iz ovoga Zakona i Uredbe (EU) br. 575/2013
b) nadležno odnosno nadzorno tijelo glavnog društva podliježe obvezama čuvanja povjerljivih informacija koje su barem istovjetne odredbama o povjerljivosti informacija iz ovoga Zakona
c) glavno društvo ima poslovni nastan u trećoj zemlji koja nije uvrštena na popis visokorizičnih trećih zemalja sa strateškim nedostacima u svojem režimu sprečavanja pranja novca i financiranja terorizma, koju je Europska komisija objavila u skladu s člankom 9. Direktive (EU) 2015/849.
(2) Po primitku zahtjeva za osnivanje podružnice iz treće zemlje u skladu s člankom 73. stavkom 3. ovoga Zakona Hrvatska narodna banka procjenjuje uvjete utvrđene stavkom 1. ovoga članka i člankom 71. ovoga Zakona radi razvrstavanja podružnice iz treće zemlje.
(3) Ako relevantna treća zemlja nije upisana u javni registar trećih zemalja i nadležnih tijela koje zadovoljavaju uvjete iz stavka 1. točke a) ovoga članka kojeg vodi Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo, Hrvatska narodna banka će od Europske komisije zahtijevati da procijeni bankovni regulatorni okvir te treće zemlje i zahtjeve u pogledu povjerljivosti za potrebe procjene iz stavka 2. ovoga članka, pod uvjetom da je ispunjen uvjet iz stavka 1. točke c) ovoga članka.
(4) Do donošenja odluke Europske komisije u skladu sa stavkom 3. ovoga članka Hrvatska narodna banka razvrstava podružnicu iz treće zemlje u 1. razred.
Minimalni uvjeti za izdavanje odobrenja za osnivanje podružnice iz treće zemlje
Članak 73.
(1) Hrvatska narodna banka nastojat će sklopiti sporazum s nadležnim odnosno nadzornim tijelom iz treće zemlje prije nego što podružnica iz treće zemlje počne pružati usluge u Republici Hrvatskoj, koji će se temeljiti na modelima administrativnih sporazuma koje je razvilo Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo u skladu s člankom 33. stavkom 5. Uredbe (EU) br. 1093/2010, osim ako sporazum sklopljen temeljem članka 154. ovoga Zakona ne odstupa od navedenog modela.
(2) Hrvatska narodna banka će Europskom nadzornom tijelu za bankarstvo bez odgode dostaviti informacije o svakom sporazumu koji je sklopila s nadležnim odnosno nadzornim tijelima iz treće zemlje.
(3) Društvo osnivač podružnice iz treće zemlje dužno je Hrvatskoj narodnoj banci podnijeti zahtjev za osnivanje podružnice iz treće zemlje kojem je potrebno priložiti:
– program rada u kojem se navodi predviđeno poslovanje,
– popis djelatnosti iz članka 70. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona koje će podružnica obavljati
– opis organizacijske strukture i sustav upravljanja rizicima podružnice iz treće zemlje u skladu s člankom 79. ovoga Zakona
– zahtjev za izdavanje prethodne suglasnosti za osobe koje će biti odgovorne za vođenje poslova podružnice iz treće zemlje i
– druge informacije i dokumentaciju u skladu s podzakonskim propisom donesenim na temelju stavka 8. ovoga članka.
(4) Hrvatska narodna banka izdat će odobrenje za osnivanje podružnice iz treće zemlje ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
a) podružnica iz treće zemlje ispunjava minimalne regulatorne zahtjeve utvrđene člancima 77., 78. 79. i 80. ovoga Zakona
b) usluge za koje je glavno društvo zatražilo odobrenje za osnivanje podružnice iz treće zemlje obuhvaćene su odobrenjem za rad koje to glavno društvo ima u trećoj zemlji u kojoj ima poslovni nastan i te usluge podliježu superviziji odnosno nadzoru u toj trećoj zemlji
c) nadležno odnosno nadzorno tijelo glavnog društva u trećoj zemlji obaviješteno je o zahtjevu za osnivanje podružnice iz treće zemlje te mu je dostavljen taj zahtjev te informacije i dokumentacija iz stavka 3. ovoga članka
d) Hrvatska narodna banka za potrebe izvršavanja svojih supervizorskih ovlasti može dobiti sve potrebne informacije o glavnom društvu od nadležnog odnosno nadzornog tijela toga glavnog društva i može učinkovito koordinirati izvršavanje svojih supervizorskih ovlasti s nadzornim aktivnostima nadležnog odnosno nadzornog tijela treće zemlje, posebno u razdobljima krize ili financijskih poteškoća koje utječu na glavno društvo, njegovu grupu ili financijski sustav treće zemlje
e) su ispunjeni uvjeti za pružanje te usluge u Republici Hrvatskoj i
f) ne postoje opravdani razlozi za sumnju da bi se podružnica iz treće zemlje mogla upotrijebiti za počinjenje ili olakšavanje pranja novca ili financiranja terorizma u smislu propisa kojim je u nacionalne propise država članica prenesen članak 1. Direktive (EU) 2015/849.
(5) Hrvatska narodna banka će u odobrenju za osnivanje podružnice iz treće zemlje izrijekom navesti da podružnica iz treće zemlje koja je dobila odobrenje za osnivanje podružnice iz treće zemlje može pružati usluge za koje joj je izdano odobrenje samo u Republici Hrvatskoj i izričito joj zabraniti da te usluge nudi ili pruža u drugim državama članicama na prekograničnoj osnovi, osim transakcija financiranja unutar grupe sklopljenih s drugim podružnicama istog glavnog društva iz treće zemlje i transakcija sklopljenih u okviru obrnutog nuđenja usluga.
(6) Kako bi procijenila je li ispunjen uvjet iz stavka 4. točke e) ovoga članka, Hrvatska narodna banka savjetuje se s tijelom u Republici Hrvatskoj koje je nadležno za provedbu nadzora u području sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma u skladu s propisom o sprječavanju pranja novca i financiranje terorizma kojim je u nacionalne propise država članica prenesena Direktiva (EU) 2015/849.
(7) Rok iz članka 348. ovoga Zakona za odlučivanje o zahtjevu za osnivanje podružnice iz treće zemlje ne teče sve dok Hrvatska narodna banka ne zaprimi pisanu potvrdu od tijela iz stavka 6. ovoga članka da je ispunjen uvjet iz stavka 4. točke e) ovoga članka.
(8) Hrvatska narodna banka podzakonskim propisom detaljnije uređuje:
– informacije i dokumentaciju koja se prilaže zahtjevu za osnivanje podružnice iz treće zemlje, uključujući i uvjete pod kojima se informacije i dokumentacija koja je već dostavljena u nekom prethodnom postupku mogu koristiti u postupku odlučivanja o zahtjevu za osnivanje podružnice iz treće zemlje,
– postupak za izdavanje odobrenja za osnivanje podružnice iz treće zemlje
– uvjete za izdavanje odobrenja za osnivanje podružnice iz treće zemlje i
– obrasce za podnošenje zahtjeva za osnivanje podružnice iz treće zemlje.
Uvjeti za odbijanje odobrenja za osnivanje podružnici iz treće zemlje
Članak 74.
(1) Hrvatska narodna banka će odbiti zahtjev za izdavanje odobrenja za osnivanje podružnici iz treće zemlje:
a) ako podružnica iz treće zemlje ne ispunjava zahtjeve za dobivanje odobrenja iz članka 73. stavka 4. ovoga Zakona
b) ako glavno društvo ili njegova grupa ne ispunjavaju bonitetne zahtjeve koji se na njih primjenjuju u skladu s pravom treće zemlje ili postoje opravdani razlozi za sumnju da te zahtjeve ne ispunjavaju ili da će ih prekršiti u sljedećih 12 mjeseci.
(2) Za potrebe stavka 1. točke b) ovoga članka društvo osnivač iz treće zemlje dužno je bez odgađanja obavijestiti Hrvatsku narodnu banku o postojanju okolnosti iz te točke.
Uvjeti za ukidanje odobrenja za osnivanje podružnici iz treće zemlje
Članak 75.
(1) Hrvatska narodna banka može ukinuti odobrenje za osnivanje podružnice iz treće zemlje ako je ispunjen bilo koji od sljedećih uvjeta:
a) ako podružnica iz treće zemlje prestane ispunjavati neki od uvjeta iz članka 73. stavka 4. ovoga Zakona
b) ako podružnica iz treće zemlje ne počne poslovati unutar 12 mjeseci od dana izdavanja odobrenja za osnivanje podružnici iz treće zemlje
c) ako podružnica iz treće zemlje Hrvatskoj narodnoj banci u pisanom obliku dostavi obavijest da više ne namjerava pružati usluge u Republici Hrvatskoj
d) ako podružnica iz treće zemlje samostalno prestane pružati usluge u Republici Hrvatskoj duže od šest mjeseci
e) ako u slučaju provedene obnove postupka utvrdi da je odobrenje za osnivanje podružnice iz treće zemlje doneseno na temelju neistinitih ili netočnih podataka bitnih za donošenje tog odobrenja
f) ako podružnica iz treće zemlje više ne ispunjava dodatne uvjete ili zahtjeve na temelju kojih je odobrenje za osnivanje podružnice iz treće zemlje izdano, ako je primjenjivo
g) ako se više ne može očekivati da će podružnica iz treće zemlje ispunjavati svoje obveze prema vjerovnicima posebice stoga što podružnica iz treće zemlje više ne pruža sigurnost za imovinu koju su joj povjerili njezini deponenti, te ako ne ispunjava druge financijske obveze u Republici Hrvatskoj
h) ako podružnica iz treće zemlje ne ispunjava obveze s osnove osiguranja depozita propisane zakonom kojim se uređuje sustav osiguranja depozita
i) ako podružnica iz treće zemlje ne posluje po važećim propisima Republike Hrvatske i propisima Europske unije kojima se uređuje poslovanje kreditne institucije
j) ako je za podružnicu iz treće zemlje nastupio neki od razloga za odbijanje odobrenja iz članka 74. stavka 1. ovoga Zakona
k) ako postoje opravdani razlozi za sumnju da se u vezi s podružnicom iz treće zemlje, njezinim glavnim društvom ili njezinom grupom obavlja ili da je obavljeno odnosno da je bilo pokušano pranje novca ili financiranje terorizma ili da postoji povećani rizik od počinjenja ili pokušaja pranja novca ili financiranja terorizma u vezi s podružnicom iz treće zemlje, njezinim glavnim društvom ili njezinom grupom.
(2) Kako bi procijenila je li ispunjen uvjet iz stavka 1. točke k) ovoga članka, Hrvatska narodna banka savjetovati će se s tijelom koje je u Republici Hrvatskoj nadležno za provedbu nadzora u području sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma kojim su u nacionalne propise država članica prenesene odredbe Direktive (EU) 2015/849.
(3) Odobrenje za osnivanje podružnice iz treće zemlje prestaje važiti:
1. ako je nadležno tijelo ukinulo ili poništilo društvu osnivaču iz treće zemlje odobrenje za rad, i to danom ukidanja ili poništenja odobrenja,
2. ako društvo osnivač iz treće zemlje prestane postojati u državi u kojoj ima poslovni nastan ili po propisima te države izgubi poslovnu sposobnost, odnosno ako nadležni registarski sud izbriše to društvo iz sudskog ili drugog odgovarajućeg registra, ili upiše zabranu prava raspolaganjem imovinom, i to danom nastupanja jednog od navedenih razloga
3. ako društvo osnivač podružnice iz treće zemlje donese odluku o likvidaciji poslovanja podružnice, i to od dana od kada se primjenjuje odluka o likvidaciji
4. ako je nadležni sud donio odluku o otvaranju postupka prisilne likvidacije nad podružnicom iz treće zemlje, i to od dana od kada je otvoren postupak prisilne likvidacije.
Izdavanje i ukidanje odobrenja za pružanje pojedinačne usluge podružnice iz treće zemlje
Članak 76.
Na izdavanje i ukidanje odobrenja za pružanje pojedine financijske usluge od strane podružnice iz treće zemlje na odgovarajući način će se primjenjivati odredbe o izdavanje i ukidanje odobrenja za pojedinu financijsku uslugu iz glave III. ovoga Zakona.
Zahtjev za dotacijski kapital za podružnicu iz treće zemlje
Članak 77.
(1) Podružnica iz treće zemlje dužna je kontinuirano održavati minimalni iznos dotacijskog kapitala koji je barem jednak:
a) za podružnicu iz treće zemlje razvrstanu u 1. razred, 2,5 % prosječnih obveza podružnice iz treće zemlje za tri godišnja izvještajna razdoblja koja neposredno prethode tekućem razdoblju ili, za podružnice iz treće zemlje kojoj je izdano novo odobrenje za osnivanje podružnice iz treće zemlje, obveza podružnice u trenutku izdavanja tog odobrenja, kako su iskazane u skladu s člankom 83. ovoga Zakona, ali ne manje od 10 milijuna eura
b) za podružnicu iz treće zemlje razvrstanu u 2. razred, 0,5 % prosječnih obveza podružnice iz treće zemlje za tri godišnja izvještajna razdoblja koja neposredno prethode tekućem razdoblju ili, za podružnice iz treće zemlje kojoj je izdano novo odobrenje za osnivanje podružnice iz treće zemlje, obveza podružnice u trenutku izdavanja tog odobrenja, kako su iskazane u skladu s člankom 83. ovoga Zakona, ali ne manje od 5 milijuna eura.
(2) Podružnica iz treće zemlje ispunjava zahtjev za minimalni dotacijski kapital iz stavka 1. ovoga članka bilo kojim od sljedećih oblika imovine:
a) gotovinom ili instrumentima koji se mogu smatrati gotovinom kako su definirani u članku 4. stavku 1. točki 60. Uredbe (EU) br. 575/2013
b) dužničkim vrijednosnim papirima koje su izdale središnje države ili središnje banke država članica ili
c) bilo kojim drugim instrumentom koji je dostupan podružnici iz treće zemlje neograničeno i odmah je raspoloživ za pokriće rizika ili gubitaka čim rizik ili gubitak nastanu.
(3) Podružnica iz treće zemlje dužna je instrumente dotacijskog kapitala iz stavka 2. ovoga članka položiti na escrow račun kreditne institucije sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja nije dio grupe glavnog društva.
(4) Instrument dotacijskog kapitala položen na račun iz stavka 3. ovoga članka dostupan je za potrebe sanacije u skladu s propisom kojim se uređuje sanacija kreditnih institucija i investicijskih društava u slučaju sanacije podružnice iz treće zemlje i u svrhu prisilne likvidacije podružnice iz treće zemlje u skladu s propisom kojim se uređuje prisilna likvidacija kreditnih institucija.
(5) Na podružnicu iz treće zemlje na odgovarajući način se primjenjuju:
– članak 92. Uredbe (EU) br. 575/2013
– odredbe o adekvatnosti kapitala (članci 178., 179., 180. i 185. ovoga Zakona)
– odredbe o zaštitnim slojevima, mjerama za očuvanje kapitala te o mjerama i instrumentima usmjerenim na povećanje otpornosti i očuvanje stabilnosti financijskog sustava u cjelini ( glava XVIII. ovoga Zakona).
(6) Hrvatska narodna banka podzakonskim propisom detaljnije propisuje kriterije koje trebaju zadovoljiti oblici imovine za ispunjavanje zahtjeva za minimalni dotacijski kapital iz stavka 2. ovoga članka.
Zahtjev za likvidnost za podružnicu iz treće zemlje
Članak 78.
(1) Podružnice iz trećih zemalja dužne su kontinuirano držati količinu neopterećene i likvidne imovine dovoljnu za pokrivanje likvidnosnih odljeva te podružnice tijekom razdoblja od najmanje 30 dana.
(2) U svrhu primjene stavka 1. ovoga članka podružnica iz treće zemlje, dužna je ispunjavati zahtjev za likvidnosnu pokrivenost utvrđen u dijelu šestom glavi I. Uredbe (EU) br. 575/2013 i Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2015/61 o dopuni Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu zahtjeva za likvidnosnu pokrivenost kreditnih institucija (SL L 11/1, 17. 1. 2015.).
(3) Podružnica iz treće zemlje dužna je likvidnu imovinu koju drži u svrhu ispunjavanja zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka položiti na račun kreditne institucije sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja nije dio grupe glavnog društva.
(4) Ako na računu iz stavka 3. ovoga članka preostane likvidne imovine nakon što je ista upotrijebljena za pokrivanje likvidnosnih odljeva u skladu sa stavkom 1. ovoga članka, ta preostala likvidna imovina dostupna je za potrebe sanacije u skladu s propisom kojim se uređuje sanacija kreditnih institucija i investicijskih društava u slučaju sanacije podružnice iz treće zemlje i u svrhu prisilne likvidacije podružnice iz treće zemlje u skladu s propisom kojim se uređuje prisilna likvidacija kreditnih institucija.
Sustav upravljanja podružnice iz treće zemlje
Članak 79.
(1) Podružnica iz treće zemlje dužna je imenovati najmanje dvije osobe koje će biti odgovorne za vođenje poslova podružnice i koje će voditi poslove podružnice s područja Republike Hrvatske.
(2) Osobe iz stavka 1. ovoga članka su osobe koje su u poslovanju podružnice ovlaštene za zastupanje društva osnivača, te su dužne prije imenovanja i upisa u sudski registar dobiti prethodnu suglasnost od Hrvatske narodne banke.
(3) Osobe iz stavka 1. ovoga članka u svakom trenutku moraju ispunjavati uvjete iz članka 44. ovoga Zakona.
(4) Na postupak izdavanja i ukidanja prethodne suglasnosti iz stavka 2. ovoga članka na odgovarajući način se primjenjuju odredbe glave III. ovoga Zakona.
(5) Podružnica iz treće zemlje dužna je imenovati upravljački odbor koji bi izvršavao izvršne ovlasti iz stavka 1. ovoga članka i ovlasti nadzornog odbora iz glave VI. ovoga Zakona a osobe imenovane u taj odbor moraju ispunjavati uvjete iz glave VI. ovoga Zakona.
(6) Na podružnicu iz treće zemlje na odgovarajući način primjenjuju se odredbe o sustavu upravljanja iz glave XV.2. i XV.6 ovoga Zakona.
(7) Podružnice iz treće zemlje dužna je sukladno glavi XV.5. ovoga Zakona imenovati voditelje internih kontrolnih funkcija.
(8) Podružnica iz treće zemlje dužna je uspostaviti linije izvješćivanja upravljačkom tijelu glavnog društva koje obuhvaćaju sve značajne rizike i politike upravljanja rizikom i njihove izmjene te uspostaviti odgovarajuće IKT-a sustave i kontrole radi usklađenosti s tim politikama.
(9) Podružnica iz treće zemlje dužna je pratiti i upravljati eksternalizacijom svojih poslovnih procesa te osigurati Hrvatskoj narodnoj banci potpuni pristup svim informacijama koje su joj potrebne za izvršavanje njezinih supervizorskih ovlasti.
(10) Podružnica iz treće zemlje koja sudjeluje u naizmjeničnim operacijama ( engl. back-to-back ) ili operacijama unutar grupe dužna je imati odgovarajuće resurse za utvrđivanje i pravilno upravljanje kreditnim rizikom druge ugovorne strane ako se značajni rizici povezani s računovodstvena imovinom koja je evidentirana u poslovnim knjigama podružnice iz treće zemlje prenose na drugu ugovornu stranu.
(11) Ako glavno društvo podružnice iz treće zemlje obavlja njezine ključne ili važne funkcije, te se funkcije obavljaju u skladu s internim politikama ili procedurama odnosno sporazumima unutar grupe, podružnica iz treće zemlje dužna je osigurati Hrvatskoj narodnoj banci pristup svim informacijama koje su joj potrebne za obavljanje njezinih supervizorskih ovlasti.
(12) Podružnica iz treće zemlje dužna je angažirati ovlaštenog revizora da za svaku poslovnu godinu da ocjenu primjene i stalne usklađenosti podružnice iz treće zemlje sa zahtjevima utvrđenima u ovome članku te Hrvatskoj narodnoj banci najmanje jednom godišnje podnosi izvješće o nalazima i zaključcima te ocjene.
(13) Na ocjenu iz stavka 12. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe o reviziji za potrebe Hrvatske narodne banke iz glave XVII. ovoga Zakona.
(14) Hrvatska narodna banka će podzakonskim propisom pobliže urediti zahtjeve iz ovoga članka za sustav upravljanja podružnice iz treće zemlje.
Zahtjevi za vođenje poslovnih knjiga podružnice iz treće zemlje
Članak 80.
(1) Podružnica iz treće zemlje dužna je voditi poslovne knjige kako bi se omogućilo praćenje i vođenje sveobuhvatne i točne evidencije cjelokupne računovodstvene imovine i obveza podružnice iz treće zemlje ili cjelokupne imovine i obveza koje nastaju u podružnici iz treće zemlje u Republici Hrvatskoj i samostalno upravljanje tom imovinom i obvezama unutar podružnice iz treće zemlje.
(2) Podružnica iz treće države dužna je voditi poslovne knjige na način da iste pružaju sve potrebne i dostatne informacije o rizicima koji proizlaze iz poslovanja te podružnice kao i o tome kako se tim rizicima upravlja.
(3) Podružnica iz treće zemlje dužna je propisati i razvijati te redovito preispitivati i ažurirati računovodstvene politike i postupke za vođenje poslovnih knjiga iz stavka 1. ovoga članka.
(4) Politike iz stavka 3. ovoga članka dužno je usvojiti upravljačko tijelo glavnog društva a podružnice iz treće zemlje dužna je dokumentirati te politike kao i njezine izmjene i dopune.
(5) U politikama iz stavka 3. ovoga članka jasno se obrazlažu postupci vođenja poslovnih knjiga i utvrđuje način za usklađivanje tih postupaka s poslovnom strategijom podružnice iz treće zemlje.
(6) Podružnica iz treće zemlje dužna je poslovne knjige voditi i objavljivati primjenom međunarodnih računovodstvenih standarda u skladu s Uredbom (EZ) br. 1606/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. srpnja 2002. o primjeni međunarodnih računovodstvenih standarda (SL L 243, 11. 9. 2002.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EZ) 1606/2002), te iste podliježu zakonskoj reviziji sukladno zakonu kojim se uređuje računovodstvo poduzetnika.
(7) Podružnica treće zemlje dužna je objaviti revidirane godišnje financijske izvještaje koji se odnose na njeno vlastito poslovanje, uključujući i informaciju o prosječnom broju osoblja zaposlenog u podružnici, te iznosu dotacijskog kapitala.
(8) Dokumenti iz stavka 7. ovoga članka koje objavljuje podružnica treće zemlje moraju biti na hrvatskom jeziku.
(9) Podružnica iz treće zemlje dužna je revidirane godišnje financijske izvještaje koji se odnose na njeno vlastito poslovanje, a koji uključuju i mišljenje ovlaštenog revizora o tome jesu li ti izvještaji sastavljeni u skladu s ovim člankom, dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci u roku od 15 dana od dana primitka revizorskog izvještaja, a najkasnije u roku od četiri mjeseca od isteka poslovne godine na koju se odnose ti izvještaji.
Ovlast zahtijevanja osnivanja društva kćeri
Članak 81.
(1) Hrvatska narodna banka može naložiti društvu osnivaču iz članka 70. stavaka 1. ili 2. ovoga Zakona da podnese zahtjev za izdavanje odobrenja za rad u skladu s glavom III. poglavljem 1. ovoga Zakona i nastavi poslovati kao kreditna institucija, u sljedećim slučajevima:
a) podružnica iz treće zemlje u prošlosti je pružala ili trenutačno pruža usluge iz odobrenja za osnivanje podružnice iz treće zemlje, ne dovodeći u pitanje izuzeća iz članka 70. stavka 7. ovoga Zakona s klijentima ili ugovornim stranama, u drugim državama članicama
b) podružnica iz treće zemlje ispunjava pokazatelje sistemske važnosti iz članka 247. ovoga Zakona ili je Hrvatska narodna banka ocijenila da ima sistemsku važnost u skladu s člankom 82. ovoga Zakona i predstavlja znatne rizike za financijsku stabilnost u Europskoj uniji ili Republici Hrvatskoj
c) ukupan iznos imovine svih podružnica iz treće zemlje u Europskoj uniji koje pripadaju istoj grupi iz treće zemlje jednak je ili veći od 40 milijardi eura odnosno iznos računovodstvene imovine podružnice iz treće zemlje u Republici Hrvatskoj jednak je ili veći od 10 milijardi eura ili
d) imovina i potencijalne obveze iskazane u njezinim revidiranim godišnjim financijskim izvještajima prelaze 5% ukupne imovine i potencijalnih obveza svih kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj.
(2) Hrvatska narodna banka može postupiti na način iz stavka 1. ovoga članka tek nakon što je naložila mjere iz članaka 82. ili 132. ovoga Zakona, ili ako je ocijenila da mjere iz tih članaka ne bi bile dovoljne za rješavanje znatnih zabrinutosti u vezi sa supervizijom.
(3) Prije izvršavanja ovlasti iz stavka 1. ovoga članka Hrvatska narodna banka će se savjetovati s Europskim nadzornim tijelom za bankarstvo i nadležnim tijelima država članica u kojima je relevantna grupa iz treće zemlje osnovala druge podružnice ili društva kćeri.
(4) Za potrebe stavka 1. točaka b), c) i d) ovoga članka i pri provedbi procjene iz članka 82. ovoga Zakona Hrvatska narodna banka kao nadležno ili imenovano tijelo uzima u obzir odgovarajuće pokazatelje za procjenu sistemske važnosti podružnice iz treće zemlje koji posebno uključuju:
a) veličinu podružnice iz treće zemlje
b) složenost strukture, ustroja i poslovnog modela podružnice iz treće zemlje
c) stupanj međusobne povezanosti podružnice iz treće zemlje s financijskim sustavom Europske unije i Republike Hrvatske
d) zamjenjivost djelatnosti, usluga, operacija ili financijske infrastrukture koje pruža podružnica iz treće zemlje
e) tržišni udio podružnice iz treće zemlje u Europskoj uniji i u Republici Hrvatskoj u pogledu ukupne bankovne imovine i u odnosu na djelatnosti i usluge koje pruža te operacije koje obavlja
f) vjerojatan učinak privremene zabrane pružanja usluga ili prestanka poslovanja podružnice iz treće zemlje na likvidnost financijskog sustava Republike Hrvatske ili na platne sustave te sustave poravnanja i namire u Europskoj uniji i u Republici Hrvatskoj
g) ulogu i važnost podružnice iz treće zemlje za djelatnosti, usluge i operacije grupe iz treće zemlje u Europskoj uniji i u Republici Hrvatskoj
h) ulogu i važnost podružnice iz treće zemlje u smislu sanacije ili prisilne likvidacije na temelju informacija sanacijskog tijela
i) obujam poslovanja grupe iz treće zemlje preko podružnica iz trećih zemalja u odnosu na poslovanje te grupe preko društva kćeri kojima je izdano odobrenje za rad u Europskoj uniji i državama članicama u kojima podružnice iz trećih zemalja imaju sjedište.
Procjena sistemske važnosti i zahtjevi za podružnice iz trećih zemalja koje imaju sistemsku važnost
Članak 82.
(1) Hrvatska narodna banka će kao nadležno tijelo provesti procjenu iz stavka 3. ovoga članka ako je ukupan iznos imovine u Europskoj uniji svih podružnica u Europskoj uniji koje pripadaju istoj grupi iz treće zemlje kako je iskazana u skladu s člankom 83. ovoga Zakona jednak ili veći od 40 milijardi eura:
a) prosječno za tri godišnja izvještajna razdoblja koja neposredno prethode tekućem razdoblju ili
b) u apsolutnom iznosu, za najmanje tri godišnja izvještajna razdoblja tijekom pet godišnjih izvještajnih razdoblja koja neposredno prethode tekućem razdoblju.
(2) Prag za iznos imovine iz stavka 1. točke a) ovoga članka ne uključuje imovinu koju podružnica iz treće zemlje drži u vezi s tržišnim operacijama središnjih banaka sklopljenima sa središnjim bankama Europskog sustava središnjih banaka.
(3) Ako je ukupan iznos imovine u Europskoj uniji svih podružnica u Europskoj uniji jednak ili veći od 40 milijardi eura, Hrvatska narodna banka će kao nadležno tijelo za superviziju podružnice iz treće zemlje koja pripada grupi iz treće zemlje i procijeniti ima li podružnica iz treće zemlje nad kojom obavlja superviziju, sistemsku važnost i predstavlja li znatan rizik za financijsku stabilnost Europske unije ili Republike Hrvatske i u tu će svrhu osobito uzeti u obzir pokazatelje sistemske važnosti iz članka 81. stavka 4. i članka 247. ovoga Zakona.
(4) Kao dio procjene iz stavka 3. ovoga članka, Hrvatska narodna banka će se kao nadležno ili imenovano tijelo savjetovati s Europskim nadzornim tijelom za bankarstvo i nadležnim tijelima država članica u kojima je relevantna grupa iz treće zemlje osnovala druge podružnice ili društva kćeri iz trećih zemalja kako bi procijenila rizike za financijsku stabilnost koje podružnica iz treće zemlje sa sjedištem u Republici Hrvatskoj predstavlja za ostale države članice.
(5) Hrvatska narodna banka kao nadležno ili imenovano tijelo dostavit će svoju obrazloženu procjenu sistemske važnosti podružnice iz treće zemlje za Europsku uniju ili Republiku Hrvatsku Europskom nadzornom tijelu za bankarstvo i nadležnim tijelima država članica u kojima je relevantna grupa iz treće zemlje osnovala druge podružnice ili društva kćeri.
(6) Ako Hrvatska narodna banka od nadležnih tijela s kojima provodi savjetovanje u roku od deset radnih dana od njihovog primitka procjene iz stavka 5. ovoga članka a koju im je dostavila, zaprimi informaciju da se tijela ne slažu s procjenom sistemske važnosti podružnice iz treće zemlje, uz pomoć Europskog nadzornog tijela za bankarstvo uložiti će sve napore kako bi s tim nadležnim tijelima postigla dogovor o procjeni iz stavka 3. ovoga članka i, prema potrebi ako je to primjenjivo, o mjerama iz stavka 8. ovoga članka najkasnije tri mjeseca od datuma kada je Hrvatska narodna banka zaprimila informaciju o neslaganju.
(7) Nakon isteka razdoblja iz stavka 6. ovoga članka Hrvatska narodna banka kao nadležno tijelo za superviziju podružnice iz treće zemlje koja je predmet procjene, donijeti će odluku o procjeni sistemske važnosti podružnice iz treće zemlje i o mjerama iz stavka 8. ovoga članka.
(8) Ako je to primjereno za uklanjanje utvrđenih rizika, Hrvatska narodna banka kao nadležno ili imenovano tijelo može podružnici iz treće zemlje naložiti:
a) da restrukturira svoju imovinu ili djelatnosti tako da se više ne smatra da imaju sistemsku važnost u skladu sa stavkom 2. ovoga članka ili da prestanu predstavljati neopravdan rizik za financijsku stabilnost Europske unije ili Republike Hrvatske ili
b) dodatne bonitetne zahtjeve.
(9) Ako Hrvatska narodna banka kao nadležno ili imenovano tijelo ocijeni da podružnica iz treće zemlje ima sistemsku važnost, ali je donijela odluku da neće izvršavati nijednu od ovlasti stavka 8. točke a) ovoga članka ili članka 81. ovoga Zakona, dužna je dostaviti obrazloženu obavijest Europskom nadzornom tijelu za bankarstvo i nadležnim tijelima država članica ako je relevantna grupa iz treće zemlje osnovala druge podružnice ili institucije kćeri i navesti razloge zbog kojih je odlučila da neće izvršavati te ovlasti.
Regulatorne i financijske informacije o podružnicama iz trećih zemalja i glavnome društvu
Članak 83.
(1) Podružnica iz treće zemlje dužna je na način kako je propisano delegiranim aktom koji temeljem članka 48.l Direktive 2013/36/EU donosi Europska komisija dostavljati Hrvatskoj narodnoj banci informacije o:
1. računovodstvenoj imovini i obvezama u svojim poslovnim knjigama u skladu s člankom 80. ovoga Zakona te imovini i obvezama koje su nastale u toj podružnici, s raščlambom u kojoj se izdvajaju:
a) najveći iznos iskazane imovine i obveza razvrstane prema sektoru i vrsti druge ugovorne strane, uključujući posebno izloženosti financijskog sektora
b) značajne koncentracije izloženosti i izvora financiranja u odnosu na određene vrste drugih ugovornih strana
c)značajne interne transakcije s glavnim društvom i članovima grupe glavnog društva
2. usklađenosti podružnice iz treće zemlje sa zahtjevima koji se na njih primjenjuju na temelju ovoga Zakona
3. na zahtjev , sustavima zaštite depozita koji su dostupni deponentima u podružnici iz treće zemlje u skladu sa zakonom kojim se uređuje sustav osiguranja depozita
4. dodatnim regulatornim zahtjevima sukladno ovom Zakonu i propisima donesenim temeljem ovoga Zakona.
(2) Za potrebe izvješćivanja o imovini i obvezama u poslovnim knjigama podružnice treće zemlje u skladu sa stavkom 1. točkom a) ovoga članka, podružnica iz treće zemlje primjenjuje međunarodne računovodstvene standarde u skladu s Uredbom (EZ) br. 1606/2002.
(3) Podružnica iz treće zemlje dužna je Hrvatskoj narodnoj banci dostavljati sljedeće informacije o svojem glavnom društvu:
a) redovito, agregirane informacije o imovini i obvezama koje se drže ili su računovodstveno evidentirane u društvima kćerima odnosno drugim podružnicama iz trećih zemalja u Europskoj uniji koje pripadaju grupi tog glavnog društva
b) redovito, informacije o usklađenosti glavnog društva s primjenjivim bonitetnim zahtjevima na pojedinačnoj i konsolidiranoj osnovi
c) povremeno, informacije o značajnim nadzornim provjerama i procjenama kad se provode nad glavnim društvom i nadzorne odluke koje iz toga proizlaze
d) planove oporavka glavnog društva i konkretne mjere koje bi se mogle poduzeti u vezi s podružnicama iz trećih zemalja u skladu s tim planovima te sva naknadna ažuriranja i izmjene tih planova
e) poslovnu strategiju glavnog društva u odnosu na podružnice iz trećih zemalja i sve naknadne izmjene te strategije i
f) popis usluga koje glavno društvo pruža klijentima koji imaju poslovni nastan ili se nalaze u Europskoj uniji na temelju obrnutog nuđenja usluga u skladu s člankom 70. ovoga Zakona.
(4) Podružnica iz treće zemlje regulatorne i financijske informacije iz ovoga članka dužna je dostaviti u rokovima kako je propisano podzakonskim propisom iz stavka 5. ovoga članka.
(5) Hrvatska narodna banka će podzakonskim propisom detaljnije urediti sadržaj izvješća i obavijesti, rokove i način izvješćivanja o informacijama iz ovoga članka.
Obavješćivanje Europskog nadzornog tijela za bankarstvo
Članak 84.
Hrvatska narodna banka obavješćuju Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo o:
a) svim odobrenjima za osnivanje podružnice iz treće zemlje koja su izdana podružnici iz treće zemlje i svim naknadnim izmjenama tih odobrenja
b) ukupnoj računovodstvenoj imovini i obvezama podružnice iz treće zemlje kojima je izdano odobrenje za osnivanje podružnice o kojima zaprima periodična izvješća i
c) nazivu grupe iz treće zemlje kojoj pripada podružnica iz treće zemlje.
Primjena odredbi ovoga zakona na poslovanje podružnice iz treće zemlje
Članak 85.
(1) Ako ovim Zakonom nije drugačije propisano na podružnicu iz treće zemlje na odgovarajući način primjenjuju se odredbe ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju odredbi ovoga Zakona.
(2) Na podružnicu iz treće zemlje na odgovarajući način se primjenjuju odredbe Uredbe (EU) br. 575/2013 i propisa donesenih na temelju te Uredbe.
IX.5. PREDSTAVNIŠTVA
Predstavništvo kreditne institucije s poslovnim nastanom izvan Republike Hrvatske
Članak 86.
(1) Kreditna institucija s poslovnim nastanom izvan Republike Hrvatske dužna je obavijestiti Hrvatsku narodnu banku o namjeri osnivanja predstavništva kreditne institucije s poslovnim nastanom izvan Republike Hrvatske u Republici Hrvatskoj (u daljnjem tekstu: predstavništvo kreditne institucije).
(2) Hrvatska narodna banka će kreditnoj instituciji sa sjedištem izvan Republike Hrvatske u roku od deset radnih dana od primitka potpune informacije potvrditi primitak obavijesti o namjeri osnivanja, te tu obavijest dostaviti i nadležnom tijelu te kreditne institucije
(3) Obavijest iz stavka 2. ovoga članka sadrži sljedeće informacije:
1. izvadak iz sudskog ili drugog odgovarajućeg registra u koji je upisana kreditna institucija s poslovnim nastanom izvan Republike Hrvatske iz kojeg se vidi njezin pravni oblik i vrijeme kada je upisana u taj registar te osobe ovlaštene na njeno zastupanje i opseg njihovih ovlasti ili ako je osnovana u državi gdje se ne upisuje u takav registar, valjane isprave o osnivanju iz kojih su vidljivi njezin pravni oblik i vrijeme osnivanja te osobe ovlaštene na zastupanje i opseg njihovih ovlasti
2. adresa sjedišta kreditne institucije s poslovnim nastanom izvan Republike Hrvatske koja namjerava osnovati predstavništvo
3. nacionalni referentni broj KI (reference code), te LEI KI ako je dostupan
4. odluku kreditne institucije sa sjedištem izvan Republike Hrvatske o osnivanju predstavništva u Republici Hrvatskoj, te predviđeni datum početka rada predstavništva
5. podatke o planiranom sjedištu (adresi) predstavništva u Republici Hrvatskoj i podatak za kontakt
6. podatak o nacionalnom nadležnom tijelu, te odobrenje nadležnog tijela kreditne institucije sa sjedištem izvan Republike Hrvatske za osnivanje predstavništva u Republici Hrvatskoj ili informaciju da takvo odobrenje nije potrebno
7. ako je riječ o kreditnoj instituciji iz treće zemlje, ovjerenu izjavu kreditne institucije da će podmiriti sve obveze koje nastanu u Republici Hrvatskoj u vezi s radom predstavništva kreditne institucije i
8. popis odgovornih osoba za rad predstavništva kreditne institucije.
(4) Predstavništvo kreditne institucije može početi poslovanje u Republici Hrvatskoj nakon što kreditna institucija sa sjedištem izvan Republike Hrvatske zaprimi obavijest iz stavka 2. ovoga članka.
(5) Predstavništvo kreditne institucije smije na području Republike Hrvatske obavljati samo poslove koji su navedeni u članku 3. stavku 1. točki 98. ovoga Zakona.
(6) Kreditna institucija s poslovnim nastanom izvan Republike Hrvatske dužna je obavijestiti Hrvatsku narodnu banku o tome da je predstavništvo kreditne institucije osnovano kao i o prestanku rada tog predstavništva.
(7) Hrvatska narodna banka u roku od 10 radnih dana od primitka obavijesti iz stavka 6. ovoga članka tu informaciju upisuje u registar predstavništava kreditnih institucija koji objavljuje na svojim internetskim stranicama.
(8) Registar predstavništava iz stavka 7. ovoga članka sadrži:
– naziv, poslovni nastan i pravni oblik kreditne institucije sa sjedištem izvan Republike Hrvatske koja je osnivač predstavništva kreditne institucije
– adresu sjedišta predstavništva kreditne institucije u Republici Hrvatskoj
– ime i prezime odgovorne osobe za rad predstavništva kreditne institucije i podatak za kontakt.
X. FINANCIJSKI HOLDING I MJEŠOVITI FINANCIJSKI HOLDING
Izdavanje odobrenja financijskim holdinzima i mješovitim financijskim holdinzima
Članak 87.
(1) Kada je Hrvatska narodna banka konsolidirajuće nadzorno tijelo, matični financijski holding u RH, matični mješoviti financijski holding u RH, matični financijski holding iz EU-a i matični mješoviti financijski holding iz EU-a koji je član grupe kreditnih institucija u RH iz članka 135. ovoga Zakona dužni su Hrvatskoj narodnoj banci podnijeti zahtjev za izdavanje odobrenja u skladu s ovim člankom.
(2) Zahtjev za izdavanje odobrenja u skladu s ovim člankom dužan je Hrvatskoj narodnoj banci podnijeti i drugi financijski holding ili mješoviti financijski holding koji je obvezan uskladiti se s ovim Zakonom ili Uredbom (EU) br. 575/2013 na potkonsolidiranoj osnovi ili ako je imenovan kao odgovoran za osiguranje usklađenosti grupe s bonitetnim zahtjevima na konsolidiranoj osnovi u skladu sa člankom 88. stavkom 2. točkom 4. ovoga Zakona.
(3) Hrvatska narodna banka će redovito a najmanje jednom godišnje preispitati matično društvo kreditne institucije kako bi potvrdila jesu li ta kreditna institucija, subjekt koji je podnio zahtjev za odobrenje za rad na temelju članka 14. ovoga Zakona ili imenovani subjekt koji je odgovoran za usklađenost grupe s bonitetnim zahtjevima na konsolidiranoj osnovi , ispravno identificirali ispunjava li neko društvo kriterije prema kojima bi se smatralo matičnim financijskim holdingom u RH, matičnim mješovitim financijskim holdingom u RH, matičnim financijskim holdingom iz EU-a ili matičnim mješovitim financijskim holdingom iz EU-a.
(4) Ako Hrvatska narodna banka utvrdi da neko društvo ispunjava kriterije prema kojima bi se smatralo matičnim financijskim holdingom u RH, matičnim mješovitim financijskim holdingom u RH, matičnim financijskim holdingom iz EU-a ili matičnim mješovitim financijskim holdingom iz EU-a naložiti će tom društvu podnošenje zahtjeva u skladu s ovim člankom.
(5) U postupku preispitivanja iz stavka 3. ovoga članka, ako se matično društvo nalazi u drugoj državi članici u kojoj kreditna institucija, subjekt koji je podnio zahtjev za izdavanje odobrenja za rad u skladu s članom 14. ovoga Zakona ili imenovani subjekt koji je odgovoran za usklađenost grupe s bonitetnim zahtjevima na konsolidiranoj osnovi imaju poslovni nastan, Hrvatska narodna banka će surađivati s nadležnim tijelom iz te države članice.
(6) Hrvatska narodna banka će na svojim internetskim stranicama objaviti i svake godine ažurirati popis:
− financijskih holdinga i mješovitih financijskih holdinga kojima je izdano odobrenje u skladu s ovim člankom,
− financijskih holdinga i mješovitih financijskih holdinga koji su dobili izuzeće od odobrenja prema odredbama članka 88. ovoga Zakona i
− imenovanih subjekata iz članka 88. stavka 2. ovoga Zakona.
(7) Ako je Hrvatska narodna banka izdala izuzeće od odobrenja za rad prema odredbama članka 88. ovoga Zakona, na popisu iz stavka 6. ovoga članka će navesti imenovani subjekt, odnosno kreditnu instituciju, financijski holding ili mješoviti financijski holding koji je imenovan za usklađenost grupe s bonitetnim zahtjevima na konsolidiranoj osnovi.
(8) Uz zahtjev za izdavanje odobrenja iz stavaka 1. i 2. ovoga članka potrebno je priložiti:
− informaciju o organizacijskoj strukturi grupe kojoj taj financijski holding ili mješoviti financijski holding pripada, pri čemu su jasno naznačena društva kćeri i, prema potrebi, matična društva te mjesto i vrsta pružanja usluga svake članice grupe
− zahtjev za izdavanje prethodne suglasnosti za članove upravljačkog tijela iz članka 54. stavka 3. ovoga Zakona
− informaciju o tome da su ispunjeni kriteriji iz članka 36. ovoga Zakona o dioničarima i članovima kada financijski holding ili mješoviti financijski holding ima društvo kći koje je kreditna institucija
− informaciju o unutarnjoj organizaciji i raspodjeli zadataka unutar grupe kreditnih institucija u RH kojoj pripada financijski holding ili mješoviti financijski holding
− sve druge informacije koje bi mogle biti potrebne za provedbu procjena iz stavaka 5. i 6. ovoga članka odnosno odredbi kojima su u nacionalno pravo država članica prenesen članak 21.a stavci 3. i 4. Direktive 2013/36/EU te drugu dokumentaciju propisanu podzakonskim propisom donesenim na temelju stavka 16. ovoga članka ili na temelju članka 88. stavka 10. ovoga Zakona.
(9) Ako se postupak za izdavanje odobrenja iz stavaka 1. i 2. ovoga članka ili izuzeća od odobrenja iz članka 88. ovoga Zakona financijskom holdingu ili mješovitom financijskom holdingu provodi zajedno s procjenom iz članka 14., glave V. ili članka 291. ovoga Zakona Hrvatska narodna banka kao konsolidirajuće nadzorno tijelo savjetovat će se prije donošenja odluke s nadležnim tijelom u državi članici u kojoj financijski holding ili mješoviti financijski holding imaju poslovni nastan.
(10) U slučaju iz stavka 9. ovoga članka u razdoblju potrebnom za dovršetak postupka iz ovoga članka ili članka 88. ovoga Zakona ne teče rok iz članka 34. stavka 6. i članka 291. stavka 10. ovoga Zakona.
(11) Hrvatska narodna banka izdat će odobrenje financijskom holdingu ili mješovitom financijskom holdingu ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
1. ako unutarnje procedure i raspodjela zadataka unutar grupe osiguravaju usklađenost sa zahtjevima propisanim ovim Zakonom i Uredbom (EU) br. 575/2013 na konsolidiranoj ili potkonsolidiranoj osnovi te osobito osiguravaju učinkovito:
a) koordiniranje svih društava kćeri financijskog holdinga ili mješovitog financijskog holdinga, uključujući, prema potrebi, odgovarajuću raspodjelu zadataka među institucijama kćerima
b) sprečavanje sukoba unutar grupe ili upravljanje njima i izvršavanje politika na razini grupe koje je uspostavio matični financijski holding ili matični mješoviti financijski holding na razini grupe
2. ako financijski holding ili mješoviti financijski holding organizacijskom strukturom grupe kojoj pripada neće otežati ili na drugi način spriječiti obavljanje učinkovite supervizije nad institucijama kćerima ili matičnim institucijama, o ispunjavanju obveza na pojedinačnoj, konsolidiranoj te potkonsolidiranoj osnovi, pri čemu se osobito uzima u obzir:
a) položaj financijskog holdinga ili mješovitog financijskog holdinga u višeslojnoj grupi
b) vlasnička struktura te
c) uloga financijskog holdinga ili mješovitog financijskog holdinga unutar grupe
3. ako su ispunjeni uvjeti iz članka 36. ovoga Zakona u vezi dioničara ili članova kreditne institucije i zahtjevi iz članka 54. ovoga Zakona u vezi članova upravljačkog tijela financijskog holdinga i mješovitog financijskog holdinga.
(12) Financijski holding ili mješoviti financijski holding kojem je Hrvatska narodna banka izdala odobrenje iz ovoga članka dužan je kontinuirano ispunjavati uvjete iz stavka 11. ovoga članka, te bez odgađanja obavijestiti Hrvatsku narodnu banku ako su promijenjene okolnosti na temelju kojih je izdano odobrenja a koje bi mogle utjecati na ispunjavanje uvjeta iz stavka 11. ovoga članka.
(13) Hrvatska narodna banka kao konsolidirajuće nadzorno tijelo kontinuirano nadzire ispunjava li financijski holding ili mješoviti financijski holding uvjete iz stavka 11. ovoga članka.
(14) Financijski holding ili mješoviti financijski holding dužan je Hrvatskoj narodnoj banci kao konsolidirajućem nadzornom tijelu najkasnije četiri mjeseca po isteku kalendarske godine dostaviti informacije za redovito praćenje organizacijske strukture grupe i usklađenosti s uvjetima iz stavka 11. ovoga članka.
(15) Hrvatska narodna banka će kao konsolidirajuće nadzorno tijelo razmjenjivati informacije s nadležnim tijelima iz države članice u kojoj financijski holding ili mješoviti financijski holding ima poslovni nastan.
(16) Hrvatska narodna banka podzakonskim će propisom detaljnije urediti:
− dokumentaciju koja se prilaže uz zahtjev za izdavanje odobrenja i
− sadržaj izvješća i obavijesti, rokove i način izvješćivanja o informacijama koje su nužne za redovito praćenje usklađenosti s uvjetima iz ovoga članka.
Izuzeće od odobrenja financijskim holdinzima i mješovitim financijskim holdinzima
Članak 88.
(1) Iznimno od članka 87. ovoga Zakona financijski holding ili mješoviti financijski holding može podnijeti zahtjev za izuzeće od odobrenja.
(2) Hrvatska narodna banka odobriti će izuzeće od odobrenje iz stavka 1. ovoga članka ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
1. glavna djelatnost financijskog holdinga je stjecanje udjela u društvima kćerima
2. glavna djelatnost mješovitog financijskog holdinga, u odnosu na institucije ili financijske institucije, je stjecanje udjela u društvima kćerima
3. u skladu sa sanacijskom strategijom koju je odredilo nadležno sanacijsko tijelo na temelju propisa kojima se uređuje sanacija kreditnih institucija i investicijskih društava, financijski holding ili mješoviti financijski holding nije imenovan kao sanacijski subjekt ni u jednoj grupi
4. kreditna institucija kći ili financijski holding kći odnosno mješoviti financijski holding kći kojem je dodijeljeno odobrenje u skladu s člankom 87. ovoga Zakona imenovani su kao odgovorni za osiguravanje usklađenosti grupe s bonitetnim zahtjevima na konsolidiranoj osnovi te su im dana sva potrebna sredstva i ovlast za učinkovito ispunjavanje tih obveza
5. financijski holding ili mješoviti financijski holding ne sudjeluje u donošenju upravljačkih, operativnih ili financijskih odluka kojima se utječe na grupu ili njezina društva kćeri koja su institucije ili financijske institucije i
6. ne postoje prepreke za provođenje učinkovite supervizije grupe kreditnih institucija u RH od strane Hrvatske narodne banke na konsolidiranoj osnovi.
(3) Financijski holding ili mješoviti financijski holding za koji je Hrvatska narodna banka donijela odluku da ispunjava uvjete iz stavka 2. ovoga članka uključen je u opseg konsolidacije kako je propisano ovim Zakonom i Uredbom (EU) br. 575/2013.
(4) Financijski holding ili mješoviti financijski holding koji je dobio izuzeće od odobrenja iz stavka 2. ovoga članka može podnijeti zahtjev za isključenje iz opsega konsolidacije.
(5) Hrvatska narodna banka može na temelju zahtjeva iz stavka 4. ovoga članka odobriti isključenje iz opsega konsolidacije ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
1. isključenje ne utječe na djelotvornost supervizije nad kreditnom institucijom kćeri ili grupom
2. financijski holding ili mješoviti financijski holding nema izloženosti na osnovi vlasničkih ulaganja osim vlasničkih ulaganja u kreditnoj instituciji kćeri ili u posredničkom matičnom financijskom holdingu odnosno mješovitom financijskom holdingu koji kontrolira kreditnu instituciju kćer
3. financijski holding ili mješoviti financijski holding ne koristi se u znatnoj mjeri financijskom polugom i nema izloženosti koje nisu povezane s njegovim vlasništvom u kreditnoj instituciji kćeri ili u posredničkom matičnom financijskom holdingu odnosno mješovitom financijskom holdingu koji kontrolira kreditnu instituciju kćer.
(6) Financijski holding ili mješoviti financijski holding iz stavaka 1. i 2. ovoga članka kojem je Hrvatska narodna banka odobrila izuzeće od odobrenja dužan je kontinuirano ispunjavati uvjete iz stavka 2. ovoga članka, te bez odgađanja obavijestiti Hrvatsku narodnu banku ako su promijenjene okolnosti na temelju kojih je odobreno izuzeće iz stavka 2. ovoga članka, a koje bi mogle utjecati na ispunjavanje uvjeta za izuzeće.
(7) Hrvatska narodna banka kao konsolidirajuće nadzorno tijelo kontinuirano nadzire ispunjava li financijski holding ili mješoviti financijski holding uvjete iz stavka 2. ovoga članka.
(8) Financijski holding ili mješoviti financijski holding dužan je Hrvatskoj narodnoj banci kao konsolidirajućem nadzornom tijelu najkasnije četiri mjeseca po isteku kalendarske godine dostaviti informacije za redovito praćenje organizacijske strukture grupe i usklađenosti s uvjetima iz stavka 2. ovoga članka.
(9) Hrvatska narodna banka će kao konsolidirajuće nadzorno tijelo razmjenjivati informacije s nadležnim tijelima iz države članice u kojoj financijski holding ili mješoviti financijski holding ima poslovni nastan.
(10) Hrvatska narodna banka podzakonskim će propisom detaljnije urediti:
− dokumentaciju koja se prilaže uz zahtjev za izdavanje izuzeća od odobrenja i
− sadržaj izvješća i obavijesti, rokove i način izvješćivanja o informacijama koje su nužne za redovito praćenje usklađenosti s uvjetima iz ovoga članka.
Supervizorske mjere prema financijskom i mješovitom financijskom holdingu
Članak 89.
(1) Ako Hrvatska narodna banka u postupku povodom zahtjeva iz članka 87. ovoga Zakona utvrdi da nisu ispunjeni uvjeti iz članka 87. stavka 11. ovoga Zakona i odbije izdati odobrenje, i ako Hrvatska narodna banka u postupku iz članka 87. stavka 14. ovoga Zakona utvrdi da je financijski holding ili mješoviti financijski holding prestao ispunjavati uvjete iz članka 87. stavka 11. ovoga Zakona , naložiti će financijskom holdingu ili mješovitom financijskom holdingu supervizorske mjere kako bi se osigurali ili ponovno uspostavili kontinuitet i cjelovitost supervizije na konsolidiranoj osnovi nad zahtjevima na konsolidiranoj osnovi utvrđenim ovim Zakonom i Uredbom (EU) br. 575/2013 i osigurala usklađenost s tim zahtjevima, pri čemu će Hrvatska narodna banka osobito voditi računa o učincima tih supervizorskih mjera na financijski konglomerat.
(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka Hrvatska narodna banka financijskom holdingu ili mješovitom financijskom holdingu može osobito:
− naložiti zabranu ostvarivanja prava glasa koje proizlazi iz dionica kreditne institucije kćeri koje drži financijski holding ili mješoviti financijski holding
− naložiti da vlasničke udjele u kreditnim institucijama kćerima prenese na svoje dioničare ili imatelje udjela
− privremeno imenovati drugi financijski holding, mješoviti financijski holding ili kreditnu instituciju koji su članovi te grupe, a koji će biti odgovorni za ispunjavanje na konsolidiranoj osnovi zahtjeva propisanih ovim Zakonom ili Uredbom (EU) br. 575/2013
− naložiti ograničenje isplate ili zabranu isplate na temelju dionica ili isplatu kamata dioničarima
− naložiti prodaju ili smanjenje vlasničkog udjela u instituciji ili drugom subjektu financijskog sektora ili
− naložiti da dostavi plan prema kojem će se bez odgađanja ponovno uskladiti sa zahtjevima iz ovoga Zakona ili Uredbe (EU) br. 575/2013.
(3) U slučaju iz stavka 2. podstavka 1. ovoga članka na zabranu ostvarivanja prava glasa na odgovarajući se način primjenjuje članak 39. ovoga Zakona.
(4) Ako Hrvatska narodna banka odbije zahtjev za izuzeće od odobrenja iz članka 88. ovoga Zakona ili kontinuiranim nadzorom utvrdi da uvjeti za izuzeće nisu više ispunjeni, financijski holding ili mješoviti financijski holding dužan je u roku od tri mjeseca od primitka rješenja podnijeti zahtjev za izdavanje odobrenja iz članka 87. ovoga Zakona.
(5) Ako Hrvatska naroda banka kao konsolidirajuće nadzorno tijelo odbije zahtjev za izdavanje odobrenja ili zahtjev za izdavanje izuzeća od odobrenja financijskom holdingu ili mješovitom financijskom holdingu, o toj odluci i razlozima za odbijanje će obavijestiti podnositelja zahtjeva u razdoblju od četiri mjeseca od primitka zahtjeva.
(6) Ako zahtjev za izdavanje odobrenja ili zahtjev za izdavanje izuzeća od odobrenja nije potpun, Hrvatska naroda banka kao konsolidirajuće nadzorno tijelo će odluku o izdavanju ili odbijanju zahtjeva donijeti u roku od četiri mjeseca od primitka urednog zahtjeva, a najkasnije šest mjeseci od primitka zahtjeva.
Zajednička odluka o ispunjenju uvjeta financijskog holdinga ili mješovitog financijskog holdinga kada je Hrvatska narodna banka konsolidirajuće nadzorno tijelo
Članak 90.
(1) Kada je Hrvatska narodna banka konsolidirajuće nadzorno tijelo, ona i nadležno tijelo druge države članice u kojoj financijski holding ili mješoviti financijski holding ima poslovni nastan razmjenjuju informacije o svakom od tih holdinga.
(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka Hrvatska narodna banka surađuje s nadležnim tijelom države članice u kojoj financijski holding ili mješoviti financijski holding ima poslovni nastan radi donošenja zajedničke odluke o ispunjenju uvjeta iz članka 87. stavka 11. i članka 88. stavka 2. ili 5. ovoga Zakona i nalaganja mjera iz članka 89. ovoga Zakona.
(3) Kada je Hrvatska narodna banka konsolidirajuće nadzorno tijelo, procjenjuje ispunjenje uvjeta iz članka 87. stavka 11. i članka 88. stavka 2. ili 5. ovoga Zakona i nalaganja mjera iz članka 89. ovoga Zakona te o rezultatima procjene obavještava nadležno tijelo u državi članici u kojoj financijski holding ili mješoviti financijski holding ima poslovni nastan.
(4) Zajednička odluka o ispunjenju uvjeta iz članka 87. stavka 11. i članka 88. stavka 2. ili 5. ovoga Zakona ili nalaganju mjera iz 89. ovoga Zakona bit će donesena u roku od dva mjeseca od dana kada je nadležno tijelo države članice u kojoj financijski holding ili mješoviti financijski holding ima poslovni nastan primilo procjenu iz stavka 3. ovoga članka.
(5) Kada se donese zajednička odluka, ona se provodi ili izravno primjenjuje ako je to dopušteno pravom države članice u kojoj financijski holding ili mješoviti financijski holding ima poslovni nastan.
(6) Zajednička odluka iz stavka 4. ovoga članka mora biti u pisanom obliku i obrazložena, a Hrvatska narodna banka kao konsolidirajuće nadzorno tijelo dostavit će ovu odluku financijskom holdingu ili mješovitom financijskom holdingu.
(7) Ako postoje različita mišljenja u svezi s donošenjem zajedničke odluke iz stavka 4. ovoga članka, Hrvatska narodna banka suzdržat će se od donošenja odluke.
(8) U slučaju iz stavka 7. ovoga članka Hrvatska narodna banka će zatražiti savjet od Europskog nadležnog tijela za bankarstvo u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 1093/2010.
(9) Ako Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo donese odluku u roku od mjesec dana od primitka zahtjeva za posredovanje, zajednička odluka donosi se u skladu s tom odlukom a ako Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo ne donese odluku u roku od mjesec dana od primitka zahtjeva za posredovanje, Hrvatska narodna banka samostalno će donijeti odluku.
(10) Hrvatska narodna banka ne može zatražiti posredovanje Europskog nadzornog tijela za bankarstvo iz stavka 8. ovoga članka nakon isteka roka od dva mjeseca od dana kada je nadležno tijelo države članice u kojoj financijski holding ili mješoviti financijski holding ima poslovni nastan primilo procjenu iz stavka 3. ovoga članka ili nakon donošenja zajedničke odluke.
(11) U slučaju mješovitog financijskog holdinga, ako Hrvatska narodna banka nije određena kao koordinator sukladno propisima kojima se uređuju financijski konglomerati, Hrvatska narodna banka će prije donošenja zajedničke odluke iz ovoga članka zatražiti suglasnost koordinatora.
(12) U slučaju iz stavka 11. ovoga članka ako koordinator ne da suglasnost na prijedlog zajedničke odluke, Hrvatska narodna banka će zatražiti posredovanje Europskog nadzornog tijela za bankarstvo ili Europskog nadzornog tijela za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje (EIOPA).
(13) Zajednička odluka donesena u skladu s ovim člankom ne utječe na obveze koje proizlaze iz propisa kojima se uređuju financijski konglomerati i propisa kojima se uređuje poslovanje društava za osiguranje.
Zajednička odluka o ispunjenju uvjeta financijskog holdinga ili mješovitog financijskog holdinga kada Hrvatska narodna banka nije konsolidirajuće nadzorno tijelo
Članak 91.
(1) Kada financijski holding ili mješoviti financijski holding ima poslovni nastan u Republici Hrvatskoj te kada Hrvatska narodna banka nije konsolidirajuće nadzorno tijelo, razmjenjivat će s konsolidirajućim nadležnim tijelom informacije vezane za taj holding.
(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka Hrvatska narodna banka će surađivati s konsolidirajućim nadzornim tijelom radi donošenja zajedničke odluke o ispunjenju uvjeta iz članka 87. stavka 11. i članka 88. stavka 2. ili 5. ovoga Zakona i nalaganja mjera iz članka 89. ovoga Zakona ovoga Zakona.
(3) Zajednička odluka iz stavka 2. ovoga članka donijet će se u roku od dva mjeseca od dana primitka procjene koju je izradilo konsolidirajuće nadzorno tijelo.
(4) Ako je zajednička odluka iz stavka 3. ovoga članka donesena, Hrvatska narodna banka će na temelju nje donijeti rješenje i dostaviti ga financijskom holdingu ili mješovitom financijskom holdingu koji ima poslovni nastan u Republici Hrvatskoj.
(5) Ako postoje različita mišljenja u vezi s donošenjem zajedničke odluke iz stavka 3. ovoga članka, Hrvatska narodna banka suzdržat će se od donošenja odluke i zatražit će posredovanje Europskog nadzornog tijela za bankarstvo u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 1093/2010.
(6) Ako Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo donese odluku u roku od mjesec dana od primitka zahtjeva za posredovanje, zajednička odluka donijet će se u skladu s tom odlukom.
(7) Ako Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo ne donese odluku u roku od mjesec dana od primitka zahtjeva za posredovanje, Hrvatska narodna banka će samostalno donijeti odluku.
(8) Hrvatska narodna banka ne može zatražiti posredovanje Europskog nadzornog tijela za bankarstvo iz stavaka 5. ovoga članka nakon isteka razdoblja od dva mjeseca od primitka procjene konsolidirajućeg nadzornog tijela ili nakon donošenja zajedničke odluke.
Ukidanje odobrenja financijskom holdingu i mješovitom financijskom holdingu
Članak 92.
Hrvatska narodna banka ukinut će odobrenje iz članka 87. ovoga Zakona ako matični financijski holding u RH, matični mješoviti financijski holding u RH, matični financijski holding iz EU-a sa sjedištem u RH i matični mješoviti financijski holding iz EU-a sa sjedištem u RH ne poduzmu mjere potrebne za osiguravanje usklađenosti dijela trećeg, četvrtog, šestog i sedmog Uredbe (EU) br. 575/2013, ili zahtjeva vezanog uz visinu dodatnog regulatornog kapitala koji je svojim rješenjem naložila Hrvatska narodna banka u skladu s člancima 105. stavkom 1. točkom 1. ovoga Zakona, ili posebnog zahtjeva vezanog uz likvidnost u skladu s člancima 105. stavkom 1. točkom 16. ovoga Zakona.
Posredničko matično društvo u EU-u
Članak 93.
(1) Dvije ili više institucija s poslovnim nastanom u Europskoj uniji koje pripadaju istoj grupi iz treće zemlje dužne su odrediti jedinstveno posredničko matično društvo s poslovnim nastanom u Europskoj uniji (u daljnjem tekstu: posredničko matično društvo u EU-u).
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Hrvatska narodna banka u suradnji s drugim nadležnim tijelima nadležnim za nadzor odnosno superviziju članice grupe iz treće zemlje može donijeti odluku da grupa iz treće zemlje može osnovati dva posrednička matična društva u EU-u ako zajednički utvrde da određivanje jedinstvenog posredničkog matičnog društva u EU-u:
− nije uskladivo s obveznim zahtjevom za razdvajanje djelatnosti koji je uređen propisima ili je takvu odluku donijelo nadležno tijelo treće zemlje u kojoj krajnje matično društvo grupe iz treće zemlje ima mjesto uprave ili
− bi, sukladno procjeni nadležnog sanacijskog tijela posredničkog matičnog društva u EU-u, mogućnost sanacije bila manje učinkovita nego u slučaju dvaju posredničkih matičnih društava u EU-u.
(3) Kreditna institucija koja je dobila odobrenja iz članka 14. ovoga Zakona i koja je s još jednom institucijom s poslovnim nastanom u EU-u članica grupe iz treće zemlje dužna je:
1. imati posredničko matično društvo u EU-u ili
2. biti imenovana kao posredničko matično društvo.
(4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, kreditna institucija koja je dobila odobrenje iz članka 14. ovoga Zakona, a koja je dio grupe iz treće zemlje nije dužna imati posredničko matično društvo u EU-u ili, sukladno stavku 3. ovoga članka, biti određena kao posredničko matično društvo u EU-u ako je:
− ukupna vrijednost imovine u Europskoj uniji svih članica grupe iz treće zemlje manja od 40 milijardi eura ili
− kreditna institucija koja je dobila odobrenje iz članka 14. ovoga Zakona jedina institucija iz te grupe koja posluje u Europskoj uniji.
(5) Posredničko matično društvo u EU-u može biti kreditna institucija koja je dobila odobrenje iz članka 14. ovoga Zakona ili financijski holding odnosno mješoviti financijski holding koji je dobio odobrenje iz članka 87. ovoga Zakona.
(6) Iznimno od stavka 5. ovoga članka, kada nijedna institucija nije kreditna institucija ili ako se mora osnovati drugo posredničko matično društvo u EU-u u vezi s investicijskim uslugama, tada posredničko matično društvo u EU-u ili drugo posredničko matično društvo u EU-u može biti investicijsko društvo kojem je odobren rad u skladu s člankom 5. stavkom 1. Direktive 2014/65/EU a koje je podložno propisu kojim se uređuje sanacija kreditnih institucija i investicijskih društava odnosno nacionalnom propisu država članica u koji je prenesena Direktiva 2014/59/EU.
(7) Za potrebe ovoga članka ukupna vrijednost imovine grupe iz treće zemlje u Europskoj uniji je zbroj sljedećeg:
− ukupnog iznosa imovine svake institucije u EU-u koja je članica grupe iz treće zemlje kako je iskazana u njezinoj konsolidiranoj bilanci ili kako je iskazana u njihovim pojedinačnim bilancama ako bilanca institucija nije konsolidirana te
− ukupnog iznosa imovine svake podružnice grupe iz treće zemlje koja je dobila odobrenje za osnivanje podružnice u EU-u u skladu s ovim Zakonom, zakonom kojim se uređuje tržište kapitala ili Uredbom (EU) br. 600/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o tržištima financijskih instrumenata i izmijeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (Tekst značajan za EGP) (SL L 173, 12. 6. 2014.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 600/2014).
(8) Hrvatska narodna banka za svaku grupu iz treće zemlje koja posluje na području Republike Hrvatske Europskom nadzornom tijelu za bankarstvo dostavlja sljedeće informacije:
− nazive i ukupan iznos imovine za svaku instituciju članicu grupe iz treće zemlje koja posluje na području Republike Hrvatske
− nazive i ukupan iznos imovine koja se odnosi na svaku podružnicu koja je dobila odobrenje za osnivanje podružnice iz treće zemlje u skladu s ovim Zakonom i zakonom kojim se uređuje tržište kapitala ili Uredbom (EU) br. 600/2014, te vrste usluga za koje su dobile odobrenje
− naziv i vrstu svakog posredničkog matičnog društva u EU-u koje ima sjedište u Republici Hrvatskoj i naziv grupe iz treće zemlje kojoj to društvo pripada.
(9) U smislu ovoga članka pojam institucija uključuje i investicijsko društvo.
XI. SUPERVIZIJA KREDITNIH INSTITUCIJA
XI.1. OPĆE ODREDBE
Ciljevi i načela supervizije
Članak 94.
(1) Osnovni su ciljevi supervizije koju obavlja Hrvatska narodna banka održavanje povjerenja u hrvatski bankovni sustav te pridonošenje njegovoj sigurnosti i stabilnosti.
(2) Hrvatska narodna banka ovlaštena je obavljati superviziju kreditnih institucija koje su temeljem ovoga Zakona dobile odobrenje za rad uključujući i aktivnosti koje one provode temeljem slobode pružanja usluga u skladu s glavom III. ovoga Zakona, ne dovodeći u pitanje one odredbe nacionalnih propisa država članica kojima su prenesene odredbe Direktive 2013/36/EU, a koje dodjeljuju ovlasti nadležnim tijelima države članice domaćina.
(3) Primjena stavka 2. ovoga članka ne isključuju obavljanje supervizije na konsolidiranoj osnovi u skladu s ovim Zakonom.
Supervizorske ovlasti Hrvatske narodne banke
Članak 95.
(1) Pri provođenju supervizorskih ovlasti iz ove glave Hrvatska narodna banka je ovlaštena poduzimati radnje koje su potrebne radi izvršavanja supervizije sukladno odredbama ovoga Zakona prema:
− kreditnoj instituciji sa sjedištem u Republici Hrvatskoj uključujući i njezine podružnice izvan Republike Hrvatske
− financijskom holdingu iz glave X. ovoga Zakona
− mješovitom financijskom holdingu s iz glave X. ovoga Zakona.
(2) Hrvatska narodna banka ovlasti iz ovoga članka može obavljati:
1. samostalno
2. u suradnji s drugim nadležnim tijelima
3. prijenosom obavljanja zadataka na druga tijela i osobe, pod odgovornošću Hrvatske narodne banke i
4. podnošenjem prijava i zahtjeva pravosudnim i drugim nadležnim tijelima.
(3) U skladu sa stavkom 2. točkom 3. ovoga članka za obavljanje pojedinih zadataka u vezi s obavljanjem nadzora u poslovnim prostorijama subjekta iz stavka 1. ovoga članka guverner Hrvatske narodne banke može ovlastiti ovlaštenog revizora, revizorsko društvo ili druge stručno osposobljene osobe.
(4) Osobe iz stavka 3. ovoga članka imaju pri obavljanju zadataka povezanih s obavljanjem nadzora u poslovnim prostorijama jednake ovlasti kao i ovlaštene osobe Hrvatske narodne banke.
(5) Hrvatska narodna banka ne rješava pojedinačne prigovore pravnih i fizičkih osoba koji nisu potrošači, a koji proizlaze iz njihovih poslovnih odnosa s kreditnim institucijama.
Sadržaj supervizije
Članak 96.
Hrvatska narodna banka ovlaštena je obavljati superviziju kreditnih institucija:
1. provođenjem postupka supervizorske provjere i ocjene kreditnih institucija iz članka 98. ovoga Zakona
2. provjerom primjene odredbi ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, osim odredbi glave XXIII. ovoga Zakona, te provjerom primjene odredbi Uredbe (EU) br. 575/2013 i propisa Europske unije donesenih na temelju Direktive 2013/36/EU i Uredbe (EU) br. 575/2013
3. nalaganjem mjera i izvršavanjem ovlasti u skladu s odredbama ovoga Zakona i Uredbe (EU) br. 575/2013
4. izdavanjem odobrenja, suglasnosti i mišljenja, kontinuiranom provjerom odobrenja za primjenu internih modela, te procjenjivanjem kreditne institucije u skladu s ovim Zakonom, Uredbom (EU) br. 575/2013 i drugim propisima Europske unije kojima se uređuje poslovanje kreditnih institucija a koja su u nadležnosti Hrvatske narodne banke kao nadležnog tijela.
5. provođenjem ovlasti koje se odnose na krizno upravljanje iz glave XIX. ovoga Zakona.
Ovlasti Hrvatske narodne banke pri provođenju supervizije
Članak 97.
(1) Hrvatska narodna banka ovlaštena je za potrebe izvršavanja supervizije iz članka 96. ovoga Zakona:
1. prikupljati informacije i
2. provoditi potrebne radnje.
(2) Ovlast iz stavka 1. točke 1. ovoga članka uključuje ovlast Hrvatske narodne banke da zahtijeva dostavljanje svih informacija koje su joj potrebne kako bi mogla obavljati superviziju iz članka 96. ovoga Zakona uključujući informacije koje se dostavljaju u redovitim vremenskim razmacima i u utvrđenim formatima za potrebe supervizije i s njima povezane statističke potrebe, i to od sljedećih osoba:
− kreditne institucije s poslovnim nastanom u Republici Hrvatskoj
− financijskog holdinga s poslovnim nastanom u Republici Hrvatskoj
− mješovitog financijskog holdinga s poslovnim nastanom u Republici Hrvatskoj
− mješovitog holdinga s poslovnim nastanom u Republici Hrvatskoj
− osobe koja pripada osobi iz točaka 1. do 4. ovoga stavka
− financijskog holdinga i mješovitog financijskog holdinga iz glave X. ovoga Zakona i
− pružatelja usluge eksternalizacije nekoj od osoba iz podstavaka 1. do 4. i podstavka 6. ovoga stavka, uključujući treće strane pružatelje IKT usluga iz poglavlja V. Uredbe (EU) 2022/2554.
(3) Ovlast iz stavka 1. točke 2. ovoga članka, kada je to potrebno za obavljanje supervizije iz članka 96. ovoga Zakona, uključuje provođenje svih potrebnih radnji nad bilo kojom osobom iz stavka 2. ovoga članka koja ima poslovni nastan ili se nalazi u Republici Hrvatskoj, uključujući i sljedeće ovlasti:
− zatražiti dostavljanje dokumenata
− obaviti pregled poslovnih knjiga i evidencije osoba iz stavka 2. ovoga članka uključujući pribavljanje preslika i izvadaka iz tih knjiga i evidencija
− zatražiti pisana i usmena objašnjenja od osoba iz stavka 2. ovoga članka kao i od članova njihovog upravljačkog tijela, zastupnika i radnika
− obaviti razgovore s bilo kojom osobom, koja pristane na razgovor za potrebe prikupljanja informacija koje su potrebne za provođenje supervizije
− uvažavajući druge uvjete utvrđene propisima Europske unije, obaviti nadzor u poslovnim prostorijama pravnih osoba iz stavka 2. ovoga članka u sjedištu i na ostalim mjestima na kojima osoba posluje, i ako je Hrvatska narodna banka konsolidirajuće nadzorno tijelo, uz prethodnu obavijest relevantnom nadležnom tijelu svih drugih društava uključenih u superviziju na konsolidiranoj osnovi.
(4) Osim u slučajevima provedbe supervizije nad subjektima iz članka 95. stavka 1. ovoga Zakona, ako je prema nacionalnom pravu države članice u kojoj se obavlja nadzor iz stavka 3. podstavka 5. ovoga članka potrebno odobrenje pravosudnog tijela Hrvatska narodna banka je ovlaštena pribaviti odgovarajuće odobrenje tog pravosudnih tijela.
(5) Kvalificirani imatelj i osoba koja je usko povezana s kreditnom institucijom, dužni su na zahtjev Hrvatske narodne banke, a u svrhu postizanja ciljeva supervizije kreditne institucije, dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci odgovarajuća izvješća i informacije.
(6) Osobe iz stavka 2. ili 5. ovoga članka dužne su postupiti u skladu sa zahtjevom Hrvatske narodne banke iz stavka 2., 3. i 5. ovoga članka i to se ne smatra kršenjem obveze čuvanja tajne koja proizlazi iz zakona ili ugovora.
(7) U smislu stavka 3. podstavka 3. ovoga članka Hrvatska narodna banka može osobito od članova upravljačkog tijela ili drugih radnika subjekata iz članka 95. stavka 1. ovoga Zakona zatražiti izvješća, očitovanja, informacije, dokumentaciju, sastavljanje pisanog izvješća ili davanje izjave o pitanjima važnim za provođenje supervizije odnosno nadzora ili za izvršavanje ostalih zadataka iz područja nadležnosti Hrvatske narodne banke.
(8) Osobe iz stavka 7. ovoga članka dužne su dostaviti tražena izvješća, očitovanja, informacije, dokumentaciju i izjave u roku koji odredi Hrvatska narodna banka, a koji ne može biti kraći od tri dana.
(9) Pri provođenju nenajavljene pretrage poslovnih prostorija, zemljišta i prijevoznih sredstava, ako osoba ometa provođenje te pretrage, Hrvatska narodna banka će od Visokog upravnog suda Republike Hrvatske zatražiti nalog za provedbu nenajavljene pretrage poslovnih prostorija, zemljišta i prijevoznih sredstava, dokumenata, isprava i stvari koje se ondje nalaze, kao i pečaćenje te privremeno oduzimanje predmeta, osobito ako postoji opasnost od skrivanja ili uništenja dokaza, a koji su nužni za provođenje supervizije iz članka 96. ovoga Zakona, a razumno je pretpostaviti da se oni nalaze u određenom prostoru ili kod određene osobe. U smislu Uredbe (EU) br. 1024/2013, Hrvatska narodna banka će zahtjev za takav nalog podnijeti Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske i kada isti zatraži Europska središnja banka.
(10) Iznimno od stavaka 1. do 9. ovoga članka, ako je nad kreditnom institucijom otvoren postupak sanacije, Hrvatska narodna banka ne provodi redovan proces supervizije predmetne institucije tijekom trajanja postupka sanacije odnosno do okončanja postupka sanacije.
(11) Kada Hrvatska narodna banka, provodi nadzor iz stavka 3. podstavka 5. ovoga članka ostalih osoba koje nisu kreditne institucije, odredbe ovoga Zakona i podzakonskog propisa iz stavka 13. ovoga članka primjenjuju se na odgovarajući način i na sve ostale osobe iz stavka 2. ovoga članka koje nisu kreditne institucije.
(12) Nakon provedbe supervizije u prostorijama kreditne institucije Hrvatska narodna banka sastavlja izvještaj o provedenom nadzoru koji se dostavlja kreditnoj instituciji.
(13) Hrvatska narodna banka podzakonskim propisom detaljnije uređuje uvjete i način provedbe supervizije, izricanja mjera te obveze tijela kreditne institucije i drugih osoba iz ovoga članka tijekom i nakon supervizije koju obavlja Hrvatska narodna banka.
Postupak supervizorske provjere i ocjene kreditnih institucija
Članak 98.
(1) Uzimajući u obzir tehničke kriterije iz članka 99. ovoga Zakona u okviru obavljanja supervizije Hrvatska narodna banka provodi postupak supervizorske provjere i ocjene kreditnih institucija (u daljnjem tekstu: postupak provjere i ocjene) kojom provjerava sustave upravljanja, strategije, politike, postupke i procedure koje je kreditna institucija donijela radi usklađivanja svojeg poslovanja s odredbama ovoga Zakona, osim odredbi glave XXIII. ovoga Zakona, podzakonskim propisima donesenima na temelju ovoga Zakona, Uredbom (EU) br. 575/2013 i propisima Europske unije donesenima na temelju Direktive 2013/36/EU i Uredbe (EU) br. 575/2013, te procjenjuje:
− rizike kojima kreditna institucija jest ili bi mogla biti izložena
− rizike koji su utvrđeni provođenjem testiranja otpornosti na stres, uzimajući u obzir vrstu, opseg i složenost poslova kreditne institucije
− rizike utvrđene testiranjem digitalne operativne otpornosti u skladu s poglavljem IV. Uredbe (EU) 2022/2554.
(2) Opseg provjere i ocjene iz stavka 1. ovoga članka obuhvaća sve zahtjeve iz ovoga Zakona, osim odredbi glave XXIII. ovoga Zakona, te obuhvaća sve zahtjeve iz podzakonskih propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, Uredbe (EU) br. 575/2013 i propisa Europske unije donesenih na temelju Direktive 2013/36/EU i Uredbe (EU) br. 575/2013.
(3) Na temelju provjere i ocjene iz stavka 1. ovoga članka Hrvatska narodna banka utvrđuje osiguravaju li sustavi upravljanja, strategije, politike, postupci i procedure koje je uspostavila kreditna institucija te regulatorni kapital i likvidnost kreditne institucije, primjeren sustav upravljanja i pokrivenost rizika.
(4) Hrvatska narodna banka će se pri utvrđivanju učestalosti i intenziteta provođenja postupka provjere i ocjene iz stavka 1. ovoga članka za pojedinu kreditnu instituciju rukovoditi veličinom i sistemskim značajem kreditne institucije te vrstom, opsegom i složenošću poslova koje kreditna institucija obavlja kao i načelom razmjernosti, a u skladu s kriterijima objavljenima na temelju članka 172. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona.
(5) Hrvatska narodna banka postupak provjere i ocjene iz stavka 1. ovoga članka obavlja najmanje jedanput godišnje za kreditnu instituciju obuhvaćenu planom supervizije iz članka 100. stavka 3. ovoga Zakona.
(6) U svrhu primjene načela razmjernosti iz stavka 4. ovoga članka, Hrvatska narodna banka može dodatno razmotriti i jesu li ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
1. kreditna institucija nije GSV kreditna institucija, GSV kreditna institucija izvan EU-a ili GSV subjekt
2. kreditna institucija nije utvrđena kao OSV kreditna institucija u skladu s člancima 246. i 247. ovoga Zakona
3. kreditna institucija je dio grupe u kojoj su matična institucija i velika većina institucija kćeri međusobno povezane na način koji zahtijeva pripremu godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja u skladu s nacionalnim propisima država članica kojima je prenesen članak 22. Direktive 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o godišnjim financijskim izvještajima, konsolidiranim financijskim izvještajima i povezanim izvješćima za određene vrste poduzeća, o izmjeni Direktive 2006/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i o stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 78/660/EEZ i 83/349/EEZ (Tekst značajan za EGP) (SL L 182, 29. 6. 2013.)
4. institucije kćeri iz točke 3. ovoga stavka ispunjavaju sve sljedeće uvjete:
a) ispunjavaju uvjete, ili velika većina njih ispunjava uvjete, da se smatraju uzajamnim institucijama, zadrugama ili štednim institucijama u skladu s člankom 27. stavkom 1. točkom (a) Uredbe (EU) br. 575/2013, a primjenjivo nacionalno pravo uključuje gornju granicu ili ograničenje maksimalne razine raspodjela i
b) na pojedinačnoj ili potkonsolidiranoj osnovi njihova ukupna imovina ne premašuje 30 milijardi eura.
(7) Radi provedbe postupka provjere i ocjene Hrvatska narodna banka prema potrebi, ali najmanje jednom godišnje provodi testiranja otpornosti kreditnih institucija na stres.
(8) Kreditna institucija i treća strana koja djeluje u svojstvu savjetnika kreditne institucija pri provedbi testiranja otpornosti na stres iz stavka 7. ovoga članka, ne smije svojim aktivnostima kao što su ocjenjivanje na osnovi referentnih vrijednosti, međusobna razmjena informacija, sporazumi o zajedničkom postupanju ili optimizacija njihovih rezultata u testovima otpornosti na stres, narušiti testiranje otpornosti na stres koje Hrvatska narodna banka provodi u skladu sa stavkom 7. ovoga članka.
(9) Hrvatska narodna banka za potrebe utvrđivanja okolnosti iz stavka 8. ovoga članka ima sve ovlasti prikupljanja informacija i provođenje radnji iz članka 97. ovoga Zakona.
(10) Hrvatska narodna banka može prilagoditi način provođenja postupka provjere i ocjene za kreditne institucije sličnih profila rizičnosti (npr. slični modeli poslovanja ili geografski položaj izloženosti) kreditnim institucijama koje jesu ili bi mogle biti izložene sličnim rizicima ili predstavljaju slične rizike za financijski sustav, pri čemu Hrvatska narodna banka može pri provedbi postupka provjere i ocjene takvih kreditnih institucija koristiti prilagođene metodologije koje mogu uključivati rizično orijentirane referentne vrijednosti i kvantitativne pokazatelje te uzeti u obzir i specifične rizike pojedine kreditne institucije.
(11) Prilagodba načina provođenja postupka provjere i ocjene iz stavka 10. ovoga članka ne onemogućava nalaganje supervizorskih mjera iz članka 105. ovoga Zakona svakoj pojedinoj kreditnoj instituciji obuhvaćenoj tom metodologijom, a koje odgovaraju rizicima kojima je ta kreditna institucija izložena ili bi mogla biti izložena.
(12) Ako Hrvatska narodna banka pri provođenju postupka provjere i ocjene, a posebno prilikom ocjenjivanja sustava upravljanja, poslovnog modela ili poslova kreditne institucije utvrdi okolnosti koje upućuju na postojanje opravdanih razloga za sumnju da se pranje novca ili financiranje terorizma obavlja ili da je obavljeno ili da je bilo takvih pokušaja u kreditnoj instituciji, odnosno ako u kreditnoj instituciji postoji povećani rizik od pranja novca ili financiranja terorizma, o tome će obavijestiti Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo i nadležno nadzorno tijelo za provedbu nadzora u području sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma u skladu s propisom kojim se u nacionalni propis prenosi Direktiva (EU) 2015/849 te o zajedničkim rezultatima obavijestiti Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo.
(13) U slučaju iz stavka 12. ovoga članka Hrvatska narodna banka naložit će, ako ocijeni potrebnim, kreditnoj instituciji odgovarajuće supervizorske mjere.
(14) Hrvatska narodna banka obavještava Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo o:
− načinu provedbe postupka provjere i ocjene iz članka 98. ovoga Zakona
− metodologiji na kojoj se temelje odluke iz članka 98., 99., 101., 103., 105. i 110. ovoga Zakona
− rezultatu postupka provjere i ocjene ako se utvrdi da kreditna institucija može predstavljati sistemski rizik uređen člankom 23. Uredbe (EU) br. 1093/2010.
Tehnički kriteriji za postupak provjere i ocjene
Članak 99.
(1) Pri provođenju postupka provjere i ocjene iz članka 98. ovoga Zakona Hrvatska narodna banka, će osim izloženosti kreditnom, tržišnom i operativnom riziku te upravljanja tim rizicima, obuhvatit najmanje i sljedeće:
1. rezultate testiranja otpornosti na stres koji provodi kreditna institucija koja primjenjuje pristup zasnovan na internim rejting-sustavima u skladu s člankom 177. Uredbe (EU) br. 575/2013
2. izloženost koncentracijskom riziku i upravljanje tim rizikom od strane kreditne institucije, uključujući njezinu usklađenost sa zahtjevima određenima u dijelu četvrtom Uredbe (EU) br. 575/2013 i propisom donesenim na temelju članka 182. stavka 9. točke 1. ovoga Zakona
3. robusnost, prikladnost i način primjene politika i procedura koje kreditna institucija provodi za upravljanje rezidualnim rizikom povezanim s upotrebom priznatih tehnika smanjenja kreditnog rizika
4. opseg u kojem je regulatorni kapital koji kreditna institucija drži adekvatan s aspekta imovine koju je kreditna institucija sekuritizirala, imajući na umu ekonomski sadržaj transakcije kao i stupanj ostvarenog prijenosa rizika
5. izloženost likvidnosnom riziku te mjerenje i upravljanje tim rizikom od strane kreditne institucije, uključujući izradu analiza različitih scenarija, upravljanje instrumentima za smanjenje rizika (posebice razinom, sastavom i kvalitetom zaštitnog sloja likvidnosti), te učinkovite planove za nepredvidive okolnosti
6. utjecaj učinaka diversifikacije i način na koji su ti učinci uključeni u sustav mjerenja rizika
7. rezultate testiranja otpornosti na stres koje provodi kreditna institucija koja upotrebljava interni model za izračun kapitalnih zahtjeva za tržišni rizik u skladu s dijelom trećim glavom IV. poglavljem 5. Uredbe (EU) br. 575/2013
8. geografski položaj izloženosti kreditne institucije
9. model poslovanja kreditne institucije i
10. je li kreditna institucija usvojila i primijenila odgovarajuće procedure i provedbene mjere povezane s mjerljivim ciljevima i ključnim točkama utvrđenima u planovima koje treba izraditi u skladu s člankom 183. stavkom 1. točkom d) ovoga Zakona.
(2) Hrvatska narodna banka će, pored navedenog u stavku 1. točki 2. ovoga članka, procjenjivati i pratiti razvoj praksi kreditne institucije u vezi s upravljanjem koncentracijskim rizikom koji proizlazi iz izloženosti prema središnjim drugim ugovornim stranama, što uključuje planove izrađene u skladu s člankom 183. stavkom 1. točkom e) ovoga Zakona te napredak koji je kreditna institucija postigla u prilagodbi svojih poslovnih modela zahtjevima utvrđenima u članku 7.a Uredbe (EU) br. 648/2012.
(3) U svrhu postupka provjere i ocjene iz stavka 1. točke 5. ovoga članka, Hrvatska narodna banka redovito provodi sveobuhvatnu ocjenu ukupnog upravljanja likvidnosnim rizikom od strane kreditne institucije i promiče razvoj dobrih internih metodologija, uzimajući pritom u obzir ulogu te kreditne institucije na financijskom tržištu.
(4) Hrvatska narodna banka pratit će kretanja vezana uz profile rizičnosti likvidnosnog rizika, kao što su dizajn i volumen proizvoda, upravljanje rizicima, politike izvora financiranja i koncentracije izvora financiranja a u slučaju da utvrdi da bi ta kretanja mogla dovesti do nestabilnosti pojedine kreditne institucije ili financijskog sustava, Hrvatska narodna banka će poduzeti odgovarajuće mjere i o njima obavijestiti Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo.
(5) Za potrebe stavka 3. ovoga članka, Hrvatska narodna banka s dužnom pozornosti razmatra mogući učinak svojih odluka na stabilnost financijskog sustava u svim drugim relevantnim državama članicama.
(6) Ako Hrvatska narodna banka u obavljanju postupka provjere i ocjene utvrdi da je kreditna institucija pružila implicitnu potporu sekuritizaciji više od jedanput, naložit će kreditnoj instituciji supervizorske mjere, a s obzirom na povećana očekivanja da će kreditna institucija pružati daljnju potporu svojoj sekuritizaciji, zbog čega neće uspjeti ostvariti značajan prijenos rizika.
(7) Za potrebe utvrđivanja iz članka 98. stavka 3. ovoga Zakona, Hrvatska narodna banka razmatra omogućuju li vrijednosna usklađenja za pozicije ili portfelje u knjizi trgovanja, kako je navedeno u članku 105. Uredbe (EU) br. 575/2013, kreditnoj instituciji da u kratkom razdoblju proda svoje pozicije ili ih zaštiti od rizika bez ostvarivanja značajnih gubitaka u uobičajenim tržišnim uvjetima.
(8) Osim zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka, Hrvatska narodna banka pri provođenju postupka provjere i ocjene dužna je obuhvatiti i sljedeće:
1. izloženost kreditne institucije kamatnom riziku koji proizlazi iz knjige pozicija kojima se ne trguje te će naložiti supervizorske mjere u sljedećim slučajevima:
a) u slučaju da se ekonomska vrijednost kapitala kreditne institucije utvrđena na način iz članka 182. stavka 6. ovoga Zakona smanjila za više od 15% njihova osnovnog kapitala zbog iznenadne i neočekivane promjene kamatnih stopa određenih u bilo kojem od šest nadzornih scenarija šoka koji se primjenjuju na kamatne stope i
b) u slučaju da se neto kamatni prihod institucije utvrđen na način iz članka 182. stavka 6. ovoga Zakona znatno smanjio zbog iznenadne i neočekivane promjene kamatnih stopa, kako je određeno u bilo kojem od dvaju nadzornih scenarija šoka koji se primjenjuju na kamatne stope
2. izloženost kreditne institucije riziku prekomjerne financijske poluge, koji se odražava u pokazateljima prekomjerne financijske poluge, uključujući omjer financijske poluge određen u skladu s člankom 429. Uredbe (EU) br. 575/2013
3. sustave upravljanja kreditnom institucijom, korporativnu kulturu i vrijednosti te sposobnosti uprave i nadzornog odbora da izvršavaju svoje dužnosti.
(9) Pri utvrđivanju adekvatnosti omjera financijske poluge kreditne institucije iz stavka 8. točke b) ovoga članka, kao i primjerenosti sustava upravljanja, strategija, politika, postupaka i procedura koje je donijela kreditna institucija u svrhu upravljanja rizikom prekomjerne financijske poluge, Hrvatska narodna banka uzet će u obzir model poslovanja te kreditne institucije.
(10) Za potrebe provođenja postupka provjere i ocjene iz stavka 8. točke c) ovoga članka kreditna institucija dužna je Hrvatskoj narodnoj banci omogućiti uvid u dnevni red i popratnu dokumentaciju sjednica uprave i nadzornog odbora te odbora nadzornog odbora te omogućiti uvid u rezultate internih ili eksternih ocjena uspješnosti članova uprave i nadzornog odbora.
(11) Iznimno od stavka 8. točke a) ovoga članka Hrvatska narodna banka neće naložiti supervizorske mjere ako na temelju provjere i ocjene utvrdi da:
− kreditna institucija primjereno upravlja kamatnim rizikom koji proizlazi iz poslova koji se vode u knjizi pozicija kojima se ne trguje i
− kreditna institucija nije prekomjerno izložena kamatnom riziku koji proizlazi iz poslova koji se vode u knjizi pozicija kojima se ne trguje.
(12) Za potrebe stavaka 8. i 11. ovoga članka Hrvatska narodna banka osim supervizorskih mjera iz članka 105. ovoga Zakona može kreditnoj instituciji naložiti korištenje točno određenih pretpostavki modela i parametara, a koje su dodatne u odnosu na pretpostavke koje kreditna institucija uzima u obzir u svojem izračunu ekonomske vrijednosti kapitala u okviru metodologija iz članka 182. stavaka 6. i 8. ovoga Zakona.
(13) Hrvatska narodna banka u postupku procjene i ocjene upravljanja kreditne institucije ESG rizicima:
– procjenjuju i prati razvoj ESG strategije kreditne institucije, njeno upravljanje rizicima, uključujući sustav upravljanja te opseg u kojem su kreditne institucije uspostavile odgovarajuće politike i operativne mjere povezane s mjerljivim ciljevima i ključnim točkama utvrđenima u planovima iz članka 183. stavka 1 točke d) ovoga Zakona
– procjenjuje pouzdanost planova iz članka 183. stavka 1. točke d) ovoga Zakona koji sadržavaju mjerljive ciljeve i postupke za praćenje i rješavanje ESG rizike koji nastaju u kratkoročnom, srednjoročnom i dugoročnom razdoblju te napredak postignut u rješavanju ESG rizika koji proizlaze iz procesa prilagodbe prema klimatskoj neutralnosti do 2050., kako je navedeno u Uredbi (EU) 2021/1119, kao i prema drugim relevantnim regulatornim ciljevima Europske unije u odnosu na okolišne, društvene i upravljačke čimbenike
– procjenjuje izloženost kreditne institucije ESG rizicima koja se procjenjuje i na temelju planova iz članka 183. stavka 1. točke d) ovog Zakona
(14) Pri procjeni iz stavka 13. ovoga članka Hrvatska narodna banka uzima u obzir, poslovne modele kreditne institucije, ponude proizvoda kreditne institucije povezane s održivošću, politike financiranja tranzicije, povezane politike odobravanja kredita, ESG ciljeve i ograničenja te, po potrebi, pri toj procjeni surađuje s tijelima ili javnim tijelima nadležnima za klimatske promjene i nadzor u području okoliša.
(15) Pri provođenju postupka provjere i ocjene Hrvatska narodna banka provodi procjenu sustava upravljanja i sustava upravljanja rizicima kreditne institucije koje se odnose na izloženosti kreditne institucije kriptoimovini i pružanje usluga povezanih s kriptoimovinom, između ostaloga procjenom politika i postupaka kreditne institucije za utvrđivanje rizika, kao i primjerenost rezultata prethodnih procjena kreditne institucije o izloženosti kreditne institucije riziku druge ugovorne strane i tržišnom riziku, te adekvatnosti politika i postupaka upravljanja tim rizicima.
Plan supervizije
Članak 100.
(1) Hrvatska narodna banka uzimajući u obzir opseg postupka provjere i ocjene iz članka 98. ovoga Zakona, najmanje jednom godišnje donosi plan supervizije kreditnih institucija.
(2) Plan supervizije iz stavka 1. ovoga članka sadržava:
– opis načina na koji će Hrvatska narodna banka obavljati superviziju i načina na koji će rasporediti resurse kojima raspolaže
– popis kreditnih institucija za koje Hrvatska narodna banka planira provesti pojačanu superviziju te način na koji namjerava provesti pojačanu superviziju i
– plan nadzora u poslovnim prostorijama kreditnih institucija, uključujući njihove podružnice i društva kćeri koji imaju poslovni nastan u drugim državama članicama, u skladu s člancima 124., 138. i 147. ovoga Zakona.
(3) Planom supervizije Hrvatska narodna banka obuhvatit će:
– kreditne institucije za koje rezultati testiranja otpornosti na stres, bilo da ih provodi kreditna institucija bilo Hrvatska narodna banka, ili rezultat postupka provjere i ocjene, upućuju na značajne rizike koji mogu utjecati na njihovu financijsku stabilnost ili upućuju na kršenje odredaba ovoga Zakona ili Uredbe (EU) br. 575/2013 i
– sve druge kreditne institucije za koje smatra da ih je potrebno obuhvatiti planom.
(4) Ako na temelju postupka provjere i ocjene iz članka 98. ovoga Zakona Hrvatska narodna banka za pojedinu kreditnu instituciju to ocijeni potrebnim, provodit će pojačanu superviziju, između ostalog i na način da će:
– povećati broj i učestalost nadzora u poslovnim prostorijama te kreditne institucije
– imenovati povjerenika u skladu s odredbama ovoga Zakona
– zatražiti dodatno ili učestalije izvještavanje Hrvatske narodne banke od strane te kreditne institucije
– obavljati dodatne ili učestalije provjere operativnih, strateških ili poslovnih planova te kreditne institucije ili
– obavljati superviziju pojedinog dijela poslovanja i praćenja rizika za koje je vjerojatno da će se ostvariti.
(5) Hrvatska narodna banka može, u skladu s odredbama ovoga Zakona, obaviti nadzor poslovanja u poslovnim prostorijama podružnice kreditne institucije iz druge države članice koja pruža usluge na području Republike Hrvatske preko podružnice, bez obzira na plan supervizije nadležnog tijela matične države članice.
Kontinuirana provjera odobrenja za upotrebu internih pristupa
Članak 101.
(1) Hrvatska narodna banka redovito, a najmanje svake tri godine, provjerava usklađenost kreditne institucije s propisanim zahtjevima za dobivanje prethodnog odobrenja za primjenu internih pristupa pri izračunu kapitalnih zahtjeva u skladu s dijelom trećim Uredbe (EU) br. 575/2013, posebno uzimajući u obzir promjene u poslovanju kreditne institucije kao i primjenu tih pristupa na nove proizvode.
(2) Ako postupkom iz stavka 1. ovoga članka Hrvatska narodna banka utvrdi značajne nedostatke u obuhvatu izloženosti riziku internih pristupa kreditne institucije, naložit će kreditnoj instituciji odgovarajuće supervizorske mjere za njihovo otklanjanje ili smanjenje njihovih posljedica, što može uključiti i nalaganje viših multiplikacijskih faktora ili dodatnih kapitalnih zahtjeva ili poduzimanje drugih primjerenih i učinkovitih mjera.
(3) Hrvatska narodna banka osobito provjerava i procjenjuje primjenjuje li kreditna institucija dobro razvijene i ažurirane tehnike i prakse za interne pristupe.
(4) Ako postupkom iz stavka 1. ovoga članka Hrvatska narodna banka utvrdi da za organizacijsku jedinicu za trgovanje koja upotrebljava interni model za izračun tržišnog rizika rezultati retroaktivnog testiranja ili testa za raspodjelu dobiti i gubitka upućuju na to da taj model više nije dovoljno točan, Hrvatska narodna banka preispitati će uvjete za odobrenje za uporabu tog internog modela ili uvesti odgovarajuće mjere kako bi se osiguralo poboljšanje modela u što kraćem roku.
(5) Ako je kreditnoj instituciji odobrena primjena internog pristupa pri izračunu kapitalnih zahtjeva u skladu s dijelom trećim Uredbe (EU) br. 575/2013, ali kreditna institucija više ne ispunjava propisane zahtjeve za primjenu tog pristupa, Hrvatska narodna banka zahtijevat će od kreditne institucije ili da dokaže da je utjecaj neusklađenosti beznačajan, kada je to primjenjivo u skladu s Uredbom (EU) br. 575/2013, ili da predstavi plan za pravovremenu ponovnu uspostavu usklađenosti sa zahtjevima te odredi rok za njegovu provedbu.
(6) U slučaju iz stavka 5. ovoga članka, Hrvatska narodna banka zahtijevat će poboljšanje tog plana ako nije vjerojatno da će on dovesti do potpune usklađenosti ili ako je rok neodgovarajući.
(7) Ako u slučaju iz stavka 5. ovoga članka nije vjerojatno da će kreditna institucija biti u mogućnosti ponovno uspostaviti usklađenost u odgovarajućem roku i, kada je to primjenjivo, ne dokaže da je utjecaj neusklađenosti beznačajan, Hrvatska narodna banka ukinut će rješenje kojim je dano odobrenje za korištenje internog pristupa ili izmijeniti rješenje na način da će se odobrenje ograničiti na usklađena područja ili na ona područja u kojima je usklađenost moguće postići u odgovarajućem roku.
(8) Pri provjeri iz stavka 1. ovoga članka Hrvatska narodna banka uzimat će u obzir analizu i referentna mjerila koje je izdalo Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo.
XI.2. SUPERVIZORSKE MJERE
Donošenje supervizorskih mjera
Članak 102.
(1) Hrvatska narodna banka pravovremeno će donijeti supervizorsku mjeru ako u okviru svojih supervizorskih ovlasti utvrdi:
1. da je kreditna institucija svojim radnjama ili propuštanjem određenih radnji postupila protivno ovom Zakonu, Uredbi (EU) br. 575/2013 ili drugim propisima kojima se uređuje poslovanje kreditne institucije
2. da je prema podacima kojima raspolaže opravdano očekivati da će u sljedećih 12 mjeseci doći do kršenja odredbi ovoga Zakona, Uredbe (EU) br. 575/2013 ili drugih propisa kojima se uređuje poslovanje kreditne institucije
3. postojanje okolnosti iz članka 107. stavka 1. ovoga Zakona
4. slabosti ili nedostatke u poslovanju kreditne institucije koje nemaju značenje kršenja propisa ili
5. da je potrebno da kreditna institucija poduzme radnje i postupke za poboljšanje poslovanja.
(2) Hrvatska narodna banka supervizorske mjere nalaže:
1. pismom preporuke ili
2. rješenjem u upravnom postupku.
(3) Hrvatska narodna banka može pokrenuti upravni postupak za donošenje rješenja kojim se nalažu supervizorske mjere nakon što utvrdi da su ispunjeni uvjeti za nalaganjem tih mjera.
(4) Ako kreditna institucija ne ispuni mjere iz pisma preporuke, Hrvatska narodna banka može supervizorske mjere istog ili sličnog sadržaja naložiti rješenjem.
(5) Pismom preporuke ili rješenjem Hrvatska narodna banka određuje rok za ispunjenje supervizorske mjere .
(6) Kreditna institucija može, najkasnije 30 radnih dana prije isteka roka iz stavka 5. ovoga članka, obrazloženim zahtjevom zatražiti produljenje roka.
(7) Iznimno od stavka 6. ovoga članka ako je rok iz stavka 5. ovoga članka jednak ili kraći od 30 radnih dana, kreditna institucija ne može zatražiti produljenje roka.
(8) Hrvatska narodna banka najkasnije do isteka roka utvrđenog pismom preporuke ili rješenjem iz stavka 5. ovoga članka odlučit će o zahtjevu iz stavka 6. ovoga članka.
(9) Ako su supervizorske mjere naložene rješenjem kreditna institucija dužna je izvršiti supervizorske mjere u rokovima kako je naloženo rješenjem Hrvatske narodne banke.
Rješenje tijekom nadzora u poslovnim prostorijama
Članak 103.
Iznimno od članka 102. ovoga Zakona, Hrvatska narodna banka može donijeti rješenje tijekom nadzora u poslovnim prostorijama te naložiti kreditnoj instituciji poduzimanje supervizorskih mjera koje je kreditna institucija bez odgode dužna provesti ako:
1. ovlaštena osoba pri obavljanju tog nadzora utvrdi da kreditna institucija nije organizirala poslovanje ili ne vodi poslovne knjige, poslovnu dokumentaciju i ostalu poslovnu evidenciju na način koji u svakom trenutku omogućuje provjeru posluje li kreditna institucija u skladu s propisima i pravilima o upravljanju rizicima
2. kreditna institucija obavlja poslove na način koji može pogoršati ili ugroziti njezinu likvidnost ili solventnost
3. kreditna institucija obavlja poslove na način da je opravdano očekivati da će do završetka tog nadzora doći do kršenja odredbi ovoga Zakona, Uredbe (EU) br. 575/2013 ili drugih propisa kojima se uređuje poslovanje kreditne institucije ili
4. ne postoji mogućnost nastavka tog nadzora u kreditnoj instituciji.
Izvješćivanje Hrvatske narodne banke o izvršenju supervizorskih mjera
Članak 104.
(1) Pismom preporuke ili rješenjem kojima nalaže supervizorske mjere Hrvatska narodna banka može naložiti kreditnoj instituciji i da u određenom roku izvijesti Hrvatsku narodnu banku o izvršenju naloženih mjera.
(2) Kreditna institucija dužna je u roku iz stavka 1. ovoga članka izvijestiti Hrvatsku narodnu banku o izvršenju mjera te tome priložiti informaciju, dokumentaciju i druge dokaze.
Vrste supervizorskih mjera
Članak 105.
(1) Hrvatska narodna banka može, u okviru postupka provjere i ocjene iz članaka 98. i 99. ovoga Zakona, kontinuiranog nadzora odobrenja za upotrebu internih pristupa iz članka 101. ovoga Zakona i u slučajevima iz članka 102. ovoga Zakona, osim ostalih mjera propisanih ovim Zakonom, kreditnoj instituciji supervizorskim mjerama osobito:
1. naložiti da ima dodatni regulatorni kapital, iznad onoga zahtijevanog Uredbom (EU) br. 575/2013 prema uvjetima iz članka 107. ovoga Zakona
2. naložiti jačanje sustava upravljanja, strategija, politika, postupaka i procedura provedenih u skladu s člancima 180. i 181. ovoga Zakona uključujući:
a) poboljšanje strategija i postupaka procjenjivanja adekvatnosti internog kapitala
b) poboljšanje računovodstvenog i informacijskog sustava
c) poboljšanje sustava unutarnjih kontrola
3. naložiti da dostavi plan za ponovnu uspostavu usklađenosti s bonitetnim zahtjevima u skladu s ovim Zakonom i Uredbom (EU) br. 575/2013. i odrediti rok za njegovu provedbu, uključujući poboljšanja tog plana vezano uz opseg i rok
4. naložiti primjenu posebnih politika rezerviranja ili tretman imovine za potrebe kapitalnih zahtjeva
5. naložiti pravilno vrednovanje bilančnih i izvanbilančnih stavki
6. zabraniti odnosno ograničiti poslove, među ostalim u vezi s primanjem depozita, poslovanjem ili poslovnom mrežom kreditne institucije ili naložiti prestanak aktivnosti koje predstavljaju prekomjerne rizike za stabilnost određene kreditne institucije uključujući:
a) zabranu odnosno ograničenje odobravanja kredita
b) zabranu odnosno ograničenje pružanja priznatih i dodatnih financijskih usluga
c) zabranu odnosno ograničenje stjecanja udjela u investicijskim fondovima
d) ograničenje rasta imovine i izvanbilančnih rizičnih stavki kreditne institucije
e) naložiti prodaju dionica ili poslovnih udjela ili likvidaciju društva kćeri kreditne institucije
f) zabraniti odnosno ograničiti zaključivanje poslova s pojedinim dioničarima, članovima uprave, članovima nadzornog odbora, prokuristima, društvima koja su usko povezana s kreditnom institucijom i s njom povezanim osobama
g) zabraniti ili ograničiti uvođenje novih proizvoda
7. naložiti mjere kojima se određuju posebni uvjeti poslovanja kreditne institucije, a koji mogu sadržavati najniže odnosno najviše kamatne stope, rokove dospijeća potraživanja i obveza te druge uvjete
8. naložiti prodaju materijalne i ostale imovine kreditne institucije
9. naložiti promjenu područja poslovanja, odnosno strukture usluga koje pruža kreditna institucija
10. naložiti smanjenje rizika koji su povezani s njezinim aktivnostima, proizvodima ili sustavima, uključujući aktivnosti povezane s eksternalizacijom
11. naložiti da iznos varijabilnih primitaka ograniči na postotak neto prihoda kada ti primici nisu u skladu s održavanjem adekvatne razine regulatornog kapitala
12. naložiti da neto dobit upotrijebi za jačanje regulatornog kapitala
13. naložiti privremenu zabranu ili ograničiti isplatu dividende ili bilo kojeg drugog oblika isplate dobiti te obračun i isplatu raspodjela imateljima instrumenata dodatnog osnovnog kapitala ako zabrana ili ograničenje ne predstavlja nastanak statusa neispunjavanja obveze kreditne institucije
14. naložiti smanjenje troškova poslovanja, uključujući ograničenje plaća i drugih primitaka članova uprave, članova nadzornog odbora i radnika kreditne institucije
15. naložiti obvezu češćeg ili dodatnog izvješćivanja Hrvatske narodne banke, uključujući izvješćivanje o pozicijama regulatornog kapitala, likvidnosti i financijskoj poluzi pod uvjetima iz članka 106. ovoga Zakona
16. naložiti ispunjenje posebnih zahtjeva za likvidnost, uključujući ograničenja ročnih neusklađenosti između imovine i obveza
17. naložiti javnu objavu dodatnih informacija
18. naložiti smanjenje rizika koji kratkoročno, srednjoročno i dugoročno proizlaze iz ESG čimbenika, uključujući i one koji proizlaze iz procesa prilagodbe i tranzicije prema relevantnim pravnim i regulatornim ciljevima Republike Hrvatske, ili kad je primjenjivo druge države članice, Europske unije ili trećih zemalja na način da prilagode svoje poslovne strategije, sustave unutarnjeg upravljanja i upravljanje rizicima, u svrhu čega može naložiti jačanje ciljeva, mjera i aktivnosti uključenih u planove iz članka 183. stavka 1. točke d) ovoga Zakona
19. naložiti da provede testiranje otpornosti na stres ili analizu scenarija kako bi procijenila rizike koji proizlaze iz izloženosti kriptoimovini i pružanja usluga povezanih s kriptoimovinom
20. naložiti da smanji izloženosti prema toj središnjoj drugoj ugovornoj strani ili da uskladi izloženosti na svim svojim računima za poravnanje u skladu s člankom 7.a Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju (Tekst značajan za EGP) (SL L 20, 27. 7. 2012.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 648/2012), ako Hrvatska narodna banka ocijeni da postoji prekomjerni koncentracijski rizik koji proizlazi iz izloženosti prema središnjoj drugoj ugovornoj strani,
21. naložiti da razriješi predsjednika, člana ili članove uprave i da imenuje novoga predsjednika, člana ili članove uprave kreditne institucije
22. naložiti da imenuje odgovarajuće odbore za pojedina područja poslovanja koji su u nadležnosti nadzornog odbora
23. naložiti poboljšavanje ili ograničavanje primjene pojedinog internog pristupa ili modela iz članka 185. ovoga Zakona
24. naložiti da razriješi nositelja ključne funkcije i imenuje novoga
25. naložiti da provede mjeru prema preporuci Vijeća za financijsku stabilnost
26. naložiti smanjenje, odnosno ograničiti izloženosti kreditne institucije
28. naložiti da se kreditna institucija koja ispunjava uvjete iz članka 4. stavka 1. točke 145. od a) do h) Uredbe (EU) br. 575/2013 ne može smatrati malom i jednostavnom kreditnom institucijom
29. naložiti da Hrvatskoj narodnoj banci u određenom roku dostavi izvještaj ovlaštenog revizora o otklanjanju nezakonitosti
30. naložiti drugu mjeru koju smatra primjerenom i razmjernom kako bi kreditna institucija uklonila slabosti i nedostatke u poslovanju koje nemaju značenje kršenja propisa ili uskladila svoje poslovanje s odredbama ovoga Zakona, Uredbe (EU) br. 575/2013 i drugim propisima kojima se uređuje poslovanje kreditnih institucija
31. naložiti kreditnoj instituciji da prekine i više ne ponavlja neko postupanje.
(2) Ako Hrvatska narodna banka ocijeni da interni sustavi koje kreditna institucija primjenjuje za potrebe vrednovanja rizika iz članka 182. stavaka 6. i 7. ovoga Zakona nisu zadovoljavajući, naložit će kreditnoj instituciji da upotrebljava standardiziranu metodologiju iz tog članka.
(3) Ako Hrvatska narodna banka ocijeni da određenoj maloj i jednostavnoj kreditnoj instituciji za obuhvaćanje kamatnog rizika koji proizlazi iz poslova koji se vode u knjizi pozicija kojima se ne trguje nije primjerena pojednostavnjena standardizirana metodologija, naložit će primjenu standardizirane metodologije iz članka 182. stavaka 6. i 7. ovoga Zakona.
(4) Hrvatska narodna banka u dogovoru sa sanacijskim tijelom može mjere iz stavka 1. ovoga članka naložiti i u slučaju kad je utvrđeno kršenje minimalnog zahtjeva za regulatorni kapital i prihvatljive obveze.
Češće i dodatno izvješćivanja Hrvatske narodne banke
Članak 106.
(1) Hrvatska narodna banka može naložiti kreditnoj instituciji supervizorsku mjeru iz članka 105. stavka 1. točke 15. ovoga Zakona samo u sljedećim slučajevima:
1. ako je mjera primjerena i razmjerna s obzirom na svrhu u koju se zahtijevaju informacije i
2. ne postoje dvostruki zahtjevi za informacije.
(2) U smislu stavka 1. točke 2. ovoga članka, u slučajevima iz članaka 98. do 102. ovoga Zakona smatra se da postoje dvostruki zahtjevi za informacijama ako se radi o istim ili u bitnim elementima, istim informacijama koje su po nekoj drugoj osnovi već dostavljene Hrvatskoj narodnoj banci ili ih Hrvatska narodna banka sama može izraditi.
(3) U smislu stavka 2. ovoga članka, neće se smatrati da su informacije već dostavljene Hrvatskoj narodnoj banci ako je Hrvatska narodna banka te informacije primila u drugačijem obliku ili na drugačijoj razini detalja odnosno ako taj drugačiji oblik ili razina detalja ne omogućava Hrvatskoj narodnoj banci izradu informacije jednake kvalitetne i pouzdanosti od one kakva bi bila dobivena putem češćeg ili dodatnog izvješćivanja.
Dodatni regulatorni kapital iznad minimalno propisanog
Članak 107.
(1) Hrvatska narodna banka naložit će kreditnoj instituciji supervizorsku mjeru dodatnog regulatornog kapitala iz članka 105. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona ako na temelju provedene supervizije u skladu s člancima 98. i 101. ovoga Zakona i odredbi kojima su u nacionalne propise država članica preneseni članci 97. i 101. Direktive 2013/36/EU utvrdi da se na pojedinačnu instituciju odnosi bilo koja sljedeća okolnost:
1. da rizici ili elementi rizika nisu obuhvaćeni ili nisu dostatno pokriveni kapitalnim zahtjevima na način propisan stavkom 3. ovoga članka, kapitalnim zahtjevima iz dijela trećeg, četvrtog i sedmog Uredbe (EU) br. 575/2013 ili u poglavlju 2. Uredbe (EU) 2017/2402 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2017. o utvrđivanju općeg okvira za sekuritizaciju i o uspostavi specifičnog okvira za jednostavnu, transparentnu i standardiziranu sekuritizaciju te o izmjeni direktiva 2009/65/EZ, 2009/138/EZ i 2011/61/EU i uredaba (EZ) br. 1060/2009 i (EU) br. 648/2012 (SL L 347, 28. 12. 2017.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 2017/2402)
2. da kreditna institucija nije uspostavila ili ako dosljedno ne provodi odgovarajući sustav upravljanja u skladu s odredbama članka 181. ovoga Zakona i propisima o upravljanju rizicima te nije vjerojatno da bi druge supervizorske mjere bile dostatne za pravodobno osiguravanje ispunjavanja tih zahtjeva
3. da kreditna institucija nije uspostavila ili ako dosljedno ne provodi odgovarajuće strategije i postupke procjenjivanja adekvatnosti internog kapitala u skladu s odredbama članka 180. ovoga Zakona i propisima o upravljanju rizicima te nije vjerojatno da bi druge supervizorske mjere bile dostatne za pravodobno osiguravanje ispunjavanja tih zahtjeva
4. da kreditna institucija nije uspostavila ili ako dosljedno ne provodi odgovarajuće administrativne i računovodstvene postupke i odgovarajući sustav unutarnjih kontrola za utvrđivanje, upravljanje, praćenje i izvještavanje velikih izloženosti u skladu s odredbama članka 393. Uredbe (EU) br. 575/2013 te nije vjerojatno da bi druge supervizorske mjere bile dostatne za pravodobno osiguravanje ispunjavanja tih zahtjeva
5. da je supervizijom na temelju članka 99. stavka 7. ovoga Zakona utvrdila da vrijednosna usklađenja za pozicije ili portfelje u knjizi trgovanja nisu dostatne da omoguće kreditnoj instituciji u kratkom razdoblju prodaju svojih pozicija ili zaštitu od rizika bez ostvarivanja značajnih gubitaka u uobičajenim tržišnim uvjetima
6. da je supervizijom na temelju članka 101. stavaka 5. i 7. ovoga Zakona utvrdila da će neusklađenost sa zahtjevima za primjenu odobrenog internog pristupa vjerojatno dovesti do neadekvatnih kapitalnih zahtjeva
7. da kreditna institucija više puta nije osigurala ili održala odgovarajuću razinu dodatnog regulatornog kapitala utvrđenog u skladu s člankom 108. stavkom 3. ovoga Zakona
8. da su utvrđene druge okolnosti koje su specifične za određenu kreditnu instituciju za koje smatra da predstavljaju razlog za značajnu supervizorsku zabrinutost.
(2) Hrvatska narodna banka naložit će kreditnoj instituciji supervizorsku mjeru dodatnog regulatornog kapitala iz članka 105. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona samo ako ocijeni da je potrebno pokriti rizike kojima je izložena ta kreditna institucija, neovisno o tome jesu li rizici nastali aktivnostima same kreditne institucije ili su posljedica učinka određenih gospodarskih i tržišnih kretanja na profil rizičnosti te kreditne institucije.
(3) U smislu stavka 1. točke 1. ovoga članka, smatrat će se da rizici ili elementi rizika nisu obuhvaćeni ili nisu dostatno pokriveni kapitalnim zahtjevima samo ako su iznosi, vrsta i raspodjela regulatornog kapitala koji je Hrvatska narodna banka, uzimajući u obzir i procjenu koju je u skladu s člankom 180. stavkom 2. ovoga Zakona izradila kreditna institucija, procijenila primjerenim viši od kapitalnih zahtjeva propisanih dijelom trećim, četvrtim i sedmim Uredbe (EU) br. 575/2013 i poglavljem 2. Uredbe (EU) 2017/2402.
(4) Prilikom provedbe procjene iz stavka 3. ovoga članka Hrvatska narodna banka procjenjuje rizike kojima je kreditna institucija izložena, uzimajući pritom u obzir profil rizičnosti svake pojedinačne kreditne institucije, uključujući i:
− rizike specifične za pojedinu kreditnu instituciju ili elemente takvih rizika koji su izričito isključeni iz ili nisu izričito propisani u dijelu trećem, četvrtom i sedmom Uredbe (EU) br. 575/2013 i u poglavlju 2. Uredbe (EU) 2017/2402
− rizike specifične za pojedinu kreditnu instituciju ili elemente takvih rizika koji su vjerojatno podcijenjeni unatoč usklađenosti s primjenjivim zahtjevima propisanim u dijelu trećem, četvrtom i sedmom Uredbe (EU) br. 575/2013 i u poglavlju 2. Uredbe (EU) 2017/2402.
(5) Hrvatska narodna banka neće smatrati rizike ili elemente rizika iz stavka 4. podstavka 2. ovoga članka vjerojatno podcijenjenima unatoč usklađenosti sa zahtjevima propisanim u dijelu trećem, četvrtom i sedmom Uredbe (EU) br. 575/2013 i u poglavlju 2. Uredbe (EU) 2017/2402 u onom opsegu u kojem podliježu prijelaznim odredbama, uključujući i odredbe o nastavku priznavanja propisanim u ovom Zakonu ili u Uredbi (EU) br. 575/2013.
(6) Hrvatska narodna banka će procjenom iz stavka 3. ovoga članka obuhvatiti sve rizike ili elemente rizika koji su utvrđeni kao značajni, a koji nisu obuhvaćeni ili nisu dostatno pokriveni kapitalnim zahtjevima propisanim u dijelu trećem, četvrtom i sedmom Uredbe (EU) br. 575/2013 i u poglavlju 2. Uredbe (EU) 2017/2402.
(7) U smislu stavka 6. ovoga članka, Hrvatska narodna banka će kamatni rizik koji proizlazi iz knjige pozicija kojima se ne trguje smatrati značajnim u slučajevima iz članka 99. stavka 8. točke a) ovoga Zakona, osim ako utvrdi da:
− kreditna institucija adekvatno upravlja kamatnim rizikom koji proizlazi iz poslova koji se vode u knjizi pozicija kojima se ne trguje i
− kreditna institucija nije prekomjerno izložena kamatnom riziku koji proizlazi iz poslova koji se vode u knjizi pozicija kojima se ne trguje.
(8) Hrvatska narodna banka naložit će kreditnoj instituciji dodatni regulatorni kapital, osim za pokriće rizika prekomjerne financijske poluge, koji nije dostatno pokriven člankom 92. stavkom 1. točkom (d) Uredbe (EU) br. 575/2013 , u iznosu koji predstavlja razliku između kapitala procijenjenog u skladu sa stavkom 3. ovoga članka i kapitalnih zahtjeva propisanih u dijelu trećem i četvrtom Uredbe (EU) br. 575/2013 i u poglavlju 2. Uredbe (EU) 2017/2402.
(9) Hrvatska narodna banka naložit će kreditnoj instituciji dodatni regulatorni kapital za pokriće rizika prekomjerne financijske poluge koji nije dostatno pokriven člankom 92. stavkom 1. točkom (d) Uredbe (EU) br. 575/2013, kao razliku između potrebnog kapitala procijenjenog u skladu sa stavkom 3. ovoga članka, osim za kamatni rizik iz stavka 7. ovoga članka, i kapitalnih zahtjeva propisanih u dijelu trećem i sedmom Uredbe (EU) br. 575/2013.
(10) Dodatni kapitalni zahtjev naložen na temelju članka 105. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona, a koji ne uključuje kapital naložen za pokriće rizika prekomjerne financijske poluge, kreditna institucija dužna je održavati regulatornim kapitalom na sljedeći način:
− najmanje tri četvrtine dodatnog kapitalnog zahtjeva održava se osnovnim kapitalom
− najmanje tri četvrtine osnovnog kapitala iz podstavka 1. ovoga stavka treba biti u obliku redovnog osnovnog kapitala.
(11) Dodatni kapitalni zahtjev naložen na temelju članka 105. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona, a koji uključuje kapital naložen za pokriće rizika prekomjerne financijske poluge kreditna institucija dužna je održavati osnovnim kapitalom.
(12) Iznimno od stavaka 10. i 11. ovoga članka, Hrvatska narodna banka može, ako to ocijeni potrebnim uzimajući u obzir specifične okolnosti u kojima se kreditna institucija nalazi, naložiti kreditnoj instituciji da održava dodatni kapitalni zahtjev u omjeru s višim udjelom osnovnog ili redovnog osnovnog kapitala.
(13) Kreditna institucija dužna je osigurati da se regulatorni kapital, kojim se održava dodatni kapitalni zahtjev naložen na temelju članka 105. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona, a koji ne uključuje kapital naložen za pokriće rizika prekomjerne financijske poluge, ne upotrebljava za ispunjenje bilo kojeg od sljedećih zahtjeva:
− kapitalnih zahtjeva navedenih u članku 92. stavku 1. točkama (a), (b) i (c) Uredbe (EU) br. 575/2013
− zahtjeva za kombinirani zaštitni sloj
− smjernica o dodatnom regulatornom kapitalu iz članka 108. stavka 3. ovoga Zakona, a koji nije određen za pokriće rizika prekomjerne financijske poluge.
(14) Kreditna institucija dužna je osigurati da se regulatorni kapital, kojim se održava dodatni kapitalni zahtjev naložen na temelju članka 105. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona za pokriće rizika prekomjerne financijske poluge, a koji nije dostatno pokriven člankom 92. stavkom 1. točkom (d) Uredbe (EU) br. 575/2013, ne upotrebljava za ispunjenje bilo kojeg od sljedećih zahtjeva:
− zahtjeva za zaštitni sloj omjera financijske poluge iz članka 92. stavka 1.a Uredbe (EU) br. 575/2013
− smjernica o dodatnom regulatornom kapitalu iz članka 108. stavka 3. ovoga Zakona određenog za pokriće rizika prekomjerne financijske poluge.
(15) Hrvatska narodna banka rješenjem će naložiti kreditnoj instituciji dodatni kapitalni zahtjev iz članka 105. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona u kojem će obrazložiti izračun cjelokupne procjene elemenata iz stavaka 1. do 14. ovoga članka, a u slučaju iz stavka 1. točke 7. ovoga članka, obrazloženje razloga zbog kojih se određivanje smjernica o dodatnom regulatornom kapitalu više ne smatra dostatnim.
(16) Ako je kreditna institucija postala dužna primjenjivati minimalnu donju granicu iz članka 92. stavka 3. Uredbe (EU) br. 575/2013, Hrvatska narodna banka neće naložiti povećani dodatni regulatorni kapital iz članka 105. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona radi uklanjanja rizika koji nisu rizik prekomjerne financijske poluge, zbog toga što je kreditna institucija postala dužna primjenjivati minimalnu donju granicu.
(17) U slučaju iz stavka 16. ovoga članka Hrvatska narodna banka će, bez odgode i u svakom slučaju najkasnije do isteka roka sljedećeg postupka provjere i ocjene, preispitati dodatni regulatorni kapital koji zahtijeva od kreditne institucije u skladu s člankom 105. stavkom 1. točkom 1. ovoga Zakona te iz tog dodatnog regulatornog kapitala isključiti sve dijelove kojima se dvostruko obuhvaćeni rizici koji su već u potpunosti pokriveni zbog toga što je kreditna institucija dužna primjenjivati minimalnu donju granicu.
(18) Stavak 16. ovoga članka neće se primjenjivati nakon što Hrvatska narodna banka provede preispitivanje iz stavka 17. ovoga članka.
(19) Za potrebe ovoga članka i članaka 240. i 247. ovoga Zakona smatra se da je kreditna institucija dužna primjenjivati minimalnu donju granicu iz članka 92. stavka 3. Uredbe (EU) br. 575/2013 ako ukupni iznos izloženosti rizicima kreditne institucije premašuje njezin ukupni iznos izloženosti rizicima bez primjene donje granice izračunan u skladu s člankom 92. stavkom 4. te Uredbe.
(20) Za potrebe stavaka 3. do 7. ovoga članka, sve dok je kreditna institucija dužna primjenjivati minimalnu donju granicu Hrvatska narodna banka neće naložiti dodatni kapitalni zahtjev kojim bi se dvostruko obuhvatili rizici koji su već u potpunosti pokriveni obvezom kreditne institucije da primjenjuje minimalnu donju granicu.
Smjernice o dodatnom regulatornom kapitalu
Članak 108.
(1) Kreditna institucija dužna je strategijama i postupcima iz članka 180. ovoga Zakona procijeniti i održavati razinu internog kapitala na razini dostatnoj za pokriće svih rizika kojima je izložena te osigurati da njezin regulatorni kapital pokriva i potencijalne gubitke koji proizlaze iz stresnih scenarija, uključujući i rizike utvrđene u okviru supervizorskog testiranja otpornosti na stres iz članka 98. stavka 7. ovoga Zakona.
(2) Hrvatska narodna banka u okviru obavljanja supervizije iz članaka 98. i 101. ovoga Zakona, uključujući i rezultate iz supervizorskog testiranja otpornosti na stres iz članka 98. stavka 7. ovoga Zakona redovito analizira razinu internog kapitala koju je kreditna institucija utvrdila u skladu sa stavkom 1. ovoga članka te utvrđuje prikladnu razinu ukupnog regulatornog kapitala za svaku kreditnu instituciju.
(3) Hrvatska narodna banka za svaku kreditnu instituciju procjenjuje potrebu utvrđivanja smjernice o dodatnom regulatornom kapitalu kao razlike regulatornog kapitala koji je propisan dijelom trećim, četvrtim i sedmim Uredbe (EU) br. 575/2013 i poglavljem 2. Uredbe (EU) 2017/2402, te naloženog temeljem članka 105. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona i zahtjeva za kombinirani zaštitni sloj kako je definiran člankom 3. točkom 147. ovoga Zakona ili na temelju članka 92. stavka 1.a Uredbe (EU) br. 575/2013, i prikladne razine ukupnog regulatornog kapitala iz stavka 2. ovoga članka.
(4) Ako Hrvatska narodna banka procijeni da je smjernica o dodatnom regulatornom kapitalu iz stavka 3. ovoga članka potrebna, donosi rješenje kojim tu smjernicu utvrđuje i to rješenje dostavlja kreditnoj instituciji.
(5) Hrvatska narodna banka može smjernicom o dodatnom regulatornom kapitalu obuhvatiti rizike koji su inače pokriveni dodatnim kapitalnim zahtjevom naloženim u skladu s člankom 105. stavkom 1. točkom 1. ovoga Zakona samo u mjeri u kojoj su smjernicom obuhvaćeni elementi tih rizika koji nisu već pokriveni tim zahtjevom.
(6) Ako je kreditna institucija postala dužna primjenjivati minimalnu donju granicu iz članka 92. stavka 3. Uredbe (EU) br. 575/2013 Hrvatska narodna banka može preispitati smjernicu o dodatnom regulatornom kapitalu dostavljenu kreditnoj instituciji kako bi osigurala da utvrđena smjernica o dodatnom regulatornom kapitalu iz stavka 3. ovoga članka ostane prikladna.
(7) Kreditna institucija dužna je osigurati da se regulatornim kapitalom, koji se koristi za ispunjavanje zahtjeva iz smjernice o dodatnom regulatornom kapitalu, osim dijela kojim se pokriva rizik prekomjerne financijske poluge, ne koristi za ispunjenje bilo kojeg od sljedećih zahtjeva:
− kapitalnih zahtjeva navedenih u članku 92. stavku 1. točkama (a), (b) i (c) Uredbe (EU) br. 575/2013 ili
− zahtjeva za dodatnim regulatornim kapitalom utvrđenog u skladu s člankom 107. ovoga Zakona, koji je naložila Hrvatska narodna banka, a koji nije određen za pokriće rizika prekomjerne financijske poluge i ne predstavlja zahtjev za kombinirani zaštitni sloj.
(8) Kreditna institucija dužna je osigurati da se regulatorni kapital, koji se upotrebljava za ispunjavanje smjernice o dodatnom regulatornom kapitalu kojima se obuhvaća rizik prekomjerne financijske poluge, ne upotrebljava za ispunjenje bilo kojeg od sljedećih zahtjeva:
− zahtjeva za dodatnim regulatornim kapitalom utvrđenog u skladu s člankom 107. ovoga Zakona koji je naložila Hrvatska narodna banka za pokriće rizika prekomjerne financijske poluge ili
− zahtjeva za zaštitni sloj omjera financijske poluge iz članka 92. stavka 1.a Uredbe (EU) br. 575/2013.
(9) Na kreditnu instituciju koja ne ispunjava smjernicu o dodatnom regulatornom kapitalu, a ispunjava relevantne kapitalne zahtjeve navedene u dijelu trećem, četvrtom i sedmom Uredbe (EU) br. 575/2013 i u poglavlju 2. Uredbe (EU) 2017/2402, relevantni dodatni kapitalni zahtjev iz članka 117. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona i zahtjev za kombinirani zaštitni sloj ili zahtjev za zaštitni sloj omjera financijske poluge iz članka 92. stavka 1.a Uredbe (EU) br. 575/2013 ne primjenjuju se ograničenja iz članaka od 250. do 254. ovoga Zakona.
Suradnja sa sanacijskim tijelima
Članak 109.
Hrvatska narodna banka obavještava sanacijsko tijelo o:
− dodatnom kapitalnom zahtjevu koji je kreditnoj instituciji naložen na temelju članka 105. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona i
− smjernici o dodatnom regulatornom kapitalu o kojoj je obaviještena kreditna institucija u skladu s člankom 108. stavkom 4. ovoga Zakona.
Posebni zahtjevi za likvidnost
Članak 110.
(1) Za potrebe određivanja odgovarajuće razine zahtjeva za likvidnost na osnovi obavljene supervizije temeljem članaka od 98. do 101. ovoga Zakona, Hrvatska narodna banka odlučuje o potrebi nalaganja posebnih zahtjeva za likvidnost uključujući i supervizorsku mjeru iz članka 105. stavaka 1. točke 16. ovoga Zakona kojima su obuhvaćeni likvidnosni rizici kojima je kreditna institucija izložena ili bi mogla biti izložena.
(2) Pri odlučivanju iz stavka 1. ovoga članka, Hrvatska narodna banka vodit će računa o:
1. modelu poslovanja kreditne institucije
2. sustavima upravljanja, strategijama, politikama, postupcima i procedurama kreditne institucije iz glave XV. ovoga Zakona, a osobito zahtjevima za upravljanje likvidnosnim rizikom kako je propisano ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona i
3. rezultatu postupka provjere i ocjene koji je proveden u skladu s člankom 98. ovoga Zakona.
(3) Hrvatska narodna banka obavještava Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo o svim mjerama poduzetima u skladu s ovim člankom.
XI.3. JAVNA OBJAVA KREDITNIH INSTITUCIJA
Posebni zahtjevi javnog objavljivanja informacija
Članak 111.
Hrvatska narodna banka može:
a) kreditnoj instituciji naložiti da informacije iz dijela osmog Uredbe (EU) br. 575/2013 objavljuje na svojim internetskim stranicama, uključujući i da ih objavljuju češće nego što se to zahtijeva člancima od 433. do 433.c te Uredbe,
b) odrediti rokove u kojima kreditna institucija, osim male i jednostavne kreditne institucije, mora Europskom nadzornom tijelu za bankarstvo dostaviti informacije za objavu radi njihova objavljivanja na internetskim stranicama Europskog nadzornog tijela za bankarstvo za centralizirane objave i
c) naložiti kreditnoj instituciji upotrebu posebnih medija i mjesta za objavljivanje, osim internetskih stranica Europskog nadzornog tijela za bankarstvo za centralizirane objave, ili financijskih izvještaja institucija. i
d) odrediti način na koji kreditna institucija koja postaje dužna primjenjivati minimalnu donju granicu treba Hrvatskoj narodnoj banci dostavljati i objavljivati informacije o utjecaju na bonitetne zahtjeve te kreditne institucije.
Javno objavljivanje informacija o upravljanju, organizaciji i primicima
Članak 112.
(1) Kreditna institucija dužna je ciljanu zastupljenost slabije zastupljenog spola i način njezina postizanja javno objaviti u skladu s člankom 435. stavkom 2. točkom c) Uredbe (EU) br. 575/2013.
(2) Matična kreditna institucija u RH, matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH, matični financijski holding i matični mješoviti financijski holding koji je dobio odobrenje po ovom Zakonu, te imenovani subjekt iz glave X. ovoga Zakona dužni su javno objaviti opis pravnih odnosa u svojoj grupi kreditnih institucija u RH i opis sustava upravljanja i organizacijske strukture svoje grupe kreditnih institucija u RH.
(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka umjesto detaljnog opisa matična kreditna institucija u RH, matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH, matični financijski holding i matični mješoviti financijski holding, odnosno imenovani subjekt iz glave X. ovoga Zakona može navesti poveznice na već objavljene odgovarajuće informacije.
(4) Informacije iz stavaka 2. i 3. ovoga članka matična kreditna institucija u RH, matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH, matični financijski holding i matični mješoviti financijski holding, odnosno imenovani subjekt iz glave X. ovoga Zakona dužni su redovito ažurirati na svojim internetskim stranicama.
(5) Kreditna institucija dužna je na svojim internetskim stranicama javno objaviti i redovito ažurirati informacije o tome na koji se način uskladila s odredbama o:
1. sastavu, dužnostima i odgovornostima uprave i nadzornog odbora iz glave VI. ovoga Zakona
2. sustavu upravljanja iz glave XV.3. ovoga Zakona
3. organizacijskom ustroju iz glave XV.4. ovoga Zakona
4. politikama primitaka iz glave XV.6. ovoga Zakona.
(6) Hrvatska narodna banka podzakonskim propisom će pobliže urediti učestalost i rokove javnog objavljivanja informacija iz stavka 5. ovoga članka.
XI.4. PRISUSTVOVANJE GLAVNOJ SKUPŠTINI
Prisustvovanje predstavnika Hrvatske narodne banke na glavnoj skupštini kreditne institucije
Članak 113.
(1) Hrvatska narodna banka može ovlastiti predstavnika Hrvatske narodne banke da prisustvuje glavnoj skupštini kreditne institucije.
(2) Kreditna institucija dužna je predstavniku Hrvatske narodne banke iz ovoga članka omogućiti prisustvovanje glavnoj skupštini i, ako je primjenjivo, obraćanje glavnoj skupštini.
XI.5. POVJERENIK
Povjerenik Hrvatske narodne banke
Članak 114.
(1) Hrvatska narodna banka može provoditi pojačan nadzor u poslovnim prostorijama kreditne institucije, imenovanjem povjerenika, u slučaju iz članka 100. stavka 4. ovoga Zakona i u drugim slučajevima kada ocijeni da je potrebna detaljnija procjena i praćenje financijskog stanja te uvjeta poslovanja kreditne institucije.
(2) Hrvatska narodna banka može opozvati povjerenika tijekom njegova mandata i imenovati drugog povjerenika.
(3) Odlukom o imenovanju povjerenika Hrvatska narodna banka može imenovati jednog ili više njegovih pomoćnika, od kojih će jednog od njih odrediti za zamjenika povjerenika.
(4) Za povjerenika može se imenovati radnik Hrvatske narodne banke ili druga osoba.
(5) Povjerenik i pomoćnici povjerenika imaju pravo na naknadu za svoj rad, koju isplaćuje Hrvatska narodna banka.
(6) Hrvatska narodna banka odredit će u odluci o imenovanju povjerenika sadržaj izvješća o utvrđenom stanju koje je povjerenik dužan sastaviti i rok za njegovu dostavu Hrvatskoj narodnoj banci.
(7) Odlukom o imenovanju povjerenika i njegovih pomoćnika određuje se njihov mandat, koji ne može biti dulji od 12 mjeseci.
Ovlasti povjerenika
Članak 115.
(1) Kreditna institucija dužna je na sjednice uprave, nadzornog odbora i njihovih tijela pozvati povjerenika te mu pravodobno dostaviti sve informacije i dokumentaciju potrebnu za praćenje sastanka, a povjerenik ima pravo biti nazočan na tim sjednicama i sudjelovati u njihovu radu, ali nema pravo glasa.
(2) Povjerenik ima pravo sazivati sjednice uprave, nadzornog odbora kreditne institucije i njihovih tijela, predlagati dnevni red i davati prijedloge odluka, a članovi tih tijela dužni su se odazvati.
(3) Povjerenik, odnosno pomoćnik povjerenika ne može prenijeti svoje ovlasti na druge osobe, a za svoj rad odgovoran je Hrvatskoj narodnoj banci.
(4) Kreditna institucija i sva njezina tijela dužni su povjereniku i njegovim pomoćnicima staviti na raspolaganje sve potrebne informacije i dokumentaciju te omogućiti im uvid u poslovne knjige.
Dužnost povjerenika u vezi s dodatnim izvještavanjem
Članak 116.
(1) Povjerenik je bez odgode, a najkasnije u roku od pet radnih dana od saznanja, dužan obavijestiti Hrvatsku narodnu banku o svim okolnostima koje po njegovoj ocjeni mogu utjecati na neizvršavanje naloženih supervizorskih mjera i o svim okolnostima koje po njegovoj ocjeni mogu utjecati na pogoršanje financijskog stanja kreditne institucije ili mogu utjecati na ispunjenje uvjeta za izricanje mjera rane intervencije iz članka 271. ovoga Zakona.
(2) Ako povjerenik u bilo kojem trenutku utvrdi postojanje okolnosti iz stavka 1. ovoga članka, dužan je o tome sastaviti posebno izvješće i dostaviti ga Hrvatskoj narodnoj banci.
Postupanje Hrvatske narodne banke na temelju izvješća povjerenika
Članak 117.
(1) Na temelju izvješća o utvrđenom stanju iz članka 114. ili posebnog izvješća iz članka 116. ovoga Zakona Hrvatska narodna banka može kreditnoj instituciji naložiti supervizorsku mjeru iz članaka 105. ovoga Zakona.
(2) Ako Hrvatska narodna banka na temelju izvješća o utvrđenom stanju iz članka 114. ovoga Zakona ili posebnog izvješća iz članka 116. ovoga Zakona ocijeni da su ispunjeni uvjeti za izricanje mjera rane intervencije naložit će mjere u skladu s člankom 271. ovoga Zakona.
Prestanak ovlasti povjerenika
Članak118.
Ovlasti povjerenika, odnosno pomoćnika povjerenika prestaju:
1. istekom razdoblja navedenog u odluci o imenovanju
2. opozivom njegova imenovanja
3. uvođenjem posebne uprave
4. imenovanjem likvidatora ili
5. imenovanjem sanacijske uprave.
XI.6. SUPERVIZIJA KREDITNIH INSTITUCIJA KOJE PRUŽAJU USLUGE U DRUGOJ DRŽAVI ČLANICI PREKO PODRUŽNICE ILI NEPOSREDNO
Suradnja u superviziji kreditnih institucija koje preko podružnice ili neposredno pružaju usluge na području drugih država članica
Članak 119.
(1) Hrvatska narodna banka surađuje s nadležnim tijelom države članice domaćina u superviziji kreditne institucije koja preko podružnice ili neposredno pruža usluge na području te države članice.
(2) Hrvatska narodna banka i nadležno tijelo države članice domaćina, osim ostalih obveza obavještavanja utvrđenih ovim Zakonom, međusobno razmjenjuju:
– sve informacije u vezi s upravljanjem i vlasničkom strukturom kreditne institucije, a koje mogu olakšati superviziju i provjeru ispunjavanja uvjeta za izdavanje odobrenja za rad i
– informacije koje će olakšati superviziju, a osobito superviziju nad likvidnošću, solventnošću, osiguranjem depozita, ograničavanjem velikih izloženosti, drugim činjenicama koje mogu utjecati na sistemski rizik koji ta kreditna institucija predstavlja, administrativnim i računovodstvenim postupcima i sustavom unutarnjih kontrola.
(3) Hrvatska narodna banka dužna je, bez odgode, obavijestiti nadležno tijelo države članice domaćina o svim informacijama i nalazima koji se odnose na superviziju likvidnosti poslovanja kreditne institucije preko podružnice, i to na način propisan dijelom šestim Uredbe (EU) br. 575/2013 i odredbama ovoga Zakona kojima se uređuje supervizija na konsolidiranoj osnovi, ako su te informacije i nalazi važni za zaštitu deponenata ili ulagatelja iz države članice domaćina.
(4) Hrvatska narodna banka dužna je, bez odgode, obavijestiti nadležna tijela svih država članica domaćina o likvidnosnoj poteškoći u kreditnoj instituciji koja preko podružnice pruža usluge na području te države članice koja je nastupila ili je realno očekivati da će nastupiti pri čemu ta obavijest sadržava podatke o planiranju i primjeni plana oporavka i podatke o svim poduzetim supervizorskim mjerama s te osnove.
(5) Hrvatska narodna banka dužna je na zahtjev nadležnog tijela države članice domaćina obrazložiti na koji je način primljene informacije i nalaze, a koje je dostavilo to nadležno tijelo države članice domaćina sukladno stavku 2. ovoga članka, uzela u obzir pri svom postupanju.
(6) Ako nadležno tijelo države članice domaćina smatra da Hrvatska narodna banka u skladu sa stavkom 5. ovoga članka, nije poduzela odgovarajuće mjere, ono može, nakon što obavijesti Hrvatsku narodnu banku i Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo, poduzeti odgovarajuće mjere kako bi spriječilo daljnja kršenja, a radi zaštite općeg interesa deponenta, ulagatelja i drugih osoba kojima se pružaju bankovne i financijske usluge ili kako bi se zaštitila stabilnost financijskog sustava.
(7) Hrvatska narodna banka kao nadležno tijelo matične države članice može, u slučaju da se ne slaže s poduzetim mjerama iz stavka 6. ovoga članka od strane nadležnog tijela države članice domaćina odnosno s mjerama koje nadležno tijelo države članice domaćina namjerava poduzeti, zatražiti posredovanje Europskog nadzornog tijela za bankarstvo u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 1093/2010, pri čemu Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo odluku donosi u roku od mjesec dana.
(8) Hrvatska narodna banka može zatražiti posredovanje Europskog nadzornog tijela za bankarstvo u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 1093/2010 ako je nadležno tijelo iz druge države članice odbilo njezin zahtjev za suradnju, a osobito za razmjenu informacija, ili nije postupilo po njemu u primjerenom roku.
Nadzor u poslovnim prostorijama nad poslovanjem podružnice u državi članici domaćinu
Članak 120.
(1) Hrvatska narodna banka, odnosno osobe koje je ona ovlastila za obavljanje pojedinih poslova nadzora, može obaviti nadzor poslovanja u poslovnim prostorijama, uključujući provjeru informacija iz članka 119. ovoga Zakona, kreditne institucije koja posluje na području druge države članice preko podružnice, nakon što prethodno obavijesti nadležno tijelo države članice domaćina.
(2) Hrvatska narodna banka može zatražiti od nadležnog tijela države članice domaćina u kojoj kreditna institucija pruža usluge da obavi nadzor u poslovnim prostorijama nad poslovanjem podružnice te kreditne institucije ili da putem ovlaštenog revizora ili druge stručno osposobljene osobe obavi nadzor u poslovnim prostorijama nad poslovanjem podružnice.
(3) Hrvatska narodna banka može sudjelovati u nadzoru u poslovnim prostorijama nad podružnicom kreditne institucije u državi članici neovisno o tome tko obavlja taj nadzor.
(4) Ako je nadležno tijelo države članice domaćina u svrhu očuvanja stabilnosti financijskog sustava države članice domaćina provelo nadzor poslovanja u poslovnim prostorijama podružnice kreditne institucije sa sjedištem u Republici Hrvatskoj te dostavilo Hrvatskoj narodnoj banci prikupljene informacije i nalaze koji su relevantni za procjenu rizika kreditne institucije ili stabilnost financijskog sustava države članice domaćina, Hrvatska narodna banka dužna je sve to uzeti u obzir pri utvrđivanju svojeg plana supervizije iz članka 100. ovoga Zakona te isto tako uzeti u obzir i stabilnost financijskog sustava države članice domaćina.
(5) Nadzor u poslovnim prostorijama nad poslovanjem podružnice u državi članici domaćinu koji provodi Hrvatska narodna banka provesti će se u skladu s propisima države članice domaćina.
Mjere kreditnoj instituciji u državi članici domaćinu vezano uz pružanje usluga na području te države članice
Članak 121.
(1) Ako nadležno tijelo države članice domaćina u kojoj kreditna institucija pruža usluge preko podružnice ili neposredno, na osnovi informacija primljenih od Hrvatske narodne banke u skladu s člankom 119. ovoga Zakona, obavijesti Hrvatsku narodnu banku da ta kreditna institucija, vezano uz pružanje usluga na području te države članice, krši odredbe kojima je u nacionalne propise država članica prenesena Direktiva 2013/36/EU ili odredbe Uredbe (EU) br. 575/2013, ili postoji značajan rizik da se kreditna institucija neće uskladiti s nacionalnim propisima država članica kojima je prenesena Direktiva 2013/36/EU ili odredbama Uredbe (EU) br. 575/2013, Hrvatska narodna banka će, ako nije donesena odluka o reorganizacijskoj mjeri iz nacionalnih propisa država članica kojim se prenosi članak 3. Direktive 2001/24/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 4. travnja 2001. o restrukturiranju i likvidaciji kreditnih institucija (SL L 125, 5. 5. 2001.) (u daljnjem tekstu: Direktiva 2001/24/EZ), bez odgode naložiti kreditnoj instituciji supervizorske mjere za otklanjanje neusklađenosti ili za sprječavanje rizika neusklađenosti i o tome bez odgode obavijestiti nadležno tijelo države članice domaćina.
(2) Ako nadležno tijelo države članice domaćina smatra da Hrvatska narodna banka nije poduzela mjere za otklanjanje neusklađenosti ili za sprječavanje rizika neusklađenosti iz stavka 1. ovoga članka ili ako ocijeni da takve mjere neće ni poduzeti, može zatražiti posredovanje Europskog nadzornog tijela za bankarstvo u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 1093/2010.
(3) Ako Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo, u slučaju iz stavka 2. ovoga članka, postupa u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 1093/2010, ono donosi odluku prema članku 19. stavku 3. te Uredbe u roku od 24 sata.
(4) U slučaju iz stavka 2. ovoga članka, Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo može na vlastitu inicijativu u skladu s člankom 19. stavkom 1. podstavkom 2. Uredbe (EU) br. 1093/2010 pomoći u postizanju sporazuma između nadležnog tijela države članice domaćina i Hrvatske narodne banke.
(5) Ako je nadležno tijelo države članice domaćina u kojoj kreditna institucija pruža usluge preko podružnice ili neposredno poduzelo preventivne mjere vezane uz kršenja iz stavka 1. ovoga članka, a Hrvatska narodna banka ne slaže se s poduzetim mjerama, ona može zatražiti posredovanje Europskog nadzornog tijela za bankarstvo u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 1093/2010, pri čemu Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo postupa u skladu sa stavcima 3. i 4. ovoga članka.
Obavještavanje nadležnih tijela države članice domaćina
Članak 122.
Ako kreditnoj instituciji bude ukinuto odobrenje za rad odnosno ako joj bude izrečena supervizorska mjera zabrane pružanja pojedine financijske usluge, Hrvatska narodna banka dužna je o tome bez odgode obavijestiti nadležno tijelo države članice domaćina.
Supervizija financijske institucije koja pruža uzajamno priznate usluge u drugoj državi članici
Članak 123.
Odredbe ove glave na odgovarajući način primjenjuju se i na financijsku instituciju koja u skladu s člankom 57. ovoga Zakona pruža uzajamno priznate usluge na području druge države članice.
XI.7. SUPERVIZIJA KREDITNIH INSTITUCIJA IZ DRUGIH DRŽAVA ČLANICA KOJE PRUŽAJU USLUGE U REPUBLICI HRVATSKOJ PREKO PODRUŽNICE ILI NEPOSREDNO
Ovlasti obavljanja supervizije poslovanja
Članak 124.
(1) Superviziju koja se odnosi na provjeru usklađenosti poslovanja kreditne institucije sa sjedištem u drugoj državi članici koja na području Republike Hrvatske preko podružnice ili neposredno pruža uzajamno priznate usluge, s propisom kojim se prenosi Direktiva 2013/36/EU, Uredbom (EU) br. 575/2013 i propisima Europske unije donesenima na temelju Direktive 2013/36/EU i Uredbe (EU) br. 575/2013, obavlja nadležno tijelo matične države članice.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Hrvatska narodna banka ovlaštena je obavljati superviziju kreditne institucije sa sjedištem u drugoj državi članici koja na području Republike Hrvatske pruža uzajamno priznate usluge preko podružnice ili neposredno, u skladu s ovlastima iz ove glave.
Ovlasti za prikupljanje informacija i obavljanje nadzora u poslovnim prostorijama podružnice
Članak 125.
(1) Podružnica kreditne institucije sa sjedištem u drugoj državi članici koja na području Republike Hrvatske pruža uzajamno priznate usluge dužna je Hrvatskoj narodnoj banci dostaviti informacije o svim uslugama koje ta podružnica pruža na području Republike Hrvatske na način i u rokovima kako je to propisano podzakonskim propisom donesenim na temelju članka 217. stavka 2. ovoga Zakona.
(2) Hrvatska narodna banka ovlaštena je informacije koje je prikupila na temelju stavka 1. ovoga članka upotrijebiti za:
– informativne ili statističke svrhe
– utvrđivanje značajnosti podružnice u skladu s odredbama ovoga Zakona i
– provođenje supervizije u skladu s odredbama ove glave.
(3) Podatke koje je prikupila na temelju stavka 1. ovoga članka Hrvatska narodna banka dužna je čuvati kao povjerljive u skladu s člancima 161. do 169. ovoga Zakona.
(4) Ako podružnica kreditne institucije sa sjedištem u drugoj državi članici posluje na području Republike Hrvatske, nadležno tijelo matične države članice može:
– obaviti nadzor u poslovnim prostorijama podružnice, uključujući provjeru informacija iz članka 126. ovoga Zakona, samostalno ili putem osobe koju je ono ovlastilo, nakon što prethodno o tome obavijesti Hrvatsku narodnu banku ili
– zatražiti od Hrvatske narodne banke ili osobe koju je ovlastila Hrvatska narodna banka da obavi nadzor nad poslovanjem u poslovnim prostorijama podružnice kreditne institucije te države članice na području Republike Hrvatske.
(5) U slučaju iz stavka 4. točke 2. ovoga članka nadležno tijelo matične države članice može sudjelovati u nadzoru poslovanja u poslovnim prostorijama podružnice kreditne institucije iz države članice koji provodi Hrvatska narodna banka ili osoba koju je ovlastila Hrvatska narodna banka.
(6) Hrvatska narodna banka može provesti nadzor poslovanja u poslovnim prostorijama podružnice kreditne institucije iz druge države članice i zatražiti sve informacije o njezinu poslovanju, kao i informacije za potrebe supervizije njezina poslovanja, ako je to potrebno radi očuvanja stabilnosti financijskog sustava Republike Hrvatske.
(7) Prije obavljanja nadzora iz stavka 6. ovoga članka Hrvatska narodna banka savjetovat će se s nadležnim tijelom matične države članice.
(8) Nakon obavljenog nadzora iz stavka 6. ovoga članka Hrvatska narodna banka dostavit će nadležnom tijelu matične države članice prikupljene informacije i nalaze koji su relevantni za procjenu rizika kreditne institucije ili stabilnost financijskog sustava Republike Hrvatske.
(9) Nadzor u poslovnim prostorijama nad podružnicom kreditne institucije iz druge države članice provodi se u skladu s propisima Republike Hrvatske.
(10) Pri izricanju mjera podružnici kreditne institucije iz druge države članice Hrvatska narodna banka neće postupati diskriminatorno ili ograničavajuće iz razloga što je kreditna institucija dobila odobrenje za rad u drugoj državi članici.
Suradnja u superviziji kreditnih institucija sa sjedištem u drugoj državi članici koje pružaju usluge na području Republike Hrvatske
Članak 126.
(1) Hrvatska narodna banka surađuje s nadležnim tijelom matične države članice u superviziji kreditne institucije sa sjedištem u drugoj državi članici koja preko podružnice ili neposredno pruža uzajamno priznate usluge na području Republike Hrvatske.
(2) Hrvatska narodna banka i nadležno tijelo matične države članice, osim ostalih obveza obavještavanja utvrđenih ovim Zakonom, međusobno razmjenjuju:
– sve informacije u vezi s upravljanjem i vlasničkom strukturom kreditne institucije iz stavka 1. ovoga članka koje mogu olakšati superviziju i provjeru ispunjavanja uvjeta za izdavanje odobrenja za rad nadležnog tijela matične države članice i
– informacije koje će olakšati superviziju, a osobito superviziju nad likvidnošću, solventnošću, osiguranjem depozita, ograničavanjem velikih izloženosti, drugim činjenicama koje mogu utjecati na sistemski rizik koji ta kreditna institucija predstavlja, administrativnim i računovodstvenim postupcima i sustavom unutarnjih kontrola.
(3) Hrvatska narodna banka od nadležnog tijela matične države članice može tražiti obrazloženje na koji je način informacije i nalaze koje mu je dostavila u vezi s poslovanjem kreditne institucije iz stavka 1. ovoga članka uzelo u obzir u svom postupanju.
(4) Ako Hrvatska narodna banka smatra kako nadležno tijelo matične države članice nije poduzelo odgovarajuće mjere, ona može, nakon što obavijesti nadležno tijelo matične države članice i Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo, poduzeti odgovarajuće mjere kako bi spriječila daljnja kršenja, a radi zaštite općeg interesa deponenata, ulagatelja i drugih osoba kojima se pružaju bankovne i financijske usluge ili kako bi se zaštitila stabilnost financijskog sustava.
(5) Kreditna institucija iz stavka 4. ovoga članka dužna je postupiti po rješenju Hrvatske narodne banke.
(6) Hrvatska narodna banka može zatražiti posredovanje Europskog nadzornog tijela za bankarstvo u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 1093/2010 ako je nadležno tijelo iz druge države članice odbilo njezin zahtjev za suradnju, a osobito za razmjenu informacija, ili nije postupilo po njemu u primjerenom roku.
Mjere nadležnog tijela matične države članice u vezi s uslugama koje se pružaju u Republici Hrvatskoj preko podružnice ili neposredno
Članak 127.
(1) Ako Hrvatska narodna banka na osnovi informacija iz članaka 125., 126. i 217. stavka 2. ovoga Zakona utvrdi da kreditna institucija iz druge države članice koja preko podružnice ili neposredno pruža usluge u Republici Hrvatskoj krši nacionalne propise država članica u koje je prenesena Direktiva 2013/36/EU ili Uredbe (EU) br. 575/2013 te ako postoji značajan rizik da se neće uskladiti s nacionalnim propisima država članica u koje je prenesena Direktiva 2013/36/EU ili odredbama Uredbe (EU) br. 575/2013, sve vezano uz usluge koje kreditna institucija pruža u Republici Hrvatskoj, Hrvatska narodna banka o tome će obavijestiti nadležno tijelo matične države članice.
(2) Ako Hrvatska narodna banka smatra da nadležno tijelo matične države članice nije poduzelo mjere za otklanjanje neusklađenosti ili za sprječavanje rizika neusklađenosti iz stavka 1. ovoga članka ili ako ocijeni da takve mjere neće ni poduzeti, može zatražiti posredovanje Europskog nadzornog tijela za bankarstvo u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 1093/2010, u kojem slučaju Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo u roku od 24 sata donosi odluku u skladu s člankom 19. stavkom 3. te Uredbe.
(3) Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo može na vlastitu inicijativu u skladu s člankom 19. stavkom 1. podstavkom 2. Uredbe (EU) br. 1093/2010 pomoći u postizanju sporazuma između nadležnog tijela matične države članice i Hrvatske narodne banke.
Preventivne mjere
Članak 128.
(1) Prije pokretanja postupka iz članka 127. ovoga Zakona, a prije donošenja mjera od strane nadležnog tijela matične države članice ili reorganizacijskih mjera iz propisa kojim se u nacionalno pravo država članica prenosi članak 3. Direktive 2001/24/EZ, Hrvatska narodna banka u izvanrednim situacijama naložit će preventivne mjere kada ocijeni da je to potrebno kako bi se spriječila financijska nestabilnost koja može ozbiljno ugroziti zajedničke interese deponenata, ulagatelja i drugih osoba korisnika usluga te kreditne institucije na području Republike Hrvatske i o tim će mjerama bez odgode obavijestiti nadležno tijelo matične države članice, Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo i Europsku komisiju.
(2) Preventivne mjere iz stavka 1. ovoga članka moraju biti razmjerne njihovoj svrsi, a to je preventivna zaštita od financijske nestabilnosti koja može ozbiljno ugroziti zajedničke interese deponenata, ulagatelja i drugih osoba korisnika usluga te kreditne institucije na području Republike Hrvatske.
(3) Preventivne mjere iz stavka 1. ovoga članka mogu uključivati privremenu obustavu plaćanja.
(4) Hrvatska narodna banka pri izricanju preventivnih mjera iz stavka 1. ovoga članka dužna je voditi računa o tome da vjerovnici u Republici Hrvatskoj kreditne institucije sa sjedištem u drugoj državi članici koja pruža usluge u Republici Hrvatskoj ne dođu u povoljniji položaj u odnosu na vjerovnike iste kreditne institucije iz drugih država članica.
(5) Preventivne mjere iz stavka 1. ovoga članka prestaju kada upravna vlast, tijelo s javnim ovlastima ili sud matične države članice donese odluku o reorganizacijskim mjerama iz propisa kojim se prenosi članak 3. Direktive 2001/24/EZ.
(6) Hrvatska narodna banka ukinuti će preventivne mjere iz stavka 1. ovoga članka ako smatra da su te mjere postale suvišne jer je nadležno tijelo matične države članice postupilo na temelju obavijesti iz članka 127. stavka 1. ovoga Zakona osim ako te preventivne mjere nisu prestale na temelju stavka 5. ovoga članka.
(7) Nadležno tijelo matične države članice ili bilo koje druge države članice na koju mjera iz stavka 1. ovoga članka ima učinak može zatražiti posredovanje Europskog nadzornog tijela za bankarstvo u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 1093/2010, u kojem slučaju Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo u roku od 24 sata donosi odluku u skladu s člankom 19. stavkom 3. te Uredbe.
(8) Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo može na vlastitu inicijativu u skladu s člankom 19. stavkom 1. podstavkom 2. Uredbe (EU) br. 1093/2010 pomoći u postizanju sporazuma između nadležnih tijela države članice i Hrvatske narodne banke.
Radnje za sprječavanje ili kažnjavanje kršenja i za zaštitu općeg dobra
Članak 129.
(1) Iznimno od odredbi članaka 125. i 127. ovoga Zakona, Hrvatska narodna banka može, u okviru svojih ovlasti iz ovoga Zakona poduzeti radnje za sprječavanje ili kažnjavanje kršenja počinjenih na području Republike Hrvatske, odredbi ovoga Zakona i podzakonskih propisa donesenih na temelju ovoga Zakona ili propisa koji su doneseni u svrhu zaštite općeg dobra u Republici Hrvatskoj, a za čiji nadzor je ovlaštena po tim propisima.
(2) Radnje iz stavka 1. ovoga članka mogu uključivati i sprječavanje kreditne institucije iz druge države članice koja na području Republike Hrvatske pruža usluge preko podružnice ili neposredno da na području Republike Hrvatske sklapa nove pravne poslove.
(3) Na ukidanje podružnice primjenjuju se na odgovarajući način odredbe članaka 621. do 623. Zakona o trgovačkim društvima („Narodne novine“ br. 111/93., 34/99., 121/99., 52/00., 118/03., 107/07., 146/08., 137/09., 111/12., 125/11., 68/13., 110/15., 40/19., 34/22., 114/22., 18/23., 130/23. i 136/24.) o ukidanju trgovačkog društva, a osim Vlade Republike Hrvatske ovlašteni tužitelj je i Hrvatska narodna banka.
Mjere nakon ukidanja odobrenja za rad
Članak 130.
Hrvatska narodna banka dužna je poduzeti odgovarajuće mjere kako bi spriječila kreditnu instituciju iz druge države članice koja na području Republike Hrvatske pruža usluge preko podružnice ili neposredno, ako je osnivaču nadležno tijelo matične države članice ukinulo odobrenje za rad, da sklapa nove pravne poslove na području Republike Hrvatske te kako bi zaštitila interese deponenata.
Supervizija financijske institucije koja pruža uzajamno priznate usluge na području Republike Hrvatske
Članak 131.
Odredbe ove glave na odgovarajući način primjenjuju se i na financijske institucije koje u skladu s člankom 65. ovoga Zakona pružaju uzajamno priznate usluge na području Republike Hrvatske.
XI.8. SUPERVIZIJA PODRUŽNICA IZ TREĆIH ZEMALJA U REPUBLICI HRVATSKOJ
Supervizija podružnica iz trećih zemalja u Republici Hrvatskoj
Članak 132.
(1) Hrvatska narodna banka obavlja superviziju podružnice iz treće zemlje na način i u opsegu na koji obavlja superviziju kreditne institucije sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, a osobito:
– uključivanjem podružnice iz treće zemlje u plan supervizije iz članka 100. ovoga Zakona
– u skladu s člankom 98. ovoga Zakona primjenom postupka provjere i ocjene sustava upravljanja, strategija, politika, postupaka i procedura koje provode podružnice iz treće zemlje kako bi se uskladile s odredbama koje se na njih primjenjuju na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona
– provjerom primjene odredbi ovoga Zakona, i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, osim odredbi glave XXIII., te provjerom primjene odredbi Uredbe (EU) br. 575/2013 i propisa Europske unije donesenih na temelju Direktive 2013/36/EU i Uredbe (EU) br. 575/2013
– nalaganjem supervizorskih mjera i izvršavanjem supervizorskih ovlasti nad podružnicama iz treće zemlje u skladu s ovim Zakonom i Uredbom (EU) br. 575/2013.
(2) Na temelju postupka provjere i ocjene iz stavka 1. podstavka 2. ovoga članka Hrvatska narodna banka utvrđuje osiguravaju li sustav upravljanja, strategije, politike, postupci i procedure koje je uspostavila podružnica iz treće zemlje te dotacijski kapital i likvidnost, primjeren sustav upravljanja i pokrivenost značajnih rizika i održivost poslovanja podružnice treće zemlje.
(3) Hrvatska narodna banka provodi postupak provjere i ocjene iz stavaka 2. ovoga članka u skladu s kriterijima za primjenu načela razmjernosti, kako je objavljeno u skladu s člankom 172. stavkom 1. točkom 3. ovoga Zakona.
(4) Hrvatska narodna banka će posebno utvrditi razinu učestalosti i intenziteta provjere iz stavka 1. i 2. ovoga članka koja je razmjerna razvrstavanju podružnice iz treće zemlje u 1. razred ili 2. razred i uzimajući u obzir druge relevantne kriterije, kao što su vrsta, opseg i složenost poslova podružnice iz treće zemlje.
(5) Ako Hrvatska narodna banka pri provođenju postupka provjere i ocjene a posebno prilikom ocjenjivanja sustava upravljanja, poslovnog modela ili poslova podružnice iz treće zemlje, utvrdi okolnosti koje upućuju na postojanje opravdanih razloga za sumnju da se u vezi s tom podružnicom iz treće zemlje pranje novca ili financiranje terorizma, u smislu propisa kojima se uređuje sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma obavlja ili da je obavljeno ili da je bilo takvih pokušaja u podružnici iz treće zemlje, odnosno ako u podružnici iz treće zemlje postoji povećani rizik od pranja novca ili financiranja terorizma, o tome će odmah obavijestiti Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo i nadležno nadzorno tijelo za provedbu nadzora u području sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma u skladu s propisom kojim se u uređuje sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma.
(6) Ako postoji povećani rizik od pranja novca ili financiranja terorizma Hrvatska narodna banka i tijelo koje je nadležno za nadzor nad sprječavanjem pranja novca u toj podružnici bez odgađanja obavješćuju Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo o njihovoj zajedničkoj procjeni.
(7) U slučaju iz stavaka 5. i 6. ovoga članka Hrvatska narodna banka će prema potrebi poduzeti odgovarajuće mjere u skladu s ovim Zakonom, koje mogu uključivati ukidanje odobrenja za osnivanje podružnici iz treće zemlje u skladu s člankom 75. stavkom 1. točkom j) ovoga Zakona.
(8) Hrvatska narodna banka, tijelo nadležno za nadzor nad sprječavanjem pranja novca u toj podružnici i Ured za sprječavanje pranja novca usko surađuju u okviru svojih nadležnosti i razmjenjuju informacije koje su relevantne za primjenu ovoga Zakona, pod uvjetom da se tom suradnjom i razmjenom informacija ne utječe na provođenje izvida, istrage ili postupka koji se provode na temelju kaznenog ili drugog primjenjivog prava Republike Hrvatske.
(9) Hrvatska narodna banka može podružnici iz treće zemlje u ranoj fazi naložiti poduzimanje potrebnih mjera kako bi:
– osigurala da podružnica iz treće zemlje ispunjava zahtjeve koji se na nju primjenjuju na temelju ovoga Zakona ili da ponovno uspostavi usklađenost s tim zahtjevima i
– osigurala pokrivenost značajnih rizika kojima je izložena podružnica iz treće zemlje, te dobro i dostatno upravljanje podružnicom i njezinu održivost.
(10) U slučaju iz stavka 9. ovoga članka Hrvatska narodna banka podružnici iz treće zemlje može naložiti osobito:
a) da drži dotacijski kapital čiji iznos premašuje minimalni zahtjev utvrđen člankom 77. ovoga Zakona ili da održava dodatne kapitalne zahtjeve osim onih zahtijevanih Uredbom (EU) br. 575/2013
b) uz zahtjeve utvrđene u članku 78. ovoga Zakona, ispunjavanje drugih posebnih likvidnosnih zahtjeva osim onih zahtijevanih Uredbom (EU) br. 575/2013, da je sva dodatna likvidna imovina koju podružnica iz treće zemlje treba držati u skladu s ovom točkom usklađena sa zahtjevima utvrđenima u članku 78. ovoga Zakona
c) jačanje sustava upravljanja, upravljanja rizicima ili poboljšanje postupka vođenja poslovnih knjiga
d) smanjivanje ili ograničenje opsega poslovanja ili djelatnosti koje obavljaju uključujući i smanjenje ili ograničenje opsega drugih ugovornih strana s kojima sklapaju ugovore
e) smanjenje rizika svojstvenog njihovim djelatnostima, proizvodima i sustavima, uključujući eksternalizirane aktivnosti, te prestanak pružanja određene usluge ili nuđenja određenih proizvoda
f) ispunjavanje dodatnih izvještajnih zahtjeva u skladu s člankom 83. ovoga Zakona ili povećanje učestalosti redovitog izvješćivanja ili
g) javno objavljivanje informacija.
(11) Dodatni dotacijski kapital koji podružnica iz treće zemlje treba držati u skladu sa stavkom 10. točkom a) ovoga članka treba biti u skladu sa zahtjevima utvrđenima u članku 77. ovoga Zakona.
(12) Podružnica iz treće zemlje dužna je postupiti po rješenju Hrvatske narodne banke.
Suradnja nadležnih tijela i kolegija supervizora
Članak 133.
(1) Hrvatska narodna banka i nadležna tijela drugih država članica koja provode superviziju podružnica iz treće zemlje i institucija kćeri iste grupe iz treće zemlje blisko surađuju i razmjenjuju informacije.
(2) Hrvatska narodna banka i nadležna tijela iz stavka 1. ovoga članka sklapaju pisane sporazume o koordinaciji i suradnji u skladu s člankom 144. ovoga Zakona.
(3) Podružnica 1. razreda iz treće zemlje i institucije kćeri iste grupe iz treće zemlje podliježu sveobuhvatnoj superviziji kolegija supervizora u skladu s člankom 140. ovoga Zakona primjenom sljedećih pravila:
a) ako je u vezi s institucijama kćerima grupe iz treće zemlje osnovan kolegij supervizora, podružnica 1. razreda iz treće zemlje koja pripada istoj grupi obuhvaćena je djelokrugom tog kolegija supervizora
b) ako grupa iz treće zemlje ima podružnice 1. razreda iz treće zemlje u nekoliko država članica, ali u Europskoj uniji nema institucije kćeri na koje se primjenjuje članak 140. ovoga Zakona, osniva se kolegij supervizora za potrebe supervizije nad podružnicama 1. razreda iz trećih zemalja
c) ako grupa iz treće zemlje ima podružnice 1. razreda iz treće zemlje u nekoliko država članica ili barem jednu podružnicu 1. razreda iz treće zemlje te jednu ili više institucija kćeri u Europskoj uniji na koje se ne primjenjuje članak 140. ovoga Zakona, u vezi s tim podružnicama iz trećih zemalja i institucijama kćerima osniva se kolegij supervizora.
(4) Za potrebe stavka 3. točaka b) i c) ovoga članka, Hrvatska narodna banka i nadležna tijela iz stavka 1. ovoga članka određuju kao glavno nadležno tijelo nadležno tijelo one države članice u kojoj se nalazi najveća podružnica iz treće zemlje prema kriteriju ukupne vrijednosti računovodstvene imovine, a koje ima istu ulogu kao konsolidirajuće nadzorno tijelo u skladu s člankom 140. ovoga Zakona.
(5) Uz zadatke propisane člankom 140. ovoga Zakona kolegij supervizora:
– priprema izvješće o strukturi i djelatnostima grupe iz treće zemlje u Europskoj uniji i ažurira ga jednom godišnje
– razmjenjuje informacije o rezultatima postupka provjere i ocjene iz članka 132. ovoga Zakona
– nastoji uskladiti primjenu supervizorskih mjera i ovlasti iz članka 132. ovoga Zakona.
(6) Kolegij supervizora prema potrebi osigurava odgovarajuću koordinaciju i suradnju s relevantnim nadležnim tijelima iz trećih zemalja.
XI.9. SUPERVIZIJA NA KONSOLIDIRANOJ OSNOVI
Supervizija na konsolidiranoj osnovi
Članak 134.
(1) Hrvatska narodna banka uz superviziju kreditne institucije u Republici Hrvatskoj na pojedinačnoj osnovi provodi i superviziju grupe kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj (u daljnjem tekstu: grupa kreditnih institucija u RH) na konsolidiranoj osnovi.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, kada je Europska središnja banka konsolidirajuće nadzorno tijelo, Hrvatska narodna banka može u superviziji na konsolidiranoj osnovi odnosno kolegiju supervizora sudjelovati kao promatrač, pri čemu će Hrvatska narodna banka postupiti u skladu s uputom Europske središnje banke.
(3) Kada je konsolidirajuće nadzorno tijelo iz države članice nesudionice u superviziji na konsolidiranoj osnovi odnosno kolegiju supervizora za značajni nadzirani subjekt, Hrvatska narodna banka može sudjelovati kao promatrač, pri čemu će Hrvatska narodna banka postupiti u skladu s uputom Europske središnje banke.
(4) Kako bi se osiguralo da se zahtjevi ili supervizorske ovlasti primjenjuju na konsolidiranoj ili potkonsolidiranoj osnovi za potrebe članaka 175. i 176. ovoga Zakona i ove glave, i Uredbe (EU) br. 575/2013, pojmovima „kreditna institucija“, „matična kreditna institucija u državi članici“, „matična kreditna institucija u RH“, „matična kreditna institucija iz EU-a“, „matična kreditna institucija u EU sa sjedištem u RH“ i „matično društvo“ obuhvaćeni su i:
a) financijski holding i mješoviti financijski holding koji su dobili odobrenje u skladu s ovim Zakonom ili u skladu s odgovarajućim odredbama propisa na snazi u drugoj državi članici
b) imenovana institucija koja je pod kontrolom matičnog financijskog holdinga u EU, matičnog mješovitog financijskog holdinga u EU, matičnog financijskog holdinga u državi članici ili matičnog mješovitog financijskog holdinga u državi članici u kojoj relevantno matično društvo ne podliježe izuzeću u skladu s člankom 88. ovoga Zakona ili u skladu s odgovarajućim odredbama propisa na snazi u drugoj državi članici i
c) financijski holding, mješoviti financijski holding ili institucija imenovana na temelju članka 89. stavka 2. podstavka 3. ovoga Zakona ili u skladu s odgovarajućim odredbama propisa na snazi u drugoj državi članici.
Grupa kreditnih institucija u RH
Članak 135.
(1) Grupu kreditnih institucija u RH čine kreditne institucije i financijske institucije sa sjedištem u Republici Hrvatskoj ili u drugoj državi, unutar koje barem jedna institucija ima položaj:
1. matične kreditne institucije u RH
2. matične kreditne institucije u EU-u sa sjedištem u RH
3. matičnog financijskog holdinga u RH kojem je društvo kći barem jedna kreditna institucija koja je dobila odobrenje za rad temeljem ovoga Zakona
4. matičnog financijskog holdinga iz EU-a sa sjedištem u RH kojem je društvo kći barem jedna kreditna institucija koja je dobila odobrenje za rad temeljem ovoga Zakona
5. matičnog financijskog holdinga iz EU-a kojem je društvo kći barem jedna kreditna institucija koja je dobila odobrenje za rad temeljem ovoga Zakona
6. matičnog mješovitog financijskog holdinga u RH kojem je društvo kći barem jedna kreditna institucija koja je dobila odobrenje za rad temeljem ovoga Zakona
7. matičnog mješovitog financijskog holdinga iz EU-a sa sjedištem u RH kojem je društvo kći barem jedna kreditna institucija koja je dobila odobrenje za rad temeljem ovoga Zakona
8. matičnog mješovitog financijskog holdinga iz EU-a kojem je društvo kći barem jedna kreditna institucija koja je dobila odobrenje za rad temeljem ovoga Zakona
9. matičnog investicijskog društva u RH, matičnog investicijskog društva u EU-u sa sjedištem u RH ili matičnog investicijskog društva u EU pri čemu je najmanje jedno njegovo društvo kći kreditna institucija u RH ili ako ima više kreditnih institucija kćeri, kreditna institucija sa sjedištem u RH ima najveći bilančni iznos.
(2) Ako dvije li više kreditnih institucija ili investicijskih društava s odobrenjem za rad u Europskoj uniji imaju zajednički matični financijski holding u RH, matični mješoviti financijski holding u RH, matični financijski holding u EU, matični financijski holding u EU sa sjedištem u RH, matični mješoviti financijski holding u EU ili matični mješoviti financijski holding u EU sa sjedištem u RH grupa kreditnih institucija u RH postoji ako taj matični holding kao društvo kći ima:
1. samo jednu kreditnu instituciju koja je dobila odobrenje za rad temeljem ovoga Zakona ili
2. više kreditnih institucija i kreditna institucija koja je dobila odobrenje za rad temeljem ovoga Zakona ima najveći bilančni iznos.
(3) Grupa kreditnih institucija u RH postoji i u slučajevima kada se konsolidacija zahtijeva prema članku 18. stavku 3. ili 6. Uredbe br. 575/2013 i kada je Hrvatska narodna banka nadležno tijelo za kreditnu instituciju s najvećim bilančnim iznosom.
(4) Iznimno od stavka 1. točke 9., stavka 2. točke 2. i stavka 3. ovoga članka grupa kreditnih institucija u RH postoji kada je ukupni bilančni iznos kreditnih institucija članica određene grupe kreditnih institucija kojima je izdano odobrenje za rad temeljem ovoga Zakona veći od bilančnog iznosa kreditnih institucija članica te grupe kreditnih institucija nad kojima superviziju na pojedinačnoj osnovi obavlja drugo nadležno tijelo.
Posebni primjeri uključivanja u grupu kreditnih institucija u RH
Članak 136.
(1) Hrvatska narodna banka može naložiti matičnoj kreditnoj instituciji u RH, matičnoj kreditnoj instituciji u EU-u sa sjedištem u RH, matičnom financijskom holdingu u RH, matičnom financijskom holdingu iz EU-a, matičnom financijskom holdingu iz EU-a sa sjedištem u RH, matičnom mješovitom financijskom holdingu u RH, matičnom mješovitom financijskom holdingu iz EU-a, matičnom mješovitom financijskom holdingu iz EU-a sa sjedištem u RH, pravnoj osobi koja nije kreditna institucija, investicijsko društvo ili financijska institucija, odnosno kreditnoj instituciji koja je s takvom pravnom osobom povezana na način iz članka 3. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona, da u grupu kreditnih institucija u RH uključi određene članove grupe te da u skladu s ovim Zakonom i propisima Europske unije kojima se uređuje poslovanje kreditne institucije, provede konsolidaciju svih članova grupe, neovisno o njihovoj djelatnosti, ako je to potrebno za potpuno i objektivno prikazivanje financijskog stanja i rezultata poslovanja kreditne institucije, odnosno ispunjavanje zahtjeva na konsolidiranoj osnovi.
(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, Hrvatska narodna banka rješenjem će odrediti način provođenja konsolidacije.
Preuzimanje i prijenos nadležnosti za superviziju na konsolidiranoj osnovi
Članak 137.
(1) Kada Hrvatska narodna banka nije konsolidirajuće nadzorno tijelo, može u posebnim slučajevima i u dogovoru s nadležnim tijelima drugih država članica odstupiti od primjene kriterija koji su u nacionalno zakonodavstvo drugih država članica prenijeti iz članka 111. stavaka 1., 3. i 4. Direktive 2013/36 (EU) te preuzeti nadležnost za superviziju na konsolidiranoj osnovi od nadležnog tijela države članice, uzimajući u obzir relativnu važnost aktivnosti pojedinih kreditnih institucija iz Republike Hrvatske koje su članice te grupe.
(2) Kada je Hrvatska narodna banka konsolidirajuće nadzorno tijelo, može u posebnim slučajevima odstupiti od primjene kriterija iz članka 135. ovoga Zakona, i u dogovoru s nadležnim tijelima drugih država članica prenijeti nadležnost za superviziju na konsolidiranoj osnovi određene grupe kreditnih institucija na nadležno tijelo države članice u kojoj je sjedište druge institucije članice grupe, uzimajući u obzir relativnu važnost aktivnosti pojedinih članica iz grupe kreditnih institucija u RH u drugim državama članicama, ili ako je potrebno osigurati da isto nadležno tijelo kontinuirano provodi nadzor na konsolidiranoj osnovi.
(3) Prije donošenja odluke o prijenosu nadležnosti iz stavka 2. ovoga članka Hrvatska narodna banka dat će matičnoj kreditnoj instituciji u EU-u sa sjedištem u RH, matičnom financijskom holdingu iz EU-a sa sjedištem u RH, matičnom financijskom holdingu iz EU-a, matičnom mješovitom financijskom holdingu iz EU-a sa sjedištem u RH, matičnom mješovitom financijskom holdingu iz EU-a ili kreditnoj instituciji s najvećim bilančnim iznosom pravo na izjašnjavanje o toj odluci.
(4) Hrvatska narodna banka obavještava Europsku komisiju o preuzimanju i prijenosu nadležnosti iz ovoga članka.
Uključivanje holdinga u superviziju na konsolidiranoj osnovi
Članak 138.
(1) Društva kćeri članice grupe kreditnih institucija u RH dužna su matičnoj kreditnoj instituciji u RH, matičnoj kreditnoj instituciji u EU-u sa sjedištem u RH te, ako ima odobrenje iz članka 87. ovoga Zakona, matičnom financijskom holdingu u RH, matičnom mješovitom financijskom holdingu u RH, matičnom financijskom holdingu iz EU-a sa sjedištem u RH, matičnom financijskom holdingu iz EU-a, matičnom mješovitom financijskom holdingu iz EU-a i matičnom mješovitom financijskom holdingu iz EU-a sa sjedištem u RH, odnosno imenovanom subjektu iz članaka 88. i 89. ovoga Zakona:
1. dostaviti podatke potrebne za konsolidaciju
2. osigurati odgovarajuće postupke unutarnjih kontrola za provjeru ispravnosti tih podataka i informacija te
3. dostaviti podatke koji su bitni za utvrđivanje opsega konsolidacije.
(2) Matična kreditna institucija u RH, matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH te, ako ima odobrenje iz članka 87. ovoga Zakona, matični financijski holding u RH, matični mješoviti financijski holding u RH, matični financijski holding iz EU-a sa sjedištem u RH, matični financijski holding iz EU-a, matični mješoviti financijski holding iz EU-a i matični mješoviti financijski holding iz EU-a sa sjedištem u RH, odnosno imenovani subjekt iz članaka 88. i 89. ovoga Zakona dužni su osigurati da im društva kćeri članice grupe kreditnih institucija u RH dostavljaju podatke koji su potrebni za konsolidaciju.
(3) Društva kćeri članice grupe kreditnih institucija u RH, matični mješoviti financijski holding iz članaka 135. i 136. ovoga Zakona i matični financijski holding iz članaka 135. i 136. ovoga Zakona dužni su Hrvatskoj narodnoj banci, kao nadležnom tijelu koje je odgovorno za superviziju na konsolidiranoj osnovi, omogućiti obavljanje supervizije poslovanja radi provjere informacija iz stavaka 1. i 2. ovoga članka.
(4) Matično društvo kreditne institucije sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja nije uključena u superviziju na konsolidiranoj osnovi matičnog društva na temelju članka 19. Uredbe (EU) br. 575/2013 dužno je na zahtjev Hrvatske narodne banke dostaviti informacije potrebne za superviziju te kreditne institucije .
(5) Pravna osoba koja je društvo kći matične kreditne institucije u RH, matične kreditne institucije u EU-u sa sjedištem u RH, mješovitog financijskog holdinga iz članka 135. ovoga Zakona ili financijskog holdinga iz članka 135. ovoga Zakona, koja nije uključena u superviziju na konsolidiranoj osnovi dužna je na zahtjev Hrvatske narodne banke dostaviti informacije potrebne za superviziju pojedinačnih kreditnih institucija u grupi kreditnih institucija u RH i omogućiti obavljanje nadzora poslovanja u poslovnim prostorijama radi provjere dobivenih informacija.
(6) Ako pravna osoba iz stavka 5. ovoga članka ima sjedište u drugoj državi članici, tada se supervizija poslovanja iz stavka 5. ovoga članka obavlja u skladu s člankom 151. ovoga Zakona.
Dodatni poslovi supervizije na konsolidiranoj osnovi
Članak 139.
(1) U slučajevima kada je Hrvatska narodna banka konsolidirajuće nadzorno tijelo, Hrvatska će narodna banka, osim ispunjavanja postojećih obveza iz ovoga Zakona i Uredbe (EU) br. 575/2013, još i:
1. koordinirati prikupljanje i distribuciju relevantnih i bitnih informacija između nadležnih tijela iz drugih država koja su uključena u superviziju na konsolidiranoj osnovi u sklopu redovitih aktivnosti i izvanrednih stanja
2. planirati i koordinirati obavljanje supervizije, osobito u vezi s aktivnostima supervizije na konsolidiranoj osnovi, a u suradnji s drugim nadležnim tijelima iz drugih država u sklopu redovitih aktivnosti i
3. planirati i koordinirati obavljanje supervizije, a u suradnji s drugim nadležnim tijelima iz drugih država i, ako je to potrebno, u suradnji sa središnjim bankama Europskog sustava središnjih banaka, u pripremi za izvanredna stanja i tijekom izvanrednih stanja, uključujući nepovoljna kretanja u kreditnim institucijama ili na financijskim tržištima, primjenjujući, ako je moguće, uspostavljene kanale komuniciranja za upravljanje krizom.
(2) Planiranje i koordiniranje supervizije iz stavka 1. točke 3. ovoga članka uključuje važnije mjere iz članka 145. stavka 6. točke 4. ovoga Zakona, pripreme zajedničkih ocjena stanja, provođenje planova postupanja u kriznim situacijama i obavještavanje javnosti.
(3) Kada nadležna tijela koja su uključena u superviziju na konsolidiranoj osnovi ne surađuju s Hrvatskom narodnom bankom na način koji osigurava ispunjavanje obveza iz stavka 1. ovoga članka u slučajevima kada je Hrvatska narodna banka konsolidirajuće nadzorno tijelo, Hrvatska narodna banka može zatražiti posredovanje Europskog nadzornog tijela za bankarstvo u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 1093/2010.
(4) U slučajevima kada Hrvatska narodna banka nije konsolidirajuće nadzorno tijelo, a konsolidirajuće nadzorno tijelo ne ispunjava obveze istovjetne obvezama iz stavka 1. ovoga članka, Hrvatska narodna banka može zatražiti posredovanje Europskog nadzornog tijela za bankarstvo u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 1093/2010.
Kolegij supervizora
Članak 140.
(1) Ako bilo koja članica grupe kreditnih institucija u RH ima sjedište u drugoj državi članici, a Hrvatska narodna banka je konsolidirajuće nadzorno tijelo, Hrvatska narodna banka osnovat će kolegij supervizora za provođenje obveza iz članaka 139., 141. i 143. ovoga Zakona.
(2) Ako bilo koja članica grupe kreditnih institucija u RH ima članicu grupe ili podružnicu u trećoj zemlji, a Hrvatska narodna banka je konsolidirajuće nadzorno tijelo, Hrvatska narodna banka će osigurati suradnju i koordinirati aktivnosti s relevantnim nadležnim tijelom treće zemlje vodeći računa o odredbama o povjerljivosti informacija iz ovoga Zakona i usporedivosti zakonodavstava.
(3) Kada je Hrvatska narodna banka konsolidirajuće nadzorno tijelo, a sve članice grupe kreditnih institucija koje nemaju sjedište u Republici Hrvatskoj imaju sjedište u trećoj zemlji, Hrvatska narodna banka osnovat će kolegij supervizora za provođenje obveza iz članaka 139., 143. i 144. ovoga Zakona pod uvjetom da za nadležna tijela u trećoj zemlji postoji obveza čuvanja povjerljivih informacija u sadržaju jednakom kao u članku 161. ovoga Zakona i zahtjevima za čuvanje povjerljivih informacija u sadržaju jednakom kao u propisima kojima se uređuju tržišta financijskih instrumenata.
(4) Hrvatska narodna banka, Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo i druga nadležna tijela preko kolegija supervizora:
1. razmjenjuju informacije, pri čemu se razmjena informacija s Europskim nadzornim tijelom za bankarstvo provodi u skladu s člankom 21. Uredbe (EU) br. 1093/2010
2. dogovaraju podjelu radnih zadataka i dobrovoljni prijenos odgovornosti gdje je to prikladno
3. izrađuju planove supervizije iz članka 100. ovoga Zakona na osnovi ocjene rizičnosti poslovanja grupe kreditnih institucija u skladu s člankom 98. ovoga Zakona
4. povećavaju djelotvornost supervizije otklanjanjem višestrukih istovjetnih supervizorskih zahtjeva, a osobito u vezi s dobivanjem informacija iz članaka 143. i 145. stavka 7. ovoga Zakona
5. dosljedno primjenjuju bonitetne zahtjeve u skladu s odredbama ovoga Zakona, ostalih posebnih propisa i Uredbe (EU) br. 575/2013 na sve članice grupe kreditnih institucija, vodeći računa o nacionalnim propisima drugih država članica u dijelu iskorištenih mogućnosti i nacionalnih diskrecija u skladu s propisima Europske unije kojima se uređuje poslovanje kreditne institucije i
6. obavljaju poslove iz članka 139. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona vodeći računa o aktivnostima radnih tijela osnovanih za to područje.
(5) Hrvatska narodna banka usko će surađivati s ostalim nadležnim tijelima iz kolegija nadzornih tijela i Europskim nadzornim tijelom za bankarstvo, vodeći računa o ovlastima nadležnih tijela. Osnivanje i rad kolegija ne utječu na ovlasti Hrvatske narodne banke propisane ovim Zakonom i Uredbom (EU) br. 575/2013.
(6) Razmjena informacija u okviru kolegija nadzornih tijela osnovanog na temelju ovoga članka ne predstavlja kršenje obveze čuvanja povjerljivih informacija iz ovoga Zakona.
(7) Kada je Hrvatska narodna banka konsolidirajuće nadzorno tijelo, ona će na temelju članka 144. ovoga Zakona u suradnji s drugim nadležnim tijelima pisanim sporazumom urediti osnivanje i rad kolegija.
(8) Kada je Hrvatska narodna banka konsolidirajuće nadzorno tijelo, može u rad kolegija uključiti:
– nadležno tijelo iz Republike Hrvatske ili druge države članice u kojima je sjedište neke od članica grupe kreditnih institucija u RH
– nadležno tijelo iz druge države članice u kojoj kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj ima značajne podružnice i
– središnju banku iz druge države članice, ako je prikladno.
(9) Osim tijela iz stavka 8. ovoga članka, Hrvatska narodna banka može, kada je to prikladno i ako je prema mišljenju svih nadležnih tijela koja su članice kolegija osigurano ispunjenje obveze čuvanja povjerljivih informacija istovjetno obvezi čuvanja povjerljivih informacija iz članka 163. ovoga Zakona, u rad kolegija uključiti i nadležna tijela iz trećih zemalja.
(10) Kada je Hrvatska narodna banka konsolidirajuće nadzorno tijelo, omogućit će sudjelovanje u kolegiju supervizora nadležnom tijelu iz države članice u kojoj financijski holding ili mješoviti financijski holding ima poslovni nastan i koji je dobio odobrenje sukladno članku 87. i 88. ovoga Zakona.
(11) Kada je Hrvatska narodna banka konsolidirajuće nadzorno tijelo, ona predsjeda sastancima kolegija i odlučuje koja nadležna tijela sudjeluju na sastancima i/ili u pojedinim aktivnostima kolegija. Hrvatska narodna banka vodit će računa o tome da sve članice kolegija budu potpuno i na vrijeme obaviještene:
– o mjestu i vremenu održavanja sastanaka te o osnovnim pitanjima koja će biti predmet rasprave na tim sastancima i aktivnostima koje će se razmatrati te
– o aktivnostima koje su poduzete na tim sastancima ili o provedenim mjerama.
(12) Kada je Hrvatska narodna banka konsolidirajuće nadzorno tijelo, vodit će računa o značajnosti planiranih supervizorskih aktivnosti za članice kolegija, a osobito o potencijalnom utjecaju tih aktivnosti na stabilnost njihova financijskog sustava te o obvezama iz članka 139. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona.
(13) Kada je Hrvatska narodna banka konsolidirajuće nadzorno tijelo, ona će u skladu s odredbama ovoga Zakona vezanima uz povjerljivost informacija izvješćivati o radu kolegija u normalnim i izvanrednim situacijama Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo i dostavljat će mu sve informacije koje su osobito važne za usklađivanje supervizorskih postupaka.
(14) U slučaju neslaganja između nadležnih tijela o funkcioniranju kolegija supervizora, Hrvatska narodna banka može zatražiti posredovanje Europskog nadzornog tijela za bankarstvo u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 1093/2010.
(15) Ako Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo u skladu s člankom 21. Uredbe (EU) br. 1093/2010 sudjeluje u radu kolegija supervizora, smatrat će se nadležnim tijelom.
Zajedničke odluke o specifičnim bonitetnim zahtjevima u slučajevima kada je Hrvatska narodna banka konsolidirajuće nadzorno tijelo
Članak 141.
(1) Kada je Hrvatska narodna banka konsolidirajuće nadzorno tijelo, ona i nadležna tijela drugih država članica u kojima je sjedište drugih društava koja su uključena u grupu kreditnih institucija u RH surađivat će radi donošenja zajedničke odluke:
1. iz područja supervizije i procjene adekvatnosti uspostavljenog postupka procjenjivanja i održavanja internog kapitala kako bi utvrdili adekvatnu visinu konsolidirane razine regulatornog kapitala na razini grupe kreditnih institucija u RH koja odgovara njezinu financijskom stanju i profilu rizičnosti, i o nalaganju dodatnog iznosa regulatornog kapitala u skladu s člankom 105. stavkom 1. točkom 1. ovoga Zakona svakoj pojedinoj članici grupe kreditnih institucija u RH i na konsolidiranoj razini
2. o nalaganju mjera za rješavanje svih značajnih nalaza vezanih uz provedenu superviziju likvidnosti, uključujući adekvatnosti organizacije i upravljanja likvidnosnim rizikom, o nalaganju posebnih zahtjeva u skladu s člankom 105. stavkom 1. točkom 16. ovoga Zakona kao i posebnog zahtjeva za likvidnost u skladu s člankom 110. ovoga Zakona i
3. o primjeni smjernica o dodatnom regulatornom kapitalu iz članka 108. ovoga Zakona.
(2) Hrvatska narodna banka će na temelju provedene supervizije i procjene adekvatnosti uspostavljenog postupka procjenjivanja i održavanja internog kapitala grupe kreditnih institucija u RH nadležnim tijelima drugih država članica u kojima je sjedište drugih društava koja su uključena u grupu kreditnih institucija u RH podnijeti izvješće o:
− procjeni rizičnosti poslovanja grupe kreditnih institucija u RH i potrebi nalaganja dodatnog kapitalnog zahtjeva u skladu s člankom 105. stavkom 1. točkom 1. ovoga Zakona
− procjeni profila likvidnosnog rizika grupe kreditnih institucija u RH i potrebi nalaganja supervizorskih mjera u skladu s člankom 105. stavkom 1. točkom 16. ovoga Zakona uključujući i posebnog zahtjeva za likvidnost u skladu s člankom 110. ovoga Zakona i
− procjeni rizičnosti poslovanja grupe kreditnih institucija u RH i potrebi izdavanja smjernice u skladu s člankom 108. ovoga Zakona.
(3) Zajednička odluka iz stavka 1. ovoga članka bit će donesena u roku od četiri mjeseca od dana podnošenja izvješća iz stavka 2. ovoga članka, pri čemu se u obzir uzima i procjena relevantnih nadležnih tijela drugih država članica o rizičnosti poslovanja članica grupe kreditnih institucija u RH u njihovoj nadležnosti.
(4) Zajednička odluka iz stavka 1. točaka 1. i 2. ovoga članka mora biti u pisanom obliku i obrazložena, a Hrvatska narodna banka dostavit će tu odluku matičnoj kreditnoj instituciji u EU-u sa sjedištem u RH.
(5) Ako postoje različita mišljenja u vezi s donošenjem zajedničke odluke iz stavka 1. ovoga članka, Hrvatska narodna banka dužna je na zahtjev nadležnog tijela druge države članice zatražiti savjet od Europskog nadzornog tijela za bankarstvo odnosno Hrvatska narodna banka može i samostalno zatražiti savjet.
(6) Ako zajednička odluka nije donesena u roku iz stavka 3. ovoga članka, Hrvatska narodna banka sama će donijeti odluke o primjeni članka 98., 105. stavka 1. točke 1., 108. i 110. ovoga Zakona na konsolidiranoj razini, vodeći računa o procjenama rizičnosti poslovanja pojedinih članica grupe kreditnih institucija u RH koje su izradila za njih nadležna tijela te će donijeti odluku za svaku pojedinu članicu grupe za koju je nadležno tijelo.
(7) Iznimno od stavka 6. ovoga članka, ako u roku od četiri mjeseca od dana podnošenja izvješća iz stavka 2. ovoga članka, a prije donošenja zajedničke odluke, Hrvatska narodna banka ili bilo koje nadležno tijelo drugih država članica zatraži posredovanje Europskog nadzornog tijela za bankarstvo u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 1093/2010 i ako je Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo donijelo odluku u skladu s člankom 19. stavkom 3. te Uredbe u roku od mjesec dana, Hrvatska narodna banka donijet će odluku u skladu s tom odlukom, pri čemu se rok od četiri mjeseca smatra rokom za mirenje u smislu Uredbe (EU) br. 1093/2010, uz to da se nakon isteka četveromjesečnog razdoblja ili nakon donošenja zajedničke odluke predmet ne upućuje Europskom nadzornom tijelu za bankarstvo.
(8) U slučaju iz stavka 6. ovoga članka odluke svih nadležnih tijela za pojedine članice grupe kreditnih institucija u RH bit će spojene u jedinstveni dokument koji će sadržavati obrazloženje svake pojedine odluke, a u vezi s procjenom rizičnosti poslovanja svake pojedine članice grupe kreditnih institucija u RH te stavove i izdvojena mišljenja iznesene tijekom roka iz stavka 3. ovoga članka te će Hrvatska narodna banka taj dokument dostaviti svim nadležnim tijelima iz stavka 1. ovoga članka i matičnoj kreditnoj instituciji u EU-u sa sjedištem u RH.
(9) U slučaju iz stavka 6. ovoga članka Hrvatska narodna banka uzet će u obzir savjet Europskog nadzornog tijela za bankarstvo i obrazložiti svako značajno odstupanje od tog savjeta.
(10) Hrvatska narodna banka na temelju odluka iz stavaka 4., 5., 7. ili 8. ovoga članka donijet će rješenje i dostaviti ga članici grupe kreditnih institucija u RH za koju je Hrvatska narodna banka nadležno tijelo.
(11) Hrvatska narodna banka odluke iz stavaka 4., 5., 7. ili 8. ovoga članka preispitat će najmanje jednom godišnje.
(12) Iznimno od stavka 11. ovoga članka, Hrvatska narodna banka dužna je preispitati odluke iz stavka 1. ovoga članka ako je nadležno tijelo druge države članice Hrvatskoj narodnoj banci podnijelo pisani i obrazloženi zahtjev, a u tom postupku mogu sudjelovati samo Hrvatska narodna banka i nadležno tijelo koje je podnijelo zahtjev.
Zajedničke odluke o specifičnim bonitetnim zahtjevima u slučajevima kada Hrvatska narodna banka nije konsolidirajuće nadzorno tijelo
Članak 142.
(1) Ako je nadležno tijelo druge države članice ujedno i konsolidirajuće nadzorno tijelo, Hrvatska narodna banka sudjelovat će na zahtjev konsolidirajućeg nadzornog tijela u postupku donošenja zajedničke odluke:
1. iz područja supervizije i procjene adekvatnosti uspostavljenog postupka procjenjivanja i održavanja internog kapitala kako bi utvrdili adekvatnu visinu konsolidirane razine regulatornog kapitala na razini relevantne grupe kreditnih institucija koja odgovara njezinu financijskom stanju i profilu rizičnosti, i o nalaganju dodatnog iznosa regulatornog kapitala u skladu s člankom 105. stavkom 1. točkom 1. ovoga Zakona svakoj pojedinoj članici relevantne grupe kreditnih institucija i na konsolidiranoj razini
2. o nalaganju mjera za rješavanje svih značajnih nalaza vezanih uz provedenu superviziju likvidnosti, uključujući adekvatnost organizacije i upravljanja likvidnosnim rizikom, kao i o nalaganju posebnih zahtjeva u skladu s člankom 105. stavkom 1. točkom 16. i člankom 110. ovoga Zakona i
3. o primjeni smjernica o dodatnom regulatornom kapitalu iz članka 108. ovoga Zakona.
(2) Hrvatska narodna banka na temelju provedene supervizije i procjene adekvatnosti uspostavljenog postupka procjenjivanja i održavanja internog kapitala članice relevantne grupe kreditnih institucija za koju je Hrvatska narodna banka nadležno tijelo sastavit će izvješće o:
− procjeni rizičnosti poslovanja članice relevantne grupe kreditnih institucija za koju je Hrvatska narodna banka nadležno tijelo i potrebi nalaganja dodatnog kapitalnog zahtjeva u skladu s člankom 105. stavkom 1. točkom 1. ovoga Zakona
− procjeni profila likvidnosnog rizika članice relevantne grupe kreditnih institucija za koju je Hrvatska narodna banka nadležno tijelo i potrebi nalaganja supervizorskih mjera u skladu s člankom 105. stavkom 1. točkom 16. ovoga Zakona i posebnog zahtjeva za likvidnost u skladu s člankom 110. ovoga Zakona i
− procjeni rizičnosti poslovanja članice relevantne grupe kreditnih institucija za koju je Hrvatska narodna banka nadležno tijelo i potrebi izdavanja smjernice u skladu s člankom 108. ovoga Zakona.
(3) Ako je zajednička odluka iz stavka 1. ovoga članka donesena, Hrvatska će narodna banka na temelju nje donijeti rješenje i dostaviti ga članici relevantne grupe kreditnih institucija za koju je Hrvatska narodna banka nadležno tijelo.
(4) Ako postoje različita mišljenja u vezi s donošenjem zajedničke odluke iz stavka 1. ovoga članka, Hrvatska narodna banka može podnijeti zahtjev konsolidirajućem nadležnom tijelu da zatraži savjet od Europskog nadzornog tijela za bankarstvo.
(5) Nakon što je Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo, na zahtjev konsolidirajućeg nadzornog tijela, dalo savjet u vezi s donošenjem odluke iz stavka 1. ovoga članka, Hrvatska narodna banka dužna ga je uzeti u obzir pri donošenju odluke iz stavka 6. ovoga članka te obrazložiti svako značajno odstupanje od tog savjeta.
(6) Ako zajednička odluka iz stavka 1. ovoga članka nije donesena u roku četiri mjeseca od dana kada je konsolidirajuće nadzorno tijelo podnijelo izvješće o procjeni rizičnosti poslovanja relevantne grupe kreditnih institucija, Hrvatska narodna banka donijet će odluku iz članka 98., 105. stavka 1. točke 1. 108. i 110. ovoga Zakona za svaku pojedinu članicu grupe ili na potkonsolidiranoj osnovi za grupu za koju je Hrvatska narodna banka nadležno tijelo, vodeći računa o stavovima i izdvojenom mišljenju konsolidirajućeg nadzornog tijela.
(7) Iznimno od stavka 6. ovoga članka, ako su Hrvatska narodna banka ili drugo nadležno tijelo države članice u roku od četiri mjeseca od dana kada je konsolidirajuće nadzorno tijelo podnijelo izvješće o procjeni rizičnosti poslovanja relevantne grupe kreditnih institucija iz stavka 2. ovoga članka, a prije donošenja zajedničke odluke zatražili posredovanje Europskog nadzornog tijela za bankarstvo u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 1093/2010 i ako je Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo donijelo odluku u skladu s člankom 19. stavkom 3. te Uredbe u roku od mjesec dana, Hrvatska narodna banka donijet će odluku u skladu s tom odlukom, a rok od četiri mjeseca smatra se rokom za mirenje u smislu Uredbe (EU) br. 1093/2010 uz to da se nakon isteka četveromjesečnog razdoblja ili nakon donošenja zajedničke odluke predmet ne upućuje Europskom nadzornom tijelu za bankarstvo.
(8) Hrvatska narodna banka može podnijeti pisani i obrazloženi zahtjev konsolidirajućem nadzornom tijelu za preispitivanje odluke iz stavka 1. ovoga članka, a u tom postupku ažuriranja odluke mogu sudjelovati samo Hrvatska narodna banka i konsolidirajuće nadležno tijelo.
(9) Hrvatska narodna banka odluke iz stavka 6. ili 7. ovoga članka preispitat će najmanje jednom godišnje.
Obavještavanje o izvanrednom stanju
Članak 143.
(1) Ako je Hrvatska narodna banka konsolidirajuće nadzorno tijelo i ako nastupi izvanredno stanje, uključujući situaciju iz članka 18. Uredbe (EU) br. 1093/2010 ili nepovoljna tržišna kretanja, koje bi moglo ugroziti likvidnost tržišta ili stabilnost financijskog sustava u bilo kojoj državi članici u kojoj su članice te grupe kreditnih institucija dobile odobrenje za rad ili u kojima značajne podružnice kreditne institucije iz Republike Hrvatske pružaju usluge, Hrvatska narodna banka odmah će u skladu s odredbama ovoga Zakona kojima se uređuje razmjena povjerljivih informacija o tome obavijestiti Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo, osobe iz članka 165. stavka 1. točke 1. i članka 167. stavka 1. ovoga Zakona te Europski odbor za sistemske rizike te im proslijediti informacije koje su bitne za njihov rad koristeći se pritom uspostavljenim kanalima komuniciranja.
(2) Kada Hrvatska narodna banka nije konsolidirajuće nadzorno tijelo, a u okviru svojih zakonom danih ovlasti procijeni da bi moglo nastupiti izvanredno stanje iz stavka 1. ovoga članka, obavještava o tome konsolidirajuće nadzorno tijelo u drugoj državi članici koristeći se pritom uspostavljenim kanalima komuniciranja i Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo.
(3) Ako su Hrvatskoj narodnoj banci u vezi sa supervizijom na konsolidiranoj osnovi za koju je nadležna potrebne informacije o grupi kreditnih institucija, a te su informacije već dostavljene drugom nadležnom tijelu, tada će Hrvatska narodna banka, ako je to moguće, te informacije zatražiti od tog nadležnog tijela kako bi se izbjeglo udvostručivanje izvještavanja za različita nadležna tijela koja su uključena u superviziju.
Sporazumi o koordinaciji i suradnji
Članak 144.
(1) Radi omogućavanja i uspostave djelotvorne supervizije na konsolidiranoj osnovi Hrvatska narodna banka s drugim će nadležnim tijelima država članica uključenima u tu superviziju pisano sklopiti sporazume o koordinaciji i suradnji.
(2) Sporazumima iz stavka 1. ovoga članka mogu se konsolidirajućem nadzornom tijelu povjeriti dodatni poslovi, a mogu se specificirati i procedure u postupku donošenja odluka i za suradnju s drugim nadležnim tijelima.
(3) Hrvatska narodna banka može bilateralnim sporazumom u skladu s člankom 28. Uredbe (EU) br. 1093/2010 prenijeti nadležnost za superviziju društva kćeri koje je kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj nadležnom tijelu koje je izdalo odobrenje za rad i koje nadzire njezinu matičnu kreditnu instituciju.
(4) Hrvatska narodna banka može bilateralnim sporazumom u skladu s člankom 28. Uredbe (EU) br. 1093/2010 preuzeti nadležnost za superviziju kreditne institucije iz države članice koja je društvo kći kreditnoj instituciji sa sjedištem u Republici Hrvatskoj od nadležnog tijela koje je izdalo odobrenje za rad i koje nadzire tu kreditnu instituciju.
(5) Ako konsolidirajuće i nadležno tijelo za financijski holding ili mješoviti financijski holding koji je dobio odobrenje sukladno članku 87. ovoga Zakona nisu isti, Hrvatska narodna banka će kao konsolidirajuće ili nadležno tijelo sklopiti sporazum o koordinaciji i suradnji iz stavka 1. ovoga članka s drugim nadležnim tijelima u državi članici u kojoj financijski holding ili mješoviti financijski holding ima poslovni nastan.
(6) Hrvatska narodna banka obavještava Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo o postojanju i sadržaju bilateralnih sporazuma iz stavaka 3. i 4. ovoga članka.
Razmjena informacija među nadležnim tijelima država članica
Članak 145.
(1) Hrvatska narodna banka surađivat će s nadležnim tijelima drugih država članica te će im dostavljati informacije koje su bitne ili koje su relevantne za obavljanje supervizije u skladu s ovim Zakonom i Uredbom (EU) br. 575/2013 te će drugom će nadležnom tijelu:
1. na njegov zahtjev dostaviti sve informacije koje su relevantne ili se odnose na obavljanje supervizije koju obavlja to nadležno tijelo ili
2. na vlastitu inicijativu dostaviti sve informacije koje su bitne ako bi mogle značajno utjecati na procjenu financijskog stanja kreditne institucije ili financijske institucije u drugoj državi članici.
(2) Hrvatska narodna banka surađivat će s Europskim nadzornim tijelom za bankarstvo u svrhu primjene ovoga Zakona i Uredbe (EU) br. 575/2013, a u skladu s Uredbom (EU) br. 1093/2010, te će mu dostavljati sve informacije nužne za ostvarivanje njegovih zadataka prema Direktivi 2013/36/EU, Uredbi (EU) br. 575/2013 i Uredbi (EU) br. 1093/2010, a na način uređen člankom 35. Uredbe (EU) br. 1093/2010.
(3) Hrvatska narodna banka može zatražiti posredovanje Europskog nadzornog tijela za bankarstvo:
a) ako joj drugo nadležno tijelo nije dostavilo bitne informacije i
b) ako joj je drugo nadležno tijelo odbilo zahtjev ili nije u razumnom roku udovoljilo zahtjevu za suradnju, a posebno za razmjenu relevantnih informacija.
(4) Ako je Hrvatska narodna banka konsolidirajuće nadzorno tijelo matične kreditne institucije u EU-u sa sjedištem u RH, kreditne institucije koju kontrolira matični mješoviti financijski holding iz EU-a sa sjedištem u RH ili kreditne institucije koju kontrolira matični financijski holding iz EU-a sa sjedištem u RH, dužna je nadležnim tijelima iz drugih država članica koja nadziru institucije koje su društva kćeri tim institucijama dostaviti sve relevantne informacije.
(5) Pri određivanju opsega relevantnih informacija iz stavka 4. ovoga članka Hrvatska narodna banka treba uzeti u obzir važnost tih institucija koje su društva kćeri za financijski sustav države članice čije nadležno tijelo nadzire instituciju koja je društvo kći.
(6) Bitnim informacijama, u smislu ovoga članka, smatraju se materijalno značajne informacije za procjenu financijske stabilnosti pojedine članice grupe u drugoj državi članici, a osobito:
1. značajni podaci o pravnim odnosima u grupi te o upravljačkoj i organizacijskoj strukturi grupe, uključujući sve regulirane i neregulirane subjekte, neregulirana društva kćeri i značajne podružnice koji pripadaju grupi te matična društva, u skladu s člankom 16. stavkom 1. točkama 2. i 3., člankom 175. stavcima 5. i 6. i člankom 181. ovoga Zakona, kao i značajni podaci o tijelima nadležnima za nadzor reguliranih subjekata u grupi
2. značajnije procedure za prikupljanje podataka od kreditnih institucija u grupi i za kontrolu tih podataka
3. nepovoljna kretanja u kreditnoj instituciji ili u drugoj članici grupe koja bi mogla ozbiljno utjecati na druge kreditne institucije u grupi te
4. povrede, prekršaji i važnije mjere koje je nadležno tijelo izreklo kreditnoj instituciji, uključujući nalaganje dodatnih kapitalnih zahtjeva na temelju članaka 105. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona i nalaganje bilo kojeg ograničenja za primjenu naprednog pristupa za izračun kapitalnih zahtjeva prema članku 312. stavku 2. Uredbe (EU) br. 575/2013.
(7) Ako Hrvatska narodna banka provodi superviziju kreditne institucije koju kontrolira matična kreditna institucija u EU-u i ako su joj potrebne informacije koje se odnose na provedbu pristupa i metodologija navedenih u ovom Zakonu i Uredbi (EU) br. 575/2013, tada će, ako je to moguće, od konsolidirajućeg nadzornog tijela zatražiti informacije dostupne tom tijelu.
Suradnja s nadležnim tijelima država članica koja su uključena u superviziju na konsolidiranoj osnovi
Članak 146.
(1) Hrvatska narodna banka savjetovat će se prije donošenja odluke koja je važna za obavljanje supervizije drugih nadležnih tijela država članica s tim nadležnim tijelima o:
1. promjenama u dioničkoj, organizacijskoj ili upravljačkoj strukturi kreditne institucije u grupi za koje je potrebno odobrenje ili suglasnost nadležnog tijela i
2. važnijim mjerama, povredama ili prekršajima koje namjerava izreći kreditnoj instituciji u skladu s ovim Zakonom, uključujući nalaganje dodatnog iznosa regulatornog kapitala i nametanje bilo kojeg ograničenja za primjenu naprednog pristupa za izračun kapitalnih zahtjeva prema članku 312. stavku 2. Uredbe (EU) br. 575/2013.
(2) U slučaju iz stavka 1. točke 2. ovoga članka, Hrvatska narodna banka savjetovat će se s konsolidirajućim nadzornim tijelom.
(3) Iznimno od stavaka 1. i 2. ovoga članka, Hrvatska narodna banka ne mora se savjetovati u hitnim slučajevima ili onda kada takvo savjetovanje može ugroziti djelotvornost odluke, ali će u takvim slučajevima bez odgađanja obavijestiti druga nadležna tijela o donesenoj odluci.
(4) Hrvatska narodna banka u okviru svojih nadležnosti surađuje i razmjenjuje informacije koje su relevantne za obavljanje zadaća na temelju ovoga Zakona, Uredbe (EU) 575/2013 i propisa kojima se uređuje sprečavanje pranja novca i financiranje terorizma s Uredom za sprječavanje pranja novca i drugim nadležnim nadzornim tijelima s javnim ovlastima u nadziranju kreditnih institucija u pogledu propisa kojima se uređuje sprečavanje pranja novca i financiranje terorizma, pod uvjetom da se takvom suradnjom i razmjenom informacija ne zadire u tekuće izvide, istrage ili postupke u skladu s kaznenim ili upravnim pravom države članice u kojoj se nalazi nadležno tijelo, financijsko-obavještajna jedinica ili drugo nadležno nadzorno tijelo s javnim ovlastima kojemu je povjerena javna ovlast nadziranja obveznika iz članka 2. stavka 1. točaka 1. i 2. Direktive (EU) 2015/849 u djelokrugu njihovih nadležnosti.
Obveze mješovitog holdinga i njegovih društava kćeri u vezi sa supervizijom na konsolidiranoj osnovi
Članak 147.
(1) U slučaju kada je mješoviti holding matično društvo u odnosu na jednu ili više kreditnih institucija, taj će mješoviti holding i njegova društva kćeri na zahtjev Hrvatske narodne banke dostaviti, izravno ili preko kreditnih institucija koje su društva kćeri, sve informacije potrebne za superviziju kreditnih institucija koje su društva kćeri.
(2) Hrvatska narodna banka, ili druga osoba na temelju ovlaštenja guvernera Hrvatske narodne banke, može obaviti nadzor u poslovnim prostorijama radi provjere informacija dobivenih od mješovitog holdinga i njegovih društava kćeri.
(3) U slučaju kada je mješoviti holding ili neko od njegovih društava kćeri društvo za osiguranje, tada se može primijeniti postupak nadzora propisan člankom 150. ovoga Zakona.
(4) U slučaju kada mješoviti holding ili jedno od njegovih društava kćeri nema sjedište u istoj državi članici kao i kreditna institucija koja je društvo kći, nadzor u poslovnim prostorijama će se radi provjere informacija obaviti u skladu s postupcima iz članka 151. ovoga Zakona.
Nadzor nad unutargrupnim transakcijama
Članak 148.
(1) Neovisno o zahtjevima iz dijela četvrtog Uredbe (EU) br. 575/2013, u slučaju kada je mješoviti holding matično društvo u odnosu na jednu ili više kreditnih institucija, Hrvatska će narodna banka, u okviru svojih ovlasti za superviziju kreditnih institucija, provoditi nadzor nad svim transakcijama između kreditnih institucija i mješovitog holdinga i njegovih društava kćeri.
(2) Kreditne institucije iz stavka 1. ovoga članka dužne su:
1. utvrditi primjerene postupke upravljanja rizicima i uspostaviti sustav unutarnjih kontrola, uključujući sustav izvještavanja i računovodstvene postupke, radi adekvatnog utvrđivanja, mjerenja, praćenja i kontrole unutargrupnih transakcija s matičnim mješovitim holdingom i njegovim društvima kćerima i
2. izvijestiti Hrvatsku narodnu banku o svakoj značajnoj unutargrupnoj transakciji s matičnim mješovitim holdingom i njegovim društvima kćerima osim onih iz članka 394. Uredbe (EU) 575/2013.
(3) Postupci i značajne unutargrupne transakcije iz stavka 2. ovoga članka predmet su nadzora Hrvatske narodne banke.
Razmjena informacija za potrebe supervizije na konsolidiranoj osnovi
Članak 149.
(1) U slučaju kada matično društvo i bilo koja od kreditnih institucija koje su društva kćeri nemaju sjedište u istoj državi članici, ali bilo koje od tih društava ima sjedište u Republici Hrvatskoj, Hrvatska narodna banka s nadležnim tijelima drugih država članica razmjenjivat će sve potrebne informacije za provođenje ili olakšavanje provođenja supervizije na konsolidiranoj osnovi.
(2) U slučaju kada Hrvatska narodna banka ne provodi superviziju na konsolidiranoj osnovi, može na zahtjev nadležnog tijela druge države članice odgovornog za provođenje supervizije zatražiti od matičnog društva bilo koju informaciju potrebnu za provođenje supervizije na konsolidiranoj osnovi i proslijediti te podatke nadležnim tijelima drugih država članica.
(3) Hrvatska narodna banka nije nadležna za superviziju na pojedinačnoj osnovi za financijski holding, mješoviti financijski holding, druge financijske institucije, društvo za pomoćne usluge, mješoviti holding i njegova društva kćeri koja nisu kreditne institucije te društva koja nisu uključena u superviziju na konsolidiranoj osnovi, a za koje se prikupljaju ili posjeduju informacije iz stavka 2. ovoga članka i članka 147. ovoga Zakona.
Suradnja nadzornih tijela u slučaju kada je jedno od društava kćeri društvo za osiguranje ili društvo ovlašteno za pružanje investicijskih usluga
Članak 150.
(1) U slučaju kada kreditna institucija, financijski holding, mješoviti financijski holding ili mješoviti holding kontrolira jedno ili više društava kćeri koja su društva za osiguranje ili društva ovlaštena za pružanje investicijskih usluga, koja podliježu izdavanju odobrenja za rad, Hrvatska narodna banka surađivat će s nadzornim tijelima odgovornima za nadzor tih društava.
(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, Hrvatska narodna banka s nadzornim će tijelima razmjenjivati informacije koje bi mogle olakšati obavljanje njihovih zadaća te omogućiti nadzor nad aktivnostima i općim financijskim položajem nadziranih društava.
(3) Informacije dobivene u okviru supervizije na konsolidiranoj osnovi, a osobito svaka razmjena informacija između nadzornih tijela, podliježu obvezi čuvanja povjerljivih informacija.
(4) Ako Hrvatska narodna banka kao konsolidirajuće nadzorno tijelo nije određena i kao koordinator prema propisima kojima se uređuje nadzor financijskih konglomerata, Hrvatska narodna banka će surađivati s koordinatorom za matični mješoviti financijskih holding kod primjene odredbi ovoga Zakona i Uredbe (EU) br. 575/2013 na konsolidiranoj osnovi.
(5) Hrvatska narodna banka će za potrebe stavka 4. ovoga članka s koordinatorom sklopiti pisani sporazum o međusobnoj suradnji.
(6) Kada je Hrvatska narodna banka konsolidirajuće nadzorno tijelo sastavljat će popis financijskih holdinga i mješovitih financijskih holdinga iz članka 11. Uredbe (EU) br. 575/2013 i proslijediti ga odgovarajućim nadležnim tijelima drugih država članica, Europskom nadzornom tijelu za bankarstvo i Europskoj komisiji.
Ovlasti u obavljanju nadzora u poslovnim prostorijama
Članak 151.
(1) Nadležno tijelo druge države članice poslat će Hrvatskoj narodnoj banci zahtjev za obavljanje nadzora u poslovnim prostorijama ako želi u posebnim slučajevima obaviti nadzor poslovanja u poslovnim prostorijama radi provjere informacija koje se odnose na sljedeća društva sa sjedištem u Republici Hrvatskoj:
– kreditnu instituciju
– mješoviti financijski holding
– financijski holding
– drugu financijsku instituciju
– mješoviti holding
– društva kćeri iz članka 150. stavka 1. ovoga Zakona ili
– društva kćeri kreditne institucije, mješovitog financijskog holdinga ili financijskog holdinga, koja nisu uključena u superviziju na konsolidiranoj osnovi.
(2) Hrvatska narodna banka može, ako je to u okviru njezinih nadležnosti propisanih ovim Zakonom, postupiti na temelju zahtjeva nadležnog tijela druge države članice na sljedeći način:
1. samostalno obaviti nadzor nad poslovanjem u poslovnim prostorijama
2. omogućiti ovlaštenim osobama nadležnog tijela druge države članice obavljanje nadzora nad poslovanjem u poslovnim prostorijama na temelju pisane suglasnosti guvernera Hrvatske narodne banke dane u skladu sa sporazumom ili
3. omogućiti ovlaštenim revizorima ili drugim stručno osposobljenim osobama da obave nadzor nad poslovanjem u poslovnim prostorijama na temelju pisane suglasnosti guvernera Hrvatske narodne banke dane u skladu sa sporazumom.
(3) U slučaju kada nadležno tijelo druge države članice ne obavlja nadzor nad poslovanjem iz stavka 1. ovoga članka u poslovnim prostorijama, ima mogućnost sudjelovanja u nadzoru u poslovnim prostorijama koji obavlja Hrvatska narodna banka ili ovlašteni revizor, odnosno druga stručno osposobljena osoba na temelju ovlaštenja guvernera Hrvatske narodne banke.
(4) Hrvatska narodna banka poslat će zahtjev za obavljanje nadzora u poslovnim prostorijama nadležnom tijelu druge države članice ako želi u posebnim slučajevima obaviti nadzor poslovanja u poslovnim prostorijama radi provjere informacija koje se odnose na sljedeća društva sa sjedištem u drugoj državi članici:
– kreditnu instituciju
– mješoviti financijski holding
– financijski holding
– drugu financijsku instituciju
– mješoviti holding
– društva kćeri iz članka 150. stavka 1. ovoga Zakona ili
– društva kćeri kreditne institucije, mješovitog financijskog holdinga ili financijskog holdinga, koja nisu uključena u superviziju na konsolidiranoj osnovi.
Ako financijski holding, mješoviti financijski holding, mješoviti holding ili odgovorne osobe u tim društvima krše propise kojima se uređuje provedba supervizije na konsolidiranoj osnovi, Hrvatska narodna banka naložit će supervizorske mjere.
Primjena propisa na mješoviti financijski holding
Članak 153.
(1) Ako se na mješoviti financijski holding odnose odredbe ovoga Zakona koje su istovjetne odredbama propisa kojima se prenose odredbe Direktive 2002/87/EZ kojim se uređuje dodatna supervizija financijskih konglomerata osobito u dijelu supervizije poslovanja, Hrvatska narodna banka, ako je konsolidirajuće nadzorno tijelo i uz savjetovanje s ostalim tijelima nadležnima za superviziju društava kćeri, može donijeti odluku da se na mješoviti financijski holding primjenjuju samo relevantne odredbe tog propisa kojim se uređuje dodatna supervizija financijskih konglomerata.
(2) Ako se na mješoviti financijski holding odnose odredbe ovoga Zakona koje su istovjetne odredbama propisa kojima se prenose odredbe Direktive 2009/138/EZ kojim se uređuje osiguranje osobito u dijelu nadzora poslovanja, Hrvatska narodna banka, ako je konsolidirajuće nadzorno tijelo i uz suglasnost tijela nadležnog za nadzor društava za osiguranje, može donijeti odluku da se na mješoviti financijski holding primjenjuju samo relevantne odredbe onog zakona kojim se uređuje najznačajniji financijski sektor utvrđen prema zakonu kojim se uređuje dodatna supervizija financijskih konglomerata odnosno nacionalnog propisa kojim se u nacionalno zakonodavstvo prenosi članak 3., stavak 2. Direktive 2002/87/EZ.
(3) Kada je Hrvatska narodna banka konsolidirajuće nadzorno tijelo obavještava Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo i Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje o odlukama koje je donijela u skladu sa stavcima 1. i 2. ovoga članka.
(4) Europska središnja banka preuzima zadatke koordinatora financijskog konglomerata u skladu s kriterijima koji su utvrđeni mjerodavnim pravom Europske unije u odnosu na značajni nadzirani subjekt.
(5) Hrvatska narodna banka preuzima zadatke koordinatora financijskog konglomerata u skladu s kriterijima utvrđenim mjerodavnim pravom Europske unije u odnosu na manje značajni nadzirani subjekt.
Suradnja s nadležnim tijelima trećih zemalja radi obavljanja supervizije
Članak 154.
(1) Hrvatska narodna banka može sklopiti sporazum s jednim ili više nadležnih tijela trećih zemalja radi obavljanja supervizije na konsolidiranoj osnovi nad:
1. kreditnom institucijom čije matično društvo ima sjedište u trećoj zemlji ili
2. kreditnom institucijom u trećoj zemlji čije matično društvo, bilo ono kreditna institucija, mješoviti financijski holding ili financijski holding, ima sjedište u Republici Hrvatskoj.
(2) Sporazumom iz stavka 1. ovoga članka potrebno je osigurati osnovu za razmjenu informacija potrebnih za superviziju kreditnih institucija na konsolidiranoj osnovi.
(3) Hrvatska narodna banka može predložiti Europskoj komisiji sklapanje sporazuma s jednom ili više trećih zemalja za potrebe provođenja supervizije kreditnih institucija.
Način suradnje s trećim zemljama
Članak 155.
(1) U slučaju kada je kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj društvo kći kreditnoj instituciji, mješovitom financijskom holdingu ili financijskom holdingu sa sjedištem u trećoj zemlji i ne podliježe superviziji na konsolidiranoj osnovi od strane Hrvatske narodne banke ili nadležnog tijela druge države članice, Hrvatska narodna banka, ako je nadležna, provjerit će podliježe li kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja je društvo kći superviziji na konsolidiranoj osnovi od strane nadležnog tijela treće zemlje, a koja je istovjetna načelima utvrđenima ovim Zakonom i zahtjevima iz dijela prvog, glave II. poglavlja 2. Uredbe (EU) br. 575/2013.
(2) Hrvatska narodna banka izvršit će provjeru iz stavka 1. ovoga članka na zahtjev matičnog društva, druge nadzirane osobe kojoj je odobren rad u državi članici ili na vlastitu inicijativu, pri čemu će se savjetovati s ostalim nadležnim tijelima uključenima u superviziju.
(3) Hrvatska naroda banka dužna je pri provjeri iz stavka 1. ovoga članka uzeti u obzir moguće opće smjernice Europskog odbora za bankarstvo o usklađenosti pravila supervizije na konsolidiranoj osnovi koju provode nadležna tijela trećih zemalja nad kreditnim institucijama čija matična društva imaju sjedište u trećim zemljama s načelima utvrđenima ovim Zakonom i Uredbom (EU) br. 575/2013. U tom smislu, Hrvatska narodna banka dužna je savjetovati se s Europskim nadzornim tijelom za bankarstvo prije donošenja odluke.
(4) U slučaju kada se utvrdi da u trećoj zemlji ne postoji supervizija na konsolidiranoj osnovi istovjetna načelima utvrđenima ovim Zakonom i Uredbom (EU) br. 575/2013, Hrvatska će narodna banka, ako je nadležna, na kreditnu instituciju sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja je društvo kći na odgovarajući način primijeniti odredbe ovoga Zakona i Uredbe (EU) br. 575/2013 ili druge odgovarajuće supervizorske postupke koji postižu ciljeve supervizije kreditnih institucija na konsolidiranoj osnovi.
(5) Supervizorski postupci iz stavka 4. ovoga članka, nakon usuglašavanja s ostalim nadležnim tijelima uključenima u superviziju, trebaju biti odobreni od strane nadležnog tijela koje bi bilo odgovorno za superviziju kreditnih institucija na konsolidiranoj osnovi.
(6) Hrvatska narodna banka može u posebnim slučajevima zahtijevati osnivanje financijskog holdinga ili mješovitog financijskog holdinga sa sjedištem u jednoj od država članica te da se provede konsolidacija u skladu s ovim Zakonom.
(7) Hrvatska narodna banka obavještava o postupcima iz ovoga članka ostala nadležna tijela uključena u superviziju na konsolidiranoj osnovi, Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo i Europsku komisiju.
XI.10. ZNAČAJNA PODRUŽNICA
Odlučivanje o statusu značajne podružnice koja posluje na području Republike Hrvatske
Članak 156.
(1) Hrvatska narodna banka može konsolidirajućem nadzornom tijelu uputiti zahtjev da podružnica kreditne institucije iz te države članice koja pruža usluge na području Republike Hrvatske dobije status značajne podružnice a u slučaju ako kreditna institucija iz države članice nije članica grupe kreditnih institucija u EU-u, Hrvatska narodna banka zahtjev će uputiti nadležnom tijelu matične države članice.
(2) U zahtjevu iz stavka 1. ovoga članka Hrvatska narodna banka navest će razloge, a osobito:
1. drži li ta podružnica u Republici Hrvatskoj više od 2% ukupnih depozita određenih zakonom kojim se uređuje sustav osiguranja depozita
2. može li privremeni ili trajni prestanak pružanja usluga utjecati na sistemsku likvidnost tržišta i na platne sustave i sustave za poravnanje i namiru financijskih instrumenata u Republici Hrvatskoj i
3. veličinu i značajnost podružnice, s obzirom na broj klijenata, za bankovni ili financijski sustav Republike Hrvatske.
(3) Hrvatska narodna banka, nadležno tijelo matične države članice i konsolidirajuće nadzorno tijelo ako je određeno surađivat će u postupku donošenja zajedničke odluke o značajnoj podružnici.
(4) Ako odluka iz stavka 3. ovoga članka nije donesena u roku od dva mjeseca od dana primitka zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka, Hrvatska narodna banka će u roku od iduća dva mjeseca o tome donijeti samostalnu odluku vodeći pri tome računa o stavovima konsolidirajućeg nadzornog tijela ili nadležnih tijela matične države članice.
(5) Odluka iz stavka 3. ili 4. ovoga članka obvezujuća je, a dostavlja se svim relevantnim nadležnim tijelima.
(6) Donošenje odluke iz stavka 3. ili 4. ovoga članka ne utječe na ovlasti drugog nadležnog tijela dane ovim Zakonom.
(7) Ako se nadležno tijelo matične države članice nije savjetovalo s Hrvatskom narodnom bankom u vezi s operativnim postupcima propisanima za planove oporavka likvidnosti koje je to tijelo poduzelo ili ako Hrvatska narodna banka nakon provedenog savjetovanja smatra da ti operativni postupci koje je poduzelo nadležno tijelo matične države članice nisu primjereni, Hrvatska narodna banka može zatražiti posredovanje Europskog nadzornog tijela za bankarstvo u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 1093/2010.
(8) Hrvatska narodna banka surađivat će s nadležnim tijelima matične države članice kreditne institucije iz države članice koja ima značajnu podružnicu u Republici Hrvatskoj pri planiranju i koordinaciji aktivnosti iz članka 139. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona.
(9) Hrvatska narodna banka sudjelovat će u kolegiju supervizora za značajnu podružnicu kreditne institucije iz države članice koja pruža usluge na području Republike Hrvatske, a koji je osnovalo nadležno tijelo matične države članice, radi suradnje uređene člankom 126. i člankom 139. stavkom 1. točkom 3. ovoga Zakona te radi razmjene informacija iz članka 145. stavka 6. točaka 3. i 4. ovoga Zakona, ako nadležno tijelo matične države članice odluči uključiti Hrvatsku narodnu banku u rad kolegija.
Odlučivanje o statusu značajne podružnice kada je Hrvatska narodna banka konsolidirajuće nadzorno tijelo
Članak 157.
(1) Ako Hrvatska narodna banka kao konsolidirajuće nadzorno tijelo zaprimi zahtjev nadležnog tijela druge države članice da podružnicu koja pruža usluge na području te države članice smatra značajnom podružnicom, Hrvatska narodna banka surađivat će s nadležnim tijelom te države članice pri donošenju zajedničke odluke o statusu značajne podružnice.
(2) Odluka iz stavka 1. ovoga članka dostavlja se relevantnim nadležnim tijelima.
(3) Ako zajednička odluka o značajnosti podružnice nije donesena u roku dva mjeseca od dana zaprimanja zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka, a nadležno tijelo te države članice u roku od iduća dva mjeseca donese odluku da se podružnici iz stavka 1. ovoga članka dodjeljuje status značajne podružnice, ta je odluka obvezujuća i za Hrvatsku narodnu banku.
(4) Hrvatska narodna banka nadležnim će tijelima države članice u kojoj kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj ima značajnu podružnicu proslijediti informacije iz članka 145. stavka 6. točaka 3. i 4. ovoga Zakona te u suradnji s tim nadležnim tijelima planirati i koordinirati aktivnosti iz članka 139. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona.
(5) Ako u kreditnoj instituciji iz stavka 1. nastane izvanredno stanje, Hrvatska narodna banka o tome će bez odgode obavijestiti osobe iz članka 165. stavka 1. točke 1. i članka 167. stavka 1. ovoga Zakona te Europski odbor za sistemske rizike.
(6) Hrvatska narodna banka nadležnim tijelima države članice u kojoj kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj ima značajnu podružnicu proslijedit će sljedeće informacije:
1. procjenu rizika kreditne institucije koja ima značajnu podružnicu na pojedinačnoj ili konsolidiranoj osnovi u skladu s člankom 98. stavkom 1. i člankom 99. stavkom 1. ovoga Zakona i ako je primjenjivo procjenu rizika iz članka 141. stavaka 2. i 3. ovoga Zakona i
2. odluke o izrečenim supervizorskim mjerama iz članaka 105. i 110. ovoga Zakona koje su relevantne za tu podružnicu i
3. odluke u vezi s validacijom internih modela koje su relevantne za tu podružnicu.
(7) Hrvatska narodna banka savjetovat će se s nadležnim tijelom države članice u kojoj kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj ima značajnu podružnicu o operativnim postupcima propisanima za planove oporavka likvidnosti, ako je to relevantno za likvidnosni rizik u valuti države članice domaćina.
Osnivanje kolegija supervizora za značajne podružnice
Članak 158.
(1) Ako kolegij supervizora iz članka 140. ovoga Zakona nije osnovan, a kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj ima značajne podružnice u drugim državama članicama, Hrvatska narodna banka osnovat će kolegij supervizora i predsjedati njime kako bi se omogućila suradnja uređena člankom 119. te razmjena informacija iz članka 145. stavka 6. točaka 3. i 4. ovoga Zakona.
(2) Nakon konzultacija s relevantnim nadležnim tijelima Hrvatska narodna banka uredit će pisanim aktom osnivanje i rad kolegija iz stavka 1. ovoga članka te će određivati koje će od relevantnih nadležnih tijela prisustvovati sastancima ili na drugi način sudjelovati u radu kolegija, vodeći računa o mogućem utjecaju planiranih supervizorskih aktivnosti osobito u odnosu na stabilnost financijskog sustava u njihovim državama i obvezama iz članka 157. ovoga Zakona.
(3) Hrvatska narodna banka pravodobno će i redovito obavještavati sve članove kolegija supervizora o planiranim sastancima i glavnim pitanjima koja će biti predmetom rasprave te o zauzetim stavovima i poduzetim mjerama.
XI.11. NAKNADA ZA SUPERVIZIJU
Godišnja naknada za superviziju
Članak 159.
(1) Za obavljanje supervizije iz ove glave kreditne institucije sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, matični financijski holding i matični mješoviti financijski holding koji su dobili odobrenje temeljem ovoga Zakona, i podružnice koje su osnovale kreditne institucije sa sjedištem izvan Republike Hrvatske plaćaju Hrvatskoj narodnoj banci naknadu za superviziju.
(2) Hrvatska narodna banka podzakonskim propisom uređuje visinu, osnovicu, način izračuna i način plaćanja godišnje naknade za superviziju iz stavka 1. ovoga članka.
XII. SURADNJA S NADLEŽNIM TIJELIMA I RAZMJENA INFORMACIJA
Suradnja između nadležnih i nadzornih tijela Republike Hrvatske
Članak 160.
(1) Hrvatska narodna banka, Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga i nadzorna tijela u Republici Hrvatskoj dostavit će na zahtjev pojedinog nadležnog tijela tom tijelu sve informacije o kreditnoj ili financijskoj instituciji koje su mu potrebne u postupku provođenja zadataka supervizije i nadzora nad kreditnom ili financijskom institucijom, u postupku vezanom za izdavanje odobrenja i suglasnosti ili pri odlučivanju o drugim pojedinačnim zahtjevima iz svoje nadležnosti.
(2) Tijela iz stavka 1. ovoga članka međusobno se obavještavaju o ukidanju odobrenja, nezakonitostima i nepravilnostima koje utvrde tijekom obavljanja supervizije i nadzora i o izrečenim mjerama za njihovo otklanjanje ako su ti nalazi i izrečene mjere bitni za rad tog drugog tijela.
(3) Ako neko tijelo koje nije nadležno tijelo ima ovlasti za sanaciju, Hrvatska narodna banka i to tijelo usko će surađivati i konzultirati se prilikom pripreme sanacijskog plana, kao i u svim drugim situacijama u kojima ovaj Zakon i nacionalni propisi država članica kojim je prenesena Direktiva 2013/36/EU, Direktiva 2014/59/EU ili Uredba (EU) br. 575/2013 zahtijevaju suradnju i međusobnu konzultaciju.
XIII. OBVEZA ČUVANJA POVJERLJIVIH INFORMACIJA
Obveza čuvanja povjerljivih informacija
Članak 161.
(1) Radnici Hrvatske narodne banke, ovlašteni revizori i druge stručne osobe koje rade ili su radile po ovlaštenju Hrvatske narodne banke dužni su sve informacije u vezi sa supervizijom kreditne institucije koje su saznali tijekom rada za Hrvatsku narodnu banku čuvati kao povjerljive.
(2) Osobe iz stavka 1. ovoga članka ne smiju povjerljive informacije učiniti dostupnima nijednoj drugoj osobi ili javnopravnom tijelu, osim u obliku skupnih podataka iz kojih nije moguće prepoznati pojedinačnu kreditnu instituciju.
(3) Hrvatska narodna banka dužna je sve informacije u vezi sa supervizijom kreditne institucije koje je saznala tijekom obavljanja supervizije ili drugih poslova iz ovoga Zakona čuvati kao povjerljive.
(4) Obveza čuvanja povjerljivih informacija iz stavka 1. do 3. ovoga članka ne odnosi se na:
1. dostavljanje na vlastitu inicijativu povjerljivih informacija nadležnom sudu, nadležnom državnom odvjetništvu, Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, Uredu europskog javnog tužitelja, Ministarstvu unutarnjih poslova, Uredu za sprječavanje pranja novca ili ovlaštenom tijelu iz druge države članice za potrebe prijavljivanja, sprječavanja, otkrivanja ili istraživanja kaznenih djela te vođenja kaznenog postupka ili postupka koji mu prethodi
2. dostavljanje povjerljivih informacija koje se priopćavaju za potrebe Državnog odvjetništva Republike Hrvatske te dostavljanje povjerljivih informacija Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta i Ministarstvu unutarnjih poslova u kaznenom postupku ili postupku koji mu prethodi, ako to pisanim putem naloži Državno odvjetništvo Republike Hrvatske ili nadležni sud ili pisanim putem zatraži ovlašteno tijelo iz druge države članice
3. dostavljanje povjerljivih informacija poreznim tijelima sukladno poreznim propisima
4. dostavljanje povjerljivih informacija u postupku prisilne likvidacije nad kreditnom institucijom ili u sudskom postupku koji je u vezi s tim postupkom prisilne likvidacije pokrenut, osim onih koji se odnose na fizičke ili pravne osobe koje poduzimaju radnje i postupke u svrhu reorganizacije kreditne institucije ili
5. ispunjavanje zahtjeva Europskog parlamenta zasnovanih na ovlasti za istraživanje iz članka 226. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.
(5) Obveza čuvanja informacija iz stavka 1. ovoga članka ne sprječava Hrvatsku narodnu banku da:
1. razmjenjuje informacije s nadležnim tijelima ili ih prosljeđuje Europskom nadzornom tijelu za bankarstvo, Europskom odboru za sistemske rizike ili Europskom nadzornom tijelu za vrijednosne papire i tržišta kapitala na način kako je to uređeno ovim Zakonom, Uredbom (EU) br. 575/2013, Uredbom (EU) 2019/2033 i ostalim primjenjivim propisima Europske unije
2. javno objavljuje informacije iz članka 172. ovoga Zakona
3. objavljuje rezultate testiranja otpornosti na stres provedenih u skladu s člankom 98. stavkom 7. ovoga Zakona ili člankom 32. Uredbe (EU) br. 1093/2010.
(6) Razmjena informacija iz stavka 5. ovoga članka podliježe obvezi čuvanja povjerljivih informacija iz stavaka 1. do 3. ovoga članka.
Upotreba povjerljivih informacija od strane Hrvatske narodne banke
Članak 162.
Hrvatska narodna banka može se povjerljivim informacijama koje je saznala tijekom obavljanja supervizije ili drugih poslova iz ovoga Zakona koristiti samo u sljedećim slučajevima:
1. pri provjeri ispunjavanja uvjeta za izdavanje odobrenja i suglasnosti o kojima odlučuje na temelju ovoga Zakona
2. pri obavljanju supervizije kreditne institucije i ostalih nadzornih aktivnosti, na pojedinačnoj i/ili konsolidiranoj osnovi, osobito u smislu likvidnosti, solventnosti, velikih izloženosti, administrativnih i računovodstvenih procedura, sustava unutarnjih kontrola te izricanja supervizorskih mjera i mjera rane intervencije
3. pri izvršavanju svojih ovlasti za sanaciju
4. u prekršajnim postupcima
5. u postupku izricanja upravnih sankcija, upravnih mjera i periodičnih penala
6. pri postupanju s obavijesti o povredi mjerodavnih propisa
7. u postupku pred upravnim sudom koji se vodi protiv rješenja Hrvatske narodne banke
8. u drugim sudskim postupcima zbog povrede propisa Europske unije kojima se uređuje poslovanje kreditnih institucija ili
9. pri ispunjavanju zahtjeva Europskog parlamenta zasnovanih na ovlasti za istraživanje iz članka 226. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.
Razmjena informacija između tijela
Članak 163.
(1) Iznimno od članaka 161. i 162. ovoga Zakona Hrvatska narodna banka može povjerljive informacije razmjenjivati sa sljedećim osobama u Republici Hrvatskoj ili u državama članicama u svrhu provođenja supervizije, nadzora i drugih poslova za koje su ovlaštene, i to:
1. tijelima nadležnima za nadzor kreditnih institucija i investicijskih društava te drugim tijelima nadležnima za nadzor subjekata financijskog sektora i financijskih tržišta
2. tijelima nadležnima za očuvanje financijske stabilnosti primjenom makrobonitetnih propisa
3. tijelima koja provode reorganizacijske mjere, kako su definirane propisom kojim se uređuje prisilna likvidacija kreditnih institucija, ili tijela kojima je cilj očuvanje financijske stabilnosti
4. sudu i drugim tijelima ili pravnim osobama ovlaštenima za obavljanje poslova u provođenju postupka likvidacije kreditne institucije ili u drugim sličnim postupcima pri izvršavanju njihovih zakonom utvrđenih zadataka
5. revizorima koji obavljaju reviziju kreditnih i financijskih institucija, te društava osiguranja pri izvršavanju njihovih zakonom utvrđenih zadataka
6. ugovornim ili institucionalnim sustavima zaštite iz članka 113. stavka 7. Uredbe (EU) br. 575/2013
7. tijelima koja administriraju sustave za osiguranje depozita i sustave za zaštitu ulagatelja
8. sanacijskim tijelima i Ministarstvu financija na temelju zakona kojim se uređuje sanacija kreditnih institucija i investicijskih društava
9. tijelima nadležnim za nadzor kreditnih i financijskih institucija koje su obveznici primjene propisa kojima se uređuje sprječavanje pranja novca i financiranje terorizma radi usklađenosti s tim propisima
10. financijsko-obavještajnim jedinicama prema propisima kojima se uređuje sprječavanje pranja novca i financiranje terorizma
11. tijelima nadležnim za primjenu propisa kojima se uređuje strukturna podjela unutar bankovne grupe i
12. poreznim tijelima unutar Republike Hrvatske, a kada informacija potječe iz druge države članice, uz izričitu suglasnost nadležnog nadzornog tijela koje je informaciju priopćilo.
(2) Na osobe kojima je Hrvatska narodna banka dostavila povjerljive informacije u skladu sa stavkom 1. ovoga članka primjenjuje se obveza čuvanja povjerljivih informacija iz članka 161. ovoga Zakona.
Razmjena informacija s osobama ovlaštenima za provedbu nadzora
Članak 164.
(1) Iznimno od odredbi članaka 161., 162. i 168 . ovoga Zakona i iznimno od odredbi kojima su u nacionalni propis država članica preneseni članci 53., 54. i 55. Direktive 2013/36/EU, Hrvatska narodna banka razmjenjivat će povjerljive informacije s osobama koje su u Republici Hrvatskoj ili u drugim državama članicama ovlaštene za provedbu nadzora, i to nad:
1. tijelima koja obavljaju poslove u postupku likvidacije kreditne institucije ili u nekom drugom sličnom postupku
2. ugovornim ili institucionalnim sustavima zaštite iz članka 113. stavka 7. Uredbe (EU) br. 575/2013
3. revizorima koji obavljaju reviziju kreditnih institucija, društava za osiguranje i financijskih institucija.
(2) Hrvatska narodna banka razmijenit će povjerljive informacije s tijelima i osobama iz stavka 1. ovoga članka ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:
1. informacije se daju samo u svrhu obavljanja nadzornih zadataka tih tijela i osoba
2. primljene informacije tijela i osobe čuvaju kao povjerljive informacije u skladu s člankom 161. stavcima od 1. do 3. ovoga Zakona i
3. informacije koje potječu iz druge države članice ne smiju se dostaviti bez izričite suglasnosti nadležnog tijela države članice od kojeg je informaciju primila i, ako je primjenjivo, samo za svrhu za koju je suglasnost nadležnog tijela države članice dana.
(3) Iznimno od članaka 161., 162. i 168. ovoga Zakona, i iznimno od odredbi kojima su u nacionalno pravo u preneseni članci 53., 54. i 55. Direktive 2013/36/EU, Hrvatska narodna banka može, radi jačanja stabilnosti i očuvanja cjelovitosti financijskog sustava, razmjenjivati informacije i s drugim nadležnim tijelima i institucijama u Republici Hrvatskoj i drugoj državi članici koje u skladu sa zakonom provode postupke u vezi s kršenjem prava trgovačkih društava ako to u pisanom obliku zatraži ili naloži nadležni sud, a Hrvatska narodna banka tim će tijelima priopćiti povjerljive informacije ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:
1. informacije se daju samo u vezi s provođenjem postupaka u vezi s kršenjem prava trgovačkih društva
2. primljene informacije tijela čuvaju kao povjerljive informacije u skladu s člankom 161. stavcima od 1. do 3. ovoga Zakona i
3. informacije koje potječu iz druge države članice ne smije dostaviti bez izričite suglasnosti nadležnog tijela države članice od kojeg je informaciju primila i ako je primjenjivo, samo u svrhu za koju je suglasnost nadležnog tijela države članice dana.
(4) Ako se tijela i osobe iz stavka 1. ovoga članka koriste uslugama osoba koje nisu zaposlene u javnom sektoru, Hrvatska narodna banka može i s tim osobama razmjenjivati informacije iz stavka 3. ovoga članka pod uvjetima iz stavka 3. ovoga članka.
(5) Tijela iz stavka 3. ovoga članka dostavljaju Hrvatskoj narodnoj banci imena i detaljne podatke o odgovornostima osoba kojima Hrvatska narodna banka dostavlja povjerljive informacije.
(6) Hrvatska narodna banka će obavijestiti Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo o nazivima tijela koja mogu primiti informacije od Hrvatske narodne banke temeljem ovoga članka.
Razmjena informacija koje se odnose na monetarnu politiku, osiguranje depozita, sistemski rizik i nadzor nad platnim prometom
Članak 165.
(1) Hrvatska narodna banka dostavit će povjerljive informacije u svrhu obavljanja njihovih zadataka sljedećim tijelima u Republici Hrvatskoj ili u drugim državama članicama:
1. središnjim bankama članicama Europskog sustava središnjih banaka i drugim tijelima s ovlastima i odgovornostima za provođenje monetarne politike, kada je ta povjerljiva informacija relevantna za ostvarenje njihovih ciljeva vezanih uz provođenje monetarne politike i održavanje likvidnosti, nadzor nad platnim sustavima, sustavima za poravnanje i namiru financijskih instrumenata te očuvanje stabilnosti financijskog sustava, a osobito u izvanrednom stanju iz članka 143. ovoga Zakona, kada je takve informacije potrebno dostaviti bez odgode
2. ugovornim i institucionalnim sustavima zaštite iz članka 113. stavka 7. Uredbe (EU) br. 575/2013
3. drugim tijelima nadležnima za nadzor nad platnim sustavima i
4. Europskom odboru za sistemske rizike, Europskom nadzornom tijelu za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje, Europskom nadzornom tijelu za vrijednosne papire i tržišta kapitala, ako su te informacije relevantne za ispunjavanje njihovih zadataka propisanih uredbama (EU) br. 1092/2010, (EU) br. 1094/2010 ili (EU) br. 1095/2010.
(2) Hrvatska narodna banka može od tijela iz stavka 1. ovoga članka zatražiti informacije u slučaju kada su te informacije nužne u svrhu obavljanja supervizije ili drugih poslova iz svoje nadležnosti u skladu s člankom 162. ovoga Zakona.
(3) Na osobe iz ovoga članka primjenjuje se obveza čuvanja povjerljivih informacija iz članka 161. stavaka 1. do 3. ovoga Zakona.
(4) U izvanrednim stanjima iz članka 143. ovoga Zakona Hrvatska narodna banka će bez odgode dostavit povjerljive informacije:
– središnjim bankama članicama Europskog sustava središnjih banaka ako je to potrebno za obavljanja njihovih zadataka, uključujući provođenje monetarne politike i održavanje likvidnosti, nadzor nad platnim sustavima, sustavima za poravnanje i namiru financijskih instrumenata te očuvanje stabilnosti financijskog sustava i
– Europskom odboru za sistemski rizik ako je to potrebno za obavljanje njegovih zadataka.
Prijenos informacija međunarodnim tijelima
Članak 166.
(1) Iznimno od članka 161. stavaka od 1. do 4. i članka 162. ovoga Zakona i iznimno od odredbi kojima su u nacionalni propis država članica preneseni članak 53. stavak 1. i članak 54. Direktive 2013/36/EU, Hrvatska narodna banka će na zahtjev Međunarodnog monetarnog fonda u svrhu obavljanja njegovih zadataka, Svjetske banke za potrebe procjena u okviru Programa procjene financijskog sektora, Banke za međunarodne namire za potrebe studija kvantitativnog učinka ili Odbora za financijsku stabilnost za potrebe njegove nadzorne funkcije dostaviti skupne podatke ili podatak iz kojeg nije moguće prepoznati o kojoj se kreditnoj instituciji radi ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:
1. zahtjev je opravdan jer je zatražen u svrhu obavljanja dodijeljenih im ovlasti
2. zahtjev je dovoljno precizan u pogledu vrste, opsega i formata traženih informacija te sredstava njihova priopćavanja ili prijenosa
3. tražene informacije potrebne su isključivo za izvršavanje konkretnih zadataka podnositelja zahtjeva te ne prelaze njegove utvrđene zadatke
4. informacije se prenose ili priopćavaju isključivo osobama koje su izravno uključene u izvršavanje zadatka u čiju se svrhu podaci dostavljaju i
5. na osobe koje imaju pristup informacijama postoji obveza čuvanja povjerljivih informacija u sadržaju jednakom kao u članku 161. ovoga Zakona.
(2) Ako je zahtjevom iz stavka 1. ovoga članka zatražena druga informacija, različita od one navedene u tom stavku, Hrvatska narodna banka može druge informacije učiniti dostupnima isključivo u svojim prostorijama.
(3) Ako priopćavanje informacija na temelju zahtjeva iz ovoga članka predstavlja obradu osobnih podataka, podnositelj zahtjeva dužan je ispunjavati uvjete utvrđene propisima kojima se uređuje zaštita osobnih podataka.
Razmjena informacija s drugim subjektima
Članak 167.
(1) Iznimno od članka 161. stavaka od 1. do 4. i članka 162. ovoga Zakona i iznimno od odredbi kojima su u nacionalni propis država članica preneseni članak 53. stavak 1. i članak 54. Direktive 2013/36/EU, Hrvatska narodna banka može povjerljive informacije dostaviti ministarstvu nadležnom za financije, odnosno državnom tijelu ovlaštenom za predlaganje i nadzor nad primjenom zakona iz područja supervizije kreditnih institucija, financijskih institucija i društava za osiguranje, samo za potrebe bonitetnog nadzora, te za provođenje preventivnih i sanacijskih mjera za kreditne institucije koje posluju s poteškoćama.
(2) Ako nastupi izvanredno stanje iz članka 143. stavka 1. ovoga Zakona, Hrvatska narodna banka dostavlja informacije relevantne za osobe iz stavka 1. ovoga članka iz svih dotičnih država članica.
(3) Hrvatska narodna banka može povjerljive informacije povezane s bonitetnom supervizijom dostaviti istražnim povjerenstvima Hrvatskog sabora, Državnom uredu za reviziju i drugim tijelima koja provode slične postupke, ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
1. tijela imaju na zakonu utemeljene ovlasti za provođenje temeljite kontrole i istraživanja aktivnosti Hrvatske narodne banke pri obavljanju supervizije kreditnih institucija ili provedbe propisa kojima se uređuje supervizija
2. tijelima su povjerljive informacije neophodne u svrhu ispunjenja njihovih zakonskih ovlasti
3. za radnike ili članove tijela koji imaju pristup povjerljivim informacijama primjenjuje se pravila o obvezi čuvanja povjerljivih informacija koja su barem jednakovrijedna obvezi čuvanja povjerljivih informacija iz članka 161. stavaka od 1. i 2. ovoga Zakona
4. ako su povjerljive informacije dobivene od nadležnih tijela druge države članice, one se ne smiju učiniti dostupnima bez izričite suglasnosti tih nadležnih tijela i mogu se upotrijebiti samo u svrhu za koju su dane.
(4) Ako povjerljive informacije iz ovoga članka sadrže osobne podatke, pri korištenju tih podataka tijela iz stavka 3. ovoga članka dužna su postupati u skladu s propisom kojim se uređuje zaštita osobnih podataka.
(5) Informacije dobivene u skladu s člankom 124. i 125., člankom 161. stavkom 5. i člankom 163. ovoga Zakona kao i informacije dobivene tijekom obavljenog nadzora u poslovnim prostorijama iz članaka 120. i 125. ovoga Zakona Hrvatska narodna banka ne smije priopćiti tijelima iz stavaka 1. do 4. ovoga članka bez izričite suglasnosti nadležnog tijela koje je informaciju dalo ili nadležnih tijela države članice u kojoj je obavljen nadzor u poslovnim prostorijama.
(6) Hrvatska narodna banka može povjerljive informacije iz članaka 161., 162. i 168. ovoga Zakona odnosno iz odredbi kojima su u nacionalno pravo u preneseni članci 53., 54. i 55. Direktive 2013/36/EU dostaviti društvu za poravnanje koje obavlja poslove poravnanja i namire, a koje je priznato prema zakonu kojim se uređuje tržište financijskih instrumenata, ako ocijeni da su ti podaci potrebni za stabilno poslovanje s obzirom na rizik neispunjenja ili mogućeg neispunjenja obveza sudionika tog tržišta.
(7) Hrvatska narodna banka može informacije iz članka 161. stavka 5. ovoga Zakona priopćiti tijelima iz stavka 6. ovoga članka samo uz izričitu suglasnost nadležnog tijela od kojeg je informacije primila.
(8) Na tijela i osobe iz stavaka 1., 3. i 6. ovoga članka primjenjuje se obveza čuvanja povjerljivih informacija iz članka 161. stavaka od 1. do 3. ovoga Zakona.
Suradnja s nadležnim tijelima trećih zemalja
Članak 168.
(1) Hrvatska narodna banka može sklopiti sporazum s jednim ili više nadležnih tijela trećih zemalja i osobama iz trećih zemalja koje imaju položaj jednak osobama iz članaka 163. i 164. ovoga Zakona radi razmjene informacija, a u svrhu obavljanja supervizije, nadzora ili drugih poslova za koje su ovlašteni.
(2) Hrvatska narodna banka može dostaviti povjerljive informacije i osobama iz trećih zemalja koje imaju položaj jednak tijelima i osobama iz stavka 1. ovoga članka ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
1. ako se s njima dogovorila o međusobnoj razmjeni podataka
2. ako za osobe iz treće zemlje u toj državi postoji obveza čuvanja povjerljivih informacija u sadržaju jednakom kao u članku 161. stavcima od 1. do 3. ovoga Zakona
3. ako će se informacija koja je predmetom dostavljanja osobama i tijelima iz stavka 1. ovoga članka upotrijebiti samo u svrhu obavljanja supervizije, nadzora ili drugih poslova za koje je to tijelo ovlašteno i
4. ako su povjerljive informacije dobivene od nadležnih tijela druge države članice, to nadležno tijelo je Hrvatskoj narodnoj banci dalo izričitu suglasnost da se te informacije razmijene i, ako je primjenjivo, da budu korištene samo za svrhu za koju su dane.
(3) Hrvatska narodna banka može Europskom nadzornom tijelu za bankarstvo dostaviti informacije dobivene od tijela iz ovoga članka.
Obrada osobnih podataka
Članak 169.
Na obradu osobnih podataka koja se obavlja temeljem ovoga Zakona primjenjuju se propisi kojima je uređena zaštita osobnih podataka.
Obavješćivanje tijela Europske unije
Članak 170.
(1) Hrvatska narodna banka obavještava Europsku komisiju, Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo, Europski odbor za bankarstvo i druga tijela Europske unije i o svim pitanjima kada je to propisano pravnom stečevinom Europske unije.
(2) Ako je Hrvatska narodna banka konsolidirajuće nadzorno tijelo, ona će drugim relevantnim nadležnim tijelima i Europskom nadzornom tijelu za bankarstvo u postupcima izdavanja i ukidanja odobrenja za rad dostaviti sve informacije o grupi kreditnih institucija, a osobito informacije iz članka 16. stavka 1. točke 2., članka 181., te članka 175. stavaka od 4. do 6. ovoga Zakona, a osobito informacije o pravnim odnosima u grupi kreditnih institucija te o upravljačkoj i organizacijskoj strukturi grupe kreditnih institucija.
(3) Hrvatska narodna banka obavještava Europsku središnju banku o svim postupcima, odlukama i drugim bitnim okolnostima koje su značajne za obavljanje supervizorskih ovlasti i zadataka Europske središnje banke iz članka 4. Uredbe (EU) br. 1024/2013 te u vezi s tim o svim izrečenim upravnim sankcijama, periodičnim penalima i upravnim mjerama, podnesenim pravnim lijekovima i tijeku postupka.
Razmjena informacija o kaznama
Članak 171.
U skladu sa zahtjevima koji se odnose na čuvanje povjerljivih informacija iz članka 161. stavka od 1. do 3. ovoga Zakon, Hrvatska narodna banka obavješćuju Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo o svim izrečenim upravnim sankcijama i upravnim mjerama, odlukama u prekršajnom postupku te o podnesenim pravnim lijekovima u vezi s tim upravnim sankcijama, upravnim mjerama i prekršajnim postupkom te o ishodu tih postupaka.
Javno objavljivanje informacija Hrvatske narodne banke
Članak 172.
(1) Hrvatska narodna banka dužna je javno objaviti sljedeće informacije:
1. tekstove zakona, odluka, uputa i općih smjernica u području bonitetne regulative, a koji su doneseni u Republici Hrvatskoj
2. način korištenja mogućnostima i diskrecijskim pravima navedenima u propisima Europske unije kojima se uređuje poslovanje kreditne institucije
3. opće kriterije i metodologije koje primjenjuje pri superviziji kreditnih institucija iz članka 99. ovoga Zakona i kriterije za primjenu načela razmjernosti kako je navedeno u članku 98. stavku 4. ovoga Zakona
4. agregirane statističke podatke o ključnim aspektima provedbe bonitetnog okvira koje je Hrvatska narodna banka prikupila na temelju propisa uključujući broj i vrstu naloženih supervizorskih mjera te o izrečenim upravnim sankcijama i kaznama za povrede i pravomoćnim prekršajnim kaznama propisane ovim Zakonom.
(2) Informacije iz stavka 1. ovoga članka objavit će se na način koji omogućuje usporedbu između pristupa prihvaćenih od nadležnih tijela u različitim državama članicama, redovito će se ažurirati i biti će dostupne na internetskim stranicama Hrvatske narodne banke.
(3) Osim informacija iz stavka 1. ovoga članka, Hrvatska narodna banka može objaviti i druge informacije iz svoje nadležnosti.
(4) Hrvatska narodna banka na svojim internetskim stranicama objavljuje odluke o izrečenim pravomoćnim prekršajnim kaznama temeljem ovog Zakona kreditnim institucijama, odgovornim osobama kreditnih institucija, te ostalim osobama, a koje su izrekli općinski sudovi i druga tijela nadležna za vođenje prekršajnih postupaka, a koje su donesene u postupcima u kojima je Hrvatska narodna banka ovlašteni tužitelj.
(5) Hrvatska narodna banka na svojim internetskim stranicama objavljuje odluke o svakoj izrečenoj novčanoj kazni temeljem ovog Zakona, a koja je izrečena kreditnoj instituciji, odgovornim osobama kreditnih institucija, te ostalim osobama, a koje su donesene u postupku izricanja upravne sankcije.
(6) Odluke iz stavaka 4. i 5. ovoga članka objavljuju bez odgode, a nakon što je osoba kojoj je izrečena novčana kazna o tome obaviještena.
(7) Ako je protiv rješenja kojim je izrečena novčana kazna podnesena tužba, Hrvatska narodna banka će bez odgode objaviti svaku informaciju o podnesenim pravnim lijekovima i tijeku postupka.
(8) Hrvatska narodna banka može objaviti rješenje koje donosi u izvršavanju svojih ovlasti uz koje je tada dužna objaviti i odluku upravnog suda donesenu povodom tužbe na to rješenje.
(9) Podaci koji predstavljaju bankovnu tajnu na temelju odredbi ovoga Zakona izuzet će se od objava iz stavaka 4. i 5. ovoga članka.
(10) Odluke o izrečenim pravomoćnim prekršajnim kaznama i izrečenim novčanim kaznama kreditnim institucijama i odgovornim osobama kreditnih institucija, te ostalim osobama Hrvatska narodna banka objavit će na anonimizirani način u sljedećim slučajevima:
1. ako je izrečena fizičkoj osobi, a Hrvatska narodna banka je prethodno procijenila da objava osobnog podataka nije razmjerna
2. ako bi objavljivanje ugrozilo stabilnost financijskog tržišta ili su u tijeku istražne radnje u kaznenom postupku
3. ako bi objavljivanje za uključenu kreditnu instituciju, odgovornu osobu kreditne institucije, ili ostalu osobu prouzročilo nerazmjernu štetu koju je moguće utvrditi ili
4. ako su nastupile pravne posljedice rehabilitacije.
(11) Objave iz stavaka 4., 5., 7. i 10. ovoga članka ostaju na internetskim stranicama najmanje pet godina.
(12) Iznimno od stavka 6. ovoga članka, Hrvatska narodna banka može odgoditi objavu odluke o izrečenoj pravomoćnoj prekršajnoj kazni ili izrečenoj novčanoj kazni ako procijeni da će okolnosti iz stavka 10. ovoga članka prestati u razumnom roku.
(13) Hrvatska narodna banka kao nadležno i imenovano tijelo temeljem ovoga Zakona će informacije iz stavaka 4., 5., 7. i 10. ovoga članka, članka 244. stavka 5., te članka 269. stavaka 3. i 4. ovoga Zakona učiniti dostupnim na jedinstvenoj europskoj pristupnoj točki (ESAP) uspostavljenoj na temelju Uredbe (EU) 2023/2859 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2023. o uspostavi jedinstvene europske pristupne točke za centralizirani pristup javno dostupnim informacijama koje su od važnosti za financijske usluge, tržišta kapitala i održivost (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 2023/2859).
(14) Hrvatska narodna banka će osigurati da informacije iz stavka 13. ovoga članka ispunjavaju sljedeće zahtjeve:
1. dostavljaju se u formatu iz kojeg se mogu izdvojiti podaci kako je definirano u članku 2. točki 3. Uredbe (EU) 2023/2859
2. priloženi su im sljedeći metapodaci:
− sva imena odnosno nazivi fizičke ili pravne osobe odnosno kreditne institucije na koju se informacije odnose
− identifikacijski broj kreditne institucije, kako je utvrđena u skladu s člankom 7. stavkom 4. točke (b) Uredbe (EU) 2023/2859
− vrsta informacija kako je klasificirana u skladu s člankom 7. stavkom 4. točkom (c) Uredbe (EU) 2023/2859
− naznaka o tome sadržavaju li informacije osobne podatke.
Posebni zahtjevi javnog objavljivanja informacija Hrvatske narodne banke
Članak 173.
(1) Hrvatska narodna banka dužna je javno objaviti sljedeće informacije povezane s izloženošću prenesenom kreditnom riziku koje je uređeno poglavljem 2. Uredbe (EU) 2017/2402:
1. opće kriterije i metodologije donesene radi nadzora nad primjenom poglavlja 2. Uredbe (EU) 2017/2402 i članka 270.a. Uredbe (EU) br. 575/2013 i
2. sažeti opis nalaza postupka supervizorske provjere i ocjene i poduzetih mjera u slučajevima nepoštivanja odredbi poglavlja 2. Uredbe (EU) 2017/2402 i članka 270.a Uredbe (EU) br. 575/2013, i to jedanput godišnje.
(2) Ako se Hrvatska narodna banka koristi diskrecijskim pravom iz članka 7. stavka 3. Uredbe (EU) br. 575/2013, dužna je objaviti sljedeće podatke:
1. kriterije koje primjenjuje za utvrđivanje postoje li tekuće ili predviđene značajne praktične ili pravne prepreke za brz prijenos regulatornog kapitala ili za otplatu obveza
2. broj matičnih kreditnih institucija koje ostvaruju korist od diskrecijskog prava određenog u članku 7. stavku 3. Uredbe (EU) br. 575/2013 te broj onih koje imaju društva kćeri u trećoj zemlji
3. na agregiranoj osnovi za Republiku Hrvatsku:
– ukupni iznos regulatornog kapitala, na konsolidiranoj osnovi, matičnih kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj, koje se koriste diskrecijskim pravom određenim člankom 7. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 575/2013, a koji se drži u društvima kćerima u trećoj zemlji
– stopu ukupnog kapitala, na konsolidiranoj osnovi, matičnih kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj koje se koriste diskrecijskim pravom određenim u članku 7. stavku 3. Uredbe (EU) br. 575/2013, u obliku regulatornog kapitala koji se drži u društvima kćerima u trećoj zemlji i
– stopu ukupnog kapitala, koja se zahtijeva prema članku 92. Uredbe (EU) br. 575/2013, na konsolidiranoj osnovi, matičnih kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj, koje se koriste diskrecijskim pravom određenim u članku 7. stavku 3. Uredbe (EU) br. 575/2013, u obliku regulatornog kapitala koji se drži u društvima kćerima u trećoj zemlji.
(3) Ako se Hrvatska narodna banka koristi diskrecijskim pravom iz članka 9. stavka 1. Uredbe (EU) br. 575/2013, dužna je objaviti sve sljedeće podatke:
1. kriterije koje primjenjuje za utvrđivanje da ne postoje tekuće ili predviđene značajne praktične ili pravne prepreke za brz prijenos regulatornog kapitala ili za otplatu obveza
2. broj matičnih kreditnih institucija koje ostvaruju korist od diskrecijskog prava određenog u članku 9. stavku 1. Uredbe (EU) br. 575/2013 te broj onih koje imaju društva kćeri u trećoj zemlji i
3. na agregiranoj osnovi za Republiku Hrvatsku:
– ukupni iznos regulatornog kapitala matičnih kreditnih institucija koje se koriste diskrecijskim pravom određenim člankom 9. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 575/2013, koji se drži u društvima kćerima u trećoj zemlji
– stopu ukupnog kapitala matičnih kreditnih institucija koje se koriste diskrecijskim pravom određenim člankom 9. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 575/2013, u obliku regulatornog kapitala koji se drži u društvima kćerima u trećoj zemlji i
– stopu ukupnog kapitala, koja se zahtijeva prema članku 92. Uredbe (EU) br. 575/2013, matičnih kreditnih institucija koje se koriste diskrecijskim pravom određenim u članku 9. stavku 1. Uredbe (EU) br. 575/2013, u obliku regulatornog kapitala koji se drži u društvima kćerima u trećoj zemlji.
XIV. OBUHVAT PRIMJENE BONITETNIH ZAHTJEVA
Ispunjavanje bonitetnih zahtjeva na pojedinačnoj osnovi
Članak 174.
(1) Kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj dužna je na pojedinačnoj osnovi ispunjavati zahtjeve u vezi sa:
− glavom VI., glavom VII. i glavom XV. ovoga Zakona i
− sastavljanjem i dostavljanjem financijskih i drugih izvještaja za potrebe Hrvatske narodne banke.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, kreditna institucija koja je uključena u grupu kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj, nije dužna na pojedinačnoj osnovi ispunjavati zahtjev vezan uz strategije i postupke procjenjivanja adekvatnosti internog kapitala iz članka 180. ovoga Zakona ako u Republici Hrvatskoj ima položaj:
− matične kreditne institucije ili
− kreditne institucije koja je društvo kći matične kreditne institucije sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, matičnog financijskog holdinga u grupi kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj ili matičnog mješovitog financijskog holdinga u grupi kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj.
(3) Obveza iz stavka 1. ovoga članka vezana uz strategije i postupke procjenjivanja adekvatnosti internog kapitala iz članka 180. ovoga Zakona odnosi se i na kreditnu instituciju koja je prema članku 19. Uredbe (EU) br. 575/2013 isključena iz grupe kreditnih institucija u RH.
Ispunjavanje bonitetnih zahtjeva na konsolidiranoj osnovi
Članak 175.
(1) Matična kreditna institucija u RH i matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH, matični financijski holding i matični mješoviti financijski holding koji su dobili odobrenje temeljem ovoga Zakona, odnosno imenovani subjekt iz glave X. ovoga Zakona, dužni su za svoju grupu kreditnih institucija u RH na konsolidiranoj odnosno potkonsolidiranoj osnovi ispunjavati zahtjeve u vezi sa:
− glavom VI., glavom VII. i glavom XV. ovoga Zakona i
− sastavljanjem i dostavljanjem financijskih i drugih izvještaja za potrebe Hrvatske narodne banke.
(2) Matična kreditna institucija u RH i matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH, matični financijski holding i matični mješoviti financijski holding koji su dobili odobrenje temeljem ovoga Zakona, odnosno imenovani subjekt iz glave X. ovoga Zakona, dužni su za svoju grupu kreditnih institucija u RH na konsolidiranoj osnovi ispunjavati zahtjeve o postupcima procjenjivanja adekvatnosti internog kapitala iz članka 180. ovoga Zakona na način propisan dijelom prvim, glavom II. poglavljem 2. odjeljcima 2. i 3. Uredbe (EU) br. 575/2013.
(3) Društvo kći koje je kreditna institucija, matični mješoviti financijski holding u grupi kreditnih institucija u RH ili matični financijski holding u grupi kreditnih institucija u RH koji su matična društva ili imaju sudjelujući udio u drugoj kreditnoj instituciji, financijskoj instituciji ili društvu za upravljanje UCITS-om ili mirovinskom društvu sa sjedištem u trećoj zemlji, dužni su zahtjeve o postupcima procjenjivanja adekvatnosti internog kapitala iz članka 180. ovoga Zakona ispunjavati na potkonsolidiranoj osnovi.
(4) Matična kreditna institucija u grupi kreditnih institucija u RH, matični financijski holding i matični mješoviti financijski holding koji su dobili odobrenje temeljem ovoga Zakona te njihova društva kćeri u grupi kreditnih institucija u RH dužni su na konsolidiranoj ili na potkonsolidiranoj osnovi ispunjavati obveze o sustavu upravljanja iz glave XV. ovoga Zakona na razini grupe kreditnih institucija u RH, s ciljem da se osigura da organizacijski ustroj, postupci i sustavi unutar grupe kreditnih institucija budu usklađeni i propisno primijenjeni te da omogućavaju neometano prikupljanje svih podataka i informacija potrebnih za obavljanje supervizije.
(5) Matična kreditna institucija u grupi kreditnih institucija u RH, matični financijski holding i matični mješoviti financijski holding koji su dobili odobrenje temeljem ovoga Zakona te njihova društva kćeri u grupi kreditnih institucija u RH dužni su osigurati da organizacijski ustroj, postupci i sustavi unutar grupe kreditnih institucija iz glave XV. budu usklađeni i propisno primijenjeni u njihovim društvima kćerima koje nisu obveznici primjene ovoga Zakona, uključujući i ona društva kćeri čiji se poslovni nastan nalazi u off-shore financijskim centrima, i to na način da ta društva kćeri mogu neometano prikupljati sve podatke i informacije potrebne za obavljanje supervizije, a društva kćeri koja nisu obveznici primjene ovoga Zakona na pojedinačnoj osnovi ispunjavaju zahtjeve specifične za pojedini sektor.
(6) Iznimno od stavka 5. ovoga članka, matična kreditna institucija u grupi kreditnih institucija u RH, matični financijski holding i matični mješoviti financijski holding koji su dobili odobrenje temeljem ovoga Zakona te njihova društva kćeri u grupi kreditnih institucija u RH nisu dužni primijeniti obveze propisane glavom XV. ovoga Zakona u dijelu koji se odnosi na društva kćeri u trećim zemljama ako Hrvatskoj narodnoj banci mogu dokazati da bi ispunjavanje tih zahtjeva bilo protivno propisima treće zemlje u kojoj je društvo kći osnovano.
Politike primitaka na konsolidiranoj osnovi
Članak 176.
(1) Iznimno od članka 175. ovoga Zakona, matična kreditna institucija u RH ili matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH, matični financijski holding i matični mješoviti financijski holding koji su dobili odobrenje temeljem ovoga Zakona odnosno imenovani subjekt iz glave X. ovoga Zakona nije dužan na konsolidiranoj osnovi ispunjavati zahtjeve iz članka 192. stavaka od 1. do 3. i članaka 200., 201. i 202. i ovoga Zakona kojima se uređuje politika primitaka, varijabilni primici i osnivanje odbora za primitke odnosno podzakonskog propisa donesenog na temelju članka 200. stavka 4. ovoga Zakona na:
− društvo kći s poslovnim nastanom u Republici Hrvatskoj ili drugoj državi članici ako je to društvo obveznik primjene posebnih propisa o primicima u skladu s ostalim pravnim propisima Europske unije
− društvo kći s poslovnim nastanom u trećoj zemlji ako bi to društvo, da ima sjedište u Europskoj uniji, bilo obveznik primjene posebnih propisa o primicima u skladu s ostalim pravnim propisima Europske unije.
(2) Neovisno o stavcima 1. i 3. ovoga članka, matična kreditna institucija u RH i matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH, matični financijski holding i matični mješoviti financijski holding koji su dobili odobrenje temeljem ovoga Zakona, odnosno imenovani subjekt iz glave X. ovoga Zakona dužni su na konsolidiranoj osnovi odredbe o odnosu između varijabilnog i fiksnog dijela ukupnih primitaka iz članka 201. ovoga Zakona primjenjivati i na ta društva kćeri.
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, matična kreditna institucija u RH ili matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH, matični financijski holding i matični mješoviti financijski holding koji su dobili odobrenje temeljem ovoga Zakona, odnosno imenovani subjekt iz glave X. ovoga Zakona dužni su osigurati da se zahtjevi iz članka 192. stavaka od 1. do 3. te članaka 200., 201. i 202. i ovoga Zakona kojima se uređuje politika primitaka, varijabilni primici i osnivanje odbora za primitke odnosno podzakonskog propisa donesenog na temelju članka 200. stavka 4. ovoga Zakona primjenjuje na pojedinačnoj osnovi na radnike društva kćeri koje nije obveznik primjene ovoga Zakona, ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:
1. društvo kći jest društvo za upravljanje imovinom ili društvo koje pruža sljedeće investicijske usluge i aktivnosti:
– izvršavanje naloga za račun klijenta
– trgovanje za vlastiti račun
– upravljanje portfeljem
– pokroviteljstvo nad financijskim instrumentima i/ili provedba ponude odnosno prodaje financijskih instrumenata uz obvezu otkupa
– provedbu ponude odnosno prodaje financijskih instrumenata bez obveze otkupa i
2. radnici društva kćeri obavljaju profesionalne aktivnosti koje neposredno imaju značajan utjecaj na profil rizičnosti grupe ili poslovanje institucija unutar grupe.
XV. SUSTAV UPRAVLJANJA
XV.1. NAČELO LIKVIDNOSTI I SOLVENTNOSTI I ADEKVATNOST KAPITALA
Načelo likvidnosti i načelo solventnosti
Članak 177.
Kreditna institucija dužna je poslovati tako da je u svakom trenutku sposobna pravodobno ispunjavati dospjele novčane obveze (načelo likvidnosti) te da je trajno sposobna ispunjavati sve svoje obveze (načelo solventnosti).
Adekvatnost kapitala
Članak 178.
Kreditna institucija dužna je osigurati da u svakom trenutku ima iznos kapitala adekvatan vrstama, opsegu i složenosti poslova koje obavlja i rizicima kojima je izložena ili bi mogla biti izložena u pružanju tih usluga.
Odobrenje za raspoređivanje instrumenata kapitala
Članak 179.
(1) Kreditna institucija može rasporediti instrumente kapitala iz članaka 52. i 63. Uredbe (EU) br. 575/2013 kao instrumente dodatnog osnovnog kapitala odnosno instrumente dopunskog kapitala nakon što dobije odobrenje za raspoređivanje instrumenta kapitala kao instrumenata dodatnog osnovnog kapitala odnosno instrumenata dopunskog kapitala.
(2) Hrvatska narodna banka izdat će odobrenje iz stavka 1. ovoga članka ako instrument kapitala ispunjava sve propisane uvjete iz Uredbe (EU) br. 575/2013.
(3) Hrvatska narodna banka podzakonskim propisom uređuje:
1. informacije i dokumentaciju koju je kreditna institucija dužna dostaviti zajedno sa zahtjevom za izdavanje odobrenja iz stavka 2. ovoga članka i zahtjevom za izdavanje odobrenja iz članka 26. stavka 3. Uredbe (EU) br. 575/2013
2. informacije i dokumentaciju koju je kreditna institucija dužna dostaviti zajedno sa obavijesti o naknadnom izdanju oblika instrumenata redovnog osnovnog kapitala za koje je već dobila odobrenje u skladu s drugim odlomkom članka 26. stavka 3. Uredbe (EU) br. 575/2013 i rokove za dostavu obavijesti prije raspoređivanja instrumenta kao instrumenta redovnog osnovnog kapitala.
Strategija i postupci procjenjivanja adekvatnosti internoga kapitala
Članak 180.
(1) Kreditna institucija dužna je utvrditi primjerenu, djelotvornu i sveobuhvatnu strategiju i postupke za kontinuirano procjenjivanje i održavanje iznosa, vrste i raspodjele internog kapitala , te osigurati njenu provedbu.
(2) Internim kapitalom smatra se kapital koji je kreditna institucija ocijenila adekvatnim za pokriće rizika u odnosu na vrstu i razinu rizika kojima je izložena ili bi mogla biti izložena u svojem poslovanju.
(3) Pri procjeni internog kapitala koji kreditna institucija smatra adekvatnim za pokriće ESG rizika kreditna institucija je dužna uzeti u obzir kratkoročno, srednjoročno i dugoročno razdoblje.
(4) Kreditna institucija dužna je redovito preispitivati strategiju i postupke iz stavka 1. ovoga članka kako bi osigurala da su sveobuhvatni i razmjerni vrsti, opsegu i složenosti poslova koje obavlja.
(5) Hrvatska narodna banka podzakonskim propisom detaljnije uređuje postupke procjenjivanja, način i rokove izvješćivanja Hrvatske narodne banke o adekvatnosti internog kapitala kreditne institucije i izračun internog kapitala na pojedinačnoj i konsolidiranoj osnovi.
XV.2. SUSTAV UPRAVLJANJA
Sustav upravljanja
Članak 181.
Kreditna institucija dužna je, razmjerno vrsti, opsegu i složenosti poslova koje obavlja i rizicima svojstvenih modelu poslovanja, uspostaviti i provoditi djelotvoran i pouzdan sustav upravljanja koji obuhvaća:
– jasan organizacijski ustroj s dobro definiranim, preglednim i dosljednim linijama ovlasti i odgovornosti unutar kreditne institucije
– djelotvorno upravljanje svim rizicima kojima je izložena ili bi mogla biti izložena u svojem poslovanju, uključujući ESG rizike u kratkoročnom, srednjoročnom i dugoročnom razdoblju, kao i koncentracijski rizik koji proizlazi iz izloženosti prema središnjim drugim ugovornim stranama uzimajući u obzir uvjete iz članka 7.a Uredbe (EU) br. 648/2012
– primjerene sustave unutarnjih kontrola koji uključuju i primjerene administrativne i računovodstvene postupke
– rodno neutralne politike i prakse primitaka koje su u skladu s i promiču odgovarajuće i djelotvorno upravljanjem rizicima uzimajući u obzir sklonost preuzimanja rizika kreditne institucije u odnosu na ESG rizik, te primjenu istih i
– prikladne mrežne i informacijske sustave koji su uspostavljeni i kojima se upravlja u skladu s Uredbom (EU) 2022/2554.
XV.3. SUSTAV UPRAVLJANJA RIZICIMA
Upravljanje rizicima
Članak 182.
(1) Upravljanje rizicima je, u smislu ovoga Zakona, skup postupaka i metoda za preuzimanje, utvrđivanje, mjerenje, odnosno procjenjivanje, ovladavanje i praćenje rizika, uključujući i izvješćivanje o rizicima kojima je kreditna institucija izložena ili bi mogla biti izložena u svojem poslovanju.
(2) Kreditna institucija dužna je uspostaviti sustav upravljanja rizicima kojim će obuhvatiti kreditni rizik, koncentracijski rizik, sekuritizacijske rizike, rezidualni rizik, tržišne rizike, operativni rizik, likvidnosni rizik, kamatni rizik u knjizi pozicija kojima se ne trguje, rizik prekomjerne financijske poluge, ESG rizik, rizik koji proizlazi iz izloženosti kriptoimovini, IKT rizik i ostale rizike kojima je izložena ili bi mogla biti izložena u svojem poslovanju.
(3) Kreditna institucija dužna je osigurati odgovarajuće resurse za upravljanje svim značajnim rizicima, uključujući odgovarajući broj radnika s potrebnim stručnim znanjem i iskustvom u upravljanju rizicima, te za poslove vrednovanja imovine, upotrebu vanjskih kreditnih rejtinga i interne modele za te rizike.
(4) Kreditna institucija dužna je uspostaviti odgovarajuće linije izvještavanja o rizicima prema upravi i nadzornom odboru koje pokrivaju sve značajne rizike i politike upravljanja rizicima te njihove promjene.
(5) Kreditna institucija dužna je, radi dosljedne primjene strategija i politika upravljanja rizicima, utvrditi i dosljedno primjenjivati primjerene administrativne, računovodstvene i druge postupke, te djelotvoran sustav unutarnjih kontrola, a osobito za:
– izračunavanje i preispitivanje iznosa kapitalnih zahtjeva za te rizike i
– utvrđivanje i praćenje velikih izloženosti, promjena u velikim izloženostima i za provjeravanje usklađenosti velikih izloženosti s politikama kreditne institucije u odnosu na tu vrstu izloženosti.
(6) Kreditna institucija dužna je dosljedno primjenjivati interne sustave, upotrebljavati standardiziranu metodologiju ili pojednostavnjenu standardiziranu metodologiju za prepoznavanje, vrednovanje, upravljanje i ublažavanje rizika koji proizlaze iz mogućih promjena kamatnih stopa koje utječu na ekonomsku vrijednost kapitala i neto kamatni prihod iz poslova koji se vode u knjizi pozicija kojima se ne trguje.
(7) Standardiziranu metodologiju ili pojednostavnjenu standardiziranu metodologiju propisuje Europska komisija regulatornim tehničkim standardom.
(8) Kreditna institucija dužna je primjenjivati interne sustave za procjenu i praćenje rizika koji proizlaze iz mogućih promjena kreditnih raspona koje utječu na ekonomsku vrijednost kapitala i neto kamatni prihod iz poslova koji se vode u knjizi pozicija kojima se ne trguje.
(9) Hrvatska narodna banka podzakonskim propisom detaljnije uređuje zahtjeve vezane uz sustav upravljanja, a osobito:
1. u vezi s pravilima o upravljanju rizicima:
– opća pravila o upravljanju rizicima
– pravila o upravljanju kreditnim rizikom
– pravila o upravljanju tržišnim rizicima
– pravila o upravljanju kamatnim rizikom koji proizlazi iz poslova koji se vode u knjizi pozicija kojima se ne trguje
– način izračuna likvidnosnih pozicija i pravila o upravljanju likvidnosnim rizikom
– pravila o upravljanju operativnim rizikom
– pravila o upravljanju ESG rizicima
– pravila za upravljanje internim procesom utvrđivanja grupa povezanih osoba i pravila za definiranje kriterija povezanosti za izloženosti prema središnjoj državi
– pravila o upravljanju informacijskim sustavom i rizicima koji proizlaze iz uporabe informacijskog sustava
– pravila o upravljanju koncentracijskim rizikom
– pravila o upravljanju rizicima koja proizlaze iz izloženosti prema subjektima bankarstva u sjeni
– pravila o upravljanju ostalim rizicima
2. u vezi s praćenjem portfelja koji nose kreditni rizik:
– kriterije klasifikacije plasmana i izvanbilančnih obveza na osnovi kojih je kreditna institucija izložena kreditnom riziku
– način utvrđivanja gubitaka koji proizlaze iz kreditnog rizika
– način provođenja vrijednosnih usklađivanja (ispravaka vrijednosti) bilančnih stavki i rezerviranja za izvanbilančne stavke
– sastavu grupa povezanih osoba prema kojima je kreditna institucija izložena
– rangiranje instrumenata osiguranja potraživanja i
– vođenje kreditnih spisa
3. obvezu rezerviranja sredstava za sudske sporove i pravni rizik
4. u vezi s ograničenjem ulaganja u materijalnu imovinu:
– način procjenjivanja i uključivanja pojedinačnih ulaganja u izračun ograničenja ulaganja u materijalnu imovinu
– način izračuna ograničenja ulaganja
5. u vezi s upravljanjem rizikom treće strane uključujući eksternalizaciju:
– način upravljanja rizikom treće strane uključujući eksternalizaciju
– uvjete za sklapanje ugovora s trećim stranama uključujući eksternalizaciju
– sadržaj informacija, oblik i vođenje registra ugovora s trećim stranama
– sadržaj informacija i dokumentacije koje se vezano za upravljanje rizikom treće strane uključujući eksternalizaciju dostavljaju Hrvatskoj narodnoj banci
6. u vezi s izvješćivanjem Hrvatske narodne banke o podstavcima od 2. do 5. ovoga stavka:
– sadržaj izvješća i obavijesti
– rokove i način izvješćivanja
7. u vezi s izloženostima prema osobama u posebnom odnosu iz članka 205. ovoga Zakona sadržaj izvješća, rokove i način izvješćivanja.
Nadležnost upravljačkog tijela
Članak 183.
(1) U svrhu uspostavljanja i provedbe djelotvornog i pouzdanog sustava upravljanja rizicima uprava kreditne institucije dužna je:
a) odobriti i najmanje svake dvije godine preispitivati strateške ciljeve te strategije i politike upravljanja rizicima, uključujući i upravljanje rizicima koji proizlaze iz makroekonomskog okružja u kojemu kreditna institucija posluje te stanje poslovnog ciklusa u kojemu je kreditna institucija, te rizike koji proizlaze iz trenutnih, kratkoročnih, srednjoročnih i dugoročnih učinaka ESG čimbenike
b) posvetiti dovoljno vremena razmatranju pitanja rizika
c) biti aktivno uključena u upravljanje svim značajnim rizicima koji se uređuju ovim Zakonom i Uredbom (EU) br. 575/2013 kao i u vrednovanje imovine, upotrebu vanjskih kreditnih rejtinga i internih modela koji se odnose na te rizike i za te potrebe osigurava odgovarajuće resurse
d) donijeti i nadzirati primjenu posebnih planova, mjerljivih ciljeva i procesa za praćenje i upravljanje financijskim rizicima koji proizlaze iz kratkoročnih, srednjoročnih i dugoročnih ESG čimbenika, uključujući i onih koji proizlaze iz procesa prilagodbe i trendova tranzicije prema primjenjivim regulatornim ciljevima Republike Hrvatske i Europske unije te pravnim aktima u odnosu na ESG čimbenike, a posebno onih navedenih u Uredbi (EU) 2021/1119 (Europski zakon o klimi), kao i, tamo gdje je primjenjivo, ciljevima i propisima trećih zemalja i
e) donijeti posebne planove i mjerljive ciljeve u skladu sa zahtjevima utvrđenim u članku 7.a Uredbe (EU) br. 648/2012 radi praćenja i otklanjanja koncentracijskog rizika koji proizlazi iz izloženosti prema središnjim drugim ugovornim stranama koje nude usluge od znatne sistemske važnosti za Europsku uniju odnosno jednu ili više država članica.
(2) U svrhu uspostavljanja i provedbe djelotvornog i pouzdanog sustava upravljanja rizicima nadzorni odbor kreditne institucije dužan je:
a) najmanje svake dvije godine preispitivati i davati suglasnost upravi na strateške ciljeve te strategije i politike upravljanja rizicima, uključujući i upravljanje rizicima koji proizlaze iz makroekonomskog okružja u kojemu kreditna institucija posluje te stanje poslovnog ciklusa u kojemu je kreditna institucija, te rizike koji proizlaze iz trenutnih, kratkoročnih, srednjoročnih i dugoročnih učinaka ESG čimbenika
b) posvetiti dovoljno vremena razmatranju pitanja rizika
c) nadzirati i pratiti upravljanje svim značajnim rizicima koji se uređuju ovim Zakonom i Uredbom (EU) br. 575/2013 kao i vrednovanje imovine, upotrebu vanjskih kreditnih rejtinga i internih modela koji se odnose na te rizike i za te potrebe nadzirati jesu li osigurani odgovarajući resursi
d) nadzirati primjenu posebnih planova, mjerljivih ciljeva i procesa za praćenje i upravljanje financijskim rizicima koji proizlaze iz kratkoročnih, srednjoročnih i dugoročnih ESG čimbenika, uključujući i onih koji proizlaze iz procesa prilagodbe i trendova tranzicije prema primjenjivim regulatornim ciljevima Republike Hrvatske i Europske unije te pravnim aktima u odnosu na ESG čimbenike, a posebno onih navedenih u Uredbi (EU) 2021/1119 (Europski zakon o klimi), kao i, tamo gdje je primjenjivo, ciljevima i propisima trećih zemalja i
e) nadzirati provedbu posebnih planova i mjerljivih ciljeva u skladu sa zahtjevima utvrđenim u članku 7.a Uredbe (EU) br. 648/2012 radi praćenja i otklanjanja koncentracijskog rizika koji proizlazi iz izloženosti prema središnjim drugim ugovornim stranama koje nude usluge od znatne sistemske važnosti za Europsku uniju odnosno jednu ili više država članica.
Odobrenja Hrvatske narodne banke za interne modele
Članak 184.
(1) Ako obavješćivanje o planiranoj izmjeni internog modela već nije propisano Uredbom (EU) br. 575/2013 ili uredbama koje su donesene na temelju te Uredbe, kreditna institucija dužna je odmah obavijestiti Hrvatsku narodnu banku o planiranoj izmjeni internog modela za koji je dobila odobrenje.
(2) Hrvatska narodna banka ocijenit će u slučaju iz stavka 1. ovoga članka, na temelju dostavljene dokumentacije i informacija kojima raspolaže, zahtijeva li planirana izmjena izmjenu odobrenja.
(3) Ako obavješćivanje o prestanku ispunjavanja uvjeta već nije propisano Uredbom (EU) br. 575/2013 ili uredbama koje su donesene na temelju te Uredbe, kreditna institucija dužna je odmah obavijestiti Hrvatsku narodnu banku o prestanku ispunjavanja uvjeta za izdavanje odobrenja i priložiti:
– dokaz da odstupanja nisu materijalno značajna ili
– plan za osiguravanje ispunjavanja uvjeta za izdavanje odobrenja.
Interni pristup za izračunavanje kapitalnih zahtjeva
Članak 185.
(1) Hrvatska narodna banka potiče kreditne institucije, koje nisu male i jednostavne kreditne institucije da, ne dovodeći pritom u pitanje ispunjavanje kriterija utvrđenih u dijelu trećem glavi I. poglavlju 3. odjeljku 1. Uredbe (EU) br. 575/2013, poduzimaju odgovarajuće mjere za razvijanje interne procjene kreditnog rizika i upotrebu pristupa zasnovanog na internom rejting-sustavu za izračun kapitalnog zahtjeva za kreditni rizik:
– za izloženosti koje su značajne u apsolutnom iznosu i
– ako istodobno ima velik broj značajnih drugih ugovornih strana.
(2) Hrvatska narodna banka potiče kreditne institucije, koje nisu male i jednostavne kreditne institucije da, ne dovodeći pritom u pitanje ispunjavanje kriterija utvrđenih u dijelu trećem glavi IV. poglavlju 1b. Uredbe (EU) br. 575/2013, poduzimaju odgovarajuće mjere za razvijanje interne procjene tržišnih rizika i za razvijanje i upotrebu internih modela za izračun kapitalnog zahtjeva za portfelj pozicija u knjizi trgovanja, zajedno s internim modelima za izračun kapitalnih zahtjeva za rizik nastanka statusa neispunjavanja obveza:
– za izloženosti koje su značajne u apsolutnom iznosu i
– ako imaju velik broj značajnih pozicija u dužničkim instrumentima različitih izdavatelja.
(3) Kreditna institucija koja nije mala i jednostavna kreditna institucija ne smije se pri procjeni kreditne sposobnosti klijenta ili financijskog instrumenta isključivo rukovoditi vanjskim kreditnim rejtingom.
Nadzorno ocjenjivanje pristupa za izračun kapitalnih zahtjeva u odnosu na referentne vrijednosti
Članak 186.
(1) Kreditna institucija koja u skladu s Uredbom (EU) br. 575/2013 ima odobrenje za interne pristupe dužna je Hrvatskoj narodnoj banci i Europskom nadzornom tijelu za bankarstvo dostaviti izvješće o rezultatima izračuna za svoje izloženosti ili pozicije koje su uključene u referentne portfelje.
(2) Kreditna institucija koja koristi alternativni standardizirani pristup iz dijela trećeg glave IV. poglavlja 1.a Uredbe (EU) br. 575/2013, pod uvjetom da je njezin obujam bilančnih i izvanbilančnih poslova podložnih tržišnom riziku jednak ili veći od 500 milijuna EUR u skladu s člankom 325.a stavkom 1. točkom (b) Uredbe (EU) br. 575/2013, dužna je Hrvatskoj narodnoj banci i Europskom nadzornom tijelu za bankarstvo dostaviti izvješće o rezultatima izračuna za svoje izloženosti ili pozicije koje su uključene u referentne portfelje.
(3) Kreditna institucija koja u skladu s dijelom trećim glavom II. poglavljem 3. Uredbe (EU) br. 575/2013 ima odobrenje za interni pristup, kao i kreditna institucija koja primjenjuje standardizirani pristup u skladu s dijelom trećim glavom II. poglavljem 2. Uredbe (EU) br. 575/2013 dužna je Hrvatskoj narodnoj banci i Europskom nadzornom tijelu za bankarstvo dostaviti izvješće o rezultatima izračuna pristupa primijenjenih za potrebe određivanja iznosa očekivanih kreditnih gubitaka za svoje izloženosti ili pozicije uključene u referentne portfelje ako je ispunjen bilo koji od sljedećih uvjeta:
a) kreditna institucija priprema svoje financijske izvještaje u skladu s međunarodnim računovodstvenim standardima kako se primjenjuju u skladu s Uredbom (EZ) br. 1606/2002
b) kreditna institucija vrednuje imovinu i izvanbilančne stavke te određuje regulatorni kapital u skladu s međunarodnim računovodstvenim standardima na temelju članka 24. stavka 2. Uredbe (EU) br. 575/2013
c) kreditna institucija vrednuje imovinu i izvanbilančne stavke u skladu s računovodstvenim standardima na temelju Direktive Vijeća 86/635/EEZ i upotrebljava model očekivanih kreditnih gubitaka, koji je jednak onome koji se upotrebljava u međunarodnim računovodstvenim standardima kako se primjenjuju u skladu s Uredbom (EZ) br. 1606/2002.
(4) Kreditna institucija iz stavaka 1., 2. ili 3. ovoga članka dužna je u svom izvješću prikazati rezultate svojih izračuna zajedno s obrazloženjem metodologija primijenjenih pri izračunu i svim kvalitativnim informacijama kojima se može objasniti učinak tih izračuna na kapitalne zahtjeve i te rezultate dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci i Europskom nadzornom tijelu za bankarstvo najmanje jednom godišnje.
(5) Na osnovi dostavljenih izvješća iz ovoga članka Hrvatska narodna banka prati raspon iznosa izloženosti ponderiranih rizikom ili kapitalnih zahtjeva, ovisno o slučaju, za izloženosti ili transakcije u referentnom portfelju, a koji proizlaze iz pristupa kreditnih institucija te procjenjuje kvalitetu tih pristupa barem istom učestalošću kojom Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo provodi ocjenjivanje pristupa za izračun kapitalnih zahtjeva u odnosu na referentne vrijednosti, pri čemu posebnu pozornost posvećuje onim pristupima koji pokazuju značajne razlike u kapitalnim zahtjevima za istu izloženost, pristupima kod kojih postoji posebno velika ili mala varijabilnost te onima kod kojih postoji značajno i sistemsko podcjenjivanje kapitalnih zahtjeva.
(6) Kada Hrvatska narodna banka utvrdi da pristupi iz područja ovoga članka koje primjenjuje kreditna institucija podcjenjuju kapitalne zahtjeve, koji ne proizlaze iz različitih odnosnih rizika izloženosti ili pozicija, naložit će kreditnoj instituciji potrebne mjere.
(7) Potrebne mjere iz stavka 6. ovoga članka moraju biti u skladu s ciljevima primjene pristupa iz područja ovoga članka te stoga ne smiju:
a) dovoditi do standardizacije pristupa ili upotrebe preferiranih metoda
b) stvarati pogrešne poticaje ili
c) uzrokovati da sve kreditne institucije neosnovano poduzimaju iste aktivnosti.
(8) Referentni portfelj iz stavaka 1. do 3. ovoga članka i kreditna institucija iz stavka 2. ovoga članka su oni koje tehničkim standardom propisuje Europska komisija.
XV.4. ORGANIZACIJSKI USTROJ
Organizacijski ustroj
Članak 187.
(1) Kreditna institucija dužna je uspostaviti i nadzirati sustav upravljanja koji osigurava učinkovito i razborito upravljanje kreditnom institucijom, s dobro definiranim, preglednim i dosljednim linijama ovlasti i odgovornosti unutar kreditne institucije kojim se izbjegava sukob interesa, a uprava kreditne institucije odgovorna je za provođenje tog organizacijskog ustroja.
(2) Kreditna institucija dužna je sustav iz stavka 1. ovoga članka uspostaviti na način da:
− omogućuje učinkovitu komunikaciju i suradnju na svim organizacijskim razinama
− omogućuje primjeren tijek informacija
− ograničava i sprječava sukob interesa i
− uspostavlja jasan i dokumentiran proces donošenja odluka.
(3) Uprava i nadzorni odbor kreditne institucije odgovorni su u okviru svojih ovlasti za cjelokupno poslovanje kreditne institucije na način da:
− uprava kreditne institucije usvaja i nadzire provedbu strateških ciljeva, strategije rizika i internog upravljanja kreditne institucije, a
− nadzorni odbor kreditne institucije daje suglasnost na strateške ciljeve, strategije rizika i internog upravljanja kreditne institucije i nadzire njihovu provedbu.
(4) U svrhu uspostavljanja, provedbe i nadzora djelotvornog i pouzdanog sustava upravljanja uprava kreditne institucije dužna je:
1. osigurati integritet računovodstvenog sustava i sustava financijskog izvještavanja kao i financijske i operativne kontrole te usklađenost sa zakonom i relevantnim standardima
2. redovito preispitati i nadzirati ispravnost postupaka objave i priopćavanja informacija i
3. osigurati djelotvoran nadzor višeg rukovodstva.
(5) Nadzorni odbor kreditne institucije dužan je nadzirati postupanje uprave iz stavka 4. ovoga članka.
(6) Uprava i nadzorni odbor kreditne institucije dužni su periodično, a najmanje jedanput godišnje, preispitati učinkovitost sustava upravljanja kreditnom institucijom, uključujući primjerenost postupaka i djelotvornost internih kontrolnih funkcija, svoje zaključke dokumentirati te poduzeti odgovarajuće mjere za ispravljanje utvrđenih nedostataka.
(7) Kreditna institucija dužna je pravodobno utvrditi područja poslovanja u kojima postoji mogući sukob interesa te osigurati da se na odgovarajući način spriječi sukob interesa u bilo kojem obliku.
(8) Hrvatska narodna banka podzakonskim propisom detaljnije uređuje zahtjeve vezane uz organizacijski ustroj kreditne institucije.
Dužnosti i odgovornosti uprave
Članak 188.
(1) Uprava kreditne institucije dužna je osigurati da kreditna institucija posluje u skladu s:
– pravilima struke
– ovim Zakonom, propisima donesenim na temelju ovoga Zakona te, kada je primjenjivo, propisima Europske unije kojima se uređuje poslovanje kreditnih institucija i propisima Europske središnje banke donesenih na temelju Uredbe (EU) br. 1024/2013 i
– drugim propisima kojima se uređuje poslovanje kreditne institucije.
(2) Uprava kreditne institucije dužna je osobito:
– osigurati provođenje supervizorskih mjera koje je naložila Hrvatska narodna banka
– donijeti poslovnu politiku kreditne institucije.
(3) Članovi uprave kreditne institucije solidarno odgovaraju kreditnoj instituciji za štetu koja nastane kao posljedica činjenja, nečinjenja i propuštanja ispunjavanja svojih dužnosti, osim ako ne dokažu da su u ispunjavanju svojih dužnosti upravljanja kreditnom institucijom postupali s pažnjom dobroga i savjesnoga gospodarstvenika.
Obavještavanje nadzornog odbora
Članak 189.
(1) Uprava kreditne institucije dužna je bez odgode, u pisanom obliku, obavijestiti nadzorni odbor kreditne institucije o sljedećim događajima:
– ako je ugrožena likvidnost ili solventnost kreditne institucije
– ako nastupe okolnosti za prestanak važenja odobrenja za rad, razlozi za ukidanje odobrenja za rad ili razlozi za ukidanje odobrenja za pružanje pojedine financijske usluge
– ako se financijsko stanje kreditne institucije promijeni tako da neka od stopa kapitala padne ispod razine iz članka 92. stavka 1. Uredbe (EU) br. 575/2013 ili iz članka 105. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona
− o drugim okolnostima propisanim podzakonskim propisima koje je Hrvatska narodna banka donijela na temelju ovoga Zakona te
– svim nacrtima, zapisnicima i mjerama Hrvatske narodne banke i drugih nadzornih tijela koje su donesene u postupku supervizije kreditne institucije ili nadzora nad njom.
(2) Član uprave kreditne institucije dužan je bez odgode, u pisanom obliku, obavijestiti nadzorni odbor kreditne institucije o:
– svojem izboru ili opozivu u nadzorno tijelo druge pravne osobe i
– pravnim poslovima na temelju kojih je on sam ili netko od članova njegove uže obitelji neposredno ili posredno stekao dionice ili poslovne udjele u pravnoj osobi na temelju kojih je sam član uprave zajedno s članovima svoje uže obitelji stekao kvalificirani udio u toj drugoj pravnoj osobi ili na temelju kojih su njihovi udjeli pali ispod granice kvalificiranog udjela.
(3) Kreditna institucija dužna je osigurati da članovi nadzornog odbora imaju odgovarajući pristup informacijama potrebnim za izvršavanje svojih ovlasti, a osobito o profilu rizičnosti kreditne institucije te, ako je potrebno i primjereno, pristup funkciji upravljanja rizicima i savjetima vanjskih stručnjaka.
(4) Nadzorni odbor dužan je odrediti vrstu, količinu, oblik i učestalost informacija iz stavka 3. ovoga članka koje će primati od odgovarajućih funkcija, osoba i organizacijskih jedinica kreditne institucije.
Nadležnosti nadzornog odbora
Članak 190.
Osim nadležnosti koje nadzorni odbor ima prema zakonu kojim se uređuju trgovačka društva, nadzorni odbor kreditne institucije ima i sljedeće nadležnosti:
– daje suglasnost upravi na poslovnu politiku kreditne institucije
– daje suglasnost upravi na financijski plan kreditne institucije
– daje suglasnost upravi na strategije i postupke procjenjivanja adekvatnosti internoga kapitala kreditne institucije i
– daje suglasnost upravi na akt o unutarnjoj reviziji i na godišnji plan rada unutarnje revizije.
Dužnosti i odgovornosti članova nadzornog odbora kreditne institucije
Članak 191.
(1) Osim dužnosti i odgovornosti članova nadzornog odbora koje proizlaze iz zakona kojim se uređuju trgovačka društva, članovi nadzornog odbora dužni su:
1. zauzimati stavove o nalazima Hrvatske narodne banke i drugih nadzornih tijela u postupcima supervizije kreditne institucije ili nadzora nad njom, i to u roku od 30 dana od dana dostave dokumenata Hrvatske narodne banke nakon obavljene supervizije ili zapisnika drugih nadzornih tijela o obavljenom nadzoru
2. nadzirati primjerenost postupaka i djelotvornost unutarnje revizije
3. zauzimati stavove o polugodišnjim izvješćima unutarnje revizije
4. odmah obavijestiti Hrvatsku narodnu banku o:
a) imenovanju ili prestanku svoje funkcije u upravnim i nadzornim organima drugih pravnih osoba i
b) pravnim poslovima na temelju kojih je sam član nadzornog odbora ili netko od njegove uže obitelji neposredno ili posredno stekao dionice ili poslovne udjele u pravnoj osobi na temelju kojih je taj član nadzornog odbora zajedno s članovima svoje uže obitelji stekao kvalificirani udio u toj pravnoj osobi ili na temelju kojih su njihovi udjeli pali ispod granice kvalificiranog udjela
5. nadzirati provedbu poslovne politike kreditne institucije
6. donijeti i redovito preispitivati temeljna načela politike primitaka te su odgovorni za nadziranje provedbe te politike i
7. nadzirati i pratiti je li provedba politike i praksi primitaka u skladu s cjelokupnim okvirom korporativnog upravljanja, korporativnom kulturom, sklonošću preuzimanju rizika i povezanim procesom upravljanja.
(2) Članovi nadzornog odbora kreditne institucije solidarno odgovaraju kreditnoj instituciji za štetu koja nastane kao posljedica činjenja, nečinjenja ili propuštanja ispunjavanja njihovih dužnosti, osim ako ne dokažu da su u ispunjavanju svojih dužnosti obavljanja nadzora nad upravljanjem kreditnom institucijom postupali s pažnjom dobrog i savjesnog gospodarstvenika.
Odbori nadzornog odbora
Članak 192.
(1) Nadzorni odbor kreditne institucije koja nije mala i jednostavna kreditna institucija dužan je osnovati odbor za primitke, odbor za imenovanja i odbor za rizike.
(2) Nadzorni odbor kreditne institucije koja je mala i jednostavna kreditna institucija nije dužan osnovati odbor za primitke i odbor za imenovanja.
(3) U slučaju iz stavka 2. ovoga članka nadzorni odbor dužan je izvršavati zadatke iz članaka 193. i 195. ovoga Zakona.
(4) Nadzorni odbor male i jednostavne kreditne institucije dužan je osnovati odbor za rizike ili može odbor za rizike kombinirati s revizijskim odborom, s tim da članovi tog kombiniranog odbora moraju imati odgovarajuće znanje, vještine i stručnost koji se zahtijevaju za članove obaju odbora.
(5) Članovi odbora za rizike, odbora za imenovanje i odbora za primitke imenuju se iz redova članova nadzornog odbora kreditne institucije.
(6) Svaki od odbora nadzornog odbora mora imati najmanje tri člana, od kojih jedan mora biti imenovan za predsjednika odbora.
(7) Hrvatska narodna banka podzakonskim propisom detaljnije uređuje zadatke i način organizacije i rada pojedinog odbora iz ovoga članka, te način i opseg primjene zahtjeva za osnivanje odbora.
Odbor za imenovanja
Članak 193.
(1) Odbor za imenovanja dužan je:
– odrediti i predlagati članove uprave i članove nadzornog odbora, te ocijenivši ravnotežu između znanja, vještina, raznolikosti i iskustva upravljačkog tijela pripremiti opise dužnosti i potrebnih uvjeta za obnašanje dužnosti pojedinog člana uprave ili nadzornog odbora te procijeniti očekivanu posvećenosti ispunjavanju tih dužnosti
– odrediti ciljanu zastupljenost slabije zastupljenog spola u upravi i nadzornom odboru te predlagati strategiju povećavanja broja slabije zastupljenog spola
– redovito, a najmanje jednom godišnje, procijeniti strukturu, veličinu, sastav i djelovanje uprave i nadzornog odbora i, ako je potrebno, predložiti promjene
– redovito, a najmanje jednom godišnje, procijeniti znanje, sposobnosti i iskustvo pojedinih članova uprave i nadzornog odbora, te uprave i nadzornog odbora kao cjeline, te o procjeni izvijestiti ta tijela
– redovito preispitivati politike za izbor članova uprave i nadzornog odbora i imenovanje višeg rukovodstva i davati preporuke upravi i nadzornom odboru i, ako smatra potrebnim, predlagati njihove izmjene i
– kontinuirano, u mjeri u kojoj je to moguće, osigurati nepostojanje dominacije pojedinaca ili male grupe pojedinaca pri odlučivanju uprave i nadzornog odbora u svrhu zaštite interesa kreditne institucije u cjelini.
(2) Odbor za imenovanja može se koristiti bilo kojim resursima kreditne institucije koje smatra prikladnim, uključujući vanjsko savjetovanje, te je kreditna institucija za to dužna osigurati odgovarajuća financijska sredstva.
Odbor za rizike
Članak 194.
(1) Članovi odbora za rizike moraju imati odgovarajuće znanje, vještine i stručnost kako bi u potpunosti razumjeli i pratili strategiju rizika i sklonost preuzimanju rizika kreditne institucije.
(2) Odbor za rizike dužan je:
– savjetovati upravu i nadzorni odbor o cjelokupnoj trenutačnoj i budućoj sklonosti preuzimanja rizika i strategiji rizika te pomagati u nadziranju provedbe te strategije od strane višeg rukovodstva, pri tom ne dovodeći u pitanje odgovornost uprave i nadzornog odbora kreditne institucije u cjelokupnom upravljanju rizicima i nadziranju kreditne institucije
– preispitati jesu li se pri određivanju cijene imovine i obveza koja se nudi klijentima uzeli u obzir model poslovanja kreditne institucije i strategija rizika te ako ta cijena ne odražava rizik preuzet u odnosu na model poslovanja i strategiju rizika, predložiti upravi i nadzornom odboru kreditne institucije plan za otklanjanje nedostataka i
– neovisno o poslovima odbora za primitke, s ciljem uspostave i provođenja odgovarajućih politika primitaka preispitati jesu li pri određivanju poticaja predviđenih sustavom primitaka uzeti u obzir rizik, uključujući i ESG rizike, kapital, likvidnost te vjerojatnost i očekivano razdoblje ostvarivanja.
(3) Kreditna institucija dužna je osigurati da članovi odbora za rizike ili odbora za rizike i reviziju imaju odgovarajući pristup informacijama o profilu rizičnosti kreditne institucije te, ako je to potrebno i primjereno, pristup funkciji upravljanja rizicima i savjetima vanjskih stručnjaka.
(4) Odbor za rizike ili odbor za rizike i reviziju, određuje vrstu, količinu, oblik i učestalost informacija o riziku koje će primati od organizacijskih jedinica/osoba ili funkcija unutar kreditne institucije.
Odbor za primitke
Članak 195.
(1) Odbor za primitke mora se uspostaviti na način koji mu omogućuje donošenje stručne i neovisne prosudbe o politikama i praksama vezanim uz primitke te o utjecaju primitaka na upravljanje rizicima, kapitalom i likvidnošću.
(2) Odbor za primitke dužan je pripremati odluke uprave ili nadzornog odbora vezane uz primitke radnika, uključujući odluke koje imaju utjecaj na izloženost kreditne institucije rizicima te na upravljanje rizicima.
(3) Pri obavljanju svojih poslova odbor za primitke dužan je uzeti u obzir dugoročne interese dioničara, ulagatelja i ostalih zainteresiranih strana u kreditnoj instituciji te javni interes.
(4) Kreditna institucija dužna je osigurati da članovi odbora za primitke imaju odgovarajući pristup svim podacima i informacijama o izradi, donošenju, provedbi, preispitivanju i provjeri provođenje politike i prakse primitaka, pristup internim kontrolnim funkcijama, te ako je to potrebno funkciji upravljanja ljudskim resursima, funkciji pravnih poslova, funkciji strateškog planiranja i savjetima vanjskih stručnjaka.
(5) Odbor za primitke određuje vrstu, količinu, oblik i učestalost informacija o primicima koje će primati od organizacijskih jedinica/osoba ili funkcija unutar kreditne institucije.
XV.5. SUSTAV UNUTARNJIH KONTROLA
Sustav unutarnjih kontrola
Članak 196.
(1) Sustav unutarnjih kontrola jest skup procesa i postupaka uspostavljenih za adekvatnu kontrolu rizika, praćenje učinkovitosti i djelotvornosti poslovanja kreditne institucije, pouzdanosti njezinih financijskih i ostalih informacija te usklađenosti s propisima, internim aktima, standardima i kodeksima radi osiguranja stabilnosti poslovanja kreditne institucije.
(2) Kreditna institucija dužna je uspostaviti i provoditi djelotvoran sustav unutarnjih kontrola u svim područjima poslovanja koji obuhvaća najmanje:
– primjeren organizacijski ustroj
– organizacijsku kulturu
– uspostavu internih kontrolnih funkcija kreditne institucije
– adekvatne kontrolne aktivnosti i podjelu dužnosti
– prikladne unutarnje kontrole integrirane u poslovne procese i aktivnosti kreditne institucije i
– prikladne administrativne i računovodstvene postupke.
Interne kontrolne funkcije
Članak 197.
(1) Kreditna institucija dužna je razmjerno svojoj veličini te vrsti, opsegu i složenosti poslova u skladu sa svojim profilom rizičnosti uspostaviti stalne i djelotvorne interne kontrolne funkcije s odgovarajućim ovlastima, neovisne o poslovnim procesima i aktivnostima u kojima rizik nastaje, odnosno koje interne kontrolne funkcije prate i nadziru .
(2) Kreditna institucija dužna je uspostaviti tri interne kontrolne funkcije:
a) funkciju upravljanja rizicima
b) funkciju praćenja usklađenosti i
c) funkciju unutarnje revizije.
(3) Kreditna institucija dužna je osigurati da:
– interne kontrolne funkcije u okviru svojih područja nadležnosti provjeravaju provode li se ispravno politike, procesi i postupci koje je kreditna institucija utvrdila u cilju uspostavljanja i provođenja djelotvornog sustava unutarnjih kontrola
– se internim kontrolnim funkcijama osigurava da su svi značajni rizici kojima je kreditna institucija izložena ili bi mogla biti izložena, na odgovarajući način utvrđeni, izmjereni i da se o njima izvješćuje
– svaka interna kontrolna funkcija ima potpuni pregled čitavog raspona rizika kojima je kreditna institucija izložena.
(4) Uprava kreditne institucije dužna je, uz prethodnu suglasnost nadzornog odbora, donijeti interni akt za svaku internu kontrolnu funkciju.
(5) U cilju uspostave i provedbe primjerenog i djelotvornog sustava upravljanja rizicima kreditna institucija dužna je osigurati da:
– funkcija upravljanja rizicima aktivno sudjeluje u izradi strategije rizika kreditne institucije i u donošenju svih odluka o upravljanju značajnim rizicima te ima kontrolu nad provedbom strategije rizika
– funkcija unutarnje revizije provodi neovisnu reviziju provedbe strategije rizika kreditne institucije
– funkcija praćenja usklađenosti procjenjuje i smanjuje rizik usklađenosti i osigurava da se u strategiji rizika kreditne institucije uzima u obzir rizik usklađenosti i da se rizik usklađenosti na odgovarajući način uzme u obzir u svim odlukama o upravljanju značajnim rizicima.
(6) Kreditna institucija dužna je osigurati da interne kontrolne funkcije budu uspostavljene i obavljaju poslove u skladu s ovim Zakonom i podzakonskim propisom donesenim na temelju ovoga Zakona.
(7) Kreditna institucija dužna je internim kontrolnim funkcijama osigurati izravan pristup i mogućnost izravnog izvještavanja nadzornog odbora.
(8) Hrvatska narodna banka podzakonskim propisom detaljnije uređuje:
– obvezni sadržaj internih akata za svaku internu kontrolnu funkciju
– uvjete koje moraju ispunjavati osobe koje obavljaju poslove internih kontrolnih funkcija
– sadržaj i dinamiku izvješća internih kontrolnih funkcija, osobe kojima se izvješća dostavljaju te opseg i način obavljanja poslova svake funkcije iz stavka 2. ovoga članka te
– način na koji uprava i nadzorni odbor kreditne institucije preispituje primjerenost i djelotvornost internih kontrolnih funkcija u skladu s člankom 187. stavkom 6. ovoga Zakona, te rokove u kojima se provodi to preispitivanje.
Organizacijski ustroj internih kontrolnih funkcija
Članak 198.
(1) Kreditna institucija dužna je osigurati da pojedina interna kontrolna funkcija nije organizirana u sklopu druge interne kontrolne funkcije.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, mala i jednostavna kreditna institucija može obavljanje poslova funkcije praćenja usklađenosti organizirati unutar funkcije upravljanja rizicima ili neke funkcije podrške, s time da se poslovi te funkcije ne mogu organizirati unutar funkcije unutarnje revizije.
(3) Kreditna institucija dužna je organizirati funkciju unutarnje revizije kao poseban organizacijski dio, funkcionalno i organizacijski neovisnu o aktivnostima koje revidira i o drugim organizacijskim dijelovima kreditne institucije.
(4) Kreditna institucija dužna je uspostaviti interne kontrolne funkcije na način da se izbjegne sukob interesa.
(5) Kreditna institucija ne smije u cijelosti eksternalizirati kontrolne funkcije.
(6) Kreditna institucija može obavljanje dijela poslova internih kontrolnih funkcija povjeriti pružatelju usluga u skladu s ovom glavom i propisima donesenima na temelju ovoga Zakona.
Osobe koje obavljaju poslove internih kontrolnih funkcija
Članak 199.
(1) Kreditna institucija dužna je, razmjerno svojoj veličini, vrsti, opsegu i složenosti poslova, za obavljanje poslova svake interne kontrolne funkcije osigurati dostatan broj osoba s odgovarajućim ovlastima, statusom, stručnim znanjem i iskustvom.
(2) Kreditna institucija dužna je imenovati voditelja svake interne kontrolne funkcije kao neovisnog člana višeg rukovodstva s posebnom nadležnošću za funkciju upravljanja rizicima, praćenja usklađenosti i unutarnje revizije, odnosno u slučaju iz članka 198. stavka 2. ovoga Zakona za tu objedinjenu funkciju.
(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka mala i jednostavna kreditna institucija nije dužna imenovati voditelja funkcije upravljanja rizicima ili funkcije praćenja usklađenosti, te za obavljanje poslova tih internih kontrolnih funkcija može odrediti drugu osobu na višem položaju pod uvjetom da ne postoji sukob interesa i dodatno, da taj voditelj funkcije upravljanja rizicima ili funkcije praćenja usklađenosti:
a) posjeduje znanje i stručnost koji su potrebni za različita područja o kojima je riječ i
b) raspolaže potrebnim vremenom za pravilno obavljanje tih internih kontrolnih funkcija.
(4) Interne kontrolne funkcije moraju biti neovisne u odnosu na članove uprave i članove višeg rukovodstva te moraju imati osiguranu mogućnost postavljanja pitanja i upozoravanja nadzornog odbora prema potrebi ili u slučaju specifičnih kretanja u području rizika koja utječu ili mogu utjecati na kreditnu instituciju, ne dovodeći u pitanje odgovornosti uprave i nadzornog odbora iz ovoga Zakona i Uredbe (EU) br. 575/2013.
(5) Radnici koji obavljaju poslove internih kontrolnih funkcija moraju biti neovisni u odnosu na poslovne jedinice koje nadziru.
(6) Uprava kreditne institucije ne može imenovati ni razriješiti voditelja pojedine interne kontrolne funkcije bez suglasnosti nadzornog odbora kreditne institucije.
(7) Kreditna institucija dužna je bez odgode, a najkasnije u roku od tri radna dana, obavijestiti Hrvatsku narodnu banku o imenovanju voditelja svake interne kontrolne funkcije te o razlozima za zamjenu tih osoba.
(8) Organi i tijela kreditne institucije koje voditelj pojedine interne kontrolne funkcije izravno izvještava dužni su osigurati da ta osoba najmanje jednom godišnje sudjeluje na sjednicama tih organa i tijela kada se raspravlja o izvještaju te osobe.
(9) Ako voditelj pojedine interne kontrolne funkcije tijekom obavljanja svojih poslova utvrdi nezakonitost u poslovanju ili kršenje pravila o upravljanju rizicima, odnosno kretanje (razvoj) rizika zbog čega je ugrožena likvidnost, solventnost ili sigurnost poslovanja kreditne institucije, dužan je o tome odmah obavijestiti upravu i nadzorni odbor kreditne institucije te Hrvatsku narodnu banku.
(10) Kreditna institucija dužna je osigurati redovito stručno obrazovanje i osposobljavanje osoba koje obavljaju poslove internih kontrolnih funkcija.
XV.6. POLITIKE PRIMITAKA
Politike primitaka
Članak 200.
(1) Kreditna institucija dužna je uspostaviti i primjenjivati politike primitaka razmjerno svojoj veličini, unutarnjoj organizaciji te vrsti, opsegu i složenosti poslova koje obavlja.
(2) Odredbe o odgodi varijabilnih primitaka, dodjeli varijabilnih primitaka u instrumentima te zadržavanju i isplati diskrecijskih mirovinskih pogodnosti u obliku instrumenta iz podzakonskog propisa donesenog na temelju stavka 4. ovoga članka ne primjenjuju se na:
– kreditnu instituciju koja nije velika kreditna institucija
– male primitke radnika kreditne institucije.
(3) Kreditna institucija koja ugovori isplatu varijabilnih primitaka protivno odredbama ovoga Zakona ili odredbama podzakonskog propisa donesenog na temelju stavka 4. ovoga članka ne smije isplaćivati tako ugovorene varijabilne primitke te su tako ugovorene odredbe ništetne.
(4) Hrvatska narodna banka podzakonskim propisom detaljnije uređuje pravila, postupke i kriterije u vezi s politikama primitaka, a osobito:
– definiciju i vrste primitaka radnika
– zahtjeve vezane uz primitke radnika te način i opseg primjene tih zahtjeva i
– način i rokove izvješćivanja Hrvatske narodne banke o primicima.
Odnos između varijabilnoga i fiksnog dijela ukupnih primitaka
Članak 201.
(1) Kreditna institucija dužna je odnos između varijabilnoga i fiksnog dijela ukupnih primitaka pojedinog radnika odrediti tako da iznos varijabilnog dijela ne prelazi iznos fiksnog dijela ukupnih primitaka.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, kreditna institucija može odrediti iznos varijabilnog dijela ukupnih primitaka do visine dvostrukog iznosa fiksnog dijela ukupnih primitaka pojedinog radnika ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
1. glavna skupština kreditne institucije donijela je, na temelju obrazloženog prijedloga uprave, odluku kojom utvrđuje: iznos varijabilnih primitaka, broj radnika na koje se ta odluka odnosi i njihove funkcije te očekivani utjecaj koji će ta odluka imati na održavanje adekvatne razine kapitala
2. pod uvjetom da su na glavnoj skupštini zastupljeni dioničari koji posjeduju najmanje 50% dionica, a odluka iz točke 1. ovoga stavka donesena je glasovima dioničara koji predstavljaju najmanje 66 % dionica kreditne institucije dioničara koji su zastupljeni na glavnoj skupštini ili, ako to nije slučaj, odlučuju većinom od najmanje tri četvrtine dionica dioničara zastupljenih na glavnoj skupštini pri donošenju odluke
3. radnici za koje se traži viši odnos varijabilnih i fiksnih primitaka nisu sudjelovali u glasovanju o odluci iz točke 1. ovoga stavka
4. kreditna institucija prethodno je obavijestila sve dioničare o tome da će se na glavnoj skupštini odlučivati o višem odnosu varijabilnih i fiksnih primitaka
5. kreditna institucija je najkasnije 30 dana prije održavanja glavne skupštine obavijestila Hrvatsku narodnu banku o tome da će se glavnoj skupštini predložiti donošenje odluke o višem odnosu varijabilnih i fiksnih primitaka, pri čemu je:
a) naznačila traženi odnos varijabilnih i fiksnih primitaka
b) obrazložila takav odnos i
c) dokazala da traženi odnos neće negativno utjecati na ispunjavanje obveza kreditne institucije propisanih Uredbom (EU) br. 575/2013, ovim Zakonom i podzakonskim propisima donesenima na temelju ovoga Zakona, a posebno na održavanje adekvatnosti regulatornoga kapitala.
(3) Kreditna institucija dužna je u roku od pet radnih dana od dana održane glavne skupštine obavijestiti Hrvatsku narodnu banku o donesenoj odluci glavne skupštine o:
– odobrenom višem odnosu varijabilnih i fiksnih primitaka, uključujući naznaku višeg odnosa i
– odobrenim različitim višim odnosima varijabilnih i fiksnih primitaka, ako primjenjuje različite više odnose za različite poslovne jedinice, interne kontrolne i ostale funkcije te različite kategorije identificiranih radnika, uključujući naznaku različitih viših odnosa.
(4) Kreditna institucija dužna je u roku iz stavka 3. ovoga članka dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci sljedeće informacije:
– broj radnika na kraju posljednje poslovne godine
– broj identificiranih radnika (rezultat posljednjeg utvrđivanja)
– ukupnu bilancu na kraju posljednje poslovne godine
– odluku glavne skupštine kreditne institucije
– odnos koji je odredila i
– ako su odobreni različiti odnosi unutar kreditne institucije, poslovna područja i odobrene postotke te maksimalno odobreni odnos.
(5) Ako glavna skupština kreditne institucije donese odluku o smanjenju prethodno utvrđenoga višega maksimalnog odnosa između varijabilnog i fiksnog dijela ukupnih primitaka, takva se odluka donosi većinom glasova nazočnih na glavnoj skupštini a kreditna institucija dužna je u roku od pet radnih dana od dana održane glavne skupštine o tome obavijestiti Hrvatsku narodnu banku.
Ograničenja u odnosu na vrstu i oblike instrumenata u kojima varijabilni primici mogu biti dodijeljeni
Članak 202.
Kreditna institucija može upotrijebiti instrumente za dodjelu varijabilnih primitaka u obliku redovnih dionica kreditne institucije koja je izravno ili neizravno nadređena kreditnoj instituciji ili u obliku instrumenata povezanih s redovnim dionicama kreditne institucije koja je izravno ili neizravno nadređena kreditnoj instituciji, samo ako upravljanje kapitalom na razini grupe kreditnih institucija u kojoj je kreditna institucija članica onemogućuje ili znatno otežava upotrebu instrumenata koje je izdala sama kreditna institucija.
Referentni trendovi vezani uz primitke radnika
Članak 203.
(1) Hrvatska narodna banka prikuplja podatke u skladu s člankom 450. stavkom 1. točkama g), h), i) i k) Uredbe (EU) br. 575/2013 i podatke o razlikama u primicima između rodova.
(2) Hrvatska narodna banka podatke iz stavka 1. ovoga članka koristi pri utvrđivanju referentnih trendova i praksi kreditnih institucija vezanih uz primitke radnika.
(3) Hrvatska narodna banka obavještava Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo o podacima koje prikuplja u skladu s ovim člankom.
Referentni trendovi vezani uz raznolikost
Članak 204.
(1) Hrvatska narodna banka prikuplja podatke u skladu s člankom 435. stavkom 2. točkom c) Uredbe (EU) br. 575/2013 i koristi se njima pri utvrđivanju referentnih trendova i praksi kreditnih institucija vezanih uz raznolikost uprave i nadzornog odbora.
(2) Hrvatska narodna banka obavještava Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo o podacima koje prikuplja u skladu s ovim člankom.
XV.7. OSOBE U POSEBNOM ODNOSU S KREDITNOM INSTITUCIJOM
Osobe u posebnom odnosu s kreditnom institucijom
Članak 205.
(1) Osobe u posebnom odnosu s kreditnom institucijom prema kojima bi nastala ili bi se povećala izloženost kreditne institucije su:
1. dioničar kreditne institucije koji ima 5% ili više dionica kreditne institucije s pravom glasa u glavnoj skupštini kreditne institucije
2. član uprave, član nadzornog odbora i prokurist kreditne institucije
3. voditelj interne kontrolne funkcije, osoba odgovorna za poslovanje s pravnim osobama, osoba odgovorna za poslovanje sa stanovništvom, osoba odgovorna za poslovanje riznice i ovlaštena osoba za sprječavanje pranja novca i financiranje terorizma u skladu s propisom kojim se uređuje pranje novca i financiranje terorizma
4. pravna osoba u kojoj kreditna institucija ima sudjelujući udio
5. pravna osoba u kojoj član uprave, član nadzornog odbora ili prokurist kreditne institucije ima kvalificirani udio ili u kojoj te osobe mogu imati značajan utjecaj
6. pravna osoba u kojoj su član uprave, član nadzornog odbora ili prokurist kreditne institucije član višeg rukovodstva ili član uprave, nadzornog odbora, upravnog odbora ili izvršni direktor
7. pravna osoba čiji je član uprave, nadzornog odbora, upravnog odbora ili izvršni direktor ili prokurist istodobno i član uprave ili član nadzornog odbora ili prokurist kreditne institucije
8. pravna osoba čiji član uprave ima 10% ili više dionica kreditne institucije s pravom glasa u glavnoj skupštini kreditne institucije
9. član uprave, član nadzornog odbora i prokurist društva koje je, izravno ili neizravno, matično društvo kreditne institucije ili koje je društvo kći kreditne institucije
10. treća osoba koja djeluje za račun osobe iz točaka 1. do 9. ovoga stavka u vezi s poslovima kojima bi nastala ili bi se povećala izloženost kreditne institucije.
(2) Pod jednom osobom u posebnom odnosu s kreditnom institucijom iz stavka 1. točaka 1. do 9. ovoga članka smatra se također:
1. osoba povezana s osobom iz stavka 1. točaka 1. do 9. ovoga članka, a na način iz članka 3. točke 27. ovoga Zakona i
2. član uže obitelji fizičke osobe iz stavka 1. točaka 1. do 9. ovoga članka i pravna osoba u kojoj taj član uže obitelji ima kvalificirani udio ili u kojoj može imati značajan utjecaj ili u kojoj je na poziciji višeg rukovodstva ili je član upravljačkog tijela.
(3) U osobe u posebnom odnosu u smislu stavka 1. točke 1. ovoga članka uključuju se i fondovi imatelji dionica kreditne institucije.
Odlučivanje o poslovanju s osobama u posebnom odnosu s kreditnom institucijom
Članak 206.
(1) Kreditna institucija može s osobom iz članka 205. ovoga Zakona sklopiti pravni posao samo ako je taj posao ugovoren pod uvjetima koji nisu povoljniji od uobičajenih uvjeta kreditne institucije.
(2) Svaki pojedinačni pravni posao koji kreditna institucija sklapa s osobom iz članka 205. ovoga Zakona kojom će nastati ili će se povećati ukupna izloženost kreditne institucije koja prelazi 50.000,00 eura može se sklopiti samo uz jednoglasnu odluku svih članova uprave i prethodnu suglasnost nadzornog odbora koja je donesena jednoglasnom odlukom svih članova nadzornog odbora.
(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka član uprave ili nadzornog odbora ne može glasovati o odobravanju izloženosti ako bi ona nastala prema njemu ili s njim povezanim osobama.
(4) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, ako je vrsta poslovanja i nastanka određenih izloženosti takva da je riječ o transakciji koja nastaje na dnevnoj osnovi odnosno ako je riječ o izloženosti za koju bi pojedinačno prethodno ishođenje jednoglasne odluke svih članova uprave i prethodne suglasnosti nadzornog odbora značilo značajan zastoj u uobičajenom procesu rada kreditne institucije, uprava može jednoglasnom odlukom svih članova uprave i uz prethodnu suglasnost nadzornog odbora za više pravnih poslova dati okvirnu suglasnost koja ispunjava sljedeće uvjete:
– odnosi se na točno određenu osobu u posebnom odnosu s kreditnom institucijom iz članka 205. ovoga Zakona, a ne na sve takve osobe općenito i
– daje se na razdoblje od najviše šest mjeseci od donošenja okvirne suglasnosti, pri čemu član uprave ili nadzornog odbora ne može glasovati o odobravanju izloženosti ako bi ona nastala prema njemu ili s njim povezanim osobama.
(5) Izloženost za potrebe ovoga poglavlja predstavlja izloženost na način kako je definirana člankom 389. Uredbe (EU) br. 575/2013.
XV.8. VELIKE IZLOŽENOSTI
Definicija izloženosti
Članak 207.
Izloženost u smislu ovoga poglavlja je izloženost na način kako je definirana člankom 389. Uredbe (EU) br. 575/2013.
Ograničenje unutargrupnih velikih izloženosti
Članak 208.
(1) U prijelaznom razdoblju određenom u članku 493. stavku 3. Uredbe br. (EU) 575/2013 na izloženost kreditne institucije iz članka 493. stavka 3. točke c) Uredbe br. (EU) 575/2013, uključujući sudjelujući udjel ili druge vrste ulaganja, kreditne institucije prema njezinu matičnom društvu, ostalim društvima kćerima tog matičnog društva ili vlastitim društvima kćerima, pod uvjetom da su ta društva obuhvaćena supervizijom na konsolidiranoj osnovi kojoj podliježe i sama kreditna institucija, u skladu s glavom XI. 9. ovoga Zakona, Uredbom br. (EU) 575/2013, propisima kojima se uređuje poslovanje financijskih konglomerata ili s istovjetnim propisima koji su na snazi u trećoj zemlji primjenjuje se ograničenje iz članka 395. stavka 1. Uredbe (EU) br. 575/2013.
(2) Za potrebe izračuna iznosa izloženosti iz stavka 1. ovoga članka kreditna institucija primjenjuje tehnike smanjenja kreditnog rizika u skladu s člancima od 399. do 403. Uredbe br. (EU) 575/2013.
Velike izloženosti koje proizlaze iz kredita osiguranih nekretninama
Članak 209.
Kreditna institucija, sukladno članku 402. stavcima 1. i 2. Uredbe (EU) br. 575/2013, ne može pri izračunu vrijednosti izloženosti za potrebe članka 395. Uredbe (EU) br. 575/2013 umanjiti vrijednost izloženosti ili dijela izloženosti koja je, u skladu s člankom 125. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 575/2013, osigurana stambenim nekretninama ili je, u skladu s člankom 126. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 575/2013, osigurana poslovnim nekretninama za založeni iznos tržišne vrijednosti ili hipotekarne vrijednosti dotične nekretnine .
Prethodna suglasnost nadzornog odbora
Članak 210.
(1) Za sklapanje pojedinačnog pravnog posla na temelju kojeg bi ukupna izloženost kreditne institucije mogla rezultirati velikom izloženošću kreditne institucije prema jednoj osobi ili grupi povezanih osoba potrebna je prethodna suglasnost nadzornog odbora kreditne institucije.
(2) Prethodna suglasnost nadzornog odbora potrebna je i za sklapanje pravnog posla zbog kojeg bi se velika izloženost kreditne institucije prema jednoj osobi ili grupi povezanih osoba povećala tako da postane jednaka ili da prijeđe 15%, odnosno 20% i svakih daljnjih 5% osnovnog kapitala kreditne institucije.
(3) Matična kreditna institucija u RH i matična kreditna institucija u EU sa sjedištem u RH dužna je osigurati da za sklapanje pojedinačnog pravnog posla na temelju kojeg bi ukupna izloženost grupe kreditnih institucija u RH mogla rezultirati velikom izloženošću grupe kreditnih institucija u RH prema jednoj osobi ili grupi povezanih osoba članica grupe kreditnih institucija u RH mora dobiti prethodnu suglasnost njenog nadzornog odbora.
(4) Obveza iz stavka 3. ovoga članka odnosi se i na sklapanje pravnog posla zbog kojeg bi se velika izloženost grupe kreditnih institucija u RH prema jednoj osobi ili grupi povezanih osoba povećala tako da postane jednaka ili da prijeđe 15% odnosno 20% i svakih daljnjih 5% osnovnog kapitala grupe kreditnih institucija u RH.
XV.9. ULAGANJE U MATERIJALNU IMOVINU
Ulaganje u materijalnu imovinu
Članak 211.
(1) Ukupna ulaganja kreditne institucije u materijalnu imovinu ne smiju prelaziti 40% priznatog kapitala kreditne institucije.
(2) Ulaganjima iz stavka 1. ovoga članka ne smatraju se ulaganja koja je kreditna institucija stekla, u prve dvije godine:
– nakon stjecanja u zamjenu za svoje tražbine u postupku financijskog restrukturiranja
– u postupku prijenosa prava vlasništva nad nekretninom koja je instrument osiguranja stambenoga potrošačkog kredita na kreditnu instituciju, a koji se provodi u skladu sa zakonom kojim se uređuje stambeno potrošačko kreditiranje
– u stečajnom i ovršnom postupku te
– primjenom instrumenata osiguranja tražbina u skladu sa zakonom kojim se uređuje ovrha.
XVI. IZVJEŠTAVANJE HRVATSKE NARODNE BANKE
Izvještavanje
Članak 212.
(1) Kreditna institucija dužna je bez odgode izvijestiti Hrvatsku narodnu banku:
– o svim činjenicama koje se upisuju u sudski registar, i to o svakoj podnesenoj prijavi za upis podataka u sudski registar te o svakom izvršenom upisu promjene podataka u sudskom registru
– o sazivanju i datumu održavanja glavne skupštine s prijedlozima dnevnog reda i odluka
– o održanoj glavnoj skupštini i svim odlukama donesenima na toj skupštini
– o svakoj planiranoj promjeni u temeljnom kapitalu kreditne institucije od 10% ili više
– o prestanku pružanja bankovne i/ili bilo koje financijske usluge
– ako je ugrožena likvidnost ili solventnost kreditne institucije
– ako nastupe okolnosti za prestanak važenja odobrenja za rad, razlozi za ukidanje odobrenja za rad ili razlozi za ukidanje odobrenja za pružanje pojedine financijske usluge
– ako regulatorni kapital kreditne institucije padne ispod visine propisane u članku 92. Uredbe (EU) br. 575/2013, odnosno ispod visine koju je Hrvatska narodna banka naložila u skladu s člancima 105., 107.,140. i 142. ovoga Zakona i
– saznanju da je fizička ili pravna osoba stekla kvalificirani udio odnosno da je kvalificirani imatelj prodao ili na drugi način otuđio svoje dionice tako da se zbog toga njegov udio povećao iznad odnosno smanjio ispod visine za koju je dobio prethodnu suglasnost.
(2) Osim o činjenicama iz stavka 1. ovoga članka, kreditna institucija dužna je izvješćivati Hrvatsku narodnu banku o:
– dioničarima kreditne institucije i s njima povezanim osobama koje imaju 3% i više dionica s pravom glasa u glavnoj skupštini kreditne institucije
– kupoprodajama plasmana i
– uskim povezanostima kreditne institucije i drugih fizičkih i pravnih osoba.
(3) Hrvatska narodna banka podzakonskim propisom detaljnije uređuje sadržaj izvješća iz stavka 2. podstavka 1. ovoga članka te rokove i način izvještavanja.
Izvješćivanje o dioničarima
Članak 213.
Kreditna institucija čije su dionice uvrštene za trgovanje na uređenom tržištu dužna je najmanje jednom godišnje obavijestiti Hrvatsku narodnu banku o dioničarima koji su imatelji kvalificiranog udjela te o veličini tih udjela.
Izvještavanje na zahtjev Hrvatske narodne banke
Članak 214.
Kreditna institucija dužna je na zahtjev Hrvatske narodne banke dostaviti izvješća, informacije i dokumentaciju o svim pitanjima važnima za provođenje supervizije odnosno nadzora ili za izvršavanje ostalih zadataka iz nadležnosti Hrvatske narodne banke .
Dostavljanje podataka Hrvatskoj narodnoj banci i njihovo objavljivanje
Članak 215.
(1) Kreditna institucija dužna je u roku iz članka 218. stavka 1. ovoga Zakona dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci podatke koji se odnose na proteklu poslovnu godinu za svaku državu članicu i treću zemlju, i to o:
– nazivu države članice i treće zemlje u kojoj pruža usluge, bankovne i financijske usluge koje pruža, prirodi njezinih aktivnosti i geografskom položaju tih usluga
– iznosu ukupnih prihoda
– broju radnika na osnovi ekvivalenta punom radnom vremenu
– iznosu dobiti ili gubitka prije oporezivanja
– iznosu poreza na dobit i
– iznosu primljenih javnih subvencija.
(2) Podaci iz stavka 1. ovoga članka moraju biti revidirani i objavljeni kao prilog godišnjim financijskim izvještajima i, kada je primjenjivo, godišnjim konsolidiranim financijskim izvještajima.
(3) Kreditna institucija dužna je, kada je primjenjivo, pri objavi podataka iz stavka 1. ovoga članka razgraničiti podatke po pojedinim državama članicama te trećim zemljama u kojima kreditna institucija pruža usluge.
XVII. RAČUNOVODSTVO I REVIZIJA
Vođenje poslovnih knjiga i sastavljanje godišnjih izvještaja
Članak 216.
(1) Kreditna institucija dužna je voditi poslovne knjige, ostalu poslovnu dokumentaciju i evidencije, vrednovati imovinu i obveze te sastavljati i objavljivati godišnji izvještaj u skladu s važećim propisima i standardima struke .
(2) Kreditna institucija dužna je poslovne knjige i ostalu poslovnu dokumentaciju i evidencije voditi na način koji omogućuje, u bilo koje vrijeme, provjeru posluje li kreditna institucija u skladu s važećim propisima i standardima struke.
(3) Ako revizorsko društvo izda revizorsko mišljenje s rezervom, negativno mišljenje ili se suzdrži od izražavanja mišljenja kreditna institucija je dužna ponovo izraditi godišnje financijske izvještaje odnosno godišnje konsolidirane financijske izvještaje i osigurati obavljanje zakonske revizije tih izvještaja u roku od tri mjeseca od kada je zaprimila revizorski izvještaj.
(4) Kreditna institucija je dužna novi revizorski izvještaj, uključujući i relevantne godišnje financijske izvještaje objaviti i dostaviti na način propisan za objavu i dostavu revizorskog mišljenja u roku od 15 dana od dana zaprimanja novog revizorskog mišljenja.
Propisi o izvještajima
Članak 217.
(1) Kreditna institucija, podružnica kreditne institucije iz druge države članice i podružnica kreditne institucije iz treće zemlje dužne su dostavljati Hrvatskoj narodnoj banci financijska i druga izvješća u obliku, opsegu i sadržaju propisanom podzakonskim propisom donesenim na temelju ovoga članka.
(2) Hrvatska narodna banka podzakonskim propisom uređuje oblik i sadržaj financijskih i drugih izvještaja kreditne institucije, podružnice kreditne institucije iz druge države članice, te podružnice iz treće zemlje za potrebe Hrvatske narodne banke te način i rokove dostavljanja tih izvještaja Hrvatskoj narodnoj banci.
Dostavljanje izvještaja Hrvatskoj narodnoj banci i njihovo objavljivanje
Članak 218.
(1) Kreditna institucija dužna je Hrvatskoj narodnoj banci u roku od 15 dana od dana primitka a najkasnije u roku od tri mjeseca od isteka poslovne godine na koju se odnose godišnji financijski izvještaji u strojnom čitljivom obliku i otvorenom formatu dostaviti sljedeće izvještaje:
– godišnji izvještaj i konsolidirani godišnji izvještaj u skladu s propisima kojima se uređuje računovodstvo poduzetnika i
– izvještaj o reviziji za potrebe Hrvatske narodne banke iz članka 224. ovoga Zakona.
(2) Poslovna godina u smislu stavka 1. ovoga članka je poslovna godina na način kako je to uređeno propisima kojima se uređuje računovodstvo poduzetnika.
(3) Kreditna institucija dužna je svoj godišnji izvještaj objaviti u strojno čitljivom obliku i otvorenom formatu na svojim internetskim stranicama i učiniti dostupnim najkasnije u roku od četiri mjeseca od isteka poslovne godine na koju se on odnosi.
(4) Kreditna institucija dužna je u svojem godišnjem izvještaju objaviti, u okviru glavnih pokazatelja, svoj povrat na imovinu, izračunat kao neto-dobit podijeljena s ukupnom imovinom.
(5) Matično društvo dužno je objaviti konsolidirani godišnji izvještaj za grupu određenu prema propisima kojima se uređuje računovodstvo poduzetnika na način i u roku iz stavka 3. ovoga članka.
(6) Podružnica kreditne institucije iz druge države članice odnosno podružnica iz treće zemlje dužna je najkasnije u roku od 45 dana od dana isteka roka za objavu tih izvještaja u državi sjedišta osnivača podružnice na svojim internetskim stranicama objaviti na hrvatskom jeziku revidirane godišnje financijske izvještaje i revidirane godišnje konsolidirane financijske izvještaje svojeg osnivača te godišnji izvještaj svojeg osnivača, uključujući revizorski izvještaj.
(7) Izvještaji iz stavka 6. ovoga članka sastavljaju se i podliježu obvezi revizije u skladu s propisima države sjedišta osnivača podružnice.
Imenovanje revizorskog društva
Članak 219.
(1) Odluku o imenovanju revizorskog društva uprava kreditne institucije dužna je dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci u roku od osam dana od dana donošenja odluke.
(2) Kreditna institucija dužna je za pružanje zakonske revizije i revizije za potrebe Hrvatske narodne banke sklopiti ugovor samo s revizorskim društvom koje ispunjava uvjet iz članka 220. ovoga Zakona.
(3) Revizorsko društvo dužno je za svaku kreditnu instituciju koja mu je povjerila obavljanje zakonske revizije godišnjih financijskih izvještaja i/ili godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja (u daljnjem tekstu: zakonska revizija) do 30. lipnja tekuće godine dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci plan obavljanja zakonske revizije za tu poslovnu godinu, iz kojeg se vide područja poslovanja koja će biti predmet zakonske revizije, opis sadržaja planirane zakonske revizije po pojedinim područjima i predviđeno trajanje zakonske revizije, kvantitativna razina značajnosti koja se primjenjuje za provođenje zakonske revizije s obrazloženjem kvalitativnih čimbenika koji su razmatrani prilikom određivanja razine značajnosti.
Ograničenje obavljanja zakonske revizije i revizije za potrebe Hrvatske narodne banke
Članak 220.
(1) Kreditna institucija dužna je osigurati da isto revizorsko društvo obavlja zakonsku reviziju određene kreditne institucije najviše sedam uzastopnih godina.
(2) Revizorsko društvo koje je obavljalo zakonsku reviziju određene kreditne institucije sedam uzastopnih godina ne smije sljedeće četiri godine obavljati zakonsku reviziju te kreditne institucije.
(3) Zakonsku reviziju kreditne institucije može obavljati samo revizorsko društvo u kojem tu reviziju obavljaju najmanje dva ovlaštena revizora koji su radnici revizorskog društva.
(4) Zakonsku reviziju kreditne institucije i reviziju za potrebe Hrvatske narodne banke mora obavljati isto revizorsko društvo.
(5) Iznimno od stavka 4. ovoga članka, u slučaju iz članka 224. stavka 4. točke 2. ovoga Zakona zakonsku reviziju kreditne institucije i reviziju za potrebe Hrvatske narodne banke mogu obavljati različita revizorska društva.
Zaštita neovisnosti ovlaštenog revizora
Članak 221.
(1) U slučaju raskida ugovora o obavljanju zakonske revizije kreditna institucija i revizorsko društvo dužni su, u primjerenom roku, Hrvatskoj narodnoj banci pisano obrazložiti razloge za sporazumni raskid ugovora odnosno ako je ugovor raskinula jedna ugovorna strana obrazložiti razloge raskida, a druga ugovorna strana očitovati se o razlozima za raskid ugovora koje navodi druga ugovorna strana.
(2) Revizorsko društvo koje obavlja zakonsku reviziju kreditne institucije ne smije pružati, izravno ili neizravno, kreditnoj instituciji koja je predmet revizije, njezinu matičnom društvu ili njezinim društvima koja su pod njezinom kontrolom u državama članicama ili trećim državama bilo koje zabranjene nerevizorske usluge iz članka 5. stavka 1. Uredbe (EU) br. 537/2014 tijekom:
– razdoblja između početka razdoblja koje je predmet zakonske revizije i izdavanja revizorskog izvještaja i
– poslovne godine koja prethodi razdoblju iz podstavka 1. ovoga stavka u vezi s uslugama navedenim u članku 5. stavku 1. podstavku 2. točki (e) Uredbe (EU) br. 537/2014.
Obveze revizorskog društva
Članak 222.
(1) Revizorsko društvo dužno je pisano i bez odgode obavijestiti Hrvatsku narodnu banku o:
– utvrđenim nezakonitostima ili činjenicama i okolnostima koje mogu na bilo koji način ugroziti daljnje poslovanje kreditne institucije
– okolnostima koje su razlog za ukidanje odobrenja za rad iz članka 18. stavka 1. ovoga Zakona
– materijalno značajnoj razlici u procjeni rizika prisutnih u poslovanju kreditne institucije i vrednovanju bilančnih i izvanbilančnih stavki i stavki računa dobiti i gubitka
– težem kršenju internih akata
– znatnijoj slabosti u ustroju sustava unutarnjih kontrola ili propustima u primjeni sustava unutarnjih kontrola i
– činjenicama koje bi mogle dovesti do mišljenja s rezervom, negativnog mišljenja ili suzdržavanja od izražavanja mišljenja na godišnje financijske izvještaje.
(2) Revizorsko društvo dužno je odmah po saznanju pisano obavijestiti Hrvatsku narodnu banku o svakoj činjenici iz stavka 1. ovoga članka za koju sazna u postupku obavljanja zakonske revizije godišnjih financijskih izvještaja društva koje kontrolira kreditna institucija.
(3) Dostava podataka Hrvatskoj narodnoj banci iz stavaka 1. i 2. ovoga članka ne znači kršenje obveze čuvanja revizorske tajne koja proizlazi iz zakona kojim se uređuje revizija ili iz ugovora.
(4) Ako revizorsko društvo obavijesti Hrvatsku narodnu banku o činjenicama i okolnostima iz stavka 1. ovoga članka, a u skladu sa stavkom 2. ovoga članka, dužno je istodobno o tome obavijestiti i upravu kreditne institucije, osim ako ocijeni da postoje opravdani razlozi koji priječe takvo obavještavanje.
(5) Ako revizorsko društvo ne obavijesti Hrvatsku narodnu banku o činjenicama iz stavka 1. ovoga članka, Hrvatska narodna banka može kreditnoj instituciji naložiti imenovanje novog revizorskog društva.
(6) O činjenici iz stavka 5. ovoga članka Hrvatska narodna banka će obavijestiti tijelo nadležno za nadzor nad ovlaštenim revizorima i revizorskim društvima prema zakonu kojim se uređuje revizija.
(7) Obveze revizorskog društva iz stavaka 1. i 2. ovoga članka odnose se i na razdoblje između datuma izvještaja o financijskom položaju (bilance) i datuma na koji je odobreno izdavanje godišnjih financijskih izvještaja.
Odbacivanje i odbijanje godišnjih financijskih izvještaja
Članak 223.
(1) Ako revizorsko društvo obavi zakonsku reviziju kreditne institucije suprotno članku 220. ovoga Zakona, Hrvatska narodna banka odbacit će godišnje financijske izvještaje kreditne institucije odnosno godišnje konsolidirane financijske izvještaje za tu poslovnu godinu.
(2) Ako Hrvatska narodna banka utvrdi da su godišnji financijski izvještaji i godišnji konsolidirani financijski izvještaji sastavljeni suprotno propisima ili da oni ne pružaju istinit i fer prikaz financijskog položaja i uspješnosti poslovanja kreditne institucije odnosno grupe, o kojima je u revizorskom izvještaju izdano pozitivno ili mišljenje s rezervom, odbit će godišnje financijske izvještaje odnosno godišnje konsolidirane financijske izvještaje.
(3) U slučaju iz stavaka 1., 2. i 7. ovoga članka kreditna institucija dužna je ponovo izraditi godišnje financijske izvještaje odnosno godišnje konsolidirane financijske izvještaje, osigurati obavljanje zakonske revizije tih izvještaja te revizorski izvještaj, uključujući i relevantne financijske izvještaje, dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci u roku koji je svojim rješenjem odredila Hrvatska narodna banka.
(4) Novu zakonsku reviziju ne smije obaviti revizorsko društvo koje je izdalo mišljenje o godišnjim financijskim izvještajima odnosno godišnjim konsolidiranim financijskim izvještajima koji su odbijeni odnosno odbačeni.
(5) Odbacivanje iz stavaka 1. i 7. ovoga članka ili odbijanje iz stavaka 2. i 7. ovoga članka ima za posljedicu odbacivanje ocjene iz članka 224. ovoga Zakona. Hrvatska narodna banka u tom će slučaju zahtijevati od kreditne institucije da ocjenu iz članka 224. ovoga Zakona daju ovlašteni revizori drugoga revizorskog društva, a na trošak kreditne institucije.
(6) O odbacivanju iz stavka 1. ovoga članka odnosno odbijanju iz stavka 2. ovoga članka Hrvatska narodna banka će bez odgađanja, a najkasnije u roku od pet radnih dana, obavijestiti tijelo nadležno za nadzor nad ovlaštenim revizorima i revizorskim društvima prema zakonu kojim se uređuje revizija, uz obrazloženje razloga odbacivanja odnosno odbijanja.
(7) Ako tijelo nadležno za nadzor nad ovlaštenim revizorima i revizorskim društvima prema zakonu kojim se uređuje revizija utvrdi da revizorski izvještaj ne ispunjava zahtjeve iz zakona kojima se uređuje revizija i iz Uredbe (EU) br. 537/2014, Hrvatska narodna banka može odbiti ili odbaciti godišnje financijske izvještaje odnosno godišnje konsolidirane financijske izvještaje kreditne institucije za koju je ta osoba obavila zakonsku reviziju.
(8) Kreditna institucija ne smije objaviti godišnje financijske izvještaje odnosno godišnje konsolidirane financijske izvještaje koji su odbijeni odnosno odbačeni te je dužna osigurati da godišnji financijski izvještaji odnosno godišnji konsolidirani financijski izvještaji koji su odbijeni odnosno odbačeni ne budu javno objavljeni.
(9) Ako su godišnji financijski izvještaji odnosno godišnji konsolidirani financijski izvještaji koji su odbijeni odnosno odbačeni već dostavljeni radi javne objave Financijskoj agenciji odnosno uređenom tržištu vrijednosnih papira, kreditna institucija dužna je bez odgađanja obavijestiti Financijsku agenciju i uređena tržišta vrijednosnih papira na kojima ima uvrštene vrijednosnice o činjenicama da su rješenjem Hrvatske narodne banke odbijeni odnosno odbačeni njezini revidirani godišnji financijski izvještaji odnosno godišnji konsolidirani financijski izvještaji. Istu obavijest bez odgađanja, kreditna institucija dužna je objaviti i na svojim internetskim stranicama.
(10) Hrvatska narodna banka podzakonskim propisom detaljnije uređuje razloge za odbijanje godišnjih financijskih izvještaja kreditne institucije odnosno godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja.
Sadržaj revizije za potrebe Hrvatske narodne banke
Članak 224.
(1) Za potrebe Hrvatske narodne banke revizorsko društvo daje ocjenu o:
– pridržavanju pravila o upravljanju rizicima
– obavljanju poslova funkcije upravljanja rizikom, funkcije praćenja usklađenosti i funkcije unutarnje revizije
– stanju digitalne operativne otpornosti i primjerenosti upravljanja IKT rizikom, u skladu s Uredbom (EU) 2022/2554
– usklađenosti sekuritizacije sa STS kriterijima navedenim u člancima od 19. do 22., člancima od 23. do 26. ili člancima od 26.a do 26.e.Uredbe (EU) 2017/2402, kada je primjenjivo i
– pravilnosti, točnosti i potpunosti izvješća koja se dostavljaju Hrvatskoj narodnoj banci.
(2) Ocjena iz stavka 1. ovoga članka opisna je i kreće se u rasponu od potpuno zadovoljavajuće do potpuno nezadovoljavajuće (zadovoljavajuće, uglavnom zadovoljavajuće, djelomično zadovoljavajuće, nezadovoljavajuće).
(3) Hrvatska narodna banka može od revizorskog društva zatražiti dodatne informacije u vezi s obavljenom revizijom.
(4) Ako Hrvatska narodna banka utvrdi da ocjena nije dana u skladu s ovim Zakonom, podzakonskim propisima donesenima na temelju ovoga Zakona ili ako obavljenom supervizijom poslovanja kreditne institucije ili na drugi način utvrdi da ocjena nije zasnovana na istinitim i objektivnim činjenicama, može:
1. zahtijevati od revizora da svoju ocjenu ispravi odnosno dopuni ili
2. odbiti ocjenu i zahtijevati od kreditne institucije da ocjenu daju ovlašteni revizori drugog revizorskog društva, a na trošak kreditne institucije.
(5) Odbijanje ocjene iz stavka 1. ovoga članka nema za posljedicu odbijanje godišnjih financijskih izvještaja odnosno godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja za tu godinu o kojima je u revizorskom izvještaju izdano pozitivno mišljenje ili mišljenje s rezervom.
(6) Na obavljanje revizije iz ovoga članka na odgovarajući način primjenjuju se odredbe članaka 219. do 222. ovoga Zakona.
(7) Hrvatska narodna banka podzakonskim propisom detaljnije uređuje sadržaj revizije za potrebe Hrvatske narodne banke, kao i razloge za odbijanje ocjene iz stavka 1. ovoga članka.
(1) Kreditna institucija ne smije se redovnim osnovnim kapitalom, koji održava radi ispunjavanja zahtjeva za kombinirani zaštitni sloj, koristiti za:
– ispunjavanje zahtjeva navedenih u članku 92. stavku 1. točkama a), b) i c) Uredbe (EU) br. 575/2013
– ispunjavanje zahtjeva za dodatni regulatorni kapital koji je Hrvatska narodna banka naložila na temelju članka 105. ovoga Zakona, a koji se koriste za pokrivanje rizika, osim rizika prekomjerne financijske poluge niti
– ispunjavanje smjernica o kojima je Hrvatska narodna banka obavijestila kreditnu instituciju u skladu s člankom 108. ovoga Zakona koje se koriste za pokrivanje rizika, osim rizika prekomjerne financijske poluge.
(2) Kreditna institucija ne smije se redovnim osnovnim kapitalom, koji održava radi ispunjavanja jednog od zaštitnih slojeva, koristiti za ispunjavanje drugih primjenjivih zaštitnih slojeva.
(3) Kreditna institucija ne smije se redovnim osnovnim kapitalom, koji održava radi ispunjavanja zahtjeva za kombinirani zaštitni sloj, koristiti za:
– ispunjavanje zahtjeva za regulatorni kapital i prihvatljive obveze GSV kreditne institucije iz članka 92.a Uredbe (EU) br. 575/2013
– ispunjavanje zahtjeva za regulatorni kapital i prihvatljive obveze GSV kreditne institucije izvan EU-a iz članka 92.b Uredbe (EU) br. 575/2013
– ispunjavanje minimalnog zahtjeva za regulatorni kapital i prihvatljive obveze naloženog na temelju zakona kojim se uređuje sanacija kreditnih institucija i investicijskih društava niti
– ispunjavanje minimalnog zahtjeva za regulatorni kapital i prihvatljive obveze za sanacijske subjekte koji su dio GSV kreditne institucije i značajna društva kćeri sa sjedištem u EU GSV kreditne institucija izvan EU-a .
XVIII.2. ZAŠTITNI SLOJ ZA OČUVANJE KAPITALA
Zaštitni sloj za očuvanje kapitala
Članak 226.
(1) Kreditna institucija dužna je, uz redovni osnovni kapital koji se održava radi ispunjavanja svih kapitalnih zahtjeva navedenih u članku 92. stavku 1. točkama a), b) i c) Uredbe (EU) br. 575/2013 održavati zaštitni sloj za očuvanje kapitala u obliku redovnog osnovnog kapitala, u visini od 2,5% ukupnog iznosa izloženosti riziku na pojedinačnoj i konsolidiranoj osnovi, kao što je primjenjivo u skladu s glavom II. dijela prvog Uredbe (EU) br. 575/2013.
(2) Kreditna institucija koja ne ispunjava zahtjev iz stavka 1. ovoga članka dužna je primijeniti odredbe članka 250. stavaka 2., 3. i 5., članka 255. te, ako je primjenjivo, članka 256. ovoga Zakona.
XVIII.3. PROTUCIKLIČKI ZAŠTITNI SLOJ KAPITALA
Opće odredbe
Članak 227.
(1) Kreditna institucija dužna je u obliku redovnog osnovnog kapitala održavati protuciklički zaštitni sloj kapitala koji je jednak njezinom ukupnom iznosu izloženosti riziku, pomnoženom sa specifičnom stopom protucikličkog zaštitnog sloja kapitala iz članka 235. ovoga Zakona.
(2) Kreditna institucija dužna je održavati protuciklički zaštitni sloj kapitala iz stavka 1. ovoga članka na pojedinačnoj i na konsolidiranoj osnovi na način i u skladu s dijelom prvim, glavom II. Uredbe (EU) br. 575/2013.
(3) Kreditna institucija koja ne ispunjava zahtjev iz stavka 1. ovoga članka dužna je primijeniti odredbe članka 250. stavaka 2., 3. i 5., članka 255. te, ako je primjenjivo, članka 256. ovoga Zakona.
Određivanje stope protucikličkog zaštitnog sloja kapitala za Republiku Hrvatsku
Članak 228.
(1) Hrvatska narodna banka je imenovano tijelo za određivanje stope protucikličkog zaštitnog sloja kapitala za područje Republike Hrvatske odnosno imenovano tijelo za potrebe članka 136. stavka 1. Direktive 2013/36/EU.
(2) Hrvatska narodna banka visinu stope protucikličnog zaštitnog sloja kapitala objavljuje u „Narodnim novinama“.
(3) Hrvatska narodna banka dužna je za svako tromjesečje izračunati referentni pokazatelj na kojem zasniva svoju procjenu potrebne visine stope protucikličkog zaštitnog sloja kapitala u skladu sa stavkom 4. ovoga članka.
(4) Referentni pokazatelj iz stavka 3. ovoga članka mora na smislen način odražavati kreditni ciklus i rizike koji proizlaze iz prekomjernog kreditnog rasta u Republici Hrvatskoj kao i specifičnosti gospodarstva Republike Hrvatske, a referentni pokazatelj obvezno se zasniva na odstupanju omjera kredita i bruto domaćeg proizvoda od njegova dugoročnog trenda, uzimajući u obzir, među ostalim, sljedeće:
– pokazatelj rasta razine kredita u Republici Hrvatskoj, a osobito pokazatelj koji odražava promjenu omjera odobrenih kredita u Republici Hrvatskoj i bruto domaćeg proizvoda i
– važeće smjernice Europskog odbora za sistemske rizike u vezi s načinom mjerenja i izračuna odstupanja omjera kredita i bruto domaćeg proizvoda od dugoročnog trenda te u vezi s izračunom referentnih pokazatelja, sve u skladu s člankom 135. stavkom 1. točkom b) Direktive 2013/36/EU.
(5) Hrvatska narodna banka dužna je za svako tromjesečje procijeniti intenzitet cikličkog sistemskog rizika i primjerenu visinu stope protucikličkog zaštitnog sloja kapitala za područje Republike Hrvatske i prema potrebi odrediti ili prilagoditi visinu stope protucikličkog zaštitnog sloja kapitala, uzimajući u obzir:
– referentni pokazatelj iz stavaka 3. i 4. ovoga članka
– važeće smjernice Europskog odbora za sistemske rizike o priznavanju i određivanju stopa protucikličkog zaštitnog sloja i sve preporuke tog odbora u vezi s određivanjem stope protucikličkog zaštitnog sloja i
– ostale varijable koje Hrvatska narodna banka smatra relevantnima za rješavanje pitanja cikličkog sistemskog rizika.
(1) Hrvatska narodna banka određuje stopu protucikličkog zaštitnog sloja kapitala u rasponu između 0% i 2,5% ukupnog iznosa izloženosti riziku, pri čemu je podešava u iznosima od 0,25 postotnih bodova ili višekratnicima 0,25 postotnih bodova.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Hrvatska narodna banka može odrediti stopu protucikličkog zaštitnog sloja kapitala veću od 2,5% ukupnog iznosa izloženosti riziku ako je to opravdano na osnovi procjene iz članka 228. stavka 5. ovoga Zakona i tako utvrđena stopa primjenjivat će se za izračun specifične stope protucikličkog zaštitnog sloja kapitala u skladu s člankom 235. ovoga Zakona.
Početak ili povećanje obveze održavanja protucikličkog zaštitnog sloja kapitala
Članak 230.
(1) Kada Hrvatska narodna banka prvi put odredi stopu protucikličkog zaštitnog sloja kapitala veću od 0% ili kada poveća važeću stopu protucikličkog zaštitnog sloja kapitala, dužna je odrediti datum početka primjene te stope pri izračunu protucikličkog zaštitnog sloja kapitala.
(2) Datum početka primjene iz stavka 1. ovoga članka je 12 mjeseci od dana objave iz članka 232. ovoga Zakona.
(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, ako je to zbog izvanrednih okolnosti opravdano, Hrvatska narodna banka može odrediti da je datum početka primjene kraći od 12 mjeseci od dana objave povećane stope protucikličkog zaštitnog sloja kapitala iz članka 232. ovoga Zakona.
Smanjenje ili ukidanje obveze održavanja protucikličkog zaštitnog sloja kapitala
Članak 231.
(1) Ako Hrvatska narodna banka smanji važeću stopu protucikličkog zaštitnog sloja kapitala ili je odredi u visini od 0%, u objavi iz članka 232. ovoga Zakona odredit će datum početka primjene i indikativno razdoblje u kojem ne očekuje da će povećati tu stopu.
(2) Indikativno razdoblje iz stavka 1. ovoga članka nije obvezujuće za Hrvatsku narodnu banku.
Objava stope protucikličkog zaštitnog sloja kapitala za Republiku Hrvatsku
Članak 232.
(1) Hrvatska narodna banka dužna je rezultate procjene iz članka 228. stavka 5. ovoga Zakona objaviti na svojim internetskim stranicama pri čemu objava uključuje najmanje sljedeće informacije:
– stopu protucikličkog zaštitnog sloja kapitala koja će se primjenjivati
– relevantni omjer kredita i bruto domaćeg proizvoda i odstupanje od njegova dugoročnog trenda
– referentni pokazatelj iz članka 228. stavaka 2. i 3. ovoga Zakona
– objašnjenje razloga za određivanje te stope protucikličkog zaštitnog sloja kapitala
– u slučaju povećanja stope, datum od kojeg su kreditne institucije dužne početi primjenjivati tu povećanu stopu radi izračuna protucikličkog zaštitnog sloja kapitala
– ako je datum početka primjene iz podstavka 5. ovoga stavka kraći od 12 mjeseci od dana objave prema ovom stavku, napomenu o izvanrednim okolnostima koje opravdavaju taj kraći rok za primjenu i
– u slučaju smanjenja stope, indikativno razdoblje u kojem se ne očekuje povećanje stope, zajedno s objašnjenjem razloga za određivanje tog razdoblja.
(2) Hrvatska narodna banka nastojat će vrijeme objave iz stavka 1. ovoga članka uskladiti s vremenom objave imenovanih tijela iz drugih država članica.
(3) Hrvatska narodna banka dužna je obavijestiti Europski odbor za sistemske rizike o svakoj promjeni stope protucikličkog zaštitnog sloja kapitala i o informacijama iz stavka 1. ovoga članka.
Priznavanje stope protucikličkog zaštitnog sloja kapitala veće od 2,5%
Članak 233.
(1) Ako imenovano tijelo druge države članice ili relevantno tijelo treće zemlje odredi stopu protucikličkog zaštitnog sloja kapitala veću od 2,5% ukupnog iznosa izloženosti riziku, Hrvatska narodna banka može donijeti odluku o priznavanju te stope za izračun protucikličkog zaštitnog sloja kapitala.
(2) Ako Hrvatska narodna banka donese odluku o priznavanju stope iz stavka 1. ovoga članka, dužna je tu odluku objaviti u „Narodnim novinama“ i na svojim internetskim stranicama, pri čemu objava na internetskim stranicama sadrži sljedeće:
– stopu protucikličkog zaštitnog sloja kapitala koja će se primjenjivati
– naziv države članice ili treće zemlje na koju se primjenjuje stopa iz stavka 1. ovoga članka
– u slučaju povećanja stope, datum od kojeg su kreditne institucije dužne početi primjenjivati tu povećanu stopu radi izračuna protucikličkog zaštitnog sloja kapitala i
– ako je datum početka primjene iz podstavka 3. ovoga stavka kraći od 12 mjeseci od dana objave prema ovom stavku, napomenu o izvanrednim okolnostima koje opravdavaju taj kraći datum za primjenu.
(3) Odluka iz stavka 1. ovoga članka sadrži stopu protucikličkog zaštitnog sloja kapitala, naziv države članice ili treće zemlje na koju se primjenjuje ta stopa i datum početka primjene.
Odlučivanje o stopi protucikličkog zaštitnog sloja kapitala za treće zemlje
Članak 234.
(1) Ako relevantno tijelo treće zemlje nije odredilo i objavilo stopu protucikličkog zaštitnog sloja kapitala Hrvatska narodna banka može odrediti stopu za potrebe izračuna protucikličkog zaštitnog sloja kapitala za kreditne institucije za izloženosti s područja trećih zemalja.
(2) Za potrebe izračuna protucikličkog zaštitnog sloja kapitala za kreditne institucije za izloženosti s područja trećih zemalja, Hrvatska narodna banka može donijeti odluku o drukčijoj stopi protucikličkog zaštitnog sloja kapitala za područje treće zemlje od one koju je odredilo i objavilo relevantno tijelo treće zemlje ako opravdano smatra da ta stopa koju je odredilo relevantno tijelo treće zemlje nije primjerena za zaštitu kreditnih institucija od rizika koji proizlaze iz prekomjernog kreditnog rasta u toj zemlji.
(3) U slučaju iz stavka 2. ovoga članka Hrvatska narodna banka ne može odrediti stopu protucikličkog zaštitnog sloja kapitala manju od one koju je odredilo relevantno tijelo treće zemlje, osim ako je ta stopa veća od 2,5% ukupnog iznosa izloženosti riziku.
(4) Ako Hrvatska narodna banka odredi stopu protucikličkog zaštitnog sloja kapitala za područje treće zemlje u skladu sa stavkom 1. ili 2. ovoga članka koja je veća od važeće stope protucikličkog zaštitnog sloja kapitala koju je odredilo relevantno tijelo iz treće zemlje, dužna je odrediti datum početka primjene te stope pri izračunu protucikličkog zaštitnog sloja kapitala.
(5) Datum početka primjene iz stavka 4 . ovoga članka je 12 mjeseci od dana objave povećane stope protucikličkog zaštitnog sloja kapitala u skladu sa stavkom 7. ovoga članka.
(6) Iznimno od stavka 5. ovoga članka, ako je to zbog izvanrednih okolnosti opravdano, Hrvatska narodna banka može odrediti da je datum početka primjene kraći od 12 mjeseci od dana objave povećane stope protucikličkog zaštitnog sloja kapitala u skladu sa stavkom 7. ovoga članka.
(7) Hrvatska narodna banka dužna je odluku o stopi protucikličkog zaštitnog sloja kapitala za područje treće zemlje određenu u skladu sa stavkom 1. ili 4. ovoga članka objaviti u „Narodnim novinama“ i na svojim internetskim stranicama, pri čemu objava na internetskim stranicama uključuje najmanje sljedeće informacije:
– stopu protucikličkog zaštitnog sloja kapitala i naziv treće zemlje na koju se primjenjuje
– obrazloženje visine te stope
– ako je stopa protucikličkog zaštitnog sloja kapitala prvi put određena u visini iznad 0% ili ako je povećana, datum od kojeg su kreditne institucije dužne početi primjenjivati tu povećanu stopu pri izračunu protucikličkog zaštitnog sloja kapitala i
– ako je datum početka primjene iz podstavka 3. ovoga stavka kraći od 12 mjeseci od dana objave prema ovom stavku, napomenu o izvanrednim okolnostima koje opravdavaju taj kraći datum početka primjene.
(8) Odluka iz stavka 7. ovoga članka sadrži stopu protucikličkog zaštitnog sloja kapitala i datum početka primjene te stope.
(9) Hrvatska narodna banka pri priznavanju stope protucikličkog zaštitnog sloja kapitala iz članka 233. ovoga Zakona, kao i pri odlučivanju o visini stope protucikličkog zaštitnog sloja kapitala iz ovoga članka uzimat će u obzir preporuke Europskog odbora za sistemske rizike.
(1) Kreditna institucija dužna je specifičnu stopu protucikličkog zaštitnog sloja kapitala izračunavati kao ponderirani prosjek stopa protucikličkog zaštitnog sloja kapitala koje su određene i objavljene za područje Republike Hrvatske, drugih država članica i trećih zemalja u kojima kreditna institucija ima relevantne kreditne izloženosti ili koje se primjenjuju u skladu s člankom 234. ovoga Zakona.
(2) Za potrebe stavka 1. ovoga članka, kreditna institucija dužna je osigurati odgovarajuću evidenciju primjenjivih stopa protucikličkog zaštitnog sloja kapitala za države u kojima ima relevantne kreditne izloženosti te uspostaviti postupke u vezi s pravodobnim ažuriranjem te evidencije.
(3) Hrvatska narodna banka podzakonskim propisom detaljnije uređuje način izračuna specifične stope protucikličkog zaštitnog sloja kapitala iz stavka 1. ovoga članka.
Primjena stope protucikličkog zaštitnog sloja kapitala veće od 2,5%
Članak 236.
(1) Ako Hrvatska narodna banka u skladu s člankom 229. stavkom 2. ovoga Zakona odredi stopu protucikličkog zaštitnog sloja kapitala veću od 2,5% ukupnog iznosa izloženosti riziku, kreditna institucija dužna je pri izračunu specifične stope protucikličkog zaštitnog sloja kapitala iz članka 235. ovoga Zakona za relevantne kreditne izloženosti koje ima u Republici Hrvatskoj primjenjivati tu stopu protucikličkog zaštitnog sloja kapitala.
(2) Ako imenovano tijelo druge države članice odredi stopu protucikličkog zaštitnog sloja kapitala veću od 2,5% ukupnog iznosa izloženosti riziku, kreditna institucija dužna je pri izračunu specifične stope protucikličkog zaštitnog sloja kapitala iz članka 235. ovoga Zakona za relevantne kreditne izloženosti koje ima u državi članici čije je imenovano tijelo odredilo tu stopu primjenjivati sljedeće:
– stopu u visini od 2,5% ukupnog iznosa izloženosti riziku, ako Hrvatska narodna banka u skladu s člankom 233. ovoga Zakona nije priznala stopu veću od 2,5%
– stopu koju je odredilo imenovano tijelo druge države članice, ako je tu stopu priznala Hrvatska narodna banka u skladu s člankom 233. ovoga Zakona.
(3) Ako relevantno tijelo treće zemlje odredi stopu protucikličkog zaštitnog sloja kapitala veću od 2,5% ukupnog iznosa izloženosti riziku, kreditna institucija dužna je pri izračunu specifične stope protucikličkog zaštitnog sloja kapitala iz članka 235. ovoga Zakona za relevantne kreditne izloženosti koje ima u trećoj zemlji čije je relevantno tijelo odredilo tu stopu primjenjivati sljedeće:
– stopu u visini od 2,5% ukupnog iznosa izloženosti riziku, ako Hrvatska narodna banka u skladu s člankom 233. ovoga Zakona nije priznala stopu veću od 2,5%
– stopu koju je odredilo relevantno tijelo treće zemlje, ako je tu stopu priznala Hrvatska narodna banka u skladu s člankom 233. ovoga Zakona.
(4) Kreditna institucija dužna je stopu protucikličkog zaštitnog sloja kapitala iz stavaka 1. do 3. ovoga članka primjenjivati pri izračunu specifične stope protucikličkog zaštitnog sloja kapitala iz članka 235. ovoga Zakona u svrhu izračuna dijela konsolidiranog kapitala koji se odnosi na predmetnu kreditnu instituciju.
Početak primjene stope protucikličkog zaštitnog sloja kapitala pri izračunu specifične stope protucikličkog zaštitnog sloja kapitala
Članak 237.
(1) U slučaju povećanja stope protucikličkog zaštitnog sloja kapitala za područje Republike Hrvatske i drugih država članica, ta se stopa počinje primjenjivati pri izračunu specifične stope protucikličkog zaštitnog sloja kapitala iz članka 235. ovoga Zakona od datuma navedenog u objavi odluke iz članka 232. stavka 1. podstavka 5. ovoga Zakona ili u objavi odluke iz članka 233. stavka 2. točke 3. ovoga Zakona.
(2) U slučaju povećanja stope protucikličkog zaštitnog sloja kapitala za područje treće zemlje, ta se stopa počinje primjenjivati pri izračunu specifične stope protucikličkog zaštitnog sloja kapitala iz članka 235. ovoga Zakona po isteku 12 mjeseci nakon što je relevantno tijelo treće zemlje objavilo promjenu stope, bez obzira na to zahtijeva li to tijelo od kreditnih institucija koje imaju sjedište u toj trećoj zemlji primjenu promijenjene stope u kraćem razdoblju.
(3) U smislu stavka 2. ovoga članka danom objave promjene stope protucikličkog zaštitnog sloja kapitala za područje treće zemlje smatra se datum kada je relevantno tijelo treće zemlje promjenu stope objavilo u skladu s propisima te države.
(4) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, u slučaju povećanja stope protucikličkog zaštitnog sloja kapitala, ako Hrvatska narodna banka odredi stopu protucikličkog zaštitnog sloja kapitala za treću zemlju u skladu s člankom 234. stavcima 1., 2. i 3. ovoga Zakona ili ako prizna stopu protucikličkog zaštitnog sloja kapitala za treću zemlju u skladu s člankom 233. ovoga Zakona, ta se stopa počinje primjenjivati pri izračunu specifične stope protucikličkog zaštitnog sloja kapitala iz članka 235. ovoga Zakona počevši od datuma navedenog u objavi odluke iz članka 233. stavka 2. točke 3. ili članka 234. stavka 7. ovoga Zakona.
(5) U slučaju smanjenja stope protucikličkog zaštitnog sloja kapitala, ta se stopa počinje primjenjivati pri izračunu specifične stope protucikličkog zaštitnog sloja kapitala iz članka 235. ovoga Zakona od dana objave odluke o smanjenju te stope.
XVIII.4. ZAŠTITNI SLOJ ZA SISTEMSKI RIZIK
Opće odredbe
Članak 238.
(1) Hrvatska narodna banka je imenovano tijelo za određivanje zaštitnog sloja za sistemski rizik za kreditne institucije i za određivanje izloženosti i podskupina kreditnih institucija na koje se zaštitni sloj za sistemski rizik primjenjuje.
(2) Hrvatska narodna banka će s ciljem sprječavanja i ublažavanja makrobonitetnih ili sistemskih rizika, uključivo i rizike koji proizlaze iz klimatskih promjena koji nisu obuhvaćeni Uredbom (EU) 575/2013, glavama XVIII.3 i XVIII.5. ovoga Zakona te ukupnom iznosu izloženosti riziku odrediti zaštitni sloj iz stavka 1. ovoga članka na pojedinačnoj, potkonsolidiranoj ili konsolidiranoj osnovi.
(3) Hrvatska narodna banka će pri utvrđivanju zahtjeva iz stavka 2. ovoga članka posebno uzeti u obzir rizike poremećaja u financijskom sustavu koji bi mogao imati ozbiljne posljedice za financijski sustav i realno gospodarstvo u Republici Hrvatskoj.
(4) Hrvatska narodna banka odlukom određuje stopu zaštitnog sloja za sistemski rizik iz stavka 1. ovoga članka za sve kreditne institucije za jednu ili više podskupina kreditnih institucija, za sve ili podskupinu izloženosti kako je navedeno u članku 240. stavku 3. ovoga Zakona
(5) Hrvatska narodna banka podzakonskim propisom detaljnije uređuje način izračuna zaštitnog sloja za sistemski rizik.
Zahtjev za održavanje zaštitnog sloja za sistemski rizik
Članak 239.
(1) Kreditna institucija dužna je održavati zaštitni sloj za sistemski rizik na pojedinačnoj, potkonsolidiranoj ili konsolidiranoj osnovi na način i u skladu s dijelom prvim, glavom II. Uredbe (EU) br. 575/2013.
(2) Kreditna institucija dužna je zaštitni sloj za sistemski rizik izračunan i održavan u skladu s odlukom iz članka 238. ovoga Zakona, održavati redovnim osnovnim kapitalom, kako je primjenjivo u skladu s glavom II. dijela prvog Uredbe (EU) br. 575/2013, u visini i na način koji odredi Hrvatska narodna banka.
(3) Na kreditnu instituciju koja ne ispunjava zahtjev iz stavaka 1. i 2. ovoga članka primjenjuju se odredbe članka 250. stavaka 2., 3. i 5., članka 255. i, ako je primjenjivo, članak 256. ovoga Zakona a u slučaju da primjena tih odredbi ne dovede do zadovoljavajućeg poboljšanja redovnoga osnovnoga kapitala kreditne institucije za potrebe relevantnog sistemskog rizika, Hrvatska narodna banka može naložiti dodatne mjere u skladu s ovim Zakonom.
Način određivanja stope zaštitnog sloja za sistemski rizik
Članak 240.
(1) Hrvatska narodna banka može u skladu s člankom 238. stavkom 4. ovoga Zakona odrediti da se zaštitni sloj za sistemski rizik primjenjuje na:
1. sve izloženosti u Republici Hrvatskoj
2. sljedeće sektorske izloženosti u Republici Hrvatskoj:
a) sve izloženosti prema klijentima na malo koji su fizičke osobe, a koje su osigurane stambenim nekretninama
b) sve izloženosti prema pravnim osobama koje su osigurane poslovnim nekretninama
c) sve izloženosti prema pravnim osobama, isključujući one iz podtočke b) ove točke
d) sve izloženosti prema fizičkim osobama, isključujući one iz podtočke a) ove točke
3. sve izloženosti u drugim državama članicama, u skladu s člankom 241. stavkom 14. ovoga Zakona i u skladu sa stavcima 7. i 8. ovoga članka
4. sektorske izloženosti, kako su utvrđene u točki 2. ovoga stavka, u drugim državama članicama kako bi se u skladu s člankom 243. ovoga Zakona omogućilo priznavanje stope zaštitnog sloja koju je odredila ta država članica
5. izloženosti u trećim zemljama ili
6. podskupine bilo koje od skupina navedenih u točki 2. ovoga stavka.
(2) Hrvatska narodna banka stopu zaštitnog sloja za sistemski rizik utvrđuje kao višekratnik 0,5 postotnih bodova.
(3) Hrvatska narodna banka može odrediti različite stope zaštitnog sloja za sistemski rizik za različite podskupine kreditnih institucija i izloženosti.
(4) Hrvatska narodna banka ne smiju se zaštitnim slojem za sistemski rizik rješavati rizike iz glava XVIII.3 i XVIII.5 ovoga Zakona te rizike koji su u potpunosti pokriveni izračunom iz članka 92. stavka 3. Uredbe (EU) 575/2013.
(5) Hrvatska narodna banka će pri određivanju potrebnog zaštitnog sloja za sistemski rizik voditi računa o tome da obveza njegova održavanja ne dovodi do nerazmjerno nepovoljnih učinaka na cijeli financijski sustav drugih država članica ili na dijelove tog sustava ili na financijski sustav Europske unije kao cjeline stvaranjem zapreka funkcioniranju unutarnjeg tržišta.
(6) Hrvatska narodna banka dužna je preispitati obvezu održavanja zaštitnog sloja za sistemski rizik najmanje svake dvije godine.
(7) Ako Hrvatska narodna banka odluči primijeniti zaštitni sloj za sistemski rizik na izloženosti kreditnih institucija u drugim državama članicama, stopa zaštitnog sloja za sve izloženosti u Europskoj uniji bit će ista osim u slučaju priznavanja stope ovog zaštitnog sloja koji je uređen člankom 243. ovog Zakona.
(8) Iznimno od stavka 7. ovoga članka, stopa zaštitnog sloja za sistemski rizik za izloženosti kreditnih institucija u određenoj državi članici može biti različita samo ako je Hrvatska narodna banka u skladu s člankom 243. ovoga Zakona priznala stopu zaštitnog sloja za sistemski rizik koju je odredila ta država članica.
(9) Kada se zaštitni sloj za sistemski rizik primjenjuje na ukupni iznos izloženosti kreditne institucije koja postane u skladu s Uredbom (EU) br. 575/2013 obveznik primjene minimalne donje granice, Hrvatska narodna banka provest će preispitivanje u roku iz stavka 6. ovoga članka kako bi se utvrdila prikladnost ranije utvrđenog zahtjeva za održavanje zaštitnog sloja za sistemski rizik za tu kreditnu instituciju.
Postupak pri određivanju zaštitnog sloja za sistemski rizik
Članak 241.
(1) Hrvatska narodna banka dužna je obavijestiti Europski odbor za sistemske rizike prije odluke o određivanju ili promjeni stope zaštitnog sloja za sistemski rizik u skladu s člankom 238. ovoga Zakona kao i u slučaju da se stopa zaštitnog sloja za sistemski rizik odnosi na izloženosti u trećim zemljama.
(2) Hrvatska narodna banka dužna je obavijestiti nadležno ili imenovano tijelo države članice ako se stopa zaštitnog sloja za sistemski rizik odnosi na kreditnu instituciju koja je društvo kći čija matična kreditna institucija ima poslovni nastan u drugoj državi članici.
(3) Obavijest iz stavaka 1. i 2. ovoga članka sadrži detaljan opis informacija:
– sistemski ili makrobonitetni rizik u Republici Hrvatskoj
– razloge zbog kojih veličina sistemskog ili makrobonitetnog rizika ugrožava stabilnost financijskog sustava u Republici Hrvatskoj te opravdava stopu zaštitnog sloja za sistemski rizik
– obrazloženje zašto Hrvatska narodna banka smatra da je vjerojatno da će predloženi zaštitni sloj za sistemski rizik biti razmjeran i učinkovit za smanjenje rizika
– procjenu vjerojatnog pozitivnog ili negativnog utjecaja zaštitnog sloja za sistemski rizik na unutarnje tržište, na osnovi dostupnih informacija
– stopu ili stope zaštitnog sloja za sistemski rizik koje Hrvatska narodna banka namjerava odrediti, izloženosti na koje će se primijeniti te kreditne institucije na koje se odnose navedene stope
– obrazloženje Hrvatske narodne banke o razlozima zbog kojih se može smatrati da se zaštitnim slojem za sistemski rizik ne udvostručuje funkcioniranje zaštitnog sloja za OSV kreditne institucije, ako se stopa zaštitnog sloja za sistemski rizik primjenjuje na sve izloženosti.
(4) Ako određivanje ili promjena stope zaštitnog sloja za sistemski rizik ne dovode do povećanja prethodno utvrđene stope zaštitnog sloja za sistemski rizik, Hrvatska narodna banka o tome obavještava Europski odbor za sistemske rizike i druga nadležna tijela u skladu sa stavcima 1. do 3. ovoga članka.
(5) Ako stopa ili stope zaštitnog sloja za sistemski rizik koju Hrvatska narodna banka namjerava odrediti za bilo koju skupinu ili podskupinu izloženosti iz članka 240. stavka 1. ovoga Zakona na koje se primjenjuje jedna ili više stopa navedenog zaštitnog sloja ne dovede do kombinirane stope zaštitnog sloja veće od 3% za bilo koju od tih izloženosti, Hrvatska narodna banka obavještava o tome Europski odbor za sistemske rizike u skladu sa stavcima 1. i 2. ovoga članka, mjesec dana prije objave iz članka 242. ovoga Zakona.
(6) U prag od 3% iz stavka 5. ovoga članka ne uračunava se priznavanje stope zaštitnog sloja za sistemski rizik koju je odredila druga država članica postupajući u skladu s nacionalnim propisom država članica u koji je prenesen članak 134. Direktive 2013/36.
(7) Ako Hrvatska narodna banka namjerava odrediti stopu ili stope zaštitnog sloja za sistemski rizik za bilo koju skupinu ili podskupinu izloženosti iz članka 240. stavka 1. ovoga Zakona koje podliježu jednom ili više zaštitnih slojeva za sistemski rizik, koje dovede do kombinirane stope zaštitnog sloja za sistemski rizik koja je veća od 3% ali ne veća od 5% za bilo koju od tih izloženosti, Hrvatska narodna banka će u obavijesti iz stavka 1. ovoga članka zatražiti mišljenje Europske komisije i Europskog odbora za sistemske rizike.
(8) Hrvatska narodna banka može primijeniti namjeravanu stopu zaštitnog sloja za sistemski rizik ako je dobila pozitivno mišljenje Europske komisije, a ako je mišljenje Europske komisije negativno, Hrvatska narodna banka postupit će u skladu s mišljenjem Europske komisije ili navesti razloge za nepostupanje u skladu s mišljenjem Europske komisije.
(9) U slučaju iz stavka 7. ovoga članka ako je kreditna institucija na koju se primjenjuje jedna ili više stopa zaštitnog sloja za strukturni sistemski rizik društvo kći čije matično društvo ima poslovni nastan u drugoj državi članici, Hrvatska narodna banka će u sklopu obavijesti iz stavka 3. ovoga članka dostaviti preporuku Europske komisije i Europskog odbora za sistemske rizike.
(10) U slučaju iz stavka 7. ovoga članka ako nadležno odnosno imenovano tijelo druge države članice nadležno za društva kćeri i matična društva iskažu neslaganje s predloženom stopom ili stopama zaštitnog sloja za sistemski rizik primjenjivima na tu kreditnu instituciju te u slučaju negativnog mišljenja Europske komisije i Europskog odbora za sistemske rizike, Hrvatska narodna banka ne smije primijeniti odluku o zaštitnom sloju za sistemski rizik, ali može u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 1093/2010 zatražiti pomoć Europskog nadzornog tijela za bankarstvo.
(11) Hrvatska narodna banka pričekat će s donošenjem stope zaštitnog sloja dok Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo ne donese odluku iz stavka 10. ovoga članka te će odrediti stopu u skladu s tom odlukom.
(12) Hrvatska narodna banka može izraziti neslaganje kada je nadležno odnosno imenovano druge države članice obavijesti o primjeni zaštitnog sloja za sistemski rizik iz stavka 7. ovoga članka koji se odnosi na kreditnu instituciju kćer iz te države članice čije matično društvo ima sjedište u Republici Hrvatskoj.
(13) Kada Hrvatska narodna banka uzajamno priznaje stope zaštitnog sloja za sistemski rizik koju je propisala druga država članica u skladu s odredbama nacionalnog propisa država članica kojim je prenesena odredba članka 134. Direktiva 2013/36/EU neće je pribrajati pragu opisanom u stavku 7. ovoga članka.
(14) Ako Hrvatska narodna banka namjerava odrediti stopu ili stope zaštitnog sloja za sistemski rizik primjenjive na bilo koju skupinu ili podskupinu izloženosti iz članka 240. stavka 1. ovoga Zakona koje podliježu jednom ili više zaštitnih slojeva za sistemski rizik, a koje dovode do kombinirane stope zaštitnog sloja za sistemski rizik veće od 5% za bilo koju od tih izloženosti, Hrvatska narodna banka će prije donošenja te odluke zatražiti odobrenje od Europske komisije.
(15) Hrvatska narodna banka može primijeniti stopu iz stavka 14. ovoga članka nakon što Europska komisija odobri primjenu te stope.
(16) Kada Hrvatska narodna banka uzajamno priznaje stopu zaštitnog sloja za sistemski rizik koju je propisala druga država članica u skladu s odredbama nacionalnih propisa država članica kojima je prenesena Direktiva 2013/36/EU neće je pribrajati pragu opisanom u stavku 14. ovoga članka.
Objava stope zaštitnog sloja za sistemski rizik
Članak 242.
(1) Nakon određivanja jedne ili više stopa zaštitnog sloja za sistemski rizik u skladu s člankom 241. ovoga Zakona, Hrvatska narodna banka dužna je u „Narodnim novinama“ i na svojim internetskim stranicama objaviti visinu stope zaštitnog sloja.
(2) Objava iz stavka 1. ovoga članka na internetskim stranicama Hrvatske narodne banke sadrži najmanje sljedeće informacije:
– stopu zaštitnog sloja za sistemski rizik
– kreditne institucije na koje se zaštitni sloj za sistemski rizik primjenjuje
– izloženosti na koje se stopa ili stope zaštitnog sloja za sistemski rizik primjenjuju
– obrazloženje za određivanje stope ili stopa zaštitnog sloja za sistemski rizik, osim u slučaju kada bi to obrazloženje moglo narušiti stabilnost financijskog sustava
– datum od kojeg su kreditne institucije dužne primijeniti određene stope ili stopu zaštitnog sloja za sistemski rizik i
– nazive država ako se na izloženosti u tim državama primjenjuje zaštitni sloj za sistemski rizik.
(3) Objava iz stavka 1. ovoga članka u „Narodnim novinama“ sadrži najmanje sljedeće informacije:
– stopu zaštitnog sloja za sistemski rizik
– naznaku kreditnih institucija na koje se zaštitni sloj za sistemski rizik primjenjuje
– datum početka primjene i
– nazive države članice i/ili treće zemlje na koje se zaštitni sloj za sistemski rizik primjenjuje.
Priznavanje stope zaštitnog sloja za sistemski rizik
Članak 243.
(1) Hrvatska narodna banka može donijeti odluku kojom priznaje stopu zaštitnog sloja za sistemski rizik koju je odredilo relevantno tijelo druge države članice i u tom slučaju propisati primjenu te stope zaštitnog sloja na kreditne institucije za izloženosti u toj državi članici.
(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka Hrvatska narodna banka dužna je tu odluku objaviti u „Narodnim novinama“ i na svojim internetskim stranicama te o tome obavijestiti Europski odbor za sistemske rizike.
(3) Hrvatska narodna banka dužna je pri donošenju odluke o priznavanju stope zaštitnog sloja za sistemski rizik koju je odredilo relevantno tijelo druge države članice uzeti u obzir informacije koje je dostavila ta država članica koja određuje tu stopu u skladu s nacionalnim propisom država članica u koji je prenesen članak 133. stavci 9. i 13. Direktive 2013/36/EU.
(4) Ako Hrvatska narodna banka u skladu sa stavkom 1. ovoga članka prizna stopu zaštitnog sloja za sistemski rizik, taj zaštitni sloj za sistemski rizik može se dodati zaštitnom sloju za sistemski rizik koji se primjenjuje u skladu s člancima 238. do 241. ovoga Zakona, uz uvjet da se tim zaštitnim slojevima pokrivaju različiti rizici, a ako se zaštitnim slojevima pokrivaju isti rizici, kreditne institucije dužne su primijeniti samo viši zaštitni sloj.
(5) Ako odredi stopu zaštitnog sloja za sistemski rizik, Hrvatska narodna banka može Europskom odboru za sistemske rizike podnijeti zahtjev za izdavanje preporuke u skladu s člankom 16. Uredbe (EU) br. 1092/2010 jednoj ili više država članica za priznavanje te stope zaštitnog sloja za izloženosti u Republici Hrvatskoj.
XVIII.5. ZAŠTITNI SLOJ ZA GLOBALNE SISTEMSKI VAŽNE KREDITNE INSTITUCIJE I OSTALE SISTEMSKI VAŽNE KREDITNE INSTITUCIJE
Globalne sistemski važne kreditne institucije
Članak 244.
(1) Hrvatska narodna banka na konsolidiranoj osnovi utvrđuje GSV kreditnu instituciju koja ima odobrenje za rad u skladu s ovim Zakonom.
(2) Hrvatska narodna banka je imenovano tijelo za utvrđivanje GSV kreditne institucije prema članku 131. stavku 1. Direktive 2013/36/EU.
(3) GSV kreditna institucija iz stavka 1. ovoga članka može biti:
– grupa u kojoj je matično društvo matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH, matični financijski holding iz EU-a ili matični mješoviti financijski holding iz EU-a te
– kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja nije društvo kći matične kreditne institucije u EU-u, matičnog financijskog holdinga iz EU-a ili matičnog mješovitog financijskog holdinga iz EU-a.
(4) GSV kreditna institucija dužna je, na konsolidiranoj osnovi, održavati zaštitni sloj za GSV kreditne institucije , koji odgovara potkategoriji iz članka 245. stavka 5. ovoga Zakona u koju je ta institucija svrstana, a taj zaštitni sloj sastoji se od redovnog osnovnog kapitala.
(5) Hrvatska narodna banka dužna je dostaviti Europskom odboru za sistemske rizike nazive GSV kreditne institucije i potkategorije u koje su one svrstane i te informacije javno objaviti na svojim internetskim stranicama.
(6) Obavijest iz stavka 5. ovoga članka sadrži potpuno obrazloženje o tome zašto se nadzorna procjena provodi ili ne provodi u skladu s člankom 245. stavkom 9. ovoga Zakona.
(7) Hrvatska narodna banka rješenjem utvrđuje GSV kreditnu instituciju i tim rješenjem je svrstava u odgovarajuću potkategoriju.
Metodologija za utvrđivanje GSV kreditnih institucija
Članak 245.
(1) Metodologija za utvrđivanje GSV kreditne institucije temelji se na sljedećim mjerljivim i jednako važnim kategorijama pokazatelja:
– veličina grupe
– povezanost grupe s financijskim sustavom
– zamjenjivost usluga ili financijske infrastrukture koju osigurava grupa
– složenost grupe
– prekogranična aktivnost grupe, uključujući prekograničnu aktivnost između Republike Hrvatske i drugih država članica te između Republike Hrvatske i trećih zemalja.
(2) Dodatna metodologija za utvrđivanje GSV kreditne institucije temelji se na sljedećim kategorijama:
– kategorijama iz stavka 1. podstavcima 1. do 4. ovoga članka
– prekograničnoj aktivnosti grupe, isključujući aktivnosti grupe u državama članicama sudionicama kako je navedeno u članku 4. Uredbe (EU) br. 806/2014.
(3) Svakoj kategoriji iz stavka 2. ovoga članka dodjeljuje se jednak ponder i svaka od njih sastoji se od mjerljivih pokazatelja, a za kategorije iz stavka 2. točke 1. ovoga članka pokazatelji su jednaki kao i pripadajući pokazatelji određeni na temelju stavka 1. ovoga članka.
(4) Hrvatska narodna banka dodatnom metodologijom iz stavka 2. ovoga članka za utvrđivanje GSV kreditne institucije izračunava dodatnu ukupnu ocjenu za svaki ocijenjeni subjekt iz članka 244. stavka 3. ovoga Zakona, na temelju koje Hrvatska narodna banka može poduzimati jednu od mjera iz stavka 9. ovoga članka.
(5) Hrvatska narodna banka primjenom metodologije iz stavaka 1. do 4. ovoga članka izračunava ukupnu ocjenu za svako društvo iz članka 244. stavka 3. ovoga Zakona, na temelju čega utvrđuje GSV kreditnu instituciju i svrstava ju u jednu od pet potkategorija propisanih člankom 5. stavkom 3. Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 1222/2014.
(6) Hrvatska narodna banka utvrđuje, na temelju ukupnih ocjena dobivenih metodologijom za utvrđivanje GSV kreditna institucija, najnižu granicu i granice između svake potkategorije GSV kreditne institucije.
(7) Granične ocjene između susjednih potkategorija moraju biti jasno definirane i moraju poštovati načelo stalnog linearnog povećavanja sistemske značajnosti između svake potkategorije, što dovodi do linearnog povećanja zahtjeva za dodatni redovni osnovni kapital, uz iznimku potkategorije 5 i bilo koje dodane više potkategorije.
(8) GSV kreditna institucija dužna je održavati zaštitni sloj za GSV kreditne institucije čija visina odgovara potkategoriji u koju je GSV kreditna institucija svrstana u skladu sa stavkom 5. ovoga članka, u iznosu:
1. za prvu i najnižu potkategoriju, 1% ukupnog iznosa izloženosti riziku
2. za drugu potkategoriju, 1,5% ukupnog iznosa izloženosti riziku
3. za treću potkategoriju, 2% ukupnog iznosa izloženosti riziku
4. za četvrtu potkategoriju, 2,5% ukupnog iznosa izloženosti riziku
5. za petu i najvišu potkategoriju, 3,5% ukupnog iznosa izloženosti riziku.
(9) Ne dovodeći u pitanje odredbe članka 244. ovoga Zakona i neovisno o rezultatima primjene metodologije iz ovoga članka, Hrvatska narodna banka može na osnovi nadzorne procjene:
– preraspodijeliti GSV kreditnu instituciju iz niže u višu potkategoriju
– društvo iz članka 244. stavka 3. ovoga Zakona čija je ukupna ocjena iz stavka 5. ovoga članka niža od granične ocjene za najnižu potkategoriju svrstati u tu ili u višu potkategoriju te ga na taj način odrediti kao GSV kreditnu instituciju
– preraspodijeliti GSV kreditnu instituciju iz više u nižu potkategoriju, uzimajući u obzir Jedinstveni sanacijski mehanizam, na temelju ukupnog rezultata primjene dodatne metodologije iz stavka 2. ovoga članka.
(10) Hrvatska narodna banka dužna je jednom godišnje preispitati utvrđivanje GSV kreditne institucije i potkategorija u koje je svrstana.
(11) O rezultatu preispitivanja iz stavka 10. ovoga članka Hrvatska narodna banka dužna je obavijestiti GSV kreditnu instituciju i Europski odbor za sistemske rizike te na svojim internetskim stranicama javno objaviti ažurirani popis utvrđenih GSV kreditnih institucija i potkategorija u koje su svrstane.
Ostale sistemski važne kreditne institucije
Članak 246.
(1) Hrvatska narodna banka je imenovano tijelo prema članku 131. stavku 1. Direktive 2013/36/EU koje utvrđuje OSV kreditnu instituciju u Republici Hrvatskoj na pojedinačnoj, potkonsolidiranoj ili konsolidiranoj osnovi.
(2) OSV kreditna institucija iz stavka 1. ovoga članka može biti:
– kreditna institucija koja je dobila odobrenje za rad na temelju ovog Zakona
– grupa kreditnih institucija kojoj je matično društvo: matična kreditna institucija u RH ili u EU-u sa sjedištem u RH, matični financijski holding u RH ili u EU-u, matični mješoviti financijski holding u RH ili u EU-u.
(3) Hrvatska narodna banka odredit će stopu zaštitnog sloja za OSV kreditne institucije u visini do 3% ukupnog iznosa izloženosti riziku, na konsolidiranoj, potkonsolidiranoj ili pojedinačnoj osnovi, uzimajući u obzir uvjete za utvrđivanje OSV kreditne institucije.
(4) Zaštitni sloj za OSV kreditne institucije sastoji se od redovnog osnovnog kapitala.
(5) OSV kreditna institucija dužna je održavati zaštitni sloj za OSV kreditne institucije u visini koju odredi Hrvatska narodna banka, uzimajući u obzir stavak 6. ovoga članka i članak 248. ovoga Zakona.
(6) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, Hrvatska narodna banka može odrediti stopu zaštitnog sloja za svaku OSV kreditnu instituciju, na konsolidiranoj, potkonsolidiranoj osnovi ili pojedinačnoj osnovi, iznad 3% ukupnog iznosa izloženosti riziku, ako je za to dobila odobrenje Europske komisije.
(7) Iznimno od stavka 3. ovoga članka i članka 238. ovoga Zakona, ako je OSV kreditna institucija društvo kći GSV kreditne institucije ili OSV kreditne institucije koja je kreditna institucija ili grupa kojoj je matično društvo institucija iz EU-a i na koju se primjenjuje zaštitni sloj za OSV kreditne institucije na konsolidiranoj osnovi, zaštitni sloj koji se primjenjuje na pojedinačnoj ili potkonsolidiranoj osnovi za OSV kreditne institucije ne smije prelaziti manju od sljedećih vrijednosti:
– zbroj veće od stopa zaštitnog sloja za GSV kreditne institucije ili OSV kreditne institucije koja se primjenjuje na grupu na konsolidiranoj osnovi i 1% ukupnog iznosa izloženosti riziku i
– 3% ukupnog iznosa izloženosti riziku ili stope koju je Europska komisija odobrila za primjenu na grupu na konsolidiranoj osnovi u skladu sa stavkom 6. ovoga članka.
(8) Hrvatska narodna banka dužna je obavijestiti Europski odbor za sistemske rizike o nazivu OSV kreditne institucije, potkategorije u koju je ona svrstana i visini stopa zaštitnog sloja za OSV kreditne institucije te javno objaviti te informacije na svojim internetskim stranicama.
(9) Obavijest iz stavka 8. ovoga članka sadrži potpuno obrazloženje o tome zašto se nadzorna procjena provodi ili ne provodi u skladu s člankom 245. stavkom 9. ovoga Zakona.
(10) Hrvatska narodna banka dužna je rješenjem utvrditi OSV kreditnu instituciju i stopu zaštitnog sloja za tu OSV kreditnu instituciju.
Metodologija za utvrđivanje OSV kreditnih institucija
Članak 247.
(1) Sistemska važnost za potrebe utvrđivanja OSV kreditne institucije ocjenjuje se na osnovi najmanje jednog od sljedećih uvjeta:
– veličina
– značenje za gospodarstvo Europske unije ili Republike Hrvatske
– značenje prekogranične aktivnosti i
– povezanost kreditne institucije ili grupe s financijskim sustavom.
(2) Ako Hrvatska narodna banka zahtijeva održavanje zaštitnog sloja za OSV kreditne institucije, dužna je pridržavati se sljedećeg:
– zaštitni sloj za OSV kreditne institucije ne smije dovesti do nerazmjernih nepovoljnih učinaka na cijeli financijski sustav drugih država članica ili na dijelove tog sustava ili na financijski sustav Europske unije kao cjeline stvaranjem zapreka funkcioniranju unutarnjeg tržišta
– najmanje jednom godišnje treba preispitivati zaštitni sloj za OSV kreditne institucije.
(3) Kada OSV kreditna institucija postane obveznik primjene minimalne donje granice sukladno Uredbi (EU) 575/2013 Hrvatska narodna banka provest će preispitivanje u roku iz stavka 2. ovoga članka kao bi se utvrdila prikladnost ranije utvrđenog zahtjeva za održavanje zaštitnog sloja za OSV kreditne institucije u odnosu na tu kreditnu instituciju.
(4) Prije određivanja ili promjene zaštitnog sloja za OSV kreditne institucije Hrvatska narodna banka dužna je o tome obavijestiti Europski odbor za sistemske rizike mjesec dana prije objave odluke iz članka 246. stavka 3. ovoga Zakona ili tri mjeseca prije objave odluke iz članka 246. stavka 6. ovoga Zakona.
(5) Obavijest iz stavka 4. ovoga članka sadrži detaljan opis sljedećih informacija:
– obrazloženje zašto Hrvatska narodna banka smatra da je vjerojatno da će predloženi zaštitni sloj za OSV kreditne institucije biti razmjeran i učinkovit za smanjenje rizika
– procjenu vjerojatnog pozitivnog ili negativnog utjecaja zaštitnog sloja za OSV kreditne institucije na unutarnje tržište, na osnovi dostupnih informacija
– visinu stope zaštitnog sloja za OSV kreditne institucije koju Hrvatska narodna banka namjerava propisati.
(6) Hrvatska narodna banka dužna je jednom godišnje preispitati utvrđivanje OSV kreditne institucije i o rezultatu tog preispitivanja dužna je obavijestiti OSV kreditnu instituciju i Europski odbor za sistemske rizike te na svojim internetskim stranicama javno objaviti ažurirani popis svih OSV kreditnih institucija i njihove stope zaštitnog sloja za OSV kreditne institucije.
(7) Hrvatska narodna banka na svojim internetskim stranicama objavljuje bitne elemente metodologije za utvrđivanje OSV kreditne institucije i određivanje stope zaštitnog sloja za OSV kreditne institucije.
XVIII.6. MEĐUODNOS ZAŠTITNIH SLOJEVA ZA SISTEMSKE RIZIKE
Međuodnos zaštitnih slojeva za sistemski rizik GSV i OSV kreditne institucije
Članak 248.
(1) Kada grupa kreditnih institucija u RH, na konsolidiranoj osnovi, podliježe zaštitnom sloju za GSV kreditne institucije i zaštitnom sloju za OSV kreditne institucije, na tu grupu kreditnih institucija na konsolidiranoj osnovi primjenjuje se viši zaštitni sloj.
(2) Kada kreditna institucija podliježe zaštitnom sloju za sistemski rizik utvrđenom u skladu s glavom XVIII.4. ovoga Zakona, taj se zaštitni sloj dodaje zaštitnom sloju za OSV kreditne institucije ili zaštitnom sloju za GSV kreditne institucije koji se primjenjuje u skladu s glavom XVIII.5. ovoga Zakona.
(3) U slučaju iz stavka 2. ovoga članka, ako je zbroj stope zaštitnog sloja za sistemski rizik određene u skladu s člankom 240. ovoga Zakona i stope zaštitnog sloja za OSV kreditne institucije određene u skladu s člankom 246. ovoga Zakona ili stope zaštitnog sloja za GSV kreditne institucije određene u skladu s člankom 245. ovoga Zakona kojoj ta kreditna institucija podliježe bio viši od 5%, Hrvatska narodna banka zatražit će odobrenje od Europske komisije u skladu s postupkom iz članka 246. ovoga Zakona.
(4) U slučaju da se odlukom o utvrđivanju visine stope zaštitnog sloja za sistemski rizik ili visine stope zaštitnog sloja za OSV kreditne institucije ili zaštitnog sloja za GSV kreditne institucije te stope smanje ili ostanu nepromijenjene u odnosu na ranije utvrđene stope, ne provodi se postupak ishođenja odobrenja Europske komisije iz članka 246. Zakona.
(5) Hrvatska narodna banka može odrediti stope zaštitnih slojeva iz stavka 3. ovoga članka čiji bi zbroj bio viši od 5% ukupnog iznosa izloženosti riziku, samo ako je za to od Europske komisije dobila odobrenje.
XVIII.7. OSTALE MAKROBONITETNE MJERE
Mjere i instrumenti usmjereni na povećanje otpornosti i očuvanje stabilnosti financijskog sustava u cjelini
Članak 249.
(1) Hrvatska narodna banka kao imenovano tijelo, kada je to potrebno zbog očuvanja stabilnosti financijskog sustava u cjelini, jačanja otpornosti financijskog sustava te izbjegavanja i smanjivanja sistemskih rizika, podzakonskim propisom uređuje odgovarajuće mjere i instrumente koje mogu uključivati:
– najveći dozvoljeni omjer vrijednosti odobrenog iznosa kredita i instrumenta osiguranja
– najveći dozvoljeni omjer iznosa kredita i dohotka koji ostvaruje korisnik kredita
– najveći dozvoljeni omjer iznosa otplate obroka ili rate kredita i dohotka koji ostvaruje korisnik kredita
– najdulje dozvoljeno trajanje kredita
– zahtjeve vezane za metodu obračuna otplate kredita ili
– druge mjere i zahtjeve radi očuvanja stabilnosti financijskog sustava u cjelini te izbjegavanja i smanjivanja sistemskih rizika.
(2) Kreditna institucija dužna je primjenjivati mjere propisane podzakonskim propisom donesenim na temelju stavka 1. ovoga članka.
XVIII.8. MJERE ZA OČUVANJE KAPITALA
Ograničenja raspodjela
Članak 250.
(1) Kreditna institucija koja ispunjava zahtjev za kombinirani zaštitni sloj ne smije provoditi raspodjele u vezi s redovnim osnovnim kapitalom ako to smanjuje redovni osnovni kapital do razine na kojoj se više ne ispunjava zahtjev za kombinirani zaštitni sloj.
(2) Kreditna institucija koja ne ispunjava zahtjev za kombinirani zaštitni sloj dužna je izračunati najveći raspodjeljiv iznos (u daljnjem tekstu: MDA) u skladu s podzakonskim propisom donesenim na temelju stavka 10. ovoga članka te o izračunanom najvećem raspodjeljivom iznosu bez odgode izvijestiti Hrvatsku narodnu banku.
(3) Kreditna institucija iz stavka 2. ovoga članka ne smije, prije nego što izračuna najveći raspodjeljiv iznos, učiniti sljedeće:
– provoditi raspodjele u vezi s redovnim osnovnim kapitalom
– stvoriti obvezu isplate varijabilnih primitaka ili diskrecijskih mirovinskih pogodnosti ili isplatiti varijabilne primitke ako je obveza plaćanja nastala u vrijeme kada kreditna institucija nije ispunjavala zahtjev za kombinirani zaštitni sloj i
– provoditi plaćanja po instrumentima dodatnog osnovnog kapitala.
(4) Raspodjele u vezi s redovnim osnovnim kapitalom u smislu stavaka 1. i 3. ovoga članka uključuju sljedeće:
– isplatu dividendi u novcu
– raspodjelu potpuno ili djelomično plaćenih bonusnih dionica ili drugih instrumenata kapitala navedenih u članku 26. stavku 1. točki a) Uredbe (EU) br. 575/2013
– otkup ili kupnju vlastitih dionica ili drugih instrumenata kapitala kreditne institucije iz članka 26. stavka 1. točke a) Uredbe (EU) br. 575/2013
– otplatu iznosa uplaćenih u vezi s instrumentima kapitala iz članka 26. stavka 1. točke a) Uredbe (EU) br. 575/2013 i
– raspodjelu stavki iz članka 26. stavka 1. točaka od (b) do (e) Uredbe (EU) br. 575/ 2013.
(5) Kreditna institucija koja ne ispunjava zahtjev za kombinirani zaštitni sloj najmanje u visini kako je propisano ovim Zakonom, ne smije radnjama iz stavka 3. ovoga članka raspodjeljivati iznos koji prelazi najveći raspodjeljiv iznos izračunat u skladu sa stavkom 2. ovoga članka.
(6) Kreditna institucija koja ispunjava zahtjeve za zaštitni sloj omjera financijske poluge na temelju članka 92. stavka 1.a Uredbe (EU) br. 575/2013 ne smije provoditi raspodjele u vezi s osnovnim kapitalom ako to smanjuje osnovni kapital do razine na kojoj se više ne ispunjava zahtjev za zaštitni sloj omjera financijske poluge.
(7) Kreditna institucija koja ne ispunjava zahtjev za zaštitni sloj omjera financijske poluge dužna je izračunati najveći raspodjeljivi iznos u vezi s omjerom financijske poluge (u daljnjem tekstu: L- MDA) u skladu s podzakonskim propisom donesenim na temelju stavka 10. ovoga članka te o izračunanom raspodjeljivom iznosu bez odgode izvijestiti Hrvatsku narodnu banku.
(8) Kreditna institucija iz stavka 7. ovoga članka ne smije prije nego što izračuna L-MDA učiniti sljedeće:
– provoditi raspodjelu u vezi s redovnim osnovnim kapitalom
– stvoriti obvezu isplate varijabilnog primitka ili diskrecijskih mirovinskih pogodnosti ili isplatiti varijabilne primitke ako je obveza plaćanja nastala u vrijeme kada kreditna institucija nije ispunjavala zahtjeve za zaštitni sloj omjera financijske poluge iz stavka 6. ovoga članka i
– provoditi plaćanja u vezi s instrumentima dodatnog osnovnog kapitala.
(9) Kreditna institucija koja ne ispunjava zahtjev za zaštitni sloj omjera financijske poluge odnosno ako ga ne prelazi, ne smije radnjama iz stavka 8. ovoga članka raspodijeliti iznos koji prelazi L-MDA izračunan u skladu s podzakonskim propisom donesenim na temelju stavka 10. ovoga članka.
(10) Hrvatska narodna banka podzakonskim propisom detaljnije uređuje način izračuna MDA-a i L-MDA-a.
Neispunjavanje zahtjeva za kombinirani zaštitni sloj
Članak 251.
U smislu članka 250. stavaka 1. do 5. ovoga Zakona smatra se da kreditna institucija ne ispunjava zahtjev za kombinirani zaštitni sloj ako iznos i kvaliteta regulatornog kapitala kojima ta kreditna institucija raspolaže nisu dostatni za istodobno ispunjavanje zahtjeva za kombinirani zaštitni sloj i svakog od sljedećih zahtjeva:
– iz članka 92. stavka 1. točke (a) Uredbe (EU) br. 575/2013 te zahtjeva za dodatni regulatorni kapital koji je Hrvatska narodna banka naložila na temelju članka 107. ovoga Zakona, a koji se koriste za pokrivanje rizika, osim rizika prekomjerne financijske poluge
– iz članka 92. stavka 1. točke (b) Uredbe (EU) br. 575/2013 te zahtjeva za dodatni regulatorni kapital koji je Hrvatska narodna banka naložila na temelju članka 107. ovoga Zakona, a koji se koriste za pokrivanje rizika, osim rizika prekomjerne financijske poluge i
– iz članka 92. stavka 1. točke (c) Uredbe (EU) br. 575/2013 te zahtjeva za dodatni regulatorni kapital koji je Hrvatska narodna banka naložila na temelju članka 107. ovoga Zakona, a koji se koriste za pokrivanje rizika, osim rizika prekomjerne financijske poluge.
Neispunjavanje zahtjeva za zaštitni sloj omjera financijske poluge
Članak 252.
U smislu članka 250. stavaka 6. do 9. ovoga Zakona smatra se da kreditna institucija ne ispunjava zahtjev za zaštitni sloj omjera financijske poluge ako iznos i kvaliteta regulatornog kapitala kojima ta kreditna institucija raspolaže nisu dostatni za istodobno ispunjavanje zahtjeva za zaštitni sloj omjera financijske poluge i svakog od sljedećih zahtjeva:
– iz članka 92. stavka 1. točke (d) Uredbe (EU) br. 575/2013 te zahtjeva za dodatni regulatorni kapital koji je Hrvatska narodna banka naložila na temelju članka 107. ovoga Zakona za pokrivanje rizika prekomjerne financijske poluge i
– iz članka 92. stavka 1.a Uredbe (EU) br. 575/2013 te zahtjeva za dodatni regulatorni kapital koji je Hrvatska narodna banka naložila na temelju članka 107. ovoga Zakona za pokrivanje rizika prekomjerne financijske poluge.
Plaćanja koja podliježu ograničenjima raspodjela
Članak 253.
Ograničenja raspodjela propisana člankom 250. ovoga Zakona primjenjuju se samo na plaćanja koja dovode do smanjenja redovnog osnovnog kapitala ili smanjenja dobiti te ako privremena obustava plaćanja ili neprovođenje plaćanja ne znače nastanak statusa neispunjavanja obveza ili uvjet za pokretanje postupka u skladu s odredbama ovoga Zakona i drugim propisima kojima se uređuje postupak u slučaju insolventnosti kreditne institucije.
Raspodjele u slučaju neispunjavanja zahtjeva za kombinirani zaštitni sloj i zaštitni sloj omjera financijske poluge
Članak 254.
(1) Kreditna institucija koja ne ispunjava zahtjev za kombinirani zaštitni sloj ili zaštitni sloj omjera financijske poluge, a namjerava raspodijeliti određeni dio dobiti raspoložive za raspodjelu ili provesti radnje iz članka 250. stavaka 3. i 8. ovoga Zakona, dužna je o tome prethodno obavijestiti Hrvatsku narodnu banku i dostaviti sljedeće informacije:
1. iznos kapitala kreditne institucije, iskazan po sljedećim vrstama:
a) redovni osnovni kapital
b) dodatni osnovni kapital
c) dopunski kapital
2. iznos dobiti tekuće godine ostvarene tijekom i na kraju poslovne godine
3. najveći raspodjeljiv iznos izračunat u skladu s člankom 250. stavcima 2., 7. i 10. ovoga Zakona
4. iznos dobiti raspoložive za raspodjelu koju namjerava rasporediti na sljedeće stavke:
a) isplatu dividendi
b) otkup dionica
c) plaćanja po instrumentima dodatnog osnovnog kapitala
d) isplatu varijabilnih primitaka ili diskrecijskih mirovinskih pogodnosti, stvaranjem nove obveze plaćanja ili plaćanjem na temelju obveze koja je nastala u vrijeme kada kreditna institucija nije ispunjavala zahtjev za kombinirani zaštitni sloj.
(2) Kreditna institucija dužna je uspostaviti i održavati sustave kojima osigurava točan izračun iznosa dobiti raspoložive za raspodjelu, MDA i L-MDA, a tu je točnost dužna na zahtjev Hrvatske narodne banke dokazati.
Plan za očuvanje kapitala
Članak 255.
(1) Kreditna institucija koja ne ispunjava zahtjev za kombinirani zaštitni sloj ili zaštitni sloj omjera financijske poluge dužna je izraditi plan za očuvanje kapitala i dostaviti ga Hrvatskoj narodnoj banci najkasnije u roku od pet radnih dana nakon što je ustanovila da ne ispunjava taj zahtjev.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Hrvatska narodna banka može na zahtjev kreditne institucije odobriti dostavu plana za očuvanje kapitala u roku od najviše 10 radnih dana uzimajući u obzir opseg i složenost poslova koje ta kreditna institucija obavlja.
(3) Plan za očuvanje kapitala mora sadržavati sljedeće:
– procjene prihoda i rashoda te projekciju bilance
– mjere za povećanje stopa kapitala kreditne institucije
– plan i vremenski okvir za povećanje regulatornoga kapitala kako bi se u cijelosti ispunio zahtjev za kombinirani zaštitni sloj ili ako je to primjenjivo zahtjev za zaštitni sloj omjera financijske poluge.
(4) Hrvatska narodna banka može od kreditne institucije zahtijevati i druge podatke koje smatra potrebnima za provođenje procjene iz stavka 5. ovoga članka.
(5) Hrvatska narodna banka procjenjuje plan za očuvanje kapitala te ga odobrava samo ako smatra vrlo vjerojatnim da će se provođenjem plana očuvati kapital ili prikupiti dovoljno dodatnoga kapitala koji bi kreditnoj instituciji omogućio ispunjavanje zahtjeva za kombinirani zaštitni sloj ili ako je to primjenjivo zahtjeva za zaštitni sloj omjera financijske poluge u roku koji Hrvatska narodna banka smatra primjerenim.
(6) Ako Hrvatska narodna banka ne odobri plan za očuvanje kapitala u skladu sa stavkom 5. ovoga članka, poduzet će jednu ili obje sljedeće mjere:
– naložit će kreditnoj instituciji da poveća regulatorni kapital do određenih razina u određenim rokovima
– na osnovi svojih ovlasti u skladu s člankom 185. ovoga Zakona, naložit će stroža ograničenja raspodjele od onih iz članaka 250. do 254. ovoga Zakona.
(7) Ako kreditna institucija namjerava poduzeti druge mjere za povećanje stopa kapitala odnosno ako namjerava promijeniti vremenski okvir za povećanje regulatornoga kapitala sadržanog u odobrenom planu za očuvanje kapitala, dužna je o tome obavijestiti Hrvatsku narodnu banku i dostaviti izmijenjeni plan za očuvanje kapitala koji Hrvatska narodna banka procjenjuje i odobrava u skladu sa stavkom 5. ovoga članka.
Mjere za očuvanje kapitala ako zahtjev za kombinirani zaštitni sloj i zaštitni sloj omjera financijske poluge nije ispunjen na konsolidiranoj osnovi
Članak 256.
(1) Matična kreditna institucija u RH i matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH koje na pojedinačnoj osnovi ispunjavaju zahtjev za kombinirani zaštitni sloj, a na konsolidiranoj osnovi ne ispunjavaju zahtjev za kombinirani zaštitni sloj koji se odnosi na grupu kreditnih institucija u RH na konsolidiranoj osnovi, dužne su primjenjivati:
– članke 250. do 254. ovoga Zakona, na odgovarajući način, na pojedinačnoj osnovi, i
– članak 255. ovoga Zakona, na odgovarajući način, na konsolidiranoj osnovi za grupu kreditnih institucija u RH.
(2) Matična kreditna institucija u RH i matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH koje ne ispunjavaju zahtjev za kombinirani zaštitni sloj primjenjiv na njih na pojedinačnoj osnovi, kao ni takav zahtjev na konsolidiranoj osnovi koji se odnosi na grupu kreditnih institucija u RH, dužne su primjenjivati:
1. članke 250. do 254. ovoga Zakona na način da se najvećim raspodjeljivim iznosom smatra manji od sljedećih iznosa:
a) iznos izračunat primjenom članka 250. ovoga Zakona ili
b) iznos izračunat primjenom stavka 1. točke 1. ovoga članka
2. članak 255. ovoga Zakona, na odgovarajući način, na konsolidiranoj osnovi za grupu kreditnih institucija u RH.
(3) Iznimno od članka 255. ovoga Zakona, članica grupe kreditnih institucija u RH koja na pojedinačnoj osnovi ne ispunjava zahtjev za kombinirani zaštitni sloj nije dužna izraditi plan za očuvanje kapitala u slučaju iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, već je matična kreditna institucija u RH i matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH dužna izraditi plan za očuvanje kapitala iz stavka 1. točke 2. i stavka 2. točke 2. ovoga članka na način da minimalno sadržava i planove za očuvanje kapitala društava članica grupe kreditnih institucija u RH koje na pojedinačnoj osnovi ne ispunjavaju zahtjev za kombinirani zaštitni sloj.
(4) Hrvatska narodna banka podzakonskim propisom detaljnije uređuje zahtjeve propisane člancima 250. do 254. ovoga Zakona, kao i zahtjeve iz ovoga članka koje matična kreditna institucija u RH i matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH moraju ispunjavati u slučaju iz ovoga članka.
XVIII.9. IZVJEŠTAVANJE
Izvještavanje
Članak 257.
Kreditna institucija i matična kreditna institucija dužne su izvještavati Hrvatsku narodnu banku o zaštitnim slojevima kapitala iz glava XVIII.2 do XVIII.6 ovoga Zakona i mjerama za očuvanje kapitala iz članaka 250. do 256. ovoga Zakona na način i u rokovima propisanim podzakonskim propisom donesenim na temelju članka 217. ovoga Zakona.
XIX. KRIZNO UPRAVLJANJE
XIX.1. PLAN OPORAVKA
Plan oporavka
Članak 258.
(1) Plan oporavka u kojem utvrđuje mjere za obnavljanje financijskog položaja nakon njegovoga značajnog pogoršanja dužna je sastaviti i održavati:
1. kreditna institucija koja nije dio grupe kreditnih institucija u EU-u, i to na pojedinačnoj osnovi
2. kreditna institucija koja je članica grupe kreditnih institucija u EU-u, i to na pojedinačnoj ili potkonsolidiranoj osnovi, ako je tako odlučeno u skladu s člankom 260. stavkom 3. ovoga Zakona i naloženo rješenjem Hrvatske narodne banke i
3. kreditna institucija koja je isključena iz grupe kreditnih institucija u RH na temelju članka 19. Uredbe (EU) br. 575/2013, i to na pojedinačnoj osnovi.
(2) Plan oporavka smatra se dijelom sustava upravljanja iz članka 181. ovoga Zakona.
(3) Kreditna institucija dužna je plan oporavka ažurirati najmanje jednom godišnje ili nakon promjene u pravnoj ili organizacijskoj strukturi kreditne institucije ili članice grupe kreditnih institucija za koju se plan oporavka izrađuje ili nakon promjene njihove poslovne ili financijske situacije koja bi mogla bitno utjecati na plan oporavka ili stvoriti potrebu za njegovom promjenom, te isti dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci .
(4) Hrvatska narodna banka može pojedinoj kreditnoj instituciji, ako ocijeni potrebnim, naložiti i češće ažuriranje plana oporavka.
(5) Prije dostave Hrvatskoj narodnoj banci, uprava kreditne institucije procjenjuje i odobrava plan oporavka, uz prethodnu suglasnost nadzornoga odbora .
(6) Kreditna institucija dužna je primjenjivati plan oporavka donesen u skladu sa stavkom 5. ovoga članka.
(7) Plan oporavka iz stavka 1. ovoga članka izrađuje se i dostavlja na način propisan podzakonskim propisom donesenim na temelju stavka 15. ovoga članka.
(8) Kreditna institucija dužna je uspostaviti i redovito ažurirati popis svih financijskih ugovora u kojima je ta kreditna institucija ugovorna strana.
(9) Kreditna institucija dužna je propisati, dokumentirati i redovito nadzirati postupak izrade i ažuriranja plana oporavka.
(10) Kreditna institucija dužna je osigurati Hrvatskoj narodnoj banci uvid u potpune i detaljne informacije o postupku izrade i ažuriranja plana oporavka.
(11) Primjena manjeg opsega plana oporavka i manje učestalosti njegova ažuriranja kako je utvrđeno stavkom 7. ovoga članka ne utječe na ovlast Hrvatske narodne banke za poduzimanje mjera za sprječavanje krize.
(12) Prije donošenja podzakonskog propisa iz stavka 15. ovoga članka Hrvatska narodna banka će se, o okolnostima iz stavka 15. točke 2. ovoga članka, savjetovati s Vijećem za financijsku stabilnost.
(13) Hrvatska narodna banka dužna je obavijestiti Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo o donošenju propisa iz stavka 15. ovoga članka i načina na koji je uređen manji opseg plana oporavka i manja učestalost njegova ažuriranja.
(14) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, kreditna institucija u sanaciji nije dužna izraditi niti ažurirati plan oporavka.
(15) Hrvatska narodna banka podzakonskim propisom detaljnije uređuje:
1. način i opseg primjene zahtjeva vezanih uz izradu plana oporavka kreditne institucije te sadržaj, način i rokove dostave tog plana
2. manji opseg plana oporavka i manju učestalost njegova ažuriranja uzimajući u obzir sljedeće:
a) utjecaj koji bi propast kreditne institucije mogao imati zbog prirode njezina poslovanja, dioničarske strukture, pravnog oblika, profila rizičnosti, veličine i pravnog statusa, međusobne povezanosti s drugim kreditnim institucijama ili općenito s financijskim sustavom, opsega i složenosti poslova, i pružanja investicijskih usluga ili aktivnosti definiranih propisima kojima se uređuje tržište kapitala, kojim se prenosi članak 4. stavka 1. točke 2. Direktive 2014/65/EU te
b) procjenu bi li se njezina propast i prisilna likvidacija mogla značajno negativno odraziti na financijska tržišta, druge kreditne institucije ili investicijska društva, uvjete financiranja ili na šire gospodarstvo.
Procjena planova oporavka
Članak 259.
(1) Kreditna institucija dužna je osigurati da plan oporavka ispunjava sljedeće kriterije:
1. razumno je vjerojatno da provedba aranžmana predloženih u planu osigurava ili ponovno uspostavlja održivost redovnog poslovanja i stabilnost financijskog položaja kreditne institucije ili grupe kreditnih institucija za koju se plan izrađuje, u situacijama značajnog financijskog poremećaja, uzimajući u obzir pripremne mjere koje je kreditna institucija poduzela ili planira poduzeti i
2. razumno je vjerojatno da se plan oporavka i mjere predviđene njime mogu u situacijama značajnog financijskog poremećaja brzo i učinkovito provesti te neće dovesti do značajnih štetnih posljedica u financijskom sustavu, čak i u slučaju istodobnog provođenja plana oporavka u drugoj kreditnoj instituciji.
(2) Hrvatska narodna banka dužna je u roku od šest mjeseci od dostave plana oporavka provjeriti jesu li ispunjeni zahtjevi iz članka 258. ovoga Zakona , podzakonskoga propisa koji je donesen na temelju članka 258. stavka 15. ovoga Zakona i uvjeta iz stavka 1. ovoga članka te o tome obavijestiti kreditnu instituciju.
(3) Ako kreditna institucija ima značajnu podružnicu u drugoj državi članici, Hrvatska narodna banka će se roku i o pitanjima iz stavka 2. ovoga članka savjetovati i s nadležnim tijelom države članice u kojoj se nalazi ta podružnica, u onoj mjeri u kojoj je to važno za tu podružnicu.
(4) Pri procjeni iz stavaka 2. i 3. ovoga članka Hrvatska narodna banka vodit će računa o primjerenosti strukture kapitala i izvora financiranja kreditne institucije ovisno o složenosti organizacijske strukture i profilu rizičnosti te kreditne institucije.
(5) Hrvatska narodna banka će bez odgađanja dostaviti plan oporavka sanacijskom tijelu nadležnom za izradu sanacijskog plana kreditne institucije, koje može, ako smatra da mjere predložene planom oporavka mogu negativno utjecati na mogućnost sanacije te kreditne institucije, u primjerenom roku dati preporuke, a Hrvatska narodna banka će pri nalaganju mjera prema kreditnoj instituciji uzeti u obzir dobivene preporuke.
(6) Ako Hrvatska narodna banka u roku iz stavka 2. ovoga članka ocijeni da postoje značajni nedostaci u planu oporavka ili značajne prepreke mogućnosti njegove provedbe, naložit će kreditnoj instituciji da u roku od najviše dva mjeseca dostavi izmijenjeni plan oporavka kojim se utvrđeni nedostaci ili prepreke uklanjaju.
(7) Rok za dostavu izmijenjenog plana oporavka iz stavka 6. ovoga članka Hrvatska narodna banka može na zahtjev kreditne institucije produžiti za najviše mjesec dana.
(8) Ako ocijeni da ni izmijenjenim planom oporavka nisu uklonjeni utvrđeni nedostaci ili prepreke, Hrvatska narodna banka može naložiti kreditnoj instituciji da izvrši točno određene promjene plana oporavka.
(9) Ako kreditna institucija ne dostavi izmijenjeni plan oporavka ili ako Hrvatska narodna banka ocijeni da izmijenjenim planom oporavka nisu uklonjeni prvotno utvrđeni nedostaci ili prepreke, i ako ih nije moguće ukloniti nalaganjem točno određenih promjena plana oporavka, Hrvatska narodna banka naložit će kreditnoj instituciji da odredi koje je promjene u poslovanju moguće provesti kako bi uklonila nedostatke ili prepreke u provedbi plana oporavka te rokove u kojima bi te promjene mogla provesti.
(10) Ako Hrvatska narodna banka ocijeni da su promjene u poslovanju koje je odredila kreditna institucija adekvatne za uklanjanje nedostataka ili prepreka u provedbi plana oporavka, naložit će kreditnoj instituciji da te promjene provede.
(11) Ako kreditna institucija ne odredi promjene u poslovanju za uklanjanje nedostataka ili prepreka u provedbi plana oporavka ili ako Hrvatska narodna banka ocijeni da predložene promjene ili rokovi nisu adekvatni, Hrvatska narodna banka može kreditnoj instituciji naložiti bilo koju mjeru koju smatra potrebnom za uklanjanje nedostataka ili prepreka u provedbi plana oporavka i razmjernom s obzirom na ozbiljnost nedostataka i prepreka te učinke mjera na poslovanje kreditne institucije.
(12) U smislu stavka 11. ovoga članka Hrvatska narodna banka može, osim drugih mjera iz ovoga Zakona, naložiti osobito:
1. smanjivanje profila rizičnosti, uključujući i likvidnosni rizik
2. stvaranje uvjeta za pravodobno povećanje temeljnog kapitala ili regulatornog kapitala
3. preispitivanje strategije i organizacijske strukture
4. promjenu strategije izvora financiranja s ciljem povećanja otpornosti temeljnih poslovnih linija i ključnih funkcija i
5. uvođenje promjena u sustavu upravljanja.
(13) Mjere iz stavka 12. ovoga članka mogu biti mjere koje se ispunjavaju na konsolidiranoj osnovi, mjere koje na pojedinačnoj osnovi ispunjava matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH ili mjere koje na pojedinačnoj osnovi ispunjava pojedina članica grupe kreditnih institucija.
(14) U slučaju iz članka 10. Uredbe (EU) br. 806/2014 pri procjeni planova oporavka Hrvatska narodna banka postupa u skladu s tom Uredbom.
Planovi oporavka grupe
Članak 260.
(1) Matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH dužna je izraditi plan oporavka grupe, usvojiti ga i dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci.
(2) Plan oporavka grupe iz stavka 1. ovoga članka:
– sadrži plan oporavka čitave grupe kreditnih institucija u EU i
– utvrđuje mjere oporavka čija se provedba zahtijeva na razini matične kreditne institucije u EU i svakog društva kćeri pojedinačno.
(3) Hrvatska narodna banka članici grupe može naložiti izradu i dostavu plana oporavka na pojedinačnoj osnovi.
(4) Cilj plana oporavka grupe jest postizanje stabilnosti grupe kreditnih institucija u grupi kao cjeline ili bilo koje članice te grupe u situacijama financijskog poremećaja, radi rješavanja ili uklanjanja uzroka poremećaja ili poboljšanja financijskoga položaja te grupe ili članica te grupe, pri čemu valja istodobno voditi računa o financijskom položaju drugih društava u toj grupi.
(5) Plan oporavka grupe uključuje mehanizme kojima se osigurava koordinacija i dosljednost mjera oporavka koje treba poduzeti na razini matične kreditne institucije u EU, na razini financijskog holdinga u EU, mješovitog financijskog holdinga u EU i mješovitog holdinga u EU, matičnog financijskog holdinga u RH, matičnog financijskog holdinga u EU, matičnog mješovitog holdinga u RH, matičnog mješovitog holdinga u EU, kao i mjera koje treba poduzeti na razini društava kćeri i, prema potrebi, u skladu s ovim Zakonom na razini značajnih podružnica.
(6) Plan oporavka grupe i bilo koji plan sastavljen za pojedino društvo kći uključuje elemente navedene u članku 258. ovoga Zakona i podzakonskom propisu koji je donesen na temelju tog članka, a prema potrebi, ti planovi uključuju mjere za financijsku potporu unutar grupe usvojene na temelju sporazuma o financijskoj potpori unutar grupe koji je postignut u skladu s poglavljem XIX.2. ovoga Zakona.
(7) Plan oporavka grupe uključuje raspon mogućnosti oporavka koji navodi mjere za rješavanje scenarija predviđenih podzakonskim propisom a za svaki od tih scenarija planom oporavka grupe utvrđuje se postoje li prepreke u provedbi mjera za oporavak unutar grupe, uključujući na razini pojedinačnih subjekata obuhvaćenih planom, i postoje li sadržajne praktične i pravne prepreke za brz prijenos regulatornog kapitala ili otplatu obveza ili imovine unutar grupe .
(8) Uprava kreditne institucije koja sastavlja plan oporavka grupe u skladu sa stavkom 1. ovoga članka procjenjuje i odobrava plan oporavka grupe prije no što ga dostavi konsolidirajućem nadzornom tijelu.
(9) Na plan oporavka grupe iz ovoga članka primjenjuju se članci 258. i 259. ovoga Zakona.
Procjena planova oporavka prekogranične grupe
Članak 261.
(1) Hrvatska narodna banka kao konsolidirajuće nadzorno tijelo, u skladu sa zahtjevima za razmjenom povjerljivih informacija iz zakona kojim se uređuje sanacija kreditnih institucija i investicijskih društava, zaprimljene planove oporavka za grupu kreditnih institucija dostavlja:
1. nadležnim tijelima država članica koja su član kolegija supervizora
2. nadležnim tijelima država članica u kojima se nalaze značajne podružnice, ako je to važno za tu podružnicu
3. sanacijskom tijelu za grupu i
4. sanacijskom tijelu za društvo kći.
(2) Nakon savjetovanja s nadležnim tijelima država članica koje su članice kolegija supervizora i ako je to primjenjivo za tu podružnicu, nakon savjetovanja s nadležnim tijelima država članica u kojima se nalaze značajne podružnice, Hrvatska narodna banka i nadležna tijela drugih država članica u kojima je sjedište drugih društava koja su uključena u grupu kreditnih institucija u EU preispituju plan oporavka grupe kreditnih institucija, na način iz članka 260. ovoga Zakona i ovoga članka, i procjenjuju u kojoj mjeri ispunjava zahtjeve i kriterije propisane člankom 260. ovoga Zakona i ovim člankom.
(3) Pri procjeni iz stavka 2. ovoga članka uzima se u obzir mogući utjecaj mjera oporavka na financijsku stabilnost u svim državama članicama u kojima grupa kreditnih institucija posluje.
(4) Hrvatska narodna banka surađivat će s nadležnim tijelima država članica u kojima je sjedište drugih društava kćeri koja su uključena u grupu kreditnih institucija u EU radi donošenja zajedničke odluke o:
1. preispitivanju i procjeni plana oporavka za grupu kreditnih institucija u EU
2. zahtjevu za izradu pojedinačnog plana oporavka za pojedinu kreditnu instituciju koja je dio grupe kreditnih institucija u EU
3. primjeni mjera iz članka 259. stavaka 6. do 12. ovoga Zakona na matičnu kreditnu instituciju u EU-u
4. primjeni mjera iz članka 259. stavaka 6. do 12. ovoga Zakona na društvo kći u grupi kreditnih institucija u EU.
(5) Zajednička odluka bit će donesena u roku od četiri mjeseca od dana kad je konsolidirajuće nadzorno tijelo nadležnim tijelima drugih država članica dostavilo plan oporavka za grupu kreditnih institucija u EU.
(6) Odluka iz stavka 5. ovoga članka mora biti u pisanom obliku i obrazložena.
(7) Ako je Hrvatska narodna banka konsolidirajuće nadzorno tijelo dostavit će odluku iz stavka 5. ovoga članka matičnoj kreditnoj instituciji za koju je nadležna.
(8) Hrvatska narodna banka može u postupku donošenja zajedničke odluke iz stavka 5. ovoga članka zahtijevati pomoć od Europskog nadzornog tijela za bankarstvo u skladu s člankom 31. Uredbe (EU) br. 1093/2010.
(9) Hrvatska narodna banka na temelju odluke iz stavka 5. ovoga članka donijet će rješenje i dostaviti ga članici grupe kreditnih institucija u EU za koju je Hrvatska narodna banka nadležno tijelo.
(10) Ako zajednička odluka iz stavka 5. ovoga članka nije donesena u roku od četiri mjeseca od dana kada je konsolidirajuće nadzorno tijelo nadležnim tijelima država članica u kojima je sjedište drugih društava koja su uključena u grupu kreditnih institucija u EU dostavilo plan oporavka za tu grupu:
– ako je Hrvatska narodna banka konsolidirajuće nadzorno tijelo samostalno će donijeti odluku iz članka 259. stavka 6. i 8. ovoga Zakona za matičnu kreditnu instituciju za koju je nadležna, vodeći računa o stavovima i izdvojenim mišljenjima tih nadležnih tijela te o istoj obavijestiti matičnu kreditnu instituciju za koju je nadležna i ta nadležna tijela.
– ako Hrvatska narodna banka nije konsolidirajuće nadzorno tijelo samostalno će donijeti odluku iz stavka 4. točaka 2. i 4. ovoga članka.
(11) Iznimno od stavka 10. ovoga članka, ako u roku od četiri mjeseca od dana kada je konsolidirajuće nadzorno tijelo nadležnim tijelima država članica u kojima je sjedište drugih društava koja su uključena u grupu kreditnih institucija u EU dostavilo plan oporavka za tu grupu, a prije donošenja zajedničke odluke, Hrvatska narodna banka ili bilo koje nadležno tijelo druge države članice u kojoj je sjedište drugih društava koja su uključena u grupu kreditnih institucija u EU zatraže posredovanje Europskog nadzornog tijela za bankarstvo u skladu sa člankom 19. Uredbe (EU) br. 1093/2010 pri donošenju zajedničke odluke o procjeni plana oporavka ili o nalaganju mjera iz članka 259. stavka 12. točaka 1., 2. ili 4. ovoga Zakona i ako je Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo donijelo odluku u roku od mjesec dana, Hrvatska narodna banka donijet će odluku u skladu s tom odlukom. Rok od četiri mjeseca smatra se rokom za mirenje u smislu Uredbe (EU) br. 1093/2010.
(12) U slučaju iz stavka 11. ovoga članka, ako Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo ne donese odluku u roku od mjesec dana, Hrvatska narodna banka samostalno će donijeti odluku iz stavka 10. ovoga članka za kreditne institucije za koje je nadležna, vodeći računa o stavovima i izdvojenim mišljenjima drugih nadležnih tijela te o njoj obavijestiti kreditnu instituciju za koju je nadležna i nadležna tijela država članica u kojima je sjedište drugih društava koja su uključena u tu grupu kreditnih institucija u EU.
(13) Hrvatska narodna banka i druga nadležna tijela koja se ne protive donošenju zajedničke odluke iz stavka 5. ovoga članka mogu donijeti zajedničku odluku o planu oporavka za grupu kreditnih institucija koji obuhvaća članice te grupe za koje su ta tijela nadležna.
(14) Zajedničke odluke iz ovoga članka obvezuju sva nadležna tijela država članica u kojima je sjedište društava koja su uključena u tu grupu kreditnih institucija u RH.
XIX.2. SPORAZUMI O FINANCIJSKOJ POTPORI GRUPE
Sporazum o financijskoj potpori grupe
Članak 262.
(1) Matična kreditna institucija u RH, matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH, matični financijski holding u RH, matični financijski holding iz EU-a sa sjedištem u RH, matični mješoviti financijski holding u RH, matični mješoviti financijski holding iz EU-a sa sjedištem u RH, matični mješoviti holding u RH, matični mješoviti holding iz EU-a sa sjedištem u RH i njihovo društvo kći, koje je kreditna institucija, investicijsko društvo ili financijska institucija, a koje je uključeno u superviziju na konsolidiranoj osnovi u skladu s ovim Zakonom, mogu sklopiti sporazum o financijskoj potpori grupe kreditnih institucija u RH kako bi se osigurala međusobna financijska potpora kada jedna ili više potpisnica ispune uvjete za ranu intervenciju u skladu s člankom 271. ovoga Zakona.
(2) Kreditna institucija može, kako bi se osigurala međusobna financijska potpora kada jedna ili više potpisnica ispune uvjete za ranu intervenciju u skladu s člankom 271. ovoga Zakona, sklopiti sporazum o financijskoj potpori grupe kreditnih institucija u EU-u sa sljedećim društvima:
1. matičnom kreditnom institucijom u EU-u sa sjedištem izvan Republike Hrvatske
2. matičnim financijskim holdingom iz EU-a sa sjedištem izvan Republike Hrvatske
3. matičnim mješovitim financijskim holdingom iz EU-a sa sjedištem izvan Republike Hrvatske
4. matičnim mješovitim holdingom iz EU-a sa sjedištem izvan Republike Hrvatske
5. društvom kćeri društava iz točke od 1. do 4. ovoga stavka sa sjedištem izvan Republike Hrvatske, koje je kreditna institucija, investicijsko društvo ili financijska institucija.
(3) Društva iz stavaka 1. i 2. ovoga članka mogu sklopiti sporazum o financijskoj potpori grupe samo ako u vrijeme njegova predlaganja ili sklapanja niti jedna od potpisnica sporazuma nije u fazi rane intervencije.
(4) Odredbe ove glave ne odnose se na ostale ugovore o financiranju unutar grupe kreditnih institucija u RH ili grupe kreditnih institucija u EU-u kod kojih niti jedna od njegovih potpisnica u trenutku sklapanja nije bila u fazi rane intervencije, a koji nisu sklopljeni s ciljem osiguranja međusobne financijske potpore kada jedna ili više potpisnica ispune uvjete za ranu intervenciju u skladu s člankom 271. ovoga Zakona.
(5) Sklapanje sporazuma iz stavaka 1. ili 2. ovoga članka nije uvjet kreditnoj instituciji za davanje financijske potpore drugoj članici grupe kreditnih institucija koja ima financijske poteškoće ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
1. ako je o tome u pojedinačnom slučaju sama donijela odluku
2. ako je davanje takve financijske potpore u skladu s politikom grupe kreditnih institucija i
3. ako to nije rizik za cijelu grupu kreditnih institucija.
(6) Sklapanje sporazuma iz stavaka 1. ili 2. ovoga članka nije uvjet kreditnoj instituciji koja je članica grupe kreditnih institucija u RH ili grupe kreditnih institucija u EU-u za poslovanje na području Republike Hrvatske.
(7) Sporazumom iz stavka 1. ili 2. ovoga članka može se osigurati financijska potpora:
1. matičnog društva društvu kćeri
2. društva kćeri matičnom društvu
3. društva kćeri drugom društvu kćeri iste grupe ili
4. unutar članica grupe kreditnih institucija na bilo koji drugi način koji nije obuhvaćen točkama 1. do 3. ovoga stavka.
(8) Davatelj financijske potpore može kroz jednu ili više transakcija dati potporu osobito na jedan od sljedećih načina:
1. davanjem kredita ili zajma
2. izdavanjem garancije ili pružanjem jamstva
3. osnivanjem založnog prava ili prijenosom prava vlasništva nad imovinom radi osiguranja ili
4. kombinacijom točaka 1. do 3. ovoga stavka.
(9) Načini financijske potpore iz stavka 8. ovoga članka odnose se na pravne poslove između potpisnica sporazuma o financijskoj potpori grupe kao i na pravne poslove s trećim osobama.
(10) Sporazumom o financijskoj potpori grupe davatelj financijske potpore može zahtijevati od korisnika potpore da se obveže na davanje financijske potpore tom davatelju potpore.
(11) U sporazumu o financijskoj potpori grupe potpisnice sporazuma dužne su ugovoriti način izračuna kamate i druge naknade za svaku transakciju učinjenu u skladu sa sporazumom, pri čemu će se visina kamate i druge naknade odrediti u vrijeme davanja financijske potpore, a pri sklapanju toga sporazuma i definiranju izračuna kamata i drugih naknada potpisnice sporazuma dužne su voditi računa o sljedećem:
1. da je sklopljeni sporazum odraz njihove slobodne volje
2. da svaka potpisnica sporazuma djeluje u svojem najboljem interesu pri čemu se u obzir mogu uzeti sve izravne ili neizravne koristi koje potpisnica sporazuma može steći kao posljedicu davanja financijske potpore
3. da svaki korisnik financijske potpore mora svakom davatelju financijske potpore dati sve relevantne informacije prije određivanja kamata i drugih naknada za davanje financijske potpore i prije donošenja odluke o davanju financijske potpore
4. da pri određivanju kamata i drugih naknada za davanje financijske potpore davatelj financijske potpore može u obzir uzeti informacije kojima raspolaže zbog činjenice da je član iste grupe kreditnih institucija kao i korisnik financijske potpore, a koje nisu javno dostupne i
5. da način izračuna kamata i drugih naknada za davanje financijske potpore ne mora uzeti u obzir očekivani privremeni učinak na cijene na tržištu koji proizlazi iz događaja koji ne proizlaze iz poslovanja te grupe kreditnih institucija.
(12) Samo potpisnica sporazuma o financijskoj potpori grupe može ispuniti obvezu temeljem toga sporazuma, a obveza temeljem sporazuma o financijskoj potpori grupe može se ispuniti samo potpisnici toga sporazuma.
Provjera prijedloga sporazuma o grupnoj financijskoj potpori od strane nadležnih tijela i posredovanju
Članak 263.
(1) Matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH dužna je Hrvatskoj narodnoj banci kao konsolidirajućem nadzornom tijelu podnijeti zahtjev za izdavanje odobrenja za sklapanje sporazuma o financijskoj potpori grupe kreditnih institucija u EU (u daljnjem tekstu: sporazum o financijskoj potpori u EU) kojem prilaže prijedlog teksta sporazuma s nazivima članica grupe kreditnih institucija u RH koje namjeravaju biti potpisnice sporazuma .
(2) Ako Hrvatska narodna banka nije konsolidirajuće nadzorno tijelo za grupu kreditnih institucija u EU-u, ona sudjeluje na zahtjev konsolidirajućeg nadzornog tijela u postupku donošenja zajedničke odluke o ispunjavanju uvjeta iz članka 266. stavka 1. ovoga Zakona za sklapanje sporazuma o financijskoj potpori grupe kreditnih institucija u EU-u uzimajući u obzir mogući utjecaj provedbe toga sporazuma u svakoj od država članica u kojima je sjedište bilo koje članice grupe kreditnih institucija u EU-u, uključujući njegove fiskalne učinke.
(3) Hrvatska narodna banka kao konsolidirajuće nadzorno tijelo će bez odgađanja proslijediti zahtjev iz stavka 1. ovoga članka nadležnom tijelu druge države članice u kojoj je sjedište društva kćeri koje namjerava biti potpisnica sporazuma o financijskoj potpori u EU-u.
(4) Kreditna institucija iz stavka 2. ovoga članka dužna je o namjeri sklapanja sporazuma o financijskoj potpori u EU-u obavijestiti Hrvatsku narodnu banku te ne smije sklopiti takav sporazum ako konsolidirajuće nadzorno tijelo nije njezinoj matičnoj kreditnoj instituciji izdalo odobrenje za sklapanje sporazuma o potpori u EU-u.
(5) Hrvatska narodna banka i nadležna tijela drugih država članica u kojima je sjedište društva kćeri koje namjeravaju biti potpisnice sporazuma o financijskoj potpori u EU surađivat će radi donošenja zajedničke odluke o ispunjavanju uvjeta za sklapanje sporazuma o financijskoj potpori iz članka 266. stavka 1. ovoga Zakona, uzimajući u obzir mogući utjecaj provedbe toga sporazuma u svakoj od država članica u kojima je sjedište bilo koje članice grupe kreditnih institucija u EU, uključujući njegove fiskalne učinke.
(6) Zajednička odluka iz stavka 5. ovoga članka bit će donesena u roku od četiri mjeseca od dana kada je Hrvatska narodna banka primila zahtjev iz stavka 1. ovoga članka a ta odluka mora biti u pisanom obliku i obrazložena i Hrvatska narodna banka dostavit će ju podnositelju zahtjeva.
(7) Ako je donesena zajednička odluka iz stavka 5. ovoga članka o tome da su uvjeti iz članka 266. stavka 1. ovoga Zakona ispunjeni, Hrvatska narodna banka će na temelju te odluke izdati odobrenje za sklapanje sporazuma o potpori u EU i dostaviti ga podnositelju zahtjeva.
(8) Ako je donesena zajednička odluka iz stavka 5. ovoga članka o tome da uvjeti iz članka 266. stavka 1. ovoga Zakona nisu ispunjeni, Hrvatska narodna banka će na temelju te odluke odbiti zahtjev za izdavanje odobrenja za sklapanje sporazuma o potpori u EU i odluku o odbijanju zahtjeva dostaviti podnositelju zahtjeva.
(9) Hrvatska narodna banka može u postupku donošenja zajedničke odluke iz stavka 5. ovoga članka zatražiti pomoć Europskog nadzornog tijela za bankarstvo u skladu s člankom 31. Uredbe (EU) br. 1093/2010.
(10) Ako zajednička odluka iz stavka 5. ovoga članka nije donesena u roku, Hrvatska narodna banka će kao konsolidirajuće nadzorno tijelo samostalno odlučiti o zahtjevu iz stavka 1. ovoga članka, vodeći računa o stavovima i izdvojenim mišljenjima koje su iznijela druga nadležna tijela te odluku dostaviti podnositelju zahtjeva i nadležnim tijelima država članica u kojima je sjedište društava kćeri koje namjeravaju sklopiti sporazum.
(11) Hrvatska narodna banka može u roku od četiri mjeseca od dana kada je zahtjev zaprimljen zatražiti posredovanje Europskog nadzornog tijela za bankarstvo u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 1093/2010.
(12) Iznimno od stavka 10. ovoga članka, ako u roku četiri mjeseca od dana kada je Hrvatska narodna banka primila zahtjev iz stavka 1. ovoga članka Hrvatska narodna banka ili bilo koje nadležno tijelo drugih država članica zatraže posredovanje Europskog nadzornog tijela za bankarstvo u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 1093/2010 i ako je Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo donijelo odluku u roku od mjesec dana, Hrvatska narodna banka donijet će odluku u skladu s tom odlukom pri čemu se rok od četiri mjeseca smatra rokom za mirenje u smislu Uredbe (EU) br. 1093/2010.
(13) Kreditna institucija iz stavka 1. ovoga članka ne smije sklopiti sporazum o financijskoj potpori u RH bez odobrenja Hrvatske narodne banke.
Suglasnost glavne skupštine za sklapanje sporazuma o financijskoj potpori
Članak 264.
(1) Nakon izdavanja odobrenja Hrvatske narodne banke ili drugog relevantnog konsolidirajućeg nadzornog tijela matičnoj kreditnoj instituciji za sklapanje sporazuma o financijskoj potpori u EU-u, uprava kreditne institucije koja namjerava sklopiti taj sporazum o potpori dužna je za sklapanje toga sporazuma dobiti suglasnost glavne skupštine.
(2) Sporazum iz stavka 1. ovoga članka proizvodi pravne učinke samo u odnosu na članicu grupe kreditnih institucija čija je glavna skupština ovlastila upravu društva da samostalno odluči o tome da to društvo bude korisnik ili davatelj financijske potpore u skladu s uvjetima iz sporazuma.
(3) Ako glavna skupština ovlasti upravu društva u skladu sa stavkom 2. ovoga članka, ne primjenjuju se odredbe statuta društva ili odluka nadzornog odbora kojom je određeno da se određene vrste poslova mogu obavljati samo uz prethodnu suglasnost toga odbora ako bi takve odredbe ili odluke ograničavale upravu u donošenju odluke da bude korisnik ili davatelj financijske potpore.
(4) Glavna skupština može opozvati ovlaštenje iz stavka 2. ovoga članka i u tom slučaju sporazum o financijskoj potpori ne proizvodi pravne učinke za to društvo.
(5) Odluku glavne skupštine o davanju ovlaštenja upravi i odluku o njezinu opozivu kreditna institucija dužna je bez odgađanja dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci i svim potpisnicama istog sporazuma.
(6) Uprava članice grupe kreditnih institucija koja je potpisnica sporazuma dužna je najmanje jednom godišnje izvijestiti glavnu skupštinu o provedbi sporazuma i provedbi svake odluke donesene u skladu s tim sporazumom .
(7) Matična kreditna institucija u RH i matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u dužne su osigurati da sve članice grupe kreditnih institucija u RH koje namjeravaju sklopiti sporazum, a nisu kreditne institucije ili investicijska društva, postupaju u skladu s odredbama ove glave .
Dostavljanje sporazuma o financijskoj potpori sanacijskim tijelima
Članak 265.
(1) Kreditna institucija dužna je bez odgađanja obavijestiti Hrvatsku narodnu banku o sklapanju sporazuma o financijskoj potpori i dostaviti presliku sporazuma.
(2) Hrvatska narodna banka dužna je sporazum o financijskoj potpori iz stavka 1. ovoga članka dostaviti sanacijskom tijelu.
(3) Ako je Hrvatska narodna banka konsolidirajuće nadzorno tijelo, sporazum o financijskoj potpori iz stavka 1. ovoga članka dostavit će sanacijskim tijelima država članica u kojima je sjedište članica grupe kreditnih institucija u RH potpisnica sporazuma.
Uvjeti za davanje financijske potpore
Članak 266.
(1) Kreditna institucija može dati financijsku potporu samo ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
1. ako će dana financijska potpora znatno smanjiti financijske poteškoće korisnika potpore
2. ako je cilj financijske potpore očuvanje ili obnavljanje financijske stabilnosti grupe u cjelini ili bilo koje potpisnice sporazuma te ako je u interesu davatelja potpore
3. ako se financijska potpora daje u skladu s uvjetima, uključujući kamate i druge naknade, iz članka 262. stavka 11. ovoga Zakona
4. ako je, na temelju informacija dostupnih upravi davatelja financijske potpore u vrijeme kada je donesena odluka o financijskoj potpori, razumno očekivati da će korisnik financijske potpore platiti kamatu i naknadu za potporu i ako je potpora dana u obliku zajma ili kredita, vratiti zajam ili kredit. Ako je financijska potpora dana u obliku jamstva ili garancije ili u bilo kojem drugom obliku, isti uvjeti moraju se primjenjivati na obvezu koja proizlazi za korisnika potpore ako je izvršeno plaćanje temeljem jamstva, garancije ili provedbom drugog oblika potpore
5. ako davanje financijske potpore ne bi ugrozilo likvidnost ili solventnost davatelja financijske potpore
6. ako davanje financijske potpore ne bi bilo prijetnja financijskoj stabilnosti Republike Hrvatske ili financijskoj stabilnosti druge države članice u kojoj je sjedište druge potpisnice sporazuma
7. ako davatelj financijske potpore, u vrijeme davanja financijske potpore, ispunjava zahtjeve vezane uz kapital i likvidnost iz Uredbe (EU) br. 575/2013 i glave VII. ovoga Zakona te sve zahtjeve naložene u skladu s člancima 102., 105., 110., 107. i 140. ovoga Zakona te ako davanje financijske potpore ne uzrokuje kršenje tih zahtjeva
8. ako davatelj financijske potpore u vrijeme davanja potpore ispunjava zahtjeve o velikoj izloženosti sukladno odredbama Uredbe (EU) br. 575/2013 i ovoga Zakona te ako davanje financijske potpore ne uzrokuje kršenje tih zahtjeva i
9. ako davanje financijske potpore ne bi ugrozilo mogućnost sanacije davatelja financijske potpore.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, kreditna institucija može dati financijsku potporu ako nije ispunjen uvjet iz stavka 1. točke 7. ili 8. ovoga članka pod uvjetom da je dobila odobrenje Hrvatske narodne banke iz članka 268. stavka 6. ovoga Zakona.
(3) Hrvatska narodna banka podzakonskim propisom detaljnije uređuje uvjete iz stavka 1. ovoga članka i uvjete pod kojima Hrvatska narodna banka može usvojiti ili djelomično usvojiti zahtjev iz članka 268. stavka 1. ovoga Zakona.
Odluka o pružanju financijske potpore
Članak 267.
(1) Odluku o davanju financijske potpore donosi upravljačko tijelo subjekta grupe koji pruža financijsku potporu.
(2) Odluka iz stavka 1. ovoga članka mora biti detaljno obrazložena te u njoj moraju biti naznačeni cilj predložene financijske potpore i opis načina na koji su ispunjeni uvjeti iz članka 266. stavka 1. ovoga Zakona.
(3) Odluku o primanju financijske potpore donosi upravljačko tijelo korisnika financijske potpore.
Odobrenje Hrvatske narodne banke za davanje financijske potpore
Članak 268.
(1) Kreditna institucija može dati financijsku potporu u skladu s potpisanim sporazumom o financijskoj potpori ako je za davanje financijsk e potpore dobila odobrenje Hrvatske narodne banke.
(2) Matična kreditna institucija u RH i matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH iz ovoga Zakona dužna je obavijestiti Hrvatsku narodnu banku ako njezino društvo kći namjerava dati financijsku potporu .
(3) Kreditna institucija koja namjerava dati financijsku potporu dužna je prethodno o tome obavijestiti:
a) konsolidirajuće nadzorno tijelo
b) nadležno tijelo korisnika potpore i
c) Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo.
(4) Zahtjev za davanje odobrenja iz stavka 1. ovoga članka smatra se urednim ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
a) zahtjev sadrži sve pojedinosti predložene financijske potpore i njihovo obrazloženje
b) zahtjevu je priložen primjerak odluke uprave o davanju financijske potpore iz članka 267. stavka 1. ovoga Zakona i
c) kreditna institucija dostavila je Hrvatskoj narodnoj banci presliku sporazuma o financijskoj potpori u skladu s člankom 265. stavkom 1. ovoga Zakona.
(5) Hrvatska narodna banka donijet će najkasnije u roku od pet radnih dana od dana dostave urednog zahtjeva iz stavka 4. ovoga članka rješenje kojim odlučuje o zahtjevu, a ako u tom roku ne odluči o zahtjevu, smatra se da je izdala odobrenje za davanje financijske potpore.
(6) Hrvatska narodna banka dat će odobrenje kreditnoj instituciji za davanje financijske potpore ako su ispunjeni uvjeti iz članka 266. stavka 1. ovoga Zakona.
(7) Ako procijeni da uvjeti iz članka 266. stavka 1. ovoga Zakona nisu ispunjeni, Hrvatska narodna banka odbit će zahtjev iz stavka 4. ovoga članka.
(8) Ako su prema procjeni Hrvatske narodne banke uvjeti iz članka 266. stavka 1. ovoga Zakona djelomično ispunjeni, Hrvatska narodna banka može djelomično usvojiti zahtjev iz stavka 4. ovoga članka.
(9) Iznimno od stavka 7. ovoga članka, ako uvjeti iz članka 266. stavka 1. točke 7. ili 8. ovoga Zakona nisu ispunjeni, Hrvatska narodna banka može usvojiti ili djelomično usvojiti zahtjev iz stavka 4. ovoga članka, te u rješenju odrediti rok u kojem je kreditna institucija dužna ponovno uskladiti poslovanje sa zahtjevima iz tih točaka.
(10) Hrvatska narodna banka dužna je o odluci iz stavaka 6., 7., 8. ili 9. ovoga članka bez odgađanja obavijestiti:
1. konsolidirajuće nadzorno tijelo,
2. nadležno tijelo korisnika potpore i
3. Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo.
(11) Ako je Hrvatska narodna banka primila odluku konsolidirajućeg nadzornog tijela ili drugog nadležnog tijela o odbijanju ili djelomičnom usvajanju zahtjeva za davanje financijske potpore, može u roku od dva dana predmet uputiti Europskom nadzornom tijelu za bankarstvo i zatražiti pomoć u skladu s člankom 31. Uredbe (EU) br. 1093/2010.
(12) Ako je zahtjev za davanje financijske potpore, na osnovi sporazuma o financijskoj potpori koji je uključen u plan oporavka, odbijen ili djelomično usvojen od strane bilo kojeg nadležnog tijela potpisnice sporazuma Hrvatska narodna banka će:
1. kao konsolidirajuće nadzorno tijelo samostalno ili na zahtjev drugog nadležnog tijela potpisnice sporazuma kojoj je potpora odbijena ili djelomično usvojena, pokrenuti ponovnu procjenu plana oporavka grupe kreditnih institucija u skladu sa člankom 259. ovoga Zakona
2. za pojedinu članicu grupe za koju je nadležno tijelo, a koja je dužna izrađivati plan oporavka na pojedinačnoj osnovi, naložiti dostavu izmijenjenog plana oporavka.
(13) Ako Hrvatska narodna banka nije konsolidirajuće nadzorno tijelo, a zahtjev za financijsku potporu kreditnoj instituciji u Republici Hrvatskoj je odbijen ili je djelomično usvojen i plan oporavka grupe kreditnih institucija uključuje sporazum o financijskoj potpori, Hrvatska narodna banka može od konsolidirajućeg nadzornog tijela zatražiti ponovnu procjenu plana oporavka grupe kreditnih institucija u skladu s člankom 261. ovoga Zakona.
(14) Ako Hrvatska narodna banka donese odluku iz stavaka od 6., 7. 8. ili 9. ovoga članka ili ako kao konsolidirajuće nadzorno tijelo primi od drugog nadležnog tijela obavijest o odobrenju, ograničenju ili zabrani pružanja financijske potpore, dužna je o tome bez odgađanja obavijestiti ostale članice kolegija supervizora i ostale članice sanacijskog kolegija.
Obavještavanje o odluci o davanju financijske potpore i objava informacija
Članak 269.
(1) Nakon dobivanja odobrenja Hrvatske narodne banke iz članka 268. ovoga Zakona kreditna institucija dužna je odluku o davanju financijske potpore dostaviti:
1. Hrvatskoj narodnoj banci
2. konsolidirajućem nadzornom tijelu
3. nadležnom tijelu korisnika potpore i
4. Europskom nadzornom tijelu za bankarstvo.
(2) Kada Hrvatska narodna banka kao konsolidirajuće nadzorno tijelo primi od kreditne institucije odluku o davanju financijske potpore, dužna je o tome bez odgađanja obavijestiti ostale članice kolegija supervizora i članice sanacijskog kolegija.
(3) Kreditna institucija dužna je javno objaviti i najmanje jednom godišnje ažurirati informacije:
1. o tome je li sklopila sporazum o financijskoj potpori u EU-u
2. o općim uvjetima sklopljenog sporazuma o financijskoj potpori u EU-u i
3.. o nazivima drugih potpisnica sporazuma.
(4) Matična kreditna institucija u RH i matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH iz ovoga Zakona dužna je za svaku članicu grupe kreditnih institucija u RH koja nije kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj javno objaviti i najmanje jednom godišnje ažurirati informacije iz stavka 3. ovoga članka.
(5) Javna objava iz stavka 3. ovoga članka provodi se u skladu s člancima 431. do 434. Uredbe (EU) br. 575/2013.
(6) Kreditna institucija dužna je bez odgađanja, a najkasnije u roku od pet radnih dana od dana objave, objavljene informacije iz stavka 3. i 4. ovoga članka dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci.
Primjena odredaba ovoga Zakona na sporazum o potpori i na izmjene sporazuma o potpori
Članak 270.
(1) Na sporazum o potpori iz ove glave Zakona ne primjenjuju se članci 206. i 210. ovoga Zakona.
(2) Odredbe ove glave primjenjuju se i na svaku izmjenu sporazuma o potpori.
XIX.3. MJERE RANE INTERVENCIJE
Mjere rane intervencije
Članak 271.
(1) Kada kreditna institucija prekrši ili će zbog između ostaloga, financijskoga stanja koje se naglo pogoršava, uključujući pogoršanje likvidnosti, sve veće razine financijske poluge, neprihodujućih kredita ili koncentracije izloženosti, kako je ocijenjeno na temelju skupa pokazatelja, koji mogu uključivati kapitalni zahtjev kreditne institucije plus 1,5 postotni bod u bliskoj budućnosti vjerojatno prekršiti odredbe ovoga Zakona, zahtjeve iz Uredbe (EU) br. 575/2013, ili nacionalnih propisa država članica kojima su prenesene odredbe glave II Direktive 2014/65/EU ili članaka od 3. do 7., od 14. do 17., 24., 25. i 26. Uredbe (EU) br. 600/2014 , Hrvatska narodna banka, ne dovodeći u pitanje mjere iz članka 105. ovoga Zakona, kada su one primjenjive, može naložiti barem sljedeće mjere:
1. naložiti kreditnoj instituciji da provede jednu ili više od aranžmana ili mjera iz plana oporavka ili da ažurira plan oporavka ako su okolnosti koje su dovele do rane intervencije različite od pretpostavki iz prvotnog plana oporavka i provede jedan ili više aranžmana ili mjera iz ažuriranoga plana oporavka u određenome vremenskom roku, kako bi se otklonile okolnosti koje su dovele do nalaganja mjera
2. naložiti kreditnoj instituciji da razmotri stanje, utvrdi mjere za rješavanje mogućih utvrđenih problema i izradi program djelovanja za rješavanje tih problema kao i vremenski rok za njegovu provedbu
3. naložiti kreditnoj instituciji da sazove skupštinu dioničara ili je izravno sazvati ako kreditna institucija ne ispuni taj zahtjev, te u oba slučaja odrediti dnevni red i zahtijevati da dioničari razmotre donošenje određenih odluka
4. naložiti kreditnoj instituciji da razriješi ili imenuje novog ili više novih članova uprave, nadzornog odbora ili višega rukovodstva ako se za te osobe utvrdi da ne zadovoljavaju uvjete za izvršavanje svoje dužnosti u skladu s odredbama glave VI. ovoga Zakona ili odredbama propisa kojim je prenesen članak 9. Direktive 2014/65/EU
5. naložiti kreditnoj instituciji da prema potrebi izradi plan pregovora o restrukturiranju duga s nekima od svojih vjerovnika ili njima svima u skladu s planom oporavka
6. naložiti kreditnoj instituciji promjene poslovne strategije kreditne institucije
7. naložiti kreditnoj instituciji promjene pravne ili operativne strukture kreditne institucije te
8. prikupljati sve potrebne informacije, uključujući i nadzorom u poslovnim prostorijama, te ih prosljeđivati sanacijskom tijelu kako bi se ažurirao plan sanacije i pripremilo za moguću sanaciju institucije i za vrednovanje imovine i obveza kreditne institucije u skladu s odredbama zakona kojim se uređuje sanacija kreditnih institucija i investicijskih društava.
(2) Hrvatska narodna banka bez odgode obavješćuje sanacijska tijela nakon što utvrdi da su ispunjeni uvjeti iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Hrvatska narodna banka u dogovoru sa sanacijskim tijelom može mjere iz stavka 1. ovoga članka naložiti i u slučaju kad je utvrđeno kršenje minimalnog zahtjeva za regulatorni kapital i prihvatljive obveze.
(4) Za svaku od mjera iz stavka 1. ovoga članka, Hrvatska narodna banka određuje odgovarajući rok za izvršenje mjere, te po isteku roka može procijeniti učinkovitost provedbe tih mjere.
(5) U postupku povodom tužbe protiv rješenja o nalaganju mjera iz ovoga članka nadležni upravni sud ne može odlučiti da tužba ima odgodni učinak niti može izdati privremenu mjeru.
(6) Pri nalaganju mjera u fazi rane intervencije kreditnoj instituciji za koju je Jedinstveni sanacijski odbor izravno odgovoran Hrvatska narodna banka surađuje s Jedinstvenim sanacijskim odborom na način kako je uređeno člancima 12.j i 13. Uredbe (EU) br. 806/2014
Sazivanje glavne skupštine od strane Hrvatske narodne banke
Članak 272.
(1) Ako je Hrvatska narodna banka na temelju članka 271. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona naložila kreditnoj instituciji sazivanje glavne skupštine, a kreditna institucija nije izvršila naloženu mjeru na način i u rokovima kako su naloženi rješenjem, Hrvatska narodna banka može sazvati glavnu skupštinu kreditne institucije, utvrditi dnevni red i prijedlog odluka koje na njoj treba donijeti.
(2) Za potrebe održavanja glavne skupštine iz stavka 1. ovoga članka izvještaj o poslovanju kreditne institucije sastavit će Hrvatska narodna banka na temelju obavljene supervizije i učinit će ga dostupnim dioničarima.
(3) Kada Hrvatska narodna banka na temelju stavka 1. ovoga članka saziva glavnu skupštinu radi povećanja ili smanjenja temeljnoga kapitala, izvještaj iz članka 263. stavka 3. Zakona o trgovačkim društvima (“Narodne novine“ br. 111/93., 34/99., 121/99., 52/00., 118/03., 107/07., 146/08., 137/09., 111/12., 125/11., 68/13., 110/15., 40/19., 34/22., 114/22., 18/23., 130/23. i 136/24.) sastavlja i podnosi Hrvatska narodna banka.
(4) Hrvatska narodna banka glavnu skupštinu iz stavka 1. ovoga članka sazvat će se najmanje 30 dana prije dana njezina održavanja a u taj rok ne uračunava dan objave poziva.
(5) Na dnevni red koji predloži Hrvatska narodna banka dioničari ne mogu dati protuprijedlog ni prijedlog dopune dnevnoga reda.
Razrješenje člana višeg rukovodstva uprave ili nadzornog odbora kreditne institucije
Članak 273.
(1) Hrvatska narodna banka može poduzeti mjere iz stavka 2. ovoga članka ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
1. ako kreditna institucija značajno krši zahtjeve iz ovoga Zakona, Uredbe (EU) br. 575/2013, statuta kreditne institucije i drugih propisa kojima se uređuje poslovanje kreditnih institucija ili ako postoje značajni nedostaci u poslovanju kreditne institucije i
2. ako se unatoč mjerama naloženima u skladu s člankom 271. stavkom 1. točkama 1. do 8. ovoga Zakona financijsko stanje kreditne institucije nije poboljšalo ili ako Hrvatska narodna banka ocijeni da mjera iz članka 271. stavka 1. točaka 1. do 8. ovoga Zakona ne bi bila dovoljna za poboljšanje stanja kreditne institucije.
(2) Hrvatska narodna banka u slučajevima iz stavka 1. ovoga članka može:
1. naložiti kreditnoj instituciji razrješenje pojedinog člana ili svih članova višeg rukovodstva kredne institucije
2. naložiti kreditnoj instituciji razrješenje predsjednika odnosno jednog ili više članova uprave kreditne institucije neovisno o ispunjavanju uvjeta iz članka 44. ovoga Zakona ili
3. naložiti kreditnoj instituciji razrješenje jednog ili više članova nadzornog odbora kreditne institucije neovisno o ispunjavanju uvjeta iz članka 48. ovoga Zakona
4. ukinuti rješenje kojim je dana suglasnost za obavljanje funkcije predsjednika odnosno člana uprave kreditne institucije neovisno o ispunjavanju uvjeta iz članka 44. ovoga Zakona ili
5. ukinuti rješenje kojim je dana suglasnost za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora kreditne institucije neovisno o ispunjavanju uvjeta iz članka 48. ovoga Zakona.
Zamjenski član uprave odnosno nadzornog odbora
Članak 274.
(1) Hrvatska narodna banka može donijeti rješenje o imenovanju zamjenskog člana uprave ili nadzornog odbora ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
1. ako kreditna institucija značajno krši zahtjeve iz ovoga Zakona, Uredbe (EU) br. 575/2013 i drugih propisa kojima se uređuje poslovanje kreditnih institucija ili ako postoje značajni nedostaci u poslovanju kreditne institucije i
2. ako se unatoč mjerama naloženima u skladu s člankom 271. ovoga Zakona financijsko stanje kreditne institucije nije poboljšalo ili ako Hrvatska narodna banka ocijeni da mjera iz članka 271. ovoga Zakona ne bi bila dovoljna za poboljšanje stanja kreditne institucije.
(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka Hrvatska narodna banka može imenovati zamjenskog člana uprave koji zamjenjuje razriješenog člana uprave sa svim pravima i obvezama koje je taj član imao.
(3) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka Hrvatska narodna banka može opozvati zamjenskog člana uprave odnosno nadzornog odbora tijekom njegova mandata i imenovati drugog zamjenskog člana uprave odnosno nadzornog odbora.
(4) Rješenjem o imenovanju jednog ili više zamjenskih članova uprave odnosno nadzornog odbora utvrđuju se:
– ovlasti i dužnosti koje zamjenski član uprave odnosno nadzornog odbora obavlja
– razdoblje na koje je imenovan
– rokovi redovitog izvješćivanja
–određeni poslovi koje zamjenski član uprave odnosno nadzornog odbora može poduzeti samo uz prethodnu suglasnost Hrvatske narodne banke, ako je to potrebno.
(5) Hrvatska narodna banka imenuje zamjenskog člana uprave odnosno nadzornog odbora na razdoblje koje ne može biti duže od 12 mjeseci i može ga produžiti za još 12 mjeseci ako ocijeni da i dalje postoji neki od uvjeta iz stavka 1. ovoga članka te će u slučaju produženja mandata zamjenskog člana uprave odnosno nadzornog odbora dioničarima učiniti dostupnim obrazloženje takve odluke.
(6) Zamjenskim članom uprave odnosno nadzornog odbora može biti imenovana osoba koja ima odgovarajuća stručna znanja i sposobnosti za obavljanje svojih dužnosti te koja nije u sukobu interesa.
(7) Na zamjenskog člana uprave odnosno nadzornog odbora ne primjenjuju se odredbe glave VI. ovoga Zakona osim odredbi članaka 181., 185. i 186. ovoga Zakona.
(8) Zamjenski član uprave odnosno nadzornog odbora može biti radnik Hrvatske narodne banke ili druga osoba te ima pravo na naknadu za svoj rad, koju isplaćuje Hrvatska narodna banka.
(9) Nadležni upravni sud o tužbi podnesenoj protiv rješenja Hrvatske narodne banke o uvođenju zamjenskog člana uprave odnosno nadzornog odbora odlučit će hitno, a najkasnije u roku od 30 dana od njezina primitka.
(10) Ovlasti zamjenskog člana uprave odnosno nadzornog odbora prestaju:
1. istekom razdoblja navedenog u odluci o imenovanju
2. opozivom njegova imenovanja
3. uvođenjem posebne uprave
4. imenovanjem likvidatora ili
5. uvođenjem sanacijske uprave.
(11) Prava i obveze zamjenskog člana uprave odnosno nadzornog odbora počinju danom donošenja odluke o uvođenju zamjenskog člana uprave bez obzira na upis u sudski registar.
(12) Odgovornost za štetu koju zamjenski član uprave prouzroči pri obavljanju dužnosti u okviru ovoga Zakona postoji samo ako je šteta prouzročena namjerno ili iz krajnje nepažnje.
(13) Za štetu iz stavka 12. ovoga članka odgovara Hrvatska narodna banka.
(14) Hrvatska narodna banka ovlaštena je davati zamjenskom članu uprave pisane naloge i upute.
(15) Hrvatska narodna banka može rješenjem o imenovanju zamjenskog člana uprave odrediti da uprava kreditne institucije ne može donijeti određenu odluku ako za nju ne glasa zamjenski član uprave.
(16) Ako je Hrvatska narodna banka rješenjem o imenovanju zamjenskog člana uprave odredila da uprava ne može donijeti određenu odluku ako za nju ne glasa zamjenski član uprave, ta činjenica se upisuje u sudski registar kao ograničenje u ovlasti zastupanja osoba ovlaštenih za zastupanje kreditne institucije upisanih u sudski registar.
(17) Prijedlog za upis u sudski registar ograničenja iz stavka 16. ovoga članka podnosi Hrvatska narodna banka.
(18) Članovi uprave, članovi nadzornog odbora i svi radnici kreditne institucije dužni su surađivati sa zamjenskim članom uprave.
Administrator
Članak 275.
(1) Hrvatska narodna banka može donijeti rješenje o imenovanju jednoga ili više administratora da privremeno radi s upravom odnosno nadzornim odborom kreditne institucije ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
1. ako kreditna institucija značajno krši zahtjeve iz ovoga Zakona, Uredbe (EU) br. 575/2013 i drugih propisa kojima se uređuje poslovanje kreditnih institucija ili ako postoje značajni nedostaci u poslovanju kreditne institucije i
2. ako se unatoč mjerama naloženima u skladu s člankom 271. ovoga Zakona financijsko stanje kreditne institucije nije poboljšalo ili ako Hrvatska narodna banka ocijeni da mjera iz članka 271. ovoga Zakona ne bi bila dovoljna za poboljšanje stanja kreditne institucije.
(2) Hrvatska narodna banka može administratorom imenovati osobu, koja ima odgovarajuća stručna znanja i sposobnosti za obavljanje svojih dužnosti te koja nije u sukobu interesa a na imenovanje administratora primjenjuje se članak 114. stavci 2. do 7. ovoga Zakona.
(3) Hrvatska narodna banka mora objaviti imenovanje svakog administratora osim u slučaju kada administrator nema ovlasti zastupati kreditnu instituciju.
(4) Administrator iz stavka 1. ovoga članka osim dužnosti i ovlasti povjerenika u skladu s člancima 113. do 115. ovoga Zakona ima i najmanje jednu od sljedećih ovlasti:
1. davanje prethodne suglasnosti na određene odluke uprave i nadzornog odbora kreditne institucije ili
2. savjetovanje uprave i nadzornog odbora kreditne institucije prije donošenja odluka.
(5) Rješenjem o imenovanju administratora, primjereno okolnostima, određuju se:
– uloga, dužnosti i ovlasti administratora
– svi zahtjevi kada se uprava i nadzorni odbor kreditne institucije savjetuje s administratorom ili traži njegovu prethodnu suglasnost na određene odluke uprave i nadzornoga odbora kreditne institucije
– funkcije administratora koje mogu biti utvrđivanje financijskoga položaja kreditne institucije, upravljanja poslovanjem ili dijelom poslovanja kreditne institucije s ciljem očuvanja ili obnavljanja financijskoga položaja kreditne institucije i poduzimanja mjera radi obnove zdravog i stabilnog upravljanja poslovanjem kreditne institucije
– sva ograničenja uloge i funkcija administratora
– određuju se sadržaj i rokovi redovitog izvješćivanja o financijskom položaju kreditne institucije
– druge radnje administratora koje podliježu prethodnoj suglasnosti Hrvatske narodne banke.
(6) Ako je Hrvatska narodna banka rješenjem o imenovanju administratora odredila da pojedine radnje ili odluke uprava ili nadzorni odbor kreditne institucije mogu poduzeti ili donijeti samo uz prethodnu suglasnost administratora, ta se činjenica upisuje u sudski registar kao ograničenje u ovlasti zastupanja osoba ovlaštenih za zastupanje kreditne institucije upisanih u sudski registar.
(7) Prijedlog za upis u sudski registar ograničenja iz stavka 6. ovoga članka podnosi Hrvatska narodna banka.
(8) Hrvatska narodna banka može opozvati administratora tijekom njegova mandata i imenovati drugog administratora te mijenjati uvjete imenovanja administratora tijekom njegova mandata.
(9) Hrvatska narodna banka može zahtijevati od administratora sastavljanje izvještaja o financijskom položaju kreditne institucije i radnjama izvršenim tijekom njegova mandata u rokovima koje odredi Hrvatska narodna banka i na kraju njegova mandata.
(10) Hrvatska narodna banka imenuje administratora za razdoblje koje ne može biti duže od 12 mjeseci i može ga produžiti za još 12 mjeseci ako ocijeni da i dalje postoji neki od uvjeta iz članka 271. stavka 1. ovoga Zakona a u slučaju produženja mandata administratora Hrvatska narodna banka dioničarima će učiniti dostupnim obrazloženje takve odluke.
(11) Nadležni upravni sud o tužbi podnesenoj protiv rješenja Hrvatske narodne banke o imenovanju administratora odlučit će hitno, a najkasnije u roku od 30 dana od njezina primitka.
(12) Odgovornost za štetu koju administrator prouzroči pri obavljanju dužnosti u okviru ovoga Zakona postoji samo ako je šteta prouzročena namjerno ili iz krajnje nepažnje.
(13) Za štetu iz stavka 12. ovoga članka odgovara Hrvatska narodna banka.
(14) Ovlasti administratora prestaju:
1. istekom razdoblja navedenoga u rješenju o imenovanju
2. opozivom njegova imenovanja
3. imenovanjem posebne uprave
4. imenovanjem likvidatora
5. otvaranjem stečajnoga postupka ili
6. uvođenjem sanacijske uprave.
Odluka o uvođenju posebne uprave
Članak 276.
(1) Hrvatska narodna banka može donijeti odluku o uvođenju posebne uprave u kreditnu instituciju ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
1. ako kreditna institucija značajno krši zahtjeve iz ovoga Zakona, Uredbe (EU) br. 575/2013 i drugih propisa kojima se uređuje poslovanje kreditnih institucija ili ako postoje značajni nedostaci u poslovanju kreditne institucije i
2. ako se unatoč mjerama naloženima u skladu s člankom 271. ovoga Zakona financijsko stanje kreditne institucije nije poboljšalo ili ako Hrvatska narodna banka ocijeni da mjera iz članka 271. ovoga Zakona ne bi bila dovoljna za poboljšanje stanja kreditne institucije.
(2) Hrvatska narodna banka može u odluci o uvođenju posebne uprave imenovati i pomoćnike posebne uprave koji će obavljati pomoćne, administrativne i tehničke poslove po nalogu posebne uprave ali pomoćnici posebne uprave nisu članovi posebne uprave.
(3) Rješenjem o uvođenju posebne uprave:
– imenuju se predsjednik i pojedini članovi posebne uprave te se može utvrditi opseg poslova kojima upravlja pojedini član posebne uprave
– imenuju se pomoćnici posebne uprave
– određuje se razdoblje na koje je imenovana posebna uprava
– određuju se sadržaj dostave izvješća iz članka 284. ovoga Zakona
– mogu se odrediti određeni poslovi koje posebna uprava može poduzeti samo uz prethodnu suglasnost Hrvatske narodne banke.
(4) Hrvatska narodna banka imenuje posebnu upravu za razdoblje koje ne može biti duže od 12 mjeseci i može ga produžiti za još 12 mjeseci ako ocijeni da i dalje postoji uvjet iz stavka 1. ovoga članka te će u slučaju produženja mandata posebne uprave dioničarima učiniti dostupnim obrazloženje takve odluke.
Pravno sredstvo protiv odluke o uvođenju posebne uprave
Članak 277.
Nadležni upravni sud o tužbi podnesenoj protiv rješenja Hrvatske narodne banke o uvođenju posebne uprave kreditnoj instituciji odlučit će hitno, a najkasnije u roku od 30 dana od njezina primitka.
Članovi i pomoćnici posebne uprave
Članak 278.
(1) Članove i pomoćnike posebne uprave imenuje i razrješuje Hrvatska narodna banka.
(2) Posebna uprava kreditne institucije ima najmanje dva člana, od kojih je jedan imenovan predsjednikom posebne uprave.
(3) Hrvatska narodna banka može tijekom razdoblja posebne uprave razriješiti imenovanog člana ili pomoćnika posebne uprave te imenovati novog člana ili pomoćnika posebne uprave, čiji mandat može trajati najduže do isteka započetog mandata posebne uprave.
(4) Prava i obveze članova posebne uprave počinju danom dostave kreditnoj instituciji rješenja o uvođenju posebne uprave bez obzira na upis u sudski registar.
(5) Članovi posebne uprave zastupaju kreditnu instituciju pojedinačno.
(6) Članom posebne uprave može biti imenovana osoba koja ima odgovarajuća stručna znanja i sposobnosti za obavljanje svojih dužnosti te koja nije u sukobu interesa pri čemu se na članove posebne uprave ne primjenjuju se odredbe glave VI. ovoga Zakona osim odredbi članka 42. stavaka 4. i 5., članaka 199., 201. i 202. ovoga Zakona.
(7) Članovi i pomoćnici posebne uprave mogu biti radnici Hrvatske narodne banke ili druge osobe te imaju pravo na naknadu za svoj rad koju isplaćuje Hrvatska narodna banka.
(8) Mandat posebne uprave prestaje:
1. istekom razdoblja navedenog u odluci o uvođenju posebne uprave
2. razrješenjem posebne uprave
3. imenovanjem likvidatora
4. uvođenjem sanacijske uprave ili
5. imenovanjem zamjenika članova uprave u skladu s člankom 273. ovoga Zakona.
(9) Danom prestanka mandata posebne uprave prestaje i mandat pomoćnika posebne uprave.
Upis u sudski registar i objavljivanje odluke o uvođenju posebne uprave
Članak 279.
(1) Odluka o uvođenju posebne uprave upisuje se u sudski registar te se istodobno u sudski registar upisuje promjena osoba ovlaštenih za zastupanje kreditne institucije.
(2) Prijedlog za upis podataka iz stavka 1. ovoga članka podnosi posebna uprava u roku tri radna dana od dana donošenja odluke o uvođenju posebne uprave kreditnoj instituciji a odluka kojom je posebna uprava imenovana prilaže se prijedlogu.
(3) Hrvatska narodna banka bez odgode će odluku o uvođenju posebne uprave dostaviti kreditnoj instituciji, članovima uprave i članovima nadzornog odbora.
Pravne posljedice odluke o uvođenju posebne uprave
Članak 280.
(1) Danom dostave kreditnoj instituciji rješenja o uvođenju posebne uprave prestaju sva prava i ovlasti dotadašnje uprave i nadzornog odbora te se dodjeljuju posebnoj upravi.
(2) Danom dostave kreditnoj instituciji rješenja o uvođenju posebne uprave prestaju svi ugovori na temelju kojih su dotadašnji članovi uprave bili zaposleni u toj kreditnoj instituciji.
(3) Danom dostave kreditnoj instituciji rješenja o uvođenju posebne uprave prestaje vrijediti prethodna suglasnost za obavljanje funkcije predsjednika odnosno člana uprave kreditne institucije kao i prethodna suglasnost za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora kreditne institucije.
Odgovornost za štetu
Članak 281.
(1) Odgovornost za štetu koju posebna uprava ili pomoćnici posebne uprave prouzroče pri obavljanju dužnosti u okviru ovoga Zakona postoji samo ako je šteta prouzročena namjerno ili iz krajnje nepažnje.
(2) Za štetu iz stavka 1. ovoga članka odgovara Hrvatska narodna banka.
Dužnost suradnje dosadašnjih članova uprave i drugih radnika kreditne institucije
Članak 282.
(1) Dosadašnji članovi uprave i druge osobe s posebnim ovlaštenjima i odgovornostima u kreditnoj instituciji dužni su posebnoj upravi i pomoćnicima posebne uprave odmah po njihovom imenovanju omogućiti pristup cjelokupnoj poslovnoj i ostaloj dokumentaciji kreditne institucije te sastaviti izvješće o primopredaji poslovanja.
(2) Dosadašnji članovi uprave kreditne institucije dužni su posebnoj upravi ili pojedinom članu posebne uprave dati sva obrazloženja ili dodatna izvješća o poslovanju kreditne institucije.
(3) Svi radnici kreditne institucije dužni su surađivati s posebnom upravom i pomoćnicima posebne uprave.
(4) Član posebne uprave ima pravo udaljiti osobu koja onemogućuje njegov rad te, ovisno o okolnostima pojedinog slučaja, zatražiti pomoć nadležnog tijela unutarnjih poslova.
Poslovi posebne uprave
Članak 283.
(1) Posebna uprava vodi poslove kreditne institucije.
(2) Hrvatska narodna banka ovlaštena je davati posebnoj upravi pisane naloge i upute.
(3) U vođenju poslova kreditne institucije posebna uprava mora se pridržavati ograničenja koja su joj postavljena na osnovi rješenja Hrvatske narodne banke o njezinu imenovanju.
(4) Ako za mandata posebne uprave kreditna institucija prenosi ugovore o depozitu ili ugovore o kreditu na drugu kreditnu instituciju, takav prijenos može se izvršiti bez prethodne suglasnosti druge ugovorne strane iz ugovora koji se prenosi.
Dužnosti posebne uprave
Članak 284.
(1) Posebna uprava dužna je nakon imenovanja, u roku koji odredi Hrvatska narodna banka, sastaviti i dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci izvješće o financijskom stanju i uvjetima poslovanja kreditne institucije zajedno s procjenom njezine financijske stabilnosti i mogućnostima za njezino daljnje poslovanje.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, posebna uprava nije dužna sastaviti i dostaviti izvješće iz stavka 1. ovoga članka ako je izvješće sastavio povjerenik na temelju članka 114. stavka 6. ovoga Zakona ili administrator na temelju članka 275. stavka 9. ovoga Zakona neposredno prije imenovanja posebne uprave.
(3) Posebna uprava dužna je na zahtjev Hrvatske narodne banke dostaviti dodatna izvješća i informacije o svim pitanjima važnima za provođenje supervizije, odnosno nadzora te procjene financijskog stanja i mogućnosti daljnjeg poslovanja kreditne institucije.
(4) Posebna uprava dužna je bez odgode, a najkasnije u roku od pet radnih dana od saznanja, obavijestiti Hrvatsku narodnu banku o svim okolnostima koje mogu utjecati na pogoršanje financijskog stanja kreditne institucije.
(5) Posebna uprava dužna je postupati po nalozima i uputama Hrvatske narodne banke i redovito izvještavati Hrvatsku narodnu banku o izvršenju naloga i uputa.
(6) Hrvatska narodna banka može naložiti posebnoj upravi da sazove glavnu skupštinu dioničara kreditne institucije s utvrđenim dnevnim redom i prijedlogom odluka.
(7) Za trajanja mandata posebne uprave glavna skupština kreditne institucije može se sazvati samo po nalogu ili uz prethodnu suglasnost Hrvatske narodne banke a posebna uprava sazvat će glavnu skupštinu najkasnije u roku od osam dana od dana primitka naloga ili suglasnosti Hrvatske narodne banke iz stavka 6. ovoga članka.
(8) Na održavanje glavne skupštine dioničara primjenjuju se odredbe članka 272. stavaka 4. i 5. ovoga Zakona.
Imenovanje zamjenika članova uprave iz redova nadzornog odbora
Članak 285.
(1) Ako je glavna skupština kreditne institucije u koju je uvedena posebna uprava donijela odluku o izboru, odnosno imenovanju članova novoga nadzornog odbora, do imenovanja novih članova uprave, ali ne duže od tri mjeseca, prava i dužnosti uprave kreditne institucije obnašaju dva člana nadzornog odbora koje kao zamjenike članova uprave imenuje nadzorni odbor.
(2) Nadzorni odbor dužan je imenovati zamjenike članova uprave u roku dva radna dana od dana svog imenovanja i o tome bez odgode obavijestiti Hrvatsku narodnu banku.
(3) Ako je statutom kreditne institucije predviđeno da nadzorni odbor ima tri člana, glavna skupština mora u novi nadzorni odbor izabrati odnosno imenovati pet članova, od kojih dva s mandatom do imenovanja novih članova uprave.
Nalaganje mjera rane intervencije ako je Hrvatska narodna banka konsolidirajuće nadzorno tijelo
Članak 286.
(1) Ako je ispunjen bilo koji uvjet iz članka 271. ovoga Zakona ili uvjet za imenovanje administratora ili posebne uprave matičnoj kreditnoj instituciji u EU-u sa sjedištem u RH, Hrvatska narodna banka kao konsolidirajuće nadzorno tijelo obavještava Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo i savjetuje se s drugim nadležnim tijelima uključenima u kolegij supervizora o ispunjenju navedenih uvjeta i o namjeri donošenja mjere iz članka 271. stavka 1. ovoga Zakona toj kreditnoj instituciji.
(2) Nakon obavijesti iz stavaka 1. ovoga članka Hrvatska narodna banka može matičnoj kreditnoj instituciji u EU-u sa sjedištem u RH naložiti mjeru iz članka 271. stavka 1. ili imenovati administratora iz članka 275. ovoga Zakona nakon primitka očitovanja od drugih nadležnih tijela uključenih u kolegij supervizora ili nakon isteka roka za očitovanje pri čemu Hrvatska narodna banka utvrđuje rok za očitovanje, koji ne može biti duži od pet dana.
(3) Hrvatska narodna banka prije donošenja odluke o mjeri iz stavka 2. ovoga članka dužna je uzeti u obzir njezin učinak na članice grupe kreditnih institucija u RH kao i u drugim državama članicama.
(4) Hrvatska narodna banka o mjeri iz stavka 2. ovoga članka obavještava druga nadležna tijela uključena u kolegij supervizora i Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo.
(5) Ako nadležno tijelo druge države članice u kojoj je sjedište društva kćeri matične kreditne institucije u EU-u sa sjedištem u RH namjerava donijeti bilo koju od mjera predviđenih nacionalnim propisom koje svojim sadržajem odgovaraju mjerama iz članaka 27. i 29. Direktive 2014/59/EU za to društvo kćer i o tome je obavijestilo Hrvatsku narodnu banku kao konsolidirajuće nadzorno tijelo, Hrvatska narodna banka može dati mišljenje o namjeravanom donošenju mjera i procijeniti učinak tih mjera na matičnu kreditnu instituciju u EU-u sa sjedištem u RH, na grupu kreditnih institucija u RH i na druge članice te grupe, te o tome obavijestiti to nadležno tijelo najkasnije u roku od tri dana od dana primitka obavijesti.
(6) Ako Hrvatska narodna banka namjerava imenovati privremenog upravitelja ili naložiti mjeru iz članka 271. stavka 1. ovoga Zakona matičnoj kreditnoj instituciji u EU-u sa sjedištem u RH i ako je dobila obavijest jednog ili više nadležnih tijela drugih država članica iz stavka 5. ovoga članka, Hrvatska narodna banka kao konsolidirajuće nadzorno tijelo dostavit će tim nadležnim tijelima obavijest o svim namjeravanim mjerama i surađivat će s tim nadležnim tijelima u donošenju zajedničke odluke o mogućnosti usklađivanja primjene mjera predviđenih posebnim propisom koje svojim sadržajem odgovaraju mjerama iz članaka 27. i 29. Direktive 2014/59/EU, u dvije ili više kreditnih institucija ili investicijskih društava iste grupe kreditnih institucija u RH, s ciljem lakše provedbe mjera za poboljšanje financijskog položaja dotične kreditne institucije ili investicijskog društva.
(7) Zajednička odluka iz stavka 6. ovoga članka donosi se u roku od pet dana od dana kada je Hrvatska narodna banka dostavila obavijest o svim namjeravanim mjerama, a mora biti u pisanom obliku i obrazložena te će ju Hrvatska narodna banka dostaviti matičnoj kreditnoj instituciji u EU-u sa sjedištem u RH.
(8) Ako je Hrvatska narodna banka dobila obavijest iz stavka 5. ovoga članka od više nadležnih tijela drugih država članica, Hrvatska narodna banka kao konsolidirajuće nadzorno tijelo dostavit će tim nadležnim tijelima obavijest o svim namjeravanim mjerama i surađivat će s tim nadležnim tijelima u donošenju zajedničke odluke o mogućnosti usklađivanja primjene mjera predviđenih posebnim propisom koje svojim sadržajem odgovaraju mjerama iz članaka 27. i 29. Direktive 2014/59/EU, u dvije ili više kreditnih institucija ili investicijskih društava iste grupe kreditnih institucija u RH, s ciljem lakše provedbe mjera za poboljšanje financijskog položaja dotične kreditne institucije ili investicijskog društva.
(9) Hrvatska narodna banka može u postupku donošenja zajedničke odluke iz stavka 6. ili 8. ovoga članka zatražiti pomoć Europskog nadzornog tijela za bankarstvo u skladu s člankom 31. Uredbe (EU) br. 1093/2010.
(10) Ako postoje različita mišljenja u vezi s donošenjem odluke iz stavka 6. ovoga članka, a nadležno tijelo druge države članice u kojoj je sjedište društva kćeri matične kreditne institucije u EU-u sa sjedištem u RH namjerava donijeti mjere predviđene posebnim propisom koje svojim sadržajem odgovaraju mjerama iz članka 27. stavka 1. točke a), koje se odnose na točke 4., 10., 11. i 19. odjeljka A. Priloga, članka 27. stavka 1. točke e) ili članka 27. stavka 1. točke g) Direktive 2014/59/EU, u roku za savjetovanje iz stavka 7. ovoga članka, Hrvatska narodna banka može zatražiti posredovanje Europskoga nadzornog tijela za bankarstvo u skladu s člankom 19. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 1093/2010.
(11) Ako zajednička odluka iz stavka 6. ovoga članka nije donesena u roku iz stavka 7. ovoga članka, Hrvatska narodna banka samostalno će odlučiti o donošenju mjere za matičnu kreditnu instituciju u EU-u sa sjedištem u RH, vodeći računa o stavovima i izdvojenim mišljenjima koje su iznijela druga nadležna tijela te o potencijalnom utjecaju tih mjera na stabilnost financijskog sustava relevantnih država članica te će tu odluku dostaviti matičnoj kreditnoj instituciji u EU-u sa sjedištem u RH.
(12) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, ako u roku od pet dana od dana kada je Hrvatska narodna banka dostavila obavijest o namjeravanim mjerama navedenima u stavku 11. ovoga članka bilo koje nadležno tijelo drugih država članica zatraži posredovanje Europskog nadzornog tijela za bankarstvo u skladu s člankom 19. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 1093/2010 i ako je Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo donijelo odluku u roku od tri dana, Hrvatska narodna banka donijet će mjeru za matičnu kreditnu instituciju u EU-u sa sjedištem u RH u skladu s tom odlukom pri čemu se rok od pet dana smatra rokom za mirenje u smislu Uredbe (EU) br. 1093/2010.
(13) Iznimno od stavaka 6. i 12. ovoga članka, ako u roku od pet dana od dana kada je Hrvatska narodna banka dostavila obavijest o svim namjeravanim mjerama navedenima u stavku 11. ovoga članka Hrvatska narodna banka ili bilo koje nadležno tijelo drugih država članica zatraži posredovanje Europskog nadzornog tijela za bankarstvo u skladu s člankom 19. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 1093/2010 i ako Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo nije donijelo odluku u roku od tri dana, Hrvatska narodna banka donijet će mjeru za matičnu kreditnu instituciju u EU-u sa sjedištem u RH u skladu s tom odlukom pri čemu se rok od pet dana smatra rokom za mirenje u smislu Uredbe (EU) br. 1093/2010.
(14) Hrvatska narodna banka za potrebe dostupnosti informacija na jedinstvenoj europskoj pristupnoj točki (engl. ESAP) uspostavljenoj na temelju Uredbe (EU) 2023/2859 dostavlja informacije o mjerama izrečenim u skladu s odredbama ovoga članka.
(15) Informacije iz stavka 14. ovoga članka ispunjavaju sljedeće zahtjeve:
1. dostavljaju se u formatu iz kojeg se mogu izdvojiti podaci kako je definirano u članku 2. točki 3. Uredbe (EU) 2023/2859
2. priloženi su im sljedeći metapodaci:
– svi nazivi relevantne institucije na koju se informacije odnose
– ako postoji, identifikacijska oznaka pravne osobe relevantne institucije kako je utvrđena u skladu s člankom 7. stavkom 4. točkom (b) Uredbe (EU) 2023/2859
– vrsta informacija kako je klasificirana u skladu s člankom 7. stavkom 4. točkom c) te Uredbe (EU) 2023/2859
– naznaka o tome sadržavaju li te informacije osobne podatke.
Nalaganje mjera u fazi rane intervencije ako Hrvatska narodna banka nije konsolidirajuće nadzorno tijelo
Članak 287.
(1) Ako je nadležno tijelo druge države članice ujedno i konsolidirajuće nadzorno tijelo, Hrvatska narodna banka na zahtjev konsolidirajućeg nadzornog tijela može dati svoje mišljenje u postupku donošenja odluke o nalaganju mjera predviđenih posebnim propisom koje svojim sadržajem odgovaraju mjerama iz članaka 27. i 29. Direktive 2014/59/EU za matičnu kreditnu instituciju u EU-u.
(2) Ako Hrvatska narodna banka namjerava donijeti mjeru iz članka 271. stavka 1. ovoga Zakona za kreditnu instituciju sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, koja je društvo kći matične kreditne institucije u EU-u, dužna je o tome obavijestiti konsolidirajuće nadzorno tijelo i Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo.
(3) Hrvatska narodna banka, nakon savjetovanja s konsolidirajućim nadzornim tijelom koje ne može trajati duže od tri dana, samostalno će donijeti odluku iz stavka 2. ovoga članka, vodeći računa o mišljenju konsolidirajućeg nadzornog tijela te će o toj odluci obavijestiti konsolidirajuće nadzorno tijelo i ostala nadležna tijela uključena u kolegij supervizora te Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo.
(4) Ako više nadležnih tijela namjerava naložiti mjere predviđene posebnim propisima koje svojim sadržajem odgovaraju mjerama iz članaka 27. ili 29. Direktive 2014/59/EU u više od jedne kreditne institucije ili investicijskog društva iz grupe kreditnih institucija u EU-u, Hrvatska narodna banka će na zahtjev konsolidirajućeg nadzornog tijela sudjelovati pri donošenju zajedničke odluke o mogućnosti usklađivanja primjene mjera ili imenovanja istog privremenog upravitelja predviđenih posebnim propisima, a koje mjere svojim sadržajem odgovaraju mjerama iz članka 27. i 29. Direktive 2014/59/EU u više kreditnih institucija ili investicijskih društava te grupe.
(5) Zajednička odluka iz stavka 4. ovoga člana donosi se u roku od pet dana od primitka obavijesti konsolidirajućeg nadzornog tijela o namjeri nalaganja neke od tih mjera u više članica grupe.
(6) Hrvatska narodna banka može u postupku donošenja zajedničke odluke iz stavka 4. ovoga članka zatražiti pomoć Europskog nadzornog tijela za bankarstvo u skladu s člankom 31. Uredbe (EU) br. 1093/2010.
(7) Ako postoje različita mišljenja u vezi s donošenjem odluke iz stavka 3. ovoga članka, koja se odnosi na mjere iz članka 271. ovoga Zakona koje svojim sadržajem odgovaraju mjerama iz članka 27. stavka 1. točke a), koje se odnose na točke 4., 10., 11. i 19. odjeljka A. Priloga, članka 27. stavka 1. točke e) ili članka 27. stavka 1. točke g) Direktive 2014/59/EU, i ako je konsolidirajuće nadzorno tijelo zatražilo posredovanje Europskog nadzornog tijela za bankarstvo u skladu s člankom 19. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 1093/2010, i ako je Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo donijelo odluku u roku od tri dana od primitka zahtjeva za posredovanje, Hrvatska narodna banka donijet će odluku u skladu s tom odlukom ,a ako odluka Europskog nadzornog tijela za bankarstvo nije donesena u roku od tri dana od primitka zahtjeva za posredovanje, Hrvatska narodna banka donijet će samostalnu odluku o nalaganju tih mjera kreditnoj instituciji za koju je Hrvatska narodna banka nadležno tijelo.
(8) Ako zajednička odluka iz stavka 4. ovoga članka nije donesena u roku, Hrvatska narodna banka samostalno će odlučiti o donošenju mjere za kreditnu instituciju sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja je društvo kći matične kreditne institucije u EU.
(9) Hrvatska narodna banka može zatražiti posredovanje Europskog nadzornog tijela za bankarstvo u skladu s člankom 19. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 1093/2010 u predviđenom roku za savjetovanje, a po primitku obavijesti konsolidirajućeg nadzornog tijela o namjeri nalaganja mjera predviđenih posebnim propisom koje svojim sadržajem odgovaraju mjerama iz članka 27. stavka 1. točke a), koje se odnose na točke 4., 10., 11. i 19. odjeljka A. Priloga, članka 27. stavka 1. točke e) ili članka 27. stavka 1. točke g) Direktive 2014/59/EU matičnoj kreditnoj instituciji u EU-u, ako se ne slaže s tim prijedlogom konsolidirajućeg nadzornog tijela.
(10) Hrvatska narodna banka može zatražiti posredovanje Europskog nadzornog tijela za bankarstvo u skladu s člankom 19. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 1093/2010 u roku od pet dana od dana obavijesti konsolidirajućeg nadzornog tijela ako postoje različita mišljenja u vezi s donošenjem zajedničke odluke iz stavka 4. ovoga članka.
(11) Ako je Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo donijelo odluku u roku od tri dana od primitka zahtjeva za posredovanje iz stavka 10. ovoga članka, Hrvatska narodna banka donijet će odluku u skladu s tom odlukom a ako odluka Europskog nadzornog tijela za bankarstvo nije donesena u roku od tri dana od primitka zahtjeva za posredovanje, Hrvatska narodna banka donijet će samostalnu odluku o nalaganju tih mjera kreditnoj instituciji za koju je Hrvatska narodna banka nadležno tijelo pri čemu se rok od pet dana smatra rokom za mirenje u smislu Uredbe (EU) br. 1093/2010.
Odluka o uvođenju posebnog rukovodstva u podružnici kreditne institucije iz treće zemlje
Članak 288.
(1) Hrvatska narodna banka donijet će odluku o uvođenju posebnog rukovodstva u podružnici kreditne institucije iz treće zemlje u Republici Hrvatskoj (u daljnjem tekstu: odluka o posebnom rukovodstvu) u sljedećim slučajevima:
1. ako je podružnici iz treće zemlje naloženo provođenje supervizorskih mjera, a ona ih u roku određenom za njihovo provođenje nije počela provoditi ili ih nije provela, zbog čega bi daljnje poslovanje te podružnice moglo ugroziti njezinu likvidnost odnosno solventnost te je nužna zaštita interesa njezinih vjerovnika
2. ako podružnica iz treće zemlje unatoč naloženim supervizorskim mjerama nije dosegnula bilo koju stopu kapitala iz članka 92. Uredbe (EU) br. 575/2013 ili
3. ako je ugrožena ili bi daljnje poslovanje podružnice kreditne institucije iz treće zemlje moglo ugroziti njezinu likvidnost odnosno solventnost te je nužna zaštita interesa njezinih vjerovnika.
(2) Iznimno od odredbi stavka 1. ovoga članka, ako Hrvatska narodna banka utvrdi postojanje činjenica koje s velikom vjerojatnošću upućuju na poboljšanje stanja u podružnici, može odgoditi donošenje odluke o posebnom rukovodstvu.
(3) Odluka o posebnom rukovodstvu donosi se u obliku rješenja kojim se utvrđuju razlozi za uvođenje posebnog rukovodstva u konkretnom slučaju, imena članova posebnog rukovodstva, opseg poslova koje obavlja i/ili kojima upravlja pojedini član posebnog rukovodstva te razdoblje trajanja posebnog rukovodstva, koje ne smije biti duže od jedne godine računajući od dana donošenja rješenja.
(4) Hrvatska narodna banka imenuje posebno rukovodstvo za razdoblje koje ne može biti duže od 12 mjeseci i može ga produžiti za još 12 mjeseci ako ocijeni da i dalje postoji neki od uvjeta iz stavka 1. ovoga članka te će u slučaju produženja mandata dioničarima učiniti dostupnim obrazloženje takve odluke.
(5) Hrvatska narodna banka ovlaštena je davati posebnom rukovodstvu naloge za vođenje poslovanja te podružnice i odrediti poslove koje posebno rukovodstvo može poduzeti samo uz prethodnu suglasnost Hrvatske narodne banke.
Pravno sredstvo protiv odluke o posebnom rukovodstvu podružnice iz treće zemlje
Članak 289.
(1) Protiv odluke Hrvatske narodne banke o posebnom rukovodstvu dosadašnje rukovodstvo podružnice, kao i kreditna institucija iz treće zemlje (osnivač), ovlašteni su podnijeti tužbu nadležnom upravnom sudu u roku 30 dana od dana dostave navedene odluke.
(2) Nadležni upravni sud o tužbi iz stavka 1. ovoga članka odlučit će hitno, a najkasnije u roku od 30 dana od njezina primitka.
Primjena odredbi ovoga Zakona na posebno rukovodstvo podružnice iz treće zemlje
Članak 290.
Na posebno rukovodstvo podružnice iz treće zemlje na odgovarajući način primjenjuju se odredbe članaka 278., 279., 282., 283., 284 i 285. ovoga Zakona.
(1) Kreditna institucija, financijski holding i mješoviti financijski holding iz glave X. ovoga Zakona (u daljnjem tekstu: predloženi stjecatelj) dužni su obavijestiti Hrvatsku narodnu banku o svakoj namjeri stjecanja, sklapanjem pravnog posla ili osnivanjem društva ili pravne osobe, kojom postupno ili odjednom namjeravaju steći (u daljnjem tekstu: predloženo stjecanje), neposredno ili posredno, udio koji predstavlja 15% ili više njihovog priznatog kapitala (u daljnjem tekstu: značajni udio).
(2) Obavijest iz stavka 1. ovoga članka (u daljnjem tekstu: obavijest) mora biti u pisanom obliku, te sadržavati opseg namjeravanog stjecanja, te informacije i dokumentaciju propisane podzakonskim propisom iz članka 292. stavka 8. ovoga Zakona.
(3) Hrvatska narodna banka će na svojim internetskim stranicama objaviti informacije i dokumentaciju iz stavka 2. ovoga članka, a koje je potrebno priložiti obavijesti iz stavka 1. ovoga članka.
(4) Ako je predloženi stjecatelj kreditna institucija visina udjela iz stavka 1. ovoga članka izračunava se na pojedinačnoj i konsolidiranoj osnovi grupe kreditnih institucija kojoj ta institucija pripada.
(5) Ako je predloženi stjecatelj financijski holding ili mješoviti financijski holding iz glave X. ovoga Zakona, visina udjela iz stavka 1. ovoga članka izračunava se na konsolidiranoj osnovi grupe kojoj taj holding pripada.
(6) Ako je predloženi stjecatelj kreditna institucija, obavijest iz stavka 1. ovoga članka procjenjuje Hrvatska narodna banka, a ako je predloženi stjecatelj financijski holding ili mješoviti financijski holding iz glave X. ovoga Zakona, procjenu obavijesti iz stavka 1 . ovoga članka provodi Hrvatska narodna banka samo ako je ujedno i konsolidirajuće nadzorno tijelo.
(7) U slučaju da se radi o značajnom udjelu na konsolidiranoj osnovi, predloženi stjecatelj je dužan informirati i konsolidirajuće nadzorno tijelo, koje će također izvršiti procjenu predloženog stjecanja.
(8) Ako obavijest sadrži sve informacije iz stavka 2. ovoga članka Hrvatska narodna banka će u roku od deset radnih dana od dana zaprimanja obavijesti iz stavka 1. ovoga zakona izdati predloženom stjecatelju pisanu potvrdu o zaprimanju obavijesti u kojoj će biti naveden dan isteka roka za provođenje postupka procjene.
(9) Ako obavijest ne sadrži sve informacije iz stavka 2. ovoga članka, Hrvatska narodna banka će u primjerenom roku pozvati kreditnu instituciju da nadopuni obavijest.
(10) Hrvatska narodna banka će procjenu iz stavka 6. ovoga članka provest u roku od 60 radnih dana od dana izdavanja potvrde iz stavka 8. ovoga članka.
(11) Iznimno od stavka 10. ovoga članka a ko se predloženo stjecanje odnosi na kvalificirani udio u kreditnoj instituciji kako je navedeno u članku 31. stavku 1. ovoga Zakona, predloženi stjecatelj podliježe i obvezi obavješćivanja i procjeni na temelju tog članka, te u tom slučaju rok iz stavka 10. ovoga članka istječe tek nakon isteka kasnijeg od dvaju relevantnih razdoblja procjene.
(12) Iznimno od stavka 10. ovoga članka, Hrvatska narodna banka nije dužna provesti procjenu obavijesti ako se radi o stjecanju značajnog udjela između članova grupe na koje se primjenjuje članak 113. stavak 6. Uredbe (EU) 575/2013 ili između subjekata koji ulaze u institucionalni sustav zaštite u skladu s člankom 113. stavkom 7. Uredbe (EU) 575/2013.
(13) Tijekom provođenja postupka procjene, a u roku od 50 radnih dana od dana izdavanja potvrde iz stavka 8. ovoga članka, Hrvatska narodna banka može od predloženog stjecatelja pisanim putem zatražiti dodatne informacije i dokumentaciju.
(14) U slučaju iz stavka 13. ovoga članka, predloženi stjecatelj dužan je dostaviti zatražene informacije i dokumentaciju u roku koji odredi Hrvatska narodna banka, a koji ne može biti duži od 20 radnih dana te u tom roku ne teče rok iz stavka 10. ovoga članka.
(15) Po primitku dodatnih informacija i dokumentacije iz stavka 13. ovoga članka Hrvatska narodna banka izdat će predloženom stjecatelju pisanu potvrdu o zaprimanju dodatnih informacija i dokumentacije te u potvrdi navesti novi dan isteka roka za provođenje postupka procjene.
(16) Hrvatska narodna banka može naknadno zatražiti dopunu ili pojašnjenje dostavljenih informacija, ali taj zahtjev ne može produžiti rok iz stavka 10. ovoga članka.
(17) Iznimno od stavka 14. ovoga članka, Hrvatska narodna banka može odrediti rok do 30 radnih dana u sljedećim slučajevima:
1. kada stjecatelj značajnog udjela ima prebivalište ili sjedište u trećoj zemlji, odnosno kada podliježe propisima treće zemlje ili
2. kada je razmjena informacija s nadležnim nadzornim tijelom za provedbu nadzora u području sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma potrebna radi provedbe procjene.
(18) Ako se Hrvatska narodna banka odluči protiviti predloženom stjecanju, obrazloženu odluku dostavit će predloženom stjecatelju u roku od dva radna dana od dana donošenja te odluke, a unutar roka iz stavka 10. ovoga članka.
(19) Ako Hrvatska narodna banka u roku iz stavka 10. ovoga članka ne dostavi odluku iz stavka 18. ovoga članka, smatra se da se ne protivi predloženom stjecanju.
(20) Ako se Hrvatska narodna banka odluči ne protiviti predloženom stjecanju može rješenjem odrediti krajnji rok za provedbu predloženog stjecanja, te isti produžiti ako smatra potrebnim.
(21) Za potrebe utvrđivanja visine posrednog udjela iz ovoga članka primjenjuju se pravila o utvrđivanju visine udjela posrednog stjecatelja u skladu s podzakonskim propisom koji je donesen na temelju članka 36. stavka 10. ovoga Zakona.
Odlučivanje o obavijesti o predloženom stjecanju
Članak 292.
(1) Pri procjeni obavijesti o predloženom stjecanju Hrvatska narodna banka procjenjuje mogućnost dobrog i razboritog upravljanja predloženog stjecatelja, a posebno rizicima kojima je predloženi stjecatelj izložen ili bi mogao biti izložen nakon predloženog stjecanja.
(2) Procjenu iz stavka 1. ovoga članka Hrvatska narodna banka provodi u skladu sa sljedećim kriterijima:
1. mogućnostima predloženog stjecatelja da se pridržava, odnosno nastavi pridržavati odredbi ovoga Zakona i Uredbe (EU) br. 575/2013 i kada je primjenjivo ostalih propisa Republike Hrvatske ili Europske unije i
2. postoje li opravdani razlozi za sumnju, u skladu s propisima o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma, da se u vezi s predmetnim stjecanjem provodi, da je provedeno ili se pokušava provesti pranje novca ili financiranje terorizma, ili da predmetno stjecanje može povećati rizik od provođenja pranja novca i financiranja terorizma.
(3) Pri procjeni kriterija iz stavka 2. točke 2. ovoga članka Hrvatska narodna banka zatražiti će mišljenje nadležnog nadzornog tijela za provedbu nadzora u području sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma.
(4) Hrvatska narodna banka donijeti će odluku da se protivi predloženom stjecanju ako na temelju kriterija iz stavka 2. ovoga članka ocijeni da predloženi stjecatelj neće biti u mogućnosti dobro i razborito upravljati, a osobito rizicima kojima je predloženi stjecatelj izložen ili bi mogao biti izložen nakon predloženog stjecanja ili ako obavijest o predloženom stjecanju niti nakon poziva za nadopunu obavijesti iz članka 291. stavka 9. ovoga Zakona.
(5) Pri procjeni kriterija iz stavka 2. točke 2. ovoga članka Hrvatska narodna banka uzima u obzir negativno mišljenje koje joj je u pisanom obliku dostavilo nadležno nadzorno tijelo za provedbu nadzora u području sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma, a koje je Hrvatska narodna banka zaprimila u roku od 30 radnih dana od dana kada je zatraženo mišljenje, te to mišljenje može biti osnova za donošenje odluke o protivljenju predloženom stjecanju.
(6) Pri procjeni obavijesti Hrvatska narodna banka neće postavljati prethodne uvjete u vezi s visinom udjela koje stjecatelj namjerava steći niti će procjenjivati obavijest o predloženom stjecanju s osnova ekonomskih potreba tržišta.
(7) Ako je Hrvatska narodna banka zaprimila dvije ili više obavijesti o predloženom stjecanju u istom subjektu, odnosit će se prema svim predloženim stjecateljima na nediskriminirajući način.
(8) Hrvatska narodna banka podzakonskim propisom detaljnije uređuje:
– kriterije na temelju kojih procjenjuje obavijest o predloženom stjecanju značajnog udjela
– način podnošenja obavijesti o predloženom stjecanju značajnog udjela i
– informacije i dokumentaciju koja se prilaže obavijesti o predloženom stjecanju značajnog udjela.
(1) Hrvatska narodna banka će se prije odlučivanju o predloženom stjecanju savjetovati s drugim nadzornim tijelom ako se predloženo stjecanje stječe u jednom od sljedećih:
a) kreditnoj instituciji, društvu za osiguranje, društvu za reosiguranje, investicijskom društvu ili društvu za upravljanje imovinom kojima je odobrenje za rad izdano u drugoj državi članici ili u sektoru različitom od onog u kojem posluje predloženi stjecatelj
b) matičnom društvu kreditne institucije, društva za osiguranje, društva za reosiguranje, investicijskog društva ili društva za upravljanje imovinom kojima je odobrenje za rad izdano u drugoj državi članici ili u sektoru različitom od onog u kojem posluje predloženi stjecatelj ili
c) pravnoj osobi koja kontrolira kreditnu instituciju, društvo za osiguranje, društvo za reosiguranje, investicijsko društvo ili društvo za upravljanje imovinom kojima je odobrenje za rad izdano u drugoj državi članici ili u sektoru različitom od onog u kojem se stjecanje predlaže.
(2) Ako je predloženi stjecatelj kreditna institucija a Hrvatska narodna banka nije konsolidirajuće nadzorno tijelo, te ako je prag iz članka 291. stavka 1. premašen samo na pojedinačnoj osnovi, Hrvatska narodna banka obavijestiti će konsolidirajuće nadzorno tijelo o predloženom stjecanju u roku od deset radnih dana od primitka obavijesti predloženog stjecatelja.
(3) U slučaju iz stavka 2. ovoga članka Hrvatska narodna banka će konsolidirajućem nadzornom tijelu proslijediti i svoju procjenu predloženog stjecanja.
(4) Ako je predloženi stjecatelj financijski holding ili mješoviti financijski holding iz glave X. ovoga Zakona, a Hrvatska narodna banka je konsolidirajuće nadzorno tijelo koje procjenjuje predloženo stjecanje, Hrvatska narodna banka će u roku od deset radnih dana od primitka obavijesti predloženog stjecatelja o predloženom stjecanju obavijestiti nadležno tijelo u državi članici u kojoj predloženi stjecatelj ima poslovni nastan, te će tom nadležnom tijelu proslijediti i svoju procjenu predloženog stjecanja.
(5) Ako je predloženi stjecatelj kreditna institucija i ako je prag iz članka 291. stavka 1. ovoga Zakona premašen i na pojedinačnoj i na konsolidiranoj osnovi, Hrvatska narodna banka surađivati će s drugim nadzornim tijelom pri provođenju procjene predloženog stjecanja, te osobito s tim tijelom koordinirati savjetovanje s relevantnim tijelima iz stavka 1. ovoga članka.
(6) Kada procjenu predloženog stjecanja provodi Hrvatska narodna banka kao konsolidirajuće nadzorno tijelo prilikom provođenja procjene surađivati će i savjetovati se s nadležnim tijelom u državi članici u kojoj predloženi stjecatelj ima poslovni nastan.
(7) Hrvatska narodna banka kao konsolidirajuće nadzorno tijelo izrađuje procjenu predloženog stjecanja i prosljeđuje tu procjenu nadležnom tijelu u državi članici u kojoj predloženi stjecatelj ima poslovni nastan.
(8) U slučaju iz stavka 5. ovoga članka Hrvatska narodna banka i drugo nadležno tijelo donijeti će zajedničku odluku o procjeni predloženog stjecanja u roku od dva mjeseca od dana kada je konsolidirajuće nadzorno tijelo dostavilo procjenu drugim nadležnim tijelima, a ta zajednička odluka biti će dokumentirana i obrazložena.
(9) Ako je Hrvatska narodna banka konsolidirajuće nadzorno tijelo o zajedničkoj će odluci iz stavka 8. ovoga članka obavijestiti predloženog stjecatelja.
(10) U slučaju da se zajednička odluka nije donesena u roku od dva mjeseca od primitka procjene konsolidirajućeg nadzornog tijela, Hrvatska narodna banka suzdržati će se od donošenja odluke.
(11) U slučaju iz stavka 10. ovoga članka Hrvatska narodna banka će u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 1093/2010 uputiti predmet Europskom nadzornom tijelu za bankarstvo, te će po zaprimanju odluke Europskog nadzornog tijela za bankarstvo zajedno sa drugim nadležnim tijelima donijeti zajedničku odluku u skladu s tom odlukom.
(12) Hrvatska narodna banka dostaviti će drugima nadležnim tijelima koja sudjeluju u donošenju zajedničke odluke sve informacije koje su bitne te, na zahtjev ili na vlastitu inicijativu, i sve relevantne informacije za procjenu tog predloženog stjecanja.
(13) Hrvatska narodna banka će prilikom donošenja zajedničke odluke s drugim nadležnim tijelima koordinirati svoje procjene i osigurati dosljednost svojih odluka, a u zajedničkoj odluci iz ovoga članka biti će navedena stajališta ili zadrške svih relevantnih nadležnih tijela
Obavijest o otuđenju značajnog udjela
Članak 294.
(1) Kreditna institucija, financijski holding i mješoviti financijski holding iz glave X ovoga Zakona, dužni su obavijestiti Hrvatsku narodnu banku ako namjeravaju izravno ili neizravno otuđiti značajan udjel utvrđen na način iz članka 291. stavka 1. ovoga Zakona.
(2) Obavijest iz stavka 1. ovoga članka dostavlja se u pisanom obliku, uz navođenje veličine udjela koji se namjerava otuđiti.
Obveze obavješćivanja
Članak 295.
(1) Ako predloženi stjecatelj unaprijed ne dostavi obavijest o predloženom stjecanju u skladu s člankom 291. stavkom 1. ovoga Zakona ili stekne značajan udjel kako je navedeno u tome članku unatoč protivljenju Hrvatske narodne banke, Hrvatska narodna banka može poduzeti odgovarajuće mjere.
(2) Ako je značajni udjel stečen unatoč protivljenju Hrvatske narodne banke, ne dovodeći u pitanje potencijalne upravne sankcije i druge administrativne mjere, Hrvatska narodna banka može rješenjem naložiti privremenu suspenziju glasačkih prava koja proizlaze iz tih udjela.
(3) Kreditna institucija dužna je obavijestiti Hrvatsku narodnu banku o svakoj promjeni djelatnosti pravne osobe u kojoj ima većinski udio u kapitalu ili većinsko pravo odlučivanja prije upisa te djelatnosti u sudski registar.
Značajni prijenosi imovine i obveza
Članak 296.
(1) Kreditna institucija, financijski holding ili mješoviti financijski holding iz glave X. ovoga Zakona koji namjeravaju provesti značajni prijenos imovine ili obveza dužni su u pisanom obliku obavijestiti Hrvatsku narodnu banku prije provedbe tog prijenosa bilo da se on provodi prodajom ili drugim pravnim poslom (u daljnjem tekstu: predložena transakcija), te neovisno o tome provodi li se navedeni prijenos između članice iste grupe ili ne.
(2) Obvezi obavješćivanja iz stavka 1. ovoga članka podliježe svaki subjekt koji sudjeluje u predloženoj transakciji pojedinačno.
(3) Značajan prijenos imovine i obveza iz stavka 1. ovoga članka je svaki prijenos u kojem se prenosi 10% ili više ukupne imovine ili obveza subjekta koji sudjeluje u predloženoj transakciji.
(4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka ako se predložena transakcija izvršava između subjekata iste grupe, u kojem se slučaju predložena transakcija smatra značajnom ako se prenosi 15 % ili više ukupne imovine ili obveza subjekta koji sudjeluje u predloženoj transakciji.
(5) Ako u predloženoj transakciji sudjeluju matični financijski holding ili matični mješoviti financijski holding iz glave X. ovoga Zakona, prag iz stavaka 3. i 4. ovoga članka izračunava se na konsolidiranoj osnovi.
(6) U izračun praga iz stavaka 3. i 4. ovoga članka ne ulaze:
a) prijenosi neprihodonosne imovine
b) prijenosi imovine radi uključivanja u skup za pokriće kako je definiran propisom kojim se u nacionalne propise država članica prenosi članak 3. točka 3. Direktive (EU) 2019/2162 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2019. o izdavanju pokrivenih obveznica i javnom nadzoru pokrivenih obveznica i izmjeni direktiva 2009/65/EZ i 2014/59/EU (Tekst značajan za EGP) (SL L 328, 18. 12. 2019.)
c) prijenosi imovine koja se sekuritizira
d) prijenosi imovine ili obveza prilikom provedbe sanacije u skladu s propisom kojim se u nacionalne propise država članica prenose instrumenti sanacije te sanacijske ovlasti i mehanizmi iz glave IV. Direktive 2014/59/EU.
(7) Hrvatska narodna banka će primitak obavijesti iz stavka 1. ovoga članka potvrditi u pisanom obliku najkasnije u roku od deset radnih dana od primitka te obavijesti.
(8) Ako subjekti koji sudjeluju u predloženoj transakciji ne obavijesti Hrvatsku narodnu banku o namjeravanom prijenosu u skladu s ovim člankom Hrvatska narodna banka može poduzeti odgovarajuće mjere.
(9) Hrvatska narodna banka podzakonskim propisom detaljnije uređuje:
– način podnošenja obavijesti o predloženoj transakciji i
– informacije i dokumentaciju koja se prilaže obavijesti o predloženoj transakciji.
XXI. REDOVNA LIKVIDACIJA KREDITNE INSTITUCIJE
Pokretanje postupka redovne likvidacije
Članak 297.
(1) Kreditna institucija koja namjerava donijeti odluku o prestanku društva dužna je izraditi i Hrvatskoj narodnoj banci dostaviti plan likvidacije, najkasnije tri mjeseca prije planiranog poziva za sazivanje glavne skupštine uz koji je dužna dostaviti i suglasnost nadzornog odbora na taj plan.
(2) Hrvatska narodna banka će u roku od najviše tri mjeseca od dana dostave plana likvidacije izdati pozitivno mišljenje o planu likvidacije ili rješenjem odbiti plan likvidacije.
(3) Hrvatska narodna banka odbit će plan likvidacije:
– ako procijeni da bi provođenje redovne likvidacije moglo ugroziti prava vjerovnika ili narušiti sigurnost i stabilnost financijskog sustava Republike Hrvatske ili
– ako utvrdi postojanje nekog razloga koji bi doveo u pitanje provođenje redovne likvidacije ili ostvarivanje plana likvidacije.
(4) U rješenju kojim odbija plan likvidacije Hrvatska narodna banka može kreditnoj instituciji naložiti odgovarajuće mjere.
(5) Glavna skupština kreditne institucije ne smije donijeti odluku o prestanku društva sve dok Hrvatska narodna banka ne izda pozitivno mišljenje iz stavka 2. ovoga članka o planu likvidacije.
(6) Odluka glavne skupštine o prestanku društva neće proizvoditi pravne učinke i ne može se upisati u sudski registar bez pozitivnog mišljenja Hrvatske narodne banke iz stavka 2. ovoga članka o planu likvidacije.
(7) Odlukom glavne skupštine o prestanku društva kreditna institucija dužna je odrediti dan otvaranja postupka redovne likvidacije koji mora biti najmanje pet dana nakon donošenja odluke o prestanku društva.
(8) Kreditna institucija dužna je na dan donošenja odluke o prestanku društva iz stavka 7. ovoga članka o donesenoj odluci odmah obavijestiti Hrvatsku narodnu banku.
(9) Kreditna institucija dužna je Hrvatskoj narodnoj banci dostaviti nalog za prijenos sredstava sa svojih računa u Hrvatskoj narodnoj banci na transakcijski račun u drugoj kreditnoj instituciji prije kraja radnog dana koji prethodi danu otvaranja postupka redovne likvidacije, a Hrvatska narodna banka će, nakon prijenosa sredstava na transakcijski račun zatvoriti račune kreditne institucije u Hrvatskoj narodnoj banci.
(10) Ako kreditna institucija ne ispuni obvezu iz stavka 8. ovoga članka, Hrvatska narodna banka zatvorit će račune kreditne institucije koje vodi, te će sredstva s tih računa prenijeti na račun kreditne institucije u redovnoj likvidaciji otvoren u drugoj kreditnoj instituciji po primitku naloga za prijenos od likvidatora.
(11) Odluku o prestanku društva likvidatori su dužni na dan otvaranja postupka redovne likvidacije objaviti na internetskoj stranici kreditne institucije u redovnoj likvidaciji i bez odgode osigurati objavu u najmanje dva dnevna lista u Republici Hrvatskoj.
(12) Kreditna institucija u redovnoj likvidaciji dužna je dobiti prethodno odobrenje za svaku značajnu izmjenu odobrenog plana likvidacije.
(13) Likvidatori su dužni Hrvatskoj narodnoj banci dostavljati izvješća o tijeku postupka redovne likvidacije .
(14) Kreditna institucija u redovnoj likvidaciji dužna je izrađivati godišnje financijske izvještaje za svaku poslovnu godinu u tijeku trajanja postupka redovne likvidacije, a godišnji financijski izvještaji kreditne institucije u likvidaciji podliježu obvezi zakonske revizije pri čemu je poslovna godina jednaka kalendarskoj godini.
(15) Hrvatska narodna banka podzakonskim propisom detaljnije uređuje sadržaj plana likvidacije, sadržaj i rokove dostave izvješća o tijeku postupka redovne likvidacije iz stavka 12. ovoga članka.
Likvidatori kreditne institucije u redovnoj likvidaciji
Članak 298.
(1) Kreditna institucija u redovnoj likvidaciji mora imati najmanje dva likvidatora.
(2) Likvidatorom kreditne institucije u redovnoj likvidaciji može biti imenovana samo fizička osoba koja ispunjava uvjete za imenovanje za člana uprave kreditne institucije u skladu s ovim Zakonom.
Dužnosti likvidatora
Članak 299.
(1) Likvidatori kreditne institucije u redovnoj likvidaciji dužni su okončati poslove koji su u tijeku, naplatiti tražbine, unovčiti imovinu te kreditne institucije i podmiriti obveze prema vjerovnicima.
(2) U mjeri u kojoj to zahtijeva provođenje likvidacije, likvidatori mogu ulaziti u nove poslove.
Primjena odredbi zakona na kreditnu instituciju u redovnoj likvidaciji
Članak 300.
(1) Na kreditnu instituciju u redovnoj likvidaciji na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona.
(2) Prestanak važenja odobrenja za rad kreditne institucije stvara iste pravne posljedice vezano za osiguranje depozita kao i ukidanje odobrenja za rad kreditne institucije.
(3) Na kreditnu instituciju koja provodi redovnu likvidaciju primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuju trgovačka društva, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.
(4) Hrvatska narodna banka podzakonskim propisom detaljnije uređuje način primjene odredbi ovoga Zakona na kreditnu instituciju u redovnoj likvidaciji i obveze kreditne institucije u redovnoj likvidaciji.
Zabrana promjene djelatnosti kreditne institucije u redovnoj likvidaciji
Članak 301.
Kreditna institucija koja je pokrenula postupak redovne likvidacije ne može promijeniti djelatnost na način da prestane pružati bankovne usluge i nastavi poslovati, već mora završiti postupak likvidacije i provesti brisanje u sudskom registru.
XXII. NADZOR NAD PRIMJENOM ODREDBI O ZAŠTITI POTROŠAČA I ODREDBAMA DRUGIH ZAKONA
Nadzor nad primjenom odredbi o zaštiti potrošača i odredbama drugih zakona
Članak 302.
(1) Hrvatska narodna banka obavlja nadzor kreditnih institucija u vezi s primjenom:
– glave XXIII. ovoga Zakona kojim je uređena zaštita potrošača i propisa donesenih na temelju te glave kao i
– drugih zakona i propisa donesenih na temelju tih zakona, za koji je ovlaštena na temelju tih zakona.
(2) Na postupak nadzora iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući način primjenjuju se odredbe ovoga Zakona o postupku supervizije, osim ako ovim ili drugim zakonom nije drukčije propisano.
(3) Kada Hrvatska narodna banka obavlja nadzor iz stavka 1. ovoga članka, može, uz mjere propisane zakonima i drugim propisima iz stavka 1. ovoga članka za nadzor kojih je ovlaštena, izreći mjere u cilju postizanja usklađenosti sa zakonima i drugim propisima iz stavka 1. ovoga članka, te supervizorske i druge mjere propisane ovim Zakonom.
(4) Hrvatska narodna banka podzakonskim propisom detaljnije uređuje uvjete i način provođenja nadzora iz ovoga članka.
Način provođenja nadzora
Članak 303.
Hrvatska narodna banka obavlja nadzor kreditnih institucija:
1. prikupljanjem i analizom izvješća i informacija, kontinuiranim praćenjem poslovanja kreditnih institucija i drugih osoba koje su prema odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona ili drugih zakona i propisa donesenih na temelju tih drugih zakona ili primjenjivim propisima Europske unije dužne izvještavati Hrvatsku narodnu banku (u daljnjem tekstu: posredni nadzor) i
2. neposrednim nadzorom uključujući i tajnom kupnjom.
Osobe ovlaštene za nadzor
Članak 304.
(1) Posredni nadzor iz članka 303. točke 1. ovoga Zakona obavljaju radnici Hrvatske narodne banke (u daljnjem tekstu: ovlaštenici po zaposlenju).
(2) Neposredni nadzor iz članka 303. točke 2. ovoga Zakona obavljaju radnici Hrvatske narodne banke na temelju ovlaštenja guvernera Hrvatske narodne banke (u daljnjem tekstu: ovlaštene osobe).
(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, za obavljanje pojedinih aktivnosti tijekom neposrednog nadzora tajnom kupnjom guverner Hrvatske narodne banke može ovlastiti i druge stručno osposobljene vanjske suradnike.
(4) Vanjski suradnici iz stavka 3. ovoga članka imaju pri obavljanju aktivnosti povezanih s tajnom kupnjom za koje ih je ovlastio guverner Hrvatske narodne banke jednake ovlasti kao i ovlaštene osobe Hrvatske narodne banke.
(5) Osoba iz stavaka 2. i 3. ovoga članka koju je guverner Hrvatske narodne banke ovlastio za obavljanje neposrednog nadzora tajnom kupnjom u kreditnoj instituciji, može postupati kao stranka i može sklopiti ugovor o kreditu ili depozitu s kreditnom institucijom za potrebe nadzora, pri čemu taj ugovor ne proizvodi pravne učinke između ugovornih strana, ali se uzima kao da je sklopljen isključivo za potrebe dokazivanja činjenica utvrđenih u postupku nadzora tajnom kupnjom te u prekršajnom postupku povodom tog postupka nadzora.
Neposredni nadzor
Članak 305.
(1) Kreditna institucija dužna je ovlaštenoj osobi, na njezin zahtjev, omogućiti da obavi neposredni nadzor nad poslovanjem u sjedištu kreditne institucije i na ostalim mjestima na kojima kreditna institucija, odnosno druga osoba na temelju ovlaštenja kreditne institucije, obavlja djelatnosti i poslove u vezi s kojima Hrvatska narodna banka provodi nadzor.
(2) Kreditna institucija dužna je ovlaštenoj osobi, na njezin zahtjev, omogućiti da obavi kontrolu poslovnih knjiga, poslovne dokumentacije te administrativne ili poslovne evidencije, kao i kontrolu informacijske tehnologije i drugih pridruženih tehnologija, u opsegu potrebnom za obavljanje pojedinog nadzora.
(3) Kreditna institucija dužna je ovlaštenoj osobi, na njezin zahtjev, uručiti računalne ispise, preslike poslovnih knjiga, poslovne dokumentacije te administrativne ili poslovne evidencije u papirnatom obliku ili u obliku elektroničkog zapisa na mediju i u obliku koji zahtijeva ovlaštena osoba.
(4) Kreditna institucija dužna je ovlaštenoj osobi osigurati standardno sučelje za pristup sustavu za upravljanje bazama podataka kojima se koristi kreditna institucija, u svrhu provođenja nadzora potpomognutog računalnim programima.
(5) Nadzor poslovanja iz stavaka 1. i 2. ovoga članka obavlja ovlaštena osoba tijekom radnog vremena kreditne institucije, a ako je zbog opsega ili prirode nadzora potrebno, kreditna institucija dužna je omogućiti ovlaštenoj osobi obavljanje nadzora poslovanja i izvan radnog vremena kreditne institucije.
Završetak postupka nadzora nad kreditnom institucijom
Članak 306.
(1) Nakon obavljenog neposrednog nadzora nad poslovanjem kreditne institucije ovlaštena osoba sastavlja zapisnik o obavljenom nadzoru.
(2) Nakon obavljenog nadzora tajnom kupnjom ovlaštena osoba sastavlja zapisnik o obavljenom nadzoru ako su tijekom nadzora utvrđene nezakonitosti, nedostaci i/ili slabosti u poslovanju kreditne institucije, a kada se tajna kupnja provodi kao dio neposrednog nadzora, sastavlja se jedan zapisnik o obavljenom nadzoru.
(3) Kada tajnom kupnjom nisu utvrđene nezakonitosti, nedostaci i/ili slabosti u poslovanju kreditne institucije, sastavlja se bilješka o provedenoj tajnoj kupnji, koja se dostavlja na znanje kreditnoj instituciji, a ako se tajna kupnja provodi kao dio neposrednog nadzora, bilješka o provedenoj tajnoj kupnji u tom je slučaju sastavni dio zapisnika o obavljenom nadzoru.
(4) Nakon obavljenog posrednog nadzora nad poslovanjem kreditne institucije ovlaštenik po zaposlenju sastavlja zapisnik o obavljenom nadzoru ako su provedenim nadzorom utvrđene:
1. nezakonitosti u poslovanju kreditne institucije i/ili
2. osnove za nalaganje mjere.
(5) Nakon obavljenog nadzora u okviru ovlasti iz ove glave, ako utvrdi povredu propisa iz članka 302. stavka 1. ovog Zakona ili slabosti i nedostatke u poslovanju kreditne institucije, Hrvatska narodna banka može pokrenuti upravni postupak i rješenjem naložiti nadzorne mjere s ciljem uklanjanja utvrđenih nezakonitosti, slabosti ili nedostataka.
(6) Kreditna institucija dužna je izvršiti nadzorne mjere u rokovima kako je naloženo rješenjem Hrvatske narodne banke.
(7) Hrvatska narodna banka može u okviru ovlasti iz ove glave izdati okružnicu, mišljenje ili preporuku.
XXIII. ZAŠTITA POTROŠAČA
Značenje pojmova i primjena
Članak 307.
(1) U smislu odredbi ove glave Zakona, depozit je novčani polog kako je definiran zakonom kojim se uređuju obvezni odnosi.
(2) Kreditna institucija na koju je kao stjecatelja prenesena tražbina iz ugovora o kreditu i kreditna institucija koja je postala vjerovnik prijenosom ugovora o kreditu s treće osobe dužna je, na odgovarajući način, postupati u skladu s odredbama ove glave.
Opće informacije o uslugama
Članak 308.
(1) Kreditna institucija dužna je za svaku uslugu koju ima u ponudi za potrošače staviti na raspolaganje jasne i razumljive opće informacije o uslugama na hrvatskom jeziku na pogodnom mjestu u poslovnim prostorijama u kojima se pružaju usluge potrošačima i na svojoj internetskoj stranici ako nije drugačije propisano drugim zakonom.
(2) Kreditna institucija dužna je bez naknade, na zahtjev potrošača, opće informacije iz stavka 1. ovoga članka dati potrošaču u papirnatom obliku ili mu ih dostaviti putem elektroničke pošte.
(3) Ako kreditna institucija nudi ugovore o kreditu koji se pozivaju na referentnu vrijednost kako je definirana u članku 3. stavku 1. točki 3. Uredbe (EU) 2016/1011 Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2016. o indeksima koji se upotrebljavaju kao referentne vrijednosti u financijskim instrumentima i financijskim ugovorima ili za mjerenje uspješnosti investicijskih fondova i o izmjeni direktiva 2008/48/EZ i 2014/17/EU te Uredbe (EU) br. 596/2014 (SL L 171, 29. 6. 2016.), u opće informacije dužna je uključiti imena referentnih vrijednosti i njihovih administratora te mogući utjecaj promjene referentne vrijednosti na potrošača.
Informiranje o kreditu i depozitu
Članak 309.
(1) Prilikom informiranja o ponudi kredita ili depozita kreditna institucija dužna je potrošaču u svakom slučaju dati bez naknade opće informacije o kreditu ili depozitu iz članka 308. ovoga Zakona.
(2) Ako prilikom informiranja o kreditu potrošač zatraži informaciju o iznosu kredita koji bi mu kreditna institucija mogla odobriti odnosno prilikom informiranja o depozitu zatraži informaciju o uvjetima za polaganje depozita u kreditnoj instituciji, kreditna institucija dužna je potrošaču dati personalizirane informacije koje su mu potrebne za usporedbu različitih ponuda na tržištu i donošenje odluke o sklapanju ugovora o kreditu ili depozitu.
(3) Personalizirane informacije koje je kreditna institucija dužna dati potrošaču moraju obuhvaćati najmanje informacije propisane zakonom kojim se uređuje potrošačko kreditiranje, stambeno potrošačko kreditiranje odnosno drugim propisima kojima se uređuju primanje depozita i odobravanje kredita.
(4) Ako je kreditna institucija ocijenila da ne želi s potrošačem sklopiti ugovor o kreditu i o tome ga je već obavijestila pisanim putem, nije mu dužna dati informacije iz stavka 2. ovoga članka.
Ugovaranje kredita ili depozita
Članak 310.
(1) Prije sklapanja ugovora o kreditu ili depozitu kreditna institucija dužna je potrošaču dati personalizirane informacije koje u potpunosti odgovaraju uvjetima iz ugovora.
(2) Kreditna institucija dužna je prije sklapanja ugovora o kreditu, dati personalizirane informacije iz stavka 1. ovoga članka i svim drugim sudionicima kreditnog odnosa (sudužnicima, založnim dužnicima i jamcima) te ih upozoriti na pravne posljedice sudužništva, založnog dužništva odnosno jamstva, osobito na pravo kreditne institucije da u skladu s pravilima obveznog prava poduzme radnje za naplatu potraživanja iz ugovora o kreditu od svih sudionika kreditnog odnosa.
(3) Na zahtjev potrošača kreditna institucija dužna je bez naknade dati potrošaču nacrt ugovora o kreditu ili depozitu, osim u slučaju ako je u vrijeme podnošenja zahtjeva ocijenila da ne želi sklopiti taj pravni posao, o čemu je bez odgode dužna pisanim putem izvijestiti potrošača.
(4) Nacrt ugovora o kreditu kreditna institucija će dati i drugim sudionicima kreditnog odnosa na njihov zahtjev, što se ne smatra odavanjem bankovne ili neke druge tajne.
(5) Uz nacrt ugovora o kreditu ili depozitu kreditna institucija dužna je potrošaču bez naknade dati i presliku ili elektroničku verziju odgovarajućih odredbi iz važećih Općih uvjeta poslovanja, Politike kamatnih stopa, Tarife naknada, kao i svih ostalih akata kreditne institucije koji su sastavni dio ugovora o kreditu ili depozitu, a mogu utjecati na financijski položaj potrošača uz kratko objašnjenje tog utjecaja.
(6) Kreditna institucija dužna je s potrošačem sklopiti ugovor o kreditu ili depozitu u pisanom obliku, na hrvatskom jeziku i najmanje jedan primjerak ugovora predati potrošaču zajedno s važećim Općim uvjetima poslovanja, Politikom kamatnih stopa, Tarifom naknada i svim ostalim aktima kreditne institucije koji su sastavni dio ugovora o kreditu ili depozitu, a u slučaju sklapanja ugovora o kreditu, kreditna institucija dužna je, osim potrošaču, predati po jedan primjerak ugovora i svim drugim sudionicima kreditnog odnosa (sudužnicima, založnim dužnicima i jamcima).
(7) Kreditna institucija u poslovanju s potrošačima vezano uz ugovor o kreditu ili depozitu, koje se odnosi na usluge s valutnom klauzulom, dužna je primijeniti srednji tečaj Hrvatske narodne banke odgovarajuće valute u odnosu na euro koji važi na dan transakcije.
Objavljivanje općih uvjeta kreditnog i depozitnog poslovanja
Članak 311.
(1) Kreditna institucija dužna je opće uvjete poslovanja, koji sadržavaju informacije o uvjetima ugovaranja kredita ili depozita, staviti na raspolaganje potrošačima, na hrvatskom jeziku na pogodnom mjestu u poslovnim prostorijama u kojima se pružaju usluge potrošačima i na svojoj internetskoj stranici.
(2) Osim obveznog informiranja potrošača na način iz stavka 1. ovoga članka o uvjetima ugovaranja kredita ili depozita, kreditna institucija može i na drugi prikladan način te informacije učiniti dostupnima.
(3) Kreditna institucija dužna je izmjene i dopune općih uvjeta poslovanja staviti na raspolaganje na način iz stavka 1. ovoga članka i to najmanje 15 dana prije nego što one stupe na snagu.
(4) Kreditna institucija dužna je o namjeravanim izmjenama i dopunama općih uvjeta poslovanja na ugovoreni način obavijestiti potrošača na kojeg se ti opći uvjeti poslovanja primjenjuju, najmanje 15 dana prije nego što one stupe na snagu.
(5) Kreditna institucija dužna je obavijest iz stavka 4. ovoga članka dati:
1) na papiru ili nekom drugom trajnom mediju
2) razumljivim riječima i u jednostavnom i sveobuhvatnom obliku na hrvatskom jeziku.
(6) Opći uvjeti poslovanja iz stavka 1. ovoga članka koji se odnose na odobravanje kredita sadrže najmanje informacije o:
1. vrstama kamatnih stopa
2. metodama i učestalosti obračuna kamata
3. uvjetima pod kojima se mogu mijenjati stope redovnih i zateznih kamata tijekom korištenja odnosno otplate kredita
4. valutama u kojima se može nominirati ili uz koje se može vezati glavnica i pojašnjenja koja se odnose na rizik promjene tečaja tih valuta
5. naknadama odnosno provizijama koje (osim kamata po deklariranoj nominalnoj stopi) kreditna institucija zaračunava korisniku kredita, uključujući i objašnjenje povezano s mogućom promjenjivosti tih naknada odnosno provizija za trajanja ugovora o kreditu
6. efektivnoj kamatnoj stopi koja odražava ukupnu cijenu pojedine vrste kredita
7. uvjetima polaganja depozita kod kreditne institucije, ako je to uvjet za odobravanje kredita
8. mogućnostima i uvjetima prijeboja kredita i depozita iz točke 7. ovoga stavka
9. instrumentima osiguranja otplate kredita i drugim uvjetima koje postavlja kreditna institucija, uz posebno isticanje posljedica neizvršenja obveze iz ugovora, raskida odnosno otkaza ugovora te redoslijeda aktiviranja instrumenata osiguranja
10. pravu potrošača da odustane od ugovora i zakonskim rokovima za to
11. mogućnostima i uvjetima prijevremenog povrata kredita i
12. vrstama troškova koji mogu nastati nakon otkaza kredita i/ili aktiviranja instrumenata osiguranja i/ili pokretanja postupka prisilne naplate.
(7) Opći uvjeti poslovanja iz stavka 1. ovoga članka koji se odnose na primanje depozita sadrže najmanje informacije o:
1. vrstama kamatnih stopa
2. metodama i učestalosti obračuna kamata
3. valutama u kojima se može nominirati ili uz koje se može vezati depozit i pojašnjenja koja se odnose na rizik promjene tečaja tih valuta
4. uvjetima pod kojima se mogu mijenjati kamatne stope
5. najmanjem iznosu koji se prima kao depozit
6. naknadama za vođenje računa i drugim sličnim naknadama, odnosno provizijama ako ih kreditna institucija zaračunava deponentu, uključujući i objašnjenje u vezi s mogućom promjenjivosti tih naknada za trajanja ugovora o depozitu
7. efektivnoj kamatnoj stopi koja odražava ukupan prinos na depozit
8. osnovnim informacijama o sustavu osiguranja depozita
9. mogućnosti isplate oročenog depozita prije isteka roka oročenja sa svim posljedicama takvog postupanja
10. načinu postupanja s depozitima nakon isteka roka oročenja i
11. uvjetima raspolaganja sredstvima maloljetnih osoba.
Obavještavanje potrošača
Članak 312.
(1) Kreditna institucija dužna je na ugovoreni način, a najmanje jednom godišnje bez naknade obavijestiti potrošača o stanju njegova kredita, odnosno o stanju depozita i to najkasnije do 31. ožujka tekuće godine za prethodnu godinu.
(2) U obavijesti o stanju kredita iz stavka 1. ovoga članka kreditna institucija dužna je posebno iskazati dospjelo nepodmireno dugovanje potrošača prema kreditnoj instituciji, informaciju o tome u kojem roku kreditna institucija šalje prvu i drugu opomenu o dugovanju i upozorenje o pravu kreditne institucije na otkaz kredita.
(3) Kreditna institucija dužna je obavijest o stanju kredita iz stavka 1. ovoga članka jednom godišnje bez naknade uputiti na adrese sudužnika i jamca i to najkasnije do 31. ožujka tekuće godine za prethodnu godinu.
(4) Kreditna institucija dužna je postupati u skladu sa stavcima 1. i 3. ovoga članka sve do trenutka pokretanja sudskog postupka za naplatu dugovanja po tom ugovoru o kreditu.
(5) U obavijesti o stanju depozita iz stavka 1. ovoga članka kreditna institucija dužna je iskazati iznos depozita te iznos obračunatih kamata po tom ugovoru o depozitu.
(6) Ako se potrošač - kreditni dužnik i kreditna institucija nakon nastupa kašnjenja u otplati dugovanja ne dogovore o načinu daljnje otplate najduže u roku dva mjeseca, kreditna institucija dužna je obavijestiti sudužnika, založnog dužnika i jamca o stanju dugovanja i ostaviti im rok 15 dana od dana slanja preporučenom pošiljkom obavijesti da to dugovanje podmiri u novcu.
(7) Ako kreditna institucija otkaže ugovor o kreditu, ne smije naplatiti naknadu za otkaz ugovora o kreditu, a u trenutku otkaza dužna je bez naknade obavijestiti potrošača korisnika kredita, sudužnika, založnog dužnika i jamca o:
– ukupnom iznosu i strukturi dugovanja prema sljedećim stavkama: glavnica, kamata, naknade i drugi troškovi i
– osnovanosti pojedinačnih stavki za koje se traži naplata, uz naznaku koje su stavke podložne uvećanju i po kojoj pripadajućoj kamatnoj stopi.
(8) U slučaju kada su ugovorene promjenjive kamatne stope, kreditna institucija dužna je obavijestiti potrošača o promjeni tih stopa uz predočenje i objašnjenje kretanja parametara zbog kojih je došlo do promjene kamatne stope, na ugovoreni način obavještavanja potrošača, najmanje 15 dana prije nego što se one počnu primjenjivati, a kod ugovora o kreditu dužna mu je dostaviti i izmijenjeni otplatni plan.
(9) Ako bi kod ugovora o kreditu promjenom kamatne stope došlo do njezina povećanja, a kreditna institucija nije na ugovoreni način obavijestila potrošača o toj promjeni najmanje 15 dana prije njezine primjene, dužna je odgoditi primjenu nove kamatne stope do idućeg obračunskog razdoblja.
(10) Ako bi kod ugovora o depozitu promjenom kamatne stope došlo do njezina smanjenja, a kreditna institucija nije na ugovoreni način obavijestila potrošača o toj promjeni najmanje 15 dana prije njezine primjene, dužna je odgoditi primjenu nove kamatne stope do idućeg obračunskog razdoblja.
(11) Kreditna institucija dužna je kod ugovora o depozitu, koji se automatski obnavlja po isteku roka oročenja, obavijestiti potrošača o uvjetima pod kojima će se ugovor o depozitu obnoviti i to najmanje 15 dana prije primjene uvjeta pod kojima će se ugovor o depozitu obnoviti.
(12) Ako potrošač, korisnik kredita, nakon primitka obavijesti o povećanju kamatne stope nije suglasan s navedenom promjenom, ima pravo u roku tri mjeseca od primitka obavijesti, na prijevremeno vraćanje kredita bez obveze plaćanja bilo kakve naknade kreditnoj instituciji, uključujući i ugovorenu naknadu za raniji povrat kredita, a kreditna institucija nema pravo na naknadu štete zbog ranijeg povrata.
(13) Kreditna institucija dužna je potrošaču, na njegov zahtjev bez naknade i u svakom trenutku tijekom trajanja ugovora o kreditu, staviti na raspolaganje izvještaj u obliku otplatnog plana, informaciju o ukupno plaćenoj glavnici, kamatama i troškovima, pregled uplata i pregled promjena kamatnih stopa po tom kreditu.
(14) Kreditna institucija dužna je najkasnije u roku od 15 dana od dana otplate kredita u cijelosti, bez naknade i na ugovoreni način obavijestiti potrošača o otplati cjelokupnog kredita i informirati ga o načinu preuzimanja brisovnog očitovanja, a u slučaju postojanja prava trećih osoba koje su dijelom ili u cijelosti otplatile taj kredit o pravima tih osoba te o daljnjim uvjetima izdavanja brisovnog očitovanja, kao i informirati potrošača o načinu preuzimanja svih drugih instrumenata osiguranja otplaćenog kredita te je dužna na isti način obavijestiti i sve sudionike kreditnog odnosa (sudužnike, založne dužnike i jamce).
Promjenjiva kamatna stopa
Članak 313.
(1) Na ugovor o kreditu, osim ugovora o stambenom potrošačkom kreditu uređenog zakonom kojim se uređuje stambeno potrošačko kreditiranje, neovisno o ukupnom iznosu i vrsti kredita koji kreditna institucija odobrava potrošaču, primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje potrošačko kreditiranje, a kojima se uređuje promjenjiva kamatna stopa.
(2) Nacionalnu referentnu stopu prosječnog troška financiranja hrvatskog bankovnog sustava (u daljnjem tekstu: NRS) izračunava i na svojim internetskim stranicama objavljuje Hrvatska narodna banka.
(3) Hrvatska narodna banka izračunava NRS na temelju podataka kojima raspolaže, prikupljenih u regulatorne svrhe u skladu s podzakonskim propisom donesenim na temelju članka 217. stavka 2. ovoga Zakona.
(4) Hrvatska narodna banka javno objavljuje metodologiju za izračun NRS-a i kalendar objave NRS-a na svojim internetskim stranicama.
Ugovaranje kamatnih stopa
Članak 314.
(1) Ako kreditna institucija nudi ugovaranje promjenjive kamatne stope, dužna je prije sklapanja ugovora o depozitu upozoriti potrošača na sve rizike promjenjivosti kamatne stope te jasno i nedvojbeno, u ugovoru o depozitu, ugovoriti parametre koji utječu na promjenu ugovorene kamatne stope.
(2) Kreditna institucija dužna je parametre koji utječu na promjenu ugovorene kamatne stope kod ugovora o kreditu, neovisno o ukupnom iznosu i vrsti kredita koji kreditna institucija odobrava potrošaču, i kod ugovora o depozitu objaviti i redovito ažurirati u poslovnim prostorijama i na svojoj internetskoj stranici.
(3) Kreditna institucija dužna je arhivsku evidenciju o parametrima iz stavka 2. ovoga članka koji utječu na promjenu ugovorene kamatne stope kod ugovora o depozitu i ugovora o kreditu koji nije stambeni potrošački kredit, učiniti dostupnom na svojim internetskim stranicama.
(4) Kratkoročni depoziti i kratkoročni krediti ne smiju biti ugovoreni s promjenjivom kamatnom stopom, a u smislu ovoga Zakona kratkoročne usluge su usluge koje se ugovaraju na rok do 12 mjeseci.
(5) Promotivne kamatne stope (akcijske) koje se nude pri prodaji usluga na točno određeni rok istekom kojeg se visina te kamatne stope korigira na visinu tržišne (trenutačno važeće) kamatne stope kreditna institucija smije ugovoriti samo na kratkoročne usluge.
Naknade
Članak 315.
(1) Za vrijeme trajanja ugovora o kreditu ili depozitu kreditna institucija može naplatiti potrošaču samo naknadu koja je u vrijeme sklapanja ugovora bila navedena u Tarifi naknada i koja je bila iskazana u novčanom ili postotnom iznosu različitom od nule.
(2) Kreditna institucija dužna je izraditi i dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci internu metodologiju utvrđivanja strukture naknada za sve usluge koje ima u ponudi za potrošače.
(3) Kreditna institucija dužna je obavijestiti Hrvatsku narodnu banku o svim izmjenama i dopunama metodologije iz stavka 2. ovoga članka najmanje 30 dana prije stupanja na snagu tih izmjena i dopuna.
(4) Hrvatska narodna banka podzakonskim propisom detaljnije uređuje minimalni sadržaj interne metodologije iz stavka 2. ovoga članka te način obavještavanja Hrvatske narodne banke o svim izmjenama i dopunama interne metodologije iz stavka 2. ovoga članka.
(5) Hrvatska narodna banka može podzakonskim propisom detaljnije urediti listu aktivnosti koje je kreditna institucija u poslovanju s potrošačima vezano uz primanje depozita i odobravanje kredita dužna obavljati bez naknade.
Promjena vjerovnika kod ugovora o kreditu
Članak 316.
(1) Kreditna institucija dužna je osigurati da potrošač, čiji je ugovor o kreditu ili tražbina iz ugovora o kreditu prenesena na stjecatelja ili na treću osobu na koju je stjecatelj prenio ugovor o kreditu ili tražbinu iz ugovora o kreditu, ne dođe kod tog stjecatelja ili kod te treće osobe, u nepovoljniji položaj na osnovi zaštite potrošača u odnosu na položaj koji je kao dužnik imao prema kreditnoj instituciji.
(2) Kreditna institucija može ustupiti tražbinu iz ugovora o kreditu ili prenijeti ugovor o kreditu samo na vjerovnika koji je sukladno zakonu kojim se uređuje potrošačko kreditiranje i zakonu kojim se uređuje stambeno potrošačko kreditiranje ovlašten odobravati kredite.
(3) Kreditna institucija solidarno odgovara sa stjecateljem ili trećom osobom iz stavka 1. ovoga članka za štetu nastalu potrošaču zbog toga što je potrošač došao pravno ili stvarno u nepovoljniji položaj u odnosu na položaj koji je kao dužnik imao prema kreditnoj instituciji.
(4) U slučaju promjene vjerovnika kod ugovora o kreditu, kreditna institucija dužna je obavijestiti dužnika o promjeni vjerovnika, a ako je primjenjivo, uz tu obavijest dužna je dostaviti i izvještaj o ukupnom stanju dugovanja sa stanjem na dan promjene vjerovnika i strukturu dugovanja prema sljedećim stavkama: glavnica, kamata, naknade i drugi troškovi.
(5) Odredbe ovoga članka primjenjuju se na kupoprodaju potraživanja koja nije uređena zakonom kojim se uređuje način, uvjeti i postupak servisiranja i kupoprodaje potraživanja.
Prigovori potrošača
Članak 317.
(1) Hrvatska narodna banka ovlaštena je u okviru svojih nadležnosti nad kreditnim institucijama pratiti pridržava li se kreditna institucija objavljenih internih akata kojima se uređuju poslovni odnosi kreditne institucije i potrošača, ugovora koje je sklopila s potrošačem, odredbi ovoga Zakona koje se odnose na zaštitu potrošača, odredbi propisa donesenih na temelju ovoga Zakona i odredbi drugih zakona kojima se uređuje zaštita potrošača, za nadzor kojih je ovlaštena po tim zakonima.
(2) Hrvatska narodna banka ovlaštena je pratiti pridržava li se:
– kreditna institucija iz druge države članice koja neposredno ili preko podružnice pruža uzajamno priznate usluge na području Republike Hrvatske i
– kreditna institucija iz treće zemlje koja je od Hrvatske narodne banke dobila odobrenje za osnivanje podružnice kreditne institucije iz treće zemlje objavljenih internih akata kojima se uređuju poslovni odnosi kreditne institucije i potrošača, ugovora koje je sklopila sa svojim potrošačem, odredbi ovoga Zakona koje se odnose na zaštitu potrošača, odredbi propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, odredbi drugih zakona kojima se uređuje zaštita potrošača, za nadzor kojih je ovlaštena po tim zakonima.
(3) Hrvatska narodna banka može od kreditne institucije zahtijevati da u roku koji ona odredi dostavi dodatne podatke, izvještaje i druge akte koje ocijeni potrebnim za provedbu zaštite potrošača.
(4) Ako potrošač smatra da se kreditna institucija ne pridržava uvjeta iz ugovora o pružanju bankovnih odnosno financijskih usluga, objavljenih internih akata kojima se uređuju poslovni odnosi kreditne institucije i potrošača, odredbi ovoga Zakona koje se odnose na zaštitu potrošača, odredbi propisa donesenih na temelju ovoga Zakona i odredbi drugih zakona kojima se uređuje zaštita potrošača, može svoj prigovor na postupke kreditne institucije uputiti kreditnoj instituciji.
(5) Kreditna institucija dužna je povjeriti poslove rješavanja prigovora potrošača najmanje jednoj osobi koja je u radnom odnosu s tom kreditnom institucijom.
(6) Kreditna institucija sa sjedištem izvan Republike Hrvatske koja na području Republike Hrvatske pruža usluge preko podružnice dužna je poslove rješavanja prigovora potrošača iz Republike Hrvatske povjeriti najmanje jednoj osobi koja je u radnom odnosu s tom kreditnom institucijom, a koja radi u podružnici u Republici Hrvatskoj.
(7) Kreditna institucija dužna je imenovati osobu za praćenje procesa upravljanja prigovorima potrošača.
(8) Ako je potrošač nezadovoljan odgovorom ili rješenjem kreditne institucije na njegov uloženi prigovor, može o tome obavijestiti Hrvatsku narodnu banku.
(9) Hrvatska narodna banka ne rješava pojedinačne prigovore potrošača.
(10) Hrvatska narodna banka prati periodično kretanje broja prigovora potrošača po pojedinoj kreditnoj instituciji.
(11) Kreditna institucija dužna je dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci informacije o tržišnom ponašanju u obuhvatu, na način i u rokovima određenim podzakonskim propisom iz članka 322. točke 4. ovoga Zakona.
Čuvanje poslovne dokumentacije
Članak 318.
(1) Kreditna institucija dužna je čuvati:
– ugovore i druge isprave o zasnivanju poslovnog odnosa kreditne institucije s potrošačem i
– ostalu poslovnu dokumentaciju i evidencije koje se odnose na poslovne odnose između kreditne institucije i potrošača.
(2) Dokumentaciju iz stavka 1. ovoga članka kreditna institucija dužna je čuvati tijekom trajanja poslovnog odnosa te najmanje pet godina nakon isteka godine u kojoj je taj poslovni odnos prestao.
(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka ako je na temelju toga ugovornog odnosa pokrenut sudski spor kreditna institucija dužna je dokumentaciju vezanu uz taj poslovni odnos čuvati i dulje od roka iz stavka 2. ovoga članka odnosno do okončanja sudskog spora koji je na temelju toga ugovornog odnosa pokrenut.
Alternativno rješavanje potrošačkih sporova
Članak 319.
(1) U svim sporovima između potrošača koji je korisnik bankovnih i/ili financijskih usluga i kreditne institucije pružatelja bankovnih i/ili financijskih usluga koji nastanu u primjeni odredbi ovoga Zakona može se podnijeti prijedlog za mirenje u skladu s odredbama zakona kojim se uređuje mirenje odnosno pokrenuti alternativno rješavanje domaćih i prekograničnih sporova u skladu s posebnim propisom kojim se uređuje alternativno rješavanje potrošačkih sporova.
(2) Mirenje odnosno alternativno rješavanje potrošačkih sporova provodi se pred centrima za mirenje ili centrima za alternativno rješavanje potrošačkih sporova, u skladu s odredbama propisa kojima se uređuje mirenje ili alternativno rješavanje potrošačkih sporova.
(3) Kreditna institucija dužna je sudjelovati u postupku mirenja odnosno alternativnog rješavanja spora koji je pokrenuo potrošač.
Mjere zaštite potrošača
Članak 320.
(1) Mjere zaštite potrošača provode se:
– rješenjem ili
– sporazumom o razumijevanju.
(2) Hrvatska narodna banka može nakon provedenog nadzora pokrenuti upravni postupak za donošenje rješenja kojim se kreditnoj instituciji iz članka 317. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona nalažu mjere radi osiguravanja zaštite potrošača i/ili sklopiti sporazum o razumijevanju s kreditnom institucijom iz članka 317. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona.
(3) Rješenjem iz stavka 2. ovoga članka Hrvatska narodna banka ovlaštena je odrediti mjere radi osiguravanja zaštite potrošača i rokove za njihovo ispunjenje, a osobito:
1. naložiti prestanak nezakonitog postupanja
2. naložiti otklanjanje nezakonitosti, nepravilnosti, nedostataka ili slabosti uz određivanje roka u kojemu je to potrebno učiniti ili
3. naložiti izradu, dopunu i/ili promjenu procedura, poslovnih politika i drugih akata kreditne institucije koji se odnose na poslovanje s potrošačima.
(4) Hrvatska narodna banka može s kreditnom institucijom sklopiti sporazum o razumijevanju iz stavka 2. ovoga članka ako utvrdi slabosti ili nedostatke u poslovanju kreditne institucije te ako ocijeni potrebnim da kreditna institucija poduzme radnje i postupke potrebne za poboljšanja u poslovanju i za zaštitu potrošača.
(5) Hrvatska narodna banka može predložiti kreditnoj instituciji sklapanje sporazuma o razumijevanju:
1. ako je kreditna institucija započela uklanjanje slabosti ili nedostataka tijekom ili neposredno nakon obavljanja nadzora
2. ako je kreditna institucija spremna obvezati se na otklanjanje slabosti ili nedostataka u predloženim rokovima i na predloženi način
3. ako se iz dosadašnjeg ponašanja kreditne institucije u odnosu prema mjerama, primjedbama i uputama Hrvatske narodne banke može zaključiti da će uredno ispuniti obveze koje će sporazumom preuzeti ili
4. ako se iz dosadašnjeg poslovanja kreditne institucije, učestalosti utvrđenih slabosti, nedostataka ili nezakonitosti u poslovanju može zaključiti da će kreditna institucija u svojem budućem poslovanju osigurati zakonitost poslovanja.
(6) Sporazumom o razumijevanju obvezno se određuje:
1. rok i način postupanja kreditne institucije radi otklanjanja slabosti ili nedostataka u poslovanju kreditne institucije i
2. rok, odnosno dinamika kojom će kreditna institucija izvješćivati Hrvatsku narodnu banku o izvršavanju obveza preuzetih sporazumom o razumijevanju.
(7) Ako kreditna institucija ne ispuni obveze koje je preuzela sporazumom o razumijevanju u roku i na način utvrđen tim sporazumom, Hrvatska narodna banka donijet će rješenje o nalaganju mjera iz stavka 3. ovoga članka.
Financiranje financijske pismenosti
Članak 321.
(1) Kreditna institucija dužna je dio prihoda svake godine izdvajati za financiranje aktivnosti za osnaživanje financijske pismenosti građana Republike Hrvatske.
(2) Ministar financija odlukom donosi smjernicu kojom se pobliže uređuje sadržaj i okvir aktivnosti za osnaživanje financijske pismenosti građana, koje kreditna institucija financira sukladno obvezi iz stavka 1. ovoga članka.
Podzakonski propisi Hrvatske narodne banke iz područja zaštite potrošača
Članak 322.
Hrvatska narodna banka podzakonskim propisom detaljnije uređuje:
1. jedinstveni način izračunavanja i iskazivanja cijene kredita i depozita (efektivne kamatne stope iz članka 311. stavka 6. točke 6. i stavka 7. točke 7. ovoga Zakona)
2. sadržaj i oblik u kojemu se daju informacije iz članka 309. stavaka 2. i 3. i članka 310. stavka 1. ovoga Zakona
3. uvjete i način provedbe nadzora i izricanje mjera
4. obuhvat, način i rokove izvještavanja iz područja zaštite potrošača i tržišnog ponašanja.
Primjena posebnih zakona
Članak 323.
Osim na temelju članaka 307. do 322. ovoga Zakona, Hrvatska narodna banka provodi zaštitu prava potrošača kreditne institucije i na temelju posebnih zakona kojima se uređuje zaštita potrošača, a za čiji nadzor nad primjenom je ovlaštena Hrvatska narodna banka.
XXIV. ZAŠTITA DEPONENATA
Zaštita deponenata
Članak 324.
(1) Kreditna institucija koja donese odluku o isplatama kojima se smanjuju stavke redovnog osnovnog kapitala iz članka 26. stavka 1. točaka c), e) i f) Uredbe (EU) br. 575/2013 dužna je na svojim internetskim stranicama i u najmanje dva dnevna lista u Republici Hrvatskoj bez odgode, a najkasnije u roku od pet radnih dana od dana donošenja te odluke, objaviti obavijest o toj odluci i ta obavijest mora sadržavati najmanje sljedeće:
1. odluku o smanjenju stavki redovnog osnovnog kapitala
2. iznos redovnog osnovnog kapitala kreditne institucije prije odluke o smanjenju
3. iznos za koji kreditna institucija smanjuje redovni osnovni kapital
4. iznos redovnog osnovnog kapitala kreditne institucije nakon odluke o smanjenju
5. postotak za koji se smanjuje redovni osnovni kapital kreditne institucije
6. izjavu uprave kreditne institucije da će nakon smanjenja redovnog osnovnog kapitala kreditna institucija ispunjavati sve svoje obveze prema deponentima i ispunjavati sve zahtjeve iz propisa kojima se uređuje poslovanje kreditnih institucija i
7. uputu deponentima o načinu ostvarivanja njihovih prava iz stavka 2. ovoga članka.
(2) Kreditna institucija dužna je deponentu koji to zatraži isplatiti depozit i kamate koje su obračunate do dana isplate, bez naplate naknada i troškova, sve u roku od 30 dana od dana podnošenja zahtjeva deponenta, pod uvjetom da je zahtjev deponenta podnesen u roku od šest mjeseci od dana posljednje objave obavijesti o smanjenju stavki redovnog osnovnog kapitala iz stavka 1. ovoga članka kao i da depozit ispunjava sve sljedeće uvjete:
1. ugovor o depozitu sklopljen je prije objave obavijesti iz stavka 1. ovoga članka
2. depozit nije dospio u trenutku podnošenja zahtjeva i
3. depozit nije u cijelosti osiguran.
(3) Kreditna institucija može provesti smanjenje stavki redovnog osnovnog kapitala iz stavka 1. ovoga članka i isplatiti planirani iznos dioničarima ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
1. proteklo je šest mjeseci od posljednje objave odluke o smanjenju stavki redovnog osnovnog kapitala u smislu stavka 1. ovoga članka i
2. ispunjeni su zahtjevi svih deponenata iz stavka 2. ovoga članka na način i u rokovima iz ovoga članka.
(4) U smislu ove glave deponent je imatelj ili u slučaju zajedničkog računa svaki od imatelja depozita, a depozit ima značenje depozita na način definiran zakonom kojim se uređuje sustav osiguranja depozita.
Odgoda provođenja isplate
Članak 325.
(1) Kreditna institucija nije dužna ispuniti zahtjeve iz članka 324. ovoga Zakona ako odluči provesti isplatu na osnovi smanjenja stavki redovnog osnovnog kapitala nakon isteka roka od dvije godine od dana donošenja odluke o smanjenju stavki redovnog osnovnog kapitala.
(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka kreditna institucija dužna je odluku o smanjenju stavki redovnog osnovnog kapitala i odluku o roku isplate bez odgode objaviti na svojim internetskim stranicama.
Kreditna institucija dužna je s iznosom za koji je odlučila smanjiti stavke redovnog osnovnog kapitala iz članka 324. stavka 1. ovoga Zakona postupati kao sa stavkama koje kreditnoj instituciji više nisu dostupne za neograničenu i trenutačnu upotrebu za pokriće rizika ili gubitaka, te se od trenutka donošenja te odluke on ne smije iskazivati kao dio redovnog osnovnog kapitala kreditne institucije.
XXV. BANKOVNA TAJNA
Bankovna tajna
Članak 327.
(1) Bankovna tajna su svi podaci, činjenice i okolnosti koje je kreditna institucija saznala na osnovi pružanja usluga klijentima i u obavljanju poslova s pojedinačnim klijentom.
(2) Kreditna institucija dužna je čuvati bankovnu tajnu.
Obveza čuvanja bankovne tajne
Članak 328.
(1) Kreditna institucija, članovi tijela kreditne institucije, dioničari kreditne institucije, radnici kreditne institucije i druge osobe koje zbog prirode poslova koje obavljaju s kreditnom institucijom ili za kreditnu instituciju imaju pristup povjerljivim podacima, moraju čuvati bankovnu tajnu te je ne smiju priopćiti trećim osobama, iskoristiti je protiv interesa kreditne institucije i njezinih klijenata ili omogućiti trećim osobama da je iskoriste.
(2) Obveza čuvanja bankovne tajne postoji za osobe iz stavka 1. ovoga članka i nakon prestanka njihova rada u kreditnoj instituciji, odnosno nakon prestanka svojstva dioničara ili članstva u tijelima kreditne institucije, kao i nakon prestanka ugovornog odnosa o obavljanju poslova za kreditnu instituciju.
(3) Obveza kreditne institucije da čuva bankovnu tajnu ne odnosi se na sljedeće slučajeve:
1. ako se klijent usuglasi da se određeni povjerljivi podaci mogu priopćiti drugoj fizičkoj i/ili pravnoj osobi, pod uvjetom da je suglasnost dokaziva
2. ako to omogućuje ostvarenje interesa kreditne institucije za prodaju ili prijenos potraživanja klijenta
3. ako se povjerljivi podaci priopćavaju Hrvatskoj narodnoj banci, Ministarstvu financija, Financijskom inspektoratu ili drugom nadzornom ili nadležnom tijelu za potrebe supervizije ili nadzora, a u okvirima njihove nadležnosti
4. ako se povjerljivi podaci razmjenjuju unutar grupe kreditnih institucija radi upravljanja rizicima
5. ako se povjerljivi podaci o klijentu priopćavaju izravno drugoj kreditnoj instituciji u skladu s člankom 338. ovoga Zakona
6. ako se povjerljivi podaci o klijentu priopćavaju izravno drugoj kreditnoj instituciji i/ili financijskoj instituciji ili se priopćavaju pravnoj osobi koja prikuplja i razmjenjuje podatke između kreditnih i/ili financijskih institucija, a podaci su potrebni za procjenu kreditne sposobnosti klijenta ili upravljanje kreditnim rizikom
7. ako se povjerljivi podaci o klijentima koji nisu ispunili svoju dospjelu obvezu u roku priopćavaju pravnoj osobi koja prikuplja i razmjenjuje ove podatke između kreditnih i/ili financijskih institucija
8. ako je priopćavanje povjerljivih podataka nužno za prikupljanje i utvrđivanje činjenica u kaznenom postupku i postupku koji mu prethodi, pod uvjetom da to pisano zatraži ili naloži nadležni sud
9. ako je priopćavanje povjerljivih podataka potrebno za provedbu ovrhe ili stečaja nad imovinom klijenta, ostavinskog ili drugog imovinskopravnog postupka, a to pisano zatraži ili naloži nadležni sud ili javni bilježnik u obavljanju poslova koji su im povjereni na temelju zakona
10. ako interesi ili obveze kreditne institucije ili klijenta zahtijevaju priopćavanje povjerljivih podataka u svrhu razjašnjenja međusobnog pravnog odnosa između kreditne institucije i klijenta u sudskom postupku, arbitražnom postupku ili postupku mirenja
11. ako se povjerljivi podaci priopćavaju Uredu za sprječavanje pranja novca, a na temelju zakona kojim se uređuje sprječavanje pranja novca i financiranje terorizma
12. ako se povjerljivi podaci priopćavaju Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranoga kriminala, a na temelju zakona kojim se uređuje suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala
13. ako su povjerljivi podaci potrebni poreznim tijelima (Ministarstvu financija, Poreznoj i Carinskoj upravi) u postupku koji ona provode u okviru svojih zakonskih ovlasti, a priopćavaju se na njihov pisani zahtjev
14. ako se povjerljivi podaci priopćavaju za potrebe Hrvatske agencije za osiguranje depozita, a na temelju zakona kojim se uređuje sustav osiguranja depozita
15. ako je iz stanja računa vidljiva nesposobnost za plaćanje, a izdavanje potvrde traži se radi dokazivanja postojanja stečajnog razloga
16. ako je riječ o odavanju podataka društvu za osiguranje u postupku osiguranja potraživanja kreditne institucije
17. ako je riječ o odavanju podataka pri sklapanju pravnih poslova koji imaju učinak osiguranja potraživanja kreditne institucije kao što su kreditni izvedeni instrumenti, bankarsko jamstvo i drugi slični poslovi ili osiguranja instrumenata osiguranja potraživanja
18. ako je riječ o odavanju podataka, uz pisanu suglasnost uprave kreditne institucije, imatelju kvalificiranog udjela te kreditne institucije, osobi koja namjerava steći kvalificirani udio u toj kreditnoj instituciji, osobi s kojom kreditna institucija provodi ili namjerava provesti statusnu promjenu iz glave III.3. ovoga Zakona, kao i revizorima, pravnim i drugim stručnim osobama ovlaštenima od imatelja kvalificiranog udjela ili potencijalnog imatelja
19. ako je riječ o odavanju podataka koji su nužni za provedbu aktivnosti kreditne institucije, a koje su predmet eksternalizacije, ako se podaci otkrivaju pružatelju usluge eksternalizacije
20. ako kreditna institucija koja pruža usluge pohrane i administriranja financijskih instrumenata za račun klijenta, uključujući poslove skrbništva, dostavi kreditnoj instituciji koja je izdavatelj nematerijaliziranih vrijednosnih papira na njezin zahtjev podatke o imatelju tih vrijednosnih papira
21. ako se povjerljivi podaci na temelju pisanog zahtjeva priopćavaju centru za socijalnu skrb u okviru njegovih zakonskih ovlasti, a za potrebe poduzimanja mjera radi zaštite prava djece (osoba mlađih od 18 godina) i osoba pod skrbništvom
22. ako to pisanim putem zatraži nadležno državno odvjetništvo ili Ured europskog javnog tužitelja ili ako nadležno državno odvjetništvo ili Ured europskog javnog tužitelja pisanim putem naloži Ministarstvu unutarnjih poslova prikupljanje podataka u predistražnom postupku
23. ako se povjerljivi podaci priopćavaju sudužniku, založnom dužniku, jamcu ili drugom sudioniku kreditnog odnosa, i to samo podaci o tom kreditnom odnosu
24. ako se povjerljivi podaci priopćavaju na pisani zahtjev osobi koja je pogrešno uplatila novčana sredstva na račun klijenta kreditne institucije, i to samo podaci koji su potrebni u svrhu pokretanja sudskog postupka radi povrata pogrešno uplaćenih novčanih sredstava
25. ako se povjerljivi podaci priopćavaju sanacijskom tijelu i Ministarstvu financija u vezi s provedbom zakona kojim se uređuje sanacija kreditnih institucija i investicijskih društava
26. ako se povjerljivi podaci priopćavaju Jedinstvenom sanacijskom odboru u skladu s Uredbom (EU) br. 806/2014
27. ako se povjerljivi podaci neovisno o vremenu njihova nastanka priopćavaju nasljedniku klijenta ili punomoćniku klijenta
28. ako se povjerljivi podaci priopćavaju Hrvatskoj narodnoj banci, nadležnom državnom odvjetništvu, Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, Uredu europskog javnog tužitelja ili Ministarstvu unutarnjih poslova za potrebe prijavljivanja, sprječavanja, otkrivanja ili istraživanja kaznenih djela i
29. ako je to propisano drugim zakonima.
(4) Odavanjem povjerljivih podataka ne smatra se:
1. odavanje podataka u agregiranom obliku iz kojih nije moguće utvrditi osobne ili poslovne podatke o klijentu i
2. odavanje javnih podataka iz jedinstvenog registra računa.
(5) Kada se priopćavanje povjerljivih podataka obavlja na temelju suglasnosti klijenta iz stavka 3. točke 1. ovoga članka ili u skladu sa stavkom 3. točkama 5., 6. i 7. ovoga članka, kreditna institucija dužna je osigurati da su ispunjeni sljedeći uvjeti:
– osigurati da su podaci koji se dostavljaju točni, potpuni i ažurni
– klijentu omogućiti uvid u njegove podatke koje ona dostavlja
– osigurati da se na taj način ne priopćavaju podaci u opsegu većem nego što je potrebno za svrhu u koju se podaci razmjenjuju i
– čuvati tako primljene podatke ne duže nego što je potrebno za svrhu u koju se podaci dostavljaju.
Upotreba i zaštita podataka koji predstavljaju bankovnu tajnu
Članak 329.
(1) Osobe iz članka 328. stavka 3. ovoga Zakona dužne su koristiti se povjerljivim podacima do kojih su došli na temelju članka 328. ovoga Zakona isključivo u svrhu za koju su dani te ih ne smiju priopćiti trećim osobama ili im omogućiti da ih doznaju i iskoriste, osim u slučajevima propisanima zakonom.
(2) Odredba stavka 1. ovoga članka odnosi se i na sve fizičke osobe koje u svojstvu radnika ili u drugom svojstvu rade ili su radile u sudovima, ili drugim osobama iz članka 328. stavka 3. ovoga Zakona.
XXVI. ŠTEDNE BANKE
Štedna banka
Članak 330.
(1) Štedna banka je kreditna institucija koja je, sukladno ovom Zakonu, dobila odobrenje za rad kao štedna banka i koja je osnovana kao dioničko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj.
(2) Tvrtka štedne banke mora sadržavati riječi „štedna banka“.
(3) Riječi „štedna banka“ ili izvedenice tih riječi ako su one sadržane u nazivu tvrtke može upisati u sudski registar i upotrebljavati u pravnom prometu samo pravna osoba koja je dobila odobrenje za rad kao štedna banka od Hrvatske narodne banke.
(4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, riječi „štedna banka“ u tvrtki može upotrebljavati u pravnom prometu i štedna banka koja je u skladu s člankom 334. ovoga Zakona dobila odobrenje za rad kao banka.
Primjena drugih propisa
Članak 331.
Osim odredbi članka 29. i članaka 55. do 63. ovoga Zakona, na štedne se banke na odgovarajući način primjenjuju ostale odredbe ovoga Zakona, propisa donesenih na temelju ovoga Zakona te drugih propisa kojima se uređuje poslovanje kreditnih institucija.
Djelatnost štedne banke
Članak 332.
(1) Štedna banka može pružati bankovne usluge iz članka 11. ovoga Zakona.
(2) Štedna banka, osim bankovnih usluga iz stavka 1. ovoga članka, može pružati i financijske usluge za koje je dobila odobrenje, i to:
1. izdavanje garancija ili drugih jamstava
2. odobravanje kredita, uključujući potrošačke kredite te hipotekarne kredite ako je to dopušteno posebnim zakonom
3. trgovanje za svoj račun:
a) instrumentima tržišta novca
b) prenosivim vrijednosnim papirima
c) stranim sredstvima plaćanja, uključujući mjenjačke poslove
4. platne usluge u zemlji u skladu s posebnim zakonima
5. usluge vezane uz poslove kreditiranja, npr. prikupljanje podataka, izrada analiza i davanje informacija o kreditnoj sposobnosti pravnih i fizičkih osoba koje samostalno obavljaju djelatnost
6. obavljanje poslova povezanih s prodajom polica osiguranja u skladu s propisima kojima se uređuje osiguranje
7. izdavanje drugih instrumenata plaćanja i upravljanje njima ako se pružanje tih usluga ne smatra pružanjem usluga u smislu točke 4. ovoga stavka, a u skladu s posebnim zakonom
8. iznajmljivanje sefova
9. posredovanje pri sklapanju poslova na novčanom tržištu i
10. druge usluge ili poslovi koji s obzirom na način pružanja i rizik kojem je štedna banka izložena imaju slične karakteristika kao i usluge iz točaka 1. do 9. ovoga stavka koje su navedene u odobrenju za rad štedne banke.
(3) Štedna banka ne smije poslovati izvan Republike Hrvatske niti osnivati podružnice i predstavništva izvan Republike Hrvatske.
Povlaštene dionice štedne banke
Članak 333.
Štedna banka ne smije izdavati povlaštene dionice.
Odobrenje za rad štednoj banci koja namjerava poslovati kao banka
Članak 334.
(1) Štedna banka koja namjerava poslovati kao banka dužna je dobiti odobrenje za rad kao banka sukladno ovom Zakonu.
(2) Na postupak izdavanja odobrenja štednoj banci za rad kao banci na odgovarajući način primjenjuju se odredbe ovoga Zakona kojima se uređuje postupak za izdavanje odobrenja za rad.
(3) U postupku odlučivanja o izdavanju odobrenja iz stavka 1. ovoga članka Hrvatska narodna banka može od predsjednika i članova uprave zatražiti prezentaciju o vođenju poslova banke.
(4) O izdavanju odobrenja iz stavka 1. ovoga članka odlučuje se na temelju:
1. dokumenata dostavljenih uz zahtjev za odobrenje za rad
2. prezentacije iz stavka 3. ovoga članka i
3. ostalih podataka i informacija kojima raspolaže.
(5) Danom izdavanja odobrenja za rad iz stavka 1. ovoga članka prestaje važiti odobrenje za rad koje je institucija dobila kao štedna banka.
XXVII. STAMBENE ŠTEDIONICE
Stambene štedionice
Članak 335.
Na stambene štedionice osnovane prema odredbama zakona kojim se uređuje stambena štednja i državno poticanje stambene štednje primjenjuju se odredbe ovoga Zakona ako drugim zakonima nije drukčije propisano.
Zaštita naziva
Članak 336.
Riječi „stambena štedionica“ ili izvedenice tih riječi ako su one sadržane u nazivu tvrtke može upisati u sudski registar ili upotrebljavati u pravnom prometu samo stambena štedionica iz članka 335. ovoga Zakona, osim ako to drugim zakonom nije dopušteno.
XXIII. UDRUŽENJE KREDITNIH INSTITUCIJA
Udruženje kreditnih institucija
Članak 337.
(1) Kreditne institucije mogu se udružiti u udruženje osnovano kao gospodarsko interesno udruženje ili kao neki drugi oblik udruživanja gospodarskih subjekata u skladu s posebnim zakonom.
(2) Osim zadataka koji su određeni njegovim statutom, udruženje kreditnih institucija može:
1. organizirati obradu i razmjenu informacija o kreditnoj sposobnosti, uključujući osobne podatke, izravno ili putem zasebnog pravnog subjekta, u svrhu procjene kreditne sposobnosti ili upravljanja kreditnim rizikom i
2. provoditi stručno usavršavanje radnika kreditnih institucija i izdavati potvrde o završenom stručnom usavršavanju.
(3) Udruženje kreditnih institucija dužno je, na zahtjev Hrvatske narodne banke, dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci svoj statut, kao i sve sporazume, ugovore i druge opće akte.
XXIX. RAZMJENA INFORMACIJA
Razmjena informacija za potrebe procjene kreditne sposobnosti ili upravljanja kreditnim rizikom
Članak 338.
(1) Hrvatska narodna banka može odlučiti prikupljati informacije, uključujući i osobne podatke, od osoba koje su na temelju ovoga Zakona ovlaštene pružati bankovne usluge na području Republike Hrvatske i organizirati razmjenu informacija za potrebe zaštite od kreditnog rizika i upravljanja kreditnim rizikom.
(2) Kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja ima odobrenje za rad, kao i kreditna institucija koja je na temelju ovoga Zakona ovlaštena pružati uzajamno priznate usluge na području Republike Hrvatske dužna je u svrhu procjene kreditne sposobnosti ili upravljanja kreditnim rizikom, na zahtjev, razmjenjivati informacije, uključujući osobne podatke koji se odnose na njihove klijente ili su u vezi s njihovim klijentima s drugim kreditnim institucijama sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koje su od Hrvatske narodne banke dobile odobrenje za rad, kao i kreditnim institucijama koje su na temelju ovoga Zakona ovlaštene pružati uzajamno priznate usluge na području Republike Hrvatske.
(3) Informacije i osobni podaci o klijentima koji se moraju razmjenjivati u skladu sa stavkom 2. ovoga članka moraju biti nužni za procjenu kreditne sposobnosti ili upravljanje kreditnim rizikom, a uključuju sljedeće kategorije informacija i podataka: identifikacijske podatke klijenta (pravna osobnost osobe, ime i prezime/naziv, OIB ili ako OIB nije dostupan, drugi identifikacijski broj, matični broj poslovnog subjekta), podatke o postojećim i podmirenim ili na drugi način zatvorenim obvezama klijenta (vrsta obveze, ukupan iznos obveze, iznos i periodičnost anuiteta/rate, urednost u podmirivanju obveza, broj dospjelih, a neplaćenih obveza, njihov iznos te broj dana u zakašnjenju) a ti se podaci i informacije mogu se razmjenjivati najdulje četiri godine od dana kada je obveza u potpunosti podmirena ili na drugi način zatvorena.
(4) Razmjena informacija i osobnih podataka iz stavka 2. ovoga članka može se odvijati i posredstvom pravne osobe koja prikuplja i razmjenjuje podatke između kreditnih i/ili financijskih institucija.
(5) Kreditna institucija ne smije odbiti razmjenu informacija i osobnih podataka iz stavka 2. ovoga članka na temelju činjenice da druga kreditna institucija koristi drugačiji način razmjene podataka.
(6) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, Hrvatska narodna banka podzakonskim propisom detaljnije uređuje načine i uvjete prikupljanja informacija za potrebe zaštite od kreditnog rizika i upravljanja kreditnim rizikom.
XXX. NAČIN I POSTUPAK ODLUČIVANJA HRVATSKE NARODNE BANKE
Povrat u prijašnje stanje
Članak 339.
U upravnom postupku koji vodi Hrvatska narodna banka ne može se zahtijevati povrat u prijašnje stanje.
Primjena odredbi zakona kojim se uređuje opći upravni postupak
Članak 340.
(1) Na upravni postupak koji vodi Hrvatska narodna banka primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje opći upravni postupak, osim ako nije drukčije propisano ovim Zakonom.
(2) Stranka u upravnom postupku koji vodi Hrvatska narodna banka može biti i:
1. podružnica kreditne institucije iz druge države članice
2. podružnica kreditne institucije iz treće zemlje
3. predstavništvo kreditne institucije s poslovnim nastanom izvan Republike Hrvatske.
(3) Ako u postupku koji se pokreće na zahtjev stranke uz Hrvatsku narodnu banku sudjeluje i Europska središnja banka izvršavajući svoje ovlasti i zadaće iz članka 4. ili 5. Uredbe (EU) br. 1024/2013 dokumentacija kojom se dokazuje ispunjavanje uvjeta može biti dostavljena na engleskom jeziku.
Podnošenje podnesaka elektroničkim putem
Članak 341.
(1) U upravnom postupku koji se pokreće se na zahtjev stranke temeljem ovoga Zakona podnesci se podnose elektroničkim putem ako je za to predviđen informacijski sustav.
(2) Podnesci moraju biti potpisani kvalificiranim elektroničkim potpisom u skladu s posebnim propisima.
(3) Podnesak u elektroničkom obliku potpisan kvalificiranim elektroničkim potpisom smatrat će se vlastoručno potpisanim.
(4) Ako podnesak nije podnesen u elektroničkom obliku Hrvatska narodna banka će pozvati podnositelja da u roku od osam dana podnesak dostavi u elektroničkom obliku.
(5) Ako podnositelj ne dostavi podnesak u elektroničkom obliku u propisanom roku, smatrat će se da podnesak nije podnesen.
(6) Zahtjev koji nije podnesen u elektroničkom obliku Hrvatska narodna banka će odbaciti rješenjem.
(7) Iznimno od stavka 1. ovoga članka ako podnositelj podneska nije u mogućnosti dostaviti podnesak u elektroničkom obliku dužan je o tome pisanim putem obavijestiti Hrvatsku narodnu banku koja će po primitku obavijesti informirati podnositelja da će prihvatiti podnošenje podneska pisanim putem neposredno ili putem pošte.
(8) Hrvatska narodna banka objavit će na svojim internetskim stranicama:
– popis postupaka za koji je omogućeno podnošenje podneska elektroničkim putem
– uputu o načinu na koji se pristupa informacijskom sustavu putem kojeg se podnesci podnose elektroničkim putem.
Rješenje
Članak 342.
(1) Rješenja koja u upravnom postupku donosi Hrvatska narodna banka temeljem ovoga Zakona moraju biti u pisanom obliku i obrazložena.
(2) Protiv rješenja koja u upravnom postupku donosi Hrvatska narodna banka nije dopuštena žalba, ali se protiv njih može tužbom pokrenuti upravni spor pred nadležnim upravnim sudom.
(3) Nadležni upravni sud o tužbi iz stavka 2. ovoga članka odlučuje hitno, a najkasnije u roku od tri mjeseca od dana njezina primitka.
(4) Ako nadležni upravi sud donese odluku nakon proteka roka od tri mjeseca protivno stavku 3. ovoga članka protiv te odluke dopuštena je žalba i u slučaju kada se tom odlukom predmet prvi puta vraća na ponovni postupak.
(5) Hrvatska narodna banka dužna je nadležnom upravnom sudu koji odlučuje o tužbi iz stavka 2. ovoga članka u odgovoru na tužbu dostaviti opis utvrđenog činjeničnog stanja i svoju ocjenu tog činjeničnog stanja, a koju će nadležni upravni sud koristiti pri odlučivanju o tužbi.
(6) Ako je radi utvrđivanja ili razjašnjenja kakve činjenice to potrebno, nadležni upravni sud će saslušati službenu osobu Hrvatske narodne banke koja je utvrđivala činjenično stanje i provodila ocjenu tog činjeničnog stanja.
(7) U postupku povodom tužbe protiv rješenja o uvođenju posebne uprave, o nalaganju mjera rane intervencije nadležni upravni sud ne može odlučiti da tužba ima odgodni učinak niti može izdati privremenu mjeru.
(8) Rješenje koje u upravnom postupku donosi Hrvatska narodna banka može sadržavati rok, uvjet, namet, pridržaj opoziva ili preporuku.
Pravo stranke na izjašnjavanje
Članak 343.
(1) Hrvatska narodna banka će, osim u slučajevima iz članka 97. ili članaka 101., 109., 110. i glave XXX.2. ovoga Zakona, prije donošenja rješenja u skladu s ovim Zakonom ili Uredbom (EU) br. 575/2013 koje bi moglo imati negativan učinak na pravne interese stranke, obavijestiti stranku o svim činjenicama, okolnostima i pravnim pitanjima koje su važne za donošenje rješenja i pozvati stranku da se o njima pisano očituje.
(2) Uz obavijest koju Hrvatska narodna banka upućuje stranki sukladno stavku 1. ovoga članka, Hrvatska narodna banka priložit će nacrt rješenja u kojom se navode važne činjenice, okolnosti i pravna pitanja na kojima Hrvatska narodna banka temelji svoje rješenje.
(3) Ako Hrvatska narodna banka ocijeni primjerenim, može strankama dati mogućnost da se o činjenicama, okolnostima i pravnim pitanjima koje su važne za donošenje rješenja očituju na usmenoj raspravi.
(4) Ako Hrvatska narodna banka zakaže usmenu raspravu na temelju stavka 3. ovoga članka, a uredno pozvana stranka ne dođe na usmenu raspravu niti opravda svoj izostanak, rasprava se može provesti i bez nazočnosti pozvane stranke a u slučaju da je stranka opravdala izostanak, Hrvatska narodna banka može odgoditi usmenu raspravu i zakazati novu ili pozvati stranku da se pisano očituje o činjenicama, okolnostima i pravnim pitanjima koje su važne za donošenje rješenja.
(5) Hrvatska narodna banka određuje stranki rok za očitovanje na obavijest iz stavka 1. ovoga članka, a koji ne može biti duži od 14 dana od dana primitka obavijesti.
(6) Iznimno od stavka 5. ovoga članka Hrvatska narodna banka može, na zahtjev stranke, produljiti rok za očitovanje, a u iznimnim okolnostima Hrvatska narodna banka može skratiti rok za očitovanje na tri radna dana.
(7) Iznimno od stavaka 4. i 5. ovoga članka, Hrvatska narodna banka može u hitnim situacijama, kako bi se spriječila značajna šteta za financijski sustav u cjelini, donijeti privremeno rješenje bez davanja mogućnosti stranki da se očituje o činjenicama, okolnostima i pravnim pitanjima koja su važna za donošenje rješenja.
(8) U slučaju iz stavka 7. ovoga članka Hrvatska narodna banka bez odgađanja će omogućiti stranki da se u roku od deset dana od dana primitka odluke iz stavka 6. ovoga članka pisano očituje o činjenicama, okolnostima i pravnim pitanjima koja su važna za donošenje rješenja.
(9) Rok za očitovanje stranke iz stavka 8. ovoga članka Hrvatska narodna banka može produžiti na zahtjev stranke do najviše šest mjeseci.
(10) U slučaju iz stavka 8. ovoga članka Hrvatska narodna banka će nakon isteka roka za očitovanje stranke donijeti odluku kojom rješava o upravnoj stvari, uzimajući pritom u obzir očitovanje stranke o činjenicama, okolnostima i pravnim pitanjima koja su važna za donošenje rješenja te će tim rješenjem ukinuti privremeno rješenje iz stavka 7. ovoga članka.
Uvid u spis
Članak 344.
(1) Tijekom postupka supervizije Hrvatske narodne banke, kao i tijekom postupka za izricanje upravne sankcije, upravne mjere i periodičnog penala stranka u postupku ovlaštena je izvršiti uvid u spis.
(2) Spis iz stavka 1. ovoga članka sastoji se od svih dokumenata koje je Hrvatska narodna banka primila, izradila ili prikupila za vrijeme vođenja postupka neovisno o mediju na kojem su pohranjeni.
(3) Uvid u spis omogućit će se stranki ili pomoću uređaja za pohranu elektroničkih podataka, uključujući bilo koji uređaj koji može biti dostupan u budućnosti, ili putem preslike dostupnih spisa u papirnatom obliku dostavljenih stranki koji se stranki šalju poštom ili pozivanjem stranaka da pregledaju dostupne spise u prostorijama Hrvatske narodne banke.
(4) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, pravo na uvid u spis ne odnosi se na povjerljive informacije koje je Hrvatska narodna banka primila u svrhu obavljanja supervizije ili drugih zadataka na koje je ovlaštena ili koje je Hrvatska narodna banka primila u postupku razmjena informacija s drugim nadzornim tijelima u Republici Hrvatskoj ili izvan nje ili na interne dokumente koje je izradila Hrvatska narodna banka u postupku supervizije ili postupku za izricanje upravne sankcije, upravne mjere i periodičnog penala.
(5) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, pravo na uvid u spis ne odnosi se na informacije koje predstavljaju poslovnu ili profesionalnu tajnu pravne osobe ili predstavljaju osobne podatke fizičke osobe koja nije stranka u postupku.
(6) Omogućavanje uvida u spis stranki u postupku ne utječe na pravo Hrvatske narodne banke da otkriva ili upotrebljava informacije potrebne za dokazivanje povrede prava.
Izmjena rješenja
Članak 345.
(1) Hrvatska narodna banka u obavljanju supervizije poslovanja kreditne institucije može, na zahtjev stranke ili po službenoj dužnosti, izmijeniti rješenje.
(2) Hrvatska narodna banka može izmijeniti rješenje u slučajevima kada su nakon izdavanja odobrenja nastupile nove okolnosti koje utječu ili mogu utjecati na poslovanje kreditne institucije.
(3) Hrvatska narodna banka uzima u obzir sve činjenice i okolnosti koje su nastale nakon donošenja rješenja iz stavka 1. ovoga članka, odnosno izdavanja odobrenja.
Odgovornost za štetu
Članak 346.
Hrvatska narodna banka, radnici Hrvatske narodne banke ili bilo koja osoba koju je ovlastila Hrvatska narodna banka ne odgovaraju za štetu koja nastane tijekom obavljanja dužnosti u okviru ovoga Zakona, Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci , Uredbe (EU) br. 575/2013 i propisa donesenih na temelju tih zakona i Uredbe, osim ako se dokaže da su određenu radnju učinili ili propustili učiniti namjerno ili krajnjom nepažnjom.
XXXI. POSTUPAK IZDAVANJA ODOBRENJA
Pokretanje postupka za izdavanje odobrenja ili suglasnosti
Članak 347.
Hrvatska narodna banka može postupak za izdavanje odobrenja ili suglasnosti pokrenuti na zahtjev stranke, po službenoj dužnosti ili na zahtjev drugog nadležnog tijela ako je to propisano ovim Zakonom ili Uredbom (EU) br. 575/2013.
Rokovi
Članak 348.
(1) Rok za odlučivanje o:
1. zahtjevu za izdavanje odobrenja za rad iz članaka 14. i 15. ovoga Zakona, kao i o svim drugim zahtjevima iz članaka 20., 73. i 87. ovoga Zakona, je šest mjeseci od podnošenja urednog zahtjeva
2. zahtjevu za izdavanje prethodnih suglasnosti iz članaka 45., 46., 49. i 50. ovoga Zakona ili Uredbe (EU) br. 575/2013, je tri mjeseca od podnošenja urednog zahtjeva, a može se u iznimnim slučajevima i produžiti.
(2) Rok za donošenje odluke i obavijest o odluci iz stavka 1. točke 1. ovoga članka ne može biti duži od 12 mjeseci od dana podnošenja zahtjeva.
(3) Rok iz stavka 1. točke 2. ovoga članka za odlučivanje i donošenje rješenja ne teče za vrijeme koje je stranci ostavljeno da se očituje u postupku sukladno članku 343. ovoga Zakona.
Obnova postupka
Članak 349.
Obnova postupka iz članka 47. stavka 1. točke 4. i članka 51. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona može se pokrenuti na zahtjev stranke ili po službenoj dužnosti u roku od šest godina od dana dostave rješenja stranci.
Urednost zahtjeva
Članak 350.
(1) Ako ovim Zakonom nije drugačije propisano u postupcima koje vodi Hrvatska narodna banka temeljem ovog Zakona zahtjev će se smatrati urednim nakon što stranka dostavi sve informacije i dokumentaciju propisanu ovim Zakonom, podzakonskim propisima donesenim na temelju ovoga Zakona ili drugim primjenjivim propisima.
(2) Ako Hrvatska narodna banka utvrdi da zahtjev nije uredan zatražit će dopunu zahtjeva u primjerenom roku.
(3) Ako stranka ne dostavi zatražene informacije i dokumentaciju u ostavljenom roku iz stavka 2. ovoga članka Hrvatska narodna banka odbacit će zahtjev.
XXXII. OBAVJEŠTAVANJE O POVREDI MJERODAVNIH PROPISA
Obavještavanje o povredi mjerodavnih propisa
Članak 351.
(1) Hrvatska narodna banka omogućit će pouzdan način dostavljanja obavijesti o kršenju:
– ovoga Zakona i podzakonskih propisa donesenih na temelju ovoga Zakona
– Uredbe (EU) 575/2013 i propisa donesenih na temelju te Uredbe
– drugog mjerodavnog prava Europske unije koje bi moglo utjecati na bonitetne zahtjeve
– uredbi ili odluka Europske središnje banke kojima se nameću obveze subjektima supervizije.
(2) Obavijest o kršenju mjerodavnih propisa može dostaviti svaka osoba koja raspolaže informacijama da nadzirani subjekt postupa protivno mjerodavnim propisima iz stavka 1. ovoga članka.
(3) U svrhu dostavljanja obavijesti iz stavka 1. ovoga članka Hrvatska narodna banka:
1. može donijeti procedure kojima detaljnije uređuje prihvat obavijesti i postupanje u vezi s dostavljenom obavijesti s jasnim pravilima o povjerljivosti podataka o osobi koja je obavijest dostavila i osobi koja je navodno, u skladu s obavijesti, počinila kršenje mjerodavnih propisa
2. osigurat će odgovarajuću zaštitu osobe koja je dostavila obavijest iz stavka 1. ovoga članka u svrhu njegove zaštite od moguće diskriminacije, osvete ili drugih oblika dovođenja u nepovoljniji položaj.
(4) Hrvatska narodna banka ovlaštena je prikupljati i obrađivati osobne podatke koji su joj dostavljeni temeljem ovoga članka, a s prikupljenim osobnim podacima Hrvatska narodna banka će postupati u skladu s propisima kojima se uređuje zaštita osobnih podataka.
(5) Iznimno od stavka 4. ovoga članka, Hrvatska narodna banka će podatke o osobi koja je dostavila obavijest iz stavka 1. ovoga članka i o osobama na koje se obavijest odnosi upotrijebiti ako je to nužno u svrhu provođenja istrage u kaznenom postupku ili za pokretanja drugih sudskih postupaka.
(6) Iznimno od stavka 4. ovoga članka, ako postoji opravdana potreba, Hrvatska narodna banka će podatke o osobama na koje se obavijest odnosi proslijediti Europskoj središnjoj banci ili drugom nadležnom tijelu u svrhu postupanja u vezi s dostavljenom obavijesti iz nadležnosti Europske središnje banke ili drugog nadležnog tijela.
Obveza kreditne institucije u vezi s obavještavanjem o kršenju mjerodavnih propisa
Članak 352.
(1) Kreditna institucija dužna je propisati interne procedure u skladu s kojima njezini radnici mogu preko posebnog, neovisnog i samostalnog internog kanala prijaviti svako eventualno kršenje mjerodavnih propisa iz članka 351. stavka 1. ovoga Zakona koje moraju sadržavati i način na koji će kreditna institucija rješavati te prijave.
(2) S prikupljenim osobnim podacima kreditna institucija će postupati u skladu s propisima kojima se uređuje zaštita osobnih podataka.
(3) Osobe koje su primile informacije iz stavka 1. ovoga članka dužne su ih čuvati kao povjerljive.
(4) Iznimno od stavaka 2. i 3. ovoga članka, kreditna institucija će podatke iz stavka 1. ovoga članka upotrijebiti ako je to nužno u svrhu provođenja istrage u kaznenom postupku ili za pokretanja drugih sudskih postupaka.
(5) Kreditna institucija ne smije ni na koji način radnike koji su joj dostavili obavijest o kršenju mjerodavnih propisa iz članka 351. stavka 1. ovoga Zakona, diskriminirati, dovoditi u nepovoljniji položaj u odnosu na druge radnike niti takvo postupanje može biti razlog za otkaz ugovora o radu ili drugog ugovora na temelju kojeg radnik radi u kreditnoj instituciji.
(6) Kreditna institucija može zahtjev za uspostavu kanala iz stavka 1. ovoga članka ispuniti i dogovorom sa socijalnim partnerom.
XXXIII. IZRICANJE UPRAVNIH SANKCIJA
XXXIII.1. OPĆE ODREDBE
Nadležnost za vođenje postupka izricanja upravnih sankcija
Članak 353.
(1) Hrvatska narodna banka nadležna je za vođenje upravnog postupka za izricanje upravnih sankcija, utvrđivanje povrede te izricanje upravnih sankcija pravnoj osobi i odgovornoj osobi u pravnoj osobi te drugoj fizičkoj osobi za povrede propisane ovim Zakonom.
(2) Hrvatska narodna banka može pokrenuti upravni postupak za izricanje upravne sankcije za povrede propisane ovim Zakonom protiv fizičke osobe, pravne osobe i odgovorne osobe u toj pravnoj osobi ili samo protiv pravne osobe ili samo protiv jedne ili više odgovornih osoba u pravnoj osobi.
(3) Kada izriče upravnu sankciju članu višeg rukovodstva, nositelju ključnih funkcija ili drugom članu osoblja kreditne institucije čije profesionalne aktivnosti imaju značajan utjecaj na profil rizičnosti kreditne institucije za povrede propisane ovim Zakonom, Hrvatska narodna banka će upravnu sankciju izreći i članu uprave kreditne institucije koji je nadležan za područje poslovanja navedenih odgovornih osoba.
(4) Postupak izricanja upravne sankcije može voditi samo osoba koja u posljednje dvije godine nije sudjelovala u postupku supervizije nad strankom u postupku.
(5) Upravne sankcije moraju biti djelotvorne, razmjerne i odvraćajuće.
Vrste i svrha izricanja upravnih sankcija
Članak 354.
(1) Upravne sankcije su novčana kazna, upozorenje, upravne mjere i periodični penali.
(2) Hrvatska narodna banka izriče novčane kazne u cilju sankcioniranja počinitelja za povredu propisanu ovim Zakonom u visini koja odgovara okolnostima pod kojima je povreda počinjena te u cilju odvraćanja počinitelja i drugih osoba od takvih povreda ubuduće.
(3) Hrvatska narodna banka može počinitelju izreći upozorenje za povredu propisanu ovim Zakonom ako se radi o iznimno laganom obliku te povrede i kada se s obzirom na sve okolnosti koje se tiču počinitelja steknu uvjeti za postizanje svrhe sankcioniranja bez izricanja novčane kazne.
(4) Hrvatska narodna banka može za isto kršenje odnosno povredu izreći jednu ili više upravnih mjera propisanih ovim Zakonom neovisno o izrečenim supervizorskim mjerama, drugim upravnim sankcijama ili drugim mjerama ako je isto opravdano okolnostima pod kojima je povreda počinjena te u cilju odvraćanja počinitelja i drugih osoba od počinjenja takvih povreda ubuduće.
(5) Hrvatska narodna banka izriče periodične penale za povredu propisanu ovim Zakonom koja je u tijeku, s ciljem da počinitelja povrede prisili da se uskladi s odredbama koje krši.
(6) Izricanje periodičnih penala ne sprečava Hrvatsku narodnu banku u izricanju drugih upravnih sankcija propisanih ovim Zakonom za isto kršenje.
Upravne mjere
Članak 355.
(1) Upravne mjere su:
1. javna izjava u kojoj se navodi počinitelj odgovorna fizička osoba, odgovorna kreditna institucija, financijski holding, mješoviti financijski holding ili posredničko matično društvo te vrsta i opis povrede
2. nalog kojim se od počinitelja odgovorne fizičke osobe, odgovorne kreditne institucije, financijskog holdinga, mješovitog financijskog holdinga ili posredničkog matičnog društva zahtjeva da prekine s povredom i više ne ponavlja takvo postupanje
3. privremena suspenzija glasačkih prava kvalificiranom imatelju ili dioničaru koji zajednički djeluje a koji je počinio povredu
4. privremena zabrana obavljanja funkcije člana uprave, nadzornog odbora, višeg rukovodstva, nositelja ključne funkcije ili drugih poslova članova osoblja čije profesionalne aktivnosti imaju značajan utjecaj na profil rizičnosti kreditne institucije osobi odgovornoj za povredu, a koji je počinio povredu
5. ukidanje odobrenja za rad.
(2) Javna izjava u smislu ove glave znači njezina objava na internetskim stranicama počinitelja ili internetskim stranicama Hrvatske narodne banke.
(3) Hrvatska narodna banka će u rješenju kojim izriče upravnu mjeru iz stavka 1. točke 1. ovoga članka odrediti način njenog izvršenja u skladu sa stavkom 2. ovoga članka.
(4) Na upravnu mjeru iz stavka 1. točke 3. ovoga članka na odgovarajući način se primjenjuje članak 39. stavci 3. do 6. ovoga Zakona.
(5) Iznimno od članka 353. stavka 4. ovoga Zakona, nije dopušteno za istu povredu izreći privremenu mjeru ostvarivanja prava glasa kvalificiranog imatelja sukladno članku 39. ovoga Zakona i upravnu mjeru privremene suspenzije glasačkih prava iz stavka 1. točke 3. ovoga Zakona.
(6) Hrvatska narodna banka može izreći upravnu mjeru iz stavka 1. točke 4. ovoga članka u trajanju od tri do 18 mjeseci i to na način da se privremena zabrana odnosi samo na obavljanje te funkcije u kreditnoj instituciji u kojoj je ta osoba počinila povredu ili na sve kreditne institucije sa sjedištem u Republici Hrvatskoj ako postoji opasnost da će zlouporabom te dužnosti ponovno počiniti prekršaj.
(7) Hrvatska narodna banka rješenje iz stavka 6. ovoga članka dostavlja i kreditnoj instituciji u kojoj počinitelj obavljanja funkciju člana uprave, nadzornog odbora, višeg rukovodstva, nositelja ključne funkcije ili druge poslove.
(8) Upravna mjera iz stavka 1. točke 5. ovoga članka može se izreći zbog razloga navedenih u članku 18. ovoga Zakona na način i u skladu kako je to propisano Uredbom (EU) 1024/2013.
Nadležnost za donošenje rješenja o upravnoj sankciji
Članak 356.
(1) Rješenje o izricanju novčane kazne, upozorenja i upravne mjere donosi Savjet Hrvatske narodne banke.
(2) Rješenje o izricanju periodičnih penala donosi guverner Hrvatske narodne banke.
Dostava u postupku izricanja upravnih sankcija
Članak 357.
(1) Dostava pismena u postupku izricanja upravnih sankcija obavlja se po pravilima osobne dostave koja su propisana zakonom kojim se uređuje opći upravni postupak, osim ako ovim Zakonom nije propisano drugačije.
(2) Kada Hrvatska narodna banka pokrene postupak izricanja upravnih sankcija protiv pravne osobe i odgovorne osobe u pravnoj osobi zbog iste povrede, dostava pismena odgovornoj osobi u pravnoj osobi može se izvršiti i na adresu pravne osobe pod uvjetom da odgovorna osoba u pravnoj osobi u trenutku dostave obnaša dužnost ili je zaposlena u toj pravnoj osobi.
(3) Hrvatska narodna banka može izvršiti dostavu pismena i putem kurirske službe.
(4) Hrvatska narodna banka izvršiti će dostavu pismena javnom objavom ako u prethodna dva pokušaja dostava sukladno stavcima 1. do 3. ovoga članka nije uspjela.
Upravni spor/Sudska zaštita
Članak 358.
(1) Tužba protiv rješenja o izricanju upravne sankcije zadržava izvršenje tog rješenja.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, tužba protiv rješenja o izricanju upravne mjere iz članka 360. stavka 1. točaka 3. i 4. ovoga Zakona ne odgađa izvršenje tog rješenja.
(3) S rasprave u upravnom sporu javnost je isključena.
Postupak izvršenja rješenja o izricanju upravne sankcije i ukupnog iznosa periodičnih penala
Članak 359.
(1) U rješenju o izricanju upravne sankcije kojim se izriče novčana kazna ili ukupni iznos periodičnih penala, Hrvatska narodna banka naznačit će način i rok uplate izrečene novčane kazne ili ukupnog iznosa periodičnih penala, a koji ne može biti kraći od 30 dana niti duži od šest mjeseci.
(2) Ako stranka u naznačenom roku ne uplati novčanu kaznu ili ukupni iznos periodičnih penala, Hrvatska narodna banka će tijelu nadležnom za provedbu ovrhe na novčanim sredstvima podnijeti nalog za prisilnu naplatu novčane kazne ili ukupni iznos periodičnih penala izrečenih izvršnim rješenjem, sukladno posebnom zakonu kojim je uređena provedba ovrhe na novčanim sredstvima, a iznosi prisilno naplaćene novčane kazne ili ukupni iznos periodičnih penala uplaćuju se izravno u korist državnog proračuna.
(3) Izrečene novčane kazne ili ukupni iznos periodičnih penala prihod su državnog proračuna.
Zastara izvršenja rješenja o izricanju upravnih sankcija i ukupnog iznosa periodičnih penala
Članak 360.
(1) Rješenje o izricanju novčane kazne, upravne mjere ili ukupnog iznosa periodičnih penala ne može se izvršiti ako od dana izvršnosti rješenja o izricanju novčane kazne, upravne mjere ili ukupnog iznosa periodičnih penala istekne rok od pet godina.
(2) Zastara iz stavka 1. ovoga članka počinje teći od dana izvršnosti rješenja o izricanju novčane kazne, upravne mjere ili ukupnog iznosa periodičnih penala.
(3) Zastara iz stavka 1. ovoga članka prekida se:
– dok ne protekne rok za plaćanje izrečene novčane kazne ili izrečenog ukupnog iznosa periodičnih penala ili
– svakom radnjom Hrvatske narodne banke poduzetom radi izvršenja izrečene novčane kazne, upravne mjere ili izrečenog ukupnog iznosa periodičnih penala.
(4) Poslije svakog prekida zastara počinje teći iznova i navršava se kad istekne rok od pet godina od tog prekida.
Ukupni godišnji neto promet i prosječan neto dnevni promet
Članak 361.
(1) Ukupni godišnji neto promet zbroj je sljedećih stavki, utvrđenih u skladu s prilozima III. i IV. Provedbene uredbe Komisije (EU) 2024/3117 оd 29. studenog 2024. o utvrđivanju provedbenih tehničkih standarda za primjenu Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu nadzornog izvješćivanja institucija i stavljanju izvan snage Provedbene uredbe (EU) br. 2021/451 (Tekst značajan za EGP) (SL L, 27. 12. 2024.(u daljnjem tekstu: Provedbena uredba Komisije (EU) 2024/3117):
a) kamatnih prihoda
b) kamatnih rashoda
c) rashoda od dioničkog kapitala koji se vraća na zahtjev
d) prihoda od dividendi
e) prihoda od naknada i provizija
f) rashoda za naknade i provizije
g) neto dobitaka ili gubitaka po financijskoj imovini i financijskim obvezama koje se drži radi trgovanja
h) neto dobitaka ili gubitaka po financijskoj imovini i financijskim obvezama po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak
i) neto dobitaka ili gubitaka od računovodstva zaštite
j) neto tečajnih razlika (dobitak ili gubitak)
k) ostalih prihoda iz poslovanja
l) ostalih rashoda iz poslovanja.
(2) Za potrebe ovoga članka, osnova za izračun ukupnog godišnjeg neto prometa su posljednji godišnji nadzorni financijski podaci u kojima je rezultat veći od nule.
(3) Ako stranka koja je pravna osoba ne podliježe Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2024/3117, relevantni ukupni godišnji neto promet jest ukupni godišnji neto promet ili odgovarajuća vrsta prihoda u skladu s primjenjivim računovodstvenim okvirom a ako je ta pravna osoba dio grupe, relevantni ukupni godišnji neto promet jednak je ukupnom godišnjem neto prometu koji proizlazi iz konsolidiranog godišnjeg financijskog izvještaja krajnjeg matičnog društva.
(4) Prosječan neto dnevni promet izračunava se na način da se ukupan godišnji neto promet iz stavka 1. ovoga članka podijeli s 365.
(5) Stranka je dužna, na zahtjev Hrvatske narodne banke, dostaviti podatke za izračun ukupnog godišnjeg neto prometa iz stavaka 1. ili 3. ovoga članka.
Evidencija o izrečenim upravnim sankcijama
Članak 362.
(1) Hrvatska narodna banka vodi evidenciju o izrečenim upravnim sankcijama.
(2) Hrvatska narodna banka će podatke iz evidencije o izrečenim upravnim sankcijama dati na pisani obrazloženi zahtjev suda ili drugog državnog tijela ako su im ti podaci potrebni u izvršavanju njihovih ovlasti.
(3) Svatko ima pravo tražiti podatke o sebi iz evidencije o izrečenim upravnim sankcijama.
(4) Istekom pet godina od pravomoćnosti rješenja o izricanju upravne sankcije odnosno sudske odluke, Hrvatska narodna banka iz evidencije o izrečenim upravnim sankcijama briše podatak o počinitelju.
Suradnja
Članak 363.
(1) Hrvatska narodna banka u izvršavanju svojih ovlasti izricanja upravnih sankcija blisko surađuje i svoja djelovanja usklađuje s tijelima nadležnim tijelima za izricanje upravnih sankcija kojima su u nacionalne propise država članica preneseni članci 65. do 67. Direktive 2013/36/EU kako bi se u prekograničnim slučajevima spriječila kumulacija i preklapanje pri primjeni upravnih sankcija.
(2) Hrvatska narodna banka može voditi postupak izricanja upravnih sankcija te izreći upravnu sankciju fizičkoj ili pravnoj osobi bez obzira na vođenje prekršajnog ili kaznenog postupka protiv iste osobe zbog počinjenja kažnjivog djela koje sadržajno odgovara povredi ovoga Zakona, ako je takva kumulacija postupaka te sankcija i kazni nužna i proporcionalna kako bi se ostvarili različiti i komplementarni ciljevi od općeg interesa.
(3) U slučaju iz stavka 2. ovoga članka, Hrvatska narodna banka će, ako ima saznanja da drugo tijelo vodi prekršajni, kazneni postupak ili drugi slični postupak za istu fizičku ili pravnu osobu zbog počinjenja kažnjivog djela koje sadržajno odgovara povredi koja je propisana ovim Zakonom, obavijestit to tijelo o činjenici pokretanja postupka izricanja upravne sankcije pred Hrvatskom narodnom bankom odnosno da je upravna sankcija već izrečena.
XXXIII.2. POSTUPAK IZRICANJA NOVČANE KAZNE, UPOZORENJA I UPRAVNE MJERE
Ispitni postupak
Članak 364.
(1) U svrhu utvrđivanja svih činjenica i okolnosti koje su bitne za odlučivanje o izricanju novčane kazne, upozorenja i upravne mjere Hrvatska narodna banka provodi ispitni postupak sukladno zakonu kojim se uređuje opći upravni postupak.
(2) Pri provođenju ispitnog postupka iz stavka 1. ovoga članka Hrvatska narodna banka ima i ovlasti koje ima u postupku provođenja supervizije.
(3) Pri provođenju ispitnog postupka iz stavka 1. ovoga članka Hrvatska narodna banka može se koristiti cjelokupnom dokumentacijom i svim informacijama prikupljenima u postupku supervizije nad kreditnom institucijom te ako ocijeni potrebnim i dokumentacijom drugih nadležnih tijela prikupljenom u okviru njihove nadzorne ovlasti ili drugih tijela u okviru njihove zakonom dane ovlasti.
(4) Pri provođenju ispitnog postupka iz stavka 1. ovoga članka Hrvatska narodna banka može zatražiti očitovanje stranke o svim činjenicama, okolnostima i pravnim pitanjima koja su važna za odlučivanje i koja mogu utjecati na određivanje novčane kazne ili upozorenja i upravne mjere, odnosno koja mogu utjecati na visinu novčane kazne (olakotne i otegotne okolnosti) te dostavu podataka i dokumentacije relevantne za utvrđivanje činjeničnog stanja i predlaganje ostalih dokaza, kao i očitovanje o imovnom stanju.
(5) Hrvatska narodna banka će za dostavu očitovanja i dokumentacije iz stavka 4. ovoga članka odrediti rok u kojem se stranka ima pravo očitovati, koji ne može biti kraći od osam niti dulji od 30 dana.
(6) Iznimno od stavka 4. ovoga članka, Hrvatska narodna banka iz opravdanih razloga može na zahtjev stranke produljiti rok za dostavu očitovanja za najdulje 30 dana.
(7) Ako se stranka ne očituje u roku iz stavaka 6. i 7. ovoga članka, činjenice i okolnosti relevantne za utvrđivanje činjeničnog stanja i utvrđivanje kriterija za izricanje novčane kazne ili upozorenja i upravne mjere Hrvatska narodna banka utvrdit će po službenoj dužnosti, na temelju vlastitih saznanja, raspoloživih podataka i dokumentacije.
Usmena rasprava
Članak 365.
U postupcima izricanja upravnih sankcija koje vodi Hrvatska narodna banka na temelju ovoga Zakona može se održati usmena rasprava s koje je javnost isključena.
Nalaz o utvrđenom činjeničnom stanju
Članak 366.
(1) Po provedenom ispitnom postupku Hrvatska narodna banka sastavit će nalaz o utvrđenom činjeničnom stanju koji sadrži:
1. utvrđeno činjenično stanje
2. odredbu ovoga Zakona na temelju koje i u vezi s kojom je utvrđena povreda i
3. određivanje novčane kazne ili upozorenja i/ili upravne mjere te olakotne i otegotne okolnosti koje su uzete u obzir pri određivanju jedne od tih upravnih sankcija, kao i one okolnosti koje su utjecale na određivanje visine novčane kazne ako je kao upravna sankcija određena novčana kazna.
(2) Hrvatska narodna banka će nalaz iz stavka 1. ovoga članka dostaviti stranki na očitovanje i pozvati stranku da se očituje u određenom roku koji ne može biti kraći od osam niti dulji od 30 dana od dana primitka nalaza.
(3) U slučaju da Hrvatska narodna banka ocijeni da su činjenice i dokazi iz očitovanja stranke iz stavka 3. ovoga članka odlučni, sastaviti će novi nalaz o utvrđenom činjeničnom stanju te ga dostaviti stranci u skladu sa stavkom 2. ovoga članka.
(4) Hrvatska narodna banka do okončanja postupka može izmijeniti nalaz iz stavka 1. ovoga članka i dostaviti ga stranki na očitovanje u skladu sa stavkom 2. ovoga članka.
(5) Ako se tijekom postupka utvrdi da ne postoje razlozi za izricanje novčane kazne ili upozorenja odnosno upravne mjere, guverner Hrvatske narodne banke rješenjem će obustaviti postupak.
Kriteriji za određivanje novčane kazne, upozorenja i upravne mjere
Članak 367.
(1) Hrvatska narodna banka uzet će u obzir sve okolnosti koje utječu na određivanje novčane kazne, upozorenja i upravne mjere, a osobito okolnosti kao što su:
– težina, ponavljanje, učestalost ili trajanje povrede
– stupanj odgovornosti stranke
– utjecaj povrede na bonitetne zahtjeve i drugi utjecaj povrede na kreditnu instituciju
– financijska snaga stranke
– iznos stečene dobiti ili izbjegnutog gubitka stranke, ako ih je moguće utvrditi
– gubici koje su zbog počinjene povrede imale treće osobe, ako ih je moguće utvrditi
– suradnju stranke s Hrvatskom narodnom bankom
– ponašanje stranke nakon povrede
– priznanje stranke da je počinila povredu
– prethodna kršenja koja su utvrđena za stranku
– posljedice takve povrede za stabilnost financijskog sustava i potrošače
– sve moguće sistemske posljedice povrede i
– upravne sankcije i prekršaje koje su prethodno izrečene stranci.
(2) Povreda je beznačajna ako je stupanj povrede neznatan i ne postoji potreba da se počinitelju izrekne novčana kazna, upozorenje ili upravna mjera.
(3) Za povrede iz koristoljublja kojim je ostvarena imovinska korist stranka se može strože kazniti, najviše do dvostrukog iznosa propisane novčane kazne za tu povredu.
(4) Kada Hrvatska narodna banka za istu stranku vodi jedan postupak izricanja novčane kazne, upozorenja i upravne mjere radi više počinjenih povreda i ako za svaku pojedinu povredu izrekne novčanu kaznu, konačni iznos ukupne izrečene novčane kazne činit će zbroj pojedinačnih novčanih kazni određenih za svaku pojedinu povredu.
Zastara za vođenje postupka za izricanje novčane kazne, upozorenja i upravne mjere
Članak 368.
(1) Povreda je počinjena u vrijeme kada je počinitelj povrede radio ili je bio dužan raditi, bez obzira na to kada je nastupila posljedica povrede.
(2) Postupak za izricanje novčane kazne, upozorenja i upravne mjere ne može biti pokrenut nakon što istekne rok od pet godina od dana kada je počinjena povreda.
(3) Sastoji li se djelatnost počinitelja iz više vremenski odvojenih radnji, povreda je počinjena danom posljednje radnje, a kod povreda kod kojih radnja traje, danom prestanka posljednje radnje.
(4) Zastara iz stavka 1. ovoga članka prekida se svakom radnjom Hrvatske narodne banke poduzetom radi utvrđivanja povrede i izricanja novčane kazne, upozorenja i upravne mjere zbog te povrede a prekid zastare započinje danom kada je stranka primila obavijest o poduzetoj radnji Hrvatske narodne banke.
(5) Poslije svakog prekida zastara počinje ponovno teći, ali se postupak ni u kojem slučaju ne može voditi protekom dvostrukog vremena određenog stavkom 1. ovoga članka, a da Hrvatska narodna banke nije izrekla novčanu kaznu ili upozorenje odnosno upravnu mjeru.
(6) Zastara izricanja novčane kazne, upozorenja i upravne mjere iz stavka 5. ovoga članka ne teče:
– za vrijeme trajanja postupka pred upravnim sudom koji se vodi u vezi s rješenjem o izricanju novčane kazne, upozorenja i upravne mjere i
– za vrijeme trajanja kaznenog postupka koji se protiv stranke vodi u vezi s istim činjenicama.
XXXIII.3. POSTUPAK IZRICANJA PERIODIČNIH PENALA
Periodični penali
Članak 369.
(1) Hrvatska narodna banka odmjerit će periodične penale rješenjem o odmjeravanju periodičnih penala ili rješenjem o nalaganju supervizorskih mjera u skladu s ovim Zakonom.
(2) Rješenje o odmjeravanju periodičnih penala i rješenje o izricanju ukupnog iznosa periodičnih penala donose se u postupku na koji se na odgovarajući način primjenjuju odredbe glave XXX. ovoga Zakona.
Odmjeravanje iznosa periodičnog penala
Članak 370.
(1) Rješenjem o odmjeravanju periodičnih penala ili rješenjem o nalaganju supervizorskih mjera Hrvatska narodna banka odmjerit će iznos periodičnih penala za svaki dan trajanja kršenja, naznačiti datum od kojeg počinju teći periodični penali te navesti rok u kojem je stranka obvezna uskladiti se s odredbama koje krši, a koji ne može biti duži od šest mjeseci.
(2) Gornja granica periodičnog penala koji se može odmjeriti pravnoj osobi po danu kršenja je 5% prosječnog neto dnevnog prometa te osobe, odnosno 50.000,00 eura odgovornoj osobi u pravnoj osobi ili drugoj fizičkoj osobi.
(3) Pri odmjeravanju periodičnih penala Hrvatska narodna banka uzet će u obzir mogući učinak periodičnih penala na financijsko stanje stranke koja čini kršenje kako bi se izbjeglo dovođenje stranke u financijske poteškoće ali također i moguću dobit ostvarenu ili gubitak izbjegnut kršenjem.
Izricanje ukupnog iznosa periodičnih penala
Članak 371.
(1) Ako je stranka postupila sukladno rješenju kojim je odmjeren iznos periodičnih penala te uskladila se s odredbama koje krši, Hrvatska narodna banka će rješenjem o izricanju ukupnog iznosa periodičnih penala utvrditi datum prestanka kršenja, izreći ukupan iznos periodičnih penala za one dane koji su protekli od dana kad su periodični penali počeli teći do dana kada se stranka uskladila s odredbama koje krši, te odrediti rok u kojem je stranka dužna platiti navedeni iznos.
(2) Ako stranka nije postupila sukladno rješenju kojim je odmjeren iznos periodičnih penala i uskladila se s odredbama koje krši, Hrvatska narodna banka će rješenjem o izricanju ukupnog iznosa periodičnih penala utvrditi da stranka nije otklonila kršenje u ostavljenom roku, izreći ukupan iznos periodičnih penala za sve dane ostavljenog roka te odrediti rok u kojem je stranka dužna platiti navedeni iznos.
XXXIV. STEČAJNI REDOVI STAVKI REDOVNOG KAPITALA FINANCIJSKIH INSTITUCIJA I HOLDINGA
Stečajni redovi stavki regulatornog kapitala financijskih institucija i holdinga
Članak 372.
(1) U redovnom postupku zbog insolventnosti pokrenutom nad određenim financijskim institucijama ili holdinzima sve tražbine koje proizlaze iz stavki regulatornog kapitala tih subjekata imaju niži red prvenstva od bilo koje tražbine koja ne proizlazi iz stavke regulatornog kapitala tih subjekata.
(2) Financijske institucije i holdinzi iz stavka 1. ovoga članka su:
- financijska institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja je društvo kći kreditne institucije ili društva iz podstavaka 2. ili 3. ovoga stavka i koja je obuhvaćena nadzorom matičnog društva na konsolidiranoj osnovi u skladu s člancima 6. do 17. Uredbe (EU) br. 575/2013
- financijski holding, mješoviti financijski holding i mješovit holding sa sjedištem u Republici Hrvatskoj
- matični financijski holding u Republici Hrvatskoj, matični financijski holding u Europskoj uniji sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, matični mješoviti financijski holding u Republici Hrvatskoj i matični mješoviti financijski holding u Europskoj uniji sa sjedištem u Republici Hrvatskoj.
(3) U slučaju kada je instrument samo djelomično priznat kao stavka regulatornog kapitala, s cijelim instrumentom postupa se kao s tražbinom koja proizlazi iz stavke regulatornog kapitala te on ima niži red prvenstva od tražbine koja ne proizlazi iz stavke regulatornog kapitala.
(4) Redovni postupak zbog insolventnosti je postupak zbog insolventnosti koji dovodi do djelomične ili potpune prodaje imovine dužnika i imenovanja likvidatora ili stečajnog upravitelja, koji se uobičajeno primjenjuje na institucije prema nacionalnom pravu te se ili zasebno primjenjuju na te institucije ili se općenito primjenjuje za svaku fizičku ili pravnu osobu, a u Republici Hrvatskoj je to stečajni postupak odnosno postupak prisilne likvidacije.
XXXV. POVREDE PROPISA I PREKRŠAJNE ODREDBE
XXXV.1. POVREDE PROPISA
Povrede pravnih i fizičkih osoba
Članak 373.
(1) Pravnoj ili fizičkoj osobi i odgovornoj osobi u pravnoj osobi može se izreći novčana kazna, upozorenje, periodični penal i upravna mjera ako se utvrdi jedna od sljedećih povreda:
1. ako se koristi u svom nazivu ili upotrebljava u pravnom prometu riječi „kreditna institucija“, „banka“, „štedna banka“, „stambena štedionica“ ili „štedionica“ odnosno izvedenicama tih riječi suprotno odredbama članka 5., članka 330. stavaka 3. i 4. i članka 336. ovoga Zakona.
2. ako prima depozite ili ostala povratna sredstva od javnosti bez odobrenja za rad, što je protivno odredbi članka 11. stavka 5. ovoga Zakona
3. ako obavlja djelatnost kreditne institucije ili obavlja djelatnost kao kreditna institucija bez prethodnog odobrenja za rad, protivno što je protivno odredbi članka 14. stavka 2. ovoga Zakona
4. ako obavlja bilo koju od aktivnosti iz članka 4. stavka 1. točke 1. podtočke (b) Uredbe (EU) br. 575/2013 bez odobrenja za rad kada je dostignut prag iz članka 14. stavka 6. ovoga Zakona, i da ta osoba nije dobila izuzeće na temelju članka 14. stavka 9. ovoga Zakona, što je protivno odredbi članka 14. stavka 2. ovoga Zakona
5. ako kao kreditna institucija, financijski holding ili mješoviti financijski holding iz članka 87. ovoga Zakona provede statusnu promjenu protivno odredbi članka 23. ovoga Zakona
6. ako je izravno ili neizravno stekla kvalificirani udjel u kreditnoj instituciji ili je kvalificirani udjel u kreditnoj instituciji izravnim ili neizravnim stjecanjem dodatno povećala, zbog čega bi udjel njezinih glasačkih prava ili udjel u kapitalu dosegnuo ili premašio pragove iz članka 31. stavka 3. ovoga Zakona bez prethodne suglasnosti ili unatoč protivljenju Europske središnje banke, što je protivno odredbi članka 31. stavaka 1. odnosno 3. ovoga Zakona
7. ako je prodala ili na drugi način otuđila svoje dionice zbog čega se njezin udio smanjio ispod visine za koju je dobila prethodnu suglasnost ili je kreditna institucija prestala biti njezino društvo kći, a o tome nije prethodno obavijestila Hrvatsku narodnu banku, što je protivno odredbi članka 31. stavka 7. ovoga Zakona
8. ako kao matični financijski holding u RH, matični mješoviti financijski holding u RH, matični financijski holding iz EU-a i matični mješoviti financijski holding iz EU-a koji je član grupe kreditnih institucija u RH iz članka 135. ovoga Zakona ne podnese zahtjev za izdavanje odobrenja što je protivno odredbi članka 87. stavka 1. ovoga Zakona
9. ako kao financijski holding ili mješoviti financijski holding koji je obvezan uskladiti se s ovim Zakonom i/ili Uredbom (EU) br. 575/2013 na potkonsolidiranoj osnovi ili ako je imenovan kao odgovoran za osiguranje usklađenosti grupe s bonitetnim zahtjevima na konsolidiranoj osnovi u skladu sa člankom 88. stavkom 2. točkom 4. ovoga Zakona, ne podnese zahtjev za izdavanje odobrenja, što je protivno odredbi članka 87. stavka 2. ovoga Zakona
10. ako kao financijski holding ili mješoviti financijski holding kontinuirano ne ispunjava uvjete iz članka 87. stavka 11. ovoga Zakona, što je protivno odredbi članka 87. stavka 12. ovoga Zakona
11. ako kao financijski holding ili mješoviti financijski holding bez odgađanja ne obavijesti Hrvatsku narodnu banku da su promijenjene okolnosti na temelju kojih je izdano odobrenja a koje bi mogle utjecat na ispunjavanje uvjeta iz članka 87. stavka 11. ovoga Zakona, što je protivno odredbi članka 87. stavka 12. ovoga Zakona
12. ako kao financijski holding ili mješoviti financijski holding Hrvatskoj narodnoj banci kao konsolidirajućem nadzornom tijelu najkasnije četiri mjeseca po isteku kalendarske godine ne dostavi informacije nužne za redovito praćenje organizacijske strukture grupe i usklađenosti s uvjetima iz članka 87. stavka 11. ovoga Zakona, što je protivno odredbi članka 87. stavka 14. ovoga Zakona
13. ako kao financijski holding ili mješoviti financijski holding postupi protivno podzakonskom propisu koji je donesen na temelju članka 87. stavka 16. ovoga Zakona
14. ako kao financijski holding ili mješoviti financijski holding bez odgađanja ne obavijesti Hrvatsku narodnu banku da su promijenjene okolnosti na temelju koje je odobreno izuzeće iz članka 88. stavka 2. ovoga Zakona, a koje bi mogle utjecati ispunjavanje uvjeta za izuzeće, što je protivno odredbi članka 88. stavka 6. ovoga Zakona
15. ako kao financijski holding ili mješoviti financijski holding Hrvatskoj narodnoj banci kao konsolidirajućem nadzornom tijelu najkasnije četiri mjeseca po isteku kalendarske godine ne dostavi informacije nužne za redovito praćenje organizacijske strukture grupe i usklađenosti s uvjetima iz članka 88. stavka 2. ovoga Zakona, što je protivno odredbi članka 88. stavka 8. ovoga Zakona
16. ako kao financijski holding ili mješoviti financijski holding postupi protivno podzakonskom propisu koji je donesen na temelju članka 88. stavka 10. ovoga Zakona
17. ako kao financijski holding ili mješoviti financijski holding u roku od tri mjeseca od primitka rješenja Hrvatske narodne banke kojim je odbijen zahtjev za izuzeće od odobrenja iz članka 88. ovoga Zakona ili je po kontinuiranom nadzoru utvrđeno da uvjeti za izuzeće nisu više ispunjeni, ne podnese Hrvatskoj narodnoj banci zahtjev za izdavanje odobrenja iz članka 87. ovoga Zakona, što je protivno odredbi članka 89. stavka 4. ovoga Zakona
18. ako kao kreditna institucija, financijski holding ili mješoviti financijski holding iz glave X. ovoga Zakona nije obavijestio Hrvatsku narodnu banku o svakoj namjeri stjecanja, sklapanjem pravnog posla ili osnivanjem društva ili pravne osobe, kojom je postupno ili odjednom stekao neposredno ili posredno, udio koji predstavlja 15% ili više njihovog priznatog kapitala što je protivno odredbi članka 291. stavka 1. ovoga Zakona
19. ako kao kreditna institucija, financijski holding ili mješoviti financijski holding iz glave X. ovoga Zakona nije obavijestio Hrvatsku narodnu banku u pisanom obliku ili obavijest ne sadržava opseg namjeravanog stjecanja ili ne sadržava informacije i dokumentaciju propisane podzakonskim propisom donesenim na temelju članka 292. stavka 8. ovoga Zakona, što je protivno odredbi članka 291. stavka 2. ovoga Zakona
20. ako kao kreditna institucija, financijski holding ili mješoviti financijski holding iz glave X. ovoga Zakona ne obavijesti Hrvatsku narodnu banku da namjerava izravno ili neizravno otuđiti značajan udio, a što je protivno odredbo članka 294. stavka 1. ovoga Zakona ili ako obavijest ne dostavi u pisanom obliku ili ne navede veličinu udjela koji namjerava otuđiti, što je protivno odredbi članka 294. stavka 2. ovoga Zakona
21. ako kao kreditna institucija, financijski holding ili mješoviti financijski holding iz glave X. ovoga Zakona nije prije prijenosa bilo da se on provodi prodajom ili drugim pravnim poslom, neovisno o tome provodi li se navedeni prijenos između članice iste grupe, obavijestio Hrvatsku narodnu banku o namjeri provedbe značajnog prijenosa imovine ili obveza odnosno ako obavijest nije dostavio u pisanom obliku prije provedbe tog prijenosa bilo da se on provodi prodajom ili drugim pravnim poslom te, što je protivno odredbi članka 296. stavka 1. ovoga Zakona
22. ako kreditna institucija, financijski holding, mješoviti financijski holding ili fizička osoba ne ispunjava zahtjeve iz odluke ili rješenja koju je Hrvatska narodna banka ili Europska središnja banka donijela u skladu s odredbama ovoga Zakona ili u skladu s Uredbom (EU) br. 575/2013.
(2) Za povrede iz stavka 1. ovoga članka, kaznit će se pravna osoba novčanom kaznom u iznosu do 10 % ukupnog godišnjeg neto prometa te pravne osobe a ako je utvrđeno da je ostvarena dobit ili izbjegnut gubitak, novčana kazna može iznositi i do dvostrukog iznosa dobiti ostvarene povredom odnosno gubitka izbjegnutog povredom, ako je moguće utvrditi ostvarenu dobit ili izbjegnute dobitke.
(3) Za povredu iz stavka 1. ovoga članka, novčanom kaznom do 5 milijuna eura kaznit će se odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(4) Za povrede iz stavka 1. točaka 2., 4. i 5. ovoga članka novčanom kaznom do 5 milijuna eura kaznit će se fizička osoba.
(5) Za povrede iz stavka 1. ovoga članka, mogu se izreći periodični penali:
– pravnoj osobi do 5% prosječnog dnevnog neto prometa za svaki dan kršenja koje je u tijeku
– fizičkoj osobi i odgovornoj osobi u pravnoj osobi do 50.000 eura za svaki dan kršenja koje je u tijeku.
(6) Za povrede iz stavka 1. ovoga članka, mogu se izreći sljedeće upravne mjere:
– javna izjava u kojoj se navodi počinitelj odgovorna fizička osoba, odgovorna kreditna institucija, financijski holding, mješoviti financijski holding ili posredničko matično društvo te vrsta i opis povrede
– nalog kojim se od počinitelja odgovorne fizičke osobe, odgovorne kreditne institucije, financijskog holdinga, mješovitog financijskog holdinga ili posredničkog matičnog društva zahtjeva da prekine s povredom i više ne ponavlja takvo postupanje
– privremena suspenzija glasačkih prava kvalificiranom imatelju ili dioničaru koji zajednički djeluje a koji je počinio povredu i
– privremena zabrana obavljanja funkcije člana uprave, nadzornog odbora, višeg rukovodstva, nositelja ključne funkcije ili drugih poslova članova osoblja čije profesionalne aktivnosti imaju značajan utjecaj na profil rizičnosti kreditne institucije osobi odgovornoj za povredu, a koji je počinio povredu.
Povrede kreditnih institucija, financijskog holdinga i mješovitog financijskog holdinga
Članak 374.
(1) Pravnoj ili fizičkoj osobi i odgovornoj osobi u pravnoj osobi može se izreći novčana kazna, upozorenje, periodični penal i upravna mjera ako se utvrdi jedna od sljedećih povreda:
1. ako ne osigura da predsjednik uprave i članovi uprave kreditne institucije u svakom trenutku ispunjavaju uvjete za članstvo u upravi sukladno članku 44. stavku 1. ovoga Zakona, što je protivno odredbi članka 44. stavka 2. ovoga Zakona
2. ne procijeni primjerenost predsjednika odnosno članova uprave prije podnošenja zahtjeva iz članaka 45. stavka 2. ovoga Zakona odnosno ne procijeni periodično njihovu primjerenost, što je protivno odredbi članka 44. stavka 2. ovoga Zakona
3. ako pravodobno ne razriješi dužnosti člana uprave u vezi kojeg na temelju provedene procjene primjerenosti zaključi da ne ispunjava uvjete iz članka 44. stavka 1. ovoga Zakona, ili u odnosu na njega pravodobno ne poduzme dodatne korektivne mjere potrebne kako bi se osiguralo da taj član uprave ispunjava uvjete iz članka 44. stavka 1. ovoga Zakona, što je protivno odredbi članka 44. stavka 3. ovoga Zakona
4. ako odmah po saznanju novih činjenica ili drugih okolnosti koje bi mogle utjecati na primjerenost članova uprave ne provede ponovnu procjenu ispunjenja uvjeta iz članka 44. stavka 1. ovoga Zakona, ili o rezultatima te procjene bez odgode ne obavijesti Hrvatsku narodnu banku, što je protivno odredbi članka 44. stavka 4. ovoga Zakona
5. ako imenuje člana uprave bez prethodne suglasnosti Hrvatske narodne banke, što je protivno odredbi članka 45. stavka 1. ovoga Zakona
6. ako ne osigura da predsjednik nadzornog odbora ili članovi nadzornog odbora kreditne institucije u svakom trenutku ispunjavaju uvjete za članstvo u nadzornom odboru sukladno članku 48. stavku 1. ovoga Zakona, što je protivno odredbi članka 48. stavka 2. ovoga Zakona
7. ako ne procijeni primjerenost predsjednika odnosno članova nadzornog odbora prije podnošenja zahtjeva iz članka 49. stavka 2. ovoga Zakona odnosno ne procijeni periodično njihovu primjerenost, što je protivno odredbi članka 48. stavka 2. ovoga Zakona
8. ako pravodobno ne razriješi dužnosti člana nadzornog odbora u vezi kojeg na temelju provedene procjene primjerenosti zaključi da ne ispunjava uvjete iz članka 48. stavka 1. ovoga Zakona, ili u odnosu na njega pravodobno ne poduzme dodatne korektivne mjere potrebne kako bi se osiguralo da taj član nadzornog odbora ispunjava uvjete iz članka 44. stavka 1. ovoga Zakona, što je protivno odredbi članka 48. stavka 3. ovoga Zakona
9. ako odmah po saznanju novih činjenica ili drugih okolnosti koje bi mogle utjecati na primjerenost članova nadzornog odbora ne provede ponovnu procjenu ispunjenja uvjeta iz članka 48. stavka 1. ovoga Zakona, odnosno o rezultatima te procjene bez odgode ne obavijesti Hrvatsku narodnu banku, što je protivno odredbi članka 48. stavka 4. ovoga Zakona
10. ako nadzorni odbor kreditne institucije koja nije mala i jednostavna kreditna institucija i nadzorni odbor kreditne institucije čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište kako je određeno zakonom kojim se uređuje tržište kapitala nema dovoljan broj neovisnih članova, što je protivno odredbi članka 48. stavka 6. ovoga Zakona
11. ako nadzorni odbor kreditne institucije koja nije mala i jednostavna kreditna institucija nema najmanje jednog neovisnog člana nadzornog odbora, što je protivno odredbi članka 48. stavka 7. ovoga Zakona
12. ako izabere ili imenuje člana nadzornog odbora bez prethodne suglasnosti Hrvatske narodne banke, što je protivno odredbi članka 49. stavka 1. ovoga Zakona
13. ako, nakon što je saznala da da je fizička ili pravna osoba stekla kvalificirani udio odnosno da je kvalificirani imatelj prodao ili na drugi način otuđio svoje dionice tako da se zbog toga njegov udio povećao iznad odnosno smanjio ispod visine za koju je dobio prethodnu suglasnost, nije bez odgode izvijestila Hrvatsku narodnu banku, što je protivno odredbi članka 212. stavka 1. podstavku 9. ovoga Zakona
14. ako su njezine dionice uvrštene za trgovanje na uređenom tržištu nije barem jednom godišnje izvijestila Hrvatsku narodnu banku o imateljima kvalificiranog udjela te o veličini tih udjela, što je protivno članka 213. ovoga Zakona
15. ako kreditna institucija nema uspostavljene sustave upravljanja koji su razmjerni vrsti, opsegu i složenosti poslova koje obavlja i rizicima svojstvenih modelu poslovanja, ili ako ne uspostavi i provodi djelotvoran i pouzdan sustav upravljanja koji ne obuhvaća jasan organizacijski ustroj s dobro definiranim, preglednim i dosljednim linijama ovlasti i odgovornosti unutar kreditne institucije ili djelotvorno upravljanje svim rizicima kojima je izložena ili bi mogla biti izložena u svojem poslovanju, uključujući ESG rizike u kratkoročnom, srednjoročnom i dugoročnom razdoblju, kao i koncentracijski rizik koji proizlazi iz izloženosti prema središnjim drugim ugovornim stranama uzimajući u obzir uvjete iz članka 7.a Uredbe (EU) br. 648/2012 ili primjerene sustave unutarnjih kontrola koji uključuju i primjerene administrativne i računovodstvene postupke ili rodno neutralne politike i prakse primitaka koje su u skladu s i promiču odgovarajuće i djelotvorno upravljanjem rizicima uzimajući u obzir sklonost preuzimanja rizika kreditne institucije u odnosu na ESG rizik, te primjenu istih ili prikladne mrežne i informacijske sustave koji su uspostavljeni i kojima se upravlja u skladu s Uredbom (EU) 2022/2554, što je protivno odredbi članka 181. ovoga Zakona
16. ako ne ispunjava zahtjeve u pogledu primitaka iz članaka 200. i 201. ovoga Zakona ili ako upotrijebi instrumente za dodjelu varijabilnih primitaka u obliku redovnih dionica kreditne institucije koja je izravno ili neizravno nadređena kreditnoj instituciji ili u obliku instrumenata povezanih s redovnim dionicama kreditne institucije koja je izravno ili neizravno nadređena kreditnoj instituciji, ako upotreba instrumenata koje je izdala sama kreditna institucija za upravljanje kapitalom na razini grupe kreditnih institucija u kojoj je kreditna institucija članica, nije bilo onemogućeno ili znatno otežano, što je protivno članku 202. ovoga Zakona
17. ako ne izvještava Hrvatsku narodnu banku o informacijama koje se odnose na veliku izloženost ili dostavlja nepotpune odnosno netočne informacije, što je protivno članku 394. stavka 1. Uredbe (EU) br. 575/2013
18. ako ne izvještava Hrvatsku narodnu banku o informacijama koje se odnose na likvidnost ili dostavlja nepotpune odnosno netočne informacije, što je protivno članku 415. stavaka 1. i 2. Uredbe (EU) br. 575/2013
19. ako ne održava omjer neto stabilnih izvora financiranja, što je protivno članku 413. ili članka 428.b Uredbe (EU) br. 575/2013, ili u više navrata ili kontinuirano ne drži likvidnu imovinu, što je protivno članku 412. te Uredbe
20. ako ne objavljuje informacije ili Hrvatskoj narodnoj banci dostavlja nepotpune odnosno netočne informacije, što je protivno članku 431. stavaka 1., 2. i 3. ili članku 451. stavka 1. Uredbe (EU) br. 575/2013
21. ako vrši isplate imateljima instrumenata uključenih u regulatorni kapital institucije, što je protivno članku 250. ovoga Zakona ili ako kreditna institucija vrši isplatu imateljima instrumenata uključenih u regulatorni kapital u slučajevima kada je člancima 28., 51. ili 63. Uredbe (EU) 575/2013 zabranjena takva isplata
22. ako matična institucija, matični financijski holding ili matični mješoviti financijski holding ne poduzimaju mjere koje bi mogle biti potrebne za osiguravanje usklađenosti s bonitetnim zahtjevima iz dijela trećeg, četvrtog, šestog ili sedmog Uredbe (EU) br. 575/2013 ili naložene u skladu s člankom 107. ili 110. ovoga Zakona na konsolidiranoj ili potkonsolidiranoj osnovi
23. ako kreditna institucija ne ispunjava kapitalne zahtjeve utvrđene u članku 92. stavku 1. Uredbe (EU) br. 575/2013
24. ako kreditna institucija, financijski holding ili mješoviti financijski holding ili fizička osoba opetovano ne ispunjava zahtjeve iz odluke ili rješenja koju je Hrvatska narodna banka ili Europska središnja banka donijela u skladu s odredbama ovoga Zakona ili u skladu s Uredbom (EU) br. 575/2013
25. ako kreditna institucija ne ispunjava zahtjeve povezane sa sastavom, uvjetima, usklađenjima i odbicima koji se odnose na regulatorni kapital kako je utvrđeno u dijelu drugom Uredbe (EU) br. 575/2013
26. ako kreditna institucija ne ispunjava zahtjeve povezane sa svojim velikim izloženostima prema jednoj osobi ili grupi povezanih osoba iz dijela četvrtog Uredbe (EU) br. 575/2013
27. ako kreditna institucija ne ispunjava zahtjeve povezane s izračunom omjera financijske poluge, uključujući primjenu odstupanja iz dijela sedmog Uredbe (EU) br. 575/2013
28. ako kreditna institucija Hrvatskoj narodnoj banci ne dostavlja informacije o podacima iz članka 430. stavaka 1., 2. ili 3. te članka 430.a Uredbe (EU) br. 575/2013 ili dostavlja nepotpune odnosno netočne informacije
29. ako kreditna institucija ne ispunjava zahtjeve za prikupljanje podataka i upravljanje njima iz dijela trećeg glave III. poglavlja 2. Uredbe (EU) br. 575/2013
30. ako kreditna institucija ne ispunjava zahtjeve povezane s izračunom iznosa izloženosti ponderiranih rizikom ili kapitalnih zahtjeva ili ne primjenjuje sustave upravljanja utvrđene u dijelu trećem glavama od II. do VI. Uredbe (EU) br. 575/2013
31. ako kreditna institucija ne ispunjava zahtjeve povezane s izračunom koeficijenta likvidnosne pokrivenosti ili omjera neto stabilnih izvora financiranja iz dijela šestog, glava I. i IV. Uredbe (EU) br. 575/2013 i delegiranog akta iz članka 460. stavka 1. te Uredbe.
(2) Za povrede iz stavka 1. ovoga članka, novčanom kaznom u iznosu do 10 % ukupnog godišnjeg neto prometa pravne osobe kaznit će se kreditna institucija, financijski holding ili mješoviti financijski holding ako je utvrđeno da je ostvarena dobit ili izbjegnut gubitak, novčana kazna može iznositi i do dvostrukog iznosa dobiti ostvarene povredom odnosno gubitka izbjegnutog povredom, ako je moguće utvrditi ostvarenu dobit ili izbjegnute dobitke.
(3) Za povredu iz stavka 1. ovoga članka, novčanom kaznom do 5 milijuna eura kaznit će se i odgovorna osoba u kreditnoj instituciji, financijskom holdingu ili mješovitom financijskom holdingu.
(4) Za povrede iz stavka 1. ovoga članka, mogu se izreći periodični penali:
– kreditnoj instituciji, financijskom holdingu ili mješovitom financijskom holdingu do 5% prosječnog dnevnog neto prometa za svaki dan kršenja koje je u tijeku
– odgovornoj osobi u kreditnoj instituciji, financijskom holdingu ili mješovitom financijskom holdingu do 50.000 eura za svaki dan kršenja koje je u tijeku.
(5) Za povrede iz stavka 1. ovoga članka, mogu se izreći sljedeće upravne mjere:
– javna izjava u kojoj se navodi počinitelj odgovorna fizička osoba, odgovorna kreditna institucija, financijski holding, mješoviti financijski holding ili posredničko matično društvo te vrsta i opis povrede,
– nalog kojim se od počinitelja odgovorne fizičke osobe, odgovorne kreditne institucije, financijskog holdinga, mješovitog financijskog holdinga ili posredničkog matičnog društva zahtjeva da prekine s povredom i više ne ponavlja takvo postupanje,
– privremena suspenzija glasačkih prava kvalificiranom imatelju ili dioničaru koji zajednički djeluje a koji je počinio povredu,
– privremena zabrana obavljanja funkcije člana uprave, nadzornog odbora, višeg rukovodstva, nositelja ključne funkcije ili drugih poslova članova osoblja čije profesionalne aktivnosti imaju značajan utjecaj na profil rizičnosti kreditne institucije osobi odgovornoj za povredu, a koji je počinio povredu
–- ukidanje odobrenja za rad kreditnoj instituciji koja je počinila povredu.
Ostale povrede kreditnih institucija i matičnih institucija
Članak 375.
(1) Kreditnoj instituciji, financijskom holdingu ili mješovitom financijskom holdingu te odgovornoj osobi u toj pravnoj osobi može se izreći novčana kazna, upozorenje, periodični penal i upravna mjera ako se utvrdi jedna od sljedećih povreda:
1. ako obavlja drugu djelatnost osim pružanja bankovnih i financijskih usluga za koje je dobila odobrenje te pomoćnih usluga, što je protivno odredbi članka 14. stavka 3. ovoga Zakona
2. ako odluku o ukidanju odobrenja za pružanje financijskih usluga ne dostavi nadležnom trgovačkom sudu u roku od osam dana ili istu javno ne objavi bez odgađanja na svojim internetskim stranicama, što je protivno odredbi članka 22. stavka 2. ovoga Zakona
3. ako nakon usvajanja nacrta uvjeta provedbe statusne promjene Hrvatskoj narodnoj banci ne podnese zahtjev za izdavanje odobrenja za provedbu statusne promjene ili taj zahtjev ne sadrži informacije iz podzakonskog propisa donesenog na temelju članka 25. stavka 13. ovoga Zakona, ili o tome ne obavijesti tijelo koje će biti nadležno za superviziju subjekata koji nastaju nakon te statusne promjene., što je protivno odredbi članka 23. stavka 2. ovoga Zakona
4. ako kao podnositelj zahtjeva ne dostavi odluku o statusnoj promjeni iz članka 24. stavka 11. ovoga Zakona tijelima koja su prema nacionalnom pravu zadužena za nadzor predložene statusne promjene, što je protivno odredbi članka 24. stavka 13. ovoga Zakona
5. ako kreditna institucija koja se namjerava provesti pripajanje drugoj kreditnoj instituciji sa sjedištem u drugoj državi članici, a kreditna institucija kojoj će ona biti pripojena nije osnovala podružnicu u Republici Hrvatskoj, prije provođenja pripajanja a najkasnije dva mjeseca od objave zajedničkog pripajanja nije obavijestila vjerovnike o pripajanju i o načinu na koji namjerava na području Republike Hrvatske osigurati ispunjenje njihovih tražbina ili nije obavijestila dužnike o načinu na koji će primati ispunjenje obveza na području Republike Hrvatske ili nije obavijestila Hrvatsku narodnu banku o tome da je obavijestila vjerovnike i dužnike, što je protivno odredbi članka 24. stavka 16. ovoga Zakona
6. ako kreditna institucija koja se namjerava provesti spajanje s drugom kreditnom institucijom sa sjedištem u drugoj državi članici, pri čemu će kreditna institucija koja će nastati spajanjem imati sjedište u drugoj državi članici, prije provođenja spajanja, a najkasnije dva mjeseca od objave zajedničkog spajanja nije obavijestila vjerovnike o spajanju i o načinu na koji namjerava na području Republike Hrvatske osigurati ispunjenje njihovih tražbina ili nije obavijestila dužnike o načinu na koji će primati ispunjenje obveza na području Republike Hrvatske ili nije obavijestila Hrvatsku narodnu banku o tome da je obavijestila vjerovnike i dužnike, što je protivno odredbi članka 24. stavka 17. ovoga Zakona
7. ako izravno ili neizravno, kreditira stjecanje ili izdaje garancije ili druga jamstva za stjecanje svojih dionica ili dionica, odnosno poslovnih udjela društava u čijem kapitalu sudjeluje s 20% ili više udjela, što je protivno odredbi članka 28. stavka 1. ovoga Zakona
8. ako izravno ili neizravno, kreditira stjecanje ili izdaje garancije ili drugih jamstva za stjecanje drugih financijskih instrumenata koje sama izdaje, odnosno koje izdaje društvo u čijem kapitalu sudjeluje s 20% ili više udjela, što je protivno odredbi članka 28. stavka 2. ovoga Zakona
9. ako iznos kredita ili jamstava iz članka 28. stavka 4. ovoga Zakona prijeđe 10% temeljnog kapitala kreditne institucije, što je protivno odredbi članka 28. stavka 5. ovoga članka
10. ako iznos temeljnog kapitala koji se odnosi na povlaštene dionice prijeđe jednu četvrtinu iznosa njenog temeljnog kapitala, što je protivno odredbi članka 29. ovoga Zakona
11. ako stekne kvalificirani udjel u pravnoj osobi koja ima kvalificirani udjel u toj kreditnoj instituciji protivno odredbi članka 30. stavka 2. ovoga Zakona
12. ako ne osigura da kvalificirani imatelj kojem je privremeno zabranjeno ostvarivanje prava glasa na glavnoj skupštini ne ostvaruje pravo glasa ni iz jedne dionice za koju je privremeno zabranjeno ostvarivanje prava glasa, što je protivno odredbi članka 39. stavka 6. ovoga Zakona
13. ako bez odgađanja ne obavijesti Hrvatsku narodnu banku o prestanku mandata člana uprave i nadzornog odbora ili ne navede razloge prestanka mandata, što je protivno odredbi članka 41. stavka 5. ovoga Zakona
14. ako nema najmanje dva člana uprave koji vode poslove i zastupaju kreditnu instituciju, od kojih je jedan imenovan za predsjednika uprave, što je protivno odredbi članka 42. stavka 1. ovoga Zakona
15. ako članovi uprave ne vode poslove i ne zastupaju kreditnu instituciju zajedno, osim ako tako nije određeno statutom kreditne institucije, što je protivno odredbi članka 42. stavka 3. ovoga Zakona
16. ako članovi uprave kreditne institucije nisu u radnom odnosu s kreditnom institucijom ili nisu u radnom odnosu s punim radnim vremenom, što je protivno odredbi članka 43. stavka 1. ovoga Zakona
17. ako ne osigura da ugovori na temelju kojih su članovi uprave u radnom odnosu s kreditnom institucijom sadržavaju odredbu kojom je ugovoreno da takvi ugovori prestaju imenovanjem zamjenskog člana uprave koji zamjenjuje tog člana uprave, uvođenjem posebne uprave, uvođenjem sanacijske uprave, ili imenovanjem likvidatora, što je protivno odredbi članka 43. stavka 2. ovoga Zakona
18. ako isplati otpremninu ili varijabilni primitak članu uprave kojem radni odnos prestane imenovanjem zamjenskog člana uprave koji zamjenjuje tog člana uprave, uvođenjem posebne uprave, uvođenjem sanacijske uprave ili imenovanjem likvidatora što je protivno odredbi članka 43. stavka 3 ovoga Zakona
19. ako postupi protivno podzakonskom propisu koji je donesen na temelju odredbe članka 44. stavka 9. ovoga Zakona
20. ako postupi protivno podzakonskom propisu koji je donesen na temelju članka 48. stavka 11. ovoga Zakona
21. ako najmanje četiri mjeseca prije planiranog imenovanja pojedinog člana nadzornog odbora ne podnese Hrvatskoj narodnoj banci zahtjev za izdavanje prethodne suglasnosti za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora, odnosno predsjednika nadzornog odbora, što je protivno odredbi članka 49. stavka 16. ovoga Zakona
22. ako ne identificira ključne funkcije, što je protivno odredbi članka 52. stavka 1. ovoga Zakona
23. ako ne osigura da nositelj ključne funkcije u svakom trenutku ispunjavaju uvjete primjerenosti sukladno članku 52. stavku 2. ovoga Zakona, što je protivno odredbi članka 52. stavka 3. ovoga Zakona
24. ako ne procijeni nositelja ključne funkcije prije njegova preuzimanja dužnosti ili periodično ne povodi procjenu njegove primjerenosti, što je protivno odredbi članka 52. stavka 3. ovoga Zakona
25. ako osobu koja ne ispunjava uvjete iz članka 52. stavka 2. ovoga Zakona imenuje nositeljem ključne funkcije ako je procjena dovršena prije nego što je osoba preuzela dužnost, odnosno pravodobno ne razriješi tu osobu dužnosti nositelja ključne funkcije ili pravodobno ne poduzme dodatne mjere potrebne kako bi se osiguralo da nositelj ključne funkcije bude ili postane primjeren, što je protivno odredbi članka 52. stavka 4. ovoga Zakona
26. ako ne poduzme sve potrebne mjere kako bi osigurala da se dužnost nositelja ključnih funkcija odgovarajuće izvršava, uključujući zamjenu nositelja ključnih funkcija ako ta osoba prestane ispunjavati uvjete primjerenosti, što je protivno odredbi članka 52. stavka 5. ovoga Zakona
27. ako postupi protivno podzakonskom propisu koji je donijela Hrvatska narodna banka na temelju članka 52. stavka 8. ovoga Zakona
28. ako u roku od tri radna dana nakon imenovanja voditelja interne kontrolne funkcije ili glavnog financijskog direktora Hrvatskoj narodnoj banci ne dostavi procjenu primjerenosti zajedno s informacijama i dokumentacijom kojima dokazuje ispunjavanje uvjeta za njihovo imenovanje iz članka 52. stavka 2. ovoga Zakona, što je protivno odredbi članka 53. stavka 1. ovoga Zakona
29. ako odmah po saznanju novih činjenica ili drugih okolnosti koje bi mogle utjecati na primjerenost voditelja interne kontrolne funkcija i glavnog financijskog direktora ne provede ponovnu procjenu ispunjenja uvjeta iz članka 52. stavka 2. ovoga Zakona, odnosno o rezultatima te procjene bez odgode ne obavijesti Hrvatsku narodnu banku, što je protivno odredbi članka 53. stavka 8. ovoga Zakona
30. ako članovi upravljačkog tijela financijskog holdinga ili mješovitog financijskog holdinga, koji nemaju odobrenje u skladu s člankom 87. ovoga Zakona, nemaju dobar ugled ili ne posjeduju dostatno znanje, vještine i iskustvo kako je navedeno u članku 44. i članku 48. ovoga Zakona za obavljanje svojih dužnosti, što je protivno odredbi članka 54. stavka 1. ovoga Zakona
31. ako kao financijski holding ili mješoviti financijski holdinga, koji nemaju odobrenje u skladu s člankom 87. ovoga Zakona ne osiguraju primjerenost članova svojeg upravljačkog tijela, što je protivno odredbi članka 54. stavka 2. podstavku prvom ovoga Zakona
32. ako kao financijski holding ili mješoviti financijski holdinga koji nemaju odobrenje u skladu s člankom 87. ovoga Zakona, ne obavijesti Hrvatsku narodnu banku o svakoj promjeni svojih članova upravljačkog tijela u roku od osam dana od provođenja te promjene, što je protivno odredbi članka 54. stavka 2. podstavku drugom ovoga Zakona
33. ako imenuje upravljačko tijelo bez da ishodi prethodnu suglasnost Hrvatske narodne banke, što je protivno odredbi članka 54. stavka 3. ovoga Zakona
34. ako pri procjeni primjerenosti članova upravljačkog tijela ne primjenjuje na odgovarajući način uvjete propisane člancima 41. do 51. ovoga Zakona, što je protivno odredbi članka 54. stavka 3. ovoga Zakona
35. ako pri procjeni primjerenosti nositelja ključnih funkcija ne primjenjuje na odgovarajući način uvjete propisane člancima 52. i 53. ovoga Zakona, što je protivno odredbi članka 54. stavka 3. ovoga Zakona
36. bez odobrenja Hrvatske narodne banke osnuje podružnicu u drugoj državi članici, što je protivno odredbi članka 56. stavka 1. ovoga Zakona
37. ako započne pružati usluge preko podružnice u drugoj državi članici prije nego što od nadležnog tijela države članice domaćina dobije obavijest o uvjetima koje radi zaštite općeg dobra mora poštivati tijekom pružanja usluga u toj državi članici, odnosno ako takvu obavijest nije zaprimila, prije isteka od dva mjeseca od dana kada je nadležno tijelo države članice domaćina zaprimilo obavijest s informacijama i dokumentacijom iz članka 56. stavka 1. ovoga Zakona, što je protivno odredbi članka 58. stavka 1. ovoga Zakona
38. ako ne obavijesti Hrvatsku narodnu banku da namjerava u istoj državi članici u kojoj je već osnovala podružnicu na temelju odobrenja Hrvatske narodne banke osnovati drugu, odnosno svaku sljedeću podružnicu, što je protivno odredbi članka 58. stavka 2. ovoga Zakona
39. ako u roku od najmanje mjesec dana prije provođenja promjene nekih od podataka iz članka 56. stavka 1. ovoga Zakona ne obavijesti Hrvatsku narodnu banku odnosno nadležno tijelo države članice domaćina o promjenama u vezi s poslovanjem podružnice u državi članici, što je protivno odredbi članka 59. stavka 1. ovoga Zakona
40. ako započne neposredno pružati uzajamno priznate usluge bez da prethodno obavijesti Hrvatsku narodnu banku, što je protivno odredbi članka 61. stavka 1. ovoga Zakona
41. ako ne dostavi informacije o uslugama koje namjerava pružati u državi članici ili ne dostavi informacije o poslovnom planu za prve tri poslovne godine u sadržaju koji je propisan Delegiranom uredbom Komisije (EU) br. 1151/2014 i na način propisan Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 926/2014, što je protivno odredbi članka 61. stavka 3. ovoga Zakona
42. ako počne neposredno pružati uzajamno priznate usluge prije primitka obavijesti Hrvatske narodne banke, što je protivno odredbi članka 61. stavka 5. ovoga Zakona
43. ako osnuje podružnicu u trećoj zemlji bez prethodnog odobrenja Hrvatske narodne banke, što je protivno odredbi članka 62. stavka 2. ovoga Zakona
44. ako ne obavijesti Hrvatsku narodnu banku da namjerava u istoj trećoj zemlji u kojoj je već osnovala podružnicu na temelju odobrenja Hrvatske narodne banke osnovati drugu, odnosno svaku sljedeću podružnicu, što je protivno odredbi članka 62. stavka 7. ovoga Zakona
45. ako ne obavijesti Hrvatsku narodnu banku o promjeni nekih od podataka iz članka 62. stavka 3. ovoga Zakona najmanje mjesec dana prije provođenja promjene, što je protivno odredbi članka 62. stavka 8. ovoga Zakona
46. ako osnuje predstavništvo u trećoj zemlji, a da o tome nije obavijestila Hrvatsku narodnu banku, što je protivno odredbi članka 63.ovoga Zakona
47. ako ne postupi u skladu sa zahtjevom Hrvatske narodne banke iz članka 97. stavka 2., 3. ili 5. ovoga Zakona, što je protivno odredbi članka 97. stavka 6. ovoga Zakona
48. ako postupi protivno podzakonskom propisu koji je donesen na temelju članka 97. stavka 13. ovoga Zakona
49. ako joj je odobrena primjena internog pristupa pri izračunu kapitalnih zahtjeva u skladu s dijelom trećim Uredbe (EU) br. 575/2013 a više ne ispunjava propisane zahtjeve za primjenu tog pristupa, ne postupi u skladu sa zahtjevom Hrvatske narodne banke i ne dostavi dokaze da je utjecaj neusklađenosti beznačajan, kada je to primjenjivo u skladu s Uredbom (EU) br. 575/2013, ili ne predstavi plan za pravovremenu ponovnu uspostavu usklađenosti sa zahtjevima ili ne odredi rok za njegovu provedbu, što je protivno odredbi članka 101. stavka 5. ovoga Zakona
50. ako ne izvrši supervizorsku mjeru naloženu rješenjem što je protivno odredbi članka 102. stavka 9. ovoga Zakona
51. ako regulatorni kapital, koji održava za dodatni kapitalni zahtjev naložen na temelju članka 105. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona, a koji ne uključuje kapital naložen za pokriće rizika prekomjerne financijske poluge, upotrebljava za ispunjenje kapitalnih zahtjeva navedenih u članku 92. stavku 1. točkama (a), (b) i (c) Uredbe (EU) br. 575/2013 ili zahtjeva za kombinirani zaštitni sloj ili smjernica o dodatnom regulatornom kapitalu iz članka 108. stavka 3. ovoga Zakona, a koji nije određen za pokriće rizika prekomjerne financijske poluge, a što je protivno odredbi članka 107. stavka 13. ovoga Zakona
52. ako regulatorni kapital, kojim se održava dodatni kapitalni zahtjev naložen na temelju članka 105. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona za pokriće rizika prekomjerne financijske poluge, a koji nije dostatno pokriven člankom 92. stavkom 1. točkom (d) Uredbe (EU) br. 575/2013, upotrebljava za ispunjenje kapitalnog zahtjeva navedenog u članku 92. stavku 1. točki (d) Uredbe (EU) br. 575/2013 ili zahtjeva za zaštitni sloj omjera financijske poluge iz članka 92. stavka 1.a Uredbe (EU) br. 575/2013 smjernica o dodatnom regulatornom kapitalu iz članka 108. stavka 3. ovoga Zakona određenog za pokriće rizika prekomjerne financijske poluge, a što je protivno odredbi članka 107. stavka 14. ovoga Zakona
53. ako strategijama i postupcima iz članka 180. ovoga Zakona ne procijeni i ne održava razinu internog kapitala na razini dostatnoj za pokriće svih rizika kojima je izložena te ne osigurava da njezin regulatorni kapital pokriva i potencijalne gubitke koji proizlaze iz stresnih scenarija, uključujući i rizike utvrđene u okviru supervizorskog testiranja otpornosti na stres iz članka 98. stavka 7. ovoga Zakona, što je protivno odredbi članka 108. stavka 1. ovoga Zakona
54. ako regulatorni kapital, kojim se koristi za ispunjavanje zahtjeva iz smjernice o dodatnom regulatornom kapitalu, osim dijela kojim se pokriva rizik prekomjerne financijske poluge, koristi za ispunjenje kapitalnih zahtjeva navedenih u članku 92. stavku 1. točkama (a), (b) i (c) Uredbe (EU) br. 575/2013 ili zahtjeva za dodatnim regulatornim kapitalom utvrđenog u skladu s člankom 107. ovoga Zakona, koji je naložila Hrvatska narodna banka, a koji nije određen za pokriće rizika prekomjerne financijske poluge i ne predstavlja zahtjev za kombinirani zaštitni sloj, što je protivno odredbi članka 108. stavka 7. ovoga Zakona
55. ako regulatorni kapital, koji se upotrebljava za ispunjavanje smjernice o dodatnom regulatornom kapitalu kojima se obuhvaća rizik prekomjerne financijske poluge, upotrebljava za ispunjenje kapitalnog zahtjeva navedenog u članku 92. stavku 1. točki (d) Uredbe (EU) br. 575/2013 ili zahtjeva za dodatnim regulatornim kapitalom utvrđenog u skladu s člankom 11307. ovoga Zakona koji je naložila Hrvatska narodna banka za pokriće rizika prekomjerne financijske poluge ili zahtjeva za zaštitni sloj omjera financijske poluge iz članka 92. stavka 1.a Uredbe (EU) br. 575/2013, što je protivno članka 108. stavka 8. ovoga Zakona
56. ako javno ne objavi ciljanu zastupljenost slabije zastupljenog spola i način njezina postizanja u skladu s člankom 435. stavkom 2. točkom c) Uredbe (EU) br. 575/2013 što je protivno odredbi članka 112. stavka 1. ovoga Zakona
57. ako na svojim internetskim stranicama javno ne objavi ili redovito ne ažurira informacije o tome na koji se način uskladila s odredbama o sastavu, dužnostima i odgovornostima uprave i nadzornog odbora iz glave VI. ovoga Zakona ili sustavu upravljanja iz glave XV.3. ovoga Zakona ili organizacijskom ustroju iz glave XV.4. ovoga Zakona ili politikama primitaka iz glave XV.6. ovoga Zakona, što je protivno odredbi članka 112. stavka 5. ovoga Zakona
58. ako ne omogući predstavniku Hrvatske narodne banke prisustvovanje na glavnoj skupštini ili mu ne omogući obraćanje glavnoj skupštini, što je protivno odredbi članka 113. stavka 2. ovoga Zakona
59. ako ne pozove povjerenika na sjednice uprave, nadzornog odbora i njihovih tijela ili mu pravodobno ne dostavi sve informacije i dokumentaciju potrebnu za praćenje sastanka, ili mu onemogući da bude nazočan tim sjednicama ili mu onemogući da sudjeluje u njihovu radu što protivno odredbi članka 115. stavka 1. ovoga Zakona
60. ako povjereniku i njegovim pomoćnicima ne stave na raspolaganje sve potrebne informacije i dokumentaciju ili im ne omoguće uvid u poslovne knjige, što je protivno odredbi članka 115. stavka 4. ovoga Zakona
61. ako ne utvrdi primjerene postupke upravljanja rizicima ili ne uspostavi sustav unutarnjih kontrola, uključujući sustav izvještavanja i računovodstvene postupke, radi adekvatnog utvrđivanja, mjerenja, praćenja i kontrole unutargrupnih transakcija s matičnim mješovitim holdingom i njegovim društvima kćerima ili ako ne izvijestiti Hrvatsku narodnu banku o svakoj značajnoj unutargrupnoj transakciji s matičnim mješovitim holdingom i njegovim društvima kćerima osim onih iz članka 394. Uredbe (EU) 575/2013, što je protivno odredbi članka 148. stavka 2. ovoga Zakona
62. ako na pojedinačnoj osnovi ne ispunjava zahtjeve u vezi s glavom VI., glavom VII. i glavom XV. ovoga Zakona ili sa sastavljanjem i dostavljanjem financijskih i drugih izvještaja za potrebe Hrvatske narodne banke što je protivno odredbi članka 174. stavka 1. ovoga Zakona
63. ako je rasporedila instrumente kapitala iz članka 26. stavka 3. i članaka 52. i 63. Uredbe (EU) br. 575/2013 kao instrumente redovnog osnovnog kapitala, dodatnog osnovnog kapitala ili dopunskog kapitala bez prethodno dobivenog odobrenja Hrvatske narodne banke za raspoređivanje instrumenta kapitala kao instrumenata redovnog osnovnog kapitala, dodatnog osnovnog kapitala odnosno instrumenata dopunskog kapitala, što je u protivno odredbi članka 26. stavka 3. Uredbe (EU) br. 575/2013 odnosno odredbi članka 179. stavka 1. ovoga Zakona
64. ako postupi protivno podzakonskom propisu koji je donesen na temelju odredbe članka 179. stavka 3. ovoga Zakona
65. ako ne utvrdi primjerenu, djelotvornu i sveobuhvatnu strategiju i postupke za kontinuirano procjenjivanje i održavanje iznosa, vrste i raspodjele internog kapitala, ili ne osigura njenu provedbu, što je protivno odredbi članka 180. stavka 1. ovoga Zakona
66. ako pri procjeni internog kapitala koji smatra adekvatnim za pokriće ESG rizika ne uzme u obzir kratkoročno, srednjoročno i dugoročno razdoblje, što je protivno odredbi članka 180. stavka 3. ovoga Zakona
67. ako redovito ne preispituje strategiju i postupke za kontinuirano procjenjivanje i održavanje iznosa, vrste i raspodjele internog kapitala, što je protivno odredbi članka 180. stavka 4. ovoga Zakona
68. ako postupi protivno podzakonskom propisu koji je donesen na temelju odredbe članka 180. stavka 5. ovoga Zakona
69. ako ne uspostavi i ne provodi djelotvoran i pouzdan sustav upravljanja razmjerno vrsti, opsegu i složenosti poslova koje obavlja i rizicima svojstvenih modelu poslovanja, što je protivno odredbi članka 181. stavka 1. ovoga Zakona
70. ako sustava upravljanja koji je dužna uspostaviti i provoditi ne obuhvaća jasan organizacijski ustroj s dobro definiranim, preglednim i dosljednim linijama ovlasti i odgovornosti unutar kreditne institucije ili djelotvorno upravljanje svim rizicima kojima je izložena ili bi mogla biti izložena u svojem poslovanju, uključujući ESG rizike u kratkoročnom, srednjoročnom i dugoročnom razdoblju, kao i koncentracijski rizik koji proizlazi iz izloženosti prema središnjim drugim ugovornim stranama uzimajući u obzir uvjete iz članka 7.a Uredbe (EU) br. 648/2012 ili primjerene sustave unutarnjih kontrola koji uključuju i primjerene administrativne i računovodstvene postupke ili rodno neutralne politike i prakse primitaka koje su u skladu s i promiču odgovarajuće i djelotvorno upravljanjem rizicima uzimajući u obzir sklonost preuzimanja rizika kreditne institucije u odnosu na ESG rizik, te primjenu istih ili prikladne mrežne i informacijske sustave koji su uspostavljeni i kojima se upravlja u skladu s Uredbom (EU) 2022/2554, što je protivno odredbi članka 181. stavka 1. ovoga Zakona
71. ako ne uspostavi sustav upravljanja rizicima koji obuhvaća kreditni rizik, koncentracijski rizik, sekuritizacijske rizike, rezidualni rizik, tržišne rizike, operativni rizik, likvidnosni rizik, kamatni rizik u knjizi pozicija kojima se ne trguje, rizik prekomjerne financijske poluge, ESG rizik, rizik koji proizlazi iz izloženosti kriptoimovini, IKT rizik i ostale rizike kojima je izložena ili bi mogla biti izložena u svojem poslovanju, što je protivno odredbi članka 182. stavka 2. ovoga Zakona
72. ako ne osigura odgovarajuće resurse za upravljanje svim značajnim rizicima, uključujući odgovarajući broj radnika s potrebnim stručnim znanjem i iskustvom u upravljanju rizicima, te za poslove vrednovanja imovine, upotrebu vanjskih kreditnih rejtinga i interne modele za te rizike, što je protivno odredbi članka 182. stavka 3. ovoga Zakona
73. ako ne uspostavi odgovarajuće linije izvještavanja o rizicima prema upravi i nadzornom odboru koje pokrivaju sve značajne rizike i politike upravljanja rizicima te njihove promjene, što je protivno odredbi članka 182. stavka 4. ovoga Zakona
74. ako radi dosljedne primjene strategija i politika upravljanja rizicima, ne utvrdi ili dosljedno ne primjenjuje primjerene administrativne, računovodstvene i druge postupke, te djelotvoran sustav unutarnjih kontrola, osobito za izračunavanje i preispitivanje iznosa kapitalnih zahtjeva za te rizike i za utvrđivanje i praćenje velikih izloženosti, promjena u velikim izloženostima i za provjeravanje usklađenosti velikih izloženosti s politikama kreditne institucije u odnosu na tu vrstu izloženosti, što je protivno odredbi članka 182. stavka 5. ovoga Zakona
75. ako dosljedno ne primjenjuje interne sustave, upotrebljava standardiziranu metodologiju ili pojednostavnjenu standardiziranu metodologiju za prepoznavanje, vrednovanje, upravljanje i ublažavanje rizika koji proizlaze iz mogućih promjena kamatnih stopa koje utječu na ekonomsku vrijednost kapitala i neto kamatni prihod iz poslova koji se vode u knjizi pozicija kojima se ne trguje, što je protivno odredbi članka 182. stavka 6. ovoga Zakona
76. ako ne primjenjuje interne sustave za procjenu i praćenje rizika koji proizlaze iz mogućih promjena kreditnih raspona koje utječu na ekonomsku vrijednost kapitala i neto kamatni prihod iz poslova koji se vode u knjizi pozicija kojima se ne trguje, što je protivno odredbi članka 182. stavka 8. ovoga Zakona
77. ako postupi protivno podzakonskom propisu koji je donesen temelju odredbe članka 182. stavka 9. ovoga Zakona
78. ako ne obavijesti Hrvatsku narodnu banku o planiranoj izmjeni internog modela za koji je dobila odobrenje, što je protivno odredbi članka 184. stavka 1. ovoga Zakona ili ako toj obavijesti ne priloži dokaz da odstupanja nisu materijalno značajna ili plan za osiguravanje ispunjavanja uvjeta za izdavanje odobrenja, što je protivno odredbi članka 184. stavka 3. ovoga Zakona
79. ako se kao mala i jednostavna kreditna institucija pri procjeni kreditne sposobnosti klijenta ili financijskog instrumenta isključivo rukovodi vanjskim kreditnim rejtingom, što je protivno odredbi članka 185. stavka 3. ovoga Zakona
80. ako u skladu s Uredbom (EU) br. 575/2013 ima odobrenje za interne pristupe a ne dostavi Hrvatskoj narodnoj banci ili Europskom nadzornom tijelu za bankarstvo izvješće o rezultatima izračuna za svoje izloženosti ili pozicije koje su uključene u referentne portfelje, što je protivno odredbi članka 186. stavka 1. ovoga Zakona ili u izvješću ne prikaže rezultate svojih izračuna zajedno s obrazloženjem metodologija primijenjenih pri izračunu i svim kvalitativnim informacijama kojima se može objasniti učinak tih izračuna na kapitalne zahtjeve što je protivno odredbi članka 186. stavka 4. ovoga Zakona
81. ako koristi alternativni standardizirani pristup iz dijela trećeg glave IV. poglavlja 1.a Uredbe (EU) br. 575/2013, pod uvjetom da je njezin obujam bilančnih i izvanbilančnih poslova podložnih tržišnom riziku jednak ili veći od 500 milijuna EUR u skladu s člankom 325.a stavkom 1. točkom (b) Uredbe, a ne dostavi Hrvatskoj narodnoj banci i Europskom nadzornom tijelu za bankarstvo izvješće o rezultatima izračuna za svoje izloženosti ili pozicije koje su uključene u referentne portfelje, što je protivno odredbi članka 186. stavka 2. ovoga Zakona ili u izvješću ne prikaže rezultate svojih izračuna zajedno s obrazloženjem metodologija primijenjenih pri izračunu i svim kvalitativnim informacijama kojima se može objasniti učinak tih izračuna na kapitalne zahtjeve što je protivno odredbi članka 186. stavka 4. ovoga Zakona
82. ako u skladu s dijelom trećim glavom II. poglavljem 3. Uredbe (EU) br. 575/2013 ima odobrenje za interni pristup, ili ako primjenjuje standardizirani pristup u skladu s dijelom trećim glavom II. poglavljem 2. Uredbe a ne dostavi Hrvatskoj narodnoj banci i Europskom nadzornom tijelu za bankarstvo izvješće o rezultatima izračuna pristupa primijenjenih za potrebe određivanja iznosa očekivanih kreditnih gubitaka za svoje izloženosti ili pozicije uključene u referentne portfelje ako je ispunjen bilo koji od uvjeta iz članka 186. stavka 3. ovoga Zakona, što je protivno odredbi članaka 186. stavka 3. ovoga Zakona ili u izvješću ne prikaže rezultate svojih izračuna zajedno s obrazloženjem metodologija primijenjenih pri izračunu i svim kvalitativnim informacijama kojima se može objasniti učinak tih izračuna na kapitalne zahtjeve, što je protivno odredbi članka 186. stavka 4. ovoga Zakona
83. ako postupi protivno podzakonskom propisu koji je donesen na temelju odredbe članka 186. stavka 9. ovoga Zakona
84. ako ne uspostavi ili ne nadzire sustav upravljanja koji osigurava učinkovito i razborito upravljanje kreditnom institucijom, s dobro definiranim, preglednim i dosljednim linijama ovlasti i odgovornosti unutar kreditne institucije kojim se izbjegava sukob interesa, što je protivno odredbi članka 187. stavka 1. ovoga Zakona
85. ako sustav upravljanja nije uspostavljan na način da omogućuje učinkovitu komunikaciju i suradnju na svim organizacijskim razinama ili da omogućuje primjeren tijek informacija ili da ograničava i sprječava sukob interesa ili da uspostavlja jasan i dokumentiran proces donošenja odluka, što je protivno odredbi članka 187. stavka 2. ovoga Zakona
86. ako pravodobno ne utvrdi područja poslovanja u kojima postoji mogući sukob interesa ili ne osigura da se na odgovarajući način spriječi sukob interesa u bilo kojem obliku, što je odredbi protivno članka 187. stavka 7. ovoga Zakona
87. ako postupi protivno podzakonskom propisu koji je donesen na temelju odredbe članka 187. stavka 8. ovoga Zakona
88. ako ne osigura da članovi nadzornog odbora imaju odgovarajući pristup informacijama potrebnim za izvršavanje svojih ovlasti, a osobito o profilu rizičnosti kreditne institucije te, ako je potrebno i primjereno, pristup funkciji upravljanja rizicima i savjetima vanjskih stručnjaka, što je protivno odredbi članka 189. stavka 3. ovoga Zakona
89. ako ne uspostavi ili ne provodi djelotvoran sustav unutarnjih kontrola u svim područjima poslovanja koji obuhvaća primjeren organizacijski ustroj, organizacijsku kulturu, uspostavu internih kontrolnih funkcija kreditne institucije, adekvatne kontrolne aktivnosti i podjelu dužnosti, prikladne unutarnje kontrole integrirane u poslovne procese i aktivnosti kreditne institucije i prikladne administrativne i računovodstvene postupke, što je protivno odredbi članka 196. stavka 2. ovoga Zakona
90. ako razmjerno svojoj veličini te vrsti, opsegu i složenosti poslova u skladu sa svojim profilom rizičnosti ne uspostavi stalne i djelotvorne interne kontrolne funkcije s odgovarajućim ovlastima, neovisne o poslovnim procesima i aktivnostima u kojima rizik nastaje, odnosno koje interne kontrolne funkcije prate i nadziru, što je protivno odredbi članka 197. stavka 1. ovoga Zakona
91. ako ne uspostavi funkciju upravljanja rizicima ili funkciju praćenja usklađenosti ili funkciju unutarnje revizije, što je protivno odredbi članka 197. stavka 2. ovoga Zakona
92. ako ne osigura da interne kontrolne funkcije u okviru svojih područja nadležnosti provjeravaju provode li se ispravno politike, procesi i postupci koje je kreditna institucija utvrdila u cilju uspostavljanja i provođenja djelotvornog sustava unutarnjih kontrola ili se internim kontrolnim funkcijama ne osigurava da su svi značajni rizici kojima je kreditna institucija izložena ili bi mogla biti izložena, na odgovarajući način utvrđeni, izmjereni i da se o njima izvješćuje ili svaka interna kontrolna funkcija nema potpuni pregled čitavog raspona rizika kojima je kreditna institucija izložena, što je protivno odredbi članka 197. stavka 3. ovoga Zakona
93. ako ne osigura u cilju uspostave i provedbe primjerenog i djelotvornog sustava upravljanja rizicima da funkcija upravljanja rizicima aktivno sudjeluje u izradi strategije rizika kreditne institucije i u donošenju svih odluka o upravljanju značajnim rizicima te ima kontrolu nad provedbom strategije rizika ili ne osigura da funkcija unutarnje revizije provodi neovisnu reviziju provedbe strategije rizika institucije ili ne osigura da funkcija praćenja usklađenosti procjenjuje i smanjuje rizik usklađenosti i osigurava da se u strategiji rizika kreditne institucije uzima u obzir rizik usklađenosti i da se rizik usklađenosti na odgovarajući način uzme u obzir u svim odlukama o upravljanju značajnim rizicima, a što je protivno odredbi članka 197. stavka 5. ovoga Zakona
94. ako ne osigura da interne kontrolne funkcije budu uspostavljene i obavljaju poslove u skladu s ovim Zakonom i podzakonskim propisom donesenim na temelju ovoga Zakona, što je protivno odredbi članka 197. stavka 6. ovoga Zakona
95. ako internim kontrolnim funkcijama ne osigura izravan pristup i mogućnost izravnog izvještavanja nadzornog odbora, što je protivno odredbi članka 197. stavka 7. ovoga Zakona
96. ako postupi protivno podzakonskom propisu koji je donesen na temelju odredbe članka 197. stavka 8. ovoga Zakona
97. ako ne osigura da pojedina interna kontrolna funkcija nije organizirana u sklopu druge interne kontrolne funkcije, što je protivno odredbi članka 198. stavka 1. ovoga Zakona
98. ako ne organizira funkciju unutarnje revizije kao poseban organizacijski dio, funkcionalno i organizacijski neovisnu o aktivnostima koje revidira i o drugim organizacijskim dijelovima kreditne institucije, što je protivno odredbi članka 198. stavka 3. ovoga Zakona
99. ako ne uspostavi interne kontrolne funkcije na način da se izbjegne sukob interesa, što je protivno odredbi članka 198. stavka 4. ovoga Zakona
100. ako u cijelosti eksternalizira kontrolne funkcije, što je protivno odredbi članka 198. stavka 5. ovoga Zakona
101. ako razmjerno svojoj veličini, vrsti, opsegu i složenosti poslova za obavljanje poslova svake interne kontrolne funkcije ne osigura dostatan broj osoba s odgovarajućim ovlastima, statusom, stručnim znanjem i iskustvom, što je protivno odredbi članka 199. stavka 1. ovoga Zakona
102. ako ne imenuje voditelja svake interne kontrolne funkcije kao neovisnog člana višeg rukovodstva s posebnom nadležnošću za funkciju upravljanja rizicima, praćenja usklađenosti ili unutarnje revizije, odnosno u slučaju iz članka 198. stavka 2. ovoga Zakona za tu objedinjenu funkciju, što je protivno odredbi članka 199. stavka 2. ovoga Zakona
103. ako ne osigura da su interne kontrolne funkcije neovisne u odnosu na članove uprave i članove višeg rukovodstva ili ne osigura da imaju mogućnost postavljanja pitanja i upozoravanja nadzornog odbora, ili u slučaju specifičnih kretanja u području rizika koja utječu ili mogu utjecati na kreditnu instituciju, ne dovodeći u pitanje odgovornosti uprave i nadzornog odbora iz ovoga Zakona i Uredbe (EU) br. 575/2013, što je protivno odredbi članka 199. stavka 4. ovoga Zakona
104. ako ne osigura da su radnici koji obavljanju poslove internih kontrolnih funkcija neovisni u odnosu na poslovne jedinice koje nadziru, što je protivno odredbi članka 199. stavka 5. ovoga Zakona
105. ako njena uprava imenuje ili razriješi voditelja pojedine interne kontrolne funkcije bez suglasnosti njenog nadzornog odbora, što je protivno odredbi članka 199. stavka 6. ovoga Zakona
106. ako bez odgode odnosno u roku od tri radna dana ne obavijesti Hrvatsku narodnu banku o imenovanju voditelja svake interne kontrolne funkcije ili ne obavijesti Hrvatsku narodnu banku o razlozima za zamjenu te osobe, što je protivno odredbi članka 199. stavka 7. ovoga Zakona
107. ako ne osigura da voditelj pojedine interne kontrolne funkcije sudjeluje na sjednicama organa i tijela kreditne institucije koje izravno izvještava i to kada se raspravlja o izvještaju te osobe, što je protivno odredbi članka 199. stavka 8. ovoga Zakona
108. ako ne osigura da voditelj pojedine interne kontrolne funkcije koji tijekom obavljanja svojih poslova utvrdi nezakonitost u poslovanju ili kršenje pravila o upravljanju rizicima, odnosno kretanje (razvoj) rizika zbog čega je ugrožena likvidnost, solventnost ili sigurnost poslovanja kreditne institucije ne obavijesti upravu, nadzorni odbor i Hrvatsku narodnu banku, što je protivno odredbi članka 199. stavka 9. ovoga Zakona
109. ako ne osigura redovito i stručno obrazovanje i osposobljavanje osoba koje obavljaju poslove internih kontrolnih funkcija, što je protivno odredbi članka 199. stavka 10. ovoga Zakona
110. ako ne uspostavi ili ako ne primjenjuje politike primitaka razmjerno svojoj veličini, unutarnjoj organizaciji te vrsti, opsegu i složenosti poslova koje obavlja, što je protivno odredbi članka 200. stavka 1. ovoga Zakona
111. ako ugovori ili ako isplati varijabilne primitke protivno odredbama ovoga Zakona ili odredbama podzakonskog propisa donesenog na temelju odredbe članka 200. stavka 4. ovoga Zakona, što je protivno odredbi članka 200. stavka 3. ovoga Zakona
112. ako postupi protivno podzakonskom propisu kojim koji je donesen na temelju odredbe članka 200. stavka 4. ovoga Zakona
113. ako ne odredi odnos između varijabilnoga i fiksnog dijela ukupnih primitaka pojedinog radnika odrediti tako da iznos varijabilnog dijela ne prelazi iznos fiksnog dijela ukupnih primitaka, što je protivno odredbi članka 201. stavka 1. ovoga Zakona
114. ako u roku od pet radnih dana od dana održane glavne skupštine ne obavijesti Hrvatsku narodnu banku o donesenoj odluci glavne skupštine o odobrenom višem odnosu varijabilnih i fiksnih primitaka, uključujući naznaku višeg odnosa, ili o odobrenim različitim višim odnosima varijabilnih i fiksnih primitaka, ako primjenjuje različite više odnose za različite poslovne jedinice, interne kontrolne i ostale funkcije te različite kategorije identificiranih radnika, uključujući naznaku različitih viših odnosa, što je protivno odredbi članka 201. stavka 3. ovoga Zakona
115. ako u roku od pet radnih dana od dana održane glavne skupštine Hrvatskoj narodnoj banci ne dostavi informacije o broju radnika (na kraju posljednje poslovne godine), broju identificiranih radnika (rezultat posljednjeg utvrđivanja), ukupnoj bilanci na kraju posljednje poslovne godine, odluci glavne skupštine kreditne institucije, odnosu koji je odredila ili ako su odobreni različiti odnosi unutar kreditne institucije, poslovnim područjima i odobrenim postotcima te maksimalno odobrenom odnosu, što je protivno odredbi članka 201. stavka 4. ovoga Zakona
116. ako ne obavijesti Hrvatsku narodnu banku ili je ne obavijesti u roku od pet radnih dana od dana održane glavne skupštine o tome da je glavna skupština kreditne institucije donijela odluku o smanjenju prethodno utvrđenoga višega maksimalnog odnosa između varijabilnog i fiksnog dijela ukupnih primitaka, što je protivno odredbi članka 201. stavka 5. ovoga Zakona
117. ako upotrijebi instrumente za dodjelu varijabilnih primitaka u obliku redovnih dionica kreditne institucije koja je izravno ili neizravno nadređena kreditnoj instituciji ili u obliku instrumenata povezanih s redovnim dionicama kreditne institucije koja je izravno ili neizravno nadređena kreditnoj instituciji, a nije ispunjen uvjet da upravljanje kapitalom na razini grupe kreditnih institucija u kojoj je kreditna institucija članica onemogućuje ili znatno otežava upotrebu instrumenata koje je izdala sama kreditna institucija, što je protivno odredbi članka 202. ovoga Zakona
118. ako sklopi pravni posao s osobom u posebnom odnosu pod uvjetom koji je povoljniji od uobičajenih uvjeta kreditne institucije, što je protivno odredbi članka 206. stavka 1. ovoga Zakona
119. ako sklopi pravni prema kojem ukupna izloženost prema osobi u posebnom odnosu prelazi 50.000,00 eura bez jednoglasne odluke svih članova uprave ili bez prethodne suglasnosti nadzornog odbora, što je protivno odredbi članka 206. stavka 2. ovoga Zakona
120. ako pri izračunu vrijednosti izloženosti za potrebe članka 395. Uredbe (EU) br. 575/2013, protivno članku 402. stavcima 1. i 2. Uredbe (EU) br. 575/2013 umanji vrijednost izloženosti ili dijela izloženosti koja je u skladu s člankom 125. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 575/2013 osigurana stambenim nekretninama ili je u skladu s člankom 126. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 575/2013 osigurana poslovnim nekretninama, za založeni iznos tržišne vrijednosti ili hipotekarne vrijednosti dotične nekretnine, što je protivno odredbi članka 209. ovoga Zakona
121. ako sklopi pojedinačni pravni posao na temelju kojeg bi ukupna izloženost kreditne institucije mogla rezultirati velikom izloženošću kreditne institucije prema jednoj osobi ili grupi povezanih osoba bez prethodne suglasnosti nadzornog odbora kreditne institucije, što je protivno odredbi članka 210. stavka 1. ovoga Zakona
122. ako sklopi pravni posao zbog kojeg bi se velika izloženost kreditne institucije prema jednoj osobi ili grupi povezanih osoba povećala tako da postane jednaka ili da prijeđe 15%, odnosno 20% i svakih daljnjih 5% osnovnog kapitala kreditne institucije bez prethodne suglasnosti nadzornog odbora kreditne institucije, što je protivno odredbi članka 210. stavka 2. ovoga Zakona
123. ako ulaganja kreditne institucije u materijalnu imovinu prelazi 40% priznatog kapitala te kreditne institucije, što je protivno odredbi članka 211. stavka 1. ovoga Zakona
124. ako bez odgode ne izvijesti Hrvatsku narodnu banku o svim činjenicama koje se upisuju u sudski registar, i to o svakoj podnesenoj prijavi za upis podataka u sudski registar te o svakom izvršenom upisu promjene podataka u sudskom registru ili o sazivanju i datumu održavanja glavne skupštine s prijedlozima dnevnog reda i odluka ili o održanoj glavnoj skupštini i svim odlukama donesenima na toj skupštini ili o svakoj planiranoj promjeni u temeljnom kapitalu kreditne institucije od 10% ili više ili o prestanku pružanja bankovnih i/ili bilo koje financijske usluge ili ako je ugrožena likvidnost ili solventnost kreditne institucije ili ako nastupe okolnosti za prestanak važenja odobrenja za rad, razlozi za ukidanje odobrenja za rad ili razlozi za ukidanje odobrenja za pružanje pojedine financijske usluge ili ako regulatorni kapital kreditne institucije padne ispod visine propisane u članku 92. Uredbe (EU) br. 575/2013, odnosno ispod visine koju je Hrvatska narodna banka naložila u skladu s člancima 105., 107. i 140. i 142. ovoga Zakona ili o saznanju da je fizička ili pravna osoba stekla kvalificirani udio odnosno da je kvalificirani imatelj prodao ili na drugi način otuđio svoje dionice tako da se zbog toga njegov udio povećao iznad odnosno smanjio ispod visine za koju je dobio prethodnu suglasnost, što je protivno odredbi članka 212. stavka 1. ovoga Zakona
125. ako ne izvješćuje Hrvatsku narodnu banku o dioničarima i s njima povezanim osobama koje imaju 3% i više dionica s pravom glasa u glavnoj skupštini kreditne institucije ili o kupoprodajama plasmana ili o uskim povezanostima kreditne institucije i drugih fizičkih i pravnih osoba, što je protivno odredbi članka 212. stavka 2. ovoga Zakona
126. ako ne izvješćuje Hrvatsku narodnu banku u sadržaju koji je propisan podzakonskim propisom koji je donesen na temelju odredbe članka 212. stavka 3. ovoga Zakona
127. ako Hrvatskoj narodnoj banci na njen zahtjev ne dostavi izviješća, informacije i dokumentaciju o svim pitanjima važnima za provođenje supervizije odnosno nadzora ili za izvršavanje ostalih zadataka iz nadležnosti Hrvatske narodne banke, što je protivno odredbi članka 214. ovoga Zakona
128. ako Hrvatskoj narodnoj banci u roku od 15 dana od dana primitka a najkasnije u roku od tri mjeseca od isteka poslovne godine na koju se odnose godišnji financijski izvještaji ne dostavi za svaku državu članicu i treću zemlju podatke o nazivu države članice i treće zemlje u kojoj pruža usluge, bankovne i financijske usluge koje pruža, prirodi njezinih aktivnosti i geografskom položaju tih usluga ili o iznosu ukupnih prihoda ili o broju radnika na osnovi ekvivalenta punom radnom vremenu ili o iznosu dobiti ili gubitka prije oporezivanja ili o iznosu poreza na dobit ili o iznosu primljenih javnih subvencija, što je protivno odredbi članka 215. stavka 1. ovoga Zakona
129. ako dostavljeni podaci iz članka 215. stavka 1. ovoga Zakona nisu revidirani ili nisu objavljeni kao prilog godišnjim financijskim izvještajima i, kada je primjenjivo, godišnjim konsolidiranim financijskim izvještajima, što je protivno odredbi članka 215. stavka 2. ovoga Zakona
130. ako, kada je primjenjivo, pri objavi podataka iz članka 215. stavka 1. ovoga Zakona ne razgraniči podatke po pojedinim državama članicama te trećim zemljama u kojima kreditna institucija pruža usluge, što je protivno odredbi članka 215. stavka 3. ovoga Zakona
131. ako ne vodi poslovne knjige, ostalu poslovnu dokumentaciju i evidencije, vrednovati imovinu i obveze te sastavljati i objavljivati godišnji izvještaj u skladu s važećim propisima i standardima struke, što je protivno odredbi članka 216. stavka 1. ovoga Zakona
132. ako poslovne knjige i ostalu poslovnu dokumentaciju i evidencije ne vodi na način koji omogućuje, u bilo koje vrijeme, provjeru posluje li kreditna institucija u skladu s važećim propisima i standardima struke, što je protivno odredbi članka 216. stavka 2. ovoga Zakona
133. ako u slučaju kada revizorsko društvo izda revizorsko mišljenje s rezervom, negativno mišljenje ili se suzdrži od izražavanja mišljenja ponovo ne izradi godišnje financijske izvještaje odnosno godišnje konsolidirane financijske izvještaje ili ne osigura obavljanje zakonske revizije tih izvještaja u roku od tri mjeseca od kada je zaprimila revizorski izvještaj, što je protivno odredbi članka 216. stavka 3. ovoga Zakona
134. ako novi revizorski izvještaj, uključujući i relevantne godišnje financijske izvještaje ne objaviti ili ako ne dostavi na način propisan za objavu i dostavu revizorskog mišljenja u roku od 15 dana od dana zaprimanja novog revizorskog mišljenja, što je protivno odredbi članka 216. stavka 4. ovoga Zakona
135. ako Hrvatskoj narodnoj banci ne dostavi financijska i druga izvješća u obliku, opsegu i sadržaju propisanom podzakonskim propisom donesenim na temelju odredbe članka 217. stavka 2. ovoga Zakona, što je protivno odredbi članka 217. stavka 1. ovoga Zakona
136. ako Hrvatskoj narodnoj banci u roku od 15 dana od dana primitka a najkasnije u roku od tri mjeseca od isteka poslovne godine na koju se odnose godišnji financijski izvještaji u strojnom čitljivom obliku i otvorenom formatu ne dostaviti godišnji izvještaj i konsolidirani godišnji izvještaj u skladu s propisima kojima se uređuje računovodstvo poduzetnika ili izvještaj o reviziji za potrebe Hrvatske narodne banke iz članka 224. ovoga Zakona, što je protivno odredbi članka 218. stavka 1. ovoga Zakona
137. ako svoj godišnji izvještaj ne objavi u strojnom čitljivom obliku i otvorenom formatu na svojim internetskim stranicama ili ne učini dostupnim najkasnije u roku od četiri mjeseca od isteka poslovne godine na koju se on odnosi, što je protivno odredbi članka 218. stavka 3. ovoga Zakona
138. ako u svojem godišnjem izvještaju ne objavi, u okviru glavnih pokazatelja, svoj povrat na imovinu, izračunat kao neto-dobit podijeljena s ukupnom imovinom, što je protivno odredbi članka 218. stavka 4. ovoga Zakona
139. ako za pružanje zakonske revizije i revizije za potrebe Hrvatske narodne banke sklopi ugovor samo s revizorskim društvom koje ne ispunjava uvjet iz članka 220. ovoga Zakona, što je protivno odredbi članka 219. stavka 2. ovoga Zakona
140. ako ne osigura da isto revizorsko društvo obavlja njenu zakonsku reviziju najviše za sedam uzastopnih godina, što je protivno odredbi članka 220. stavka 1. ovoga Zakona
141. ako nakon proteka sedam uzastopnih godina što je revizorsko društvo obavljalo zakonsku reviziju imenuje isto revizorsko društvo u narednih četiri godine za obavljanje istih poslova, što je protivno odredbi članka 220. stavka 2. ovoga Zakona
142. ako u slučaju raskida ugovora o obavljanju zakonske revizije, u primjerenom roku, ne dostavi Hrvatskoj narodnoj banci pisano obrazloženje razloga sporazumnog raskida ugovora odnosno ako je ugovor raskinula jedna ugovorna strana obrazloženje razloga raskida, ili se kao druga ugovorna strana nije očitovao o razlozima za raskid ugovora koje navodi druga ugovorna strana, što je protivno odredbi članka 221. stavka 1. ovoga Zakona
143. ako se redovnim osnovnim kapitalom koji održava radi ispunjavanja zahtjeva za kombinirani zaštitni sloj koristi za ispunjavanje zahtjeva navedenih u članku 92. stavku 1. točkama a), b) i c) Uredbe (EU) br. 575/2013 ili ispunjavanje zahtjeva za dodatni regulatorni kapital koji je Hrvatska narodna banka naložila na temelju članka 105. ovoga Zakona, a koji se koriste za pokrivanje rizika osim rizika prekomjerne financijske poluge ili ispunjavanje smjernica o kojima je Hrvatska narodna banka obavijestila kreditnu instituciju u skladu s člankom 108. ovoga Zakona koje se koriste za pokrivanje rizika, osim rizika prekomjerne financijske poluge, što je protivno odredbi članka 225. stavka 1. ovoga Zakona
144. ako se redovnim osnovnim kapitalom, koji održava za ispunjavanje jednog od zaštitnih slojeva, koristi za ispunjavanje drugih primjenjivih zaštitnih slojeva, što je protivno odredbi članka 225. stavka 2. ovoga Zakona
145. ako se redovnim osnovnim kapitalom, koji održava radi ispunjavanja zahtjeva za kombinirani zaštitni sloj, koristi za ispunjavanje zahtjeva za regulatorni kapital i prihvatljive obveze GSV kreditne institucije iz članka 92.a Uredbe (EU) br. 575/2013 ili za ispunjavanje zahtjeva za regulatorni kapital i prihvatljive obveze GSV kreditne institucije izvan EU-a iz članka 92.b Uredbe (EU) br. 575/2013 ili za ispunjavanje minimalnog zahtjeva za regulatorni kapital i prihvatljive obveze naloženog na temelju članka 26. Zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava ("Narodne novine" br. 146/2020., 21/2022., 27/2024. i 145/2024.) ili za ispunjavanje minimalnog zahtjeva za regulatorni kapital i prihvatljive obveze za sanacijske subjekte koji su dio GSV kreditne institucije i značajna društva kćeri sa sjedištem u EU GSV kreditne institucija izvan EU-a, što je protivno odredbi članka 225.stavka 3. ovoga Zakona
146. ako ne poduzme mjere iz članka 249. stavka 1. ovoga Zakona ili ako postupi protivno podzakonskom propisu koji je donesen na temelju odredbe članka 249. stavka 1. ovoga Zakona, što je protivno odredbi članka 249. stavka 2. ovoga Zakona
147. ako ispunjava zahtjev za kombinirani zaštitni sloj a provodi raspodjele u vezi s redovnim osnovnim kapitalom na način da smanjuje redovni osnovni kapital do razine na kojoj više ne ispunjava zahtjev za kombinirani zaštitni sloj, što je protivno odredbama članka 250. stavka 1. ovoga Zakona
148. ako bez odgode ne obavijesti Hrvatsku narodnu banku o izračunatom najvećem raspodjeljivom iznosu u skladu s podzakonskim propisom donesenim na temelju članka 250. stavka 10. ovoga Zakona, što je protivno odredbi članka 250. stavka 2. ovoga Zakona
149. ako ne izračunava ili netočno izračunava najveći raspodjeljivi iznos u skladu s podzakonskim propisom donesenim na temelju članka 250. stavka 10. ovoga Zakona, što je protivno odredbi članka 250. stavka 2. ovoga Zakona
150. ako provodi raspodjele u vezi s redovnim osnovnim kapitalom, stvori obvezu isplate varijabilnih primitaka ili diskrecijskih mirovinskih pogodnosti, isplaćuje varijabilne primitke ili provodi plaćanja po instrumentima dodatnog osnovanog kapitala prije nego što je izračunala najveći raspodjeljivi iznos, što je protivno odredbi članka 250. stavka 3. ovoga Zakona
151. ako radnjama iz članka 250. stavka 3. ovoga Zakona raspodijeli iznos koji prelazi najveći raspodjeljivi iznos izračunat u skladu s člankom 250. stavkom 2. ovoga Zakona, što je protivno odredbi članka 250. stavka 5. ovoga Zakona
152. ako ispunjava zahtjeve za zaštitni sloj omjera financijske poluge na temelju članka 92. stavka 1.a Uredbe (EU) br. 575/2013, a provodi raspodjele u vezi s osnovnim kapitalom i time smanjuje osnovni kapital do razine na kojoj se više ne ispunjava zahtjev za kombinirani zaštitni sloj, što je protivno odredbi članka 250. stavka 6. ovoga Zakona
153. ako ne ispunjava zahtjev za zaštitni sloj omjera financijske poluge, a ne izračuna najveći raspodjeljivi iznos u vezi s omjerom financijske poluge (engl. Leverage ratio related maximum distributable amount , L-MDA) u skladu s podzakonskim propisom iz članka 250. stavka 10. ovoga Zakona, što je protivno odredbi članka 250. stavka 7. ovoga Zakona
154. ako ne ispunjava zahtjev za zaštitni sloj omjera financijske poluge, a o izračunanom raspodjeljivom iznosu bez odgode ne izvijesti Hrvatsku narodnu banku, što je protivno odredbi članka 250. stavka 7. ovoga Zakona
155. ako provede raspodjele u vezi s redovnim osnovnim kapitalom, stvori obvezu isplate varijabilnih primitaka ili diskrecijskih mirovinskih pogodnosti, isplati varijabilne primitke ili provede plaćanja po instrumentima dodatnog osnovanog kapitala prije nego što je izračunala najveći raspodjeljivi iznos u vezi s omjerom financijske poluge (engl. Leverage ratio related maximum distributable amount , L-MDA), što je protivno odredbi članka 250. stavka 8. ovoga Zakona
156. ako radnjama iz članka 250. stavka 8. ovoga Zakona raspodijeli iznos koji prelazi najveći raspodjeljivi iznos u vezi s omjerom financijske poluge (eng. Leverage ratio related maximum distributable amount, L-MDA ), što je protivno odredbi članku 250. stavka 9. ovoga Zakona
157. ako postupi protivno odredbama podzakonskog propisa donesenog na temelju odredbe članka 250. stavka 10. ovoga Zakona
158. ako ne ispunjava zahtjev za kombinirani zaštitni sloj ili zaštitni sloj omjera financijske poluge, a ne izradi plan za očuvanje kapitala i dostavi ga Hrvatskoj narodnoj banci najkasnije u roku od pet radnih dana nakon što je ustanovila da ne ispunjava taj zahtjev, što je protivno odredbi članka 255. stavka 1. ovoga Zakona
159. ako namjerava poduzeti druge mjere za povećanje stopa kapitala odnosno ako namjerava promijeniti vremenski okvir za povećanje regulatornoga kapitala sadržanog u odobrenom planu za očuvanje kapitala, a o tome ne obavijesti Hrvatsku narodnu banku i ne dostavi izmijenjeni plan za očuvanje kapitala, što je protivno odredbi članka 255. stavka 7. ovoga Zakona
160. ako ne izvijesti Hrvatsku narodnu banku o zaštitnim slojevima iz glave XVIII.2 do XVIII.6 na način i u rokovima propisanim podzakonskim propisom donesenim na temelju odredbe članka 217. ovoga Zakona, što je protivno odredbi članka 257. ovoga Zakona
161. ako ne izvijesti Hrvatsku narodnu banku o mjerama za očuvanje kapitala iz članaka 250. do 256. ovoga Zakona na način i u rokovima propisanim podzakonskim propisom donesenim na temelju odredbe članka 217. ovoga Zakona, što je protivno odredbi članka 257. ovoga Zakona
162. ako ne sastavi ili ne održava plan oporavka u kojem utvrđuje mjere za obnavljanje financijskog položaja nakon njegovoga značajnog pogoršanja, što je protivno odredbi članka 258. stavka 1. ovoga Zakona
163. ako plan oporavka ne ažurira najmanje jednom godišnje ili ne ažurira nakon promjene u pravnoj ili organizacijskoj strukturi kreditne institucije ili članice grupe kreditnih institucija za koju se plan oporavka izrađuje ili ne ažurira nakon promjene njihove poslovne ili financijske situacije koja bi mogla bitno utjecati na plan oporavka ili stvoriti potrebu za njegovom promjenom, ili plan oporavka odnosno ažurirani plan oporavka ne dostavi Hrvatskoj narodnoj banci, što je protivno odredbi članka 258. stavka 3. ovoga Zakona
164. ako ne primjenjuje plan oporavka, što je protivno odredbi članka 258. stavka 6. ovoga Zakona
165. ako postupi protivno podzakonskom propisu koji je donesen na temelju odredbe članka 258. stavka 15. ovoga Zakona
166. ako ne uspostavi ili ako redovito ne ažurira popis svih financijskih ugovora u kojima je ta kreditna institucija ugovorna strana, što je protivno odredbi članka 258. stavka 8. ovoga Zakona
167. ako ne propiše, dokumentira ili redovito ne nadzire postupak izrade i ažuriranja plana oporavka, što je protivno odredbi članka 258. stavka 9. ovoga Zakona
168. ako ne osigura da plan oporavka obuhvaća kriterije (i) razumno je vjerojatno da provedba aranžmana predloženih u planu osigurava ili ponovno uspostavlja održivost redovnog poslovanja i stabilnost financijskog položaja kreditne institucije ili grupe kreditnih institucija za koju se plan izrađuje, u situacijama značajnog financijskog poremećaja, uzimajući u obzir pripremne mjere koje je kreditna institucija poduzela ili planira poduzeti ili (ii) razumno je vjerojatno da se plan oporavka i mjere predviđene njime mogu u situacijama značajnog financijskog poremećaja brzo i učinkovito provesti te neće dovesti do značajnih štetnih posljedica u financijskom sustavu, čak i u slučaju istodobnog provođenja plana oporavka u drugoj kreditnoj instituciji, što je protivno odredbi članka 259. stavka 1. ovoga Zakona
169. ako sklopi sporazum o financijskoj potpori čije sklapanje nije odobrilo konsolidirajuće nadzorno tijelo ili ako ne obavijesti Hrvatsku narodnu banku o namjeri sklapanju sporazuma o financijskoj potpori u EU, što je protivno odredbi članka 263. stavka 4. ovoga Zakona
170. ako sklopi sporazum o financijskoj potpori u bez odobrenja Hrvatske narodne banke, što je protivno odredbi članka 263. stavka 13. ovoga Zakona
171. ako odluku glavne skupštine o davanju ovlaštenja upravi i odluku o njezinu opozivu bez odgađanja ne dostavi Hrvatskoj narodnoj banci i svim potpisnicama sporazuma o financijskoj potpori, što je protivno odredbi članka 264. stavka 5. ovoga Zakona
172. ako bez odgađanja ne obavijesti Hrvatsku narodnu banku o sklapanju sporazuma o financijskoj potpori ili ne dostavi presliku sporazuma, što je protivno odredbi članka 265. stavka 1. ovoga Zakona
173. ako odluka o davanju financijske potpore nije detaljno obrazložena ili u noj nisu naznačeni cilj predložene financijske potpore ili opis načina na koji su ispunjeni uvjeti iz članka 266. stavka 1. ovoga Zakona, što je protivno odredbi članka 267. stavka 2. ovoga Zakona
174. ako pruži financijsku potporu bez odobrenja Hrvatske narodne banke, što je protivno odredbi članka 268. stavka 1. ovoga Zakona,
175. ako je dala financijsku potporu a nije prethodno o tome obavijestila konsolidirajuće nadzorno tijelo ili nadležno tijelo korisnika potpore ili Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo, što je protivno odredbi članka 268. stavka 3. ovoga Zakona
176. ako ne objavi ili ako najmanje jednom godišnje ne ažurira informacije o tome je li sklopila sporazum o financijskoj potpori ili o općim uvjetima sklopljenog sporazuma o financijskoj potpori ili o nazivima drugih potpisnica sporazuma, što je protivno odredbi članka 269. stavka 3. ovoga Zakona
177. ako javu objavu iz članka 269. stavka 3. ovoga Zakona ne provodi u skladu s člancima 431. do 434. Uredbe (EU) br. 575/2013, što je protivno odredbi članka 269. stavka 5. ovoga Zakona
178. ako ne obavijesti Hrvatsku narodnu banku o promjeni djelatnosti pravne osobe u kojoj ima većinski udio u kapitalu ili većinsko pravo odlučivanja prije upisa te promjene u sudski registar, što je protivno odredbi članka 295. stavka 3. ovoga Zakona
179. ako donese odluku o prestanku društva a nije izradila ili nije Hrvatskoj narodnoj banci dostavila plan likvidacije najkasnije tri mjeseca prije planiranog poziva za sazivanje glavne skupštine ili ako ne dostavi suglasnost nadzornog odbora na taj plan, a što je protivno odredbi članka 297. stavka 1. ovoga Zakona
180. ako na dan donošenja odluke glavne skupštine o prestanku društva o donesenoj odluci odmah ne obavijesti Hrvatsku narodnu banku, što je protivno odredbi članka 297. stavka 8. ovoga Zakona
181. ako značajno izmjeni odobreni plana likvidacije, a nije dobila prethodno odobrenje Hrvatske narodne banke, što je protivno odredbi članka 297. stavka 12. ovoga Zakona
182. ako ne izradi godišnje financijske izvještaje za svaku poslovnu godinu u tijeku trajanja postupka redovne likvidacije, ili ako za godišnje financijske izvještaje kreditne institucije u likvidaciji ne provede zakonsku reviziju pri čemu je poslovna godina jednaka kalendarskoj godini, što je protivno odredbi članka 297. stavka 14. ovoga Zakona
183. ako postupi protivno podzakonskom propisu donesenom na temelju odredbe članka 297. stavka 15. ovoga Zakona
184. ako bez odgode na svojim internetskim stranicama ili u dva dnevna lista u Republici Hrvatskoj ne odjavi obavijest da je donijela odluku o isplatama kojima se smanjuju stavke redovnog osnovnog kapitala iz članka 26. stavka 1. točaka c), e) i f) Uredbe (EU) br. 575/2013, što je protivno odredbi članka 324. stavka 1. ovoga Zakona
185. ako obavijest o odluci o isplatama kojima se smanjuju stavke redovnog osnovnog kapitala iz članka 26. stavka 1. točaka c), e) i f) Uredbe (EU) br. 575/2013 ne sadrži odluku o smanjenju stavki redovnog osnovnog kapitala ili iznos redovnog osnovnog kapitala kreditne institucije prije odluke o smanjenju ili iznos za koji kreditna institucija smanjuje redovni osnovni kapital ili iznos redovnog osnovnog kapitala kreditne institucije nakon odluke o smanjenju ili postotak za koji se smanjuje redovni osnovni kapital kreditne institucije ili izjavu uprave kreditne institucije da će nakon smanjenja redovnog osnovnog kapitala kreditna institucija ispunjavati sve svoje obveze prema deponentima i ispunjavati sve zahtjeve iz propisa kojima se uređuje poslovanje kreditnih institucija ili uputu deponentima o načinu ostvarivanja njihovih prava iz članka 324. stavka 2. ovoga Zakona, što je protivno odredbi članka 324. stavka 1. ovoga Zakona
186. ako kreditna institucija koja je odnijela odluku o isplatama kojima se smanjuju stavke redovnog osnovnog kapitala iz članka 26. stavka 1. točaka c), e) i f) Uredbe (EU) br. 575/2013 na traženje deponenta ne isplati mu depozit i kamate ili mu depozite ne isplati bez naplate naknada i troškova, ili depozite ne isplati u roku od 30 dana od dana podnošenja zahtjeva iako su za to ispunjeni uvjeti iz članka 324. stavka 2. ovoga Zakona, što je protivno odredbi članka 324. stavka 2. ovoga Zakona
187. ako je odnijela odluku o isplatama kojima se smanjuju stavke redovnog osnovnog kapitala iz članka 26. stavka 1. točaka c), e) i f) Uredbe (EU) br. 575/2013 i provede smanjenje stavki redovnog osnovnog kapitala bez da su ispunjeni svi uvjeti iz članka 324. stavka 3. ovoga Zakona, što je protivno odredbi članak 324. stavka 3. ovoga Zakona
188. ako je odlučila provesti isplatu na osnovi smanjenja stavki redovnog osnovnog kapitala nakon isteka roka od dvije godine od dana donošenja odluke o smanjenju stavki redovnog osnovnog kapitala, a bez odgode ne objavi na svojim internetskim stranicama odluku o smanjenju stavki redovnog osnovnog kapitala ili odluku o roku isplate, što je protivno odredbi članka 325. stavka 1. ovoga Zakona
189. ako s iznosom za koji je odlučila smanjiti stavke redovnog osnovnog kapitala iz članka 324. stavka 1. ovoga Zakona ne postupa kao sa stavkama koje kreditnoj instituciji više nisu dostupne za neograničenu i trenutačnu upotrebu za pokriće rizika ili gubitaka ili od trenutka donošenja te odluke iskazuje kao dio redovnog osnovnog kapitala kreditne institucije, što je protivno odredbi članka 326. ovoga Zakona
190. ako ne razmijeni, na zahtjev, informacije i osobne podatke o klijentima u svrhu procjene kreditne sposobnosti ili upravljanja kreditnim rizikom s drugim kreditnim institucijama sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koje imaju odobrenje za rad, kao i kreditnim institucijama koje su na temelju ovoga Zakona ovlaštene pružati uzajamno priznate usluge na području Republike Hrvatske, što je protivno odredbi članka 338. stavka 2. ovoga Zakona
191. ako ne razmijeni sve kategorije informacije i osobnih podataka o klijentima iz članka 338. stavka 3. ovoga Zakona, što je protivno odredbi članka 338. stavka 3. ovoga Zakona
192. ako odbije razmijeniti informacije i osobne podatke o klijentima zbog činjenice da druga kreditna institucija koristi drugačiji način razmjene podataka, što je protivno odredbi članka 338. stavka 5. ovoga Zakon
193. ako postupi protivno podzakonskom propisu koji je Hrvatska narodna banka donijela na temelju ovlaštenja iz Uredbe (EU) br. 575/2013
194. ako je rasporedila naknadna izdanja oblika instrumenata redovnog osnovnog kapitala za koja je već dobila odobrenje Hrvatske narodne banke za raspoređivanje instrumenta kapitala kao instrumenta redovnoga osnovnoga kapitala iako nije ispunila uvjete iz točke a) i/ili točke b) drugog odlomka članka 26. stavka 3. Uredbe (EU) br. 575/2013, što je protivno drugom odlomku članka 26. stavka 3. Uredbe (EU) br. 575/2013
195. ako postupi protivno pravnim aktima koje je donijela Europska središnja banka na temelju Uredbe (EU) br. 1024/2013
196. ako postupi protivno delegiranoj ili provedbenoj uredbi Komisije donesenoj na temelju Uredbe (EU) br. 575/2013 ili Direktive 2013/36 /EU.
(2) Za povrede iz stavka 1. ovoga članka, novčanom kaznom u iznosu do 10 % ukupnog godišnje neto prometa pravne osobe kaznit će se kreditna institucija, financijski holding ili mješoviti financijski holding a ako je utvrđeno da je ostvarena dobit ili izbjegnut gubitak, novčana kazna može iznositi i do dvostrukog iznosa dobiti ostvarene povredom odnosno gubitka izbjegnutog povredom, ako je moguće utvrditi ostvarenu dobit ili izbjegnute dobitke.
(3) Za povredu iz stavka 1. ovoga članka, novčanom kaznom do 15.000,00 eura kaznit će se i odgovorna osoba u kreditnoj instituciji, financijskom holdingu ili mješovitom financijskom holdingu.
(4) Za povrede iz stavka 1. ovoga članka, mogu se izreći periodični penali:
– kreditnoj instituciji, financijskom holdingu ili mješovitom financijskom holdingu do 5% prosječnog dnevnog neto prometa za svaki dan kršenja koje je u tijeku
– odgovornoj osobi u kreditnoj instituciji, financijskom holdingu ili mješovitom financijskom holdingu do 50.000 eura za svaki dan kršenja koje je u tijeku.
(5) Za povrede iz stavka 1. ovoga članka, mogu se izreći sljedeće upravne mjere:
– javna izjava u kojoj se navodi počinitelj odgovorna fizička osoba, odgovorna kreditna institucija, financijski holding, mješoviti financijski holding ili posredničko matično društvo te vrsta i opis povrede,
– nalog kojim se od počinitelja odgovorne fizičke osobe, odgovorne kreditne institucije, financijskog holdinga, mješovitog financijskog holdinga ili posredničkog matičnog društva zahtjeva da prekine s povredom i više ne ponavlja takvo postupanje,
– privremena suspenzija glasačkih prava kvalificiranom imatelju ili dioničaru koji zajednički djeluje a koji je počinio povredu,
– privremena zabrana obavljanja funkcije člana uprave, nadzornog odbora, višeg rukovodstva, nositelja ključne funkcije ili drugih poslova članova osoblja čije profesionalne aktivnosti imaju značajan utjecaj na profil rizičnosti kreditne institucije osobi odgovornoj za povredu, a koji je počinio povredu.
Povrede članice i matičnog društva grupe kreditnih institucija
Članak 376.
(1) Matičnoj kreditnoj instituciji, imenovanoj kreditnoj instituciji, matičnom financijskom holdingu, matičnom mješovitom financijskom holdingu, društvu kćeri koje je članica grupe kreditnih institucija te odgovornoj osobi u toj pravnoj osobi može se izreći novčana kazna, upozorenje, periodični penal i upravna mjera ako se utvrdi jedna od sljedećih povreda:
1. ako kao matični financijski holding u RH, matični mješoviti financijski holding u RH, matični financijski holding u EU sa sjedištem u RH ili matični mješoviti financijski holding u EU sa sjedištem u RH koji unutar grupe ima veliku kreditnu instituciju, u roku od tri radna dana nakon imenovanja voditelja interne kontrolne funkcije ili glavnog financijskog direktora Hrvatskoj narodnoj banci ne dostavi procjenu primjerenosti zajedno s informacijama i dokumentacijom kojima dokazuje ispunjavanje uvjeta za njihovo imenovanje iz članka 52. stavka 2. ovoga Zakona, što je protivno odredbi članka 53. stavka 1. ovoga Zakona
2. ako kao matična kreditna institucija nije prethodno obavijestila Hrvatsku narodnu banku da financijska institucija koja je njezino društvo kći namjerava pružati uzajamno priznate financijske usluge na području druge države članice preko svoje podružnice, što je protivno odredbi članka 57. stavka 1. ovoga Zakona
3. ako kao matična kreditna institucija u RH u roku od najmanje mjesec dana prije provođenja promjene nekih od podataka iz članka 57. stavka 2. ovoga Zakona ne obavijesti Hrvatsku narodnu banku odnosno nadležno tijelo države članice domaćina o promjenama u vezi s poslovanjem podružnice u državi članici, što je protivno odredbi članka 59. stavka 1. ovoga Zakona
4. ako kao matična kreditna institucija u RH kojoj je financijska institucija društvo kći, a koja ispunjava uvjete iz članka 65. stavka 1. ovoga Zakona, započne neposredno pružati uzajamno priznate usluge na području druge države članice bez da prethodno obavijesti Hrvatsku narodnu banku ili ne navede državu članicu u kojoj ta financijska institucija namjerava početi neposredno pružati usluge, što je protivno odredbi članka 61. stavka 2. ovoga Zakona
5. ako matična kreditna institucija u RH kojoj je financijska institucija društvo kći, a koja ispunjava uvjete iz članka 65. stavka 1. ovoga Zakona ne dostavi informacije o uslugama koje namjerava pružati u državi članici te poslovnom planu za prve tri poslovne godine u sadržaju koji je propisan Delegiranom uredbom Komisije (EU) br. 1151/2014 i na način propisan Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 926/2014, što je protivno odredbi članka 61. stavka 3. ovoga Zakona
6. ako ne ispuni zahtjev ili ne izvrši supervizorsku mjeru u rokovima iz odluke ili rješenja koju je Hrvatska narodna banka ili Europska središnja banka donijela u skladu s odredbama ovoga Zakona ili u skladu s Uredbom (EU) br. 1024/2013, što je protivno odredbi članka 102. stavka 9. ovoga Zakona
7. ako kao matična kreditna institucija u RH, matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH, matični financijski holding i matični mješoviti financijski holding koji je dobio odobrenje po ovom Zakonu, te imenovani subjekt iz glave X. ovoga Zakona javno ne objavi opis pravnih odnosa u svojoj grupi kreditnih institucija u RH ili opis sustava upravljanja i organizacijske strukture svoje grupe kreditnih institucija u RH, što je protivno odredbi članka 112. stavka 2. ovoga Zakona
8. ako kao matična kreditna institucija u RH, matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH, matični financijski holding i matični mješoviti financijski holding koji je dobio odobrenje po ovom Zakonu, te imenovani subjekt iz glave X. ovoga Zakona ili ako te informacije iz članka 112. stavka 2. i 3. ovoga Zakona redovito ne ažurira na svojim internetskim stranicama, što je protivno odredbi članka 112. stavka 4. ovoga Zakona
9. ako društvo kći koje je članica grupe kreditnih institucija u RH matičnoj kreditnoj instituciji u RH, matičnoj kreditnoj instituciji u EU-u sa sjedištem u RH te, ako ima odobrenje iz članka 87. ovoga Zakona, matičnom financijskom holdingu u RH, matičnom mješovitom financijskom holdingu u RH, matičnom financijskom holdingu iz EU-a sa sjedištem u RH, matičnom financijskom holdingu u EU, matičnom mješovitom financijskom holdingu iz EU-a i matičnom mješovitom financijskom holdingu iz EU-a sa sjedištem u RH, odnosno imenovanom subjektu iz članka 88. ili 89. ovoga Zakona ne dostavi podatke potrebne za konsolidaciju ili ne osigura odgovarajuće postupke unutarnjih kontrola za provjeru ispravnosti tih podataka i informacija ili ne dostavi podatke koji su bitni za utvrđivanje opsega konsolidacije, što je protivno odredbi članka 138. stavka 1. ovoga Zakona
10. ako kao matična kreditna institucija u RH, matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH te, ako ima odobrenje iz članka 87. ovoga Zakona, matični financijski holding u RH, matični mješoviti financijski holding u RH, matični financijski holding iz EU-a sa sjedištem u RH, matični financijski holding iz EU-a, matični mješoviti financijski holding iz EU-a i matični mješoviti financijski holding iz EU-a sa sjedištem u RH, odnosno imenovani subjekt iz članka 88. i 89. ovoga Zakona ne osiguraju da im društva kćeri članice grupe kreditnih institucija u RH dostavljaju podatke koji su potrebni za konsolidaciju, što je protivno odredbi članka 138. stavka 2. ovoga Zakona
11. ako kao društvo kćer članice grupe kreditnih institucija u RH, matičnog mješovitog financijskog holdinga iz članaka 135. i 136. ovoga Zakona i matičnog financijskog holdinga iz članaka 135. i 136. ovoga Zakona Hrvatskoj narodnoj banci, kao nadležnom tijelu koje je odgovorno za superviziju na konsolidiranoj osnovi, ne omoguće obavljanje supervizije poslovanja radi provjere informacija iz članka 138. stavaka 1. i 2. ovoga članka, što je protivno odredbi članka 138. stavka 3. ovoga Zakona
12. ako kao matično društvo kreditne institucije sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja nije uključena u superviziju na konsolidiranoj osnovi matičnog društva na temelju članka 19. Uredbe (EU) br. 575/2013 na zahtjev Hrvatske narodne banke ne dostave informacije potrebne za superviziju te kreditne institucije, što je protivno odredbi članka 138. stavka 4. ovoga Zakona
13. ako kao pravna osoba koja je društvo kći matične kreditne institucije u RH, matične kreditne institucije u EU-u sa sjedištem u RH, mješovitog financijskog holdinga iz članka 135. ovoga Zakona ili financijskog holdinga iz članka 135. ovoga Zakona, koja nije uključena u superviziju na konsolidiranoj osnovi na zahtjev Hrvatske narodne banke ne dostave informacije potrebne za superviziju pojedinačnih kreditnih institucija u grupi kreditnih institucija u RH ili ne omoguće obavljanje nadzora poslovanja u poslovnim prostorijama radi provjere dobivenih informacija, što je protivno odredbi članka 138. stavka 5. ovoga Zakona
14. ako kao mješoviti holding koji je matično društvo u odnosu na jednu ili više kreditnih institucija ili njegova društva kćeri ne dostave na zahtjev Hrvatske narodne banke, izravno ili preko kreditnih institucija koje su društva kćeri, sve informacije potrebne za superviziju kreditnih institucija koje su društva kćeri, što je protivno odredbi članka 147. stavka 1. ovoga Zakona
15. ako kao matična kreditna institucija u RH i matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH, matični financijski holding i matični mješoviti financijski holding koji su dobili odobrenje temeljem ovoga Zakona, odnosno imenovani subjekt iz glave X. ovoga Zakona, ne ispunjava za svoju grupu kreditnih institucija u RH na konsolidiranoj osnovi odnosno potkonsolidiranoj osnovi zahtjeve u vezi s glavom VI., glavom VII. i glavom XV. ovoga Zakona ili zahtjeve u vezi sa sastavljanjem i dostavljanjem financijskih i drugih izvještaja za potrebe Hrvatske narodne banke, što je protivno odredbi članka 175. stavka 1. ovoga Zakona
16. ako kao matična kreditna institucija u RH i matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH, matični financijski holding i matični mješoviti financijski holding koji su dobili odobrenje temeljem ovoga Zakona, odnosno imenovani subjekt iz glave X. ovoga Zakona, ne ispunjava za svoju grupu kreditnih institucija u RH na konsolidiranoj osnovi zahtjeve o postupcima procjenjivanja adekvatnosti internog kapitala iz članka 180. ovoga Zakona na način propisan dijelom prvim, glavom II. poglavljem 2. odjeljcima 2. i 3. Uredbe (EU) br. 575/2013 što je protivno odredbi članka 175. stavka 2. ovoga Zakona
17. ako kao društvo kći koje je kreditna institucija, matični mješoviti financijski holding u grupi kreditnih institucija u RH ili matični financijski holding u grupi kreditnih institucija u RH koji su matična društva ili imaju sudjelujući udio u drugoj kreditnoj instituciji, financijskoj instituciji ili društvu za upravljanje UCITS-om ili mirovinskom društvu sa sjedištem u trećoj zemlji, zahtjeve o postupcima procjenjivanja adekvatnosti internog kapitala iz glave XV. ovoga Zakona ne ispunjavaju na potkonsolidiranoj osnovi, što je protivno odredbi članka 175. stavka 3. ovoga Zakona
18. ako kao matična kreditna institucija u grupi kreditnih institucija u RH, matični financijski holding i matični mješoviti financijski holding koji su dobili odobrenje temeljem ovoga Zakona te njihova društva kćeri u grupi kreditnih institucija u RH su na konsolidiranoj ili na potkonsolidiranoj osnovi ne ispunjavaju obveze o sustavu upravljanja iz glave XV. ovoga Zakona na razini grupe kreditnih institucija u RH, s ciljem da se osigura da organizacijski ustroj, postupci i sustavi unutar grupe kreditnih institucija budu usklađeni i propisno primijenjeni te da omogućavaju neometano prikupljanje svih podataka i informacija potrebnih za obavljanje supervizije, što je protivno odredbi članka 175. stavka 4. ovoga Zakona
19. ako kao matična kreditna institucija u grupi kreditnih institucija u RH, matični financijski holding i matični mješoviti financijski holding koji su dobili odobrenje temeljem ovoga Zakona te njihova društva kćeri u grupi kreditnih institucija u RH ne osiguraju da organizacijski ustroj, postupci i sustavi unutar grupe kreditnih institucija iz glave XV. budu usklađeni i propisno primijenjeni u njihovim društvima kćerima koje nisu obveznici primjene ovoga Zakona, uključujući i ona društva kćeri čiji se poslovni nastan nalazi u off-shore financijskim centrima, ili ako to ne učine na način da ta društva kćeri mogu neometano prikupljati sve podatke i informacije potrebne za obavljanje supervizije, a društva kćeri koja nisu obveznici primjene ovoga Zakona na pojedinačnoj osnovi ispunjavaju zahtjeve specifične za pojedini sektor, što je protivno odredbi članka 175. stavka 5. ovoga Zakona
20. ako kao matična kreditna institucija u RH i matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH, matični financijski holding i matični mješoviti financijski holding koji su dobili odobrenje temeljem ovoga Zakona, odnosno imenovani subjekt iz glave IX. ovoga Zakona nisu osigurali primjenu na konsolidiranoj osnovi, odredbe o odnosu između varijabilnog i fiksnog dijela ukupnih primitaka iz članka 201. ovoga Zakona na društva kćeri, što je protivno odredbi članka 176. stavka 2. ovoga Zakona
21. ako kao matična kreditna institucija u RH ili matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH, matični financijski holding i matični mješoviti financijski holding koji su dobili odobrenje temeljem ovoga Zakona, odnosno imenovani subjekt iz glave X. ovoga Zakona ne osiguraju da se zahtjevi iz članka 192. stavaka od 1. do3. te članaka 200., 201. i 202. i ovoga Zakona kojima se uređuje politika primitaka, varijabilni primici i osnivanje odbora za primitke odnosno podzakonskog propisa donesenog na temelju članka 200. stavka 5. ovoga Zakona primjenjuje na pojedinačnoj osnovi na radnike društva kćeri koje nije obveznik primjene ovoga Zakona, ako su ispunjeni uvjeti iz članka 176. stavka 3. točke 1.i 2. ovoga Zakona, a što je protivno odredbi članka 176. stavka 3. ovoga Zakona
22. ako kao matična kreditna institucija u RH i matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH ne osigura da, za sklapanje pojedinačnog pravnog posla na temelju kojeg bi ukupna izloženost grupe kreditnih institucija u RH mogla rezultirati velikom izloženošću grupe kreditnih institucija u RH prema jednoj osobi ili grupi povezanih osoba članica grupe kreditnih institucija u RH, dobije prethodnu suglasnost njenog nadzornog odbora, što je protivno odredbi članka 210. stavka 3. ovoga Zakona
23. ako kao matična kreditna institucija u RH i matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH ne osigura da, za sklapanje pravnog posla zbog kojeg bi se velika izloženost grupe kreditnih institucija u RH prema jednoj osobi ili grupi povezanih osoba povećala tako da postane jednaka ili da prijeđe 15% odnosno 20% i svakih daljnjih 5% osnovnog kapitala grupe kreditnih institucija u RH, dobije prethodnu suglasnost njenog nadzornog odbora, što je protivno odredbi članka 210. stavka 4. ovoga Zakona
24. ako kao matično društvo ne objavi konsolidirani godišnji izvještaj za grupu određenu prema propisima kojima se uređuje računovodstvo poduzetnika u strojno čitljivoj formi na svojim internetskim stranicama ili ga ne učini dostupnim najkasnije u roku od četiri mjeseca od isteka poslovne godine na koju se on odnosi, što je protivno odredbi članka 218. stavka 5. ovoga Zakona
25. ako kao matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH ne izradi plan oporavka grupe, ili ga ne usvoji ili ga ne dostavi Hrvatskoj narodnoj banci, što je protivno odredbi članka 260. stavka 1. ovoga Zakona
26. ako plan oporavka matične kreditne institucije u EU-u sa sjedištem u RH ne sadrži plan oporavka čitave grupe kreditnih institucija u EU ili ne utvrđuje mjere oporavka čija se provedba zahtijeva na razini matične kreditne institucije u EU i svakog društva kćeri pojedinačno, što je protivno odredbi članka 260. stavka 2. ovoga Zakona
27. ako plan oporavka grupe ne uključuje mehanizme kojima se osigurava koordinacija i dosljednost mjera oporavka koje treba poduzeti na razini matične kreditne institucije u EU, na razini financijskog holdinga u EU, mješovitog financijskog holdinga u EU i mješovitog holdinga u EU, matičnog financijskog holdinga u RH, matičnog financijskog holdinga u EU, matičnog mješovitog holdinga u RH, matičnog mješovitog holdinga u EU, ili ne sadržava mjere koje treba poduzeti na razini društava kćeri i, prema potrebi, u skladu s ovim Zakonom na razini značajnih podružnica, što je protivno odredbi članka 260. stavka 5. ovoga članka
28. ako plan oporavka grupe i bilo koji plan sastavljen za pojedino društvo kći ne uključuje elemente navedene u članku 258. ovoga Zakona i podzakonskom propisu koji je donesen na temelju tog članka, ili ti planovi ne uključuju mjere za financijsku potporu unutar grupe usvojene na temelju sporazuma o financijskoj potpori unutar grupe koji je postignut u skladu s poglavljem XIX.2. ovoga Zakona, što je protivno odredbi članka 260. stavka 6. ovoga Zakona
29. ako plan oporavka grupe ne uključuje raspon mogućnosti oporavka koji navodi mjere za rješavanje scenarija predviđenih podzakonskim propisom ili za svaki od tih scenarija planom oporavka grupe nije utvrđeno postoje li prepreke u provedbi mjera za oporavak unutar grupe, uključujući na razini pojedinačnih subjekata obuhvaćenih planom, ili nije utvrđeno postoje li sadržajne praktične i pravne prepreke za brz prijenos regulatornog kapitala ili otplatu obveza ili imovine unutar grupe, što je protivno odredbi članka 260. stavka 7. ovoga Zakona
30. ako u sporazumu o financijskoj potpori grupe potpisnice sporazuma ne ugovore način izračuna kamate i druge naknade za svaku transakciju učinjenu u skladu sa sporazumom, ili se visina kamate i druge naknade ne odrede u vrijeme davanja financijske potpore ili pri sklapanju toga sporazuma i definiranju izračuna kamata i drugih naknada potpisnice sporazuma nisu vodile računa o tome da je sklopljeni sporazum odraz njihove slobodne volje ili da svaka potpisnica sporazuma djeluje u svojem najboljem interesu pri čemu se u obzir mogu uzeti sve izravne ili neizravne koristi koje potpisnica sporazuma može steći kao posljedicu davanja financijske potpore ili da svaki korisnik financijske potpore mora svakom davatelju financijske potpore dati sve relevantne informacije prije određivanja kamata i drugih naknada za davanje financijske potpore i prije donošenja odluke o davanju financijske potpore ili da pri određivanju kamata i drugih naknada za davanje financijske potpore davatelj financijske potpore može u obzir uzeti informacije kojima raspolaže zbog činjenice da je član iste grupe kreditnih institucija kao i korisnik financijske potpore, a koje nisu javno dostupne ili da način izračuna kamata i drugih naknada za davanje financijske potpore ne mora uzeti u obzir očekivani privremeni učinak na cijene na tržištu koji proizlazi iz događaja koji ne proizlaze iz poslovanja te grupe kreditnih institucija, što je protivno odredbi članka 262. stavka 11. ovoga Zakona
31. ako kao matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH sklopila sporazum o grupnoj financijskoj potpori a Hrvatskoj narodnoj banci kao konsolidirajućem nadzornom tijelu nije prije odobravanja podnijela zahtjev za izdavanje odobrenja za sklapanje sporazuma o financijskoj potpori grupe kreditnih institucija u EU ili mu nije priložila prijedlog teksta sporazuma s nazivima članica grupe kreditnih institucija u RH koje namjeravaju biti potpisnice sporazuma, što je protivno odredbi članka 263. stavka 1. ovoga Zakona
32. ako kao matična kreditna institucija u RH ili matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH ne osigura da sve članice grupe kreditnih institucija u RH koje namjeravaju sklopiti sporazum, a nisu kreditne institucije ili investicijska društva, postupaju u skladu s odredbama glave XIX. ovoga Zakona, što je protivno odredbi članka 264. stavka 7. ovoga Zakona
33. ako kao matična kreditna institucija u RH i matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH ne obavijestiti Hrvatsku narodnu banku ako njezino društvo kći namjerava dati financijsku potporu, što je protivno odredbi članka 268. stavka 2. ovoga Zakona
34. ako matična kreditna institucija u RH i matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH iz ovoga Zakona za svaku članicu grupe kreditnih institucija u RH koja nije kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj javno ne objavi ili najmanje jednom godišnje ne ažurira informacije o tome je li sklopila sporazum o financijskoj potpori u EU-u ili o općim uvjetima sklopljenog sporazuma o financijskoj potpori u EU-u ili o nazivima drugih potpisnica sporazuma, što je protivno odredbi članka 269. stavka 4. ovoga Zakona
35. ako kao matična kreditna institucija u RH i matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH iz ovoga Zakona ne provede javnu objavu iz članka 269. stavka 1. ovoga Zakona ne provodi u skladu s člancima 431. do 434. Uredbe (EU) br. 575/2013 za svaku članicu grupe kreditnih institucija u RH koja nije kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, što je protivno odredbi članka 269. stavka 5. ovoga Zakona
36. ako postupi protivno pravnim aktima koje je donijela Europska središnja banka na temelju Uredbe (EU) br. 1024/2013
37. ako postupi protivno delegiranoj ili provedbenoj uredbi Komisije donesenoj na temelju Uredbe (EU) br. 575/2013 ili Direktive 2013/36 /EU.
(2) Za povrede iz stavka 1. ovoga članka, novčanom kaznom u iznosu do 10 % ukupnog godišnjeg neto prometa pravne osobe kaznit će se odgovorna pravna osoba, a ako je utvrđeno da je ostvarena dobit ili izbjegnut gubitak, novčana kazna može iznositi i do dvostrukog iznosa dobiti ostvarene povredom odnosno gubitka izbjegnutog povredom, ako je moguće utvrditi ostvarenu dobit ili izbjegnute dobitke.
(3) Za povredu iz stavka 1. ovoga članka, novčanom kaznom do 15.000,00 eura kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(4) Za povrede iz stavka 1. ovoga članka, mogu se izreći periodični penali:
– pravnoj osobi do 5% prosječnog dnevnog neto prometa za svaki dan kršenja koje je u tijeku,
– odgovornoj osobi u pravnoj osobi do 500,00 eura za svaki dan kršenja koje je u tijeku.
(5) Za povrede iz stavka 1. ovoga članka, mogu se izreći sljedeće upravne mjere:
- javnu izjava u kojoj se navodi počinitelj odgovorna fizička osoba, odgovorna matična kreditna institucija, imenovana kreditna institucija, matični financijski holdingu, matični mješoviti financijski holdingu, društvo kćer koje je članica grupe kreditnih institucija ili posrediničko matično društvo te vrsta i opis povrede te vrsta i opis povrede i
- nalog kojim se od počinitelja odgovorne fizičke osobe, odgovorne matične kreditne institucija, imenovane kreditne institucije, matičnog financijskog holdinga, matičnog mješovitog financijskog holdinga, društva kćeri koje je članica grupe kreditnih institucija ili posredničkog matičnog društva zahtjeva da prekine s povredom i više ne ponavlja takvo postupanje.
Povrede kreditnih institucija sa sjedištem izvan Republike Hrvatske
Članak 377.
(1) Kreditnoj instituciji iz druge države članice može se izreći novčana kazna, upozorenje, periodični penal i upravna mjera ako se utvrdi jedna od sljedećih povreda: 1. ako u Republici Hrvatskoj osnuje podružnicu i pruža uzajamno priznate usluge koje nije ovlaštena pružati u matičnoj državi članici, što je protivno odredbi članka 64. stavka 1. ovoga Zakona
2. ako u Republici Hrvatskoj pruža uzajamno priznate usluge koje nije ovlaštena pružati u matičnoj državi članici, što je protivno odredbi članka 64. stavka 2. ovoga članka
3. ako počne pružati usluge preko podružnice u Republici Hrvatskoj prije isteka dva mjeseca od dana kada je Hrvatska narodna banka od nadležnog tijela matične države članice zaprimila obavijest u sadržaju koji je propisan Delegiranom uredbom Komisije (EU) br. 1151/2014 i na način propisan Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 926/2014, što je protivno odredbi članka 66. stavka 1. ovoga članka
4. ako ne obavijesti Hrvatsku narodnu banku o promjeni nekih od podataka dostavljenih nadležnom tijelu matične države članice, u sadržaju koji je propisan Delegiranom uredbom Komisije (EU) br. 1151/2014 i na način propisan Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 926/2014, najmanje mjesec dana prije provođenja promjene, što je protivno odredbi članka 66. stavka 3. ovoga Zakona
5. ako počne neposredno pružati uzajamno priznate usluge na području Republike Hrvatske prije nego što Hrvatska narodna banka od nadležnog tijela države članice primi obavijest o tome, što je protivno odredbi članka 67. ovoga Zakona
6. ako ne objavi revidirani godišnje financijske izvještaje, godišnje konsolidirane financijske izvještaje, godišnji izvještaj, konsolidirani godišnji izvještaj, mišljenje osobe odgovorne za zakonsku reviziju godišnjih financijskih izvještaja i godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja kreditne institucije, što je protivno odredbi članka 68. stavka 4. ovoga Zakona
7. ako jednom godišnje ne objavi prihode i troškove podružnice i to stavke 1, 3, 4, 6, 7, 8 i 15 članka 27 ili stavke A.4, A.9, B.1 do B.4 i B.7 članka 28 Direktive 86/635/EEC, što je protivno odredbi članka 68. stavka 5. podstavka 1. ovoga Zakona
8. ako jednom godišnje ne objavi ukupna potraživanja i obveze podružnice, raščlanjene na potraživanja i obveze koje se odnose na kreditne institucije i one koje se odnose na klijente, zajedno s ukupnim iznosom takvih potraživanja i obveza izraženim u valuti Republike Hrvatske, što je protivno odredbi članka 68. stavka 5. podstavka 2. ovoga Zakona
9. ako jednom godišnje ne objavi prosječan broj osoblja zaposlenog u podružnici, što je protivno odredbi članka 68. stavka 5. podstavka 3. ovoga Zakona
10. ako jednom godišnje ne objavi ukupnu aktivu i iznose koji odgovaraju stavkama 2., 3., 4., 5. i 6. aktive, stavkama 1., 2. i 3. pasive, te izvanbilančnim stavkama 1. i 2. koje su definirane u članku 4. i odgovarajućim člancima Direktive 86/635/EEZ te u slučaju stavki 2., 5. i 6. aktive, raščlambu vrijednosnih papira prema tome smatraju li se ili ne dugotrajnom financijskom imovinom u skladu s člankom 35. Direktive 86/635/EEZ, što je protivno odredbi članka 68. stavka 5. podstavka 4. ovoga Zakona
11. ako točnost i usklađenost informacija navedenih u članku 68. stavku 5. ovoga Zakona s godišnjim financijskim izvještajem nisu provjerene od strane ovlaštenog revizora, što je protivno odredbi članka 68. stavka 6. ovoga Zakona
12. ako ne obavijesti Hrvatsku narodnu banku o namjeri osnivanja predstavništva kreditne institucije u Republici Hrvatskoj, što je protivno odredbi članka 86. stavka 1. ovoga Zakona
13. ako Hrvatskoj narodnoj banci ne dostavi obavijest o namjeri osnivanja predstavništva kreditne institucije u Republici Hrvatskoj koja sadrži informacije iz članka 86. stavka 3. ovoga Zakona, što je protivno odredbi članka 86. stavka 3. ovoga Zakona
14. ako predstavništvo kreditne institucije počne s poslovanjem prije primitka obavijesti Hrvatske narodne banke iz članka 86. stavka 2. ovoga Zakona, što je protivno odredbi članak 86. stavka 4. ovoga Zakona
15. ako predstavništvo kreditne institucije obavlja druge poslove od navedenih u članku 3. stavku 1. točki 98. ovoga Zakona, što je protivno odredbi članka 86. stavka 5. ovoga Zakona
16. ako ne obavijesti Hrvatsku narodnu banku o tome da je predstavništvo osnovano ili da je prestalo s radom, što je protivno odredbi članka 86. stavka 6. ovoga Zakona
17. ako ne dostavi Hrvatskoj narodnoj banci informacije o svim uslugama koje ta podružnica pruža na području Republike Hrvatske ili te informacije ne dostavi na način i u rokovima kako je to propisano podzakonskim propisom donesenim na temelju članka 217. stavka 2. ovoga Zakona, što je protivno odredbi članka 125. stavka 1. ovoga Zakona
18. ako ne postupi u skladu s rješenjem Hrvatske narodne banke kojim su naložene odgovarajuće mjere kako bi spriječilo daljnja kršenja, a radi zaštite općeg interesa deponenata, ulagatelja i drugih osoba kojima se pružaju bankovne i financijske usluge ili kako bi se zaštitila stabilnost financijskog sustava, što je protivno odredbi članka 126. stavka 5. ovoga Zakona
19. ako ne postupi u po rješenju Hrvatske narodne banke kojim su naložene preventivne mjere što je protivno odredbi članka 128. ovoga Zakona
20. ako Hrvatskoj narodnoj banci ne dostavi financijska i druga izvješća u obliku, opsegu i sadržaju propisanom podzakonskim propisom donesenim na temelju odredbe članka 217. stavka 2. ovoga Zakona, što je protivno odredbi članka 217. stavka 1. ovoga Zakona
21. ako najkasnije u roku od 45 dana od dana isteka roka za objavu financijskih izvještaja u državi sjedišta osnivača podružnice na svojim internetskim stranicama ne objavi na hrvatskom jeziku revidirane godišnje financijske izvještaje i revidirane godišnje konsolidirane financijske izvještaje svojeg osnivača te godišnji izvještaj svojeg osnivača, uključujući revizorski izvještaj, što je protivno odredbi članka 218. stavka 6. ovoga Zakona
22. ako ne postupi po rješenju Hrvatske narodne banke.
(2) Kreditnoj instituciji iz treće zemlje može se izreći novčana kazna, upozorenje, periodični penal i upravna mjera ako se utvrdi jedna od sljedećih povreda:
1. ako namjerava provesti statusnu promjenu pripajanja kreditne institucije a prije provođenja pripajanja ne podnese Hrvatskoj narodnoj banci zahtjev iz članka 70. ovoga Zakona, a što je protivno odredbi članka 24. stavka 18. ovoga Zakona
2. ako kao kreditna institucija iz treće zemlje koja je nastala statusnom promjenom spajanja s kreditnom institucijom sa sjedištem u Republici Hrvatskoj ne podnese ili ne podnese u roku od 15 dana od dana spajanja Hrvatskoj narodnoj banci zahtjev iz članka 70. ovoga Zakona, što je protivno odredbi članka 24. stavka 19. ovoga Zakona
3. ako na području Republike Hrvatske pruža bankovne i/ili financijske usluge a nije osnovala podružnicu ili ako je u Republici Hrvatskoj osnovala podružnicu i pruža bankovne i/ili financijske usluge koje nije ovlaštena pružati u matičnoj državi članici, što je protivno odredbi članka 70. stavka 1. ovoga Zakona
4. ako u Republici Hrvatskoj osnuje podružnicu bez odobrenja Hrvatske narodne banke, što je protivno odredbi članka 70. stavka 3. ovoga Zakona
5. ako upiše podružnicu u sudski registar bez odobrenja Hrvatske narodne banke, što je protivno odredbi članka 70. stavka 5. ovoga Zakona
6. ako ne postupi po zahtjevu Hrvatske narodne banke za dostavom podataka iz članka 70. stavka 9. ovoga Zakona, što je protivno odredbi članka 70. stavka 10. ovoga Zakona
7. ako Hrvatsku narodnu banku bez odgode ne obavijesti o svakoj promjeni uvjeta iz članka 71. stavka 1. ovoga Zakona, što je protivno odredbi članka 71. stavka 6. ovoga Zakona
8. ako Hrvatsku narodnu banku bez odgode ne obavijesti o postojanju okolnosti iz članka 74. stavka 1. točke b) ovoga Zakona, što je protivno odredbi članka 74. stavka 2. ovoga Zakona
9. ako podružnica iz treće zemlje razvrstana u 1. razred, kontinuirano ne održava minimalni iznos dotacijskog kapitala koji je barem jednak 2,5 % prosječnih obveza podružnice iz treće zemlje za tri godišnja izvještajna razdoblja koja neposredno prethode tekućem razdoblju ili, za podružnice iz treće zemlje kojoj je izdano novo odobrenje za osnivanje podružnice iz treće zemlje, obveza podružnice u trenutku izdavanja tog odobrenja, kako su iskazane u skladu s člankom 83. ovoga Zakona, ali ne manje od 10 milijuna eura, što je protivno odredbi članka 77. stavka 1. točki a) ovoga Zakona
10. ako podružnica iz treće zemlje razvrstana u 2. razred, kontinuirano ne održava minimalni iznos dotacijskog kapitala koji je barem jednak 0,5 % prosječnih obveza podružnice iz treće zemlje za tri godišnja izvještajna razdoblja koja neposredno prethode tekućem razdoblju ili, za podružnice iz treće zemlje kojoj je izdano novo odobrenje za osnivanje podružnice iz treće zemlje, obveza podružnice u trenutku izdavanja tog odobrenja, kako su iskazane u skladu s članku 83. ovoga Zakona, ali ne manje od 5 milijuna eura, što je protivno odredbi članka 77. stavka 1. točki b) ovoga Zakona
11. ako ne položi instrumente dotacijskog kapitala iz članka 77. stavka 2. ovoga Zakona na escrow račun kreditne institucije sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja nije dio grupe glavnog društva, što je protivno odredbi članka 77. stavka 3. ovoga Zakona
12. ako oblici imovine za ispunjavanje zahtjeva za minimalni dotacijski kapital iz članka 77. stavka 2. ovoga Zakona ne ispunjavaju kriterije iz podzakonskog propisa koji je donesen na temelju odredbe članka 77. stavka 6. ovoga Zakona
13. ako kontinuirano ne odražava količinu neopterećene i likvidne imovine dovoljnu za pokrivanje likvidnosnih odljeva te podružnice tijekom razdoblja od najmanje 30 dana, što je protivno odredbi članka 78. stavka 1. ovoga Zakona
14. ako likvidnu imovinu koju drži u svrhu ispunjavanja zahtjeva iz članka 78. stavka 1. ovoga Zakona ne položi na račun kreditne institucije sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja nije dio grupe glavnog društva, što je protivno odredbi članka 78. stavka 3. ovoga Zakona
15. ako ne imenuje najmanje dvije osobe koje će biti odgovorne za vođenje poslova podružnice i koje će voditi poslove podružnice s područja Republike Hrvatske, što je protivno odredbi članka 79. stavka 1. ovoga Zakona
16. ako bez prethodne suglasnosti Hrvatske narodne banke imenuje ili u sudski registar upiše osobe koje su u poslovanju podružnice ovlaštene za zastupanje, što je protivno odredbi članka 79. stavka 2. ovoga Zakona
17. ako osobe odgovorne za vođenje poslova podružnice ne ispunjavaju uvjete iz članka 44. ovoga Zakona, što je protivno odredbi članka 79. stavka 3. ovoga Zakona
18. ako ne imenuje upravljački odbor, što je protivno odredbi članka 79. stavka 5. ovoga Zakona
19. ako osobe imenovane u upravljački odbor ne ispunjavaju uvjete iz glave VI. ovoga Zakona, što je protivno odredbi članka 79. stavka 5. ovoga Zakona
20. ako postupa protivno pravilima o sustavu upravljanja iz glave XV.3. ovoga Zakona što je protivno odredbi članka 79. stavka 6. ovoga Zakona
21. ako ne imenuje voditelja internih kontrolnih funkcija sukladno glavi XV.5. ovoga Zakona, što je protivno odredbi članka 79. stavka 7. ovoga Zakona
22. ako ne uspostavi linije izvješćivanja upravljačkom tijelu glavnog društva koje obuhvaćaju sve značajne rizike i politike upravljanja rizikom i njihove izmjene te uspostaviti odgovarajuće IKT-a sustave i kontrole radi usklađenosti s tim politikama, što je protivno odredbi članka 79. stavka 8. ovoga Zakona
23. ako ne prati i upravlja eksternalizacijom svojih poslovnih procesa te osigura Hrvatskoj narodnoj banci potpuni pristup svim informacijama koje su joj potrebne za izvršavanje njezinih supervizorskih ovlasti, što je protivno odredbi članka 79. stavka 9. ovoga Zakona
24. ako sudjeluje u naizmjeničnim operacijama (engl. back-to-back ) ili operacijama unutar grupe a nema odgovarajuće resurse za utvrđivanje i pravilno upravljanje kreditnim rizikom druge ugovorne strane ako se značajni rizici povezani s računovodstvena imovinom koja je evidentirana u poslovnim knjigama podružnice iz treće zemlje prenose na drugu ugovornu stranu, što je protivno odredbi članka 79. stavka 10. ovoga Zakona
25. ako glavno društvo podružnice iz treće zemlje obavlja njezine ključne ili važne funkcije, i te se funkcije obavljaju u skladu s internim politikama ili procedurama odnosno sporazumima unutar grupe a ne osigura Hrvatskoj narodnoj banci pristup svim informacijama koje su joj potrebne za obavljanje njezinih supervizorskih ovlasti, što je protivno odredbi članka 79. stavka 11. ovoga Zakona
26. ako ne angažira ovlaštenog revizora da za svaku poslovnu godinu da ocjenu primjene i stalne usklađenosti podružnice iz treće zemlje sa zahtjevima utvrđenima u članku 79. ovoga Zakona, što je protivno odredbi članka 79. stavka 12. ovoga Zakona
27. ako Hrvatskoj narodnoj banci najmanje jednom godišnje ne podnese izvješće o nalazima i zaključcima ocjene ovlaštenog revizora o primjeni i stalnog usklađenosti podružnice iz treće zemlje sa zahtjevima utvrđenima u članku 79. ovoga Zakona, što je protivno odredbi članka 79. stavka 12. ovoga Zakona
28. ako postupi protivno podzakonskom propisu donesenom na temelju odredbe članka 79. stavka 14. ovoga Zakona
29. ako ne vodi poslovne knjige kako bi se omogućilo praćenje i vođenje sveobuhvatne i točne evidencije cjelokupne računovodstvene imovine i obveza podružnice iz treće zemlje ili cjelokupne imovine i obveza koje nastaju u podružnici iz treće zemlje u Republici Hrvatskoj i samostalno upravljanje tom imovinom i obvezama unutar podružnice iz treće zemlje, što je protivno odredbi članka 80. stavka 1. ovoga Zakona
30. ako ne vodi poslovne knjige na način da iste pružaju sve potrebne i dostatne informacije o rizicima koji proizlaze iz poslovanja te podružnice kao i o tome kako se tim rizicima upravlja, što je protivno odredbi članka 80. stavka 2. ovoga Zakona
31. ako ne propisuje i razvija te redovito ne preispituje i ažurira računovodstvene politike i postupke za vođenje poslovnih knjiga, što je protivno odredbi članka 80. stavka 3. ovoga Zakona
32. ako ne dokumentira politike iz članka 80. stavka 3. ovoga Zakona ili ne dokumentira njezine izmjene i dopune, što je protivno odredbi članka 80. stavka 4. ovoga Zakona
33. ako ne vodi ili ne objavljuje poslovne knjige primjenom međunarodnih računovodstvenih standarda u skladu s Uredbom (EZ) br. 1606/2002, što je protivno odredbi članka 80. stavka 6. ovoga Zakona
34. ako ne objavljuje revidirane godišnje financijske izvještaje koji se odnose na njeno vlastito poslovanje, uključujući i informaciju o prosječnom broju osoblja zaposlenog u podružnici, te iznosu dotacijskog kapitala, što je protivno odredbi članka 80. stavka 7. ovoga Zakona
35. ako dokumente iz članka 80. stavka 7. ovoga Zakona ne objavi na hrvatskom jeziku, što je protivno odredbi članka 80. stavka 8. ovoga Zakona
36. ako revidirane godišnje financijske izvještaje koji se odnose na njeno vlastito poslovanje, a koji uključuju i mišljenje ovlaštenog revizora o tome jesu li ti izvještaji sastavljeni u skladu s ovim člankom, ne dostavi Hrvatskoj narodnoj banci u roku od 15 dana od dana primitka tog revizorskog izvještaja, a najkasnije u roku od četiri mjeseca od isteka poslovne godine na koju se odnose ti izvještaji, što je protivno odredbi članka 80. stavka 9. ovoga Zakona
37. ako ne postupi sukladno nalogu Hrvatske narodne banke i podnese zahtjev za izdavanje odobrenja za rad u skladu s glavom III. poglavljem 1. ovoga Zakona i nastavi poslovati kao kreditna institucija, što je protivno odredbi članka 81. stavka 1. ovoga Zakona
38. ako ne dostavi ili ne dostavi na način kako je propisano delegiranim aktom koji temeljem članka 48.l Direktive 2013/36/EU donosi Europska komisija informacije o računovodstvenoj imovini i obvezama u svojim poslovnim knjigama u skladu s člankom 80. ovoga Zakona te imovini i obvezama koje su nastale u toj podružnici, s raščlambom u kojoj se izdvajaju najveći iznos iskazane imovine i obveza razvrstane prema sektoru i vrsti druge ugovorne strane, uključujući posebno izloženosti financijskog sektora, značajne koncentracije izloženosti i izvora financiranja u odnosu na određene vrste drugih ugovornih strana značajne interne transakcije s glavnim društvom i članovima grupe glavnog društva, što je protivno odredbi članka 83. stavka 1. točki a) ovoga Zakona,
39. ako ne dostavi ili ne dostavi na način kako je propisano delegiranim aktom koji temeljem članka 48.l Direktive 2013/36/EU donosi Europska komisija informacije o usklađenosti podružnice iz treće zemlje sa zahtjevima koji se na njih primjenjuju na temelju ovoga Zakona, što je protivno odredbi članka 83. stavka 1. točki b) ovoga Zakona
40. ako na zahtjev Hrvatske narodne banke ne dostavi ili ne dostavi na način kako je propisano delegiranim aktom koji temeljem članka 48.l Direktive 2013/36/EU donosi Europska komisija informacije o sustavima zaštite depozita koji su dostupni deponentima u podružnici iz treće zemlje u skladu sa zakonom kojim se uređuje sustav osiguranja depozita, što je protivno odredbi članka 83. stavka 1. točki c) ovoga Zakona
41. ako ne dostavi ili ne dostavi na način kako je propisano delegiranim aktom koji temeljem članka 48.l Direktive 2013/36/EU donosi Europska komisija informacije o dodatnim regulatornim zahtjevima sukladno ovom Zakonu i propisima donesenim temeljem ovoga Zakona, što je protivno odredbi članka 83. stavka 1. točki d) ovoga Zakona
42. ako pri izvješćivanju o računovodstvenoj imovini i obvezama u svojim poslovnim knjigama u skladu s člankom 80. ovoga Zakona te imovini i obvezama koje su nastale u toj podružnici u skladu s člankom 83. stavkom 1. podstavkom 1. ovoga Zakona ne primjeni međunarodne računovodstvene standarde u skladu s Uredbom (EZ) br. 1606/2002, što je protivno odredbi članka 83. stavka 2. ovoga Zakona
43. ako ne dostavi ili ne dostavi u roku i na način kako je to propisano podzakonskim propisom donesenim na temelju članka 83. stavka 5. ovoga Zakona agregirane informacije o imovini i obvezama koje se drže ili su računovodstveno evidentirane u društvima kćerima odnosno drugim podružnicama iz trećih zemalja u Europskoj uniji koje pripadaju grupi tog glavnog društva, što je protivno odredbi članka 83. stavka 3. točke a) ovoga Zakona
44. ako ne dostavi ili ne dostavi u roku i na način kako je to propisano podzakonskim propisom donesenim na temelju članka 83. stavka 5. ovoga Zakona informacije o usklađenosti glavnog društva s primjenjivim bonitetnim zahtjevima na pojedinačnoj i konsolidiranoj osnovi, što je protivno odredbi članka 83. stavka 3. točke b) ovoga Zakona
45. ako ne dostavi ili ne dostavi u roku i na način kako je to propisano podzakonskim propisom donesenim na temelju članka 83. stavka 5. ovoga Zakona informacije o značajnim nadzornim provjerama i procjenama kad se provode nad glavnim društvom i nadzorne odluke koje iz toga proizlaze, što je protivno odredbi članka 83. stavka 3. točke c) ovoga Zakona
46. ako ne dostavi ili ne dostavi u roku i na način kako je to propisano podzakonskim propisom donesenim na temelju članka 83. stavka 5. ovoga Zakona planove oporavka glavnog društva i konkretne mjere koje bi se mogle poduzeti u vezi s podružnicama iz trećih zemalja u skladu s tim planovima te sva naknadna ažuriranja i izmjene tih planova, što je protivno odredbi članka 83. stavka 3. ovoga točke d) Zakona
47. ako ne dostavi ili ne dostavi u roku i na način kako je to propisano podzakonskim propisom donesenim na temelju članka 83. stavka 5. ovoga Zakona poslovnu strategiju glavnog društva u odnosu na podružnice iz trećih zemalja i sve naknadne izmjene te strategije, što je protivno odredbi članka 83. stavka 3. točke e) ovoga Zakona
48. ako ne dostavi ili ne dostavi u roku i na način kako je to propisano podzakonskim propisom donesenim na temelju članka 83. stavka 5. ovoga Zakona popis usluga koje glavno društvo pruža klijentima koji imaju poslovni nastan ili se nalaze u Europskoj uniji na temelju obrnutog nuđenja usluga u skladu s člankom 70. ovoga Zakona, što je protivno odredbi članka 83. stavka 3. točke f) ovoga Zakona
49. ako ne obavijesti Hrvatsku narodnu banku o namjeri osnivanja predstavništva kreditne institucije u Republici Hrvatskoj, što je protivno odredbi članka 86. stavka 1. ovoga Zakona
50. ako Hrvatskoj narodnoj banci ne dostavi obavijest o namjeri osnivanja predstavništva kreditne institucije u Republici Hrvatskoj koja sadrži informacije iz članka 86. stavka 3. ovoga Zakona, što je protivno odredbi članka 86. stavka 3. ovoga Zakona
51. ako predstavništvo kreditne institucije počne s poslovanjem prije primitka obavijesti Hrvatske narodne banke iz članka 86. stavka 2. ovoga Zakona, što je protivno odredbi članak 86. stavka 4. ovoga Zakona
52. ako predstavništvo kreditne institucije obavlja druge poslove od navedenih u članku 3. stavku 1. točki 98. ovoga Zakona, što je protivno odredbi članka 86. stavka 5. ovoga Zakona
53. ako ne obavijesti Hrvatsku narodnu banku o tome da je predstavništvo osnovano ili da je prestalo s radom, što je protivno odredbi članka 86. stavka 6. ovoga Zakona
54. ako Hrvatskoj narodnoj banci ne dostavi financijska i druga izvješća u obliku, opsegu i sadržaju propisanom podzakonskim propisom donesenim na temelju odredbe članka 217. stavka 2. ovoga Zakona, što je protivno odredbi članka 217. stavka 1. ovoga Zakona
55. ako najkasnije u roku od 45 dana od dana isteka roka za objavu financijskih izvještaja u državi sjedišta osnivača podružnice na svojim internetskim stranicama ne objavi na hrvatskom jeziku revidirane godišnje financijske izvještaje i revidirane godišnje konsolidirane financijske izvještaje svojeg osnivača te godišnji izvještaj svojeg osnivača, uključujući revizorski izvještaj, što je protivno odredbi članka 218. stavka 6. ovoga Zakona
56. ako ne postupi po rješenju Hrvatske narodne banke
57. ako postupi protivno pravnim aktima koje je donijela Europska središnja banka na temelju Uredbe (EU) br. 1024/2013
58. ako postupi protivno delegiranoj ili provedbenoj uredbi Komisije donesenoj na temelju Uredbe (EU) br. 575/2013 ili Direktive 2013/36 /EU.
(2) Za povrede iz stavka 1. i 2. ovoga članka, novčanom kaznom u iznosu do 10 % ukupnog godišnjeg neto prometa pravne osobe kaznit će se odgovorna pravna osoba, a ako je utvrđeno da je ostvarena dobit ili izbjegnut gubitak, novčana kazna može iznositi i do dvostrukog iznosa dobiti ostvarene povredom odnosno gubitka izbjegnutog povredom, ako je moguće utvrditi ostvarenu dobit ili izbjegnute dobitke.
(3) Za povredu iz stavka 1. i 2. ovoga članka, novčanom kaznom do 15.000,00 eura kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(4) Za povrede iz stavka 1. i 2. ovoga članka, mogu se izreći periodični penali:
– pravnoj osobi do 5% prosječnog dnevnog neto prometa za svaki dan kršenja koje je u tijeku,
– odgovornoj osobi u pravnoj osobi do 500,00 eura za svaki dan kršenja koje je u tijeku.
(5) Za povrede iz stavka 1. i 2. ovoga članka, mogu se izreći sljedeće upravne mjere:
- javnu izjava u kojoj se navodi odgovorna fizička osoba, kreditna institucija, financijski holding, mješoviti financijski holding ili posredničko matično društvo te vrsta i opis povrede i
- nalog kojim se od pravne ili odgovorne fizičke osobe zahtjeva da prekine s povredom i više ne ponavlja takvo postupanje.
Povrede štednih banaka
Članak 378.
(1) Novčanom kaznom u iznosu do 10% ukupnog prihoda kaznit će se štedna banka:
1. ako joj naziv tvrtke ne sadrži riječi „štedna banka“ a što je protivno odredbi članka 330. stavka 2. ovoga Zakona
2. ako pruža usluge za koje nije dobila odobrenje Hrvatske narodne banke, što je protivno odredbi članka 332. stavka 2. ovoga Zakona
3. ako posluje izvan Republike Hrvatske ili osnuje podružnicu ili predstavništvo izvan Republike Hrvatske, što je protivno odredbi članka 332. stavaka 3. ovoga Zakona
4 . ako izda povlaštene dionice, što je protivno odredbi članka 333. ovoga Zakona.
(2) Za povrede iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu do 2.000,00 eura kaznit će se i odgovorna osoba iz uprave štedne banke.
Povrede uprave i nadzornog odbora kreditne institucije
Članak 379.
(1) Novčanom kaznom u iznosu do 5.000,00 eura kaznit će se član uprave kreditne institucije:
1. ako uprava ne vodi poslove kreditne institucije s područja Republike Hrvatske, što je protivno odredbi članka 42. stavka 2. ovoga Zakona
2. ako u slučaju kada upravu ovlasti prokurista za zastupanje odnosno sklapanje ugovora i poduzimanje pravnih radnji u ime i za račun kreditne institucije koje proizlaze iz usluga za koje je kreditna institucija dobila odobrenje, ali samo zajedno s barem jednim članom uprave kreditne institucije nije ga ovlastila za zastupanje sa barem jednim članom uprave kreditne institucije, što je protivno odredbi članka 42. stavka 4. ovoga Zakona
3. ako pri upisu prokure u sudski registar ne upiše i ograničenja prokure, što je protivno odredbi članka 42. stavka 5. ovoga Zakona
4. ako, uz prethodnu suglasnost nadzornog odbora, ne donese ili ako ne osigura provedbu primjerene politike za izbor i procjenu ispunjenja uvjeta za članove uprave kreditne institucije ili ista nije u skladu s podzakonskim propisom donesenim na temelju članka 44. stavka 9. ovoga Zakona, što je protivno odredbi članka 44. stavka 6. ovoga Zakona
5. ako se ne odazove pozivu povjerenika na sazvanu sjednicu uprave, što je protivno odredbi članka 115. stavka 2. ovoga Zakona
6. ako ne odobri ili ako najmanje svake dvije godine ne preispita strateške ciljeve te strategije i politike upravljanja rizicima, uključujući i upravljanje rizicima koji proizlaze iz makroekonomskog okružja u kojemu kreditna institucija posluje te stanje poslovnog ciklusa u kojemu je kreditna institucija, te rizike koji proizlaze iz trenutnih, kratkoročnih, srednjoročnih i dugoročnih učinaka ESG čimbenike, što je protivno odredbi članka 183. stavka 1. točke a) ovoga Zakona
7. ako ne posvetiti dovoljno vremena razmatranju pitanja rizika, što je protivno odredbi članka 183. stavka 1. točke b) ovoga Zakona
8. ako nije aktivno uključena u upravljanje svim značajnim rizicima koji se uređuju ovim Zakonom i Uredbom (EU) br. 575/2013 kao i u vrednovanje imovine, upotrebu vanjskih kreditnih rejtinga i internih modela koji se odnose na te rizike i za te potrebe ne nadzire jesu li osigurani odgovarajući resursi, što je protivno odredbi članka 183. stavka 1. točke c) ovoga Zakona
9. ako ne donese i ne nadzire primjenu posebnih planova, mjerljivih ciljeva i procesa za praćenje i upravljanje financijskim rizicima koji proizlaze iz kratkoročnih, srednjoročnih i dugoročnih ESG čimbenika, uključujući i onih koji proizlaze iz procesa prilagodbe i trendova tranzicije prema primjenjivim regulatornim ciljevima Republike Hrvatske i Europske unije te pravnim aktima u odnosu na ESG čimbenike, a posebno onih navedenih u Uredbi (EU) 2021/1119 (Europski zakon o klimi), kao i, tamo gdje je primjenjivo, ciljevima i propisima trećih zemalja, što je protivno odredbi članka 183. stavka 1. točke d) ovoga Zakona
10. ako ne donese posebne planove i mjerljive ciljeve u skladu sa zahtjevima utvrđenim u članku 7.a Uredbe (EU) br. 648/2012 radi praćenja i otklanjanja koncentracijskog rizika koji proizlazi iz izloženosti prema središnjim drugim ugovornim stranama koje nude usluge od znatne sistemske važnosti za Europsku uniju odnosno jednu ili više država članica što je protivno odredbi članka 183. stavka 1. točke e) ovoga Zakon
11. ako ne osigura integritet računovodstvenog sustava i sustava financijskog izvještavanja kao i financijske i operativne kontrole ili ne osigura usklađenost sa zakonom i relevantnim standardima, što je protivno odredbi članka 187. stavka 4. točke 1. ovoga Zakona
12. ako redovito ne preispita ili ne nadzire ispravnost postupaka objave i priopćavanja informacija, što je protivno odredbi članka 187. stavka 4. točke 2. ovoga Zakona
13. ako ne osigura djelotvoran nadzor višeg rukovodstva, što je protivno odredbi članka 187. stavka 4. točke 3. ovoga Zakona
14. ako periodično, a najmanje jedanput godišnje, ne preispita učinkovitost sustava upravljanja kreditnom institucijom, uključujući primjerenost postupaka i djelotvornost internih kontrolnih funkcija, ili ako svoje zaključke ne dokumentira ili ako ne poduzme odgovarajuće mjere za ispravljanje utvrđenih nedostataka, što je protivno odredbi članka 187. stavka 6. ovoga Zakona
15. ako postupi protivno podzakonskom propisu koji je donesen na temelju odredbe članka 187. stavka 8. ovoga Zakona
16. ako ne osigura da kreditna institucija posluje u skladu s pravilima struke ili u skladu s ovim Zakonom, propisima donesenim na temelju ovoga Zakona te, kada je primjenjivo, propisima Europske unije kojima se uređuje poslovanje kreditnih institucija i propisima Europske središnje banke donesenih na temelju Uredbe (EU) br. 1024/2013 ili u skladu s drugim propisima kojima se uređuje poslovanje kreditne institucije, što je protivno odredbi članka 188. stavka 1. ovoga Zakona
17. ako ne osigura provođenje supervizorskih mjera koje je naložila Hrvatska narodna banka, što je protivno odredbi članka 188. stavka 2. podstavka 1. ovoga Zakona
18. ako ne donese poslovnu politiku kreditne institucije, što je protivno odredbi članka 188. stavka 2. podstavka 2. ovoga Zakona
19. ako ne obavijesti bez odgode, ili ne obavijesti u pisanom obliku, nadzorni odbor kreditne institucije o tome da je ugrožena likvidnost ili solventnost kreditne institucije, što je protivno odredbi članka 189. stavka 1. podstavka 1. ovoga Zakona
20. ako ne obavijesti bez odgode, ili ne obavijesti u pisanom obliku, nadzorni odbor kreditne institucije o tome da su nastupile okolnosti za prestanak važenja odobrenja za rad ili razlozi za ukidanje odobrenja za rad ili razlozi za ukidanje odobrenja za pružanje pojedine financijske usluge, što je protivno odredbi članka 189. stavka 1. podstavka 2. ovoga Zakona
21. ako ne obavijesti bez odgode, ili ne obavijesti u pisanom obliku, nadzorni odbor kreditne institucije da se financijsko stanje kreditne institucije promijenilo tako da neka od stopa kapitala padne ispod razine iz članka 92. stavka 1. Uredbe (EU) br. 575/2013 ili iz članka 107. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona, što je protivno odredbi članka 189. stavka 1. podstavka 3. ovoga Zakona
22. ako ne obavijesti bez odgode, ili ne obavijesti u pisanom obliku, nadzorni odbor kreditne institucije o drugim okolnostima propisanim podzakonskim propisima koje je Hrvatska narodna banka donijela na temelju ovoga Zakona, što je protivno odredbi članka 189. stavka 1. podstavka 4. ovoga Zakona
23. ako ne obavijesti bez odgode, ili ne obavijesti u pisanom obliku, nadzorni odbor kreditne institucije o svim nacrtima, zapisnicima i mjerama Hrvatske narodne banke i drugih nadzornih tijela koje su donesene u postupku supervizije kreditne institucije ili nadzora nad njom, što je protivno odredbi članka 189 stavka 1. podstavka 5. ovoga Zakona
24. ako ne obavijesti bez odgode , ili ne obavijesti u pisanom obliku, nadzorni odbor o svojem izboru ili opozivu u nadzorno tijelo druge pravne osobe, što je protivno odredbi članka 189. stavka 2. podstavka 1. ovoga Zakona
25. ako ne obavijesti bez odgode, ili ne obavijesti u pisanom obliku, nadzorni odbor o pravnim poslovima na temelju kojih je on sam ili netko od članova njegove uže obitelji neposredno ili posredno stekao dionice ili poslovne udjele u pravnoj osobi na temelju kojih je sam član uprave zajedno s članovima svoje uže obitelji stekao kvalificirani udio u toj drugoj pravnoj osobi ili na temelju kojih su njihovi udjeli pali ispod granice kvalificiranog udjela, što je protivno odredbi članka 189. stavka 2. podstavka 2. ovoga Zakona
26. ako ne donese interni akt za svaku internu kontrolnu funkciju što je protivno odredbi članka 197. stavka 4. ovoga Zakona
27. ako imenuje ili razriješi voditelja pojedine interne kontrolne funkcije bez suglasnosti nadzornog odbora kreditne institucije, što je protivno odredbi članka 199. stavka 6. ovoga Zakona
28. ako u roku od osam dana od dana donošenja odluke ne dostavi Hrvatskoj narodnoj banci odluku o imenovanju revizorskog društva, a što je protivno odredbi članka 219. stavka 1. ovoga Zakona
29. ako ne procijeni ili ne odobri plan oporavka, uz prethodnu suglasnost nadzornoga odbora, što je protivno odredbi članka 258. stavka 5. ovoga Zakona
30. ako je članica grupe kreditnih institucija potpisnica sporazuma, nije najmanje jednom godišnje izvijestio glavnu skupštinu o provedbi sporazuma ili provedbi svake odluke donesene u skladu s tim sporazumom, što je protivno odredbi članka 264. stavka 6. ovoga Zakona
31. ako ne omogući posebnoj upravi i pomoćnicima posebne uprave odmah po njihovom imenovanju pristup cjelokupnoj poslovnoj i ostaloj dokumentaciji kreditne institucije ili ako ne sastavi izvješće o primopredaji poslovanja, što je protivno odredbi članka 282. stavka 1. ovoga Zakona
32. ako posebnoj upravi ili pojedinom članu posebne uprave ne da zatražena obrazloženja ili dodatna izvješća o poslovanju kreditne institucije, a što je protivno odredbi članka 282. stavka 2. ovoga Zakona.
(2) Novčanom kaznom u iznosu do 5.000,00 eura kaznit će se član nadzornog odbora kreditne institucije:
1. ako najmanje četiri mjeseca prije planiranog imenovanja pojedinog člana uprave ne podnese Hrvatskoj narodnoj banci zahtjev za izdavanje prethodne suglasnosti za obavljanje funkcije člana uprave, odnosno predsjednika uprave, što je protivno odredbi članka 45. stavka 16. ovoga Zakona
2. ako se ne odazove pozivu povjerenika na sazvanu sjednicu nadzornog odbora, što je protivno odredbi članka 115. stavka 2. ovoga Zakona
3. ako najmanje svake dvije godine ne preispita i dade suglasnost upravi na strateške ciljeve te strategije i politike upravljanja rizicima, uključujući i upravljanje rizicima koji proizlaze iz makroekonomskog okružja u kojemu kreditna institucija posluje te stanje poslovnog ciklusa u kojemu je kreditna institucija, te rizike koji proizlaze iz trenutnih, kratkoročnih, srednjoročnih i dugoročnih učinaka ESG čimbenike, što je protivno odredbi članka 183. stavka 2. točke a) ovoga Zakona
4. ako ne posveti dovoljno vremena razmatranju pitanja rizika, što je protivno odredbi članka 183. stavka 2. točke b) ovoga Zakona
5. ako ne nadzire ili ne prati upravljanje svim značajnim rizicima koji se uređuju ovim Zakonom i Uredbom (EU) br. 575/2013 kao i u vrednovanje imovine, upotrebu vanjskih kreditnih rejtinga i internih modela koji se odnose na te rizike i za te potrebe nadzirati jesu li osigurani odgovarajući resursi, što je protivno odredbi članka 183. stavka 2. točke c) ovoga Zakona
6. ako ne nadzire primjenu posebnih planova, mjerljivih ciljeva i procesa za praćenje i upravljanje financijskim rizicima koji proizlaze iz kratkoročnih, srednjoročnih i dugoročnih ESG čimbenika, uključujući i onih koji proizlaze iz procesa prilagodbe i trendova tranzicije prema primjenjivim regulatornim ciljevima Republike Hrvatske i Europske unije te pravnim aktima u odnosu na ESG čimbenike, a posebno onih navedenih u Uredbi (EU) 2021/1119 (Europski zakon o klimi), kao i, tamo gdje je primjenjivo, ciljevima i propisima trećih zemalja, što je protivno odredbi članka 183. stavka 2. ovoga točke d) Zakona
7. ako ne nadzire provedbu posebnih planova i mjerljivih ciljeva u skladu sa zahtjevima utvrđenim u članku 7.a Uredbe (EU) br. 648/2012 radi praćenja i otklanjanja koncentracijskog rizika koji proizlazi iz izloženosti prema središnjim drugim ugovornim stranama koje nude usluge od znatne sistemske važnosti za Europsku uniju odnosno jednu ili više država članica, što je protivno odredbi članka 183. stavka 2. točke e) ovoga Zakona
8. ako ne nadzire postupanje uprave kreditne institucije propisano člankom 187. stavkom 4. ovoga Zakona, što je protivno odredbi članka 187. stavka 5. ovoga Zakona
9. ako periodično, a najmanje jedanput godišnje, ne preispita učinkovitost sustava upravljanja kreditnom institucijom, uključujući primjerenost postupaka i djelotvornost internih kontrolnih funkcija, ili ako svoje zaključke ne dokumentira ili ako ne poduzme odgovarajuće mjere za ispravljanje utvrđenih nedostataka, što je protivno odredbi članka 187. stavka 6. ovoga Zakona
10. ako postupi protivno podzakonskom propisu koji je donesen na temelju odredbe članka 187. stavka 8. ovoga Zakona
11. ako ne odredi vrstu, količinu, oblik i učestalost informacija koje će primati od odgovarajućih funkcija, osoba i organizacijskih jedinica kreditne institucije, što je protivno odredbi članka 189. stavka 4. ovoga Zakona
12. ako ne zauzima stavove o nalazima Hrvatske narodne banke i drugih nadzornih tijela u postupcima supervizije kreditne institucije ili nadzora nad njom, ili te stavove ne zauzima u roku od 30 dana od dana dostave dokumenata Hrvatske narodne banke nakon obavljene supervizije ili zapisnika drugih nadzornih tijela o obavljenom nadzoru, što je protivno odredbi članka 191. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona
13. ako ne nadzire primjerenost postupaka i djelotvornost unutarnje revizije, što je protivno odredbi članka 191. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona
14. ako ne zauzima stavove o polugodišnjim izvješćima unutarnje revizije, što je protivno odredbi članka 191. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona
15. ako odmah ne obavijestiti Hrvatsku narodnu banku o imenovanju ili prestanku svoje funkcije u upravnim i nadzornim organima drugih pravnih osoba, što je protivno odredbi članka 191. stavka 1. točke 4. podtočke a) ovoga Zakona
16. ako odmah ne obavijestiti Hrvatsku narodnu banku o pravnim poslovima na temelju kojih je sam član nadzornog odbora ili netko od njegove uže obitelji neposredno ili posredno stekao dionice ili poslovne udjele u pravnoj osobi na temelju kojih je taj član nadzornog odbora zajedno s članovima svoje uže obitelji stekao kvalificirani udio u toj pravnoj osobi ili na temelju kojih su njihovi udjeli pali ispod granice kvalificiranog udjela, što je protivno odredbi članka 191. stavka 1. točke 4. podtočke b). ovoga Zakona
17. ako ne nadzire provedbu poslovne politike kreditne institucije, što je protivno odredbi članka 191. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona
18. ako ne donese ili redovito ne preispituje temeljna načela politike primitaka ili ne nadzire ili ne prati je li provedba politike i praksi primitaka u skladu s cjelokupnim okvirom korporativnog upravljanja, korporativnom kulturom, sklonošću preuzimanju rizika i povezanim procesom upravljanja, što je protivno odredbi članka 191. stavka 1. točke 6. ovoga Zakona
19. ako ne osnuje odbor za primitke, odbor za imenovanja i odbor za rizike a kreditna institucija nije mala i jednostavna kreditna institucija, to je protivno odredbi članka 192. stavka 1. ovoga Zakona
20. ako ne izvršava zadatke odbora za imenovanja iz članka 193. ovoga Zakona i odbora za primitke iz članka 195. ovoga Zakona, a kreditna institucija je mala i jednostavna kreditna institucija koja nije osnovala odbor za imenovanja i odbor za primitke, što je protivno odredbi članka 192. stavka 3. ovoga Zakona
21. ako ne osnuje odbor za rizike ili ne kombinira odbor za rizike s revizijskim odborom a kreditna institucija je mala i jednostavna kreditna institucija, što je protivno odredbi članka 192. stavka 4. ovoga Zakona
22. ako ne osigura da svaki odbor nadzornog odbora ima najmanje tri člana što je protivno odredbi članka 192. stavka 6. ovoga Zakona
23. ako ne postupi u skladu s podzakonskim propisom donesenim na temelju odredbe članka 192. stavka 7. ovoga Zakona.
Ostale povrede Uredbe (EU) br. 575/2013 i povrede likvidatora
Članak 380.
(1) Pravnoj ili fizičkoj osobi i odgovornoj osobi u pravnoj osobi može se izreći novčana kazna, upozorenje, periodični penal i upravna mjera ako se utvrdi jedna od sljedećih povreda:
1. ako je bez dobivenog prethodnog odobrenja Hrvatske narodne banke uključila dobit tekuće godine ostvarenu tijekom poslovne godine ili dobit tekuće godine ostvarenu na kraju poslovne godine u redovni osnovni kapital prije nego što je donijela formalnu odluku kojom se potvrđuje konačna godišnja dobit ili gubitak institucije, što je protivno odredbi članka 26. stavka 2. Uredbe (EU) 575/2013
2. ako izvrši isplatu imateljima instrumenata uključenih u regulatorni kapital u slučajevima kada je člancima 28., 51. ili 63. Uredbe (EU) 575/2013 zabranjena takva isplata
3. ako joj je stopa redovnog osnovnog kapitala ispod visine propisane člankom 92. Uredbe (EU) br. 575/2013 ili ako joj je stopa osnovnog kapitala ispod visine propisane člankom 92. Uredbe (EU) br. 575/2013 ili ako joj je stopa ukupnog kapitala ispod visine propisane člankom 92. Uredbe (EU) br. 575/2013 ili ako joj je regulatorni kapital ispod visine propisane člankom 93. Uredbe (EU) br. 575/2013
4. ako ne ispunjava obveze vezane uz knjigu trgovanja iz članaka 102. do 106. Uredbe (EU) br. 575/2013 ili ne ispunjava obveze vezane uz bonitetno vrednovanje u skladu s tehničkim standardom koji je donijela Europska komisija na temelju članka 105. Uredbe (EU) br. 575/2013
5. ako ne obavijesti Hrvatsku narodnu banku o prekoračenju najveće dopuštene izloženosti na način kako je propisano člankom 396. Uredbe (EU) br. 575/2013 ili ako sukladno članku 396. Uredbe (EU) br. 575/2013 ne dostavi Hrvatskoj narodnoj banci prihvatljiv i vjerodostojan plan za pravodobno ponovno uspostavljanje usklađenosti s ograničenjima velikih izloženosti ili ne izvršava taj plan u roku i na način kako je njime predviđeno
6. ako je izložena kreditnom riziku po sekuritizacijskoj poziciji, a nisu ispunjeni uvjeti iz članka 405. Uredbe (EU) 575/2013, ili ne postupa u skladu sa zahtjevima iz dijela petog Uredbe (EU) br. 575/2013 ili zahtjevima vezanima uz izloženosti prenesenom kreditnom riziku iz tehničkog standarda koji je donijela Europska komisija na temelju članka 410. Uredbe (EU) br. 575/2013
7. ne izvještava Hrvatsku narodnu banku na način propisan tehničkim standardom koji je donijela Europska komisija na temelju članka 415. Uredbe (EU) br. 575/2013 ili ne izvještava Hrvatsku narodnu banku prema referentnim datumima na način propisan tehničkim standardom koji je donijela Europska komisija na temelju članka 415. Uredbe (EU) br. 575/2013 ili ne izvještava Hrvatsku narodnu banku u rokovima za dostavu izvješća propisan tehničkim standardom koji je donijela Europska komisija na temelju članka 415. Uredbe (EU) br. 575/2013 ili ne dostavlja potrebna dodatna likvidnosna nadzorna izvješća na način propisan tehničkim standardom koji je donijela Europska komisija na temelju članka 415. Uredbe (EU) br. 575/2013
8. ako ne obavijesti i ne dostavi Hrvatskoj narodnoj banci plan za pravodobnu ponovnu usklađenost, što je protivno odredbi članka 414. Uredbe (EU) br. 575/2013
9. ako ne razvije metodologije i postupke za izračun i iskazivanje tržišne vrijednosti i korektivnih faktora za dionice ili udjele u investicijskim fondovima u skladu s člankom 418. stavkom 4. Uredbe (EU) br. 575/2013, odnosno člankom 15. stavkom 4. Delegirane Uredbe (EU) 2015/61
10. ako postupi protivno delegiranom aktu koji je donijela Europska komisija na temelju članaka 456., 457., 459. i 460. Uredbe (EU) br. 575/2013
11. ako postupi protivno podzakonskom propisu koji je Hrvatska narodna banka donijela radi provedbe provedbenih i regulatornih tehničkih standarda, usklađivanja sa smjernicama i preporukama koje je izdalo Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo u skladu s člankom 16. Uredbe (EU) br. 1093/2010 ili usklađivanja s upozorenjima i preporukama koje je izdao Europski odbor za sistemske rizike u skladu s člankom 16. Uredbe (EU) br. 1092/2010
(2) Za povrede iz stavka 1. ovoga članka, kaznit će se pravna osoba novčanom kaznom u iznosu do 10 % ukupnog godišnjeg neto prometa te pravne osobe a ako je utvrđeno da je ostvarena dobit ili izbjegnut gubitak, novčana kazna može iznositi i do dvostrukog iznosa dobiti ostvarene povredom odnosno gubitka izbjegnutog povredom, ako je moguće utvrditi ostvarenu dobit ili izbjegnute dobitke.
(3) Za povredu iz stavka 1. ovoga članka, novčanom kaznom do 5 milijuna eura kaznit će se odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(4) Za povrede iz stavka 1. točaka 2., 4. i 5. ovoga članka novčanom kaznom do 5 milijuna eura kaznit će se fizička osoba.
(5) Za povrede iz stavka 1. ovoga članka, mogu se izreći periodični penali:
– pravnoj osobi do 5% prosječnog dnevnog neto prometa za svaki dan kršenja koje je u tijeku
– fizičkoj osobi i odgovornoj osobi u pravnoj osobi do 50.000 eura za svaki dan kršenja koje je u tijeku.
(6) Za povrede iz stavka 1. ovoga članka, mogu se izreći sljedeće upravne mjere:
– javna izjava u kojoj se navodi počinitelj odgovorna fizička osoba, odgovorna kreditna institucija, financijski holding, mješoviti financijski holding ili posredničko matično društvo te vrsta i opis povrede
– nalog kojim se od počinitelja odgovorne fizičke osobe, odgovorne kreditne institucije, financijskog holdinga, mješovitog financijskog holdinga ili posredničkog matičnog društva zahtjeva da prekine s povredom i više ne ponavlja takvo postupanje
– privremena suspenzija glasačkih prava kvalificiranom imatelju ili dioničaru koji zajednički djeluje a koji je počinio povredu i
– privremena zabrana obavljanja funkcije člana uprave, nadzornog odbora, višeg rukovodstva, nositelja ključne funkcije ili drugih poslova članova osoblja čije profesionalne aktivnosti imaju značajan utjecaj na profil rizičnosti kreditne institucije osobi odgovornoj za povredu, a koji je počinio povredu.
(7) Novčanom kaznom u iznosu do 5.000,00 eura kaznit će se likvidator kreditne institucije:
1. ako Hrvatskoj narodnoj banci ne dostavi izvješće o tijeku postupka redovne likvidacije u sadržaju i roku propisanim podzakonskim propisom donesenim na temelju članka 297. stavka 15. ovoga Zakona, što je protivno odredbi članka 297. stavka 13. ovoga Zakona
2. ako postupi protivno podzakonskom propisom donesenom na temelju odredbe članka 297. stavka 15. ovoga Zakona.
XXXV.2. PREKRŠAJNE ODREDBE
Ovlast Hrvatske narodne banke kao ovlaštenog tužitelja
Članak 381.
Hrvatska narodna banka je ovlašteni tužitelj za podnošenje optužnih prijedloga ako utvrdi kršenje odredbi ovoga Zakona.
Prekršaji zbog povrede odredaba o zaštiti potrošača
Članak 382.
(1) Za prekršaj kaznit će se globalna ili ostala sistemski važna kreditna institucija novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 eura do najviše 3% ukupnog prihoda:
1. ako kao stjecatelj na kojeg je prenesena tražbina iz ugovora o kreditu ili koja je postala vjerovnik prijenosom ugovora o kreditu s treće osobe ne postupa u skladu s odredbama glave XXIII. ovoga Zakona, što je protivno odredbi članka 307. stavka 3. ovoga Zakona
2. ako potrošaču ne stavi na raspolaganje opće informacije o uslugama ili ako opće informacije o uslugama koje stavi na raspolaganje nisu jasne i razumljive ili nisu na hrvatskom jeziku ili opće informacije ne stavi na raspolaganje na pogodnom mjestu u poslovnim prostorijama u kojima pruža usluge potrošaču ili na svojoj internetskoj stranici, što je protivno odredbi članka 308. stavka 1. ovoga Zakona
3. ako, na zahtjev potrošača, opće informacije ne da potrošaču u papirnatom obliku ili ako mu ih ne dostavi putem elektroničke pošte, ili ako za davanje informacija u papirnatom obliku ili putem elektroničke pošte potrošaču naplati naknadu, što je protivno odredbi članku 308. stavka 2. ovoga Zakona
4. ako nudi ugovore o kreditu koji se pozivaju na referentnu vrijednost kako je definirana u članku 3. stavku 1. točki 3. Uredbe (EU) 2016/1011 a u opće informacije ne uključi imena referentnih vrijednosti odnosno njihovih administratora te mogući utjecaj promjene referentne vrijednosti za potrošača, što je protivno odredbi članka 308. stavka 3. ovoga Zakona
5. ako prilikom informiranja o ponudi kredita ili depozita potrošaču ne da ili ne da bez naknade opće informacije o kreditu ili depozitu iz članka 308. ovoga Zakona, što je protivno odredbi članka 309. stavka 1. ovoga Zakona
6. ako prilikom informiranja o kreditu potrošaču koji je zatražio informaciju o iznosu kredita koji bi mu kreditna institucija mogla odobriti odnosno prilikom informiranja o depozitu zatražio informaciju o uvjetima za polaganje depozita u kreditnoj instituciji, kreditna institucija potrošaču ne da personalizirane informacije koje su mu potrebne za usporedbu različitih ponuda na tržištu i donošenje odluke o sklapanju ugovora o kreditu ili depozitu, što je protivno odredbi članka 309. stavka 2. ovoga Zakona
7. ako personalizirane informacije koje je kreditna institucija dužna dati potrošaču ne obuhvaćaju najmanje informacije propisane zakonom kojim se uređuje potrošačko kreditiranje, stambeno potrošačko kreditiranje odnosno drugim propisima kojima se uređuju primanje depozita i odobravanje kredita, što je protivno odredbi članka 309. stavka 3. ovoga Zakona
8. ako prije sklapanja ugovora o kreditu ili depozitu ne da potrošaču personalizirane informacije koje u potpunosti odgovaraju uvjetima iz ugovora, što je protivno odredbi članka 310. stavka 1. ovoga Zakona
9. ako prije sklapanja ugovora o kreditu, ne da personalizirane informacije svim drugim sudionicima kreditnog odnosa (sudužnicima, založnim dužnicima i jamcima) ili ako ih ne upozori na pravne posljedice sudužništva, založnog dužništva odnosno jamstva, osobito na pravo kreditne institucije da u skladu s pravilima obveznog prava poduzme radnje za naplatu potraživanja iz ugovora o kreditu od svih sudionika kreditnog odnosa, što je protivno odredbi članka 310. stavka 2. ovoga Zakona
10. ako na zahtjev potrošača ne da, ili ne da bez naknade nacrt ugovora o kreditu ili depozitu, što je protivno odredbi članka 310. stavka 3. ovoga Zakona
11. ako potrošača za kojeg je u vrijeme podnošenja zahtjeva ocijenila da ne želi sklopiti taj pravni posao, o tome bez odgode ne izvijesti ili ne izvijesti pisanim putem, što je protivno odredbi članka 310. stavka 3. ovoga Zakona
12. ako nacrt ugovora o kreditu ne da na zahtjev drugim sudionicima kreditnog odnosa, što je protivno odredbi članka 310. stavka 4. ovoga Zakona
13. ako potrošaču uz nacrt ugovora o kreditu ili depozitu ne da ili ne da bez naknade i presliku ili elektroničku verziju odgovarajućih odredbi iz važećih Općih uvjeta poslovanja, Politike kamatnih stopa, Tarife naknada, kao i svih ostalih akata kreditne institucije koji su sastavni dio ugovora o kreditu ili depozitu, a mogu utjecati na financijski položaj potrošača uz kratko objašnjenje tog utjecaja, što je protivno odredbi članka 310. stavka 5. ovoga Zakona
14. ako ne sklopi s potrošačem ugovor o kreditu ili depozitu u pisanom obliku, ili ako sklopljeni ugovor nije na hrvatskom jeziku, ili ako najmanje jedan primjerak ugovora ne preda potrošaču zajedno s važećim Općim uvjetima poslovanja, Politikom kamatnih stopa, Tarifom naknada i svim ostalim aktima kreditne institucije koji su sastavni dio ugovora o kreditu ili depozitu, ili ako u slučaju sklapanja ugovora o kreditu ne preda jedan primjerak ugovora drugim sudionicima kreditnog odnosa (sudužnicima, založnim dužnicima i jamcima), što je protivno odredbi članka 310. stavka 6. ovoga Zakona
15. ako u poslovanju s potrošačima koje je vezano uz ugovor o kreditu ili depozitu koje se odnosi na usluge s valutnom klauzulom ne primijeni srednji tečaj Hrvatske narodne banke odgovarajuće valute u odnosu na euro koji važi na dan transakcije, što je protivno odredbi članka 310. stavka 7. ovoga Zakona
16. ako opće uvjete poslovanja, koji sadržavaju informacije o uvjetima ugovaranja kredita ili depozita, ne stavi na raspolaganje potrošačima, na hrvatskom jeziku ili ne stavi opće uvjete poslovanja na pogodnom mjestu u poslovnim prostorijama u kojima pruža usluge potrošačima i na svojoj internetskoj stranici, što je protivno odredbi članka 311. stavka 1. ovoga Zakona
17. ako ne stavi na raspolaganje izmjene i dopune općih uvjeta poslovanja na način iz članka 311. stavka 1. ovoga Zakona odnosno ako izmjene i dopune općih uvjeta poslovanja ne stavi na raspolaganje najmanje petnaest dana prije nego što one stupe na snagu, što je protivno odredbi članka 311. stavka 3. ovoga Zakona
18. ako o namjeravanim izmjenama i dopunama općih uvjeta poslovanja na ugovoreni način ne obavijesti potrošača na kojeg se ti opći uvjeti poslovanja primjenjuju odnosno ako ga ne obavijesti najmanje 15 dana prije nego što one stupe na snagu, što je protivno odredbi članka 311. stavka 4. ovoga Zakona
19. ako obavijest o namjeravanim izmjenama i dopunama općih uvjeta poslovanja ne da potrošaču na papiru ili nekom drugom trajnom mediju ili ako ta obavijest nije dana razumljivim riječima i u jednostavnom i sveobuhvatnom obliku ili nije dana na hrvatskom jeziku, što je protivno odredbi članka 311. stavka 5. ovoga Zakona
20. ako opći uvjeti poslovanja koji se odnose na odobravanje kredita ne sadrže informacije o vrstama kamatnih stopa ili metodama i učestalosti obračuna kamata ili uvjetima pod kojima se mogu mijenjati stope redovnih i zateznih kamata tijekom korištenja odnosno otplate kredita ili valutama u kojima se može nominirati ili uz koje se može vezati glavnica i pojašnjenja koja se odnose na rizik promjene tečaja tih valuta ili naknadama odnosno provizijama koje (osim kamata po deklariranoj nominalnoj stopi) kreditna institucija zaračunava korisniku kredita, uključujući i objašnjenje povezano s mogućom promjenjivosti tih naknada odnosno provizija za trajanja ugovora o kreditu ili efektivnoj kamatnoj stopi koja odražava ukupnu cijenu pojedine vrste kredita ili uvjetima polaganja depozita kod kreditne institucije, ako je to uvjet za odobravanje kredita ili mogućnostima i uvjetima prijeboja kredita i depozita ili instrumentima osiguranja otplate kredita i drugim uvjetima koje postavlja kreditna institucija, uz posebno isticanje posljedica neizvršenja obveze iz ugovora, raskida odnosno otkaza ugovora te redoslijeda aktiviranja instrumenata osiguranja ili pravu potrošača da odustane od ugovora i zakonskim rokovima za to ili mogućnostima i uvjetima prijevremenog povrata kredita ili vrstama troškova koji mogu nastati nakon otkaza kredita i/ili aktiviranja instrumenata osiguranja i/ili pokretanja postupka prisilne naplate, što je protivno odredbi članka 311. stavka 6. ovoga Zakona
21. ako opći uvjeti poslovanja koji se odnose na primanje depozita ne sadrže informacije o vrstama kamatnih stopa ili metodama i učestalosti obračuna kamata ili valutama u kojima se može nominirati ili uz koje se može vezati depozit i pojašnjenja koja se odnose na rizik promjene tečaja tih valuta ili uvjetima pod kojima se mogu mijenjati kamatne stope ili najmanjem iznosu koji se prima kao depozit ili naknadama za vođenje računa i drugim sličnim naknadama, odnosno provizijama ako ih kreditna institucija zaračunava deponentu, uključujući i objašnjenje u vezi s mogućom promjenjivosti tih naknada za trajanja ugovora o depozitu ili efektivnoj kamatnoj stopi koja odražava ukupan prinos na depozit ili osnovnim informacijama o sustavu osiguranja depozita ili mogućnosti isplate oročenog depozita prije isteka roka oročenja sa svim posljedicama takvog postupanja ili načinu postupanja s depozitima nakon isteka roka oročenja ili uvjetima raspolaganja sredstvima maloljetnih osoba, što je protivno odredbi članka 311. stavka 7. ovoga Zakona
22. ako najmanje jednom godišnje ne obavijesti potrošača o stanju njegova kredita odnosno o stanju njegova depozita i to najkasnije do 31. ožujka tekuće godine za prethodnu godinu, odnosno ako ga ne obavijesti na ugovoreni način ili ga ne obavijesti bez naknade, što je protivno odredbi članka 312. stavka 1. ovoga Zakona
23. ako u obavijesti o stanju kredita iz članka 312. stavka 1. ovoga Zakona posebno ne iskaže dospjelo nepodmireno dugovanje potrošača prema kreditnoj instituciji ili informaciju o tome u kojem roku kreditna institucija šalje prvu i drugu opomenu o dugovanju ili upozorenje o pravu kreditne institucije na otkaz kredita, što je protivno odredbi članka 312. stavka 2. ovoga Zakona
24. ako obavijest o stanju kredita iz članka 312. stavka 1. ovoga Zakona jednom godišnje ne uputi na adrese sudužnika i jamca ili obavijest ne uputi bez naknade ili obavijest ne uputi najkasnije do 31. ožujka tekuće godine za prethodnu godinu, što je protivno odredbi članka 312. stavka 3. ovoga Zakona
25. ako ne dostavlja potrošaču obavijesti o stanju kredita jednom godišnje bez naknade odnosno ne upućuje obavijest o stanju kredita na adrese sudužnika i jamca i to najkasnije do 31. ožujka tekuće godine za prethodnu godinu, sve do trenutka pokretanja sudskog postupka za naplatu dugovanja po tom ugovoru o kreditu, što je protivno odredbi članka 312. stavka 4. ovoga Zakona
26. ako u obavijesti o stanju depozita iz članka 312. stavka 1. ovoga Zakona ne iskaže iznos depozita ili iznos obračunatih kamata po tom ugovoru o depozitu, što je protivno odredbi članka 312. stavka 5. ovoga Zakona
27. ako, u slučaju da se potrošač-kreditni dužnik i kreditna institucija nakon nastupa kašnjenja u otplati dugovanja ne dogovore o načinu daljnje otplate najduže u roku dva mjeseca ne obavijesti sudužnika, založnog dužnika i jamca o stanju dugovanja ili ako sudužniku, založnom dužniku ili jamcu ne ostavi rok 15 dana od dana slanja preporučenom pošiljkom obavijesti da to dugovanje podmiri u novcu, što je protivno odredbi članka 312. stavka 6. ovoga Zakona
28. ako naplati naknadu za otkaz ugovora o kreditu, odnosno ako u trenutku otkaza ne obavijesti, ili ne obavijesti bez naknade potrošača korisnika kredita, sudužnika, založnog dužnika i jamca o ukupnom iznosu i strukturi dugovanja prema sljedećim stavkama: glavnica, kamata, naknade i drugi troškovi ili osnovanosti pojedinačnih stavki za koje se traži naplata, uz naznaku koje su stavke podložne uvećanju i po kojoj pripadajućoj kamatnoj stopi, što je protivno odredbi članka 312. stavka 7. ovoga Zakona
29. ako u slučaju kada su ugovorene promjenjive kamatne stope, ne obavijesti potrošača o promjeni ugovorene promjenjive kamatne stope na ugovoreni način najmanje 15 dana prije nego što se one počnu primjenjivati, ili u obavijesti potrošaču ne predoči i objasni kretanje parametara zbog kojih je došlo do promjene kamatne stope, ili ako kod ugovora o kreditu potrošaču ne dostavi izmijenjeni otplatni plan, što je protivno odredbi članka 312. stavka 8. ovoga Zakona
30. ako, kod ugovora o kreditu kod kojeg je došlo do povećanja kamatne stope, primijeni promijenjenu kamatnu stopu, a da o toj promjeni na ugovoreni način najmanje 15 dana prije njezine primjene nije obavijestila potrošača, što je protivno odredbi članka 312. stavka 9. ovoga Zakona
31. ako, kod ugovora o depozitu kod kojeg je došlo do smanjenja kamatne stope, primijeni promijenjenu kamatnu stopu, a da o toj promjeni na ugovoreni način najmanje 15 dana prije njezine primjene nije obavijestila potrošača, što je protivno odredbi članka 312. stavka 10. ovoga Zakona
32. ako, kod ugovora o depozitu koji se automatski obnavlja po isteku roka oročenja, ne obavijesti potrošača o uvjetima pod kojima će se ugovor o depozitu obnoviti ili to ne učini najmanje 15 dana prije primjene uvjeta pod kojima će se ugovor o depozitu obnoviti, što je protivno odredbi članka 312. stavka 11. ovoga Zakona
33. ako potrošaču, korisniku kredita, koji nakon primitka obavijesti o povećanju kamatne stope nije suglasan s navedenom promjenom i u roku tri mjeseca od primitka obavijesti prijevremeno vrati kredit, naplati naknadu ili naplati ugovorenu naknadu za raniji povrat kredita, što je protivno odredbi članka 312. stavka 12. ovoga Zakona
34. ako potrošaču, na njegov zahtjev, ne stavi na raspolaganje, bez naknade i u svakom trenutku tijekom trajanja ugovora o kreditu, izvještaj u obliku otplatnog plana, informaciju o ukupno plaćenoj glavnici, kamatama i troškovima, pregled uplata i pregled promjena kamatnih stopa po tom kreditu, što je protivno odredbi članka 312. stavka 13. ovoga Zakona
35. ako ne obavijesti potrošača najkasnije 15 dana od dana otplate kredita u cijelosti, bez naknade i na ugovoreni način o otplati cjelokupnog kredita ili ga ne informira o načinu preuzimanja brisovnog očitovanja, ili ako postoje prava trećih osoba koje su dijelom ili u cijelosti otplatile kredit ne informira potrošača o pravima tih osoba te o daljnjim uvjetima izdavanja brisovnog očitovanja, ili ne informira potrošača o načinu preuzimanja svih drugih instrumenata osiguranja otplaćenog kredita, ili ne obavijesti na isti način sve sudionike kreditnog odnosa (sudužnike, založne dužnike, jamce) koje su dijelom ili u cijelosti otplatile kredit, što je protivno odredbi članka 312. stavka 14. ovoga Zakona
36. ako nudi ugovaranje promjenjive kamatne stope, a prije sklapanja ugovora o depozitu ne upozori potrošača na sve rizike promjenjivosti kamatne stope ili u ugovoru o depozitu jasno i nedvojbeno ne ugovori parametre koji utječu na promjenu ugovorene kamatne stope, što je protivno odredbi članka 314. stavka 1. ovoga Zakona
37. ako ne objavi ili ako redovito ne ažurira u poslovnim prostorijama i na svojoj internetskoj stranici parametre koji utječu na promjenu ugovorene kamatne stope kod ugovora o kreditu, neovisno o ukupnom iznosu i vrsti kredita koji kreditna institucija odobrava potrošaču ili kod ugovora o depozitu, što je protivno odredbi članka 314. stavka 2. ovoga Zakona
38. ako arhivsku evidenciju o parametrima koji utječu na promjenu ugovorene kamatne stope kod ugovora o depozitu i ugovora o kreditu koji nije stambeni potrošački kredit ne učini dostupnoma na svojim internetskim stranicama, što je protivno odredbi članka 314. stavka 3. ovoga Zakona
39. ako ugovori kratkoročni depozit ili kratkoročni kredit s promjenjivom kamatnom stopom, što je protivno odredbi članka 314. stavka 4. ovoga Zakona
40. ako promotivne kamatne stope (akcijske) koje se nude pri prodaji usluga na točno određeni rok istekom kojeg se visina te kamatne stope korigira na visinu tržišne (trenutačno važeće) ugovori za usluge koje nisu kratkoročne usluge, što je protivno odredbi članka 314. stavka 5. ovoga Zakona
41. ako za trajanja ugovora o kreditu ili depozitu naplati potrošaču naknadu koja u vrijeme sklapanja ugovora nije bila navedena u Tarifi naknada ili koja nije bila iskazana u novčanom ili postotnom iznosu različitom od nule, što je protivno odredbi članka 315. stavka 1. ovoga Zakona
42. ako ne izradi ili ne dostavi Hrvatskoj narodnoj banci internu metodologiju utvrđivanja strukture naknada za sve usluge koje ima u ponudi za potrošače, što je protivno odredbi članka 315. stavka 2. ovoga Zakona
43. ako ne obavijesti Hrvatsku narodnu banku o svim izmjenama i dopunama metodologije iz članka 315. stavka 2. ovoga Zakona najmanje 30 dana prije stupanja na snagu tih izmjena i dopuna, što je protivno odredbi članka 315. stavka 3. ovoga Zakona
44. ako postupi protivno podzakonskom propisu donesenom na temelju odredbe članka 315. stavka 4. ili 5. ovoga Zakona
45. ako ne osigura da potrošač, čiji je ugovor o kreditu ili tražbina iz ugovora o kreditu prenesena na stjecatelja ili na treću osobu na koju je stjecatelj prenio ugovor o kreditu ili tražbinu iz ugovora o kreditu, ne dođe kod tog stjecatelja ili kod te treće osobe, u nepovoljniji položaj na osnovi zaštite potrošača u odnosu na položaj koji je kao dužnik imao prema kreditnoj instituciji, što je protivno odredbi članka 316. stavka 1. ovoga Zakona
46. ako ustupi tražbinu iz ugovora o kreditu ili prenese ugovor o kreditu vjerovniku koji sukladno zakonu kojim se uređuje potrošačko kreditiranje i zakonu kojim se uređuje stambeno potrošačko kreditiranje nije ovlašten odobravati kredite, što je protivno odredbi članka 316. stavka 2. ovoga Zakona
47. ako, u slučaju promjene vjerovnika kod ugovora o kreditu, ne obavijesti dužnika o promjeni vjerovnika, ili ako je primjenjivo, uz tu obavijest ne dostavi i izvještaj o ukupnom stanju dugovanja sa stanjem na dan promjene vjerovnika odnosno strukturu dugovanja prema sljedećim stavkama: glavnica, kamata, naknade i drugi troškovi, što je protivno odredbi članka 316. stavka 4. ovoga Zakona
48. ako u utvrđenom roku ne dostavi dodatne podatke, izvještaje ili druge akte koje je zatražila Hrvatska narodna banka, što je protivno odredbi članka 317. stavka 3. ovoga Zakona
49. ako ne povjeri poslove rješavanja prigovora potrošača najmanje jednoj osobi koja je u radnom odnosu s tom kreditnom institucijom, što je protivno odredbi članka 317. stavka 5. ovoga Zakona
50. ako ne imenuje osobu za praćenje procesa upravljanja prigovorima potrošača, što je protivno odredbi članka 317. stavka 7. ovoga Zakona
51. ako ne dostavi Hrvatskoj narodnoj banci informacije o tržišnom ponašanju u obuhvatu, na način i u rokovima određenim podzakonskim propisom iz članka 322. točke 4. ovoga Zakona, što je protivno odredbi članka 317. stavka 11. ovoga Zakona
52. ako ne čuva ugovore i druge isprave o zasnivanju poslovnog odnosa kreditne institucije s potrošačem ili ostalu poslovnu dokumentaciju i evidencije koje se odnose na poslovne odnose između kreditne institucije i potrošača što je protivno odredbi članka 318. stavka 1. ovoga Zakona, ili tu dokumentaciju ne čuva tijekom trajanja poslovnog odnosa odnosno ne čuva ju najmanje pet godina nakon isteka godine u kojoj je taj poslovni odnos prestao, što je protivno odredbi članka 318. stavka 2. ovoga Zakona
53. ako je na temelju ugovornog odnosa s potrošačem pokrenut sudski spor, a kreditna institucija ne čuva poslovnu dokumentaciju i dulje od roka iz članka 318. stavka 2. ovoga Zakona odnosno do okončanja sudskog spora koji je na temelju tog ugovornog odnosa pokrenut, što je protivno odredbi članka 318. stavka 3. ovoga Zakona
54. ako odbije sudjelovati u postupku mirenja odnosno alternativnog rješavanja spora koji je pokrenuo potrošač, što je protivno odredbi članka 319. stavka 3. ovoga Zakona
55. ako dio prihoda svake godine ne izdvoji za financiranje aktivnosti za osnaživanje financijske pismenosti građana Republike Hrvatske što je protivno odredbi članka 321. stavka 1. ovoga Zakona ili ako ne postupi u skladu sa smjernicom Ministra financija koja je donesena na temelju članka 321. stavka 2. ovoga Zakona, što je protivno odredbi članka 321. stavka 2. ovoga Zakona
56. ako postupi protivno podzakonskom propisu koji je donesen na temelju odredbe članka 322. ovoga Zakona.
(2) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu od 500,00 do 3.000,00 eura kaznit će se i odgovorna osoba iz uprave ili nadzornog odbora globalne ili ostale sistemski važne kreditne institucije.
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 eura do najviše 3% ukupnog prihoda kaznit će se kreditna institucija sa sjedištem izvan Republike Hrvatske koja na području Republike Hrvatske pruža usluge preko podružnice ako poslove rješavanja prigovora potrošača iz Republike Hrvatske ne povjeri najmanje jednoj osobi koja je u radnom odnosu s tom kreditnom institucijom, a koja radi u podružnici u Republici Hrvatskoj, što je protivno odredbi članka 317. stavka 6. ovoga Zakona.
(4) Za prekršaje iz stavka 3. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu od 500,00 do 3.000,00 eura kaznit će se i odgovorna osoba iz uprave kreditne institucije.
(5) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 eura do najviše 3% ukupnog prihoda kaznit će se kreditna institucija za koju nije utvrđeno da je globalna ili ostala sistemski važna kreditna institucija.
(6) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu od 100,00 do 3.000,00 eura kaznit će se i odgovorna osoba iz uprave ili nadzornog odbora kreditne institucije za koju nije utvrđeno da je globalna ili ostala sistemski važna kreditna institucija.
(7) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu od 100,00 do 3.000,00 eura kaznit će se i odgovorna osoba ovlaštena da u poslovanju podružnice zastupa osnivača kreditnu instituciju.
(8) Hrvatska narodna banka dužna je dostaviti nadležnom općinskom sudu ili drugom stvarno nadležnom tijelu rješenje o utvrđivanju globalne ili ostale sistemski važne kreditne institucije za kreditnu instituciju protiv koje se vodi prekršajni postupak, i to za godinu u kojoj je prekršaj počinjen.
Prekršaji revizorskog društva i ovlaštenog revizora
Članak 383.
(1) Za prekršaj kaznit će se revizorsko društvo novčanom kaznom od 10.000,00 eura do 100.000,00 eura:
1. ako za svaku kreditnu instituciju koja mu je povjerila obavljanje zakonske revizije godišnjih financijskih izvještaja i/ili godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja (u daljnjem tekstu: zakonska revizija) do 30. lipnja tekuće godine ne dostavi Hrvatskoj narodnoj banci plan obavljanja zakonske revizije za tu poslovnu godinu, ili se iz dostavljenog plana ne vide područja poslovanja koja će biti predmet zakonske revizije, ili opis sadržaja planirane zakonske revizije po pojedinim područjima i predviđeno trajanje zakonske revizije, ili kvantitativna razina značajnosti koja se primjenjuje za provođenje revizije s obrazloženjem kvalitativnih čimbenika koji su razmatrani prilikom određivanja razine značajnosti, što je protivno odredbi članka 219. stavka 3. ovoga Zakona
2. ako je nakon sedam uzastopnih godina obavljanja zakonske revizije određene kreditne institucije obavilo zakonsku reviziju te iste kreditne institucije u naredne četiri godine, a što je protivno odredbi članka 220. stavka 2. ovoga Zakona
3. ako obavlja zakonsku reviziju kreditne institucije, a tu reviziju ne obavljaju najmanje dva ovlaštena revizora koji su radnici tog revizorskog društva, što je protivno odredbi članka 220. stavka 3. ovoga Zakona
4. ako u slučaju raskida ugovora o obavljanju zakonske revizije, u primjerenom roku, ne dostavi Hrvatskoj narodnoj banci pisano obrazloženje razloga za sporazumni raskid ugovora odnosno ako je ugovor raskinula jedna ugovorna strana obrazloženje razloge raskida, ili se kao druga ugovorna strana nije očitovao o razlozima za raskid ugovora koje navodi druga ugovorna strana, što je protivno odredbi članka 221. stavka 1. ovoga Zakona
5. ako obavlja zakonsku reviziju kreditne institucije i pruži, izravno ili neizravno, kreditnoj instituciji koja je predmet revizije, njezinu matičnom društvu ili njezinim društvima koja su pod njezinom kontrolom u državama članicama ili trećim državama bilo koje zabranjene nerevizorske usluge iz članka 5. stavka 1. Uredbe (EU) br. 537/2014 tijekom razdoblja između početka razdoblja koje je predmet revizije i izdavanja revizorskog izvještaja ili financijske godine koja prethodi razdoblju iz podstavka 1. ovoga stavka u vezi s uslugom osmišljavanja i provedbe postupaka unutarnje kontrole ili upravljanja rizikom povezanih s pripremom i/ili nadzorom financijskih informacija ili osmišljavanja i provedbe tehnoloških sustava za financijske informacije, što je protivno odredbi članka 221. stavka 2. ovoga Zakona
6. ako pisano i bez odgode obavijestiti Hrvatsku narodnu banku o utvrđenim nezakonitostima ili činjenicama i okolnostima koje mogu na bilo koji način ugroziti daljnje poslovanje kreditne institucije ili ne obavijesti okolnostima koje su razlog za ukidanje odobrenja za rad iz članka 18. stavka 1. ovoga Zakona ili o materijalno značajnoj razlici u procjeni rizika prisutnih u poslovanju kreditne institucije i vrednovanju bilančnih i izvanbilančnih stavki i stavki računa dobiti i gubitka ili o težem kršenju internih akata ili o znatnijoj slabosti u ustroju sustava unutarnjih kontrola ili propustima u primjeni sustava unutarnjih kontrola ili o činjenicama koje bi mogle dovesti do mišljenja s rezervom, negativnog mišljenja ili suzdržavanja od izražavanja mišljenja na financijske izvještaje, što je protivno odredbi članka 222. stavka 1. ovoga Zakona
7. ako pisano i bez odgode ne obavijestiti Hrvatsku narodnu banku ako u postupku obavljanja revizije financijskih izvještaja društva koje kontrolira kreditna institucija sazna činjenice iz članka 222. stavka 1. ovoga Zakona, što je protivno odredbi članka 222. stavka 2. ovoga Zakona
8. ako o činjenicama iz članka 222. stavka 1. ovoga Zakona istodobno ne obavijestiti i upravu kreditne institucije, osim ako ocijeni da postoje opravdani razlozi koji priječe takvo obavještavanje, što je protivno odredbi članka 222. stavka 4. ovoga Zakona
9. ako za potrebe Hrvatske narodne banke ne da ocjenu o pridržavanju pravila o upravljanju rizicima ili o obavljanju poslova funkcije upravljanja rizikom, funkcije praćenja usklađenosti i funkcije unutarnje revizije ili o stanju digitalne operativne otpornosti i primjerenosti upravljanja IKT rizikom, u skladu s Uredbom (EU) 2022/2554 ili o usklađenosti sekuritizacije sa STS kriterijima navedenim u člancima 19. do 22., članka 23., članaka 26.a do 26.e (EU) 2017/2402, kada je primjenjivo ili o pravilnosti, točnosti i potpunosti izvješća koja se dostavljaju Hrvatskoj narodnoj banci, što je protivno odredbi članka 224. stavka 1. ovoga Zakona.
(2) Za prekršaj kaznit će se i odgovorna osoba pravne osobe koja počini prekršaj iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom od 5.000,00 do 13.000,00 eura.
(3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se ovlašteni revizor novčanom kaznom od 1.000,00 do 10.000,00 eura.
(4) Za prekršaj će se kazniti ovlašteni revizor novčanom kaznom od 1.000,00 do 10.000,00 eura ako ne čuva kao povjerljive sve informacije u vezi sa supervizijom kreditne institucije koje je saznao tijekom rada za Hrvatsku narodnu banku, što je protivno odredbi članka 161. stavka 1. ovoga Zakona.
Prekršaji u vezi s nadzorom nad primjenom ovoga i drugih zakona
Članak 384.
(1) Za prekršaj će se kazniti kreditna institucija novčanom kaznom od 10.000,00 eura do 100.000,00 eura:
1. ako ovlaštenoj osobi Hrvatske narodne banke ne omogući da obavi neposredni nadzor nad njezinim poslovanjem n u sjedištu kreditne institucije i na ostalim mjestima na kojima kreditna institucija, odnosno druga osoba na temelju ovlaštenja kreditne institucije, obavlja djelatnosti i poslove u vezi s kojima Hrvatska narodna banka provodi nadzor, što je protivno odredbi članka 305. ovoga Zakona
2. ako ovlaštenoj osobi, na njezin zahtjev, ne omogući da obavi kontrolu poslovnih knjiga, poslovne dokumentacije te administrativne ili poslovne evidencije, kao i kontrolu informacijske tehnologije i drugih pridruženih tehnologija, u opsegu potrebnom za obavljanje pojedinog nadzora, što je protivno odredbi članka 305. stavka 2. ovoga Zakona
3. ako ovlaštenoj osobi, na njezin zahtjev, ne uruči računalne ispise, preslike poslovnih knjiga, poslovne dokumentacije te administrativne ili poslovne evidencije u papirnatom obliku ili u obliku elektroničkog zapisa na mediju i u obliku koji zahtijeva ovlaštena osoba, što je protivno odredbi članka 305. stavka 1. ovoga Zakona
4. ako ovlaštenoj osobi ne osigura standardno sučelje za pristup sustavu za upravljanje bazama podataka kojima se koristi kreditna institucija, u svrhu provođenja nadzora potpomognutog računalnim programima, što je protivno odredbi članka 305. stavka 1. ovoga Zakona
5. ako ne izvrši nadzorne mjere naložene rješenjem Hrvatske narodne banke, što je protivno odredbi članka 306. stavka 6. ovoga Zakona.
(2) Za prekršaj kaznit će se i odgovorna osoba pravne osobe koja počini prekršaj iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom od 1.000,00 eura do 10.000,00 eura.
Prekršaji u vezi s obvezom čuvanja bankovne tajne
Članak 385.
(1) Pravnoj ili fizičkoj osobi i odgovornoj osobi u pravnoj osobi može se izreći novčana kazna ako se utvrdi jedan od sljedećih prekršaja:
1. ako ne čuva bankovnu tajnu, što je protivno odredbi članka 327. stavka 1. ovoga Zakona
2. ako ne čuva bankovnu tajnu te ju priopći trećim osobama, iskoristi ju protiv interesa kreditne institucije ili njezinih klijenata ili omogući trećim osobama da ju iskoriste, što je protivno odredbi članak 328. stavka 1. ovoga Zakona
3. ako prekrši obvezu čuvanja bankovne tajne iz članka 328. stavka 1. ovoga Zakona i nakon prestanka rada u kreditnoj instituciji, odnosno nakon prestanka svojstva dioničara ili članstva u tijelima kreditne institucije ili nakon prestanka ugovornog odnosa o obavljanju poslova za kreditnu instituciju, što je protivno odredbi članka 328. stavka 2. ovoga Zakona
4. ako kao kreditna institucija pri priopćavanju podataka prikupljenih na temelju suglasnosti nije osigurala da su podaci koji se dostavljaju točni, potpuni i ažurni ili nije klijentu omogućila uvid u njegove podatke koje ona dostavlja ili nije osigurala da se na taj način ne priopćavaju podaci u opsegu većem nego što je potrebno za svrhu u koju se podaci razmjenjuju ili ako čuva primljene podatke duže nego što je potrebno za svrhu u koju se podaci dostavljaju, što je protivno odredbi članka 328. stavka 5. ovoga Zakona
5. ako se ne koristi povjerljivim podacima do kojih su došli na temelju članka 328. stavka 3. ovoga Zakona isključivo u svrhu za koju su im ti podaci dani ili ako te podatke priopće trećim osobama ili im omoguće da ih doznaju i iskoriste, što je protivno odredbi članka 329. stavka 1. ovoga Zakona.
(2) Za prekršaj kaznit će se kreditna institucija novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 eura do najviše 100.000,00 eura.
(3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba iz uprave kreditne institucije novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 10.000,00 eura.
(4) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga kaznit će se pravna osoba novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 100.000,00 eura.
(5) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 10.000,00 eura .
(6) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se fizička osoba novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 10.000,00 eura.
XXXVI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Odobrenja, suglasnosti, ugovori i rješenja
Članak 386.
(1) Odobrenja i suglasnosti koji su izdani na temelju Zakona o kreditnim institucijama („Narodne novine“ br. 159/13., 19/15., 102/15., 15/18., 70/19., 47/20., 146/20., 151/22. i 145/24.) do dana stupanja na snagu ovoga Zakona ostaju na snazi, uključujući i suglasnost za imenovanog člana nadzornog odbora koji na dan stupanja na snagu ovoga Zakona obnaša dužnost predsjednika nadzornog odbora.
(2) Kreditna institucija koje je na dan stupanja na snagu ovoga Zakona upisana u sudski registar i ima odobrenje za rad odnosno odobrenje za pružanje bankovnih i financijskih usluga dužna je u roku od godine dana od stupanja na snagu ovoga Zakona uskladiti u sudskom registru upisan predmet poslovanja s nazivima usluga upisanih u sudski registar sa nazivima usluga iz članaka 11. i 12. ovoga Zakona na način kako je to uređeno u tablici iz Priloga 1. ovoga Zakona.
(3) Sudski registar na temelju prijave kreditne institucije provodi upis iz stavka 2. ovoga članka.
(4) Sudski registar prije upisa usklađivanja iz stavka 2. ovoga članka provjerava ispravnost prijave usporedbom upisanog predmeta poslovanja i tablice iz Priloga 1. ovoga Zakona.
(5) Za usklađivanje predmeta poslovanja upisanog u sudski registar s tablicom iz Priloga 1. ovoga Zakona, nije potrebno prethodno odobrenje Hrvatske narodne banke.
(6) Svi postupci za dobivanje odobrenja i suglasnosti koji su bili pokrenuti prije stupanja na snagu ovoga Zakona sukladno Zakonu o kreditnim institucijama („Narodne novine“ br. 159/13., 19/15., 102/15., 15/18., 70/19., 47/20., 146/20., 151/22. i 145/24.) dovršit će se prema postupovnim odredbama ovoga Zakona.
(7) Svi postupci supervizije i drugi postupci koji su bili pokrenuti prije stupanja na snagu ovoga Zakona sukladno Zakonu o kreditnim institucijama („Narodne novine“ br. 159/13., 19/15., 102/15., 15/18., 70/19., 47/20., 146/20., 151/22. i 145/24.) dovršit će se prema postupovnim odredbama ovoga Zakona.
(8) Rješenja koja je Hrvatska narodna banka izdala u postupcima pokrenutima po službenoj dužnosti do dana stupanja na snagu ovoga Zakona ostaju na snazi i primjenjuju se na način i u rokovima kako je određeno u tim rješenjima.
(9) Svi postupci izricanja upravnih sankcija i periodičnih penala koji su bili pokrenuti prije stupanja na snagu ovoga Zakona sukladno Zakonu o kreditnim institucijama („Narodne novine“ br. 159/13., 19/15., 102/15., 15/18., 70/19., 47/20., 146/20., 151/22. i 145/24.) dovršit će se prema odredbama ovoga Zakona.
(10) Predstavništvo kreditne institucije s poslovnim nastanom izvan Republike Hrvatske koje na dan stupanja na snagu ovoga Zakona posluje na području Republike Hrvatske dužno je u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci obavijest iz članka 86. ovoga Zakona.
(11) Kreditne institucije dužne su do 31. ožujka 2026. uskladiti svoje politike i procedure s odredbama ovoga Zakona.
(12) Kreditna institucija iz članka 53. stavka 1. ovoga Zakona dužna je za voditelje internih kontrolnih funkcija i glavnog financijskog direktora koji te funkcije obavljaju na dan stupanja na snagu ovoga Zakona, sukladno Zakonu o kreditnim institucijama („Narodne novine“ br. 159/13., 19/15., 102/15., 15/18., 70/19., 47/20., 146/20., 151/22. i 145/24.), Hrvatskoj narodnoj banci dostaviti njihovu procjenu primjerenosti, te informacije i dokumentaciju iz članka 52. ovoga Zakona bez odgađanja pri prvoj procjeni po ovom Zakonu, a najkasnije godinu dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Dovršetak stečajnog postupka, postupka redovne likvidacije i prekršajnih postupaka
Članak 387.
(1) Stečajni postupci otvoreni prije stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se prema odredbama zakona koji je važio na dan donošenja rješenja o otvaranju stečajnog postupka.
(2) Postupak redovne likvidacije započet prije stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se prema odredbama zakona koji je važio na dan donošenja odluke o prestanku društva.
Rokovi za donošenje podzakonskih propisa i za usklađivanje rješenja
Članak 388.
(1) Ministar financija u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijet će odluku iz članka 321. ovoga Zakona.
(2) Hrvatska narodna banka u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijet će podzakonske propise iz članka 20. stavka 8., članka 25. stavka 13., članka 32. stavka 4., članka 36. stavka 10., članka 44. stavka 9., članka 48. stavka 11., članka 52. stavka 8., članka 56. stavka 8., članka 73. stavka 8., članka 77. stavka 6., članka 79. stavka 14., članka 83. stavka 5., članka 97. stavka 13., članka 159. stavka 2., članka 179. stavka 3., članka 187. stavka 7., članka 192. stavka 7., članka 197. stavka 8., članka 217. stavka 2., članka 223. stavka 10., članka 224. stavka 7., članka 292. stavka 8., članka 296. stavka 9., i članka 338. stavka 6- ovoga Zakona.
(3) Hrvatska narodna banka u roku od dvije godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijet će podzakonske propise iz članka 87. stavka 16., članka 88. stavka 10., članka 98. stavka 15., članka 112. stavka 6., članka 180. stavka 5., članka 182. stavka 9., članka 200. stavka 5., članak 212. stavak 3. ovog Zakona, članka 235. stavka 3., članka 238. stavka 5., članka 249. stavka 1., članka 250. stavka 10., članka 256. stavka 4.,članka 258. stavka 15., članka 266. stavka 3., članka 297. stavak 15., članka 300. stavka 4., članka 302. stavka 4., članka 315. stavka 4. i članak 322. ovoga Zakona.
(4) Do dana stupanja na snagu propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, ostaju na snazi i primjenjuju se u dijelu u kojem nisu u suprotnosti s ovim Zakonom, sljedeći podzakonski propisi:
– Odluka o dokumentaciji koja se prilaže zahtjevu za izdavanje odobrenja za rad kreditne institucije i zahtjevu za izdavanje odobrenja za pružanje financijskih usluga („Narodne novine“ br. 135/23. i 107/24.)
– Odluka o dokumentaciji koja se prilaže zahtjevu za odobrenje te sadržaju i načinu praćenja usklađenosti matičnih financijskih holdinga i matičnih mješovitih financijskih holdinga („Narodne novine“ broj 155/22.)
– Odluka o procjeni primjerenosti predsjednika uprave, člana uprave, člana nadzornog odbora i nositelja ključne funkcije u kreditnoj instituciji („Narodne novine“ br. 20/21. i 104/22.)
– Odluka o prethodnoj suglasnosti za stjecanje kvalificiranog udjela u kreditnoj instituciji („Narodne novine“ br. 25/18., 139/22. i 71/24.)
– Odluka o dokumentaciji koja se prilaže zahtjevu za izdavanje odobrenja za raspoređivanje instrumenata kapitala kao instrumenta regulatornoga kapitala kreditnih institucija („Narodne novine“ br. 25/18., 145/20. i 139/22.)
– Odluka o naknadi za superviziju kreditnih institucija („Narodne novine“ broj 122/23.)
– Odluka o provedbi Uredbe (EU) br. 575 /2013 u dijelu kojim se uređuju ulaganja kreditnih institucija u kvalificirane udjele izvan financijskog sektora i o ograničenju ulaganja kreditnih institucija u materijalnu imovinu („Narodne novine“ br. 22/19. i 150/24.)
– Odluka o planovima oporavka kreditnih institucija („Narodne novine“ br. 110/22. i 150/24.)
– Odluka o načinu provedbe supervizije kreditnih institucija i izricanju supervizorskih mjera („Narodne novine“ br. 87/21., 145/24. i 150/24.)
– Odluka o eksternalizaciji („Narodne novine“ br. 118/20., 139/22. i 150/24.)
– Odluka o odbijanju godišnjih financijskih izvještaja kreditnih institucija i sadržaju revizije za potrebe Hrvatske narodne banke („Narodne novine“ br. 22/19., 139/22. i 150/24.)
– Odluka o velikim izloženostima kreditnih institucija („Narodne novine“ br. 111/18., 120/18., 92/20., 139/22. i 107/24.)
– Odluka o sustavu upravljanja („Narodne novine“ br. 96/18., 67/19., 145/20., 145/21., 51/23., 28/24. i 150/24.)
– Odluku o klasifikaciji izloženosti u rizične skupine i načinu utvrđivanja kreditnih gubitaka („Narodne novine“ br. 114/17., 110/18. i 139/22.)
– Odluka o primjeni odredbi Zakona o kreditnim institucijama na kreditne institucije u likvidaciji („Narodne novine“ br. 24/18. i 139/22.)
– Odluka o primicima radnika („Narodne novine“ br. 31/17., 57/17., 146/20., 4/21., 145/21. i 51/23.)
– Odluka o uvjetima za davanje financijske potpore grupe kreditnih institucija („Narodne novine“ broj 67/16.)
– Odluka o izvještajima za potrebe supervizije kreditnih institucija ( „Narodne novine“ broj 146/21., 108/22., 27/23. i 76/24.)
– Odluka o postupku procjenjivanja adekvatnosti internoga kapitala i interne likvidnosti kreditne institucije („Narodne novine“ br. 20/14. i 126/17.)
– Odluka o politikama i praksama primitaka povezanima s pružanjem bankovnih proizvoda i/ili usluga potrošačima („Narodne novine“ br. 106/18. i 146/20.)
– Odluku o sadržaju i obliku u kojem se potrošaču daju informacije prije ugovaranja pojedine bankovne usluge („Narodne novine“ br. 107/17. i 91/22.)
– Odluka o efektivnoj kamatnoj stopi („Narodne novine“ br. 105/17. i 91/22.)
– Odluka o provođenju nadzora nad kreditnim institucijama i kreditnim posrednicima te izricanju mjera u području zaštite potrošača („Narodne novine“ broj 65/22.)
– Odluka o stopi protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala („Narodne novine“ br. 9/15. i 146/20.)
– Odluka o zaštitnim slojevima kapitala i mjerama za očuvanje kapitala („Narodne novine“ br. 4/21. i 100/21.)
– Odluka o primjeni zaštitnog sloja za strukturni sistemski rizik („Narodne novine“ broj 144/20.)
– Odluka o postupku priznavanja mjera makrobonitetne politike koje su donijela odgovarajuća tijela drugih država članica Europske unije i postupku procjene prekograničnih učinaka mjera makrobonitetne politike („Narodne novine“ broj 60/17.)
- Odluka o kriterijima kreditiranja potrošača („Narodne novine“ broj 50/25.)
- Odluka o statističkom i nadzornom izvješćivanju („Narodne novine“ br. 85/18., 47/19., 14/20., 53/20., 122/20., 53/21., 142/21., 108/22., 27/23. i 90/23.) .
(5) Podzakonski propisi doneseni na temelju Zakona o kreditnim institucijama („Narodne novine“, br. 159/13., 19/15., 102/15., 15/18., 70/19., 47/20., 146/20., 151/22. i 145/24.) ostaju na snazi i primjenjuju se u dijelu u kojem nisu u suprotnosti s ovim Zakonom, i to sljedeći podzakonski propisi:
– Odluka o stopi protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala ostaje na snazi do početka primjene stope protucikličkog zaštitnog sloja kapitala koju Hrvatska narodna banka određuje sukladno glavi XVIII.3. ovoga Zakona i objavljuje u „Narodnim novinama“ i
– Odluka o primjeni zaštitnog sloja za strukturni sistemski rizik ostaje na snazi do početka primjene stope zaštitnog sloja za sistemski rizik koju Hrvatska narodna banka određuje sukladno glavi XVIII.4. ovoga Zakona i objavljuje u „Narodnim novinama“.
Prestanak važenja
Članak 389.
Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaju važiti:
1. Zakon o kreditnim institucijama („Narodne novine“, br. 159/13., 19/15., 102/15., 15/18., 70/19., 47/20., 146/20., 151/22. i 145/24.)
2. Odluka o predstavništvima kreditnih institucija iz trećih zemalja („Narodne novine“, broj 47/14.)
3. Odluka o pobližim uvjetima osnivanja, poslovanja, izvješćivanja i prestanka podružnice kreditne institucije iz treće zemlje u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“, br. 81/14., 4/21., 19/21. i 139/22.)
4. Odluka o kupoprodaji plasmana kreditnih institucija („Narodne novine“, br. 127/14., 24/18., 26/21. i 139/22.)
Stupanje na snagu
Članak 390.
Ovaj Zakon objavit će se u „Narodnim novinama“, a stupa na snagu 1. siječnja 2026., osim članka 99. stavka 2., članka 105. stavka 1. točke 20., članka 181., članka 183. stavka 2. točke e) ovoga Zakona koje stupaju na snagu 25. lipnja 2026. te odredbi članka 172. stavaka 13. i 14. ovoga Zakona koje stupaju na snagu 10. siječnja 2030.
Prilog 1.:
PRILOG 1.:
Nazivi usluga upisanih u sudskom registru
Nazivi usluga iz članaka 11. i 12. ovoga Zakona
Bankovne usluge
Bankovne usluge
primanje depozita ili drugih povratnih sredstava od javnosti i odobravanje kredita iz tih sredstava, a za svoj račun
primanje depozita ili drugih povratnih sredstava od javnosti i odobravanje kredita a za svoj račun
primanje novčanih depozita i odobravanja kredita i drugih plasmana iz tih sredstava u svoje ime i za svoj račun
primanje depozita ili drugih povratnih sredstava od javnosti i odobravanje kredita iz tih sredstava za račun banke
banka obavlja sve depozitne, kreditne i druge bankovne poslove u zemlji i inozemstvu u skladu sa Zakonom o bankama i općim aktima Banke, a osobito:
* primanje depozita ili drugih povratnih sredstava od javnosti i odobravanje kredita iz tih sredstava, a za svoj račun
Osnovne financijske usluge
Osnovne financijske usluge
primanje depozita ili drugih povratnih sredstava
primanje depozita ili drugih povratnih sredstava
primanje svih vrsta depozita u domaćoj i stranoj valuti od trgovca pojedinca i fizičkih osoba, uključujući i one fizičke osobe čija je poslovna aktivnost upisana u skladu sa Zakonom o obrtu
primanje novčanih depozita
primanje svih vrsta depozita
primanje depozita ili drugih povratnih sredstava
odobravanje kredita i zajmova, uključujući potrošačke kredite i zajmove te hipotekarne kredite i zajmove ako je to dopušteno posebnim zakonom i financiranje komercijalnih poslova, uključujući izvozno financiranje na osnovi otkupa s diskontom i bez regresa dugoročnih nedospjelih potraživanja osiguranih financijskim instrumentima (forfeiting)
kreditiranje, uključujući, među ostalim: potrošačke kredite i zajmove, hipotekarne kredite i zajmove, otkup potraživanja (engl. factoring) s regresom ili bez njega, financiranje trgovačkih transakcija (uključujući izvozno financiranje na osnovi otkupa s diskontom i bez regresa dugoročnih nedospjelih potraživanja osiguranih financijskim instrumentima (engl. forfeiting)
davanje kredita osobama iz točke 1., manjim i srednjim poduzetnicima te drugim bankama
otkup potraživanja s regresom ili bez njega (factoring)
odobravanje kredita i drugih plasmana u svoje ime i za svoj račun
kreditiranje, uključujući potrošačke kredite, hipotekarne kredite i financiranje komercijalnih poslova (uključujući forfeiting)
factoring
davanje svih vrsta kredita, otvaranje dokumentarnih akreditiva, izdavanje jamstava i bankovnih garancija te preuzimanje drugih financijskih obveza
obavljanje poslova financijskog leasinga i faktoringa
obavljanje kreditnih poslova s inozemstvom i platnog prometa s inozemstvom
financijski najam (leasing)
financijski leasing (engl. financial leasing)
obavljanje poslova financijskog leasinga i faktoringa
platne usluge u skladu s posebnim zakonima
platne usluge u skladu s posebnim propisima kojima se uređuje platni promet i to:
1. usluge koje omogućuju polaganje gotova novca na račun za plaćanje, kao i svi postupci koji su potrebni za vođenje računa za plaćanje
2. usluge koje omogućuju podizanje gotova novca s računa za plaćanje, kao i svi postupci koji su potrebni za vođenje računa za plaćanje
3. usluge izvršenja platnih transakcija, uključujući prijenos novčanih sredstava na račun za plaćanje kod korisnikova pružatelja platnih usluga ili kod drugog pružatelja platnih usluga, i to:
a) izvršenje izravnih terećenja, uključujući jednokratna izravna terećenja
b) izvršenje platnih transakcija putem platnih kartica ili sličnog sredstva ili
c) izvršenje kreditnih transfera, uključujući trajne naloge
4. usluge izvršenja platnih transakcija u kojima su novčana sredstva pokrivena kreditnom linijom za korisnika platnih usluga, i to:
a) izvršenje izravnih terećenja, uključujući jednokratna izravna terećenja
b) izvršenje platnih transakcija putem platnih kartica ili sličnog sredstva ili
c) izvršenje kreditnih transfera, uključujući trajne naloge
usluge platnog prometa u zemlji i s inozemstvom u skladu s posebnim zakonima
obavljanje platnog prometa u zemlji i s inozemstvom
obavljanje platnog prometa u zemlji i s inozemstvom sukladno posebnim zakonima
bavljanje kreditnih poslova s inozemstvom i platnog prometa s inozemstvom
platne usluge, i to:
* 1) usluge koje omogućuju polaganje gotovog novca na račun za plaćanje kao i svi postupci koji su potrebni za vođenje računa za plaćanje
* 2) usluge koje omogućuju podizanje gotovog novca s računa za plaćanje kao i svi postupci koji su potrebni za vođenje računa za plaćanje
* 3) usluge izvršenja platnih transakcija, uključujući prijenos novčanih sredstava na račun za plaćanje kod korisnikovog pružatelja platnih usluga ili kod drugog pružatelja platnih usluga:
* - izvršenje izravnih terećenja, uključujući jednokratna izravna terećenja,
* - izvršenje platnih transakcija putem platnih kartica ili sličnog sredstva,
* - izvršenje kreditnih transfera, uključujući trajne naloge
* 4) usluge izvršenja platnih transakcija u kojima su novčana sredstva pokrivena kreditnom linijom za korisnika platnih usluga:
*- izvršenje izravnih terećenja, uključujući jednokratna izravna terećenja,
*- izvršenje platnih transakcija putem platnih kartica ili sličnog sredstva,
*- izvršenje kreditnih transfera, uključujući trajne naloge
* usluge koje omogućuju polaganje gotovog novca na račun za plaćanje kao i svi postupci koji su potrebni za vođenje računa za plaćanje
* usluge koje omogućuju podizanje gotovog novca s računa za plaćanje kao i svi postupci koji su potrebni za vođenje računa za plaćanje
* usluge izvršenja platnih transakcija, uključujući prijenos novčanih sredstava na račun za plaćanje kod korisnikovog pružatelja platnih usluga ili kod drugog pružatelja platnih usluga
* izvršenje izravnih terećenja, uključujući jednokratna izravna terećenja
* izvršenje platnih transakcija putem platnih kartica ili sličnog sredstva
* izvršenje kreditnih transfera, uključujući trajne naloge
pružanje usluga platnog prometa osobama iz točke 1.
obavljanje platnog prometa u zemlji
usluge izvršenja platnih transakcija, uključujući prijenos novčanih sredstava na račun za plaćanje kod korisnikovog pružatelja platnih usluga ili kod drugog pružatelja platnih usluga:
* - izvršenje izravnih terećenja, uključujući jednokratna izravna terećenja,
* - izvršenje platnih transakcija putem platnih kartica ili sličnog sredstva,
* - izvršenje kreditnih transfera, uključujući trajne naloge
*usluge izvršenja platnih transakcija u kojima su novčana sredstva pokrivena kreditnom linijom za korisnika platnih usluga:
*- izvršenje izravnih terećenja, uključujući jednokratna izravna terećenja,
*- izvršenje platnih transakcija putem platnih kartica ili sličnog sredstva,
*- izvršenje kreditnih transfera, uključujući trajne naloge
* usluge koje omogućuju polaganje gotovog novca na račun za plaćanje kao i svi postupci koji su potrebni za vođenje računa za plaćanje
* usluge koje omogućuju podizanje gotovog novca s računa za plaćanje kao i svi postupci koji su potrebni za vođenje računa za plaćanje
* usluge izvršenja platnih transakcija, uključujući prijenos novčanih sredstava na račun za plaćanje kod korisnikovog pružatelja platnih usluga ili kod drugog pružatelja platnih usluga:
*- izvršenje izravnih terećenja, uključujući jednokratna izravna terećenja,
*- izvršenje platnih transakcija putem platnih kartica ili sličnog sredstva,
*- izvršenje kreditnih transfera, uključujući trajne naloge
* usluge izvršenja platnih transakcija u kojima su novčana sredstva pokrivena kreditnom linijom za korisnika platnih usluga:
*- izvršenje izravnih terećenja, uključujući jednokratna izravna terećenja,
*- izvršenje platnih transakcija putem platnih kartica ili sličnog sredstva,
*- izvršenje kreditnih transfera, uključujući trajne naloge
usluge izvršenja platnih transakcija u kojima su novčana sredstva pokrivena kreditnom linijom za korisnike platnih usluga:
* izvršenje izravnih terećenja, uključujući jednokratna izravna terećenja
* izvršenje platnih transakcija putem platnih kartica ili sličnog sredstva
* izvršenje kreditnih transfera, uključujući trajne naloge
* usluge iniciranja plaćanja
* usluge informiranja o računu
izdavanje drugih instrumenata plaćanja i upravljanje njima ako se pružanje ovih usluga ne smatra pružanjem platnih usluga u skladu s posebnim zakonom
izdavanje ostalih sredstava plaćanja i upravljanje njima (npr. putnički čekovi i bankovne mjenice) ako se pružanje tih usluga ne smatra pružanjem usluga u smislu točke 4. ovoga stavka, a u skladu s posebnim propisima kojima se uređuje platni promet
izdavanje drugih instrumenata plaćanja i upravljanje njima ako se pružanje ovih usluga ne smatra pružanjem usluga u smislu usluga platnog prometa u zemlji i s inozemstvom
izdavanje i upravljanje instrumentima plaćanja posredovanje pri sklapanju financijskih poslova
izdavanje i upravljanje instrumentima plaćanja
izdavanje drugih instrumenata plaćanja i upravljanja njima ako se pružanje ovih usluga ne smatra pružanjem usluga u smislu čl. 5. točke 7. Zakona o kreditnim institucijama, a u skladu s posebnih zakonom
izdavanje garancija ili drugih jamstava
izdavanje garancija, drugih jamstava i preuzimanje obveza
davanje svih vrsta kredita, otvaranje dokumentarnih akreditiva, izdavanje jamstava i bankovnih garancija te preuzimanje drugih financijskih obveza
trgovanje za svoj račun ili za račun klijenta: instrumentima tržišta novca,
prenosivim vrijednosnim papirima,
stranim sredstvima plaćanja, uključujući mjenjačke poslove,
financijskim ročnicama i opcijama,
valutnim i kamatnim instrumentima;
trgovanje za svoj račun:
– instrumentima tržišta novca (npr. čekovima, mjenicama, certifikatima o depozitu)
– stranim sredstvima plaćanja uključujući mjenjačke poslove
– financijskim ročnicama i opcijama
– valutnim i kamatnim instrumentima
– prenosivim vrijednosnim papirima
trgovanje za vlastiti račun
kupovanje i prodavanje za svoj račun ili za račun svojih komitenata instrumenata tržišta novca (uključujući između ostalog čekove, mjenice i certifikate o depozitu) vrijednosne papire Republike Hrvatske ili Hrvatske narodne banke
trgovanje u svoje ime i za svoj račun ili u svoje ime i za račun klijenta:
instrumentima tržišta novca i ostalim prenosivim vrijednosnim papirima,
stranim sredstvima plaćanja uključujući mjenjačke poslove,
financijskim terminskim ugovorima i opcijama, valutnim i kamatnim instrumentima
*obavljanje poslova s mjenicama, čekovima i certifikatima o depozitu za svoj račun ili za račun svojih komitenata
*pozajmljivanje, prodaja i kupnja za svoj račun ili za račun svojih komitenata financijskih izvedenica (ročnica, opcija i sl.)
*obavljanje poslova s vrijednosnim papirima za svoj račun ili za račun drugih osoba
obavljanje poslova sa stranim sredstvima plaćanja u zemlji (mjenjački poslovi)
trgovanje za svoj račun ili za račun klijenta: - instrumentima tržišta novca, - prenosivim vrijednosnim papirima, - stranim sredstvima plaćanja uključujući mjenjačke poslove
trgovanje u svoje ime i za svoj račun ili u svoje ime i za račun klijenta:
* - instrumentima tržišta novca i ostalim prenosivim vrijednosnim papirima
* - stranim sredstvima plaćanja uključujući mjenjačke poslove
* - financijskim terminskim ugovorima i opcijama
*_- valutnim i kamatnim instrumentima
trgovanje za račun klijenta: instrumentima tržišta novca, prenosivim vrijednosnim papirima, stranim sredstvima plaćanja, uključujući mjenjačke poslove, financijskim ročnicama i opcijama, valutnim i kamatnim instrumentima
trgovanje za račun klijenta:
– instrumentima tržišta novca (npr. čekovima, mjenicama, certifikatima o depozitu)
– stranim sredstvima plaćanja, uključujući mjenjačke poslove
– financijskim ročnicama i opcijama
– valutnim i kamatnim instrumentima
– prenosivim vrijednosnim papirima
trgovanje za svoj račun ili za račun klijenta: - instrumentima tržišta novca, - prenosivim vrijednosnim papirima, - stranim sredstvima plaćanja, uključujući mjenjačke poslove, - financijskim ročnicama i opcijama, - valutnim i kamatnim instrumentima
trgovanje za svoj račun ili za račun klijenata
*- instrumentima tržišta novca
*- prenosivim vrijednosnim papirima
*- stranim sredstvima plaćanja, uključujući mjenjačke poslove
*- financijskim ročnicama i opcijama
*- valutnim i kamatnim instrumentima
* obavljanje poslova s mjenicama, čekovima i certifikatima o depozitu za svoj račun ili za račun svojih komitenata
* pozajmljivanje, prodaja i kupnja za svoj račun ili za račun svojih komitenata financijskih izvedenica (ročnica, opcija i sl.)
* obavljanje poslova s vrijednosnim papirima za svoj račun ili za račun drugih osoba
kupovanje i prodavanje za svoj račun ili za račun svojih komitenata instrumenata tržišta novca (uključujući između ostalog čekove, mjenice i certifikate o depozitu) vrijednosne papire Republike Hrvatske ili Hrvatske narodne banke
trgovanje u svoje ime i za svoj račun ili u svoje ime i za račun klijenta:
instrumentima tržišta novca i ostalim prenosivim vrijednosnim papirima,
stranim sredstvima plaćanja uključujući mjenjačke poslove,
financijskim terminskim ugovorima i opcijama, valutnim i kamatnim instrumentima
trgovanje za svoj račun ili za račun klijenta: - instrumentima tržišta novca, - prenosivim vrijednosnim papirima, - stranim sredstvima plaćanja uključujući mjenjačke poslove
sudjelovanje u izdavanju financijskih instrumenata te pružanje usluga vezanih uz izdavanje financijskih instrumenata u skladu sa zakonom koji uređuje tržište kapitala: - usluge provedbe ponude, odnosno prodaje financijskih instrumenata uz obvezu otkupa, - usluge provedbe ponude, odnosno prodaje financijskih instrumenata bez obveze otkupa
sudjelovanje u izdavanju vrijednosnih papira i pružanje usluga vezanih sa spomenutim izdanjima
sudjelovanje u izdavanju financijskih instrumenata te pružanje usluga vezanih uz izdavanje financijskih instrumenata u skladu sa zakonom koji uređuje tržište kapitala
prikupljanje sredstva izdavanjem vrijednosnih papira i na druge načine koje propiše ili odredi Hrvatska narodna banka
savjetovanje pravnih osoba glede strukture kapitala, poslovne strategije i sličnih pitanja te pružanje usluga koje se odnose na poslovna spajanja i stjecanje dionica i poslovnih udjela u drugim društvima
savjetovanje pravnih osoba u vezi sa strukturom kapitala, poslovnom strategijom i povezanim pitanjima te savjetovanje i usluge u vezi s poslovnim spajanjima odnosno pripajanjima i kupnjom pravnih osoba
savjetovanje o strukturi kapitala, poslovnim strategijama i srodnim pitanjima, kao i savjetovanje i usluge vezane uz spajanja i stjecanje udjela u društvima, - usluge deviznog poslovanja, ako su vezane uz pružanje investicijskih usluga, - investicijsko istraživanje i financijska analiza, kao i ostalih preporuka koje se odnose na transakcije s financijskim instrumentima, - usluge vezane uz usluge provedbe ponude, odnosno prodaje financijskih instrumenata uz obvezu otkupa, - investicijske usluge i aktivnosti te pomoćne usluge koje se odnose na temeljnu imovinu izvedenica iz članka 3. stavka 1. točke 2. podtočke d. alineje 2., 3., 4. i 7. Zakona o tržištu kapitala kada su te investicijske usluge i aktivnosti nadovezane na investicijske usluge ili pomoćne usluge,
savjetovanje pravnih osoba glede strukture kapitala, poslovne strategije i sličnih pitanja i pružanje usluga koje se odnose na poslovna spajanja i stjecanje dionica i poslovnih udjela u drugim društvima
savjetovanje o strukturi kapitala, poslovnim strategijama i srodnim pitanjima, kao i savjetovanje i usluge vezane uz spajanja i stjecanja udjela u društvima
posredovanje pri sklapanju poslova na novčanom tržištu
posredovanje pri sklapanju poslova na novčanom tržištu
obavljanje novčanih posredovanja
posredovanje pri sklapanju financijskih poslova
upravljanje imovinom klijenata i savjetovanje u vezi s tim
upravljanje portfeljem i savjetovanje u vezi s tim
poslovi skrbništva nad financijskim instrumentima te usluge vezane uz skrbništvo nad financijskim instrumentima u skladu sa zakonom koji uređuje tržište kapitala
pohrana i administriranje vrijednosnim papirima
usluge vezane uz poslove kreditiranja, kao npr. prikupljanje podataka, izrada analiza i davanje informacija o kreditnoj sposobnosti pravnih i fizičkih osoba koje samostalno obavljaju djelatnost
usluge vezane uz poslove kreditiranja
prikupljanje, izrada analiza i davanje informacija o kreditnoj sposobnosti pravnih i fizičkih osoba koje samostalno obavljaju djelatnost
davanje informacija o bonitetu komitenata na njihov zahtjev
iznajmljivanje sefova
usluge iznajmljivanja sefova
izdavanje elektroničkog novca
izdavanje elektroničkog novca uključujući tokene elektroničkog novca
izdavanje sredstava plaćanja u obliku elektronskog novca
izdavanje tokena vezanih uz imovinu
-
usluge povezane s kriptoimovinom
investicijske i pomoćne usluge i aktivnosti propisane posebnim zakonom kojim se uređuje tržište kapitala, a koje nisu uključene u usluge iz točke 1. do 16. stavka 1. članka 5. Zakona o kreditnim institucijama i to: zaprimanje i prijenos naloga u svezi jednog ili više financijskih instrumenata
investicijske i pomoćne usluge i aktivnosti propisane zakonom kojim se uređuje tržište kapitala, a koje nisu uključene u usluge iz točaka 1. do 18. ovoga stavka, a koje se odnose na jedan ili više financijskih instrumenata, a u biti čine:
investicijske i pomoćne usluge i aktivnosti propisane posebnim zakonom kojim se uređuje tržište kapitala, a koje nisu uključene u usluge iz točke 1. do 15. stavka 1. članka 5. Zakona o kreditnim institucijama i to: - zaprimanje i prijenos naloga u svezi jednog ili više financijskih instrumenata, - izvršavanje naloga za račun klijenta, - trgovanje za vlastiti račun, - upravljanje portfeljem, - investicijsko savjetovanje, - pohrana i administriranje financijskih instrumenata za račun klijenta, uključujući i poslove skrbništva i s tim povezane usluge, kao na primjer upravljanje novčanim sredstvima, odnosno instrumentima osiguranja, - davanja kredita ili zajma ulagatelju kako bi mu se omogućilo zaključenje transakcije s jednim ili više financijskih instrumenata, ako je u transakciju uključeno društvo koje odobrava zajam ili kredit, - savjetovanje o strukturi kapitala, poslovnim strategijama i srodnim pitanjima, kao i savjetovanje i usluge vezane uz spajanja i stjecanje udjela u društvima, - usluge deviznog poslovanja, ako su vezane uz pružanje investicijskih usluga, - investicijsko istraživanje i financijska analiza, kao i ostalih preporuka koje se odnose na transakcije s financijskim instrumentima, - usluge vezanih uz usluge provedbe ponude, odnosno prodaje financijskih instrumenata uz obvezu otkupa, - investicijske usluge i aktivnosti te pomoćne usluge koje se odnose na temeljnu imovinu izvedenica iz članka 3. stavka 1. točke 2. podtočke d. alineje 2., 3., 4. i 7. Zakona o tržištu kapitala kada su te investicijske usluge i aktivnosti nadovezane na investicijske ili pomoćne usluge
investicijske i pomoćne usluge i aktivnosti propisane posebnim zakonom koji uređuje tržište kapitala, i to:
*zaprimanje i prijenos naloga u svezi jednog ili više financijskih instrumenata
*pohrana i administriranje financijskih instrumenata za račun klijenta, uključujući i poslove skrbništva i s tim povezane usluge, kao na primjer upravljanje novčanim sredstvima, odnosno instrumentima osiguranja
*davanje kredita ili zajma ulagatelju kako bi mu se omogućilo zaključenje transakcije s jednim ili više financijskih instrumenata, ako je u transakciju uključeno društvo koje odobrava zajam ili kredit
*trgovanje za vlastiti račun
* zaprimanje i prijenos naloga u svezi jednog ili više financijskih instrumenata
*usluge provedbe ponude, odnosno prodaje financijskih instrumenata bez obveze otkupa
*pohrana i administriranje financijskih instrumenata za račun klijenata, uključujući i poslove skrbništva i s tim povezane usluge, kao na primjer upravljanje novčanim sredstvima, odnosno instrumentima osiguranja
*davanje kredita ili zajma ulagatelju kako bi mu se omogućilo zaključenje transakcije s jednim ili više financijskih instrumenata, ako je u transakcije uključeno društvo koje odobrava zajam ili kredit
*usluge deviznog poslovanja, ako su vezane uz pružanje investicijskih usluga
investicijske i pomoćne usluge i aktivnosti propisane posebnim zakonom kojim se uređuje tržište kapitala, i to:
*- trgovanje za vlastiti račun
*- usluge provedbe ponude, odnosno prodaje financijskih instrumenata uz obvezu otkupa
*- usluge provedbe ponude, odnosno prodaje financijskih instrumenata bez obveze otkupa
*- pohrana i administriranje financijskih instrumenata za račun klijenta, uključujući i poslove skrbništva i s tim povezane usluge, kao na primjer upravljanje novčanim sredstvima, odnosno instrumentima osiguranja
*- savjetovanje o strukturi kapitala, poslovnim strategijama i srodnim pitanjima, kao i savjetovanje i usluge vezane uz spajanja i stjecanje udjela u društvima
*- usluge vezane uz usluge provedbe ponude, odnosno prodaje financijskih instrumenata uz obvezu otkupa
*- investicijske usluge i aktivnosti te pomoćne usluge koje se odnose na temeljnu imovinu izvedenica iz članka 3. stavka 1. točke 2. podtočke d. alineje 2., 3., 4. i 7. Zakona o tržištu kapitala kada su te investicijske usluge i aktivnosti nadovezane na investicijske usluge ili pomoćne usluge
investicijske i pomoćne usluge i aktivnosti propisane posebnim zakonom kojim se uređuje tržište kapitala, i to: - zaprimanje i prijenos naloga u svezi jednog ili više financijskih instrumenata, - izvršavanje naloga za račun klijenata, - trgovanje za vlastiti račun, - upravljanje portfeljem, - investicijsko savjetovanje, - usluge provedbe ponude, odnosno prodaje financijskih instrumenata uz obvezu otkupa, - usluge provedbe ponude, odnosno prodaje financijskih instrumenata bez obveze otkupa, - pohrana i administriranje financijskih instrumenata za račun klijenata, uključujući i poslove skrbništva i s tim povezane usluge, kao na primjer upravljanje novčanim sredstvima, odnosno instrumentima osiguranja, - davanje kredita ili zajma ulagatelju kako bi mu se omogućilo zaključenje transakcije s jednim ili više financijskih instrumenata, ako je u transakciju uključeno društvo koje odobrava zajam ili kredit,
investicijske i pomoćne usluge i aktivnosti propisane posebnim zakonom kojim se uređuje tržište kapitala i to:
*- zaprimanje i prijenos naloga u svezi jednog ili više financijskih instrumenata iz članka 5. stavka 1. točke 1. Zakona o tržištu kapitala
obavljanje investicijskih usluga i investicijskih aktivnosti i s njima povezanih pomoćnih usluga propisanih posebnim zakonom kojim se uređuje tržište kapitala, i to: trgovanje za vlastiti račun
investicijske i pomoćne usluge i aktivnosti propisane posebnim zakonom kojim se uređuje tržište kapitala, i to: zaprimanje i prijenos naloga u svezi jednog ili više financijskih instrumenata, izvršavanje naloga za račun klijenta, trgovanje za vlastiti račun, pohrana i administriranje financijskih instrumenata za račun klijenata, uključujući i poslove skrbništva i s tim povezane usluge, kao na primjer upravljanje novčanim sredstvima, odnosno instrumentima osiguranja
investicijsko savjetovanje
usluge provedbe ponude, odnosno prodaje financijskih instrumenata uz obvezu otkupa
usluge provedbe ponude, odnosno prodaje financijskih instrumenata bez obveze otkupa
investicijske i pomoćne usluge i aktivnosti propisane posebnim zakonom kojim se uređuje tržište kapitala i to:
*- zaprimanje i prijenos naloga u svezi jednog ili više financijskih instrumenata
*- izvršavanje naloga za račun klijenata
*- trgovanje za vlastiti račun
*- upravljanje portfeljem
*- investicijsko savjetovanje
*- usluge provedbe ponude, odnosno prodaje financijskih instrumenata uz obvezu otkupa
*- usluge provedbe ponude, odnosno prodaje financijskih instrumenata bez obveze otkupa
* - pohrana i administriranje financijskih instrumenata za račun klijenata, uključujući i poslove skrbništva i s tim povezane usluge kao na primjer upravljanje novčanim sredstvima, odnosno instrumentima osiguranja
*- davanje kredita ili zajma ulagatelju kako bi mu se omogućilo zaključenje transakcije s jednim ili više financijskih instrumenata, ako je u transakciju uključeno društvo koje odobrava zajam ili kredit
*- savjetovanje o strukturi kapitala, poslovnim strategijama i srodnim pitanjima, kao i savjetovanje i usluge vezane uz spajanje i stjecanja udjela u društvima
*- usluge deviznog poslovanja, ako su vezane uz pružanje investicijskih usluga
*- investicijsko istraživanje i financijska analiza, kao i ostale preporuke koje se odnose na transakcije s financijskim instrumentima
*- usluge vezane uz usluge provedbe ponude, odnosno prodaje financijskih instrumenata uz obvezu otkupa
*- investicijske usluge i aktivnosti te pomoćne usluge koje se odnose na temeljnu imovinu izvedenica iz čl. 3. st. 1. točka 2. podtočka d), alineja 2, 3, 4 i 7 Zakona o tržištu kapitala kada su te investicijske usluge i aktivnosti nadovezane na investicijske usluge ili pomoćne usluge
pružanje investicijskih i pomoćnih usluga i aktivnosti propisanih posebnim zakonom kojima se uređuje tržište kapitala, a koje nisu uključene u prethodno navedene osnovne financijske usluge, i to: - zaprimanje i prijenos naloga u svezi jednog ili više financijskih instrumenata, - izvršavanje naloga za račun klijenta, - trgovanje za vlastiti račun, - investicijsko savjetovanje, - usluge provedbe ponude, odnosno prodaje financijskih instrumenata uz obvezu otkupa, - usluge provedbe ponude, odnosno prodaje financijskih instrumenata bez obveze otkupa, - pohrana i administriranje financijskih instrumenata za račun klijenta, uključujući i poslovne skrbništva i s tim povezane usluge, - davanje kredita ili zajmova ulagatelju kako bi mu se omogućilo zaključenje transakcije s jednim ili više financijskih instrumenata, ako je u transakciju uključeno društvo koje odobrava zajam ili kredit, - usluge deviznog poslovanja, ako su vezane uz pružanje investicijskih usluga, - investicijsko istraživanje i financijska analiza, kao i
*ostale preporuke koje se odnose na transakcije s financijskim instrumentima, - usluge vezane uz usluge provedbe ponude, odnosno prodaje financijskih instrumenata uz obvezu otkupa, - investicijske usluge i aktivnosti te pomoćne usluge koje se odnose na temeljnu imovinu izvedenica
zaprimanje i prijenos naloga u svezi jednog ili više financijskih instrumenata
*izvršavanje naloga za račun klijenta
*trgovanje za vlastiti račun
*investicijsko savjetovanje
*usluge provedbe ponude, odnosno prodaje financijskih instrumenata uz obvezu otkupa
*usluge provedbe ponude, odnosno prodaje financijskih instrumenata bez obveze otkupa
*pohrana i administriranje financijskih instrumenata za račun klijenata, uključujući i poslove skrbništva i s tim povezane usluge, kao na primjer upravljanje novčanim sredstvima, odnosno instrumentima osiguranja
davanje kredita ili zajma ulagatelju kako bi mu se omogućilo zaključenje transakcije s jednim ili više financijskih instrumenata, ako je u transakciju uključeno društvo koje odobrava zajam ili kredit
usluge deviznog poslovanja ako su vezane uz pružanje investicijskih usluga
investicijsko istraživanje i financijska analiza, kao i ostale preporuke koje se odnose na transakcije s financijskim instrumentima
investicijske i pomoćne usluge i aktivnosti propisane posebnim zakonom kojim se uređuje tržište kapitala, a koje nisu uključene u usluge iz točke 1. do 16. stavka 1. članka 5. Zakona o kreditnim institucijama i to: zaprimanje i prijenos naloga u svezi jednog ili više financijskih instrumenata
*izvršavanje naloga za račun klijenata
*trgovanje za vlastiti račun
*investicijsko savjetovanje
*usluge provedbe ponude, odnosno prodaje financijskih instrumenata uz obvezu otkupa
*usluge provedbe ponude, odnosno prodaje financijskih instrumenata bez obveze otkupa
*pohrana i administriranje financijskih instrumenata za račun klijenata, uključujući i poslove skrbništva i s tim povezane usluge, kao na primjer upravljanje novčanim sredstvima, odnosno instrumentima osiguranja
*davanje kredita ili zajma ulagatelju kako bi mu se omogućilo zaključenje transakcije s jednim ili više financijskih instrumenata, ako je u transakciju uključeno društvo koje odobrava zajam ili kredit
* usluge deviznog poslovanja, ako su vezane uz pružanje investicijskih usluga
* investicijsko istraživanje i financijska analiza, kao i ostale preporuke koje se odnose na transakcije s financijskim instrumentima
* usluge vezane uz usluge provedbe ponude, odnosno prodaje financijskih instrumenata uz obvezu otkupa
* investicijske usluge i aktivnosti te pomoćne usluge koje se odnose na temeljnu imovinu izvedenica iz članka 3. stavka 1. točke 2. podtočke d. alineje 2., 3., 4. i 7. Zakona o tržištu kapitala kada su te investicijske usluge i aktivnosti nadovezane na investicijske usluge ili pomoćne usluge
Dodatne financijske usluge:
Dodatne financijske usluge:
obavljanje poslova vezanih uz prodaju polica osiguranja u skladu s propisima koji uređuju osiguranje
poslovi distribucije osiguranja u skladu s propisima kojima se uređuje osiguranje
zastupanje u prodaji polica osiguranja, u skladu sa zakonom koji uređuje osiguranje, posredovanja i zastupanje u osiguranju
zastupanje u osiguranju
Pružanje financijskih usluga zastupanja u osiguranju, u skladu sa zakonom koji uređuje osiguranje, i to dijelom koji se odnosi na obavljanje djelatnosti zastupanja u osiguranju za banke
obavljanje poslova distribucije osiguranja u skladu s propisima kojima se uređuje osiguranje
poslovi zastupanja u osiguranju u skladu sa zakonom koji uređuje osiguranje i to dijelom koji se odnosi na obavljanje djelatnosti zastupanja u osiguranju banke
Poslovi vezani uz prodaju polica osiguranja u skladu s propisima koji uređuju osiguranje
-
usluga upravljanja platnim sustavima u skladu s odredbama posebnog zakona
-
druge usluge koje kreditna institucija može pružati u skladu s odredbama posebnog zakona
-
trgovanje zlatom za svoj račun i račun klijenta, uključujući trgovinsko zastupanje i posredovanje u trgovanju zlatom
-
usluge dostave podataka u skladu s propisima kojima se uređuje tržište kapitala
-
drugo trgovinsko zastupanje odnosno posredovanje koje nije obuhvaćeno pod ostalim točkama ovoga članka
pružanje ostalih financijskih usluga koje propiše ili odredi Hrvatska narodna banka
druge usluge ili poslovi koji s obzirom na način pružanja i rizik kojem je kreditna institucija izložena, imaju slične karakteristike kao i osnovne financijske usluge iz stavka 1. ovoga članka, a navedene su u odobrenju za rad kreditne institucije
OBRAZLOŽENJE
Člankom 1. uređuje se predmet Zakona na način kako je propisan Direktivom 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o pristupanju djelatnosti kreditnih institucija i bonitetnom nadzoru nad kreditnim institucijama i investicijskim društvima, izmjeni Direktive 2002/87/EZ te stavljanju izvan snage direktiva 2006/48/EZ i 2006/49/EZ (Tekst značajan za EGP) (SL L 176, 27. 6. 2013.) kako je posljednji put izmijenjena Direktivom (EU) 2024/2994 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2024. o izmjeni direktiva 2009/65/EZ, 2013/36/EU i (EU) 2019/2034 u pogledu tretmana koncentracijskog rizika koji proizlazi iz izloženosti prema središnjim drugim ugovornim stranama te rizika druge ugovorne strane za transakcije izvedenicama čije poravnanje obavlja središnja druga ugovorna strana (Tekst značajan za EGP) (SL L 2994, 4. 12. 2024.) (u daljnjem tekstu: Direktiva 2013/36/EU) i Direktivom 2014/59/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o uspostavi okvira za oporavak i sanaciju kreditnih institucija i investicijskih društava te o izmjeni Direktive Vijeća 82/891/EEZ i direktiva 2001/24/EZ, 2002/47/EZ, 2004/25/EZ, 2005/56/EZ, 2007/36/EZ, 2011/35/EU, 2012/30/EU i 2013/36/EU te uredbi (EU) br. 1093/2010 i (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (Tekst značajan za EGP) (SL L 173, 12. 6. 2014.) kako je posljednji put izmijenjena Direktivom (EU) 2024/1174 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. travnja 2024. o izmjeni Direktive 2014/59/EU i Uredbe (EU) br. 806/2014 u pogledu određenih aspekata minimalnog zahtjeva za regulatorni kapital i prihvatljive obveze (Tekst značajan za EGP) (SL L 1174, 22.4.2024.) (u daljnjem tekstu: Direktiva 2014/59/EU) i to: uvjeti za osnivanje, poslovanje i prestanak rada kreditnih institucija sa sjedištem u RH, uvjeti pod kojima pravne osobe sa sjedištem izvan Republike Hrvatske mogu pružati bankovne i/ili financijske usluge u RH, supervizija poslovanja kreditnih institucija uključujući nadzorne ovlasti i alate za superviziju nad kreditnim institucijama od strane Hrvatske narodne banke, supervizija nad kreditnim institucijama od strane Hrvatske narodne banke na način koji je usklađen s pravilima navedenima u Uredbi (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (Tekst značajan za EGP) (SL L 176, 27. 6. 2013.) kako je posljednji put izmijenjena Uredbom (EU) 2024/2987 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2024. o izmjeni uredaba (EU) br. 648/2012, (EU) br. 575/2013 i (EU) 2017/1131 u pogledu mjera za ublažavanje prekomjernih izloženosti prema središnjim drugim ugovornim stranama trećih zemalja i poboljšanje učinkovitosti tržišta poravnanja u Uniji (Tekst značajan za EGP) (SL L 2987, 4. 12. 2024.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 575/2013), javna objava od strane Hrvatske narodne banke na području bonitetne regulative i supervizije kreditnih institucija, pravila i postupci koji se odnose na oporavak kreditnih institucija, pravila i nadzor zaštite potrošača i pravila i postupci koji se odnose na izricanje upravnih sankcija, upravnih mjera i periodičnih penala.
Člankom 2. se navode direktive koje se prenose ovim Zakonom i uredbe čije se provođenje osigurava ovim Zakonom.
Člankom 3. definiraju se pojmovi koji se koriste u Zakonu na način kako je to uređeno člankom 3. Direktive 2013/36/EU, Direktivom 2014/59/EU, Uredbom (EU) br. 575/2013, Uredbom (EU) 2022/2554, Uredbom (EU) br. 1024/2013, Uredbom (EU) br. 806/2014, Uredbom (EU) 2021/1119, Uredbom (EU) br. 468/2014, Uredbom (EU) 2023/1114 te da određeni pojmovi imaju isto značenje kao pojmovi određeni u zakonu kojim se uređuje sanacija kreditnih institucija i investicijskih društava. Dodatno se pojašnjava pojam nacionalna referentna stopa, a kako je definiran zakonom kojim se uređuje potrošačko kreditiranje. Nadalje utvrđuje se da se izrazi koji se koriste u ovom Zakonu, a imaju rodno značenje, odnose jednako na muški i ženski rod. Isto tako se odredbama stavka 3. ovoga članka prenose odredbe članka 2. stavka 6. Direktive 2013/36/EU koje reguliraju postupanje prema subjektima, a koji su u ostatku Zakona izuzeti od primjene Direktive 2013/36/EU.
Člankom 4. pojašnjenja je podredna primjena drugih propisa Republike Hrvatske na poslovanje kreditnih institucija te se pojašnjava kako se na kreditnu instituciju primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuju trgovačka društva, osim ako nije drukčije propisano ovim Zakonom.
Člankom 5. definirano je kako se kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj može osnovati kao: banka, štedna banka ili stambena štedionica. Pojam „kreditna institucija“ koji ne sadržava dodatak „iz države članice“ ili „iz treće zemlje“, u smislu Prijedloga zakona, odnosi se na kreditnu instituciju sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja je dobila odobrenje za rad u skladno sa Zakonom. Definirano je i da se iznimno, pojam „kreditna institucija“ može koristiti se za svaku kreditnu instituciju neovisno o državi u kojoj se nalazi njezino sjedište. Pojam „kreditna institucija kći“, u smislu poglavlja „supervizija“ na konsolidiranoj osnovi, koristi se za svaku kreditnu instituciju koja ima položaj kreditne institucije kćeri neovisno o državi u kojoj kreditna institucija ima sjedište.
Člankom 6. prenose se odredbe članka 19. Direktive 2013/36/EU. Ovim člankom propisano je koje sve pravne osobe mogu upisati u sudski registar ili koristiti u prometu riječi „kreditna institucija“ i „banka“ kao ili izvedenice tih riječi. Iznimka je propisana stavkom 2. predloženog članka prema kojoj riječi „kreditna institucija“ i "banka" ili izvedenice tih riječi mogu upisati u sudski registar i koristiti u pravnom prometu i druge pravne osobe ako je to drugim zakonom dopušteno. Pravna osoba koja dobila odobrenje za rad kao banka može koristiti i riječ „štedionica“ u svom nazivu. Kreditne institucije iz druge države članice može za poslovanje u Republici Hrvatskoj koristiti isti naziv tvrtke kao i u matičnoj državi članici, a u slučaju da u Republici Hrvatskoj posluje kreditna institucija s istim ili sličnim nazivom, Hrvatska narodna banka može zatražiti od kreditne institucije iz druge države članice da se naziv tvrtke dopuni radi razlikovanja.
Člankom 7. prenose se odredbe članka 46. Direktive 2013/36/EU. Ovim člankom definirano je oglašavanje usluga prema kojem kreditna institucija sa sjedištem u drugoj državi članici može na području Republike Hrvatske oglašavati svoje usluge uz poštivanje propisa Republike Hrvatske donesenih u području oglašavanja te donesenih radi zaštite općeg dobra.
Člankom 8. propisuje se omogućuje provedbe nadzora nad Uredbom (EU) br. 575/2013 i Zakonom na način da se ta nadležnost dodjeljuje Hrvatskoj narodnoj banci te se odjeljuju odgovornosti sa Europskom središnjom bankom za one zadaće za koje je, sukladno Uredbi (EU) br. 1024/2013, ona nadležna. Isto tako se ovim člankom omogućuje provedba Uredbe (EU) br. 575/2013 na način da se Hrvatska narodna banka proglašava imenovanim odnosno nadležnim tijelom za potrebe određivanja po mogućnostima danim joj kroz odredbe Uredbe (EU) br. 575/2013 i ovoga Zakonom. Ovim se člankom isto tako propisuje obveza obavještava Europske komisije od strane Ministarstva financija te Europskog nadzornog tijela za bankarstvo od strane Hrvatske narodne banke o raspodjeli nadležnosti za potrebe primjene ovoga Zakona i Uredbe (EU) br. 575/2013 u ovom dijelu, a kako se traži odredbama članka 4. stavka 1. Direktive 2013/36/EU.
Člankom 9. prenose se odredbe članaka 6. i 7. Direktive 2013/36/EU. Ovim člankom propisuje se obveza Hrvatske narodne banke da u izvršavanju svojih ovlasti vodi računa o ujednačavanju supervizorskih alata i postupaka pri primjeni zakona, Uredbe (EU) br. 575/2013 i drugih propisa, a u tu svrhu je kao članica Europskog sustava financijskog nadzora, dužna surađivati s ostalim članicama tog tijela, sudjelovati u aktivnostima Europskog nadzornog tijela za bankarstvo i, kada je to primjereno, kolegija supervizora, poduzeti sve aktivnosti u svrhu usklađivanja sa smjernicama i preporukama koje je izdalo Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo i blisko surađivati s Europskim odborom za sistemske rizike. Predloženim odredbama se isto tako omogućuje implementacija Smjernica Europskog nadzornog tijela za bankarstvo kako bi se što bolje osigurala ujednačena primjena propisa za poslovanje kreditnih institucija na području Europske unije.
Člankom 10. se preciziraju nadležnosti Europske središnje banke i Hrvatske narodne banke u jedinstvenom nadzornom mehanizmu upućujući na odredbe Uredbe br. 1024/2013/EU od 15. listopada 2013. o dodjeli određenih zadaća Europskoj središnjoj banci u vezi s politikama bonitetnog nadzora kreditnih institucija (SL L 287, 29. 10. 2013.; u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 1024/2013) u kojima je isto detaljnije propisano.
Člankom 11. propisuje se definicija bankovne usluge na način da se ista usklađuje s odredbom članka 4. stavka 1. točke 1. pod a) Uredbe (EU) 575/2013 koja definira kreditnu instituciju kao društvo čija je djelatnost primanje depozita ili drugih povratnih sredstava od javnost i odobravanje kredita za svoj račun. Depozit se u stavku 2. definira na način kako je to propisano zakonom kojim se uređuje sustav osiguranja depozita kako bi se osigurala zaštita deponenata od gubitka depozita u slučaju propasti kreditne institucije, a kojim sustavom osiguranja depozita upravlja Hrvatska agencija za osiguranje depozita. Nadalje, stavcima 3. do 7. ovoga članka se u hrvatski pravni sustav prenosi članak 9. Direktive 2013/36/EU kojim se zabranjuje primanje depozita ili ostalih povratnih sredstava od javnosti osobama ili društvima koja nisu kreditne institucije te propisuje kada se ta zabrana ne primjenjuje. S obzirom da je člankom 9. stavkom 3. Direktive 2013/36/EU prepušteno državama članicama mogućnost da same odrede situacije u kojima je moguće drugim društvima osim kreditnih institucija prikupljati depozite, u stavku 3. pod točkama 3. i 4. se takvim izuzećima smatraju primici u obliku depozita koje kreditna unija primi od članova te primici od izdavanja dužničkih vrijednosnih papira pravne osobe koja nije kreditna institucija kojima ona financira obavljanje svoje osnovne djelatnosti, a pod uvjetom da njezina osnovna djelatnost nije odobravanje zajmova. Bankovne usluge u Republici Hrvatskoj može primati samo kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja je dobila odobrenje za rad u skladu s ovim Zakonom; kreditna institucija iz druge države članice koja na području Republike Hrvatske osnuje podružnicu ili je ovlaštena neposredno pružati bankovne usluge na području Republike Hrvatske i podružnica kreditne institucije iz treće zemlje koja je od Hrvatske narodne banke dobila odobrenje za pružanje bankovnih usluga na području Republike Hrvatske. Ako se utvrdi da neka druga osoba prima depozite i druga povratna sredstva od javnosti Hrvatska narodna banka o tome će bez odgađanja izvijestiti državno odvjetništvo ili neko drugo nadzorno tijelo. U slučaju da se nekim nacionalnim zakonima dopušta društvima koja nisu kreditne institucije da obavljaju djelatnost primanja depozita i ostalih povratnih sredstava od javnosti u Republici Hrvatskoj, Hrvatska narodna banka o tome će obavijestiti Europsku komisiju i Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo.
Člankom 12. definiran je popis osnovnih i dodatnih financijskih usluga. Ovaj popis financijskih usluga usklađen je s Popisom djelatnosti koji podliježu međusobnom priznavanju iz Priloga I. Direktive 2013/36/EU i izričajem utvrđenim Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2022/193 оd 17. studenoga 2021. o izmjeni provedbenih tehničkih standarda utvrđenih u Provedbenoj uredbi (EU) br. 926/2014 o utvrđivanju standardnih obrazaca, predložaka i postupaka u pogledu informacija koje se dostavljaju pri ostvarivanju prava poslovnog nastana i slobode pružanja usluga.
Člankom 13. određuje se sukladno Prilogu I. Direktive 2013/36/EU da se uzajamno priznatim uslugama smatraju uzajamno priznate bankovne usluge iz članka 11. ovoga Zakona, a uzajamno priznate financijske usluge one iz članka 12. stavka 1. ovoga Zakona. Time se provodi usklađivanje koje je potrebno i dostatno kako bi se osiguralo uzajamno priznavanje odobrenja za rad i sustav bonitetnog nadzora, čime se omogućuje izdavanje jedinstvene licencije koja se priznaje u cijeloj Uniji i primjena načela bonitetnog nadzora matične države članice.
Člankom 14. prenosi se članak 8. stavak 1. Direktive 2013/36/EU kojim se propisuje da kreditne institucije prije početka svog poslovanja i upisa u sudski registar moraju dobiti odobrenje za rad. Kreditnoj instituciji izdaje se odobrenje za rad kao banka, štedna banka ili stambena štedionica. Odobrenje za rad sadržava odobrenje za pružanje bankovnih usluga a može sadržavati i odobrenje za pružanje osnovnih i dodatnih financijskih usluga. Ovim se člankom propisuje i izdavanje odobrenja za rad društvu iz članka 4. stavka 1. točke 1. podtočke (b) Uredbe (EU) 575/2013, kojemu je odobrenje za rad izdano u skladu s propisima kojima se uređuje tržište kapitala. Tim postupkom sistemski važna investicijska društva u EU-u ostaju u supervizorskom prudencijalnom okviru za kreditne institucije. U stavku 6. definira se obveza tih društava kada nastupa obveza podnošenja zahtjeva Hrvatskoj narodnoj banci za izdavanjem odobrenja za rad, a najkasnije na dan kada nastupi jedan od ovim člankom propisanih uvjeta. Radi se o kvantitativnim uvjetima vezanim za prosječnu mjesečnu ukupnu imovinu izračunatu u razdoblju od 12 mjeseci koja mora iznositi najmanje 30 milijardi eura ili u slučaju kada je iznos navedene imovine manji od 30 milijardi eura i društvo je dio grupe u kojoj pojedina društva u grupi koja su osnovana u Europskoj uniji uključujući sve njihove podružnice i društva kćeri s poslovnim nastanom u trećoj zemlji a koja pojedinačno imaju ukupnu imovinu manju od iznosa od 30 milijardi eura i obavljaju bilo koju od investicijskih djelatnosti iz odjeljka A. točaka 3. i 6. Priloga I. Direktive 2014/65/EU odnosno nacionalnih propisa država članica kojim je prenesena ta Direktiva, iznosi ili prelazi iznos od 30 milijardi eura, oboje izračunano kao prosjek u razdoblju od 12 uzastopnih mjeseci. Takvo društvo do izdavanja odobrenja ovo društvo može pružati usluge za koje je dobilo odobrenje za rad po propisima koje uređuju tržište kapitala. Nadalje stavkom 9. prenesene su i posljednje izmjene odredbe članka 8.a Direktive 2013/36/EU (izmijenjenih Direktivom 2024/1619) kojim se omogućuje da ta društva mogu podnijeti zahtjev za izuzeće od obveze dobivanja odobrenja za rad ako su ispunjeni propisani kriteriji. Po zaprimanju takvog zahtjeva Hrvatska narodna banka o tome je dužna obavijestiti Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo koje u roku mjesec dana o tome izdaje mišljenje. Hrvatska narodna banka u odluci o izuzeću može odstupiti od mišljenja Europskog nadzornog tijela za bankarstvo pri čemu mora navesti razloge za odstupanje. Ako je donesena odluka o izuzeće za dobivanja odobrenja za rad, Hrvatska narodna banka dužna je svake tri godine procjenjivati ispunjava li to društvo i dalje kriterije za dobivanje takvog izuzeća.
Člankom 15. prenosi se članak 8. stavak 1., članak 10. stavak 1. i članak 14. stavak 1. Direktive 2013/36/EU. Ovim člankom propisuje se sadržaj zahtjeva, dokumentacije i informacija koja podnositelj podnosi i prilaže Hrvatskoj narodnoj banci radi izdavanja odobrenja za rad. Uz zahtjev za odobrenje za rad, podnositelj zahtjeva dužan je priložiti informacije i dokumentaciju propisanu odgovarajućim podzakonskim propisom na temelju koje je moguće utvrditi postoje li kadrovski, tehnički i organizacijski uvjeti za pružanje usluga na koje se odnosi zahtjev za izdavanje odobrenja za rad odnosno jesu li ostvareni uvjeti za izdavanje odobrenja i suglasnosti u ostalim slučajevima ako su primjenjivi odnosno ako ih je podnositelj zatražio uz zahtjev za odobrenje za rad (zahtjev za izdavanje odobrenja za pružanje financijske usluge, zahtjev za stjecanje kvalificiranog udjela, zahtjev za izdavanje prethodne suglasnosti za obavljanje funkcije člana uprave ili funkcije člana nadzornog odbora). Propisana je i obveza k reditne institucije koja namjerava pružati dodatnu financijsku uslugu pružanje koje je propisano drugim zakonima, da dostavi Hrvatskoj narodnoj banci informacije i dokumentaciju propisanu tim posebnim zakonima. Nadalje, ovim člankom prenosi se i članak 16. Direktive 2013/36/EU prema kojem se Hrvatska narodna banka u slučajevima prije izdavanja odobrenja za rad savjetuje i razmjenjuje informacije s nadležnim tijelom države članice u nekoj od propisanih situacija ako je kreditna institucija društvo kći kreditne institucije koja je dobila odobrenje za rad u toj drugoj državi članici ili je društvo kći matičnog društva kreditne institucije koja je dobila odobrenje za rad u toj drugoj državi članici; i ako je kreditna institucija pod kontrolom istih osoba, bilo fizičkih ili pravnih, koje kontroliraju kreditnu instituciju koja je dobila odobrenje za rad u toj drugoj državi članici. Na isti način će se Hrvatska narodna banka savjetovati i razmjenjivati informacije s nadležnim tijelom druge države članice koje je odgovorno za nadzor nad društvima za osiguranje ili investicijskim društvima u toj državi članici. Hrvatska narodna banka će se s nadzornim tijelom druge države članice osobito savjetovati i razmjenjivati informacije u odnosu na primjerenost stjecatelja kvalificiranog udjela, te ugled i iskustvo članova upravljačkog tijela uključenih u upravljanje drugim članom iste grupe. Nadalje, općenito je Hrvatska narodna banka ovlaštena, za pravne ili fizičke osobe za koje procjenjuje podatke o prekršajnoj osuđivanosti, o tome vodi li se protiv tih osoba kazneni ili prekršajni postupak te o tome da te osobe nisu pravomoćno osuđene, podatke o pravomoćnoj osuđivanosti tih osoba za kaznena djela i prekršaje u Republici Hrvatskoj, kao i za kaznena djela i prekršaja u državi članici, pribaviti iz kaznene odnosno prekršajne evidencije na temelju obrazloženog zahtjeva ili iz Europskog sustava kaznenih evidencija u skladu sa zakonom kojim se uređuju pravne posljedice osude, kaznena evidencija i rehabilitacija. Pri izdavanju odobrenja za rad kreditne institucije istodobno se odlučuje o više zahtjeva (zahtjevu za stjecanje kvalificiranog udjela, zahtjevu kandidata za izdavanje prethodne suglasnosti za predsjednika i članove uprave te predsjednika i članove nadzornog odbora kreditne institucije i zahtjevu za izdavanje odobrenja za pružanje financijskih usluga ako je kreditna institucija istodobno podnijela zahtjev za pružanje tih usluga), a koji postupci se spajaju u jedan postupak.
Člankom 16. prenose se članci 10. i 11., članak 12. stavak 1., članak 13. i članak 14. stavak 2. i 3. Direktive 2013/36/EU kojim se propisuju uvjeti koji moraju biti ispunjeni za izdavanje odobrenja za rad. Također je određeno da se Hrvatska narodna banka pri odlučivanju o zahtjevu za izdavanje odobrenja za rad neće voditi ekonomskim potrebama tržišta. Za društvo koje ima odobrenje za rad na temelju propisa kojima se uređuje tržište kapitala, a koje je dužno podnijeti zahtjev za izdavanje odobrenja za rad, ali nastavlja pružati usluge za koje je dobilo odobrenje prema propisima kojima se uređuje tržište kapitala, pri izdavanju odobrenja za rad uzimaju se u obzir informacije koje su bile dostupne pri izdavanju postojećih odobrenja. Općenito, ako utvrdi da uvjeti za izdavanje odobrenja za nisu ispunjeni, Hrvatska narodna banka odbit će zahtjev i o tome obavijestiti Europsku središnju banku i Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo.
Člankom 17. prestanak važenja odobrenja za rad usklađuje se s odredbama o prestanku društva sukladno zakonu kojim se uređuju trgovačka društva kao i s odredbama članka 13. stavka 1. i 4. Zakona o prisilnoj likvidaciji kreditnih institucija („Narodne novine“ broj 146/20. i 27/24.) te je sukladno navedenom u slučaju prisilne likvidacije kreditne institucije predviđen prestanak važenja odobrenja za rad istodobno (danom, satom i minutom) s pokretanjem prisilne likvidacije. Stavkom 2. je propisan simultani prestanak važenja odobrenja za pružanje financijskih usluga kao i svih drugih odobrenja danih kreditnoj instituciji s prestankom važenja odobrenja za rad. Hrvatska narodna banka će o prestanku važenja odobrenja za rad određene kreditne institucije obavijestiti Europsku središnju banku.
Člankom 18. prenosi se članak 18. Direktive 2013/36/EU kojim su na razini EU harmonizirani razlozi za ukidanje odobrenja za rad. Tim se člankom Hrvatska narodna banka obvezuje utvrditi postojanje nekog od propisanih razloga za ukidanje odobrenja za rad kreditnoj instituciji. Jedan od ključnih razloga za ukidanje odobrenja za rad jest slučaj kada kreditna institucija prestane ispunjavati uvjete na temelju kojih je dobila odobrenje za rad ili ako kreditna institucija više ne ispunjava bonitetne zahtjeve iz Uredbe (EU) br. 575/2013.. Posljednjim izmjenama Direktive razlozi za ukidanje odobrenja za rad u cijelosti su usklađeni sa razlozima kada se smatra da banka propada ili će vjerojatno propasti, a što je razlog u kojem se razmatra provođenje postupka sanacije, odnosno kada se predlaže pokretanje prisilne likvidacije. Time je ovaj članak u cijelosti usklađen sa zakonom koji se uređuje sanacija kreditnih institucija i investicijskih društava i zakonom kojim se uređuje prisilna likvidacija kreditnih institucija. Tim je člankom propisana i iznimka kada Hrvatska narodna banka neće razmatrati postojanje nekog od ovim člankom propisanih razloga, a to je slučaj kada je pokrenut postupak sanacije budući da u tom slučaju kreditna institucija u sanaciji zadržava svoju licencu. Odluka o ukidanju odobrenja mora biti i javno objavljena.
Člankom 19. propisuje se obveza Hrvatskoj narodnoj banci da odluku o ukidanju odobrenja za rad dostavi nadležnom trgovačkom sudu kako bi se kreditna institucija brisala iz sudskog registra i Hrvatskoj agenciji za osiguranje depozita kako bi se osigurala zaštita deponenata od gubitka depozita. Također, odluka o ukidanju odobrenja za rad objavljuje se na s internetskim stranicama Hrvatske narodne banke u svrhu informiranja javnosti te sukladno članku 20. Direktive 2013/36/EU uvodi obveza obavješćivanja Europskog nadzornog tijela za bankarstvo o toj odluci.
Člankom 20. omogućuje se kreditnoj instituciji da ako želi pružati neku od financijskih usluga iz Priloga I. Direktive 2013/36/EU nakon što je dobila odobrenje za rad a ista nije navedena u tom odobrenju, podnese zahtjev za izdavanje odobrenja za pružanje financijske usluge. S obzirom da je Zakonom o provedbi Uredbe (EU) 2023/1114 o tržištima kriptoimovine („Narodne novine“, broj 85/24.) propisano kako će odobrenje za pružanje usluga definiranih Uredbom (EU) 2023/1114 za kreditne institucije izdavati Hrvatska narodna banka, a nadzor nad pružanjem istih usluga vršiti Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (u daljnjem tekstu: Agencija), i to kod svih subjekata, uključujući kreditne institucije, ovim člankom uvode se i postupovne odredbe vezane uz podnošenje zahtjeva za izdavanje odobrenja za pružanje tih usluga. Hrvatska narodna banka će zahtjeve zaprimljene od kreditnih institucija dostavljati Agenciji na mišljenje, a mišljenje koje će o istima dostaviti Agencija Hrvatska narodna banka uzimat će u obzir pri donošenju odluke o izdavanju odobrenja za pružanje ovih financijskih usluga. Rok za odlučivanje o zahtjevu za izdavanje odobrenja iz ovoga članka ne teče sve dok Agencija ne dostavi mišljenje ili ne proteknu rokovi iz stavka 5. ovoga članka. Hrvatska narodna banka podzakonskim propisom definira detaljnije dokumentaciju i informacije koje se prilažu zahtjevu za izdavanje odobrenja za pružanje financijskih usluga.
Člankom 21. propisuju se razlozi za odbijanje zahtjeva za izdavanje odobrenja za pružanje financijskih usluga u slučaju ako kreditna institucija ne ispunjava tehničke, kadrovske, organizacijske ili ostale uvjete; ako su izrečene neke od supervizorskih mjera, a uvođenje nove financijske usluge bi moglo negativno utjecati na izvršenje tih mjera; kao i ako kreditna institucija ne ispunjava druge posebne uvjete koji su ovisno o planiranoj financijskoj usluzi propisani drugim propisom kojim se uređuje pružanje pojedine financijske usluge.
Člankom 22. propisuju se u kojim slučajevima se donosi odluka o ukidanju odobrenja za pružanje pojedinih financijskih usluga. Ako se takva odluka donese, kreditna institucija je u svrhu informiranja javnosti dužna takvu odluku objaviti na svojim internetskim stranicama i dostaviti nadležnom trgovačkom sudu kako bi se usluga obuhvaćena odlukom o ukidanju brisala iz sudskog registra.
Člankom 23. prenosi se članak 27.h i članak 27.i stavak 1. i 3. Direktive 2013/36/EU kako bi se statusne promjene koje uključuju spajanja, pripajanja i podjele provodila prema usklađenim pravilima i postupcima posebno za prekogranična spajanja odnosno pripajanja i podjele društava kapitala i dopuna su postupku utvrđenom u Direktivi (EU) 2017/1132 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. lipnja 2017. o određenim aspektima prava društava. Osim toga, obuhvaćene su i druge statusne promjene propisane zakonom kojim se uređuje poslovanje trgovačkih društava. Stoga su kreditna institucija, financijski holding i mješoviti financijski holding koji namjerava provesti jednu od statusnih promjena, dužni nakon usvajanja nacrta uvjeta provedbe statusne promjene, a prije njenog usvajanja na glavnoj skupštini, Hrvatskoj narodnoj banci podnijeti zahtjev za izdavanje odobrenja za provedbu statusne promjene. Ako statusnom promjenom nastaje nova kreditna institucija, tada nema obveze podnošenja predmetnog zahtjeva već se podnosi zahtjev za izdavanje odobrenja za rad. Također, nema obveze podnošenja predmetnog zahtjeva ako je statusna promjena rezultat provedbe sanacije temeljem propisa kojim se uređuje provedba sanacije kreditnih institucija.
Člankom 24. prenosi se članak 27.i stavci 4., 5., 6., 8., 9., 10. Direktive 2013/36/EU kojim se propisuje postupak podnošenja zahtjeva za odobrenje statusne promjene. Zahtjev za odobrenje statusne promjene mora biti uredan odnosno sadržavati sve potrebne informacije i dokumentaciju kako bi počeo teći rok za odlučivanje o istome o čemu se izdaje potvrda u kojem se taj rok naznačuje. Ovaj rok može biti obustavljen u slučaju da je potrebno dostaviti dodatne informacije i dokumentaciju u strogo utvrđenim rokovima. U slučaju da statusna promjena uključuje financijska društva iz iste grupe, rok za odlučivanje o zahtjevu je 60 radnih dana od izdavanja potvrde, a u svim ostalim slučajevima rok za odlučivanje o zahtjevu je maksimalno šest mjeseci. Također ovim člankom propisuju se odredbe o obavijesti vjerovnika i dužnika u slučaju spajanja ili pripajanja kada kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj namjerava se spojiti ili pripojiti drugoj kreditnoj instituciji koja (će) ima(ti) sjedište u drugoj državi članici. Ako se kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj namjerava spojiti ili pripojiti drugoj kreditnoj instituciji koja (će) ima(ti) sjedište u trećoj zemlji, ta kreditna institucija iz treće zemlje obavezna je u slučaju pripajanja podnijeti zahtjev za osnivanje podružnice u Republici Hrvatskoj najmanje godinu dana od dana pripajanja odnosno u roku od 15 dana od dana u slučaju spajanja.
Člankom 25. prenosi se članak 27.j, 27.k i 27.l Direktive 2013/36/EU koji se odnosi na kriterije koji moraju biti ispunjeni kako bi predložena statusna promjena bila odobrena, suradnja među nadležnim tijelima i obveza obavješćivanja te nalaganje supervizorskih mjera ako se statusna promjena provede bez odobrenja. U situacijama kada su uključeni subjekti s poslovnim nastanom u različitim državama članicama, statusne promjene mogu zahtijevati veći broj obavijesti i procjena različitih nadležnih tijela, te stoga zahtijevati učinkovitu suradnju tih tijela. Stoga se ovim člankom utvrđuju obveze suradnje, posebno u pogledu ranog prekograničnog obavješćivanja, neometane razmjene informacija, među ostalim s tijelima odgovornima za sprečavanje pranja novca ili financiranja terorizma, i koordinacije postupka procjene.
Člankom 26. prenosi se članak 12. stavci 1., 2. i 4. Direktive 2013/36/EU kojim se propisuje visina inicijalnog kapitala koji za banke iznosi najmanje 5 milijuna eura, te je dopušteno državama članicama određenim kategorijama kreditnih institucija utvrditi inicijalni kapital manji od tog iznosa, ali ne manji od jednog milijuna eura. Sukladno tome utvrđeno je da inicijalni kapital štedne banke iznosi najmanje jedan milijun eura, a stambene štedionice najmanje 2,5 milijuna eura. Inicijalni kapital obuhvaća jednu ili više stavki navedenih u članku 26. stavku 1. točka a) do e) Uredbe (EU) br. 575/2013. Također, propisuje se obveza obavješćivanja Europske komisije i Europskog nadzornog tijela za bankarstvo u slučaju da se izda odobrenje za rad određenim kategorijama kreditnih institucija s inicijalnim kapitalom manjim od propisanog uz navođenje razloga.
Člankom 27. propisuje se kao nacionalna specifičnost da kreditna institucija mora biti osnovana kao dioničko društvo sukladno zakonu kojim se uređuje poslovanje trgovačkih društava. Kako bi se osigurao kvalitetan kapital za poslovanje kreditne institucije dionice u cijelosti moraju biti uplaćene u novcu, a iznimka od toga dozvoljena je samo u slučaju provođenja statusnih promjena ili pretvaranja instrumenata kapitala odnosno druge novčane obveze kreditne institucije u temeljni kapital u skladu s ovim Zakonom i Uredbom (EU) br. 575/2013 ili zakonom kojim se uređuje sanacija kreditnih institucija i investicijskih društava. Dionice kreditne institucije izdaju se u nematerijaliziranom obliku i u slučaju da se dionice kreditne institucije vode na skrbničkom računu, skrbnički račun mora glasiti na ime. Imatelji dionica dužni su pri ostvarivanju svojih dioničarskih prava djelovati u interesu kreditne institucije.
Člankom 28. propisuje se da kreditna institucija ne može, izravno ili neizravno, kreditirati stjecanje ili izdavati garancije ili druga jamstva za stjecanje svojih dionica ili dionica, odnosno poslovnih udjela društava u čijem kapitalu sudjeluje s 20 ili više posto udjela, osim ako takvim stjecanjem dionica, odnosno poslovnih udjela prestaje svaka kapitalna povezanost kreditne institucije s odnosnim društvom. Pod kreditiranjem u smislu ovoga članka smatra se i svaki drugi pravni posao koji je po svojoj ekonomskoj namjeni jednak kreditu. Osim toga, kreditnoj instituciji je zabranjeno kreditirati stjecanje ili izdavati garancije ili druga jamstva za stjecanje drugih financijskih instrumenata koje sama izdaje, odnosno koje izdaje društvo u čijem kapitalu sudjeluje s 20 ili više posto udjela, a koji se s obzirom na svoje karakteristike uključuju u izračun regulatornog kapitala te kreditne institucije. Iznimka od ove zabrane odnosi se na kredite ili jamstva za kredite koje kreditna institucija daje svojim radnicima i radnicima društava u kojima kreditna institucija ima sudjelujući udio, i to za kupnju vlastitih dionica te kreditne institucije s time da ukupni iznos takvih kredita i jamstava ne smije prelaziti 10 posto temeljnog kapitala te kreditne institucije.
Člankom 29. propisano je da ukupni iznos temeljnog kapitala koji se odnosi na povlaštene dionice ne smije prijeći jednu četvrtinu iznosa temeljnog kapitala kreditne institucije.
Člankom 30. zabranjuje se međusobno stjecanje dionica između kreditne institucije i pravne osobe u slučaju kada međusobno imaju kvalificirani udio. Iznimke od ograničenja ulaganja u materijalnu imovinu iz članka 217. stavka 2. Prijedloga zakona primjenjuju se i na ograničenja iz stavka 2. ovoga članka.
Člankom 31. prenosi se članak 22. stavci 1. i 7., članak 24. stavci 1. i 2., te članci 25. i 27. Direktive 2013/36/EU kojima se propisuje tko može biti imatelj kvalificiranog udjela u kreditnoj instituciji, tko su obveznici podnošenja zahtjeva za stjecanje kvalificiranog udjela u kreditnoj instituciji, visina udjela za čije stjecanje se zahtjev podnosi, te rokovi u kojem se takvo stjecanje mora dovršiti odnosno produžiti. Propisana je obveza imatelja kvalificiranog udjela podnijeti zahtjev za stjecanje i za svako daljnje povećanje kvalificiranog udjela, kao i dužnost prethodnog obavještavanja Hrvatske narodne banke u slučaju smanjenja kvalificiranog udjela ispod visine za koju je ishođena prethodna suglasnost. Stavcima 8, 9. i 10. koji predstavljaju usklađenje s odredbama članka 24. stavak 1. i 2. direktive 2013/36/EU su propisane situacije kada će se Hrvatska narodna banka savjetovati s drugim nadležnim nadzornim tijelom; u tim slučajevima će se u obrazloženju nacrta odluke o davanju prethodne suglasnosti navesti i mišljenje drugih nadležnih tijela, te će Hrvatska narodna banka će s nadležnim nadzornim razmjenjivati sve informacije koje su nužne ili relevantne za procjenu zahtjeva za stjecanje kvalificiranog imatelja, kako na traženje drugog nadležnog nadzornog tijela, tako i na vlastitu inicijativu. Propisano je također da je pravna osoba imatelj dužna obavijestiti Hrvatsku narodnu banku o eventualnom sudjelovanju u statusnoj promjeni, a financijski holding i mješoviti financijski holding koji ima položaj matičnog društva u odnosu na kreditnu instituciju je dužan obavijestiti Hrvatsku narodnu banku o promjeni svojih članova uprave. Vezano za utvrđivanje postotka kvalificiranog udjela se upućuje na odredbe propisa kojima se uređuje tržište kapitala u stavku 13. ovoga članka. Stavcima 15, 16. i 17. su propisane situacije stjecanja ili povećanja kvalificiranog udjela bilo naknadnim zajedničkim djelovanjem, nasljeđivanjem, smanjenjem temeljnog kapitala i slično, na takve imatelje na odgovarajući način primjenjuju odredbe ove glave Zakona. Nadalje je propisano da je za osobe, osim onih iz stavaka 2. i 15., koje smatraju da ne postoji zajedničko djelovanje, dužne su podnijeti Hrvatskoj narodnoj banci zahtjev za utvrđivanje nepostojanja zajedničkog djelovanja. U slučaju da Hrvatska narodna banka temeljem takvog zahtjeva utvrdi da zaista ne postoji zajedničko djelovanje, te osobe ne moraju podnijeti zahtjev za stjecanje kvalificiranog udjela, U suprotnome, ako Hrvatska narodna banka odbije njihov zahtjev, utvrdit će postojanje zajedničkog djelovanja te su u tom slučaju dužni podnijeti odgovarajući zahtjev za sjecanje kvalificiranog udjela. Hrvatska narodna banka je ovlaštena na primjenu privremene zabrane ostvarivanja prava glasa kvalificiranog imatelja u slučaju kršenja ovih obveza.
Člankom 32. precizira se zajedničko djelovanje iz članka 22. stavka 1. Direktive 2013/13 EU. Određuje se da su osobe koje djeluju zajednički fizičke ili pravne osobe koje međusobno surađuju na temelju sporazuma, izričitoga ili prešutnoga, usmenoga ili pisanoga, čiji je cilj stjecanje dionica s pravom glasa ili usklađeno ostvarivanje prava glasa ili drugih prava iz dionica. Također se detaljnije propisuje kada se smatra da takvo zajedničko djelovanje postoji. Dodatno, posljednjim izmjenama zakona kojim se uređuje poslovanje trgovačkih društava uvedena je odredba o sporazumima dioničara kojima je cilj učvršćenja dioničarske strukture ili postojanog upravljanja društva kada se tim dionicama trguje na uređenom tržištu dok se ovim Prijedlogom zakona ta odredba primjenjuje neovisno o tome trguje li se tim dionicama na tržištu ili ne. Hrvatskoj narodnoj banci se daje ovlast donošenja podzakonskog propisa kojim se pobliže određuju okolnosti koje upućuju na postojanje zajedničkog djelovanja.
Člankom 33. propisuje se zahtjev za stjecanje kvalificiranog udjela s tim da se popis informacija i dokumentacije koja mu se prilažu biti detaljnije propisano podzakonskim propisom. Nadalje se propisuje ovlaštenje Hrvatske narodne banke pribaviti podatke o kaznenoj ili prekršajnoj osuđivanosti stjecatelja, o tome vodi li se protiv stjecatelja kazneni ili prekršajni postupak te o tome da stjecatelj nije pravomoćno osuđen za kaznena djela u Republici Hrvatskoj, kao i za kaznena djela u državi članici iz kaznene odnosno prekršajne evidencije na temelju obrazloženog zahtjeva ili iz Europskog informacijski sustava kaznenih evidencija (ECRIS) u skladu sa zakonom kojim se uređuju pravne posljedice osude, kaznena evidencija i rehabilitacija. Osim informacija i dokumentacije navedene u podzakonskom propisu i u stavku 2. ovoga članka, Hrvatska narodna banka može tijekom postupka obrade zahtjeva zatražiti i drugu dokumentaciju koju ocijeni potrebnom za odlučivanje o izdavanju prethodne suglasnosti uključujući informacije koje su propisane zakonom kojim se uređuje sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma, a koju prikupljaju obveznici toga zakona. Pri procjeni ugleda u okviru postupka odlučivanja iz ovoga članka, Hrvatska narodna banka će provjeriti podatke o izrečenim sankcijama u evidenciji EBA-e i drugim evidencijama europskih tijela. Predloženim člankom izvršeno je usklađivanje s člankom 23. stavkom 4. i člankom 69. stavkom 2. Direktive 2013/36/EU vezano za provjerava bazu podataka EBA-e o administrativnim kaznama. U katalog kaznenih dijela za koja se pribavljaju podaci su uvrštena kaznena djela težeg karaktera koja u bitnom utječu na procjenu primjerenosti navedenih osoba.
Člankom 34. prenosi se članak 22. stavak 2., 5. i 6. i članak 23. stavak 5. Direktive 2013/36/EU. Posljednjim izmjenama Direktive 2013/36/EU rok za izdavanje potvrde o zaprimanju zahtjeva za stjecanje kvalificiranog udjela je promijenjen iz dva radna dana u deset radnih dana, dok rok za odlučivanje o zahtjevu za stjecanje iznosi 60 radnih dana i nije mijenjan. Navedeni rok započinje se računati od dana izdavanja pisane potvrde. Ako zahtjev za stjecanje kvalificiranog udjela nije uredan, Hrvatska narodna banka će pozvati podnositelja da zahtjev nadopuni u ostavljenom roku te će u roku od 10 radnih dana od zaprimanja nadopunjenog zahtjeva, izdati podnositelju pisanu potvrdu o zaprimanju zahtjeva. Stavkom 5. je propisano što se smatra urednim zahtjevom temeljem kojeg se može provesti postupak odlučivanja. Hrvatska narodna banka će poništiti potvrdu kojom je utvrđeno da je zahtjev uredan ako se tijekom postupka odlučivanja povodom zahtjeva na strani podnositelja pojave nove činjenice i okolnosti koje utječu na postupak, te će pozvati podnositelja zahtjeva da zahtjev nadopuni u ostavljenom roku. Hrvatska narodna banka će odluku o zahtjevu dostaviti podnositelju u roku 2 radna dana unutar roka od 60 radnih dana od potvrde o zaprimanju urednog zahtjeva, Stavkom 9. je propisano da je u slučaju odbijanja zahtjeva za stjecanje kvalificiranog udjela potrebno objaviti odgovarajuće priopćenje uz navođenje razloga odbijanja. Stavkom 10. je izvršeno usklađenje s odredbom članka 23. stavak 5. Direktive 2013/36/EU te je propisana obveza postupanja na nediskriminirajući način prema svim namjeravanim stjecateljima u slučaju zaprimanja dva ili više zahtjeva za stjecanje kvalificiranog udjela u istoj kreditnoj instituciji. Stavkom 11. je predviđena presumpcija da je izdana prethodna suglasnost za stjecanje kvalificiranog udjela ako o zahtjevu za stjecanje kvalificiranog udjela ne bude odlučeno u roku od 60 dana radnih dana od dana izdavanja potvrde o zaprimanju urednog zahtjeva. Minimalni popis informacija i dokumentacija koja se prilaže zahtjevu za stjecanje bit će propisan regulatornim tehničkim standardima koje donosi Europsko tijelo za bankarstvo pa stoga će Hrvatska narodna banka donijeti podzakonski propis kojim će propisati detaljan popis informacija i dokumentacije koji se prilaže zahtjevu za stjecanje kako se isti smatrao urednim. Stavkom 12. je je propisano da rok od 60 dana za odlučivanje i donošenje rješenja ne teče za vrijeme koje je stranki ostavljeno radi izjašnjavanja sukladno članku 343. ovoga Zakona odnosno sukladno Okvirnoj Uredbi o SSM-u br. 468/2014 u postupcima koje vode Europska središnja banka uključujući postupke o zahtjevu za stjecanje kvalificiranog udjela prema kojoj se stranci mora dati pravo na saslušanje za koje vrijeme ne teče rok za odlučivanje i donošenje rješenja.
Člankom 35. prenosi se članak 22. stavak 3. i 4. Direktive 2013/36/EU kojim se nadležnim tijelima dozvoljava da za vrijeme razdoblja procjene, ako je to potrebno, no najkasnije do 50-og radnog dana razdoblja procjene, zahtijevati dodatne informacije koje su potrebne za dovršetak takve procjene. Taj se zahtjev podnosi u pisanom obliku te se u njemu pobliže navode dodatne informacije koje su potrebne te u roku koji ne može biti duži od 20 radnih dana. Kada zaprimi zatražene dodatne informacije i dokumentaciju, Hrvatska narodna banka će o tome izdati podnositelju pisanu potvrdu. Naknadno Hrvatska narodna banka može zatražiti dopunu ili pojašnjenje dostavljenih informacija, ali takav zahtjev neće produživati rok za odlučivanje i donošenje rješenja o zahtjevu. Hrvatska narodna banka može iznimno produljiti rok za dostavu do najviše 30 radnih dana ako je predloženi stjecatelj iz treće zemlje ili je reguliran u trećoj zemlji ili je fizička odnosno pravna osoba koja ne podliježe nadzoru prema Direktivi 2013/36/EU ili direktivama 2009/65/EZ, 2009/138/EZ ili 2004/39/EZ. Razdoblje procjene prekida se u razdoblju od dana kada nadležna tijela zatraže informacije do primitka odgovora predloženog stjecatelja na taj zahtjev. Sukladno članku 85. stavku 2. Okvirne Uredbe o SSM-u br. 468/2014 nacionalnim nadležnim tijelima dozvoljava se da obavijeste Europsku središnju banku a ko moraju odgoditi razdoblje procjene zbog zahtjeva za dodatnim informacijama što je ovim člankom u stavku 5. propisano te će dodatno zaprimljene informacije proslijediti Europskoj središnjoj banci najkasnije pet radnih dana nakon što ih je zaprimila od podnositelja zahtjeva.
Člankom 36. prenosi se članak 23. stavak 1. i 3. Direktive 2013/36/EU kojim se propisuju kriteriji procjene pri odlučivanju o prethodnoj suglasnosti za stjecanje kvalificiranog udjela, a koji kriteriji su primjerenost, financijsko stanje stjecatelja, mogućnost kreditne institucije da se pridržava odredbi ovoga Prijedloga Zakona i Uredbe (EU) br. 575/2013 te postoje li opravdani razlozi za sumnju da se u vezi s predmetnim stjecanjem provodi pranje novca ili financiranje terorizma. Sukladno članku 15. Uredbe (EU) br. 1024/2013 nacionalno nadležno tijelo procjenjuje predloženo stjecanje i šalje Europskoj središnjoj banci prijedlog za odluku o protivljenju ili slaganju sa stjecanjem na temelju gore navedenih kriterija e je nadalje ovim člankom procedura odlučivanja detaljno propisana. Također, ovaj postupak odlučivanja na odgovarajući način provodi se i u slučaju kada Hrvatska narodna banka odlučuje o izdavanju prethodne suglasnosti za stjecanje kvalificiranog udjela u kreditnoj instituciji u sanaciji. Hrvatska narodna banka će detaljnije razraditi ovo područje podzakonskim propisom.
Člankom 37. prenosi se članak 23. stavak 2 . Direktive 2013/36/EU koji se odnose na razloge za odbijanje zahtjeva za stjecanje kvalificiranog udjela. Sukladno posljednjim izmjenama Direktive 2013/36/EU negativno mišljenje nadležnog nadzornog tijela za sprečavanje novca i financiranja terorizma može biti osnova za odbijanje zahtjeva za izdavanje prethodne suglasnosti odnosno da se to mišljenje uzima u obzir pri odlučivanju o tom zahtjevu. Također, ako se predloženi stjecatelj nalazi u trećoj zemlji koja je uvrštena na popis visokorizičnih trećih zemalja sa strateškim nedostacima u svojem režimu sprečavanja pranja novca i financiranja terorizma u skladu s člankom 9. Direktive (EU) 2015/849, ili u trećoj zemlji na koju se primjenjuju mjere ograničavanja Europske unije isto može biti osnova za odbijanje zahtjeva za stjecanje kvalificiranog udjela.
Člankom 38. propisuju se slučajevi kada se stjecatelju kvalificiranog udjela može ukinuti suglasnost za stjecanje kvalificiranog udjela bilo da ne postupi po rješenju Hrvatske narodne banke ili drugog nadležnog tijela države članice, ne ispunjava više propisane kriterije ili su podaci na temelju kojih je dobio suglasnost neistiniti ili netočni te ako se koristi svojim utjecajem protivno dobrom i razboritom upravljanju kreditnom institucijom ili ne postupa s pozornošću urednog i savjesnog gospodarstvenika.
Člankom 39. prenosi se članak 26. stavak 2. Direktive 2013/36/EU koji se odnosi na mjere i posljedice prema neprimjerenim kvalificiranim imateljem ili osobi koje je stekla i/ili drži kvalificirani udio bez suglasnosti. Zabrana ostvarivanja prava glasa iz takvih dionica upisuje se u sudskom registru radi upisa zabilježbe takve zabrane, a koja zabrana traje 12 mjeseci uz mogućnost produženja te zabrane.
Člankom 40. propisuju s okolnosti koje dovode do prestanka važenja suglasnosti za stjecanje kvalificiranog udjela. Tako je stavkom 1. propisano da u slučaju ako stjecatelj kvalificiranog udjela ne stekne dionice kreditne institucije do visine minimalnog kvalificiranog udjela u roku određenom odlukom o izdavanju prethodne suglasnosti odnosno u produljenom roku, suglasnost prestaje važiti u cijelosti. Stavkom 2. je propisano da u slučaju ako kvalificirani imatelj u roku određenom odlukom o izdavanju prethodne suglasnosti odnosno u produljenom roku, stekne najmanje 10% kvalificiranog udjela, ali ne stekne povećani udio za koji je izdana suglasnost, suglasnost vrijedi samo u dijelu do postotka koji je imatelj ostvario, a prestaje važiti u preostalom dijelu za koji je dobio suglasnost. Hrvatska narodna banka će izdati rješenje kojim utvrđuje udio za koji stjecatelj ima suglasnost.
Članak 41. ovim člankom se u hrvatsko zakonodavstvo prenosi članak 91. stavak 2.b Direktive 2013/36 koji definira da članovi uprave i nadzornog odbora moraju zajedno imati stručna znanja, sposobnosti i iskustvo potrebne za provođenje svojih poslova a posebno za razumijevanje poslova i ključnih rizika kreditne institucije, a Direktivom 2024/1619 koja mijenja Direktivu 2013/36, poseban naglasak stavljen je na potrebu uzimanja u obzir okolišnih, društvenih i upravljačkih čimbenika. Posebno je istaknuta i potreba da sastav uprave i nadzornog odbora mora biti dovoljno raznolik kako bi odrazio širok raspon pojedinačnih različitih iskustava i različitih razmišljanja. Raznolikost se podrazumijeva u kontekstu obrazovanja, profesionalnog iskustva, spola, dobi i zemljopisnog podrijetla, a detaljnije uređenje aspekata raznolikosti obuhvaćeno je Odlukom o procjeni primjerenosti predsjednika uprave, člana uprave, člana nadzornog odbora i nositelja ključne funkcije u kreditnoj instituciji. Također ovim člankom, definirana je obveza kreditne institucije da obavijesti Hrvatsku narodnu banku o prestanku mandata člana uprave i nadzornog odbora.
Člankom 42. uređuju se detalji o sastavu uprave, te se definira da uprava kreditne institucije mora imati najmanje dva člana, a jedan od članova uprave mora biti imenovan za predsjednika uprave. Uprava je dužna poslove kreditne institucije voditi s područja Republike Hrvatske, što konkretno predstavlja prijenos članka 13. Direktive 2013/36. Dodatno, definirano je da najmanje jedan član uprave kreditne institucije mora poznavati hrvatski jezik. Uprava također može ovlastiti prokurista (jednog ili više njih) za zastupanje kreditne institucije ali samo zajedno s barem jednim članom uprave kreditne institucije. Ostala pravila vezana uz prokuru propisana su člancima 44. do 54. Zakona o trgovačkim društvima.
Članak 43. propisuje da članovi uprave moraju biti u radnom odnosu s kreditnom institucijom i moraju obavljati poslove upravljanja u punom radnom vremenu. Definirano je i da ugovori o radu članova uprave prestaju uvođenjem posebne uprave, sanacijske uprave ili imenovanje likvidatora, u kojem slučaju taj član uprave čiji ugovor prestaje, nema pravo na otpremninu ni varijabilni primitka. Također je propisan izuzetak koji se odnosi na članove sanacijske uprave koji ne moraju biti u radnom odnosu s kreditnom institucijom, obzirom da njih imenuje sanacijsko tijelo, odnosno Hrvatska narodna banka svojom odlukom kod pokretanja postupka sanacije kreditne institucije.
Članak 44. definira uvjete koje u svakom trenutku mora ispunjavati član uprave kreditne institucije, a kreditna institucija dužna je osigurati da ih članovi ispunjavaju u trenutku podnošenja zahtjeva, te je procjenu primjerenosti dužna provoditi periodično. Ovim člankom u hrvatsko zakonodavstvo prenosi se dio članak 91. Direktive 2013/36 i to za članove uprave: stavak 1., prvi podstavak stavka 1.a, stavak 1.b, prva rečenica stavka 1.f, drugi i treći podstavak stavka 1.h, stavak 2., prva rečenica stavka 2.a. Član uprave kreditne institucije u svakom trenutku mora imati dobar ugled, biti pošten i savjestan, mora imati odgovarajuća stručna znanja, sposobnost i iskustvo za vođenje kreditne institucije, mora biti sposoban iskazati neovisno mišljenje radi djelotvorne procjene i preispitivanja odluka uprave u svrhu izbjegavanja sukoba interesa te mora imati dovoljno vremena kako bi mogao ispunjavati obveze iz svoje nadležnosti. Dodatno, mora ispunjavati i uvjete za člana uprave prema zakonu kojim se uređuju trgovačka društva. Ovim člankom su nadalje definirana moguća postupanja kreditne institucije ako se zaključi da član uprave više ne ispunjava propisane uvjete. U svakom slučaju, kreditna institucija dužna je čim sazna nove činjenice koje mogu dovesti u pitanje ispunjenje uvjeta provesti ponovnu procjenu primjerenosti tog člana i o rezultatima te procjene obavijestiti Hrvatsku narodnu banku. Temeljem odredbi Direktive 2013/36 iz članka 91.stavka 1. f Hrvatska narodna banka je također dužan provjeravati ispunjavaju li članovi uprave u svakom trenutku propisane uvjete na način da prati periodične procjene koje izrađuje kreditna institucija, a u slučaju da su se promijenile informacije koje mogu imati utjecaja na primjerenost nekog člana, Hrvatska narodna banka provodi ponovnu procjenu ispunjenja uvjeta. Kreditnim institucijama propisana je i obveza donošenja i provođenja politike za izbor i procjenu ispunjenja uvjeta za članove uprave. Članak nadalje propisuje da osoba koja je pravomoćno osuđena za kaznena dijela iz članka 33. stavka 2. ovog Zakona nema dobar ugled. Pri procjeni dobrog ugleda osobe za koju je podnesen zahtjev za članstvo u upravi, Hrvatska narodna banka će kroz upitnik o procjeni primjerenosti provjeriti je li ta osoba suradnik osobe koja je pravomoćno osuđena za kaznena dijela te će to uzeti u obzir pri procjeni dobrog ugleda te osobe. Ovim člankom definira se i pravna osnova za donošenje podzakonskog propisa u dijelu detaljnijeg definiranja uvjeta za pojedinačnu i kolektivnu procjenu primjerenosti uprave, opis postupka za izdavanje prethodne suglasnosti i naknadnih procjena od strane Hrvatske narodne banke, popis dokumentacije i informacija koje se prilažu zahtjevu za izdavanje prethodne suglasnosti za imenovanje, sadržaj politike za izbor i procjenu ispunjenja uvjeta, uvjete pod kojima Hrvatska narodna banka može produžiti rok za donošenje odluke o zahtjevu, zahtjeve vezane uz raznolikost uprave i zahtjeve vezane uz provođenje edukacije članova uprave. Odredbe kojima se uređuju uvjeti procjene primjerenosti za članstvo u upravi kreditne institucije usklađene su sa Smjernicama za procjenu primjerenosti članova upravljačkog tijela i nositelja ključnih funkcija koje su 2. srpnja 2021. usvojili Europsko nadzorna tijelo za bankarstvo (EBA) i Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA), EBA/GL/2021/06, a detalji vezani uz svaki od propisanog uvjeta navedeni su u samom podzakonskom propisu.
Člankom 45. uređen je postupak izdavanja prethodne suglasnosti za obavljanje funkcije člana uprave kreditne institucije od strane Hrvatske narodne banke koju suglasnost je potrebno ishoditi prije imenovanja svakog člana uprave. Zahtjev Hrvatskoj narodnoj banci podnosi nadzorni odbor kreditne institucije. Najduži mandat člana uprave može biti pet godina, no u opravdanom slučaju, Hrvatska narodna banka ima mogućnost izdati suglasnost na rok kraći od zahtijevanog. Članak nadalje prepoznaje i određuje iznimke i postupanje u slučaju kada člana uprave imenuje nadležni sud i kada mandat može najduže trajati 6 mjeseci. Ovim člankom definira se da je popis dokumentacije i informacija koje se prilažu zahtjevu za izdavanje prethodne suglasnosti propisan podzakonskim propisom. Također, ovlašćuje se Hrvatska narodna banka da može od ministarstva nadležnog za pravosuđe pribaviti podatke o pravomoćnoj osuđivanosti za kaznena djela i prekršaje iz kaznene evidencije ili iz Europskog informacijskog sustava kaznenih evidencija i iz prekršajne evidencije, što predstavlja prijenos odredbi članka 69. stavaka 2. i 3. Direktive 2013/36 u lokalnu regulativu. Dodatno, Direktivom 2024/1619 koja mijenja Direktivu 2013/36, u hrvatsko zakonodavstvo prenesene su odredbe članka 91., stavka 1.i Direktive 2013/36, kojima Hrvatska narodna banka ima ovlast u postupku odlučivanja o zahtjevu zatražiti od tijela nadležnog za nadzor nad sprječavanjem pranja novca da pregleda relevantne informacije o osobi za koju je podnesen zahtjev, te može zatražiti i pristup središnjoj bazi podataka za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma. Ovim se člankom prenosi se i članak 91., drugi podstavak stavka 2. Direktive 2013/36 koji omogućuje Hrvatskoj narodnoj banci da od osobe za koju je podnesen zahtjev zatraži dodatne informacije ili dokumentaciju, odnosno sa kandidatom može obaviti intervju ili saslušanje. Članak nadalje propisuje da će Hrvatska narodna banka odbiti zahtjev za obavljanje funkcije člana uprave ako ocijeni da nisu ispunjeni uvjeti iz članka 44., kao i postupanje Hrvatske narodne banke u slučaju da su kod osobe za koju je podnesen zahtjev utvrđeni nedostaci koji nisu toliko značajni da bi doveli do odbijanja zahtjeva. U ovaj dio članka prenesene su odredbe članka 91., prvi podstavak stavka 1.h, točke a) i c), Direktive 2013/36. Unatoč tome što je Direktivom 2024/1619 koja mijenja Direktivu 2013/36 (članak 91., stavak 1.h, zadnji podstavak Direktive) omogućeno nadležnim tijelima da prilikom obnove mandata nisu obavezni ponovno procijeniti primjerenost članova uprave (osim ako su se promijenile informacije koje bi mogle utjecati na primjerenost dotičnog član), ovim člankom se zadržava dosadašnja praksa te se propisuje da je prilikom svake obnove mandata kod ponovnog imenovanja član uprave dužan ponovno proći postupak za izdavanje prethodne suglasnosti. Zaključno, ovim je člankom definiran rok za podnošenje zahtjeva hrvatskoj narodnoj banci najmanje četiri mjeseca prije planiranog imenovanja. No, imajući u vidu situacije koje se mogu dogoditi, a u cilju osiguranja adekvatnog upravljanja kreditnom institucijom, ako uprava nije u punom sastavu, ovim je odredbama propisano da članovi nadzornog odbora mogu bez prethodne suglasnosti Hrvatske narodne banke imenovati svoje članove za zamjenike članova uprave na maksimalni rok od šest mjeseci.
Članak 46. propisuje da predsjednikom uprave kreditne institucije može biti imenovana samo osoba koja je dobila prethodnu suglasnost Hrvatske narodne banke za obavljanje te funkcije. Licenciranje predsjednika prati isti postupak kao i licenciranje člana uprave. Dodatno, kad je riječ o kandidatu za predsjednika uprave kreditne institucije ovlašćuje se Hrvatska narodna banka da može od kandidata zatražiti prezentaciju o vođenju poslova kreditne institucije u cijelosti.
Člankom 47. propisuju se razlozi za ukidanje ili prestanak važenja suglasnosti za obavljanje funkcije predsjednika ili člana uprave kreditne institucije. Hrvatska narodna banka će ukinuti ranije izdano rješenje ako predsjednik ili član uprave krši odredbe Zakona o trgovačkim društvima čija je posljedica opoziv člana uprave; ako više ne ispunjava uvjete za članstvo u upravi (a što predstavlja prijenos odredbe iz članka 91. stavka 1.h točke b) Direktive 2013/36); ako osoba u roku 6 mjeseci od imenovanja ne stupi na dužnost ili ako se utvrdi da je prethodna suglasnost donesena na temelju neistinitih ili netočnih podataka. Dodatno, Hrvatska narodna banka može ukinuto ranije izdano rješenje ako predsjednik ili član uprave nije osigurao provođenje supervizorske mjere naložene od strane Hrvatske narodne banke ili ESB-a; ako je prekršio dužnosti člana uprave propisane ovim Zakonom; ako se kreditna institucija ne pridržava odobrenja koje je dobila za interni model ili ako nastupe uvjeti za izricanje mjera rane intervencije. Ovim je člankom propisano i da prethodno izdana suglasnost za obavljanje funkcije predsjednika odnosno člana uprave prestaje ako prestane dužnost na koju se suglasnost odnosi ili ako predsjedniku odnosno članu uprave istekne ugovor o radu. Odredbama ovoga članka Hrvatska narodna banka ovlašten je od predsjednika odnosno člana uprave zatražiti informacije kako bi se provjerilo postoje li činjenice i okolnosti za eventualno ukidanje prethodno izdane suglasnosti za obavljanje funkcije.
Članak 48. definira uvjete koje u svakom trenutku mora ispunjavati član nadzornog odbora kreditne institucije, a kreditna institucija dužna je osigurati da članovi nadzornog odbora ispunjavaju sve propisane uvjete u trenutku podnošenja zahtjeva, te je dužna procjenu primjerenosti provoditi periodično. Ovim člankom u hrvatsko zakonodavstvo prenosi se dio članak 91. Direktive 2013/36 i to za članove uprave: stavak 1., prvi podstavak stavka 1.a, stavak 1.b, prva rečenica stavka 1.f, drugi i treći podstavak stavka 1.h, stavak 2., prva rečenica stavka 2.a. Član nadzornog odbora kreditne institucije u svakom trenutku mora imati dobar ugled, biti pošten i savjestan, mora imati odgovarajuća stručna znanja, sposobnost i iskustvo za vođenje kreditne institucije, mora biti sposoban iskazati neovisno mišljenje radi djelotvorne procjene i preispitivanja odluka uprave u svrhu izbjegavanja sukoba interesa te mora imati dovoljno vremena kako bi mogao ispunjavati obveze iz svoje nadležnosti. Dodatno, mora ispunjavati i uvjete za člana nadzornog odbora prema Zakonu o trgovačkim društvima. Ovim člankom su nadalje definirana moguća postupanja kreditne institucije ako se zaključi da član nadzornog odbora više ne ispunjava propisane uvjete. U svakom slučaju, kreditna institucija dužna je čim sazna nove činjenice koje mogu dovesti u pitanje ispunjenje uvjeta provesti ponovnu procjenu primjerenosti tog člana nadzornog odbora i o rezultatima procjene obavijestiti Hrvatsku narodnu banku. Temeljem odredbi Direktive 2013/36 iz članka 91. stavka 1.f Hrvatska narodna banka je također dužan provjeravati ispunjavaju li članovi nadzornog odbora u svakom trenutku propisane uvjete na način da prati periodične procjene koje izrađuje kreditna institucija, a u slučaju da su se promijenile ili pojavile nove informacije koje mogu imati utjecaja na primjerenost nekog člana, Hrvatska narodna banka provodi ponovnu procjenu ispunjenja uvjeta. Odredbama ovoga članka utvrđena je obveza da nadzorni odbor kreditne institucije koja nije mala i jednostavna i nadzorni odbor kreditne institucije čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište, mora imati dovoljan broj neovisnih članova. Intencija je da broj neovisnih članova bude što veći kako bi se izbjegao potencijalni sukob interesa. S druge strane, nadzorni odbor male i jednostavne institucije mora imati najmanje jednog neovisnog člana nadzornog odbora, osim ako se radi o manjoj kreditnoj instituciji koja je društvo kći matične kreditne institucije sa sjedištem u RH koja ne mora imati neovisnog člana nadzornog odbora. Također, na prijedlog uprave glavna skupština ima obvezu donošenja i provođenja politike za izbor i procjenu ispunjenja uvjeta za pojedinačne članove nadzornog odbora kao i za sve članove nadzornog odbora zajedno. Članak nadalje propisuje da osoba koja je pravomoćno osuđena za kaznena dijela iz članka 33. stavka 2. ovog Zakona nema dobar ugled. Ovim člankom definira se i pravna osnova za donošenje podzakonskog propisa u dijelu detaljnijeg definiranja uvjeta za pojedinačnu i kolektivnu procjenu primjerenosti članova nadzornog odbora, opis postupka za izdavanje prethodne suglasnosti i naknadnih procjena od strane Hrvatske narodne banka, popis dokumentacije i informacija koje se prilažu zahtjevu za izdavanje prethodne suglasnosti za imenovanje, sadržaj politike za izbor i procjenu ispunjenja uvjeta za članstvo u nadzornom odboru, uvjete pod kojima Hrvatska narodna banka može produžiti rok za donošenje odluke o zahtjevu, zahtjeve vezane uz raznolikost nadzornog odbora i zahtjeve vezane uz provođenje edukacije članova nadzornog odbora. Odredbe kojima se uređuju uvjeti procjene primjerenosti za članstvo u nadzornom odboru kreditne institucije usklađene su sa Smjernicama za procjenu primjerenosti članova upravljačkog tijela i nositelja ključnih funkcija koje su 02. srpnja 2021. usvojili Europsko nadzorna tijelo za bankarstvo (EBA) i Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA), EBA/GL/2021/06, a detalji vezani uz svaki od propisanog uvjeta navedeni su u podzakonskom propisu.
Člankom 49. uređen je postupak izdavanja prethodne suglasnosti za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora kreditne institucije. Zahtjev Hrvatskoj narodnoj banci podnosi kreditna institucija ili osnivači. Najduži mandat člana nadzornog odbora može biti četiri godine, no u opravdanom slučaju, Hrvatska narodna banka ima mogućnost izdati suglasnost na rok kraći od zahtijevanog. Članak nadalje prepoznaje i određuje iznimke i postupanje u slučaju kada člana nadzornog odbora imenuje nadležni sud i kada mandat može najduže trajati 6 mjeseci. Ovim člankom definira se da je popis dokumentacije i informacija koje se prilažu zahtjevu za izdavanje prethodne suglasnosti propisan podzakonskim propisom. Ovim se člankom ovlašćuje Hrvatska narodna banka da može od ministarstva nadležnog za pravosuđe pribaviti podatke o pravomoćnoj osuđivanosti za kaznena djela i prekršaje iz kaznene evidencije ili iz Europskog informacijskog sustava kaznenih evidencija i iz prekršajne evidencije, što predstavlja prijenos odredbi članka 69. stavaka 2. i 3. Direktive 2013/36 u lokalnu regulativu. U ovaj članak prenesene su odredbe članka 91., stavka 1.i Direktive 2013/36, kojima Hrvatska narodna banka ima ovlast u postupku odlučivanja o zahtjevu zatražiti od tijela nadležnog za nadzor nad sprječavanjem pranja novca da pregleda relevantne informacije o osobi za koju je podnesen zahtjev, te može zatražiti i pristup središnjoj bazi podataka za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma. Ovim člankom također prenosi se članak 91., drugi podstavak stavka 2. Direktive 2013/36 koji omogućuje Hrvatskoj narodnoj banci da od osobe za koju je podnesen zahtjev zatraži dodatne informacije ili dokumentaciju, odnosno sa kandidatom može obaviti intervju ili saslušanje. Članak nadalje propisuje da će Hrvatska narodna banka odbiti zahtjev za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora ako ocijeni da nisu ispunjeni uvjeti propisani člankom 48. ovog Zakona, kao i postupanje Hrvatske narodne banke u slučaju da su kod osobe za koju je podnesen zahtjev utvrđeni nedostaci koji nisu toliko značajni da bi doveli do odbijanja zahtjeva. U ovaj dio članka prenesene su odredbe članka 91., prvi podstavak stavka 1.h, točke a) i c), Direktive 2013/36. Unatoč tome što je Direktivom 2024/1619 koja mijenja Direktivu 2013/36 (članak 91., stavak 1.h, zadnji podstavak Direktive) omogućeno nadležnim tijelima da prilikom obnove mandata nisu obavezni ponovno procijeniti primjerenost članova nadzornog odbora (osim ako su se promijenile informacije koje bi mogle utjecati na primjerenost dotičnog član), Hrvatska narodna banka zadržava dosadašnju praksu i ovim člankom propisuje da je prilikom svake obnove mandata kod ponovnog imenovanja član nadzornog odbora dužan ponovno proći postupak za izdavanje prethodne suglasnosti. Također, definiran je rok za podnošenje zahtjeva Hrvatskoj narodnoj banci najmanje četiri mjeseca prije planiranog imenovanja. Dodatno, ovim člankom prenesen je članak 91., stavak 14. Direktive 2013/36 kojim se utvrđuje da se odredbe ovoga članka ne odnose na člana nadzornog odbora kojeg je na funkciju imenovala jedinica područne (regionalne) samouprave i jedinica lokalne samouprave u Republici Hrvatskoj, te na člana nadzornog odbora u čijem izboru odnosno imenovanju kreditna institucija nema ovlasti. Unatoč tome, ovi članovi nadzornog odbora moraju ispunjavati uvjete iz članka 48. stavka 1. ovoga Zakona.
Članak 50. propisuje da predsjednikom nadzornog odbora kreditne institucije može biti imenovana samo osoba koja je dobila prethodnu suglasnost Hrvatske narodne banke za obavljanje te funkcije. Također je definirano da se na izdavanje prethodne suglasnosti za obavljanje funkcije predsjednika nadzornog odbora na odgovarajući način primjenjuju odredbe o licenciranju člana nadzornog odbora.
Člankom 51. uređuju se razlozi za ukidanje ili prestanak važenja suglasnosti za obavljanje funkcije predsjednika ili člana nadzornog odbora kreditne institucije. Hrvatska narodna banka ukinuti će ranije izdano rješenje u sljedećim slučajevima: ako predsjednik ili član nadzornog odbora više ne ispunjava uvjete za članstvo u nadzornom odboru iz članka 48. ovog zakona, a što predstavlja prijenos odredbe članka 91. stavka 1.h točke b) Direktive 2013/36; ako osoba u roku 6 mjeseci od imenovanja ne stupi na dužnost ili ako se utvrdi da je prethodna suglasnost donesena na temelju neistinitih ili netočnih podataka. Dodatno, Hrvatska narodna banka može ukinuti ranije izdano rješenje ako je predsjednik ili član nadzornog odbora prekršio dužnosti člana nadzornog odbora propisane ovim Zakonom ili ako nastupe uvjeti za izricanje mjera rane intervencije. Također, propisano je da prethodno izdana suglasnost za obavljanje funkcije predsjednika odnosno člana nadzornog odbora prestaje ako prestane dužnost na koju se suglasnost odnosi. Odredbama ovoga članka Hrvatska narodna banka ovlaštena je od predsjednika odnosno člana nadzornog odbora zatražiti informacije kako bi se provjerilo postoje li činjenice i okolnosti za eventualno ukidanje prethodno izdane suglasnosti za obavljanje funkcije.
Člankom 52. uvodi se obveza kreditnoj instituciji da identificira nositelje ključnih funkcija u kreditnoj instituciji za koje je potrebno osigurati da u svakom trenutku moraju imati dobar ugled, biti pošteni, savjesni, imati odgovarajuća stručna znanja, sposobnosti i iskustvo. Kreditna institucija provjeru ispunjenja uvjeta provodi za sve nositelje ključnih funkcija prije preuzimanja dužnosti i periodično (najmanje jednom godišnje, obveza propisana podzakonskim propisom). Ovim člankom u hrvatsko zakonodavstvo prenosi se članak 91.a, stavci 1., 2. i 3. Direktive 2013/36. Dodatno je uređeno postupanje u slučaju kada kreditna institucija procijeni da nositelj ključne funkcije ne ispunjava propisane uvjete. Jednako kao i kod upravljačkog tijela, kreditna institucija dužna je donijeti i provoditi politike za izbor i procjenu primjerenosti nositelja ključnih funkcija. Također smatra se da osoba za koju je utvrđeno da je pravomoćno osuđena za kaznena djela iz članka 33. stavka 2. ovoga Zakona, nema dobar ugled. Ovim člankom definira se i pravna osnova za donošenje podzakonskog propisa u dijelu detaljnijeg definiranja uvjeta procjenu primjerenosti, popis dokumentacije i informacija koje se prilažu informacije i dokumentaciju koja se prilažu procjeni primjerenosti i dostavljaju Hrvatskoj narodnoj banci, dinamiku procjene ispunjenja uvjeta za nositelje ključnih funkcija te sadržaj politike za izbor i procjenu ispunjenja uvjeta.
Člankom 53. propisana je obveza velikim kreditnim institucijama da u roku od mjesec dana nakon imenovanja svakog voditelja interne kontrolne funkcije ili glavnog financijskog direktora dostave Hrvatskoj narodnoj banci procjenu primjerenosti zajedno s informacijama i dokumentacijom kojima dokazuje ispunjavanje uvjeta iz članka 52. stavka 2. ovoga Zakona. Temeljem dostavljene dokumentacije i informacija, Hrvatska narodna banka provjerava jesu li uvjeti za ove osobe ispunjeni te o ispunjenu uvjeta šalje obavijest kreditnoj instituciji. Člankom su također propisana postupanja Hrvatske narodne banke u slučaju da se utvrdi kako uvjeti nisu ispunjeni ili nisu u potpunosti ispunjeni. Ovim člankom prenosi se članak 91.a, stavci 5., 6. i 7. Direktive 2013/36. Također, ovlašćuje se Hrvatska narodna banka da za postupke provjere ispunjenja uvjeta, može od ministarstva nadležnog za pravosuđe pribaviti podatke o pravomoćnoj osuđivanosti za kaznena djela i prekršaje iz kaznene evidencije ili iz Europskog informacijskog sustava kaznenih evidencija i iz prekršajne evidencije. Hrvatska narodna banka ima ovlast u postupku procjene ispunjenja uvjeta nositelja ključnih funkcija zatražiti od tijela nadležnog za nadzor nad sprječavanjem pranja novca da pregleda relevantne informacije o osobi za koju je podnesen zahtjev, te može zatražiti i pristup središnjoj bazi podataka za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma. Člankom se uređuje i obveza provođenja ponovne procjene primjerenosti velikoj kreditnoj instituciji čim sazna nove činjenice koje bi mogle utjecati na primjerenost voditelja interne kontrolne funkcija i glavnog financijskog direktora, o čemu je dužna bez odgode obavijestiti Hrvatsku narodnu banku. Nakon analize dostavljene dokumentacije, Hrvatska narodna banka donosi odluku hoće li i sama provesti dodatnu procjenu primjerenosti ako je primjerenost pojedinog nositelja ključne funkcije i ispunjenje uvjeta iz članka 52. ovog Zakona dovedeno u pitanje. Kod procjene primjerenosti nositelja ključne funkcije odlučeno je iskoristiti opciju koja proizlazi iz članka 91.a Direktive 2013/36 da se pri obnovi ili produljenu mandata voditelja internih kontrolnih funkcija i glavnog financijskog direktora velikih kreditnih institucija ne vrši ponovna procjena ispunjenja uvjeta od strane Hrvatske narodne banke. Ista će se provesti jedino u slučaju da su nastupile nove okolnosti, činjenice ili događaji koji bi mogli utjecati na ispunjenje uvjeta.
Članak 54. propisuje uvjete za članstvo u upravljačkom tijelu financijskog holdinga i mješovitog financijskog holdinga u Republici Hrvatskoj. Ovim člankom u hrvatsko zakonodavstvo prenosi se članak 121. Direktive 2013/36. Članak definira da su članovi upravljačkog tijela financijskog holdinga ili mješovitog financijskog holdinga, koji nemaju odobrenje u skladu s člankom 87. ovoga Zakona, dužni imati dobar ugled znanje, vještine i iskustvo. Financijski holding ili mješoviti financijski holding dužan je osigurati primjerenosti članova svojeg upravljačkog tijela. Dodatno je propisano da je financijski holding ili mješoviti financijski holding koji je dobio odobrenje Hrvatske narodne banke dužan na odgovarajući način primjenjivati uvjete propisane člancima 41. do 51. ovoga Zakona, te sukladno tim odredbama prije imenovanja upravljačkog tijela dobiti prethodnu suglasnost Hrvatske narodne banke. Navedene odredbe strože su od propisanih člankom 21.a Direktive 2013/36 koje propisuju da je kod imenovanja novih članova upravljačkog tijela financijskog holdinga i mješovitog financijskog holdinga dovoljno samo obavijestiti nadležno tijelo. Primijenjen je stroži princip kako bismo uskladili postupke sa kreditnim institucijama (gdje smo također zadržali postojeću praksu prilikom obnove mandata članova uprave i nadzornog odbora). Ovim člankom dodatno je propisano da je financijski holding ili mješoviti financijski holding koji je dobio odobrenje Hrvatske narodne banke dužan na odgovarajući način primjenjivati uvjete za nositelje ključnih funkcija propisane člancima 52. i 53. ovoga Zakona, što je prijenos članka 91.a Direktive 2013/36.
Člankom 55. se provodi usklađenje s člankom 33. i člankom 34. stavak 1. Direktive 2013/36/EU te se propisuje ovlaštenje kreditne institucije sa sjedištem u Republici Hrvatskoj odnosno financijske institucije sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja ispunjava točno određene uvjet iz članka 65. stavka 1. uzajamno priznate usluge koje je ovlaštena pružati na području Republike Hrvatske pružati i na području druge države članice, preko podružnice ili neposredno. Stavkom 2. je predviđeno nadalje da kreditna institucija koja ispunjava uvjete previđene ovim Zakonom može preko podružnice ili neposredno pružati i dodatne financijske usluge ako je to dopušteno propisima države članice domaćina i ako je za njih dobila odobrenje Hrvatske narodne banke.
Člankom 56. prenosi se članak 35. stavci 1., 2. i 3. i članak 37. te se vrši usklađenje s točkom 16. preambule Direktive 2013/36/EU, Naime, ovom odredbom se propisuje obveza kreditnoj instituciji koja namjerava osnovati podružnicu u drugoj državi članici da Hrvatskoj narodnoj banci podnese zahtjev za odobrenje za osnivanje podružnice u državi članici s informacijama koje je potrebno dostaviti u okviru zahtjeva. Stavkom 2, je određen sadržaj informacija koje je potrebno dostaviti i način na koji se dostavljaju uređen je Delegiranom uredbom Komisije (EU) br. 1151/2014 оd 4. lipnja 2014. o dopuni Direktive 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu regulatornih tehničkih standarda u području informacija koje se priopćuju pri ostvarivanju prava poslovnog nastana i slobode pružanja usluga i Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 926/2014 оd 27. kolovoza 2014. Nadalje, propisano je postupanje Hrvatske narodne banke i rokovi postupanja u slučajevima nedostatka informacija odnosno dokumentacije, odlučivanje o zahtjevu, dostava informacija nadležnom tijelu države članice domaćina te obavještavanje kreditne institucije koja je podnijela zahtjev. U propisanim situacijama kada Hrvatska narodna banka odbije zahtjev za osnivanje podružnice u državi članici dužna je sukladno članku 37. Direktive 2013/36/EU o tome obavijestiti Europsku komisiju i Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo. Nadalje je propisano da će Hrvatska narodna banka podzakonskim propisom detaljnije urediti postupak za davanje odobrenja iz ovoga članka.
Člankom 57. prenosi se članak 34. stavci 1., 2. i 3. te članak 35. stavci 2., 3. i 4. Direktive 2013/36/EU te se istim uređuje situacija kada financijska institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja je društvo kći kreditne institucije ili više kreditnih institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj namjerava pružati uzajamno priznate financijske usluge na području druge države članice preko podružnice. U tom slučaju, matična kreditna institucija u Republici Hrvatskoj te financijske institucije o tome je dužna obavijestiti Hrvatsku narodnu banku. Stavcima 2., 3. i 4. ovoga članka propisuju se nadalje informacije i dokumentacija koju je u tom slučaju dužna priložiti matična kreditna institucija kao i rok od 30 dana u kojem će Hrvatska narodna banka zatražiti dodatne informacije te rok od 60 dana za provjeru ispunjava li financijska institucija propisane uvjete. Ako Hrvatska narodna banka ocijeni da su ispunjeni propisani uvjeti, dostavlja financijskoj instituciji potvrdu o ispunjavanju uvjeta i o tome obavještava nadležno tijelo države članice domaćina te prilaže podatak o kapitalnim zahtjevima te financijske institucije i grupe kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj kojoj ta financijska institucija pripada. Za financijsku instituciju za koju ocijeni temeljem podataka kojima raspolaže ocijeni da je ostvaren jedan ili oba uvjeta iz stavka 6. ovoga članka, Hrvatska narodna banka donosi rješenje kojim odbija dostavljanje obavijesti nadležnom tijelu države članice domaćina i dostavlja ga matičnoj kreditnoj instituciji u Republici Hrvatskoj. Ako je financijska institucija koja je započela pružanje usluga u drugoj državi članici prestala ispunjavati neki od propisanih uvjeta za pružanje takvih usluga, Hrvatska narodna banka će o tome obavijestiti matičnu kreditnu instituciju u Republici Hrvatskoj te nadležno tijelo države članice domaćina. Na društvo kći financijske institucije koja je kći kreditne institucije ili više kreditnih institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja namjerava pružati usluge u drugoj državi članici preko podružnice, na odgovarajući način se primjenjuju odredbe ove glave. Na financijske institucije koja je kći kreditne institucije ili više kreditnih institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja namjerava pružati usluge u drugoj državi članici preko podružnice na odgovarajući način se primjenjuju odredbe o obavještavanju Europske komisije i Europskog nadzornog tijela za bankarstvo te odredbe vezano za provođenje supervizije poslovanja podružnice iz ovoga Zakona.
Člankom 58. prenosi se članak 36. stavak 2. Direktive 2013/36/EU k ojim je definirano kada kreditna institucija koja je od Hrvatske narodne banke dobila odobrenje za osnivanje podružnice u drugoj državi članici može početi pružati usluge na području te države i to ovisno je li od nadležnog tijela države članice domaćina dobila obavijest o uvjetima koje radi zaštite općeg dobra mora poštivati tijekom pružanja usluga u toj državi članici ili takvu obavijest nije zaprimila. U ovom članku je također propisana obveza kreditne institucije koja je dobila odobrenje za rad obavijestiti Hrvatsku narodnu banku o osnivanju druge podružnice u kojem slučaju se primjenjuju odredbe članka 56. ovoga Zakona. Također je propisana odgovarajuća primjena odredbe iz stavka 1. ovoga članka na financijsku instituciju koja je društvo kći kreditne institucije ili više kreditnih institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja namjerava pružati uzajamno priznate usluge na području druge države članice preko svoje podružnice.
Člankom 59. prenosi se članak 36. stavak 3. Direktive 2013/36/EU koji se odnosi na situaciju kada kreditna institucija koja je dobila odobrenje za osnivanje podružnice u drugoj državi članici ili matična kreditna institucija financijskoj instituciji iz članka 57. ovoga Zakona koja namjerava promijeniti neki od dostavljenih podataka dužna je najmanje mjesec dana prije provođenja promjene o tome obavijestiti Hrvatsku narodnu banku i nadležno tijelo države članice domaćina. Ovu obavijest je kreditna institucija dužna dostaviti u sadržaju i na način propisan Delegiranom uredbom Komisije (EU) br. 1151/2014 i na način propisan Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 926/2014.
Člankom 60. definirani su razlozi za ukidanje odobrenja kreditnoj instituciji za osnivanje podružnice u drugoj državi članici, te su pobrojani razlozi temeljem kojih Hrvatska narodna banka može ukinuti takvo odobrenje. Zahtjev za brisanje podružnice iz sudskog ili drugog odgovarajućeg registra se može podnijeti tek nakon namire svih obveza nastalih poslovanjem podružnice.
Člankom 61. prenosi se članak 39. stavci 1. i 2. Direktive 2013/36/EU kojim se propisuje neposredno pružanje usluga u drugoj državi članici. Tako, kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja namjerava početi pružati uzajamno priznate usluge neposredno na području druge države članice kao i matična kreditna institucija u Republici Hrvatskoj kada financijska institucija koja je njezino društvo kći namjerava početi uzajamno priznate usluge neposredno na području druge države članice, dužna je o tome prethodno obavijestiti Hrvatsku narodnu banku i navesti državu članicu u kojoj namjerava početi neposredno pružati usluge. Navedenoj obavijesti kreditna institucija odnosno matična kreditna institucija dužna je priložiti popis usluga koje namjerava pružati u državi članici te poslovni plan za prve tri poslovne godine. Najkasnije u roku mjesec dana od dana primitka obavijesti Hrvatska narodna banka će istu dostaviti nadležnom tijelu države članice domaćina i tome obavijestiti kreditnu instituciju. Kreditna ili financijska institucija može početi s namjeravanim neposrednim pružanjem uzajamno priznate usluge od dana primitka obavijesti Hrvatske narodne banke da je nadležno tijelo države članice obaviješteno.
Člankom 62. propisano je da kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj može pružati bankovne i/ili financijske usluge u trećoj zemlji samo preko podružnice. Za osnivanje podružnice u trećoj zemlji kreditna institucija dužna je od Hrvatske narodne banke dobiti odobrenje. Također se ovim člankom propisuje sadržaj dokumentacije koju je takva kreditna institucija dužna priložiti uz navedeni zahtjev i navesti treću zemlju u kojoj namjerava osnovati podružnicu. Određuje se rok od 60 dana od dana dostave urednog zahtjeva u kojem će Hrvatska narodna banka donijeti rješenje kojim odlučuje o navedenom zahtjevu. Propisani su i razlozi za poništavanje i ukidanje odobrenja za osnivanje podružnice u trećoj zemlji. Kreditna institucija koja je dobila odobrenje za osnivanje podružnice u trećoj zemlji, dužna je obavijestiti Hrvatsku narodnu banku u slučaju namjere osnivanja druge i svake sljedeće podružnice u istoj zemlji. Također je obvezna obavijestiti Hrvatsku narodnu banku u slučaju promjene podataka priloženih uz zahtjev.
Člankom 63. određeno je da je kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja namjerava osnovati predstavništvo dužna o tome obavijestiti Hrvatsku narodnu banku i navesti državu članicu u kojoj namjerava osnovati predstavništvo.
Člankom 64. se propisuje da kreditna institucija iz druge države članice može, pod uvjetima određenim ovim Zakonom, osnovati podružnicu u Republici Hrvatskoj i preko nje pružati uzajamno priznate usluge koje je ovlaštena pružati u matičnoj državi članici. Osim toga, kreditna institucija iz države članice može, pod uvjetima određenim ovim Zakonom, uzajamno priznate usluge koje je ovlaštena pružati u matičnoj državi članici privremeno pružati i neposredno na području Republike Hrvatske. Predmetni članak se temelji na odredbama članka 33. i 39. stavak 1. Direktive 2013/36/EU s tim da se ovdje radi o situaciji kada kreditne institucije druge države članice žele pružati uzajamno priznate usluge na području Republike Hrvatske, preko podružnice ili neposredno.
Članak 65. propisuje uvjete koje je financijska institucija iz druge države članice dužna ispuniti ako želi pružati usluge na području Republike Hrvatske. Time se uzajamno priznavanje djelatnosti navedenih u Prilogu I Direktive 2013/36/EU proširuje i na financijske institucije koje su društvo kćeri kreditnih institucija pod uvjetom da su ta društva kćeri obuhvaćena konsolidiranom supervizijom od strane njihovog matičnog društva te da zadovoljavaju određene stroge uvjete. Članak se temelji na odredbi članaka 34. stavaka 1. i 3. Direktive 2013/36/EU i vrši se usklađenje na odgovarajući način s tim da se ovdje radi o situaciji kada financijske institucije druge države članice žele pružati uzajamno priznate usluge na području Republike Hrvatske, preko podružnice ili neposredno.
Člankom 66. se propisuje rok u kojem kreditna institucija ili financijska institucija iz druge države članice može podnijeti zahtjev za upis podružnice u sudski registar i početi pružati usluge odnosno slučajevi primjene propisa Republike Hrvatske na poslovanje financijske institucije. Članak se temelji na članku 36. stavcima 1., 2. i 3. Direktive 2013/36/EU i provodi se usklađenje na odgovarajući način s obzirom da se radi o namjeri pružanja usluga preko podružnice u Republici Hrvatskoj od strane kreditne institucije ili financijske institucije druge države članice.
Člankom 67. se propisuje rok u kojem kreditna ili financijska institucija iz druge države članice može početi neposredno pružati uzajamno priznate usluge na području Republike Hrvatske. Ovaj članak se temelji na odredbi članka 39. stavka 2. Direktive 2013/36/EU a u slučaju iskazane namjere pružanja usluga neposredno u Republici Hrvatskoj od strane kreditne institucije ili financijske institucije druge države članice.
Člankom 68. prenosi se članak 40. Direktive 2013/36/EU kojim se propisuje izvještajni zahtjevi koje je podružnica kreditne institucije iz države članice dužna objaviti. Navedeni članak navodi i odredbe zakona koji se primjenjuju na kreditnu instituciju iz druge države članice koja neposredno pruža uzajamno priznate usluge na području Republike Hrvatske i na kreditnu instituciju iz druge države članice koja preko podružnice pruža uzajamno priznate usluge na području Republike Hrvatske koji se radi zaštite općeg dobra primjenjuju na području Republike Hrvatske.
Člankom 69. prenosi se članak 47. stavak 3. Direktive 2013/36/EU kojim se definiraju pojmovi za potrebe glave o podružnicama iz treće zemlje. Naime, posljednjim izmjenama Direktive 2013/36/EU odnosno Direktivom 2024/1619 ista je značajno izmijenjena u dijelu kojim se reguliraju zahtjevi za pružanja bankovnih i/ili financijskih usluga od strane kreditne institucije iz treće zemlje u Republici Hrvatskoj.
Člankom 70. prenosi se članak 21.c Direktive 2013/36/EU kojim se propisuje zahtjev za osnivanje podružnice u Republici Hrvatskoj radi pružanja bankovnih i/ili financijskih usluga od strane kreditne institucije iz treće zemlje. Posljednjim izmjenama Direktive 2013/36/EU pružanje temeljnih bankovnih usluga navedenih u točkama 1., 2. i 6. Priloga I. Direktive 2013/36/EU uvjetuje se izričitim i usklađenim zahtjevom za izdavanje odobrenja za rad u pravu Unije, u kojem se navodi da društva s poslovnim nastanom u trećoj zemlji koje želi pružati takve temeljne bankovne usluge u Uniji trebaju barem osnovati podružnicu u državi članici i imati odobrenje za rad u skladu s pravom Unije. Zahtjev za osnivanje podružnice ne primjenjuje se na slučajeve u kojima kreditne institucije iz trećih zemalja u Republici Hrvatskoj pružaju investicijske usluge i aktivnosti navedene u odjeljku A Priloga I. Direktivi 2014/65/EU i sve s njima povezane pomoćne usluge, kao što su povezano primanje depozita ili odobravanje kredita ili zajmova čija je svrha pružanje usluga na temelju te direktive, uključujući pružanje usluga trgovanja financijskim instrumentima ili upravljanja privatnom imovinom.
Člankom 71. prenosi se članak 48.a Direktive 2013/36/EU kojim se propisuju uvjeti za klasifikaciju podružnice iz treće zemlje. Radi proporcionalnosti minimalni zahtjevi uvedeni podružnicama iz trećih zemalja odgovaraju riziku koji te podružnice predstavljaju za financijsku stabilnost i cjelovitost tržišta Unije i država članica. Podružnice iz trećih zemalja svrstavaju se u 1. razred ako se smatraju rizičnijima ili u 2. razred ako se smatra da su male i jednostavne i ne predstavljaju znatan rizik za financijsku stabilnost (u skladu s definicijom „malih i jednostavnih institucija” iz Uredbe (EU) br. 575/2013). U skladu s time, podružnice iz trećih zemalja čija računovodstvena vrijednost imovine u Republici Hrvatskoj iznosi 5 milijardi EUR ili više predstavljaju takav veći rizik jer su veće i složenije te bi njihova propast mogla dovesti do znatnog poremećaja tržišta bankovnih usluga ili bankarskog sustava države članice. Rizičnijima se smatraju i podružnice iz trećih zemalja koje imaju odobrenje za prihvaćanje depozita stanovništva bez obzira na njihovu veličinu ako iznos takvih depozita stanovništva prelazi određeni prag, u mjeri u kojoj bi njihova propast mogla utjecati na vrlo osjetljive deponente i uzrokovati gubitak povjerenja u sigurnost i stabilnost bankarskog sustava i njegove sposobnosti da zaštiti štednju građana. Stoga obje navedene vrste podružnica iz trećih zemalja svrstavaju se kao podružnice iz trećih zemalja 1. razreda. O svakoj promjeni za klasifikaciju podružnice iz treće zemlje dužna je obavijestiti Hrvatsku narodnu banku.
Člankom 72. prenosi se članak 48.b stavci 1., 2. i 5. Direktive 2013/36/EU kojim se u 1. razred svrstavaju podružnice iz trećih zemalja ako glavno društvo podliježe regulaciji, a za nadzor i provedbu te regulacije nije utvrđeno da su barem istovjetni onome što se zahtijeva Direktivom 2013/36/EU i Uredbom (EU) br. 575/2013, ili ako je relevantna treća zemlja uvrštena na popis visokorizičnih trećih zemalja sa strateškim nedostacima u svojem režimu sprečavanja pranja novca i financiranja terorizma u skladu s Direktivom (EU) 2015/849. Te podružnice iz trećih zemalja predstavljaju znatan rizik za financijsku stabilnost Unije i države članice poslovnog nastana jer okviri za regulaciju ili za sprečavanje pranja novca i financiranja terorizma koji se primjenjuju na njihovo glavno društvo ne obuhvaćaju na odgovarajući način specifične rizike koji proizlaze iz djelatnosti koje podružnica obavlja u državi članici odnosno ne omogućuju njihovo odgovarajuće praćenje, ili rizike za druge ugovorne strane u državi članici povezanih s grupom iz treće zemlje. Tako, kad relevantna treća zemlja nije upisana u javni registar trećih zemalja i nadležnih tijela koje zadovoljavaju uvjete, Hrvatska narodna banka će potrebe utvrđivanja istovjetnosti bankovnih bonitetnih i nadzornih standarda treće zemlje u odnosu na standarde Unije, zatražiti od Komisije da provede procjenu i objavi izvješće o bankovnom regulatornom okviru relevantne treće zemlje.
Člankom 73. prenosi se članak 48.c stavci 1. do 5. Direktive 2013/36/EU kojim se propisuju minimalni uvjeti za izdavanje odobrenja za osnivanje podružnice iz treće zemlje. Prije nego što podružnica iz treće zemlje počne pružati usluge u Republici Hrvatskoj, propisuje se mogućnost sklapanja sporazuma s nadzornim tijelima treće zemlje ili državnim službama nadležnima za regulaciju banaka koji će se temeljiti na metodologiji koje je razvila EBA u skladu s člankom 33. Uredbe (EU) br. 1093/2010 kako bi se osigurala stroga i transparentna provedba procjene. Hrvatska narodna banka izdat će odobrenje za osnivanje podružnice iz treće zemlje ako su ispunjeni svi propisani uvjeti. Podružnica iz treće zemlje koja je dobila odobrenje za osnivanje podružnice iz treće zemlje može pružati usluge za koje joj je izdano odobrenje samo u Republici Hrvatskoj i ne može pritom koristiti se pravom jedinstvene putovnice odnosno pružati te usluge prekogranično osim transakcija financiranja unutar grupe sklopljenih s drugim podružnicama istoga glavnog društva iz treće zemlje i transakcija sklopljenih u okviru obrnutog nuđenja usluga.
Člankom 74. prenosi se članak 48.d stavak 1. Direktive 2013/36/EU kojim se propisuju slučajevi u kojima Hrvatska narodna banka odbija zahtjev za izdavanje odobrenja za osnivanje podružnice za iz treće zemlje.
Člankom 75. prenosi se članak 48.d stavci 2., 3. i 4. Direktive 2013/36/EU kojim se propisuju slučajevi u kojima će Hrvatska narodna banka ukinuti odobrenje za osnivanje podružnice iz treće zemlje. U procjeni da li je ispunjen uvjet za ukidanje odobrenja kada je u pitanju sumnja na pranje novca i financiranja terorizma, Hrvatska narodan banka savjetovat će se s tijelom nadležnim za provedbu nadzora u sprečavanju pranja novca i financiranja terorizma u Republici Hrvatskoj. Također, odobrenje za osnivanje podružnice prestaje važiti i u svim drugim slučajevima kada kreditna institucija ili društvo osnivač iz treće zemlje prestane postojati ili mu nadležno tijelo ukine odobrenje za rad.
Člankom 76. propisuje se mogućnost da se podružnici iz treće zemlje izdaje ili ukida odobrenje za pružanje pojedine financijske usluge na način kako je to predviđeno za kreditne institucije.
Člankom 77. prenosi se članak 48.e Direktive 2013/36/EU kojim se propisuje minimalni iznos dotacijskog kapitala ovisno o tomu je li podružnica 1. ili 2. razreda iz trećih zemalja u određenim oblicima imovine. Podružnice iz trećih zemalja instrumente dotacijskog kapitala dužni su položiti na založni ( escrow ) račun pri kreditnoj instituciji u Republici Hrvatskoj koja nije dio njezine grupe glavnog društva kako bi isti bio dostupan u slučaju sanacije ili prisilne likvidacije podružnice iz treće zemlje.
Člankom 78. prenosi se članak 48.f Direktive 2013/36/EU kojim se propisuju zahtjevi za likvidnost, pa tako podružnice iz trećih zemalja dužne su stalno držati količinu neopterećene i likvidne imovine dovoljnu za pokrivanje njezinih likvidnosnih odljeva tijekom razdoblja od najmanje 30 dana. Kako bi se ovaj zahtjev ispunio, podružnica iz treće zemlje dužna je ispunjavati zahtjev za likvidnosnu pokrivenost sukladno dijelu šestom glave I. Uredbe (EU) br. 575/2013 i Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2015/61. Kao i kod dotacijskog kapitala, likvidnu imovinu podružnica iz treće zemlje dužna je položiti na založni ( escrow ) račun pri kreditnoj instituciji u Republici Hrvatskoj koja nije dio njezine grupe glavnog društva kako bi isti bio dostupan u slučaju sanacije ili prisilne likvidacije podružnice iz treće zemlje.
Člankom 79. prenosi se članak 48.g Direktive 2013/36/EU kojim se propisuje sustav upravljanja podružnicama iz treće zemlje. Kao i kod kreditnih institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, zahtijeva se da dvije osobe koje stvarno upravljaju poslovanjem podružnice imaju dobar ugled, odgovarajuće znanje, vještine i iskustvo te za čije imenovanje je potrebno dobiti prethodnu suglasnost Hrvatske narodne banke. Također, osobe u upravljačkom odboru koji će izvršavati izvršne i ovlasti nadzornog odbora mora ispunjavati uvjete propisane za upravu i nadzorni odbor kreditne institucije. Odredbe ovog Prijedloga zakona koje se odnose na sustav upravljanja i imenovanje voditelja internih kontrolnih funkcija primjenjuje se i na podružnicu iz treće zemlje. Ovim člankom zahtijeva se od podružnice iz treće zemlje da uspostavi linije izvješćivanja upravljačkom tijelu glavnog društva, te da prati i upravlja eksternalizacijom svoji poslovnih procesa, a podružnica iz treće zemlje koja sudjeluje u naizmjeničnim operacijama ( engl. back-to-back ) ili operacijama unutar grupe dužna je imati odgovarajuće resurse za utvrđivanje i pravilno upravljanje kreditnim rizikom druge ugovorne strane. Odredbe ovog Prijedloga zakona koje se odnose na reviziju za potrebe Hrvatske narodne na odgovarajući način primjenjuje se i na podružnicu iz treće zemlje.
Člankom 80. prenosi se članak 48.h Direktive 2013/36/EU kojim se propisuju zahtjevi za vođenje poslovnih knjiga koje tim podružnicama iz trećih zemalja omogućuju praćenje i vođenje sveobuhvatne i točne evidencije cjelokupne računovodstvene imovine i obveza podružnice iz treće zemlje ili cjelokupne imovine i obveza koje nastaju u podružnici iz treće zemlje u Republici Hrvatskoj i samostalno upravljanje tom imovinom i obvezama unutar podružnice iz treće zemlje. Podružnica iz treće zemlje dužna je propisati i redovito preispitivati i ažurirati računovodstvene politike i postupke za vođenje poslovnih knjiga koje moraju biti u skladu s međunarodnim računovodstvenim standardima te iste podliježu zakonskoj reviziji sukladno zakonu kojim se uređuje računovodstvo. Revidirane godišnje financijske izvještaje koji se odnose na poslovanje podružnice iz treće zemlje uključujući i mišljenje ovlaštenog revizora, podružnice iz treće zemlje moraju dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci u roku od 15 dana od dana primitka tog revizorskog izvještaja, a najkasnije u roku od četiri mjeseca od isteka poslovne godine na koju se odnose ti izvještaji.
Člankom 81. prenosi se članak 48.i Direktive 2013/36/EU kojim se propisuje ovlast Hrvatskoj narodnoj banci da od društva osnivača podružnice iz treće zemlje zahtijeva osnivanja društva kćeri čime se iskorištava diskrecijsko pravo navedeno predmetnim člankom Direktive 2013/36/EU. Osnivanje društva kćeri zahtijeva se ako te podružnice posluju s klijentima ili drugim ugovornim stranama u drugim državama članicama kršeći pravila unutarnjeg tržišta, ako podružnice iz trećih zemalja imaju sistemsku važnost ili predstavljaju znatan rizik za financijsku stabilnost Republike Hrvatske ili Unije, ako je ukupni iznos imovine svih podružnica iz trećih zemalja u Uniji koje pripadaju istoj grupi iz treće zemlje jednak ili veći od 40 milijardi EUR, odnosno iznos računovodstvene imovine u Republic Hrvatskoj je jednak ili veći od 10 milijardi EUR te ako imovina i potencijalne obveze iskazane u njezinim revidiranim izvještajima prelaze 5% ukupne imovine i potencijalnih obveza svih kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj. Kako bi se razmotrile posljedice na razini cijele Unije, prije zahtijevanja osnivanja društva kćeri, Hrvatska narodna banka će se savjetovati s Europskim nadzornim tijelom za bankarstvo i nadležnim tijelima država članica u kojima je relevantna grupa iz treće zemlje osnovala druge podružnice ili društva kćeri. Nadalje, pri procjeni imaju li podružnice iz trećih zemalja sistemsku važnost ili predstavljaju znatan rizik za financijsku stabilnost Republike Hrvatske ili Unije ili ukupni iznos imovine svih podružnica iz trećih zemalja u Uniji koje pripadaju istoj grupi iz treće zemlje je jednak ili veći od 40 milijardi EUR odnosno u Republici Hrvatskoj 10 milijardi EUR, Hrvatska narodna banka preispitati će predstavlja li podružnica sličnu razinu rizika za financijsku stabilnost kao institucije koje se na temelju Direktive 2013/36/EU i Uredbe (EU) br. 575/2013 smatraju „sistemski važnim institucijama”.
Člankom 82. prenosi se članak 48.j Direktive 2013/36/EU kojim se propisuje procjena sistemske važnosti i zahtjevi Hrvatske narodne banke za podružnice iz trećih zemalja koje imaju sistemsku važnost. Pri procjeni sistemske važnosti kao prag uzima se u obzir ukupan iznos imovine u Uniji svih podružnica iz trećih zemalja u Uniji koje pripadaju istoj grupi iz treće zemlje koji je jednak ili veći od 40 milijardi EUR bilo za trogodišnje izvještajno razdoblja koja neposredno prethode tekućem razdoblju ili apsolutni iznos za najmanje tri godišnja izvještajna razdoblja tijekom pet godišnjih izvještajnih razdoblja koja neposredno prethode tekućem razdoblju. Kao dio procjene i kako bi procijenila rizike za financijsku stabilnost koje podružnica iz treće zemlje sa sjedištem u Republici Hrvatskoj predstavlja za ostale države članice, Hrvatska narodna banka će se savjetovati s Europskim nadzornim tijelom za bankarstvo i nadležnim tijelima država članica u kojima je relevantna grupa iz treće zemlje osnovala druge podružnice ili društva kćeri iz trećih zemalja. U slučaju neslaganja s procjenom sistemske važnosti podružnice iz treće zemlje s drugim nadležnim tijelima, Hrvatska narodna banka uz pomoć Europskog nadzornog tijela za bankarstvo uložit će se napor kako bi se postigao konsenzus u procjeni. Ako se utvrdi da su podružnice iz trećih zemalja sistemski važne, donose se mjere primjerene za ublažavanje rizika za financijsku stabilnost. U tu bi svrhu Hrvatska narodna banka može naložiti podružnici iz treće zemlje obvezu restrukturiranja imovine podružnice iz treće zemlje ili njihova poslovanja tako da ta podružnice više ne bude sistemski važna, odnosno dodatne zahtjeve u pogledu kapitala, likvidnosti, izvješćivanja ili objavljivanja informacija ako bi to bilo dovoljno da se odgovori na rizike za financijsku stabilnost. U slučaju neizvršavanja naloženih mjera, podružnica iz treće zemlje dužna je dostaviti Europskom nadzornom tijelu i nadležnim tijelima država članica ako je relevantna grupa iz treće zemlje osnovala druge podružnice ili institucije kćeri iz trećih zemalja o razlozima zbog kojih je odlučilo da neće izvršavati te ovlasti.
Člankom 83. prenosi se članak 48.k Direktive 2013/36/EU koji se odnosi na regulatorne i financijske informacije o podružnicama iz trećih zemalja i glavnome društvu. Podružnice iz treće zemlje dostavljat će Hrvatskoj narodnoj banci informacije na način propisan delegiranim aktom koji temeljem članka 48.l Direktive 2013/36/EU donosi Europska komisija o imovini i obvezama u svojim poslovnim knjigama, njezinoj usklađenosti sa zahtjevima koji se na njih primjenjuje na temelju ovog Prijedloga zakona, o sustavima zaštite depozita koji su dostupni deponentima u podružnicama iz trećih zemalja kao i o dodatnim regulatornim zahtjevima sukladno Prijedlogu zakona i njegovim podzakonskim propisima. Također, podružnica iz treće zemlje u obvezi je dostavljati određene informacije i o svom glavnom društvu kao što su agregirane informacije o imovini i obvezama koje se drže ili su računovodstveno evidentirane u društvima kćerima odnosno drugim podružnicama iz trećih zemalja u Europskoj uniji koje pripadaju grupi tog glavnog društva, informacije o usklađenosti glavnog društva s primjenjivim bonitetnim zahtjevima na pojedinačnoj i konsolidiranoj osnovi, planove oporavka glavnog društva i konkretne mjere koje bi se mogle poduzeti u vezi s podružnicama iz trećih zemalja u skladu s tim planovima. Sadržaj izvješća i obavijesti, rokove i način izvješćivanja o informacijama Hrvatska narodna banka propisat će podzakonskim propisom.
Člankom 84. prenosi se članak 48.q Direktive 2013/36/EU kojim propisuje se obavješćivanje Europskog nadzornog tijela u vezi podružnica iz trećih zemalja.
Člankom 85. propisuje se na odgovarajući primjena odredbi ovog Prijedloga Zakona i njegovih podzakonskih propisa kao i odredbi Uredbe (EU) br. 575/2013 i propisa donesenih na temelju te Uredbe na podružnicu iz treće zemlje.
Člankom 86. uređuje se poslovanje predstavništava stranih kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj. Propisuje se obveza kreditnoj instituciji sa sjedištem izvan Republike Hrvatske obavijestiti Hrvatsku narodnu banku o namjeri osnivanja svog predstavništva u Republici Hrvatskoj. Također, propisuje se sadržaj obavijesti koje kreditna institucija sa sjedištem izvan Republike Hrvatske dostavlja Hrvatskoj narodnoj banci te nakon što joj Hrvatska narodna banka potvrdi primitak predmetne obavijesti, predstavništvo kreditne institucije može početi poslovanje u Republici Hrvatskoj. Hrvatska narodna banka vodi registar predstavništva kreditnih institucija sa sjedištem izvan Republike Hrvatske koji objavljuje na svojim internetskim stranicama.
Člankom 87. prenosi se članak 21.a) Direktive 2013/36/EU kojim se uređuje izdavanje odobrenja financijskim holdinzima i mješovitim financijskim holdinzima. Člankom su definirani postupci izdavanja odobrenja od strane Hrvatske narodne banke kao konsolidirajućeg nadzornog tijela te kontinuiranog nadzora o ispunjenju uvjeta prema kojima su izdana odobrenja pri čemu su, između ostalog, propisani obveznici i sadržaj zahtjeva za izdavanje odobrenje, uvjeti koje je potrebno zadovoljiti za odobrenje financijskom holdingu i mješovitom financijskom holdingu te obveza konsolidirajućeg nadzornog tijela o kontinuiranom praćenju ispunjenja uvjeta.
Člankom 88. prenosi se članak 21.a stavak 4.,4a. i 5. Direktive 2013/36/EU kojima su propisani uvjeti za izuzeće od odobrenja financijskim holdinzima i mješovitim financijskim holdinzima, uvjeti za isključenje iz opsega konsolidacije u slučaju izuzeća te obveza/ovlast provođenja kontinuiranog nadzora nad ispunjavanjem uvjeta za konsolidirajuće nadzorno tijelo odnosno Hrvatsku narodnu banku.
Člankom 89. propisane su supervizorske mjere prema financijskom holdingu i mješovitom financijskom holdingu čime se prenose stavci 6.,7. i 10. članka 21.a Direktive 2013/36/EU. Predmetnim odredbama propisane su mjere koje konsolidirajuće nadzorno tijelo može poduzeti prema financijskom holdingu ili mješovitom financijskom holdingu u slučaju neispunjenja uvjeta te postupak u slučaju donošenje mjere zabrane ostvarivanja prava glasa koje proizlazi iz dionica institucija kćeri koje drži financijski holding ili mješoviti financijski holding.
Člankom 90. propisan je postupak donošenja zajedničke odluke o ispunjenju uvjeta za izdavanje odobrenja financijskom holdingu ili mješovitom financijskom holdingu kada je Hrvatska narodna banka konsolidirajuće nadzorno tijelo. Radi se o suradnji s nadležnim tijelima u drugoj državi članici u kojoj financijski holding ili mješoviti financijski holding ima poslovni nastan. Predmetnim člankom prenose se stavci 8. i 9. članka 21.a Direktive 2013/36/EU.
Člankom 91. propisan je postupak analogan postupku iz članka 90. za slučaj kada Hrvatska narodna banka nije konsolidirajuće nadzorno tijelo.
Člankom 92. propisani su razlozi za ukidanje odobrenja financijskom holdingu i mješovitom financijskom holdingu.
Člankom 93. propisan je postupak i uvjeti identifikacije posredničkog matičnog društva u EU-u u slučajevima kada je na području EU-a identificirano poslovanje grupe iz treće zemlje. Hrvatska narodna banka će tada u suradnji s drugim nadležnim tijelima ovlaštenim za superviziju članica grupe iz treće zemlje odrediti jedinstveno posredničko matično društvo u EU-u, odnosno u iznimnim slučajevima mogu se odrediti dva posrednička matična društva u EU-u. Po određivanju posredničkog matičnog društva Hrvatska narodna banka ima obvezu dostavljanja ovim člankom propisanih informacija Europskom nadzornom tijelu za bankarstvo. Predmetnim člankom prenosi se članak 21. b Direktive 2013/36/EU.
Članak 94. propisuje da je osnovni cilj supervizije Hrvatske narodne banke očuvanje povjerenja u bankovni sustav te njegova sigurnost i stabilnost. Utvrđuje da Hrvatska narodna banka obavlja superviziju nad kreditnim institucijama s odobrenjem temeljem ovoga Zakona, uključujući kada one posluju prekogranično. Ne dovodi u pitanje nadležnosti nadzornih tijela domaćina prema Direktivi 2013/36/EU. Ovim člankom u hrvatsko zakonodavstvo prenosi se članak 49. stavci 1. i 2. Direktive 2013/36.
Člankom 95. koji propisuje supervizorske ovlasti Hrvatske narodne banke, propisani su subjekti supervizije te nekoliko načina provođenja ovlasti (samostalno, u suradnji, prijenosom zadataka ili putem prijava nadležnim tijelima). Ovim člankom u hrvatsko zakonodavstvo prenosi se članak 64. Direktive 2013/36.
Članak 96. propisuje način na koji Hrvatska narodna banka obavlja superviziju kreditnih institucija i to kroz postupak supervizorske provjere i ocjene (SREP), nadzor nad primjenom Zakona, Uredbe (EU) br. 575/2013i propisa temeljenih na Direktivi 2013/36/EU, izdavanjem mjera, odobrenja i sl. Također je nadležna za ocjenu internih modela, planove oporavka i ranu intervenciju. Sve aktivnosti provode se u skladu s razinom primjene zahtjeva iz Uredbe (EU) br. 575/2013 čime se u hrvatsko zakonodavstvo prenosi članak 110. Direktive 2013/36.
Članak 97. propisuje ovlast Hrvatske narodne banke da za potrebe supervizije prikuplja informacije i provodi potrebne radnje nad širokim spektrom subjekata. Također, propisuje nadzorne ovlasti, uključujući pristup prostorijama, pregled dokumentacije, ispitivanje osoblja i mogućnost nenajavljenih pretraga uz sudski nalog. Ovim člankom u hrvatsko zakonodavstvo prenosi se članak 65. stavak 4. Direktive 2013/36/EU. Također, dana je ovlast Hrvatskoj narodnoj banci za propisivanjem uvjeta i načina provedbe supervizije, izricanja supervizorskih mjera te obveze tijela kreditne institucije i drugih osoba nakon supervizije koju obavlja Hrvatska narodna banka.
Članak 98. u hrvatsko zakonodavstvo prenosi članak 97., članak 100. stavak 1. i članak 107. stavak 1. Direktive 2013/36/EU. Njime se propisuju rizici i opseg koji pri obavljanju postupka supervizorske provjere i ocjene Hrvatska narodna banka provjerava i procjenjuje kako bi osiguralo da kreditne institucije imaju uspostavljen primjeren sustav upravljanja i pokrivenost rizika. Propisano je načelo proporcionalnosti pri utvrđivanju učestalosti i intenziteta postupka provjere i ocjene, uključujući i dodatno načelo proporcionalnosti. P ropisana je učestalost obavljanja postupka provjere i ocjene od najmanje jedanput na godinu za svaku kreditnu instituciju obuhvaćenu planom supervizije i učestalost provođenja odgovarajućih testiranja otpornosti kreditnih institucija na stres. U slučaju sumnje na pranje novca ili druge rizike, Hrvatska narodna banka surađuje s EU tijelima i može naložiti mjere. Utvrđuje se obveza redovitog provođenja testiranja otpornosti na stres te je propisano da Hrvatska narodna banka obavještava Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo o funkcioniranju i metodologiji postupka provjere i ocjene.
Članak 99. u hrvatsko zakonodavstvo prenosi članak 98. Direktive 2013/36/EU. Njime su propisani tehnički kriteriji kojih se dužna pridržavati Hrvatska narodna banka prilikom obavljanja postupka supervizorske provjere i ocjene. P ropisuje se da Hrvatska narodna banka procjenjuje upravljanje i izloženost kreditnih institucija različitim vrstama rizika, uključujući i ESG rizik i koncentracijski rizik koji proizlazi iz izloženosti prema središnjim drugim ugovornim stranama kao i rizik koji proizlazi iz pružanja usluga povezanih s kriptoimovinom. Propisana je mogućnost nalaganja dodatnih mjera vezanih uz izloženost kamatnom riziku koji proizlazi iz knjige pozicija kojima se ne trguje.
Članak 100. propisuje da Hrvatska narodna banka, najmanje jednom godišnje, donosi plan supervizije kreditnih institucija, uzimajući u obzir rezultate postupka supervizorske provjere i ocjene iz članka 98. ovoga Zakona. Utvrđuje se da plan sadržava način provođenja supervizije, raspodjelu resursa, popis institucija pod pojačanim nadzorom te plan nadzora u poslovnim prostorijama, uključujući podružnice u drugim državama članicama. Određuje se da Hrvatska narodna banka provodi pojačanu superviziju kada to zahtijevaju rezultati provjere i ocjene ili testiranja otpornosti na stres. Propisuje se mogućnost nadzora nad podružnicama institucija iz drugih država članica, neovisno o planu supervizije nadležnog tijela matične države. Ovim člankom u hrvatsko zakonodavstvo prenosi se članak 99. Direktive 2013/36/EU
Člankom 101. propisana je obveza Hrvatske narodne banke da redovito, a najmanje svake tri godine, provjerava usklađenost kreditne institucije s propisanim zahtjevima za dobivanje prethodnog odobrenja za primjenu internih pristupa pri izračunu kapitalnih zahtjeva. Nadalje, propisan je postupak ako se predmetnom provjerom utvrde značajni nedostaci u obuhvatu izloženosti riziku internih pristupa kreditne institucije. Ovim člankom u hrvatsko zakonodavstvo prenosi se članak 101. Direktive 2013/36/EU.
Članak 102. propisuje kriterije kada Hrvatska narodna nalaže supervizorske mjere te utvrđuje da se supervizorske mjere izriču pismom preporuke ili rješenjem, pri čemu rješenje može uslijediti nakon neispunjenja preporuke. Određuje se obveza poštivanja rokova koje odredi Hrvatska narodna banka, te se uređuje mogućnost zahtjeva za produljenje roka, osim ako je isti jednak ili kraći od 30 radnih dana. Propisuje se da je kreditna institucija dužna provesti supervizorske mjere naložene rješenjem u određenim rokovima. Ovim člankom u hrvatsko zakonodavstvo prenosi se članak 102. Direktive 2013/36/EU.
Člankom 103. propisana je mogućnost da Hrvatska narodna banka donese rješenje i tijekom nadzora u poslovnim prostorijama te naloži kreditnoj instituciji poduzimanje mjera za otklanjanje određenih nezakonitosti.
Člankom 104. propisana je mogućnost da Hrvatska narodna banka naloži kreditnoj instituciji da u određenom roku izvijesti o izvršenju naloženih mjera.
Člankom 105. propisane su supervizorske mjere koje Hrvatska narodna banka može naložiti kreditnoj instituciji. Također su propisani slučajevi kada Hrvatska narodna banka u dogovoru sa sanacijskim tijelom može naložiti te mjere. Ovim člankom u hrvatsko zakonodavstvo prenosi se članak 84. stavci 3. i 4. i članak 104. stavak 1. Direktive 2013/36/EU.
Člankom 106. propisani su kriteriji kada se može naložiti mjera češćeg i dodatnog izvješćivanja Hrvatske narodne banke te su propisane odredbe kako bi se otklonila mogućnost dvostrukih zahtjeva za informacijama. Ovim člankom u hrvatsko zakonodavstvo prenosi se članak 104. stavak 2. Direktive 2013/36/EU.
Članak 107. utvrđuje kriterije i postupak za određivanje supervizorske mjere dodatnih kapitalnih zahtjeva, povrh minimalno propisanih, pojedinoj kreditnoj instituciji, uključujući obuhvaćene rizike i njihovo mjerenje kao i način održavanja. Propisani su i postupci ako institucija postane obveznik primjene minimalne donje granice iz članka 92. stavka 3. Uredbe (EU) br. 575/2013. Ovim člankom u hrvatsko zakonodavstvo prenosi se članak 104.a Direktive 2013/36/EU.
Članak 108. propisuje da Hrvatska narodna banka procjenjuje potrebu utvrđivanje smjernice o dodatnom kapitalu (tzv. Pillar 2 Guidance ) radi pokrića gubitaka u stresnim uvjetima te osigurava da isti ne služi ispunjavanju ostalih kapitalnih zahtjeva. Također propisuje obvezu preispitivanja naložene smjernice od strane Hrvatske narodne banka, ako institucija postane obveznik primjene minimalne donje granice. Ovim člankom u hrvatsko zakonodavstvo prenosi se članak 104.b Direktive 2013/36/EU.
Članak 109. propisuje obvezu Hrvatskoj narodnoj banci da o naloženim dodatnim kapitalnim zahtjevima i smjernicama obavijesti nadležno sanacijsko tijelo. Ovim člankom u hrvatsko zakonodavstvo prenosi se članak 104.c Direktive 2013/36/EU.
Članak 110. propisuje da Hrvatska narodna banka na temelju provedene supervizije može naložiti posebne zahtjeve za likvidnost ako procijeni da je institucija izložena specifičnim likvidnosnim rizicima. Pritom uzima u obzir poslovni model, sustave upravljanja i rezultate prethodnih nadzornih postupaka. Ovim člankom u hrvatsko zakonodavstvo prenosi se članak 105. Direktive 2013/36/EU.
Člankom 111. prenosi se članak 106. Direktive 2013/36/EU kojim je Hrvatskoj narodnoj banci dana ovlast da kreditnoj instituciji naloži dinamiku, rokove i način javnog objavljivanja informacija. Također, Hrvatskoj narodnoj banci dana je mogućnosti da odredi način na koji kreditna institucija koja postaje dužna primjenjivati minimalnu donju granicu treba Hrvatskoj narodnoj banci dostavljati i objavljivati informacije o utjecaju na bonitetne zahtjeve te kreditne institucije, a u skladu s člankom 104.a) stavak 7. podstavak b) Direktive 2013/36/EU.
Člankom 112. prenosi se članak 88. stavak 2. Direktive 2013/36 EU kojim je kreditnim institucijama propisana obveza da, u skladu s člankom 435. stavkom 2. točkom c) Uredbe (EU) br. 575/2013, javno objave ciljanu zastupljenost slabije zastupljenog spola i način njezina postizanja. Također, prenosi se i članak 106. stavak 2. Direktive 2013/36 EU kojim se od matičnog društva zahtijeva da jednom godišnje objavljuje, bilo u cijelosti ili upućivanjem na istovjetne informacije, opis svoje pravne strukture te strukture upravljanja i organizacijske strukture grupe institucija. Dodatno, definirani su i zahtjevi vezani uz javnu objavu na internetskim stranicama kreditne institucije čime se prenosi članak 96. Direktive 2013/36 EU.
Članak 113. propisuje da Hrvatska narodna banka može ovlastiti predstavnika da prisustvuje glavnoj skupštini kreditne institucije, koji ima pravo prisustvovati i obraćati se, a institucija mu to mora omogućiti.
Članak 114. propisuje da Hrvatska narodna banka može imenovati povjerenika ako na temelju provedenog postupka provjere i ocjene procijeni da je potreban za pojačan nadzor u instituciji. Povjerenik ima mandat do 12 mjeseci i može imati pomoćnike, a Hrvatska narodna banka određuje opseg izvješćivanja.
Članak 115. propisuje da povjerenik ima pravo prisustvovati i sazivati sjednice uprave i nadzornog odbora, predlagati odluke te da ima pristup svim informacijama. Povjerenik ne može prenositi ovlasti na druge i odgovara izravno Hrvatskoj narodnoj banci.
Članak 116. propisuje da povjerenik mora bez odgode obavijestiti Hrvatsku narodnu banku o svim okolnostima koje mogu ugroziti provedbu supervizorskih mjera ili stabilnost institucije, te sastaviti posebno izvješće ako je potrebno.
Članak 117. utvrđuje postupanje Hrvatske narodne banke temeljem izvješća povjerenika pri čemu ona može na temelju izvješća povjerenika naložiti supervizorske mjere ili mjere rane intervencije ako utvrdi da su za to ispunjeni uvjeti.
Članak 118. utvrđuje da ovlasti povjerenika prestaju istekom mandata, opozivom, uvođenjem posebne uprave, likvidatora ili sanacijske uprave.
Člankom 119. uređuje se suradnja Hrvatske narodne banke s nadležnim tijelima drugih država članica u vezi sa supervizijom kreditnih institucija iz RH koje putem podružnica pružaju usluge na njihovom teritoriju. Propisuje se razmjena informacija važnih za bonitetni nadzor, osobito u pogledu likvidnosti, solventnosti i sistemskog rizika. Također se osigurava pravovremena komunikacija u slučaju nastanka ili očekivanja likvidnosnih poteškoća te mogućnost intervencije nadležnog tijela zemlje domaćina ako se utvrdi da Hrvatska narodna banka kao matično tijelo ne poduzima primjerene mjere. Ujedno se uređuje mogućnost uključivanja Europskog nadzornog tijela za bankarstvo u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 1093/2010. Ovim člankom u hrvatsko zakonodavstvo prenosi se članak 50. Direktive 2013/36/EU.
Člankom 120. se omogućuje Hrvatskoj narodnoj banci provođenje nadzora u poslovnim prostorijama podružnica kreditnih institucija koje posluju u drugim državama članicama. Propisuje se i mogućnost suradnje s nadležnim tijelima države članice domaćina, uključujući i izravne ili posredne nadzore, uz obvezno prethodno obavještavanje nadležnih tijela države članice domaćina. Dodatno se uređuje način postupanja u slučaju kada država članica domaćina sama provodi nadzor, uključujući obvezu uzimanja u obzir rezultata nadzora u planiranju supervizije od strane Hrvatske narodne banke. Ovim člankom u hrvatsko zakonodavstvo prenosi se članak 52. i članak 118. Direktive 2013/36/EU.
Člankom 121. propisuje se postupanje Hrvatske narodne banke u slučaju kada nadležno tijelo države članice domaćina utvrdi da kreditna institucija koja preko podružnice pruža usluge na njezinom području krši ili bi mogla kršiti odredbe Direktive 2013/36/EU ili Uredbe (EU) br. 575/2013. Hrvatska narodna banka dužna je bez odgode poduzeti supervizorske mjere za otklanjanje ili sprječavanje neusklađenosti te o tome izvijestiti nadležno tijelo države članice domaćina. Ovim se osigurava učinkovit bonitetni nadzor u prekograničnom kontekstu i potiče suradnja nadzornih tijela država članica. Ujedno se uređuje mogućnost poduzimanja preventivnih mjera od strane nadležnog tijela države članice domaćina te uključivanje Europskog nadzornog tijela za bankarstvo u slučajevima nesuglasja između nadzornih tijela, u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 1093/2010. Ovim člankom u hrvatsko zakonodavstvo prenosi se članak 41. i članak 43. stavak 5. Direktive 2013/36/EU.
Člankom 122. utvrđuje se obveza Hrvatske narodne banke da bez odgode obavijesti nadležno tijelo države članice domaćina ako kreditnoj instituciji bude ukinuto odobrenje za rad ili joj bude izrečena supervizorska mjera zabrane pružanja pojedine financijske usluge. Cilj je omogućiti nadležnim tijelima država članica domaćina da pravodobno poduzmu odgovarajuće mjere kako bi se zaštitili deponenti i spriječilo daljnje poslovanje institucije koja više nema zakonsku osnovu za pružanje usluga. Ovim člankom u hrvatsko zakonodavstvo prenosi se članak 45. Direktive 2013/36/EU.
Člankom 122. uređuje se da se na superviziju kreditne institucije koja neposredno pruža usluge u drugoj državi članici primjenjuju odgovarajuće odredbe ovoga Zakona koje se odnose na prekogranične aktivnosti. Također se propisuje da se iste odredbe primjenjuju i na financijske institucije koje pružaju uzajamno priznate usluge, sukladno članku 57. Zakona. Time se osigurava koherentna primjena nadzornih pravila i nad kreditnim i nad financijskim institucijama koje posluju prekogranično, u skladu s načelima unutarnjeg tržišta EU.
Člankom 124. utvrđuje se da je za bonitetni nadzor nad poslovanjem podružnice kreditne institucije iz druge države članice koja na području Republike Hrvatske pruža uzajamno priznate usluge nadležno tijelo matične države članice. Iznimno, Hrvatska narodna banka može obavljati superviziju u skladu sa svojim ovlastima ako je riječ o zaštiti financijskog sustava RH. Ovim člankom u hrvatsko zakonodavstvo prenosi se članak 49. stavak 1. Direktive 2013/36/EU.
Člankom 125. propisuje se obveza podružnica stranih kreditnih institucija da Hrvatskoj narodnoj banci dostavljaju podatke o pruženim uslugama. Hrvatska narodna banka ima pravo koristiti te informacije za nadzor, a podaci se smatraju povjerljivima. Također, uređuju se pravila o nadzoru pri čemu nadzor može provesti matično nadzorno tijelo, Hrvatska narodna banka ili uz međusobnu suradnju, pri čemu Hrvatska narodna banka mora prethodno savjetovati i naknadno izvijestiti matično tijelo. Nadzor se provodi u skladu s pravom Republike Hrvatske , a pri izricanju mjera Hrvatska narodna banka ne smije postupati diskriminatorno. Ovim člankom u hrvatsko zakonodavstvo prenosi se članak 40., članak 52. i članak 49. stavak 3. Direktive 2013/36/EU.
Članak 126. propisuje obvezu suradnje Hrvatske narodne banke i nadležnih tijela matične države članice u superviziji kreditnih institucija iz druge države članice koje posluju u Hrvatskoj. Uključuje razmjenu ključnih informacija (o upravljanju, vlasničkoj strukturi, likvidnosti, unutarnjim kontrolama itd.), kao i pravo Hrvatske narodne banke da traži objašnjenje načina na koji je matično tijelo postupilo po dostavljenim informacijama. Ako Hrvatska narodna banka ocijeni da mjere nisu dovoljne, može samostalno postupiti radi zaštite javnog interesa, uz prethodno obavještavanje EBA-e. Također, Hrvatska narodna banka može zatražiti posredovanje EBA-e ako dođe do prekida suradnje s nadležnim tijelom matične države članice. Ovim člankom u hrvatsko zakonodavstvo prenosi se članak 50. Direktive 2013/36/EU.
Članak 127. propisuje mjere nadležnog tijela matične države članice u vezi s uslugama koje se pružaju u Republici Hrvatskoj. Ako Hrvatska narodna banka utvrdi da kreditna institucija iz druge države članice koja posluje u RH krši relevantne EU propise, mora o tome obavijestiti nadležno tijelo matične države članice. To tijelo zatim mora poduzeti mjere i o njima izvijestiti Hrvatsku narodnu banku. Ako Hrvatska narodna banka procijeni da mjere nisu poduzete ili neće biti učinkovite, može zatražiti posredovanje EBA-e, koja odlučuje u roku od 24 sata. EBA može i samoinicijativno pomoći u postizanju dogovora između nadležnih tijela. Ovim člankom u hrvatsko zakonodavstvo prenosi se članak 41. Direktive 2013/36/EU.
Članak 128. daje ovlast Hrvatskoj narodnoj banci da u izvanrednim situacijama poduzme preventivne mjere prema kreditnoj instituciji iz druge države članice koja posluje u RH , kako bi spriječila financijsku nestabilnost i zaštitila interese korisnika usluga (deponenta, ulagatelja itd.). Te mjere moraju biti razmjerne svrsi, a mogu uključivati i privremenu obustavu plaćanja. Hrvatska narodna banka mora obavijestiti relevantna tijela (matično nadzorno tijelo, EBA, Komisiju), a mjere prestaju ako matično tijelo poduzme reorganizacijske mjere. Ako mjere postanu suvišne, Hrvatska narodna banka ih samostalno ukida. Nadležna tijela drugih država mogu zatražiti posredovanje EBA-e u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 1093/2010. Ovim člankom u hrvatsko zakonodavstvo prenosi se članak 43. Direktive 2013/36/EU.
Članak 129. propisuje da neovisno o prethodnim člancima, Hrvatska narodna banka može samostalno poduzimati mjere za sprječavanje ili sankcioniranje kršenja propisa u RH , uključujući i one kojima se štiti opće dobro. Ove mjere mogu uključivati zabranu sklapanja novih pravnih poslova od strane podružnice strane kreditne institucije. Propisuje se primjena odredbi Zakona o trgovačkim društvima za ukidanje podružnice, uz ovlaštenje Hrvatske narodne banke za pokretanje postupka. Ovim člankom u hrvatsko zakonodavstvo prenosi se članak 44. Direktive 2013/36/EU.
Članak 130. propisuje da ako kreditnoj instituciji iz druge države članice bude oduzeto odobrenje za rad, Hrvatska narodna banka mora spriječiti da njezina podružnica u RH nastavi sklapati nove poslove, te pritom zaštititi interese deponenata. Ova obveza proizlazi iz koordinacije sa matičnim nadzornim tijelom, koje je dužno obavijestiti Hrvatsku narodnu banku o oduzimanju odobrenja. Ovim člankom u hrvatsko zakonodavstvo prenosi se članak 45. Direktive 2013/36/EU.
Članak 131. propisuje da Hrvatska narodna banka primjenjuje nadzorne mehanizme na kreditne institucije iz EU koje pružaju usluge u RH bez osnivanja podružnice, kao i na financijske institucije koje nude usluge. Iako se ne radi o podružnicama, Hrvatska narodna banka ima određene ovlasti u pogledu nadzora u skladu s navedenim člancima, uključujući suradnju s nadzornim tijelima matičnih država članica.
Članak 132. propisuje da Hrvatska narodna banka provodi nadzor nad podružnicama iz trećih zemalja koje pružaju usluge u RH na isti način kao nad kreditnim institucijama iz RH, uz uključivanje u plan supervizije i provedbu postupka nadzorne provjere i ocjene. Poseban naglasak stavljen je na sustave upravljanja, rizike i održivost poslovanja, uz mogućnost poduzimanja širokog spektra mjera, uključujući zahtjeve za dodatni kapital i likvidnost. U slučajevima sumnje na pranje novca ili financiranje terorizma, Hrvatska narodna banka je obvezna surađivati s EBA-om i domaćim tijelima za sprječavanje pranja novca. Ovim člankom u hrvatsko zakonodavstvo prenose se članci 48.m, 48.n, i 48.o Direktive 2013/36/EU.
Članak 132. utvrđuje da su Hrvatska narodna banka i nadležna tijela drugih država članica obvezna usko surađivati i razmjenjivati informacije pri superviziji podružnica i institucija kćeri istih grupa iz trećih zemalja. U tu svrhu sklapaju pisane sporazume o suradnji i koordinaciji. Ako podružnice 1. razreda ili institucije kćeri posluju u više država članica, osniva se kolegij supervizora koji osigurava sveobuhvatni nadzor cijele grupe u EU. Kolegij priprema godišnje izvješće o poslovanju grupe, razmjenjuje rezultate nadzora i usklađuje primjenu supervizorskih mjera. Glavno nadzorno tijelo određuje se prema najvećoj podružnici grupe u EU (po računovodstvenoj imovini) i ima ulogu konsolidirajućeg nadzornog tijela. Ovim člankom u hrvatsko zakonodavstvo prenosi se članak 48.p Direktive 2013/36/EU.
Člankom 133. propisana je suradnja nadležnih tijela i kolegija supervizora, odnosno Hrvatska narodna banka i nadležna tijela drugih država članica koja provode superviziju podružnica iz treće zemlje i institucija kćeri iste grupe iz treće zemlje blisko surađuju i razmjenjuju informacije, te da sklapaju sporazume o suradnji.
Člankom 134. izvršeno je usklađivanje s člankom 111., stavcima1. i 3. Direktive 2013/36/EU te SSM Uredbom (EU) 1024/2013. Slijedom navedenog, ovim je člankom propisano da Hrvatska narodna banka, uz superviziju kreditne institucije u Republici Hrvatskoj na pojedinačnoj osnovi, provodi i superviziju grupe kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj na konsolidiranoj osnovi. Pri tome, ako je Europska središnja banka konsolidirajuće nadzorno tijelo, Hrvatska narodna banka u superviziji na konsolidiranoj osnovi sudjeluje kao promatrač. Člankom je definiran i obuhvat pojmova relevantnih za primjenu supervizorskih ovlasti na konsolidiranoj i potkonsolidiranoj osnovi.
Člankom 135. izvršeno je usklađivanje s člankom 111. stavcima 1.-5. Direktive 2013/36/EU te je propisana definicija grupe kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj. Grupa kreditnih institucija u RH postoji i u slučajevima kada se konsolidacija zahtijeva sukladno članku 18., stavku 3 ili stavku 6. Uredbe br. 575/2013 i kada je Hrvatska narodna banka nadležno tijelo za kreditnu instituciju s najvećim bilančnim iznosom.
Člankom 136. izvršeno je usklađenje s člankom 18., stavkom 6. podstavkom 2. Uredbe 575/2013/EU, slijedom čega su ovim člankom propisani posebni slučajevi uključivanja u grupu kreditnih institucija u RH temeljem naloga Hrvatske narodne banke da se u grupu kreditnih institucija u RH, uključe i određeni članovi grupe te se po potrebi provede konsolidacija radi potpunog i objektivnog prikazivanja financijskog stanja i poslovanja, odnosno ispunjavanja zahtjeva na konsolidiranoj osnovi. Način provođenja konsolidacije, Hrvatska narodna banka određuje rješenjem.
Člankom 137. prenosi se članak 111. stavak 5. Direktive 2013/36/EU sukladno kojemu ulogu konsolidirajućeg nadzornog tijela preuzima ono nadležno tijelo koje na pojedinačnoj osnovi nadzire jednu ili više kreditnih institucija unutar grupe, u kojoj je zbroj ukupnih bilanci viši od onoga koje bilo koje drugo nadležno tijelo nadzire na pojedinačnoj osnovi. Stoga se ovim člankom uređuje da Hrvatska narodna banka, kada nije konsolidirajuće nadzorno tijelo, ovisno o relativnoj važnosti pojedinih članica grupe, može preuzeti nadležnost za superviziju na konsolidiranoj osnovi, a isto tako prenijeti nadležnost za superviziju na drugo nadležno tijelo. O navedenom preuzimanju ili prijenosu nadležnosti, Hrvatska narodna banka obavještava Europsku komisiju i Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo.
Člankom 138. prenosi se članak 119., stavci 1. do 3. Direktive 2013/36/EU i članak 124., stavak 1. Direktive 2013/36/EU te se ovim člankom uređuje uključivanje matičnog mješovitog financijskog holdinga i matičnog financijskog holdinga u superviziju na konsolidiranoj osnovi koju provodi Hrvatska narodna banka kao nadležno tijelo koje je odgovorno za superviziju na konsolidiranoj osnovi. S tim u vezi, Hrvatska narodna banka ima ovlast primiti podatke potrebne za konsolidaciju, kao i podatke potrebne za superviziju pojedinačnih kreditnih institucija te provesti superviziju poslovanja na konsolidiranoj i pojedinačnoj osnovi.
Člankom 139. prenosi se članak 112. Direktive 2013/36/EU kojim je propisano usklađivanje nadzornih aktivnosti od strane konsolidirajućeg nadzornog tijela. Slijedom navedenog, ovim člankom propisano je da u slučaju kada je Hrvatska narodna banka konsolidirajuće nadzorno tijelo, ona obavlja dodatne zadaće poput usklađivanja prikupljanja informacija, planiranja i usklađivanja nadzornih aktivnosti s uključenim nadzornim tijelima, kao i mogućnost traženja posredovanja Europskog nadzornog tijela za bankarstvo u slučaju izostanka takve suradnje.
Člankom 140. prenosi se članak 116. stavci 1. do 9. Direktive 2013/36/EU te se propisuje osnivanje i rad kolegija za superviziju u uvjetima kada je Hrvatska narodna banka konsolidirajući supervizor, preko kojega se provodi suradnja i razmjena informacija između Hrvatske narodne banke, Europskog nadzornog tijela za bankarstvo i drugih nadležnih tijela. Hrvatska narodna banka, u rad kolegija može uključiti i druga tijela iz Republike Hrvatske, druge države članice ili treće zemlje uz osigurano istovjetno ispunjenje obveze čuvanja povjerljivih informacija. Hrvatska narodna banka, kao konsolidirajuće nadzorno tijelo, vrši sve zadaće propisane ovim člankom, a u slučaju neslaganja između nadležnih tijela u kolegiju, može zatražiti posredovanje Europskog nadzornog tijela za bankarstvo.
Člankom 141. prenosi se članak 113. stavci 1. do 4. Direktive 2013/36/EU, za slučajeve kada je Hrvatska narodna banka konsolidirajuće nadzorno tijelo. Slijedom navedenog, propisana je suradnja Hrvatske narodne banke, kao konsolidirajućeg nadzornog tijela s nadležnim tijelima drugih država članica u kojima je sjedište društava uključenih u grupu kreditnih institucija u RH pri donošenju zajedničkih odluka, područja u kojima se donose zajedničke odluke, podnošenje izvješća Hrvatske narodne banke na temelju provedene supervizije, rokovi za donošenje zajedničkih odluka te mogućnost traženja savjeta od Europskog nadzornog tijela za bankarstvo u slučaju različitih mišljenja u vezi s donošenjem zajedničke odluke i postupanje u takvim slučajevima.
Člankom 142. prenosi se članak 113., stavci 1. - 4. Direktive 2013/36/EU, za slučajeve kada Hrvatska narodna banka nije konsolidirajuće nadzorno tijelo, nego istu ulogu ima nadležno tijelo druge države članice. Slijedom navedenog, propisuje se način odlučivanja u takvim slučajevima i sudjelovanje Hrvatske narodne banke u tom postupku, područja u kojima se donosi zajednička odluka, sastavljanje izvješća od strane Hrvatske narodne banke na temelju provedene supervizije, način donošenja rješenja na temelju zajedničke odluke, postupanje u slučaju različitih mišljenja te savjetovanje s Europskim nadzornim tijelom za bankarstvo u slučaju različitih mišljenja.
Člankom 143. prenosi se članak 114., stavci 1. i 2. Direktive 2013/36/EU te se uređuje način prosljeđivanja i razmjene informacija kada nastupi izvanredno stanje, od strane Hrvatske narodne banke, kao konsolidirajućeg nadzornog tijela, prema Europskom nadzornom tijelu za bankarstvo i Europskom odboru za financijske rizike, uz poštivanje odredaba ovoga Zakona kojima se uređuje razmjena povjerljivih informacija i uz korištenje uspostavljenih kanala komuniciranja. Kada pak Hrvatska narodna banka nije konsolidirajuće nadzorno tijelo, o istim informacijama obavještava konsolidirano nadzorno tijelo u drugoj državi članici poštujući iste odredbe o povjerljivosti podataka. Pri svemu navedenom, izbjegava se dvostruko izvješćivanje različitih tijela uključenih u nadzor, ako su predmetne informacije već dostavljene.
Člankom 144. prenosi se članak 115., stavci 1. i 2. Direktive 2013/36/EU, kojima je propisana obveza pisanih sporazuma o usklađivanju i suradnji. Slijedom navedenog, ovim je člankom uređeno da će radi omogućavanja i uspostave djelotvorne supervizije na konsolidiranoj osnovi, Hrvatska narodna banka, s drugim tijelima uključenim u tu superviziju, sklopiti pisani sporazum o koordinaciji i suradnji. Također, propisani su predmeti tih sporazuma koji mogu uključivati prijenos odnosno preuzimanje nadležnosti za superviziju.
Člankom 145. prenosi se članak 24. stavak 2. i članak 117. stavci 1. do 3. Direktive 2013/36/EU. Stoga je ovim člankom propisano da će Hrvatska narodna banka, surađivati s nadležnim tijelima država članica te im dostavljati informacije relevantne za obavljanje supervizije, sukladno ovom Zakonu i Uredbi (EU) br. 575/2013. Također, definiran je način i postupak suradnje te posredovanje Europskog nadzornog tijela za bankarstvo u slučaju potrebe.
Člankom 146. prenosi se članak 117. stavci 4. i 5. Direktive 2013/36/EU. Stoga je ovim člankom propisana obveza savjetovanja Hrvatske narodne banke, prije donošenja odluke važne za obavljanje supervizije drugih nadležnih tijela država članica, s tim nadležnim tijelima. Također, propisana su područja u kojima će se vršiti savjetovanje te način donošenja odluka u hitnim slučajevima. Člankom je također propisana suradnja i razmjena informacija u području sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma.
Člankom 147. prenosi se članak 122. stavci 1. i 2. te članak 124. stavak 1. Direktive 2013/36/EU. Sukladno navedenom, ovim člankom propisane su obveze mješovitog holdinga i njegovih društava kćeri u pogledu dostave Hrvatskoj narodnoj banci, svih informacija potrebnih za superviziju kreditnih institucija koje su društva kćeri. Također, omogućuje se Hrvatskoj narodnoj banci ili drugoj osobi koju ona ovlasti, obavljanje nadzora radi provjere dobivenih informacija.
Člankom 148. prenosi se članak 123., stavci 1. i 2. Direktive 2013/36/EU te se propisuje da će Hrvatska narodna banka, u okviru svojih ovlasti za superviziju kreditnih institucija, provoditi nadzor nad svim transakcijama između kreditnih institucija i mješovitog holdinga i njegovih društava kćeri, u slučaju kada je mješoviti holding matično društvo, u odnosu na jednu ili više kreditnih institucija. Člankom se propisuju i dužnosti tih kreditnih institucija u smislu upravljanja rizicima, mehanizma unutarnjih kontrola i izvješćivanja Hrvatske narodne banke o unutargrupnim transakcijama što je predmet nadzora Hrvatske narodne banke.
Člankom 149. prenosi se članak 124., stavci 2. i 3. Direktive 2013/36/EU te se propisuje razmjena informacija relevantnih za potrebe supervizije na konsolidiranoj osnovi, i to kada Hrvatska narodna banka provodi superviziju na konsolidiranoj osnovi, ali isto tako i kada Hrvatska narodna banka ne provodi superviziju na konsolidiranoj osnovi.
Člankom 150. prenosi se članak 125., stavci 1. i 2. Direktive 2013/36/EU te se propisuje da će u slučajevima kada kreditna institucija, financijski holding, mješoviti financijski holding ili mješoviti holding, kontrolira jedno ili više društava kćeri koja su društva za osiguranje ili društva ovlaštena za pružanje investicijskih usluga, a koja podliježu izdavanju odobrenja za rad, Hrvatska narodna banka surađivati s nadzornim tijelima odgovornim za nadzor tih društava, razmjenjivati informacije s tim tijelima radi lakšeg obavljanja njihovih zadaća te omogućiti nadzor nad aktivnostima i općim financijskim položajem nadziranih društava. Člankom je propisana koordinacija i suradnja pri razmjeni informacija te obveza čuvanja povjerljivosti informacija koje se razmjenjuju.
Člankom 151. prenosi se članak 118. Direktive 2013/36/EU sukladno kojemu je ovim člankom propisano da nadležno tijelo druge države članice, može Hrvatskoj narodnoj banci poslati zahtjev za obavljanje nadzora u poslovnim prostorijama u odnosu na društva koja imaju sjedište u Republici Hrvatskoj. U pogledu takvog zahtjeva, Hrvatska narodna banka može samostalno obaviti takav nadzor, omogućiti ovlaštenim osobama nadležnog tijela druge države članice obavljanje takvog nadzora (ili sudjelovanje u nadzoru koji provodi Hrvatska narodna banka) ili pak omogućiti ovlaštenim revizorima ili drugim stručnim osobama obavljanje takvog nadzora. Ovim člankom propisana je i obratna situacija sukladno kojoj Hrvatska narodna banka može poslati zahtjev za obavljanje nadzora u poslovnim prostorijama nadležnom tijelu druge države članice, u odnosu na društva sa sjedištem u toj državi članici.
Člankom 152. prenosi se članak 126. Direktive 2013/36/EU te se propisuje da će Hrvatska narodna banka naložiti supervizorske mjere, u slučaju ako financijski holding, mješoviti financijski holding, mješoviti holding ili odgovorne osobe u tim društvima krše propise ili akte donesene s ciljem provedbe supervizije na konsolidiranoj osnovi.
Člankom 153. prenosi se članak 120., stavci 1. do 3. Direktive 2013/36/EU te se propisuje da se na mješoviti financijski holding primjenjuju relevantne odredbe onoga zakona kojim se uređuje najznačajniji financijski sektor utvrđen zakonom kojim se uređuje dodatna supervizija financijskih konglomerata.
Člankom 154. prenosi se članak 48. i članak 115. stavak 1. Direktive 2013/36/EU te se određuje da Hrvatska narodna banka, može sklopiti sporazum s jednim ili više nadležnih tijela trećih zemalja radi obavljanja supervizije na konsolidiranoj osnovi, nad kreditnom institucijom, čije matično društvo ima sjedište u trećoj zemlji ili kreditnom institucijom u trećoj zemlji čije matično društvo ima sjedište u Republici Hrvatskoj.
Člankom 155. prenosi se članak 127., stavci 1. do 3. Direktive 2013/36/EU koji uređuje procjenu istovjetnosti nadzora na konsolidiranoj osnovi trećih zemalja. Stoga se ovim člankom propisuje način suradnje Hrvatske narodne banke s trećim zemljama, i to u slučaju kada je kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, društvo kći kreditne institucije, mješovitog financijskog holdinga ili financijskog holdinga, sa sjedištem u trećoj zemlji i ne podliježe superviziji na konsolidiranoj osnovi od strane Hrvatske narodne banke ili nadležnog tijela druge države članice. Hrvatska narodna banka dužna je uzimati u obzir moguće opće smjernice Europskog nadzornog tijela za bankarstvo o usklađenosti pravila supervizije, savjetovati se s navedenim tijelom prije donošenja odluke, a u posebnim slučajevima može zahtijevati osnivanje financijskog holdinga ili mješovitog financijskog holdinga sa sjedištem u jednoj od država članica i provedbu konsolidacije u skladu sa ovim Zakonom.
Članak 156. utvrđuje da Hrvatska narodna banka može zatražiti da se podružnica kreditne institucije iz druge države članice, koja posluje u RH, proglasi značajnom. Takav zahtjev se temelji na kriterijima poput tržišnog udjela (više od 2 % depozita), potencijalnog utjecaja prestanka rada podružnice na likvidnost i platne sustave, te broja klijenata i sistemske važnosti za hrvatski financijski sustav. O odluci surađuju nadležna tijela matične i države domaćina, a ako ne postignu dogovor u roku, Hrvatska narodna banka može donijeti samostalnu odluku. Takve odluke su obvezujuće za sve uključene strane. U slučaju proglašenja značajne podružnice, Hrvatska narodna banka sudjeluje u radu kolegija supervizora, koji koordinira nadzor i razmjenu informacija. Ovim člankom u hrvatsko zakonodavstvo prenosi se članak 51. Direktive 2013/36/EU.
Članak 157. uređuje postupak odlučivanja o statusu značajne podružnice kada je Hrvatska narodna banka konsolidirajuće nadzorno tijelo. Ako druga država članica zatraži da se podružnica hrvatske banke smatra značajnom, Hrvatska narodna banka kao konsolidirajuće nadzorno tijelo surađuje u donošenju zajedničke odluke. Ako se ne postigne zajednička odluka u roku od dva mjeseca, država članica domaćin može samostalno donijeti odluku, koja postaje obvezujuća za Hrvatsku narodnu banku. Hrvatska narodna banka zatim razmjenjuje informacije i surađuje u nadzoru značajnih podružnica u drugim državama članicama te prenosi relevantne procjene rizika, supervizorske mjere i validacije internih modela. Također, u izvanrednim situacijama, Hrvatska narodna banka obavještava nadležna tijela i Europski odbor za sistemske rizike. Ako je to relevantno za likvidnosni rizik u državi domaćinu, Hrvatska narodna banka savjetuje se s nadležnim tijelima o planovima oporavka likvidnosti. Ovim člankom u hrvatsko zakonodavstvo prenosi se članak 51. stavak 1. i 2. Direktive 2013/36/EU.
Članak 158. uređuje pravila vezana uz osnivanje kolegija supervizora za značajne podružnice. Ako ne postoji kolegij supervizora, a hrvatska banka ima značajne podružnice u drugim državama članicama, Hrvatska narodna banka osniva kolegij i predsjeda njime. Nakon konzultacija s drugim nadležnim tijelima, Hrvatska narodna banka definira način rada kolegija pisanim aktom te određuje tko će sudjelovati, vodeći računa o potencijalnom utjecaju supervizorskih aktivnosti na stabilnost financijskih sustava drugih država. Hrvatska narodna banka pravodobno informira članove kolegija o sastancima, temama i poduzetim mjerama. Ovim člankom u hrvatsko zakonodavstvo prenosi se članak 51. stavak 3. Direktive 2013/36/EU.
Člankom 160. prenosi se članak 5. Direktive 2013/36/EU kojim je propisana obveza usklađenosti u slučaju postojanja više nadležnih nadzornih tijela u državi članici te članak 4., stavak 8. iste Direktive sukladno kojemu države članice moraju osigurati blisku suradnju i savjetovanje između tijela koja imaju ovlasti za sanaciju i nadležnih nadzornih tijela u vezi s pripremom sanacijskih planova. Slijedom navedenog, predloženim člankom propisana je obveza suradnje i obavještavanja između Hrvatske narodne banke i drugih nadležnih i nadzornih tijela u Republici Hrvatskoj u postupku provođenja zadataka supervizije i nadzora nad kreditnim ili financijskim institucijama te obveza suradnje i konzultacija u postupcima sanacije.
Člankom 161. prenesen je članak 53. Direktive 2013/366/EU, kojim se uređuje čuvanje poslovne tajne i člankom 143. kojim su propisani opći zahtjevi vezani uz objavu. Sukladno navedenom, propisana je obveza čuvanja povjerljivih informacija od strane Hrvatske narodne banke, njezinih radnika, revizora i drugih stručnih osoba koje rade ili su radile po ovlaštenju Hrvatske narodne banke, a koje saznaju tijekom rada za Hrvatsku narodnu banku. Člankom su također propisane iznimke od obveze čuvanja poslovne tajne, sukladne iznimkama propisanim člankom 53. navedene Direktive, u koje su, zadnjim izmjenama Direktive, dodani i slučajevi obuhvaćeni poreznim pravom čime se omogućuje efikasnija suradnja s poreznim tijelima.
Člankom 162. prenesen je članak 54. Direktive 2013/36/EU kojim se propisuje način korištenja povjerljivih informacija, a slijedom toga, predloženim člankom, propisan je način i moguće svrhe korištenja povjerljivih informacija od strane Hrvatske narodne banke, a koje je ista saznala tijekom obavljanja supervizije i drugih poslova iz svoje nadležnosti.
Člankom 163. prenesen je članak 56. Direktive 2013/36/EU kojim se uređuje razmjena informacija između nadležnih tijela. Stoga je predloženim člankom propisana mogućnost razmjene povjerljivih informacija između Hrvatske narodne banke i drugih tijela u Republici Hrvatskoj i drugim državama članicama, u svrhu provođenja supervizije, nadzora i drugih poslova za koje su ovlaštena pri čemu su tijela taksativno navedena, a sukladno zadnjoj izmjeni Direktive, uključena je i razmjena informacija s poreznim tijelima unutar Republike Hrvatske.
Člankom 164. prenesen je članak 57. Direktive 2013/36/EU kojim se uređuje razmjena informacija s osobama ovlaštenima za provedbu nadzora. Stoga se predloženim člankom propisuje mogućnost razmjene povjerljivih informacija između Hrvatske narodne banke i drugih tijela u Republici Hrvatskoj i drugim državama članicama koja su ovlaštena za provedbu nadzora u taksativno navedenim područjima i sukladno propisanim uvjetima. Pri tome je nužno poštivati odredbe o povjerljivosti informacija iz članka 161. ovoga Zakona.
Člankom 165. prenosi se članak 58. Direktive 2013/36/EU kojim se uređuje prijenos informacija koje se odnose na monetarni aspekt, aspekt osiguranja depozita, sistemski i aspekt platnog prometa. Slijedom navedenog, predloženim člankom propisuje se osnova dostave povjerljivih informacija od strane Hrvatske narodne banke drugim tijelima u Republici Hrvatskoj i drugim državama članicama, a koje se odnose na ovo područje suradnje.
Člankom 166. prenosi se članak 58.a. Direktive 2013/36/EU kojim se regulira prijenos informacija od strane Hrvatske narodne banke prema međunarodnim tijelima. Stoga se predloženim člankom regulira ovakva dostava podataka, na izričit zahtjev tih tijela i uz ispunjene propisane uvjete.
Člankom 167. prenose se članci 59., 60. i 61. Direktive 2013/36/EU, kojima se uređuje prijenos informacija drugim subjektima u Republici Hrvatskoj i drugim državama članicama, uvjeti pod kojima je moguće dostaviti te podatke i potrebne suglasnosti. Ako povjerljive informacije koje se dostavljaju, sadrže i osobne podatke, tijela su dužna postupati u skladu s propisom kojim se uređuje zaštita osobnih podataka.
Člankom 168. prenosi se članak 55. Direktive 2013/36/EU kojim se regulira suradnja s nadležnim tijelima trećih zemalja. Slijedom navedenog, ovim člankom propisano je da Hrvatska narodna banka može sklopiti sporazum s nadležnim tijelima iz trećih zemalja radi razmjene informacija u svrhu obavljanja supervizije, nadzora ili drugih poslova za koje su ovlašteni. Hrvatska narodna banka također može dostaviti povjerljive informacije i osobama iz trećih zemalja koje imaju izjednačen položaj s nadležnim tijelima uz ispunjenje propisanih uvjeta.
Člankom 169. prenosi se članak 62. Direktive 2013/36/EU kojim se regulira obrada osobnih podataka te se ovim člankom propisuje da se na obradu osobnih podataka koja se vrši temeljem ovoga Zakona, primjenjuju propisi koji uređuju zaštitu osobnih podataka.
Člankom 170. prenosi se članak 20. stavak 3 Direktive 2013/36/EU kojim je propisana obveza obavješćivanja nadležnih tijela i Europskog nadzornog tijela za bankarstvo o informacijama vezanim uz grupu kreditnih institucija. Također, ovim člankom se također propisuje obveza obavješćivanja Europske komisije, Europskog nadzornog tijela za bankarstvo, Europskog odbora za bankarstvo i drugih tijela Europske unije o svim pitanjima kada je to propisano pravnom stečevinom Europske unije te obavješćivanje Europske središnje banke o svim izrečenim sankcijama i pravnim lijekovima, kao i tijeku postupka, sukladno Uredbi (EU) br. 1024/2013.
Člankom 171. prenosi se članak 69. Direktive 2013/36/EU kojim se regulira razmjena informacija o kaznama. Stoga se ovim člankom propisuje način obavješćivanja od strane Hrvatske narodne banke, Europskog nadležnog tijela za bankarstvo o svim izrečenim upravnim kaznama i mjerama, odlukama u prekršajnom postupku te o podnesenim pravnim lijekovima vezano uz navedene sankcije i mjere te o ishodu tih postupaka. Također, ovim člankom propisuje se način korištenja istovjetnih informacija iz baze Europskog nadzornog tijela za bankarstvo, od strane Hrvatske narodne banke.
Člankom 172. prenose se članci 66., 68. i 143. Direktive 2013/36/EU kojima je regulirana javna objava informacija. Stoga se ovim člankom propisuju informacije koje je Hrvatska narodna banka dužna javno objaviti i način njihove objave.
Člankom 173. prenosi se članak 144. Direktive 2013/36/EU kojim se reguliraju posebni zahtjevi javnog objavljivanja informacija povezanih s izloženošću prenesenom kreditnom riziku Hrvatske narodne banke. Stoga se ovim člankom propisuje opseg podataka koje je Hrvatska narodna banka dužna javno objaviti u ovom području.
Člankom 174. propisano je koji se bonitetni zahtjevi iz ovog Zakona primjenjuju na pojedinačnoj osnovi za kreditnu instituciju sa sjedištem u Republici Hrvatskoj. Također članak određuje iznimke od ovoga članka koje obuhvaćaju kreditne institucije uključene u grupu kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj, a koje nisu dužne na pojedinačnoj osnovi ispunjavati zahtjev vezan uz strategije i postupke procjenjivanja adekvatnosti internog kapitala iz članka 180. ako u Republici Hrvatskoj imaju položaj matične kreditne institucije ili kreditne institucije koja je društvo kći matične kreditne institucije sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, matičnog financijskog holdinga u grupi kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj ili matičnog mješovitog financijskog holdinga u grupi kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj. Ovim člankom u hrvatsko zakonodavstvo prenesen je članak 108. stavak 1. i članak 109. stavak 1. Direktive 2013/36/EU.
Člankom 175. određeno je koji se bonitetni zahtjevi propisani ovim Zakonom primjenjuju na konsolidiranoj osnovi grupe kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj. Posebno je izdvojeno koje bonitetne zahtjeva na konsolidiranoj osnovi ispunjava matična kreditna institucija u RH i matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH, matični financijski holding i matični mješoviti financijski holding koji su dobili odobrenje temeljem ovoga Zakona. Također definirano je koji zahtjevi i tko su obveznici primjene bonitetnih zahtjeva na potkonsolidiranoj osnovi. Ovim člankom u hrvatsko zakonodavstvo prenesen je članak 108. stavci 2. i 4., članak 109. stavci, 2. i 3. Direktive 2013/36/EU.
Članak 176. određuje iznimke koje se odnose na primjenu bonitetnih zahtjeva za konsolidiranoj osnovi iz članka 175. vezano uz politiku primitaka, varijabilne primitke i osnivanje odbora za primitke. Ovim člankom u hrvatsko zakonodavstvo prenesen je članak 109., stavci 4. i 5. Direktive 2013/36.
Člankom 177. u svrhu očuvanja stabilnosti financijskog sustava, propisano je da kreditna institucija mora poslovati prema načelu likvidnosti i načelu solventnosti.
Člankom 178. propisuje se obveza kreditne institucije da u svakom trenutku raspolaže kapitalom koji je adekvatan vrstama, opsegu i složenosti usluga koje pruža i rizicima kojima je izložena ili bi mogla biti izložena u pružanju tih usluga.
Članak 179. propisuje da se instrumenti kapitala iz članaka 52. i 63. Uredbe (EU) br. 575/2013 mogu rasporediti kao instrumenti dodatnog osnovnog kapitala odnosno instrumente dopunskog kapitala nakon što kreditna institucija dobije odobrenje za raspoređivanje instrumenta kapitala kao instrumenata dodatnog osnovnog kapitala odnosno instrumenata dopunskog kapitala. Hrvatska narodna banka izdaje ovo odobrenje jedino ako instrument kapitala ispunjava sve propisane uvjete iz Uredbe (EU) br. 575/2013. Također, ovim člankom uvodi se nova obveza Hrvatskoj narodnoj banci da podzakonskim propisom propiše informacije i dokumentaciju koju je kreditna institucija dužna dostaviti zajedno sa zahtjevom za izdavanje spomenutog odobrenja Hrvatskoj narodnoj banci i zahtjevom za izdavanje odobrenja iz članka 26. stavka 3. Uredbe (EU) br. 575/2013. Podzakonskim propisom obuhvatit će se i osnova za usklađivanje Odluke o dokumentaciji koja se prilaže zahtjevu za izdavanje odobrenja za raspoređivanje instrumenata kapitala kao instrumenta regulatornoga kapitala kreditnih institucija za naknadna izdanja oblika instrumenta redovnog osnovnog kapitala s prošlim izmjenama CRR-a (Uredba (EU) 2019/876) i ITS-a o regulatornom kapitalu i prihvatljivim obvezama (Delegirana uredba Komisije EU 2023/827) vezano uz detaljnije propisivanje dokumentacije kod naknadnih izdanja oblika instrumenata redovnog osnovnog kapitala za koje je kreditna institucija već dobila odobrenje i rokova za dostavu obavijesti što je potrebno radi usklađivanja Hrvatske narodne banke postupaka s u međuvremenu donesenim ECB procedurama u ovom dijelu.
Člankom 180. propisuje se obveza kreditne institucije za utvrđivanjem i provođenjem primjerene, djelotvorne i sveobuhvatne strategije i postupaka za kontinuirano procjenjivanje i održavanje iznosa, vrste i rasporeda internoga kapitala. Također je definirano i što se smatra internim kapitalom, te obveza kreditne institucije da je pri procjeni internog kapitala koji smatra adekvatnim za pokriće ESG rizika dužna uzeti u obzir kratkoročno, srednjoročno i dugoročno razdoblje. Strategija i postupci moraju biti sveobuhvatni i razmjerni vrsti, opsegu i složenosti poslova koje kreditna institucija obavlja. Također, daje se ovlast Hrvatskoj narodnoj banci da podzakonskim propisom detaljnije uredi postupke procjenjivanja, načina i rokova izvješćivanja Hrvatske narodne banke o adekvatnosti internoga kapitala kreditne institucije te izračuna internoga kapitala na pojedinačnoj i konsolidiranoj osnovi. Ovim člankom u hrvatsko zakonodavstvo prenosi se članak 73. Direktive 2013/36/EU.
Članak 181. utvrđuje obvezu kreditne institucije na uspostavljanje i provođenje djelotvornog i pouzdanog sustava upravljanja tako da je kreditna institucija dužna, razmjerno vrsti, opsegu i složenosti poslova koje obavlja i rizika svojstvenih modelu poslovanja, ovim sustavom obuhvatiti jasan organizacijski ustroj, djelotvorno upravljanje svim rizicima uključujući ESG rizike kao i koncentracijski rizik koji proizlazi iz izloženosti prema središnjim drugim ugovornim stranama, primjerene sustave unutarnjih kontrola, rodno neutralne politike primitaka i prikladne mrežne i informacijske sustave. Ovim člankom u hrvatsko zakonodavstvo prenosi se članak 74. Direktive 2013/36. Odredbe ovoga članka vezane uz primjenu koncentracijskog rizika stupaju na snagu 25. lipnja 2026. Ove odredbe proizlaze iz Direktive 2024/2994 koja mijenja Direktivu 2013/36.
Člankom 182. definira se pojam upravljanja rizicima te se propisuju zahtjevi vezani uz obvezu kreditne institucije za djelotvornim upravljanjem svim rizicima kojima je izložena ili bi mogla biti izložena, uključujući ESG rizike, rizike koji proizlaze iz izloženosti kriptoimovini, IKT rizike. Propisana je obveza kreditnoj instituciji za osiguravanje dostatnih resursa za upravljanje značajnim rizicima kao i za uspostavom linija izvješćivanja o rizicima prema upravi i nadzornom odboru. Članak također uređuje obvezu kreditnoj instituciji za utvrđivanjem i primjenom administrativnih, računovodstvenih postupaka, te uspostavu djelotvornog sustava unutarnjih kontrola. Dodatno, kreditna institucija dužna je primjenjivati interne sustave, upotrebljavati metodologiju za prepoznavanje, vrednovanje, upravljanje i ublažavanje rizika koji proizlaze iz mogućih promjena kamatnih stopa koje utječu na ekonomsku vrijednost kapitala i neto kamatni prihod iz poslova koji se vode u knjizi pozicija kojima se ne trguje. Također je propisana obveza kreditnoj instituciji za primjenu internih sustava za procjenu i praćenje rizika koji proizlaze iz mogućih promjena kreditnih raspona koje utječu na ekonomsku vrijednost kapitala i neto kamatni prihod iz poslova koji se vode u knjizi pozicija kojima se ne trguje. Ovim člankom djelomično se u hrvatsko zakonodavstvo prenosi članak 76, stavak 2. te članak 84. stavci 1., 2. i 5. Direktive 2013/36. Također, ovim člankom dana je ovlast Hrvatskoj narodnoj banci za donošenje podzakonskih propisa iz područja sustava upravljanja rizicima.
Člankom 183. u hrvatsko zakonodavstvo prenose se odredbe članka 76. stavaka 1. i 2. Direktive 2013/36 kojima se propisuju rokovi i dužnosti članova uprave i nadzornog odbora (u okviru ovlasti svakog organa upravljačkog tijela) vezano uz uspostavu i preispitivanje strateških ciljeva te strategija i politika upravljanja rizicima. Članovi upravljačkog tijela dužni su posvetiti dovoljno vremena razmatranju pitanja rizika, dužni su biti aktivno uključeni, odnosno nadzirati upravljanje značajnim rizicima, donijeti i nadzirati primjenu posebnih planova, mjerljivih ciljeva i procesa za praćenje i upravljanje financijskim rizicima koji proizlaze iz kratkoročnih, srednjoročnih i dugoročnih ESG čimbenika, te donijeti i nadzirati posebne planove i mjerljive ciljeve u skladu sa zahtjevima utvrđenim u članku 7.a Uredbe (EU) br. 648/2012 radi praćenja i otklanjanja koncentracijskog rizika. Odredbe ovoga članka vezane uz donošenje i nadziranje posebnih planova i mjerljivih ciljeva radi praćenja i otklanjanja koncentracijskog rizika stupaju na snagu 25. lipnja 2026. Ove odredbe proizlaze iz Direktive 2024/2994 koja mijenja Direktivu 2013/36.
Članak 187. propisuje zahtjeve vezano uz organizacijski ustroj kreditne institucije odnosno obvezu kreditne institucije za uspostavom i nadzorom sustava upravljanja koji mora uključivati dobro definirane, pregledne i dosljedne linije ovlasti i odgovornosti unutar kreditne institucije. Sustav upravljanja mora biti uspostavljen na način da se izbjegne sukob interesa. Odgovornost za provođenje organizacijskog ustroja je na upravi kreditne institucije. Člankom su nadalje propisane dužnosti i odgovornosti uprave i nadzornog odbora u svrhu uspostavljanja, provedbe i nadzora djelotvornog i pouzdanog sustava upravljanja. Dodatno je propisana obveza uprave i nadzornog odbora da periodično a najmanje jednom godišnje preispitaju učinkovitost sustava upravljanja. Ovim člankom dana je ovlast Hrvatskoj narodnoj banci za donošenje podzakonskog propisa kojim će se detaljnije urediti zahtjevi vezani uz organizacijski ustroj. Člankom 187. u hrvatsko zakonodavstvo prenosi se članak 88. stavak 1. i članak 74. stavak 1. Direktive 2013/36.
Člankom 188. uređuju se dužnosti i odgovornosti uprave kreditne institucije. Uprava je dužna osigurati da kreditna institucija posluje sukladno pravilima struke, u skladu sa predloženim Zakonom, propisima donesenim na temelju istog te ostalim propisima EU kao i drugim propisima kojima se uređuje poslovanje kreditne institucije. Uprava je također obvezna osigurati provođenje supervizorskih mjera naloženih od Hrvatske narodne banke kao i donijeti poslovnu politiku kreditne institucije. Dodatno, propisana je solidarna odgovornost članova uprave prema kreditnoj instituciji za štetu koja nastane kao posljedica činjenja, nečinjenja i propuštanja ispunjavanja dužnosti.
Članak 189. definira događaje i situacije o kojima je uprava dužna u pismenom obliku obavijestiti nadzorni odbor. Obaveza obavještavanja postoji ako je ugrožena likvidnost ili solventnost, ako se steknu uvjeti za prestanak važenja odobrenja za rad ili za pružanje pojedine usluge, ako kapital padne ispod propisanih razina te o svim nacrtima, zapisnicima i mjerama Hrvatske narodne banke i drugih nadzornih tijela. Također je uprava dužna obavijesti nadzorni odbor o svojem izboru ili opozivu u nadzorno tijelo druge pravne osobe i stjecanju kvalificiranih udjela. Kreditna institucija dužna je osigurati članovima nadzornog odbora pristup svim potrebnim informacijama, a nadzorni odbor određuje vrstu, količinu, oblik i učestalost informacija koje želi primati. Odredbe vezane uz pristup informacijama članovima nadzornog odbora predstavljaju djelomičan prijenos članka 76. stavka 4. Direktive 2013/36 u lokalnu regulativu.
Člankom 190. propisane su nadležnosti nadzornog odbora osim nadležnosti propisanih zakonom kojim se uređuju trgovačka društva. Nadzorni odbor kreditne institucije nadležan je za davanje suglasnosti upravi na poslovnu politiku, financijski plan, strategije i postupke procjenjivanja adekvatnosti internoga kapitala kreditne institucije te na akt o unutarnjoj reviziji i godišnji plan rada unutarnje revizije.
Člankom 191. definiraju se dužnosti i odgovornosti članova nadzornog odbora. Članovi nadzornog odbora dužni su zauzimati stavove o nalazima Hrvatske narodne banke i drugih nadzornih tijela u postupcima supervizije kreditne institucije ili nadzora nad njom; nadzirati primjerenost postupaka i djelotvornost unutarnje revizije; zauzimati stavove o polugodišnjim izvješćima unutarnje revizije; obavijestiti Hrvatsku narodnu banku o funkcijama u upravi/ nadzornom odboru druge pravne osobe ili stjecanju kvalificiranih udjela; nadzirati provedbu poslovne politike; donijeti i preispitivati politiku primitaka te je odgovoran za nadziranje provedbe te politike i njenu usklađenost sa cjelokupnim okvirom korporativnog upravljanja. Dodatno, propisana je solidarna odgovornost članova nadzornog odbora prema kreditnoj instituciji za štetu koja nastane kao posljedica činjenja, nečinjenja i propuštanja ispunjavanja dužnosti.
Članak 192. propisuje obvezu nadzornom odboru značajne kreditne institucije osnivanja odbora za primitke i odbora za imenovanja. Sve kreditne institucije neovisno o veličini dužne su osnovati odbor za rizike. Obveza vezana uz obavezno osnivanje odbora za rizike predstavlja specifičnost Republike Hrvatske u odnosu na članak 76. stavak 3. Direktive 2013/36 prema kojem samo značajne kreditne institucije imaju ovu obvezu. Mala i jednostavna kreditna institucija može odbor za rizike kombinirati sa revizijskim odborom, što također predstavlja prijenos članka 76. stavka 3. Direktive 2013/36. U malim i jednostavnim kreditnim institucijama, nadzorni obor izvršava zadatke odbora za imenovanja i odbora za primitke. Članovi odbora imenuju se iz redova članova nadzornog odbora kreditne institucije, a svaki odbor mora imati najmanje tri člana. Osim već navedenog prijenosa članka 76. stavka 3., ovim člankom prenosi se članak 88. prvi podstavak stavka 2., te članak 95. stavak 1. Direktive 2013/36/EU. Dodatno, ovim člankom dana je ovlast Hrvatskoj narodnoj banci za donošenje podzakonskog propisa kojim se uređuju detalji vezano uz svaki pojedini odbor.
Člankom 193. propisuju se dužnosti i zadaci odbora za imenovanja, a ovim člankom u hrvatski pravni sustav prenose se odredbe članka 88. stavka 2. Direktive 2013/36. Odbor za imenovanja dužan je predlagati članove uprave i članove nadzornog odbora, pripremiti opise dužnosti i uvjeta za ove funkcije; odrediti ciljanu zastupljenost slabije zastupljenog spola u upravljačkom tijelu; redovito procjenjivati strukturu, veličinu, sastav, znanje, sposobnosti, iskustvo i djelovanje uprave i nadzornog odbora te preispitivati politike za izbor članova upravljačkog tijela i osigurati nepostojanje dominacije pojedinaca ili male grupe pojedinaca pri odlučivanju uprave i nadzornog odbora.
Članak 194. propisuje da članovi odbora za rizike moraju imati odgovarajuće znanje, vještine i stručnost kao bi u potpunosti razumjeli i pratili strategiju rizika i sklonost preuzimanju rizika kreditne institucije. Također se navode dužnosti i zadaci tog odbora koje obuhvaćaju savjetovanje uprave i nadzornog odbora o sklonosti preuzimanja rizika i strategiji rizika te pomoć u nadziranju provedbe te strategije od strane višeg rukovodstva, preispituju jesu li se pri određivanju cijene imovine i obveza koja se nudi klijentima uzeli u obzir model poslovanja kreditne institucije i strategija rizika te u slučaju potrebe predlažu plan za otklanjanje nedostataka. Također, neovisno o poslovima odbora za primitke, odbor za rizike dužan je preispitati jesu li pri određivanju poticaja predviđenih sustavom primitaka uzeti u obzir rizik, uključujući i ESG rizike, kapital, likvidnost te vjerojatnost i očekivano razdoblje ostvarivanja. Kreditna institucija dužna je osigurati članovima odbora za rizike pristup svim potrebnim informacijama, a odbor za rizike određuje vrstu, količinu, oblik i učestalost informacija koje želi primati. Odredbe vezane uz pristup informacijama članovima nadzornog odbora predstavljaju prijenos članka 76. stavka 4. Direktive 2013/36 u lokalnu regulativu.
Člankom 195. u hrvatski pravni sustav prenosi se članak 95. stavci 1. i 2. Direktive 2013/36. Članak propisuje da se odbor za primitke mora uspostaviti na način koji će mu omogućiti donošenje stručne i neovisne prosudbe o politikama i praksama vezanim uz primitke te o utjecaju primitaka na upravljanje rizicima, kapitalom i likvidnošću. Odbor za primitke priprema odluke vezano uz primitke radnika, a pri obavljanju svojih poslova uzima u obzir dugoročne interese dioničara, ulagatelja i ostalih zainteresiranih strana. Kreditna institucija dužna je osigurati članovima odbora za primitke pristup svim potrebnim informacijama, a odbor za primitke određuje vrstu, količinu, oblik i učestalost informacija koje želi primati.
Člankom 196. definira se sustav unutarnjih kontrola kao skup procesa i postupaka uspostavljenih za adekvatnu kontrolu rizika, praćenje učinkovitosti i djelotvornosti poslovanja kreditne institucije, pouzdanosti njezinih financijskih i ostalih informacija te usklađenosti s propisima, internim aktima, standardima i kodeksima radi osiguranja stabilnosti poslovanja kreditne institucije. Članak nadalje definira minimalni obuhvat djelotvornog sustava unutarnjih kontrola koji uključuje primjeren organizacijski ustroj, organizacijsku kulturu, uspostavu internih kontrolnih funkcija, adekvatne kontrolne aktivnosti i podjelu dužnosti, prikladne unutarnje kontrole integrirane u poslovne procese i aktivnosti kreditne institucije i prikladne administrativne i računovodstvene postupke.
Članak 197. utvrđuje obvezu kreditne institucije za uspostavu tri interne kontrolne funkcije: funkciju upravljanja rizicima, funkciju praćenja usklađenosti i unutarnje revizije. Nadalje je definirano da interne kontrolne funkcije moraju biti neovisne o poslovnim procesima u kojima rizik nastaje, odnosno koje te funkcije nadziru. Člankom su definirane dužnosti kreditne institucije vezano uz uspostavu internih kontrolnih funkcija u cilju uspostave i provedbe primjerenog i djelotvornog sustava upravljanja rizicima. Isto tako kreditna institucija dužna je internim kontrolnim funkcijama osigurati izravan pristup i mogućnost izravnog izvještavanja nadzornog odbora. Odredbama ovoga članka prenesen je članak 76. stavak 5. Direktive 2013/36 koji je izmijenjen Direktivom 2024/1619. Članak dodatno propisuje obvezu donošenje internog akta za svaku internu kontrolnu funkciju. Također, daje se ovlast Hrvatskoj narodnoj banci na reguliranje detaljnijih odredbi vezano uz interne kontrolne funkcije podzakonskim propisom.
Članak 198. uređuje organizacijski ustroj internih kontrolnih funkcija, koji prije svega zahtjeva da pojedina interna kontrolna funkcija nije organizirana u sklopu druge interne kontrolne funkcije, no samo male i jednostavne kreditne institucije mogu funkciju praćenja usklađenosti organizirati unutar funkcije upravljanja rizicima ili neke funkcije podrške, ali poslovi tih funkcije ne mogu se organizirati unutar funkcije unutarnje revizije koja mora biti poseban organizacijski dio. Ova odredba predstavlja prijenos članka 76. stavka 5. Direktive 2013/36. Članak nadalje propisuje da interne kontrolne funkcije moraju biti uspostavljene na način da se izbjegne sukob interesa. Dodatno ove funkcije ne smiju se u cijelosti eksternalizirati.
Člankom 199. prenesene su odredbe članka 76. novog stavka 6. Direktive 2013/36 koje propisuju kreditnoj instituciji obvezu imenovanja voditelja svake interne kontrolne funkcije kao neovisnog člana višeg rukovodstva. Propisana je i iznimka od ovog pravila koju mogu koristiti male i jednostavne kreditne institucije prema kojoj kreditna institucija nije dužna imenovati voditelja funkcije upravljanja rizicima ili funkcije usklađenosti, odnosno za obavljanje poslova tih internih kontrolnih funkcija mogu odrediti drugu osobu na višem položaju koja mora ispunjavati uvjete propisane ovim člankom. Nadalje je propisano da interne kontrolne funkcije moraju imati osiguranu mogućnost postavljanja pitanja i upozoravanja nadzornog odbora, a r adnici internih kontrolnih funkcija moraju biti neovisni u odnosu na poslovne jedinice koje nadziru. Ako voditelj pojedine interne kontrolne funkcije utvrdi nezakonitost u poslovanju ili kretanje rizika koje može ugroziti likvidnost, solventnost ili sigurnost poslovanja kreditne institucije, dužan je o tome obavijestiti upravu i nadzorni odbor kreditne institucije te Hrvatsku narodnu banku.
Članak 200. propisuje obvezu kreditnoj instituciji uspostave i primjene politike primitaka, što predstavlja prijenos članka 92. Direktive 2013/36. Ovim člankom propisana je i ovlast Hrvatskoj narodnoj banci za donošenje podzakonskog propisa u koji su prenesene odredbe vezane uz primitke te posebno odredbe vezane uz varijabilne primitke koje predstavljaju prijenos članka 94. Direktive 2013/36. Dodatno propisana je i ovlast Hrvatskoj narodnoj banci da prikuplja informacije o broju radnika čija primanja u financijskoj godini iznose jedan milijun eura ili više, kao i obveza obavještavanja Europskog nadzornog tijela za bankarstvo o svim prikupljenim podacima vezano uz radnike sa visokim primicima, a što predstavlja prijenos članka 75. stavka 3. Direktive 2013/36.
Člankom 201. regulira se odnos između varijabilnoga i fiksnog dijela ukupnih primitaka tako da iznos varijabilnog dijela ne prelazi iznos fiksnog dijela ukupnih primitaka. Nadalje članak propisuje moguću iznimku od navedenog pravila u kojem slučaju kreditna institucija ima mogućnost isplatiti dvostruki iznos fiksnog dijela ukupnih primitaka pojedinog radnika, no isto je moguće jedino u slučaju ispunjenja pet uvjeta koji su propisani ovim člankom. Navedenim odredbama prenesen je članak 94. stavak 1. točka g) Direktive 2013/36. Člankom se nadalje propisuju rokovi i obuhvat informacija koje se po ovoj osnovi dostavljaju Hrvatskoj narodnoj banci.
Članak 202. propisuje ograničenja u odnosu na vrstu i oblike instrumenata u kojima varijabilni primici mogu biti dodijeljeni, a vezana je uz dodjelu u instrumentima kreditne institucije koja je nadređena kreditnoj instituciji. S obzirom da se radi o nacionalnoj diskreciji koja je namijenjena državama članicama a koja proizlazi iz članka 94. stavka 1. točke l) Direktive 2013/36, odredbe o primicima radnika unesene su u ovaj Zakon, a detaljnije su uređene podzakonskim propisom.
Člankom 203. uređena je ovlast Hrvatske narodne banke da prikuplja podatke u skladu s člankom 450. stavkom 1. točkama g), h), i) i k) Uredbe (EU) br. 575/2013 i podatke o razlikama u primicima između rodova te da koristi te podatke pri utvrđivanju referentnih trendova i praksi kreditnih institucija vezanih uz primitke radnika. Hrvatska narodna banka obavijestiti će Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo o podacima koje prikuplja u skladu s ovim člankom. Ove odredbe predstavljaju prijenos članka 75. stavka 1. Direktive 2013/36.
Člankom 204. uređena je ovlast Hrvatske narodne banke da prikuplja podatke u skladu s člankom 435. stavkom 2. točkom c) Uredbe (EU) br. 575/2013 i koristi se njima pri utvrđivanju referentnih trendova i praksi kreditnih institucija vezanih uz raznolikost uprave i nadzornog odbora. Hrvatska narodna banka obavijestiti će Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo o podacima koje prikuplja u skladu s ovim člankom. Ove odredbe predstavljaju prijenos članka 91. stavka 9. Direktive 2013/36.
Člankom 205. u ovaj Zakon prenosi se članak 88. stavak 1. Direktive 2013/36/EU kojim su na razini EU harmonizira obuhvat i način praćenja tzv. „povezanih strana“. Obuhvat osoba u ovom članku nadilazi obveze iz te Direktive i zasniva se na osnovnom načelu 20. Bazelskog odbora za nadzor banaka, a među ostalim obuhvaća: dioničara s 5% ili više dionica, člana uprave, nadzornog odbora i prokuristu kreditne institucije te svaku pravnu osobu u kojoj ta osoba može imati značajan utjecaj ili gdje je član višeg rukovodstva, izabrane nositelje ključnih funkcija kreditne institucije, pravnu osobu u kojoj kreditna institucija ima sudjelujući udio te pravnu osobu čije je više rukovodstvo istodobno član uprave, nadzornog odbora ili prokurist kreditne institucije i obratno. Pri tome se za sve propisane kategorije pod jednom osobom u posebnom odnosu s kreditnom institucijom također smatra član uže obitelji i pravna osoba s kojom je taj član uže obitelji povezan na neki od propisanih načina te sve osobe povezane u 'grupu povezanih osoba' kako je definirana člankom 4. stavkom 1. točkom 39. Uredbe (EU) br. 575/2013. Na taj se način nastojao obuhvatiti široki spektar osoba koje zbog svog izravnog ili neizravnog utjecaja imaju, odnosno mogu imati, utjecaj na poslovanje kreditne institucije.
Člankom 206. definiraju se pravila odlučivanja u poslovanju s osobama u posebnom odnosu s kreditnom institucijom, pa se tako iz osnovnog načela 20. Bazelskog odbora za nadzor banaka i poglavlja 12.1. Smjernica o internom upravljanju Europskog nadzornog tijela za bankarstvo (EBA/GL/2021/05) prenose odredbe o načelu poslovanja pod uvjetima koji nisu povoljniji od uobičajenih (engl. arm's lenght principle ). Isto tako, prenosi se načelo izbjegavanja sukoba interesa člana upravljačkog tijela suzdržavanjem od glasovanja prema osobama s kojima je član upravljačkog tijela na bilo koji od propisanih načina povezan. Ovim člankom uspostavlja se obveza jednoglasne odluke svih članova uprave i prethodne jednoglasne suglasnosti nadzornog odbora kao posebni okvir odlučivanja za sve pravne poslove koji se sklapaju s osobama u posebnom odnosu s kreditnom institucijom i na osnovi kojih ukupna izloženost kreditne institucije prema tim osobama prelazila 50.000,00 eura. Pri tome pojam „izloženost“ podrazumijeva izloženost definiranu za potrebe dijela IV. Velike izloženosti Uredbe (EU) br. 575/2013 kako je to navedeno i u osnovnom načelu 20. Bazelskog odbora za nadzor banaka.
Člankom 207. odnosno pozivanjem na članak 389. Uredbe (EU) br. 575/2013 pojam „izloženost“ izjednačava se, za potrebe poglavlja XV.8., sa značenjem u dijelu IV. velike izloženosti te Uredbe.
Člankom 208. propisuje se način iskorištenja diskrecije države članice iz članka 493. stavka 3. točke (c) Uredbe (EU) br. 575/2013. Radi se o privremenom prijelaznom određenju kojim se izloženost prema članicama grupe izjednačava s ograničenjima prema svim drugim izloženostima prema jednoj osobi ili grupi povezanih osoba iz te Uredbe neovisno od odluke nadležnog tijela.
Člankom 209. izvršava se nacionalna diskrecija iz članka 402. stavaka 1. i 2. Uredbe (EU) br. 575/2013 koja državi članici omogućava zabranu umanjenja vrijednosti izloženosti ili dijela izloženosti osiguranih stambenim i/ili poslovnim nekretninama u izračunu velikih izloženosti.
Člankom 210. definiraju se pravila odlučivanja za svaku veliku izloženost kreditne institucije prema jednoj osobi ili grupi povezanih osoba ishođenjem obavezne prethodne suglasnosti nadzornog odbora kreditne institucije. Povećana pozornost nadzornog odbora zahtijeva se za svaku izloženost koja dosegne ili premaši 10% osnovnog kapitala kreditne institucije, a dodatni sigurnosni okidači propisani su na svakih daljnjih 5% osnovnog kapitala kreditne institucije. Isti okvir potrebno je uspostaviti i za matičnu kreditnu instituciju u RH i matičnu kreditnu instituciju u EU-u sa sjedištem u RH.
Člankom 211. propisano je ograničenje ulaganja kreditne institucije u materijalnu imovinu koje ne smije prelaziti 40 posto priznatog kapitala kreditne institucije pri čemu su također definirani i izuzeci od ograničenja ulaganja u materijalnu imovinu. Navedeno ograničenje propisano je iz razloga što takva vrsta ulaganje ne predstavlja djelatnost koja bi se trebala smatrati karakterističnom u poslovanju kreditnih institucija.
Člankom 212. prenosi se članak 14. stavak 3., članak 26. stavak 1. i članak 65. stavak 4. Direktive 2013/36/EU. Člankom su propisane činjenice i okolnosti o kojima je kreditna institucija dužna obavijestiti Hrvatsku narodnu banku te je dana ovlast Hrvatskoj narodnoj banci da podzakonskim propisom detaljnije uredi sadržaj izvješća.
Člankom 213. prenosi se članak 26. stavak 1. Direktive 2013/36/EU odnosno propisana je obveza dostave obavijesti o dioničarima koji su imatelji kvalificiranog udjela.
Člankom 214. prenosi se članak 65. stavak 4. podstavak a) Direktive 2013/36/EU. Propisano je da je kreditna institucija dužna na zahtjev Hrvatske narodne banke dostaviti izvješća, informacije i dokumentaciju o svim pitanjima važnima za provođenje supervizije odnosno nadzora ili za izvršavanje ostalih zadataka iz nadležnosti Hrvatske narodne banke.
Člankom 215. prenosi se članak 89. Direktive 2013/36/EU kojim je kreditnim institucijama propisana obveza dostave seta revidiranih podataka koji se odnose na proteklu poslovnu godinu za svaku državu članicu i treću zemlju. Također propisan je i način objave navedenih podataka.
Člankom 216. prenosi se članak 4., stavak 6. Direktive 2013/36 EU odnosno definirana je obveza kreditne institucije da vodi poslovne knjige, dokumentaciju i evidencije, vrednuje imovinu i obveze te sastavlja godišnji izvještaj u skladu s važećim propisima i standardima struke te na način koji omogućuje, u bilo kojem trenutku, provjeru posluje li kreditna institucija u skladu s važećim propisima i standardima struke. Također, člankom je definirano i postupanje u slučaju da revizorsko društvo izda revizorsko mišljenje s rezervom, negativno mišljenje ili se suzdrži od izražavanja mišljenja na godišnje financijske izvještaje kreditne institucije.
Člankom 217. dana je ovlast Hrvatskoj narodnoj banci za propisivanjem oblika, opsega i sadržaja, načina i rokova dostave financijskih i drugih izvještaja kreditne institucije, podružnice kreditne institucije iz druge države članice te podružnice kreditne institucije iz treće zemlje, za potrebe Hrvatske narodna banke.
Člankom 218. propisani su rokovi dostave godišnjeg i konsolidiranoj godišnjeg izvještaja te izvještaja o reviziji za potrebe Hrvatske narodne banke Hrvatskoj narodnoj banci kao i rokovi javne objave godišnjeg i konsolidiranog godišnjeg izvještaja. Člankom je također i propisana obveza podružnica kreditne institucije iz druge države članice i iz treće zemlje da na svojim internetskim stranicama objavljuju na hrvatskom jeziku revidirane godišnje financijske izvještaje svojeg osnivača u roku od 45 dana od dana isteka roka za objavu tih izvještaja u državi sjedišta osnivača podružnice. Stavkom 4. prenosi se članak 90. Direktive 2013/36 EU kojim je propisana obveza javne objave povrata na imovinu, u sklopu godišnjeg izvještaja.
Člankom 219. definirana je obveza dostave odluke o imenovanju revizorskog društva u roku od 8 dana od dana donošenja odluke te obveza dostave plana obavljanja zakonske revizije s glavnim informacijama koje taj plan mora sadržavati, a u svrhu aktivnosti supervizije.
Člankom 220. iskorištena je nacionalna diskrecija omogućena Uredbom (EU) br. 537/2014 kojom se određuje najduže razdoblje u kojem isto revizorsko društvo može obavljati zakonsku reviziju određene kreditne institucije. To razdoblje je za kreditne institucije zadržano na sedam uzastopnih godina. Nadalje, u cilju pravne sigurnosti naglašeno je da je sukladno članku 17. stavka 3. Uredbe (EU) br. 537/2014 nastavak obavljanja zakonske revizije kreditne institucije istom revizorskom društvu dopušten nakon proteka roka od četiri godine. Budući da su kreditne institucije, sukladno zakonu kojim se uređuje računovodstvo poduzetnika, subjekti od javnog interesa, prema zakonu kojim se uređuje revizija određeno je da je revizorsko društvo koje obavlja zakonsku reviziju takvih subjekata mora imati najmanje tri ovlaštena revizora zaposlena na puno radno vrijeme. Ovim se člankom propisuje dodatni uvjet da zakonsku reviziju kreditne institucije može obavljati revizorsko društvo u kojem tu zakonsku reviziju obavljaju najmanje dva ovlaštena revizora koji su radnici revizorskog društva.
Člankom 221. definirani su zahtjevi vezani uz neovisnost revizora, pri čemu se u stavku 1. preciziraju obveze kreditne institucije i revizorskog društva o obavještavanju Hrvatske narodne banke o razlozima raskida ugovora o obavljanju zakonske revizije kao i očitovanju o razlozima zbog kojih druga strana raskida ugovor. Stavkom 2. prenosi se nacionalna diskrecija o zabrani pružanja nerevizorskih usluga iz članka 5. stavka 2. Uredbe (EU) br. 537/2014 na način da se ne zabranjuju nove nerevizorske usluge već samo one koje su navedene u članku 5. stavku 1. Uredbe (EU) br. 537/2014.
Člankom 222. prenosi se članak 63. stavak 1. Direktive 2013/36/EU. Članak definira obveze revizorskog društva koje uključuju i obavještavanje Hrvatske narodne banke u slučajevima koji su također određeni predmetnim člankom.
Člankom 223. definirani su razlozi zbog kojih Hrvatska narodna banka neće prihvatiti odnosno zbog kojih može odbiti revizorski izvještaj. Također su određene i posljedice odbacivanja i odbijanja godišnjih financijskih izvještaja za revizorsko društvo i samu kreditnu instituciju. Člankom je također dana ovlast Hrvatskoj narodnoj banci da podzakonskim propisom detaljnije uredi razloge za odbijanje godišnjih financijskih izvještaja kreditne institucije odnosno godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja.
Člankom 224. uređuje se sadržaj revizije za potrebe Hrvatske narodne banke, navode područja o kojima revizorsko društvo daje ocjenu, definiraju se ocjene kao i razlozi zbog kojih Hrvatska narodna banka može od revizora zahtijevati ispravak odnosno dopunu ocjene ili odbiti ocjenu i zahtijevati od kreditne institucije da ocjenu daju ovlašteni revizori drugog revizorskog društva, a na trošak kreditne institucije.
Člankom 225. prenesen je članak 128. Direktive 2013/36/EU. Člankom se uređuje ograničenje raspolaganja redovnim osnovnim kapitalom koji se koristi za kombinirani zaštitni sloj ili za pojedini od zaštitnih slojeva.
Člankom 226. prenesen je članak 129. Direktive 2013/36/EU. Članak propisuje obavezu kreditnih institucija da održavaju zaštitni sloj za očuvanje kapitala, visina stope, način održavanja te postupanje u slučaju neispunjavanja zahtjeva za održavanje zaštitnog sloja za očuvanje kapitala.
Člankom 227. prenesen članak 130. Direktive 2013/36/EU. Članak propisuje se obveza kreditnim institucijama da održavaju protuciklički zaštitni sloj kapitala, obveznici, način primjene te postupanje u slučaju neispunjavanja zahtjeva za održavanje ovog zaštitnog sloja. S tim u vezi, Hrvatska narodna banka će za svako tromjesečje izračunavati referenti pokazatelj koji treba smisleno odražavati kreditni ciklus i rizike koji proizlaze iz prekomjernog rasta kredita u Republici Hrvatskoj uzimajući pritom u obzir specifičnosti nacionalnog gospodarstva.
Člankom 228. prenesen članak 136. Direktive 2013/36/EU. Članak uređuje postupak određivanja stope protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala, kojeg utvrđuje Hrvatska narodna banka kao imenovano tijelo za određivanje stope i procjenu intenziteta cikličkog rizika. S tim u vezi, Hrvatska narodna banka će za svako tromjesečje izračunavati referenti pokazatelj koji treba smisleno odražavati kreditni ciklus i rizike koji proizlaze iz prekomjernog rasta kredita u Republici Hrvatskoj uzimajući pritom u obzir specifičnosti nacionalnog gospodarstva
Članci od 229. do 231. prenose članak 136. Direktive 2013/36/EU. Članci određuju pravila za određivanje visine stope protucikličkog zaštitnog sloja kapitala, početak primjene te stope odražavanja i njezino smanjenje ili ukidanje. Protuciklički zaštitni sloj kapitala bi se trebao povećavati ako se ocijeni da je agregatni rast kredita i ostalih kategorija imovine koje imaju značajan utjecaj na profil rizičnosti kreditnih institucija povezan s povećanjem rizika na razini cijelog sustava, a smanjivati u razdobljima stresa.
Člankom 232. prenesen članak 136. Direktive 203/36/EU. Članak određuje se sadržaj objave stope protucikličkog zaštitnog sloja kapitala. Pritom, Hrvatska narodna banka dužna je o svakoj tromjesečnoj objavi protucikličkog zaštitnog sloja kapitala obavijestiti Europski odbor za sistemske rizike.
Člankom 233. prenosi se članak 137. Direktive 2013/36/EU. Člankom se određuje način na koji će Hrvatska narodna banka priznati stopu protucikličkog zaštitnog sloja kapitala u slučaju kada tu stopu određuje imenovano tijelo druge države članice ili relevantno tijelo treće zemlje u visini većoj od 2,5% ukupne izloženosti rizicima te objavu predmetne odluke o priznavanju stope ovog zaštitnog sloja.
Člankom 234. prenesen je članak 139. Direktive 2013/36/EU. Članak uređuje postupak odlučivanja o stopi protucikličkoga kapitala za treće zemlje, te objavu predmete odluke o stopi ovog zaštitnog sloja za područje treće zemlje.
Člankom 235. prenesen je članak 140. Direktive2013/36/EU. Člankom se zahtijeva se od kreditnih institucija da izračunavaju svoju stopu protucikličkog zaštitnog sloja kapitala kao ponderirani prosjek stopa protucikličkog zaštitnog sloja kapitala koji se primjenjuju u državama u kojima se nalaze kreditne izloženosti te kreditne institucija. Naime, osim kapitalnih zahtjeva od kreditnih institucija se zahtijeva da imaju i protuciklički zaštitni sloj kapitala kako bi se osiguralo da kreditne institucije u razdobljima gospodarskog rasta akumuliraju dostatnu kapitalnu osnovu za apsorbiranje gubitaka u razdobljima krize.
Člancima 236. i 237. prenesen je članak 140. Direktive 2013/36/EU. Člancima se određuju se pravila o primjeni stope protucikličkog zaštitnoj sloja kapitala veće od 2,5% koja će kreditna institucija biti dužna voditi računa pri izračunu svoje stope protucikličkog zaštitnog sloja kapitala za izloženosti koje ima u Republici Hrvatskoj, državi članici i trećoj zemlji. Također, kreditnim institucijama određen je i početak primjene stope pri izračunu svoje stope protucikličkog zaštitnog sloja kapitala ovisno o području gdje ima kreditne izloženosti.
Člankom 238. prenesen je članak 133. stavak 1. Direktive 2013/36/EU. Člankom se određuje da će Hrvatska narodna banka, radi ublažavanja makrobonitetnih ili sistemskih rizika, uključivo i rizike koji proizlaze iz klimatskih promjena koji nisu obuhvaćeni Uredbom (EU) 575/2013, glavama XVIII.3 i XVIII.5. ovoga Zakona. odrediti zaštitni sloj za sistemski rizik te obveznici primjene ovog zaštitnog sloja.
Člancima 239. i 240. prenose se odredbe članka 133. Direktive 2013/36/EU. Člancima se zahtjeva od kreditnih institucija da održavaju zaštitni sloj za sistemski rizik te način održavanja tog zaštitnog sloja. Zaštitni sloj za sistemski rizik može se primjenjivati na sve izloženosti, na pojedine sektorske izloženosti, izloženosti u drugim državama članicama ili trećim zemljama, a određuje se kao višekratnik 0,5 postotnih bodova. Zaštitnim slojem za sistemski rizik ne smiju se rješavati rizici na koje se odnose protuciklički zaštitni sloj i zaštitni sloj za OSV institucije. Ako kreditna institucija postane obveznik primjene minimalne donje granice, Hrvatska narodna banka provest e preispitivanje primjerenosti ranije utvrđenog zahtjeva za održavanje ovog zaštitnog sloja.
Člankom 241. prenosi se članak 133. Direktive 2013/36/EU određen je postupak koji je Hrvatska narodna banka dužna provesti kada određuje stopu zaštitnog sloja za strukturni sistemski rizik. Pri određivanju te stope Hrvatska narodna banka dužna je obavijestiti Europski odbor za sistemske rizike te nadležna tijela relevantnih država članica i trećih zemalja ovisno o tome gdje kreditne institucije imaju izloženosti, a ovisno o razini kombinirane stope ovog zaštitnog sloja određuje se i postupak odobrenja Europske komisije.
Člankom 242. prenosi se članak 133. st.13. Direktive 2013/36/EU. Člankom se određuje način i sadržaj objave zaštitnog sloja za strukturni rizik.
Člankom 243. prenosi se članak 134. Direktive 2013/36/EU. Člankom se uređuje priznavanje stope zaštitnog sloja za strukturni sistemski rizik koju je odredilo relevantno tijelo druge države članice. U tom slučaju, Hrvatska narodna banka dužna je obavijestiti Europski odbor za sistemske rizike te državu članicu koja je odredila stopu zaštitnog sloja za strukturni sistemski rizik.
Članak 244. i 245. prenosi se članak 131. Direktive 2013/36/EU. Člancima se određuju zaštitni sloj za GSV kreditne institucije na konsolidiranoj osnovi kao i metodologiju za utvrđivanje tih kreditnih institucija. Ovisno o veličini i složenosti grupe, njezinoj povezanosti s financijskim sustavom, uslugama koje pruža i prekograničnoj aktivnosti određuje se visina zaštitnog sloja za svaku pojedinu GSV kreditnu instituciju.
Članci 246. i 247. prenosi se članak 131. Direktive 2013/36/EU . Člancima se određuju zaštitni sloj za OSV kreditne institucije kao i metodologija za utvrđivanje tih kreditnih institucija. Hrvatska narodna banka utvrđuje OSV kreditne institucije kod kojih poremećaj u poslovanju ili prestanak poslovanja može rezultirati sistemskim rizikom u Republici Hrvatskoj. Pri tome sistemska važnost pojedine OSV kreditne institucije ocjenjuje se na temelju njezine veličine i prekogranične aktivnosti, njezine povezanosti s financijskim sustavom te značajem za gospodarstvo Europske unije ili Republike Hrvatske. Ako kreditna institucija postane obveznim primjene minimalne donje granice, Hrvatska narodna banka preispitat će prikladnost ranije utvrđenog zahtjeva za održavanje ovog zaštitnog sloja.
Člankom 248. prenosi se članak 131. stavak 15. Direktive 2013/36/EU. Člankom se određuje međuodnos zaštitnih slojeva za sistemski rizik, GSV i OSV kreditne institucije. Kada kreditna institucija podliježe zaštitnom sloju za sistemski rizik utvrđenom u skladu s odredbama ovog Zakona, taj se zaštitni sloj dodaje zaštitnom sloju za OSV kreditne institucije ili zaštitnom sloju za GSV kreditne institucije. Ovisno o propisanom pragu zbroja stopa ovih zaštitnih slojeva, Hrvatska narodna banka će zatražiti odobrenje Europske komisije.
Članak 249. razrađuje ovlast Hrvatske narodne banke u donošenju i provedbi makrobonitetnih mjera i instrumenata s ciljem očuvanja stabilnosti financijskog sustava u cjelini, utvrđivanjem načina njihova donošenja te navođenjem nekih od mogućih makrobonitetnih mjera.
Ovom odredbom u hrvatski pravni okvir uključena je mogućnost donošenja mjera usmjerenih na korisnike kredita koje nisu dio harmonizirane europske legislative, ali predstavljaju važne makrobonitetne instrumente.
Člankom 250. prenosi se članak 141. Direktive 2013/36/EU, a kojim su propisana ograničenja raspodjela kojih se kreditna institucija treba pridržavati s ciljem očuvanja kapitala odnosno ispunjavanja zahtjeva za kombinirani zaštitni sloj. Člankom se prenosi i članak 141. b Direktive 2013/36/EU izmijenjen Direktivom (EU) 2019/878 prema kojoj se kreditnoj instituciji koja ispunjava zahtjeve za zaštitni sloj omjera financijske poluge na temelju članka 92. stavka l.a Uredbe (EU) br. 575/2013 ograničava provođenje raspodjela u vezi s redovnim osnovnim kapitalom ako raspodjele smanjuju njen redovni osnovni kapital do razine na kojoj više ne ispunjava zahtjev za kombinirani zaštitni sloj te se određuje najveći raspodjeljivi iznos u vezi s omjerom financijske poluge.
Člankom 251. prenosi se članak 141.a Direktive 2013/36/EU kojim se propisuje što se smatra neispunjavanjem zahtjeva za kombinirani zaštitni sloj.
Člankom 252. prenosi se članak 141.c Direktive 2013/36/EU kojim se propisuje što se smatra neispunjavanjem zaštitnog sloja omjera financijske poluge.
Člankom 253. propisana su plaćanja koja podliježu ograničenjima raspodjele iz članka 250. ovog Zakona.
Člankom 254. propisane su obveze za kreditnu instituciju koja ne ispunjava zahtjev za kombinirani zaštitni sloj ili zaštitni sloj omjera financijske poluge, a namjerava raspodijeliti određeni dio dobiti raspoložive za raspodjelu ili provesti radnje iz članka 250. stavaka 3. i 8. ovoga Zakona, a čime se prenose zahtjevi članka 141. i 141.b Direktive 2013/36/EU.
Člankom 255. prenosi se članak 142. Direktive 2013/36/EU kojim je kreditnoj instituciji koja ne ispunjava zahtjev za kombinirani zaštitni sloj ili zaštitni sloj omjera financijske poluge propisana obveza izrade i dostave plana za očuvanje kapitala koji mora sadržavati procjene prihoda i rashoda te projekciju bilance, mjere za povećanje stopa kapitala, plan i vremenski okvir za povećanje regulatornoga kapitala kako bi se u cijelosti ispunio zahtjev za kombinirani zaštitni sloj ili ako je to primjenjivo zahtjev za zaštitni sloj omjera financijske poluge. Člankom je također propisana ovlast Hrvatskoj narodnoj banci da provede procjenu plana za očuvanje kapitala kao i postupanje u slučaju da Hrvatska narodna banka ne odobri plan za očuvanje kapitala.
Člankom 256. propisane su mjere za očuvanjem kapitala u slučaju da matična kreditna institucija ne ispunjava zahtjev za kombinirani zaštitni sloj na konsolidiranoj osnovi na način da se iste mjere za očuvanje kapitala koje su propisane na pojedinačnoj osnovi primjenjuju i na matičnu kreditnu instituciju u slučaju da se zahtjev kombinirani zaštiti sloj ne ispunjava na konsolidiranoj osnovi.
Člankom 257. propisuje se kreditnim institucijama i matičnim kreditnim institucijama obveza izvještavanja o zaštitnim slojevima kapitala i mjerama za očuvanje kapitala.
Člankom 258. propisani su obveznici dostave Plana oporavka u kojem se utvrđuju mjere za obnavljanje financijskog položaja kreditne institucije nakon njegovoga značajnog pogoršanja. Kreditna institucija dužna je plan oporavka ažurirati najmanje jednom godišnje ili nakon promjene u pravnoj ili organizacijskoj strukturi kreditne institucije ili članice grupe kreditnih institucija za koju se plan oporavka izrađuje ili nakon promjene njihove poslovne ili financijske situacije koja bi mogla bitno utjecati na plan oporavka ili stvoriti potrebu za njegovom promjenom, te isti dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci. Prije dostave Hrvatskoj narodnoj banci, uprava kreditne institucije procjenjuje i odobrava plan oporavka, uz prethodnu suglasnost nadzornoga odbora. Kreditna institucija dužna je propisati, dokumentirati i redovito nadzirati postupak izrade i ažuriranja plana oporavka. Hrvatska narodna banka podzakonskim propisom detaljnije uređuje način i opseg primjene zahtjeva vezanih uz izradu plana oporavka kreditne institucije te sadržaj, način i rokove dostave tog plana. Kreditna institucija u sanaciji nije dužna izraditi niti ažurirati plan oporavka.
Člankom 259. propisuje se način procjene planova oporavka. Kreditna institucija dužna je osigurati da plan oporavka ispunjava sljedeće kriterije: razumno je vjerojatno da provedba aranžmana predloženih u planu osigurava ili ponovno uspostavlja održivost redovnog poslovanja i stabilnost financijskog položaja kreditne institucije ili grupe kreditnih institucija za koju se plan izrađuje, u situacijama značajnog financijskog poremećaja, uzimajući u obzir pripremne mjere koje je kreditna institucija poduzela ili planira poduzeti i razumno je vjerojatno da se plan oporavka i mjere predviđene njime mogu u situacijama značajnog financijskog poremećaja brzo i učinkovito provesti te neće dovesti do značajnih štetnih posljedica u financijskom sustavu, čak i u slučaju istodobnog provođenja plana oporavka u drugoj kreditnoj instituciji. Hrvatska narodna banka dužna je u roku od šest mjeseci od dostave plana oporavka provjeriti jesu li ispunjeni zahtjevi iz ovoga Zakona. Ako Hrvatska narodna banka ocijeni da postoje značajni nedostaci u planu oporavka ili značajne prepreke mogućnosti njegove provedbe, naložit će kreditnoj instituciji da u roku od najviše dva mjeseca dostavi izmijenjeni plan oporavka. Ako kreditna institucija ne odredi promjene u poslovanju za uklanjanje nedostataka ili prepreka u provedbi plana oporavka ili ako Hrvatska narodna banka ocijeni da predložene promjene ili rokovi nisu adekvatni, Hrvatska narodna banka može kreditnoj instituciji naložiti bilo koju mjeru koju smatra potrebnom za uklanjanje nedostataka ili prepreka u provedbi plana oporavka i razmjernom s obzirom na ozbiljnost nedostataka i prepreka te učinke mjera na poslovanje kreditne institucije.
Člankom 260. propisuje se način izrade planova oporavka grupe. Matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH dužna je izraditi, usvojiti plan oporavka grupe i dostaviti ga Hrvatskoj narodnoj banci. Plan oporavka grupe sadrži plan oporavka čitave grupe kreditnih institucija u EU i utvrđuje mjere oporavka čija se provedba zahtijeva na razini matične kreditne institucije u EU i svakog društva kćeri pojedinačno. Hrvatska narodna banka članici grupe može naložiti izradu i dostavu plana oporavka na pojedinačnoj osnovi. Cilj plana oporavka grupe jest postizanje stabilnosti grupe kreditnih institucija u grupi kao cjeline ili bilo koje članice te grupe u situacijama financijskog poremećaja, radi rješavanja ili uklanjanja uzroka poremećaja ili poboljšanja financijskoga položaja te grupe ili članica te grupe, pri čemu valja istodobno voditi računa o financijskom položaju drugih društava u toj grupi.
Člankom 261. propisuje se način procjene planova oporavka prekogranične grupe. Nakon savjetovanja s nadležnim tijelima država članica koje su članice kolegija supervizora i ako je to primjenjivo za tu podružnicu, nakon savjetovanja s nadležnim tijelima država članica u kojima se nalaze značajne podružnice, Hrvatska narodna banka i nadležna tijela drugih država članica u kojima je sjedište drugih društava koja su uključena u grupu kreditnih institucija u EU preispituju plan oporavka grupe kreditnih institucija i procjenjuju u kojoj mjeri ispunjava zahtjeve i kriterije propisane ovim Zakona.
Člankom 262. propisuje se koji nadzirani subjekti mogu sklopiti sporazum o financijskoj potpori grupe kreditnih institucija u RH kako bi se osigurala međusobna financijska potpora kada jedna ili više potpisnica ispune uvjete za ranu intervenciju u skladu s člankom 271. ovoga Zakona. Društva mogu sklopiti sporazum o financijskoj potpori grupe samo ako u vrijeme njegova predlaganja ili sklapanja niti jedna od potpisnica nije u fazi rane intervencije. Davatelj financijske potpore može kroz jednu ili više transakcija dati potporu davanjem kredita ili zajma, izdavanjem garancije ili pružanjem jamstva ili osnivanjem založnog prava ili prijenosom vlasništva nad imovinom radi osiguranja ili kombinacijom prethodnih točki. U sporazumu o financijskoj potpori grupe potpisnice sporazuma dužne su ugovoriti način izračuna kamate i druge naknade, za svaku transakciju učinjenu u skladu sa sporazumom, pri čemu će se visina kamate i druge naknade odrediti u vrijeme davanja financijske potpore.
Člankom 263. propisuje se da je matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH dužna Hrvatskoj narodnoj banci kao konsolidirajućem nadzornom tijelu podnijeti zahtjev za izdavanje odobrenja za sklapanje sporazuma o financijskoj potpori grupe kreditnih institucija u EU. Ako Hrvatska narodna banka nije konsolidirajuće nadzorno tijelo za grupu kreditnih institucija u EU, ona sudjeluje na zahtjev konsolidirajućeg nadzornog tijela u postupku donošenja zajedničke odluke o ispunjenju uvjeta za sklapanje sporazuma o financijskoj potpori grupe kreditnih institucija u EU. Zajednička odluka biti će donesena u roku od četiri mjeseca od dana kada Hrvatska narodna banka zaprimi zahtjev, odluka mora biti obrazložena i dostavljena podnositelju zahtjeva. Hrvatska narodna banka može u postupku donošenja zajedničke odluke zatražiti pomoć Europskog nadzornog tijela za bankarstvo. Ako zajednička odluka nije donesena u roku, Hrvatska narodna banka će kao konsolidirajuće nadzorno tijelo odlučiti o zahtjevu vodeći računa o stavovima i izdvojenim mišljenjima koje su iznijela druga nadležna tijela. Hrvatska narodna banka može u roku od četiri mjeseca od dana kada je zahtjev zaprimljen zatražiti posredovanje Europskog nadzornog tijela za bankarstvo u skladu sa člankom 19. Uredbe (EU) br. 1093/2010.
Člankom 264. propisuje se da nakon izdavanja odobrenja Hrvatske narodne banke ili drugog relevantnog konsolidirajućeg nadzornog tijela matičnoj kreditnoj instituciji za sklapanje sporazuma o potpori, uprava kreditne institucije koja namjerava sklopiti taj sporazum o potpori dužna je za sklapanje tog sporazuma dobiti suglasnost glavne skupštine. Uprava članice grupe kreditnih institucija koja je potpisnica sporazuma dužna je najmanje jednom godišnje izvijestiti glavnu skupštinu o provedbi sporazuma i provedbi svake odluke donesene u skladu s tim sporazumom.
Člankom 265. propisuje se da je kreditna institucija dužna bez odgađanja obavijestiti Hrvatsku narodnu banku o sklapanju sporazuma o financijskoj potpori uz dostavu preslike sporazuma. Hrvatska narodna banka dužna je sporazum o financijskoj potpori dostaviti sanacijskom tijelu. Ako je Hrvatska narodna banka konsolidirajuće nadzorno tijelo sporazum o financijskoj potpori dostaviti će sanacijskim tijelima država članica u kojima je sjedište članica grupe kreditnih institucija u RH potpisnica sporazuma.
Člankom 266. propisuju se da kreditna institucija može dati financijsku potporu ako su ispunjeni sljedeći uvjeti: dana financijska potpora znatno će smanjiti financijske poteškoće korisnika potpore, cilj financijske potpore je očuvanje ili obnavljanje financijske stabilnosti grupe u cjelini ili bilo koje potpisnice sporazuma te ako je u interesu davatelja potpore, ako je, na temelju informacija dostupnih upravi davatelja financijske potpore u vrijeme kada je donesena odluka o financijskoj potpori, razumno očekivati da će korisnik financijske potpore platiti kamatu i naknadu za potporu i ako je potpora dana u obliku zajma ili kredita, vratiti zajam ili kredit, ako davanje financijske potpore ne bi ugrozilo likvidnost ili solventnost davatelja financijske potpore, ako davatelj financijske potpore, u vrijeme davanja financijske potpore, ispunjava zahtjeve vezane uz kapital i likvidnost te veliku izloženost te ako davanje financijske potpore ne bi ugrozilo mogućnost sanacije davatelja financijske potpore.
Člankom 267. se propisuje da odluku o davanju financijske potpore donosi upravljačko tijelo subjekta grupe koji pruža financijsku potporu. Odluka o davanju financijske potpore mora biti detaljno obrazložena te u njoj moraju biti naznačeni ciljevi predložene financijske potpore te uvjeti za davanje financijske potpore. Odluku o primanju financijske potpore donosi upravljačko tijelo korisnika financijske potpore.
Člankom 268. propisuje se da kreditna institucija može dati financijsku potporu u skladu s potpisanim sporazumom ako je dobila odobrenje od Hrvatske narodne banke. Matična kreditna institucija u RH i matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH iz ovoga Zakona dužna je obavijestiti Hrvatsku narodnu banku ako njezino društvo kći namjerava dati potporu. Zahtjev za davanje odobrenja smatra se urednima ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti: zahtjev sadrži sve pojedinosti predložene financijske potpore i njihovo obrazloženje, zahtjevu je priložen primjerak odluke uprave o davanju financijske potpore i kreditna institucija davatelj potpore je dostavila presliku sporazuma o financijskoj potpori. Hrvatska narodna banka donijet će najkasnije u roku od pet radnih dana od dana dostave urednog zahtjeva rješenje kojim odlučuje o zahtjevu, a ako u tom roku ne odluči, smatra se da je izdala odobrenje za davanje financijske potpore. Ako su uvjeti potrebni za davanje odobrenja ispunjeni djelomično ili nisu ispunjeni, Hrvatska narodna banka može djelomično usvojiti zahtjev ili ga usvojiti, ali u rješenju odrediti rok u kojem je kreditna institucija dužna ponovno uskladiti poslovanje sa zahtjevima.
Člankom 269. propisuje se da je kreditna institucija nakon dobivanja odobrenja od Hrvatske narodne, odluku o davanju financijske potpore dužna dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci, konsolidirajućem nadzornom tijelu, nadležnom tijelu korisnika potpore i Europskom nadzornom tijelu za bankarstvo. Kreditna institucija dužna je javno objaviti i najmanje jednom godišnje ažurirati informacije o tome je li sklopila sporazum o financijskoj potpori, o općim uvjetima sklopljenog sporazuma o financijskoj potpori i o nazivima drugih potpisnica sporazuma. Ujedno, kreditna institucija dužna je dostaviti informacije iz stavka 4. ovoga članka nadležnom tijelu za prikupljanje koje je imenovano za potrebe primjene članka 2. točke 2. Uredbe (EU) 2023/2859 tj. za potrebe njihove dostupnosti na jedinstvenoj europskoj pristupnoj točki (ESAP) uspostavljenoj na temelju te Uredbe.
Člankom 270. propisano je da se na sporazum o potpore ne primjenjuju članci koji se odnose na odlučivanje o poslovanju s osobama u posebnom odnosu s kreditnom institucijom i prethodnu suglasnost za članove nadzornog odbora. Odredbe ove glave primjenjuju se i na svaku izmjenu sporazuma o potpori.
Člankom 271. propisuju se mjere radne intervencije u slučajevima kada dolazi do značajnog pogoršanja financijskog stanja kreditne institucije a koje se iskazuje putem pogoršanja likvidnosne pozicije, sve veće razine financijske poluge, neprihodujućih kredita ili koncentracije izloženosti. Hrvatska narodna banka u takvim situacijama može naložiti kreditnoj instituciji da razmotri stanje, utvrdi mjere za rješavanje mogućih utvrđenih problema i izradi program djelovanja za rješavanje tih problema kao i vremenski rok za njegovu provedbu, naložiti kreditnoj instituciji da sazove skupštinu dioničara i zahtijevati da dioničari razmotre donošenje određenih odluka, naložiti kreditnoj instituciji da razriješi ili imenuje novog ili više novih članova uprave, nadzornog odbora ili višega rukovodstva, naložiti kreditnoj instituciji da prema potrebi izradi plan pregovora o restrukturiranju duga, naložiti kreditnoj instituciji promjene poslovne strategije kreditne institucije, naložiti kreditnoj instituciji promjene pravne ili operativne strukture kreditne institucije te prikupljati sve potrebne informacije, uključujući i nadzorom u poslovnim prostorijama, te ih prosljeđivati sanacijskom tijelu kako bi se ažurirao plan sanacije i pripremilo za moguću sanaciju institucije.
Člankom 272. detaljnije se obrazlaže da Hrvatska narodna banka može kao jednu od mjera rane intervencije naložiti kreditnoj instituciji sazivanje glavne skupštine, a ako navedena mjera ne bude izvršena na adekvatan način, moguće je da Hrvatska narodna banka sazove glavnu skupštinu kreditne institucije, utvrdi dnevni red kao i prijedlog odluka koje je potrebno donijeti. Ako glavnu skupštinu saziva Hrvatska narodna banka, izvještaj o poslovanju kreditne institucije biti će sastavljen sa njezine strane.
Člankom 273. detaljnije se obrazlaže da Hrvatska narodna banka može kao jednu od mjera rane intervencije naložiti kreditnoj instituciji razrješenje višeg rukovodstva, članova uprave ili nadzornog odbora. Razlozi za razrješenje proizlaze iz kršenja zahtjeva ovog Zakona kao i ostalih relevantnih regulatornih propisa koji uređuju poslovanje kreditne institucije. Dodatno, ako kreditna institucija unatoč naloženim mjerama rane intervencije ne poboljša svoje financijsko stanje ili Hrvatska narodna banka ocjeni da naložene mjere nisu dovoljne za poboljšavanje stanja kreditne institucije može naložiti prethodna razrješenja.
Člankom 274. detaljnije se obrazlaže imenovanje zamjenskog člana uprave ili nadzornog odbora kreditne institucije. Imenovanje je rezultat značajnog kršenja ovog Zakona ili drugih relevantnih propisa ili ako postoje značajni utvrđeni nedostatci u poslovanju ili ako nalaganje mjera rane intervencije nije rezultiralo poboljšanjem u poslovanju ili je ocijenjeno da navedene mjere nisu dovoljno adekvatne kako bi se stanje poboljšalo. U navedenim slučajevima Hrvatska narodna banka može imenovati zamjenskog člana uprave koji zamjenjuje razriješenog člana uprave sa svim njegovim pravima i obvezama koje je taj član imao. Hrvatska narodna banka može opozvati zamjenskog člana uprave ili nadzornog odbora tijekom njegova mandata i imenovati drugog zamjenskog člana uprave ili nadzornog odbora. Rješenjem o imenovanju utvrđuju se ovlasti i dužnosti, razdoblje imenovanja, rokovi redovnog izvješćivanja te poslovi koje je moguće poduzimati samo uz suglasnost Hrvatske narodne banke. Zamjenski član uprave odnosno nadzornog odbora može biti djelatnik Hrvatske narodne banke ili druga osoba, a naknadu za rad isplaćuje Hrvatska narodna banka koja je ovlaštena davati zamjenskom članu uprave pisane naloge i upute.
Člankom 275. se propisuje da Hrvatska narodna banka može donijeti rješenje o imenovanju jednog ili više administratora da privremeno radi s upravom odnosno nadzornim odborom kreditne institucije u slučaju da kreditna institucija značajno krši regulatorne propise uključivo ovaj Zakon ili ako postoje značajni nedostaci u poslovanju kreditne institucije ili ako se unatoč naloženim mjerama rane intervencije financijsko stanje kreditne institucije nije poboljšalo ili ako Hrvatska narodna banka ocijeni da mjere rane intervencije ne bi bile dovoljne za poboljšanje financijskog stanja. Administrator ima i najmanje jednu od sljedećih ovlasti-davanje prethodne suglasnosti na određene odluke uprave i nadzornog odbora kreditne institucije ili savjetovanje uprave i nadzornog odbora kreditne institucije prije donošenja odluka. Rješenjem Hrvatske narodne banke određuju se uloga, dužnosti i ovlasti administratora, svi zahtjevi kada se uprava i nadzorni odbor savjetuju sa administratorom ili traže njegovu prethodnu suglasnost kao i funkcije administratora koji mogu biti utvrđivanje financijskog položaja kreditne institucije, upravljanje poslovanje ili dijelom poslovanja s ciljem očuvanja ili obnavljanja financijskog položaja i poduzimanje mjera radi obnove adekvatnog upravljanja poslovanjem. Hrvatska narodna banka može zahtijevati od administratora tijekom njegova mandata sastavljanje izvještaja o financijskom položaju kreditne institucije i radnjama izvršenim tijekom njegova mandata u rokovima koje utvrdi Hrvatska narodna banka i na kraju njegova mandata.
Člankom 276. se propisuje da Hrvatska narodna banka može donijeti odluku o uvođenju posebne uprave u kreditnu instituciju u slučaju ako kreditna institucija krši regulatorne propise ili ako postoje značajni nedostatci u poslovanju kreditne institucije ili ako unatoč naloženim mjerama rane intervencije stanje nije poboljšano ili ako Hrvatska narodna banka ocijeni da naložena mjera rane intervencije ne bi bila dovoljna za poboljšanje stanja. Rješenjem o uvođenju posebne uprave imenuje se predsjednik i pojedinačni članovi uprave te se utvrđuje opseg poslovanja za svakog pojedinog člana posebne uprave, imenuju se pomoćnici posebne uprave, utvrđuje se razdoblje na koje je imenovana posebna uprava i mogu se odrediti određeni poslovi koje posebna uprava može poduzeti samo uz prethodnu suglasnost Hrvatske narodne banke.
Članak 277. propisuje da će nadležni upravni sud o tužbi podnesenoj protiv rješenja Hrvatske narodne banke o uvođenju posebne uprave kreditnoj instituciji odlučiti hitno, a najkasnije u roku od 30 dana od primitka tužbe.
Članak 278. detaljnije definira ulogu i zadatke članova i pomoćnika posebne uprave. Posebna uprava kreditne institucije ima najmanje dva člana od kojih je jedan imenovan predsjednikom posebne uprave. Član posebne uprave mora biti osoba koja posjeduje odgovarajuća stručna znanja i sposobnosti za obavljanje svojih dužnosti te nije u sukobu interesa. Članovi i pomoćnici posebne uprave mogu biti djelatnici Hrvatske narodne banke ili druge osobe, a za svoj rad imaju pravo na naknadu koju isplaćuje Hrvatska narodna banka. Mandat posebne uprave sukladno članku 276. traje 12 mjeseci te može biti produžen za još 12 mjeseci ako se ocijeni da i nadalje postoji potreba za unaprjeđenjem financijskog stanja u kreditnoj instituciji.
Člankom 279. detaljnije se obrazlaže upis u sudski registar i objavljivanje odluke o uvođenju posebne uprave. U sudski registar istovremeno se upisuje odluka o uvođenju posebne uprave i promjena osoba ovlaštenih za zastupanje kreditne institucije. Prijedlog za upis novih podataka podnosi posebna uprava u roku od tri dana od dana donošenja odluke o uvođenju posebne uprave kreditnoj instituciji. Hrvatska narodna banka odluku o imenovanju posebne uprave dostaviti će odmah kreditnoj instituciji, članovima uprave i nadzornog odbora.
Člankom 280. detaljnije se obrazlažu pravne posljedica odluke o uvođenju posebne uprave. Danom dostave odluke o uvođenju posebne uprave prestaju važiti sva prava i ovlasti dosadašnjih članova uprave i nadzornog odbora kao i ugovori na temelju kojih su dosadašnji članovi uprave bili zaposleni u toj kreditnoj instituciji.
Člankom 281. propisuje se odgovornost Hrvatske narodne banke za štetu koju prouzroče članovi posebne uprave ili njihovi pomoćnici prilikom obavljanja svoje dužnosti u sklopu ovog Zakona, a šteta je prouzročena namjerno ili u krajnjoj nepažnji.
Člankom 282. propisuje se nužnost suradnje između dosadašnjih članova uprave i drugih djelatnika kreditne institucije sa posebnom upravom. Posebnoj upravi i njezinim pomoćnicima dosadašnja je uprava kao i djelatnici kreditne institucije dužna odmah omogućiti pristup cjelokupnoj poslovnoj i ostaloj dokumentaciji te sastaviti izvješće o primopredaji poslovanja. Nadalje, dosadašnja uprava dužna je članovima posebne uprave dati sva obrazloženja ili dodatna izvješća o poslovanju kreditne institucije.
Člankom 283. detaljnije su pojašnjeni poslovi posebne uprave. U vođenju poslova posebna uprava mora se pridržavati ograničenja koja su joj postavljena na osnovi rješenja Hrvatske narodne banke koja je ovlaštena posebnoj upravi davati pisane naloge i upute. U tijeku mandata ako posebna uprava prenosi ugovore o depozitima ili kreditima na drugu kreditnu instituciju, takav prijenos može se izvršiti bez prethodne suglasnosti druge ugovorene strane ugovora koji se prenosi.
Člankom 284. detaljnije se pojašnjavaju dužnosti posebne uprave. Odmah nakon imenovanja, u roku koji odredi Hrvatska narodna banka, posebna uprava dužna je sastaviti i dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci izvješće o financijskom stanju i uvjetima poslovanja kreditne institucije zajedno sa procjenom financijske stabilnosti kreditne institucije i mogućnostima za njezino poslovanje. Posebna uprava dužna je na zahtjev Hrvatske narodne banke dostaviti dodatna izvješća i informacije o svim pitanjima važnima za provođenje supervizije, odnosno nadzora te procjene financijskog stanja i mogućnosti daljnjeg poslovanja kreditne institucije. Posebna uprava dužna je bez odgode obavijestiti Hrvatsku narodnu banku o svim okolnostima koje mogu utjecati na pogoršanje financijskog stanja kreditne institucije. Hrvatska narodna banka može naložiti posebnoj upravi da sazove glavnu skupštinu dioničara kreditne institucije s utvrđenim dnevnim redom i prijedlogom odluka.
Člankom 285. propisuje se imenovanje zamjenika člana uprave iz redova nadzornog odbora. Ako je glavna skupština kreditne institucije u koju je uvedena posebna uprava donijela odluku o izboru, odnosno imenovanju članova novoga nadzornog odbora, do imenovanja novih članova uprave, ali ne duže od tri mjeseca, prava i dužnosti uprave kreditne institucije obnašaju dva člana nadzornog odbora koje kao zamjenike članova uprave imenuje nadzorni odbor. Ako je statutom kreditne institucije predviđeno da nadzorni odbor ima tri člana, glavna skupština mora u novi nadzorni odbor izabrati odnosno imenovati pet članova, od kojih dva s mandatom do imenovanja novih članova uprave.
Člankom 286. pojašnjava se nalaganje mjera rane intervencije ako je Hrvatska narodna banka konsolidirajuće nadzorno tijelo. Ako je ispunjen bilo koji uvjet iz članka 271. ili uvjet za imenovanje administratora ili posebne uprave matičnoj kreditnoj instituciji u EU-u sa sjedištem u RH, Hrvatska narodna banka kao konsolidirajuće nadzorno tijelo obavještava Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo i savjetuje se s drugim nadležnim tijelima uključenima u kolegij supervizora o ispunjenju navedenih uvjeta i o namjeri donošenja mjere iz članka 271. stavka 1. ovoga Zakona toj kreditnoj instituciji. Zajednička odluka donosi se u roku od pet dana od dana kada je Hrvatska narodna banka dostavila obavijest o svim namjeravanim mjerama, a mora biti u pisanom obliku i obrazložena te će ju Hrvatska narodna banka dostaviti matičnoj kreditnoj instituciji u EU-u sa sjedištem u RH.
Člankom 287. propisuje se nalaganje mjera u fazi rane intervencije ako Hrvatska narodna banka nije konsolidirajuće nadzorno tijelo. Ako je nadležno tijelo druge države članice ujedno i konsolidirajuće nadzorno tijelo, Hrvatska narodna banka na zahtjev konsolidirajućeg nadzornog tijela može dati svoje mišljenje u postupku donošenja odluke o nalaganju mjera predviđenih posebnim propisom koje svojim sadržajem odgovaraju mjerama iz članaka 27. i 29. Direktive 2014/59/EU za matičnu kreditnu instituciju u EU-u. Ako Hrvatska narodna banka namjerava donijeti mjeru iz članka 271. stavka 1. ovoga Zakona za kreditnu instituciju sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, koja je društvo kći matične kreditne institucije u EU-u, dužna je o tome obavijestiti konsolidirajuće nadzorno tijelo i Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo. Hrvatska narodna banka, nakon savjetovanja s konsolidirajućim nadzornim tijelom koje ne može trajati duže od tri dana, samostalno će donijeti odluku, vodeći računa o mišljenju konsolidirajućeg nadzornog tijela te će o toj odluci obavijestiti konsolidirajuće nadzorno tijelo i ostala nadležna tijela uključena u kolegij supervizora te Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo.
Člankom 288. propisuje se odluka o uvođenju posebnog rukovodstva u podružnici kreditne institucije iz treće zemlje. Hrvatska narodna banka donijet će odluku o uvođenju posebnog rukovodstva u podružnici kreditne institucije iz treće zemlje u Republici Hrvatskoj prvenstveno ako je podružnici kreditne institucije iz treće zemlje naloženo provođenje supervizorskih mjera, a ona ih u roku određenom za njihovo provođenje nije počela provoditi ili ih nije provela, zbog čega bi daljnje poslovanje te podružnice moglo ugroziti njezinu likvidnost odnosno solventnost te je nužna zaštita interesa njezinih vjerovnika. Odluka o posebnom rukovodstvu donosi se u obliku rješenja. U tom se rješenju utvrđuju razlozi za uvođenje posebnog rukovodstva u konkretnom slučaju, imena članova posebnog rukovodstva, opseg poslova koje obavlja i/ili kojima upravlja pojedini član posebnog rukovodstva te razdoblje trajanja posebnog rukovodstva, koje ne smije biti duže od jedne godine računajući od dana donošenja rješenja.
Člankom 289. propisuje se Pravno sredstvo protiv odluke o posebnom rukovodstvu podružnice kreditne institucije iz treće zemlje. Protiv odluke Hrvatske narodne banke o posebnom rukovodstvu dosadašnje rukovodstvo podružnice, kao i kreditna institucija iz treće zemlje (osnivač), ovlašteni su podnijeti tužbu nadležnom upravnom sudu u roku 30 dana od dana dostave navedene odluke. Nadležni upravni sud o tužbi odlučit će hitno, a najkasnije u roku od 30 dana od njezina primitka.
Člankom 290. Na posebno rukovodstvo podružnice kreditne institucije iz treće zemlje na odgovarajući način primjenjuju se odredbe članaka 293., 294., 297., 298., 299. i 300. ovoga Zakona.
Člankom 291. prenosi se članak 27.a Direktive 2013/36/EU, a kojim se propisuje obveza kreditnoj instituciji, financijskom holdingu i mješovitom financijskom holdingu obavještavanja Hrvatske narodne banke o svakoj namjeri stjecanja, sklapanjem pravnog posla ili osnivanjem društva ili pravne osobe, kojom postupno ili odjednom namjeravaju steći (u daljnjem tekstu: predloženo stjecanje), neposredno ili posredno, udio koji predstavlja 15% ili više njihovog priznatog kapitala. Člankom je također propisan sadržaj i oblik predmetne obavijesti, kao i rokovi i aktivnosti u postupku procjene obavijesti kojeg provodi Hrvatska narodna banka.
Člankom 292. prenosi se članak 27.b Direktive 2013/36/EU, a kojim se propisuje kriteriji koji se razmatraju prilikom odlučivanja o obavijesti o predloženom stjecanju. Člankom je također propisana ovlast Hrvatskoj narodnoj banci da podzakonskim propisom detaljnije uređuje kriterije na temelju kojih procjenjuje obavijest o predloženom stjecanju značajnog udjela, način podnošenja obavijesti o predloženom stjecanju značajnog udjela, dokumentacija i informacije koje se prilaže obavijesti o predloženom stjecanju značajnog udjela.
Člankom 293. prenosi se članak 27.c Direktive 2013/36/EU kojim je propisan postupak procjene stjecanja značajnog udjela u slučaju kada se predmetno stjecanje stječe u kreditnoj instituciji, društvu za osiguranje, društvu za reosiguranje, investicijskom društvu ili društvu za upravljanje imovinom kojima je odobrenje za rad izdano u drugoj državi članici ili u sektoru različitom od onog u kojem posluje predloženi stjecatelj; matičnom društvu kreditne institucije, društva za osiguranje, društva za reosiguranje, investicijskog društva ili društva za upravljanje imovinom kojima je odobrenje za rad izdano u drugoj državi članici ili u sektoru različitom od onog u kojem posluje predloženi stjecatelj ili pravnoj osobi koja kontrolira kreditnu instituciju, društvo za osiguranje, društvo za reosiguranje, investicijsko društvo ili društvo za upravljanje imovinom kojima je odobrenje za rad izdano u drugoj državi članici ili u sektoru različitom od onog u kojem se stjecanje predlaže.
Člankom 294. prenosi se članak 27.d Direktive 2013/36/EU kojim je propisana obveza kreditnoj instituciji, financijskom holdingu i mješovitom financijskom holdingu da obavijesti Hrvatsku narodnu banku u slučaju da namjeravaju izravno ili neizravno otuđiti značajan udjel, a kako je definiran člankom 291. ovog Zakona.
Člankom 295. prenosi se članak 27.e Direktive 2013/36/EU kojim je propisana ovlast Hrvatskoj narodnoj banci da poduzme odgovarajuće mjere u slučaju da p redloženi stjecatelj unaprijed ne dostavi obavijest o predloženom stjecanju u skladu s člankom 291. ovog Zakona odnosno da Rješenjem može naložiti privremenu suspenziju glasačkih prava koja proizlaze iz tih udjela u slučaju da je značajan udjel stečen unatoč protivljenju Hrvatske narodne banke.
Člankom 296. prenose se članci 27.g i 27.h Direktive 2013/36/EU, a kojima su propisani značajan prijenos imovine i obveza, obveza kreditne institucije, financijskoj holdinga i mješovitog financijskoj holdinga da prije takvog prijenosa obavijesti Hrvatsku narodnu banku. Također je propisana i ovlast Hrvatskoj narodnoj banci da poduzme odgovarajuće mjere u slučaju da subjekti koji sudjeluju u predloženoj transakciji ne obavijeste Hrvatsku narodnu banku o namjeravanom prijenosu, a sukladno odredbama predmetnog članka. Dodatno, propisana je i ovlast Hrvatskoj narodnoj banci da podzakonskim propisom detaljnije uređuje način podnošenja ovlasti o predloženoj transakciji te dokumentacija i informacije koje se prilažu predmetnoj obavijesti.
Člankom 297. propisuje se način pokretanja postupka redovne likvidacije kreditne institucije pri čemu kreditna institucija koja namjerava donijeti odluku o prestanku društva dužna je izraditi i Hrvatskoj narodnoj banci dostaviti plan likvidacije najkasnije tri mjeseca prije planiranog poziva za sazivanje glavne skupštine uz koji je dužna dostaviti i suglasnost nadzornog odbora na taj plan. Hrvatska narodna banka će u roku od najviše tri mjeseca od dana dostave plana likvidacije izdati pozitivno mišljenje o planu likvidacije ili rješenjem odbiti plan likvidacije. Odlukom glavne skupštine o prestanku društva kreditna institucija dužna je odrediti dan otvaranja postupka redovne likvidacije koji mora biti najmanje pet dana nakon donošenja odluke o prestanku društva. Kreditna institucija dužna je Hrvatskoj narodnoj banci dostaviti nalog za prijenos sredstava sa svojih računa u Hrvatskoj narodnoj banci na transakcijski račun u drugoj kreditnoj instituciji prije kraja radnog dana koji prethodi danu otvaranja postupka redovne likvidacije. Likvidatori su dužni Hrvatskoj narodnoj banci dostaviti izvješća o tijeku postupka redovne likvidacije. Kreditna institucija u redovnoj likvidaciji dužna je izrađivati godišnje financijske izvještaje za svaku poslovnu godinu u tijeku trajanja redovne likvidacije, a godišnji financijski izvještaji podliježu obvezi zakonske revizije.
Člankom 298. propisuje se da kreditna institucija u redovnoj likvidaciji mora imati najmanje dva likvidatora. Likvidatorom može biti imenovana samo fizička osoba koja ispunjava uvjete za imenovanje za člana uprave kreditne institucije u skladu s ovim Zakonom.
Člankom 299. propisuju se dužnosti likvidatora koje uključuju okončavanje poslova koji su u tijeku, naplatu tražbine, unovčavanje imovine i podmirenje obveza prema vjerovnicima. U mjeri u kojoj to zahtijeva provođenje likvidacije, likvidatori mogu ulaziti u nove poslove.
Člankom 300. propisuje se da se na kreditnu instituciju u redovnoj likvidaciji na odgovarajući način primjenjuju odredbe ovog Zakona. Prestanak važenja odobrenja za rad stvara iste pravne posljedica vezano za osiguranje depozita kao i ukidanje odobrenja za rad kreditne institucije. Na kreditnu instituciju koja provodi redovnu likvidaciju primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuju trgovačka društva, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.
Člankom 301. propisuje se zabrana promjene djelatnosti kreditne institucije u redovnoj likvidaciji u smislu da kreditna institucija ne može prestati pružati bankovne usluge i nastaviti poslovati, već mora završiti postupak likvidacije i provesti brisanje u sudskom registru.
Člankom 302. uređena je nadležnost Hrvatske narodne banke za nadzor nad kreditnim institucijama u dijelu koji se odnosi na primjenu glave XXIII. ovog Zakona i propisa donesenih na temelju te glave Zakona, kao i drugih zakona i propisa donesenih na temelju tih zakona, a za koji je Hrvatska narodna banka ovlaštena na temelju tih zakona. Ovim člankom Hrvatskoj narodnoj banci dana je mogućnost da i kod nadzora na odgovarajući način primjenjuje odredbe o postupku supervizije te mogućnost izricanja supervizorskih i drugih mjera.
Člankom 303. uređeno je da Hrvatska narodna banka može provoditi posredni nadzor i neposredni nadzor, a u koji je uključena i tajna kupnja.
Člankom 304. propisane su osobe ovlaštene za obavljanje nadzora. Vezano za neposredni nadzor tajnom kupnjom regulirano je da vanjski suradnici koji obavljaju zadatke povezane s tajnom kupnjom imaju jednake ovlasti kao i ovlaštene osobe Hrvatske narodne banke. Uz to, propisano je da osoba ovlaštena za obavljanje neposrednog nadzora tajnom kupnjom u kreditnoj instituciji, može postupati kao stranka i sklopiti ugovor o kreditu ili depozitu s kreditnom institucijom za potrebe nadzora, pri čemu taj ugovor ne proizvodi pravne učinke između ugovornih strana, već se uzima kao da je sklopljen isključivo za potrebe dokazivanja činjenica utvrđenih u postupku nadzora tajnom kupnjom te u prekršajnom postupku povodom tog postupka nadzora.
Člankom 305. propisana je obveza kreditne institucije da ovlaštenoj osobi omogući obavljanje nadzora u svom sjedištu i na ostalim mjestima u kojima kreditna institucija obavlja djelatnosti i poslove u vezi s kojima se obavlja nadzor. Također, propisane su obveze kreditne institucije da ovlaštenoj osobi za potrebe nadzora omogući kontrolu poslovnih knjiga, poslovne dokumentacije, evidencija, informacijske tehnologije, kao i da uruči računalne spise, preslike poslovnih knjiga, dokumentacije i evidencija te osigura standardno sučelje za pristup sustavu za upravljanje bazama podataka.
Člankom 306. regulirano je u kojim slučajevima se sastavlja zapisnik o obavljenom nadzoru, pri čemu je kod nadzora tajnom kupnjom propisano da se u slučaju kada nisu utvrđene nezakonitosti, nedostaci i/ili slabosti u poslovanju kreditne institucije, sastavlja bilješka o provedenoj tajnoj kupnji. Uz to, propisana je obveza kreditne institucije na izvršenje nadzornih mjera u rokovima naloženim rješenjem Hrvatske narodne banke, kao i ovlast Hrvatske narodne banke na izdavanje okružnica, mišljenja ili preporuka.
Člankom 307. regulira se značenje pojmova i primjena glave XXIII ovoga Zakona. Zaštita potrošača. Tako je potrošač definiran kao svaka fizička osoba koja je klijent kreditne institucije, a koja djeluje izvan područja svoje gospodarske djelatnosti ili slobodnog zanimanja. Depozit je u smislu odredbi spomenute glave ovoga Zakona novčani polog kako je definiran Zakonom kojim se uređuju obvezni odnosi. Razlog za posebnu definiciju depozita u ovom članku je izmijenjena odredba članka 11. ovoga Zakona kojom se depozitom u smislu ovog Zakona, ako nije drugačije regulirano, smatra depozit na način definiran zakonom kojim se uređuje sustav osiguranja depozita , a prema kojem se depozitom smatra svaki potražni saldo koji proizlazi iz sredstava preostalih na računu ili privremenih situacija proizašlih iz uobičajenih bankovnih transakcija koje kreditna institucija mora isplatiti prema primjenjivim zakonskim i ugovornim uvjetima, uključujući oročeni depozit i štedni depozit, ali isključujući potražni saldo ako su ispunjeni uvjeti propisani tim zakonom. Kako bi se osigurala primjena glave XXIII. ovog Zakona samo na novčani polog kako je definiran zakonom kojim se uređuju obvezni odnosi, a ne bi se proširivala primjena i na, primjerice saldo na tekućem računa, uvedena je posebna definicija depozita u ovoj glavi Zakona.
Također, ovim člankom predlaže se primjena odredbi glave XXIII. ovoga Zakona na odgovarajući način i na kreditnu instituciju stjecatelja koja nakon prijenosa tražbine iz ugovora o kreditu s treće osobe kao prodavatelja na kreditnu instituciju kao stjecatelja nastupa kao vjerovnik prema potrošaču. Navedeno je predloženo kako bi se osigurala adekvatna zaštita potrošača primjenom odgovarajućih odredbi ovoga Zakona kod prijenosa tražbine iz aktivnih (nedospjelih) ugovora o kreditu.
Člankom 308. propisuje se obveza kreditne institucije da za svaku uslugu koju ima u ponudi za potrošače stavi na raspolaganje jasne i razumljive opće informacije o uslugama na hrvatskom jeziku, na pogodnom mjestu u poslovnim prostorijama i na internetskoj stranici, a ne nužno u papirnatom obliku. Ovom odredbom nastoji se regulativu prilagoditi kretanjima povezanim s digitalizacijom kako bi se osigurao jednostavniji, brži i pregledniji uvid u dokumentaciju koju je kreditna institucija obvezna učiniti dostupnom potrošačima. Međutim, na zahtjev potrošača kreditna institucija dužna je, bez naknade, opće informacije učiniti dostupnima potrošaču u papirnatom obliku ili putem elektroničke pošte.
Člankom 309. jasnije je propisana obveza kreditne institucije vezano za pravovremeno informiranje potrošača o kreditu i depozitu te davanje predugovornih informacija kako bi se osiguralo da kreditna institucija potrošaču na vrijeme daje personalizirane informacije potrebne za usporedbu različitih ponuda i donošenje odluke o sklapanju ugovora o kreditu ili depozitu.
Članak 310. propisuje redoslijed postupanja kreditne institucije prilikom sklapanja ugovora o kreditu ili depozitu. U skladu s tim prvenstveno je propisana obveza kreditne institucije da prije sklapanja ugovora o kreditu ili depozitu mora potrošaču dati personalizirane informacije koje u potpunosti odgovaraju uvjetima iz ugovora, a ista obveza propisana je i za ostale sudionike kreditnog odnosa (sudužnike, založne dužnike i jamce). Također, regulirana je obveza davanja nacrta ugovora o kreditu ili depozitu i pripadajuće dokumentacije, osim u slučaju da je kreditna institucija u vrijeme podnošenja zahtjeva ocijenila da ne želi sklopiti taj pravni posao, o čemu je bez odgode dužna pisanim putem izvijestiti potrošača. Uz to, propisana je obveza sklapanja ugovora o kreditu ili depozitu u pisanom obliku, na hrvatskom jeziku i obveza uručivanja ugovorne dokumentacije potrošaču, a kod ugovora o kreditu i svim drugim sudionicima kreditnog odnosa. Kod ugovora o kreditu ili depozitu s valutnom klauzulom propisuje se obvezna primjena srednjeg tečaja Hrvatske narodne banke odgovarajuće valute u odnosu na euro koji važi na dan transakcije.
Člankom 311. propisana je obveza kreditne institucije da potrošačima stavi na raspolaganje opće uvjete poslovanja o ugovaranju kredita ili depozita, na hrvatskom jeziku, na pogodnom mjestu u poslovnim prostorijama i na svojoj internetskoj stranici. Propisana je obveza kreditne institucije da izmjene i dopune općih uvjeta poslovanja stavi na raspolaganje najmanje 15 dana prije nego što one stupe na snagu te da o namjeravanim izmjenama i dopunama općih uvjeta poslovanja na ugovoreni način obavijesti potrošača na kojeg se ti opći uvjeti poslovanja primjenjuju, najmanje 15 dana prije nego što one stupe na snagu. Istim člankom propisane su minimalne informacije koje moraju sadržavati opći uvjeti poslovanja koji se odnose na odobravanje kredita i primanje depozita.
Člankom 312. propisana je obveza kreditne institucije da na ugovoreni način, najmanje jednom godišnje bez naknade obavijesti potrošača o stanju njegova kredita, odnosno o stanju depozita i to najkasnije do 31. ožujka tekuće godine za prethodnu godinu. Također, reguliran je sadržaj obavijesti o stanju kredita te obveza kreditne institucije da tu obavijest uputi jednom godišnje i na adrese sudužnika i jamca. Propisano je da godišnja obavijest o stanju depozita mora sadržavati iznos depozita i iznos obračunatih kamata po depozitu. Ovim člankom regulirano je i postupanje kreditne institucije u slučaju kašnjenja kreditnog dužnika u otplati dugovanja po kreditu te obavještavanje sudionika kreditnog odnosa kod otkaza ugovora o kreditu.
Nadalje, detaljno je regulirana obveza obavještavanja potrošača kada su ugovorene promjenjive kamatne stope, a propisana je odgoda primjene nove kamatne stope do idućega obračunskog razdoblja ako kreditna institucija ne obavijesti potrošača o povećanju kamatne stope kod ugovora o kreditu odnosno o smanjenju kamatne stope kod ugovora o depozitu najmanje 15 dana prije njezine primjene. Uz to, propisano je pravo korisnika kredita da ako, nakon primitka obavijesti o povećanju kamatne stope nije suglasan s promjenom, ima pravo u roku tri mjeseca od primitka obavijesti na prijevremeno vraćanje kredita bez obveze plaćanja bilo kakve naknade kreditnoj instituciji, uključujući i ugovorenu naknadu za raniji povrat kredita, a kreditna institucija nema pravo na naknadu štete zbog ranijeg povrata.
Kod ugovora o depozitu, koji se automatski obnavlja po isteku roka oročenja, propisana je obveza obavještavanja potrošača o uvjetima pod kojima će se ugovor o depozitu obnoviti i to najmanje 15 dana prije primjene uvjeta pod kojima će se ugovor o depozitu obnoviti.
Ovim člankom propisana je obveza stavljanja na raspolaganje otplatnog plana, bez naknade i na zahtjev potrošača, u svakom trenutku tijekom trajanja ugovora o kreditu. Propisana je i obveza kreditne institucije o obavještavanju potrošača nakon otplate kredita u cijelosti.
Člankom 313. određuje se primjena odredaba Zakona o potrošačkom kreditiranju koje uređuju promjenjivu kamatnu stopu na sve ugovore o kreditu (osim stambenog potrošačkog kredita), neovisno o ukupnom iznosu i vrsti kredita. Sukladno ovom članku, Hrvatska narodna banka izračunava i objavljuje na svojim internetskim stranicama nacionalnu referentnu stopu prosječnog troška financiranja hrvatskog bankovnog sustava (u daljnjem tekstu: NRS), a na svojim internetskim stranicama će javno objaviti metodologiju za izračun NRS-a i kalendar objave NRS-a.
Člankom 314. definirano je da kada kreditna institucija nudi ugovaranje promjenjive kamatne stope, dužna je prije sklapanja ugovora o depozitu upozoriti potrošača na sve rizike promjenjivosti kamatne stope te jasno i nedvojbeno, u ugovoru o depozitu, ugovoriti parametre koji utječu na promjenu ugovorene kamatne stope. Propisana je obveza kreditne institucije da parametre koji utječu na promjenu ugovorene kamatne stope kod ugovora o kreditu i depozitu objavi i redovito ažurira u poslovnim prostorijama i na svojoj internetskoj stranici, a arhivsku evidenciju o tim parametrima dužna je učiniti dostupnom na svojim internetskim stranicama. Odredbom se zabranjuje da kratkoročni depoziti i kratkoročni krediti budu ugovoreni s promjenjivom kamatnom stopom. Definirano je da promotivne kamatne stope (akcijske) mogu biti ugovorene samo na kratkoročne usluge.
Člankom 315. propisano je da kreditna institucija za trajanja ugovora o kreditu ili depozitu može naplatiti potrošaču samo naknadu koja je u vrijeme sklapanja ugovora bila navedena u Tarifi naknada i koja je bila iskazana u novčanom ili postotnom iznosu različitom od nule.
Istim člankom obvezuje se kreditna institucija da izradi i dostavi Hrvatskoj narodnoj banci internu metodologiju utvrđivanja strukture naknada za sve usluge koje ima u ponudi za potrošače te da obavijesti Hrvatsku narodnu banku o svim izmjenama i dopunama najmanje 30 dana prije stupanja na snagu tih izmjena i dopuna. Hrvatska narodna banka podzakonskim propisom će pobliže urediti minimalni sadržaj interne metodologije i način obavještavanja Hrvatske narodne banke o svim izmjenama i dopunama interne metodologije. Uz to, propisano je da Hrvatska narodna banka može propisati listu aktivnosti koje kreditna institucija kreditnom i depozitnom poslovanju s potrošačima mora obavljati bez naknade.
Člankom 316. uređuje se promjena vjerovnika kod ugovora o kreditu, a odredbe tog članka primjenjuju se i na kupoprodaju potraživanja koja nije uređena zakonom kojim se uređuje način, uvjeti i postupak servisiranja i kupoprodaje potraživanja. P ropisano je da je k reditna institucija dužna osigurati da potrošač, čiji je ugovor o kreditu ili tražbina iz ugovora o kreditu prenesena na stjecatelja ili na treću osobu na koju je stjecatelj prenio ugovor o kreditu ili tražbinu iz ugovora o kreditu, ne dođe u nepovoljniji položaj na osnovi zaštite potrošača u odnosu na položaj koji je kao dužnik imao prema kreditnoj instituciji. Kreditna institucija solidarno odgovara sa stjecateljem ili trećom osobom za štetu nastalu potrošaču zbog toga što je potrošač došao pravno ili stvarno u nepovoljniji položaj u odnosu na položaj koji je kao dužnik imao prema kreditnoj instituciji. Također je uređeno da kreditna institucija može ustupiti tražbinu iz ugovora o kreditu ili prenijeti ugovor o kreditu samo na vjerovnika koji je ovlašten odobravati kredite sukladno Zakonu o potrošačkom kreditiranju i Zakonu o stambenom potrošačkom kreditiranju. Propisana je obveza kreditne institucije da obavijesti dužnika o promjeni vjerovnika kod ugovora o kreditu, a uz tu obavijest kreditna institucija dužna je, ako je primjenjivo, dostaviti i izvještaj o ukupnom stanju dugovanja sa stanjem na dan promjene vjerovnika i strukturu dugovanja.
Člankom 317. propisane su aktivnosti koje Hrvatska narodna banka poduzima radi praćenja primjene objavljenih internih akata kreditne institucije u poslovanju s potrošačima, poštivanje ugovora koje je kreditna institucija sklopila s potrošačima, odredbi ovoga Zakona koje se odnose na zaštitu potrošača te odredbi posebnih zakona kojima se uređuje zaštita potrošača. Definira se postupanje Hrvatske narodne banke po prigovorima potrošača. Propisuje se obveza kreditne institucije da poslove rješavanja prigovora potrošača povjeri najmanje jednoj osobi koja je u radnom odnosu s tom kreditnom institucijom te da imenuje osobu za praćenje procesa upravljanja prigovorima potrošača. Dano je ovlaštenje Hrvatskoj narodnoj banci da prati periodično kretanje broja prigovora potrošača za svaku kreditnu instituciju te je propisano da je kreditna institucija dužna informacije o tržišnom ponašanju dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci u obuhvatu, na način i u rokovima određenim podzakonskim propisom.
Člankom 318. propisano je da je kreditna institucija dužna čuvati ugovore i druge isprave o zasnivanju poslovnog odnosa s potrošačem i ostalu poslovnu dokumentaciju i evidencije koje se odnose na poslovne odnose između kreditne institucije i potrošača, i to tijekom trajanja poslovnog odnosa te najmanje 5 godina nakon isteka godine u kojoj je taj poslovni odnos prestao. Međutim, ako je na temelju toga ugovornog odnosa pokrenut sudski spor, kreditna institucija dužna je dokumentaciju vezanu za taj poslovni odnos čuvati i dulje od spomenutog roka odnosno do okončanja sudskog spora koji je na temelju toga ugovornog odnosa pokrenut.
Člankom 319. uređuje se alternativno rješavanje sporova sa svrhom poticanja rješavanja sporova između kreditnih institucija i njihovih klijenata posredovanjem centara za mirenje ili centara za alternativno rješavanje sporova te se uvodi obveza kreditnim institucijama da sudjeluju u postupku mirenja odnosno alternativnog rješavanja spora koji je pokrenuo potrošač.
Člankom 320. definiraju se mjere zaštite potrošača koje se provode rješenjem ili sporazumom o razumijevanju. Hrvatska narodna banka može nakon provedenog nadzora donijeti rješenje kojim je ovlaštena odrediti mjere radi osiguravanja zaštite potrošača i rokove za njihovo ispunjenje ili sklopiti sporazum o razumijevanju s kreditnom institucijom ako utvrdi slabosti ili nedostatke u poslovanju kreditne institucije te ako ocijeni potrebnim da kreditna institucija poduzme radnje i postupke potrebne za poboljšanja u poslovanju i za zaštitu potrošača. Dalje se propisuju slučajevi u kojima Hrvatska narodna banka može kreditnoj instituciji predložiti sklapanje sporazuma o razumijevanju, a u kojem se određuju rok i način postupanja kreditne institucije radi otklanjanja slabosti ili nedostataka u poslovanju kreditne institucije te rok, odnosno dinamika kojom će kreditna institucija izvješćivati Hrvatsku narodnu banku o izvršavanju obveza preuzetih sporazumom o razumijevanju. Također je propisano da će Hrvatska narodna banka donijeti rješenje o nalaganju mjera ako kreditna institucija ne ispuni obveze preuzete sporazumom o razumijevanju.
Člankom 321. propisuje se obveza kreditne institucije da dio prihoda svake godine izdvaja za financiranje aktivnosti za osnaživanje financijske pismenosti građana Republike Hrvatske te se daje ovlast ministru financija da odlukom donese smjernicu o ispunjavanju te obveze kreditne institucije.
Člankom 322. daje se ovlast Hrvatskoj narodnoj banci da podzakonskim propisom propiše jedinstveni način izračunavanja i iskazivanja cijene kredita i depozita (efektivne kamatne stope), sadržaj i oblik u kojem se daju personalizirane informacije prije sklapanja ugovora o kreditu i depozitu, uvjete i način provedbe nadzora i izricanje mjera te obuhvat, način i rokove izvještavanja iz područja zaštite potrošača i tržišnog ponašanja.
Člankom 323. propisano je da se zaštita prava potrošača kreditne institucije provodi i na temelju posebnih zakona kojima se uređuje zaštita potrošača, a za čiji nadzor nad primjenom je ovlaštena Hrvatska narodna banka.
Člankom 324. propisuje se obveza kreditne institucije koja donese odluku o isplatama kojima se smanjuju stavke redovnog osnovnog kapitala iz članka 26. stavka 1. točke c), e) i f) Uredbe (EU) br. 575/2013 da na svojim internetskim stranicama i u najmanje dva dnevna lista u Republici Hrvatskoj bez odgode objavi obavijest o toj odluci, a također su propisane i informacije koje takva obavijest mora sadržavati. Zaštita deponenata u slučaju ovakve odluke kreditne institucije ostvaruje se kroz pravo deponenta na isplatu depozita i kamate koje su obračunate do dana isplate, bez naplate naknada i troškova, sve u roku od 30 dana od dana podnošenja zahtjeva deponenta, pod uvjetom da je zahtjev deponenta podnesen u roku od šest mjeseci od dana posljednje objave obavijesti o smanjenju stavki redovnog osnovnog kapitala, pri čemu su propisano uvjeti koje depozit mora zadovoljavati.
Člankom 325. propisuje se da se obveze iz članka 324. ne odnose na kreditnu instituciju koja odluči provesti isplatu na osnovi smanjenja stavki redovnog osnovnog kapitala nakon isteka roka od dvije godine od dana donošenja odluke o smanjenju stavki redovnog osnovnog kapitala.
Člankom 326. propisuje se tretman smanjenja stavki redovnog osnovnog kapitala na način da se propisuje obveza kreditne institucije da s iznosom za koji je odlučila smanjiti stavke redovnog osnovnog kapitala iz članka 26. stavka 1. točke c), e) i f) Uredbe (EU) br. 575/2013. postupa kao sa stavkama koje kreditnoj instituciji više nisu dostupne za neograničenu i trenutačnu upotrebu za pokriće rizika ili gubitaka, te navedene stavke više ne smije iskazivati kao dio redovnog osnovnog kapitala kreditne institucije.
Člankom 327. definirano je što se smatra bankovnom tajnom, propisana je obveza čuvanja bankovne tajne od strane kreditne institucije te je definiran klijent kreditne institucije u smislu ovoga Zakona.
Člankom 328. propisana je obveza čuvanja bankovne tajne, od strane kreditne institucije, članova tijela kreditne institucije, dioničara, radnika i drugih osoba koje imaju pristup povjerljivim podacima. Obveza čuvanja bankovne tajne traje tijekom i nakon prestanka rada u kreditnoj instituciji, odnosno prestanka svojstva dioničara ili ugovornog odnosa o obavljanju poslova s kreditnom institucijom. Stavkom 4. ovoga članka, propisana su izuzeća od obveze čuvanja bankovne tajne, u taksativno navedenim slučajevima. Nadalje, propisano je da se odavanje podataka u agregiranom obliku, kao i odavanje javnih podataka iz jedinstvenog registra računa ne smatra odavanjem povjerljivih podataka. Također, propisano je da se priopćavanje povjerljivih podataka na temelju suglasnosti klijenta (jedna od mogućih iznimki od čuvanja bankovne tajne iz ovoga članka) mora odvijati uz ispunjenje propisanih uvjeta.
Člankom 329. propisana je obveza da osobe (sudovi i druge institucije), koje su primile podatke temeljem izuzeća od obveze čuvanja bankovne tajne iz članka 328., iste smiju koristiti samo u svrhe za koju su dani. Istodobno, navedene osobe te podatke, činjenice i okolnosti, ne smiju priopćiti trećima ili im omogućiti da ih doznaju i iskoriste, osim u slučajevima propisanim zakonom. Takva obveza odnosi se i na sve fizičke osobe koje u svojstvu radnika ili u drugom svojstvu, rade ili su radile u tim osobama.
Člankom 330. propisano je da se štedna banka sa sjedištem u Republici Hrvatskoj osniva kao kreditna institucija u pravnom obliku trgovačkog društva koje je dobilo odobrenje za rad kao štedna banka. Definiran je sadržaj tvrtke koji sadrži riječi "štedna banka" koje su ili izvedenice tih riječi sadržane u nazivu tvrtke upisuju u sudski registar i koje mogu upotrebljavati u pravnom prometu samo pravne osobe koje su dobile odobrenje za rad od Hrvatske narodne banke kao štedna banka. Iznimno, riječi "štedna banka" u pravnom prometu može koristiti i štedna banka koja je dobila odobrenje za rad kao banka u skladu s ovim Zakonom.
Člankom 331. uređena je primjena pojedinih odredbi predloženog Zakona za štedne banke, kao i propisa donesenih na temelju Zakona te drugih propisa kojima je uređeno poslovanje kreditnih institucija.
Člankom 332. propisan je obuhvat bankovnih usluga iz članka 11. ovoga Zakona koje štedna banka može pružati, kao i financijske usluge za koje štedna banka od Hrvatske narodne banke može dobiti odobrenje za pružanje tih usluga. Propisano je i teritorijalno ograničenje poslovanja štedne banke na područje Republike Hrvatske, te zabrana osnivanja podružnica i predstavništva izvan Republike Hrvatske.
Člankom 333. propisana je zabrana izdavanja povlaštenih dionica za štednu banku.
Člankom 334. propisan je za štednu banku postupak odlučivanja izdavanja odobrenja za rad Hrvatske narodne banke kao banci.
Člankom 335. propisana je primjena odredbi Zakona na stambene štedionice ako drugim zakonima nije drukčije propisano.
Člankom 336. propisano je da riječi "stambena štedionica" ili izvedenice tih riječi mogu u sudski registar upisati i upotrebljavati ih samo stambena štedionica, osim ako to drugim zakonom nije dopušteno.
Člankom 337. propisano je da se kreditne institucije mogu se udružiti u udruženje osnovano kao gospodarsko interesno udruženje ili kao neki drugi oblik udruživanja gospodarskih subjekata u skladu s posebnih zakonom.
Člankom 338. propisana je razmjena informacija za potrebe procjene kreditne sposobnosti i upravljanja kreditnim rizikom. Ove odredbe uvedene su 2020. godine s obzirom da Zakon o stambenom potrošačkom kreditiranju (Narodne novine, broj 101/17, 128/22, 156/23) i Zakon o potrošačkom kreditiranju (Narodne novine, broj 75/09, 112/12, 143/13, 147/13, 9/15, 78/15, 102/15 i 52/16, 128/22, 156/23), propisuju obvezu kreditne institucije da prije sklapanja ugovora o kreditu procijeni kreditnu sposobnost potrošača, između ostalog, uvidom u dostupne kreditne registre. Stoga je ovim člankom osigurana pravna sigurnost pri razmjeni informacija koje kreditne institucije izravno ili preko zasebne pravne osobe razmjenjuju s ciljem procjene kreditne sposobnosti klijenta. Pored toga, ovim člankom propisana je obveza kreditne institucije da u svrhu procjene kreditne sposobnosti i upravljanja kreditnim rizikom, na zahtjev razmjenjuje minimalni obuvat vezan uz obveze klijenata, uključujući i osobne podatke klijenata, s drugim kreditnim institucijama.
Člancima od 339. do 346. propisan je način i postupak odlučivanja Hrvatske narodne banke u upravnim postupcima koje vodi temeljem ovog Zakona. U upravnom postupku koji vodi Hrvatska narodna banka ne može se zahtijevati povrat u prijašnje stanje budući da isto nije provedivo u praksi primjerice prilikom izdavanja odobrenja. U postupcima se odlučuje o pravima i obvezama kreditnih institucija, a kreditne institucije upravljaju novčanim sredstvima prikupljenima od javnosti te je u javnom interesu da se žurno odluči o eventualnoj tužbi podnesenoj protiv odluke donesene na temelju ZOKI-ja, a ako to ne bude tako, propisano je pravo žalbe čak i u slučaju vraćanja na ponovno postupanje. Kako bi se olakšao i ubrzao rad upravnog suda HNB je dužan dostaviti opis činjeničnog stanja i ocjenu tog stanja (ako to već nije učinjeno u rješenju), te osigurati osobu koju će sud moći saslušati u upravnom sporu.
Člankom 347. propisuje se način na koji se pokreće postupak izdavanja odobrenja ili suglasnosti koja daje Hrvatska narodna banka, i to na zahtjev stranke, po službenoj dužnosti ili na zahtjev drugog nadležnog tijela ako je to propisano ovim Zakonom ili Uredbom (EU) br. 575/2013.
Člankom 348. propisuju se u stavku 1. rokovi u kojima Hrvatska narodna banka mora odlučiti o podnesenim urednim zahtjevima za izdavanje odobrenja za rad odnosno za izdavanje prethodnih suglasnosti. Propisan je nadalje u stavku 2. krajnji rok za donošenje odluke i obavijesti o odluci povodom zahtjeva za izdavanje odobrenja za rad koji ne može biti duži od 12 mjeseci od dana primitka zahtjeva. Stavkom 3. predviđeno da rok za odlučivanje i donošenje rješenja povodom zahtjeva za izdavanje prethodne suglasnosti ne teče za vrijeme ostavljeno stranki na izjašnjavanje sukladno odredbi iz članka 343. ovoga Zakona.
Člankom 349. propisano je da se obnova mandata člana uprave odnosno nadzornog odbora mogu pokrenuti šest godina od njihova izdavanja.
Člankom 350. propisuje se kada se zahtjev smatra urednim i to kada stranka dostavi sve propisane informacije i dokumentaciju, a ako je zahtjev neuredan, zatražit će se dopuna zahtjeva u primjerenom roku. Ako stranka ne dostavi zatražene informacije i dokumentaciju u ostavljenom roku, Hrvatska narodna banka je ovlaštena odbaciti takav zahtjev.
Člancima 351. i 352. propisano je obavještavanje o povredi mjerodavnih propisa kojim Hrvatska narodna banka omogućuje pouzdan način dostavljanja obavijesti o kršenju, te obveza kreditne institucije u vezi s obavještavanjem o istom.
Člancima od 353. do 371. propisan je postupak izricanja upravnih sankcija od strane Hrvatske narodne banke, uključujući nadležnost za vođenje postupka izricanja upravnih sankcija, vrste i svrha izricanja sankcija, te mogućnost izricanja upravnih mjera.
Člankom 372. se u pravni okvir Republike Hrvatske prenosi odredba članka 1. stavka 20. Direktive (EU) 2019/879 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2019. o izmjeni Direktive 2014/59/EU u pogledu kapaciteta pokrivanja gubitaka i dokapitalizacije kreditnih institucija i investicijskih društava te Direktive 98/26/EZ (SL L 150, 7.6.2019.). Tim stavkom je u članak 48. Direktive 2014/59/EU dodan novi stavak 7. kojim se traži od država članica EU da osiguraju da obveze određenih kategorija pravnih osoba (u ovom slučaju financijske institucije i holding društva), koje proizlaze iz ulaganja u regulatorni kapital tih pravnih osoba, budu u redovnom postupku zbog insolventnosti pokrenutim nad tim pravnim osobama isplaćene nakon obveza koje ne proizlaze iz takvih ulaganja, tj. da budu subordinirane u okviru hijerarhije tražbina vjerovnika. To podrazumijeva da će vjerovnici tih pravnih osoba u redovnom postupku zbog insolventnosti, a koji su ulagali u instrumente regulatornog kapitala, biti isplaćivani tek poslije vjerovnika koji nisu ulagali u te instrumente. S druge strane, ako sanacijsko tijelo tih pravnih osoba primjenjuje svoju sanacijsku ovlast kojom određene obveze tih pravnih osoba otpisuje ili ih pretvara u regulatorni kapital, neovisno primjenjuje li tu ovlast u postupku sanacije ili kao samostalnu mjeru izvan tog postupka, to tijelo mora se pridržavati propisanog redoslijeda zahvaćanja obveza. Taj redoslijed podrazumijeva da korištenjem te ovlasti sanacijsko tijelo, prije zadiranja u ostale obveze tih pravnih osoba, mora prvo zahvatiti stavke regulatornog kapitala. Stoga, subordinacijom ovih tražbina u hijerarhiji tražbina u okviru redovnog postupka zbog insolventnosti smanjuje se rizik od povrede načela da niti jedan vjerovnik ne smije zbog primjene sanacijske ovlasti pretrpjeti veću štetu od one koju bi pretrpio da sanacijska mjera nije poduzeta već pravna osoba likvidirana u okviru redovnog postupka zbog insolventnosti.
Člankom 373. se u ovaj Zakon prenosi članak 66. stavak 1. Direktive 2013/36/EU kojim je na razini EU harmonizirano izricanje administrativnih kazni, periodičnih penala i drugih administrativnih mjera za određena kršenja odredbi Direktive 2013/36/EU . Stoga se ovim člankom propisuje koja kršenja odredbi Direktive 2013/36/EU koje su implementirane u ovaj Zakona predstavljaju povrede te se propisuje ovlast Hrvatske narodne banke da pravnim i fizičkim osobama za navedene povrede izriče upozorenje, novčane kazne, periodične penale i upravne mjere. Pored navedenih kršenja odredbi Direktive 2013/36/EU koje su implementirane u ovaj Zakon, ovim člankom propisuju se i druga kršenja ovoga Zakona koja također predstavljaju povrede za koje Hrvatska narodna banka ovlaštena izreći navedene upravne sankcije. Nadalje, propisuje se maksimalni iznos novčane kazne i periodičnih penala koje Hrvatska narodna banka može izreći pravnoj i fizičkoj osobi. Uz navedeno, navode se upravne mjere koje Hrvatska narodna banka može izreći za navedene povrede.
Člankom 374. se u ovaj Zakon prenosi članak 67. stavak 1. Direktive 2013/36/EU kojim je na razini EU harmonizirano izricanje administrativnih kazni, periodičnih penala i drugih administrativnih mjera za određena kršenja odredbi Direktive 2013/36/EU i Uredbe (EU) 575/2013. Stoga se ovim člankom propisuje koja kršenja odredbi Direktive 2013/36/EU koje su implementirane u ovaj Zakona predstavljaju i kršenja odredbi Uredbe (EU) 575/2013 predstavljaju povrede te se propisuje ovlast Hrvatske narodne banke da kreditnim institucijama, financijskim holdinzima i mješovitim financijskim holdinzima te odgovornim fizičkim osobama za navedene povrede izriče upozorenje, novčane kazne, periodične penale i upravne mjere. Pored navedenih kršenja odredbi Direktive 2013/36/EU koje su implementirane u ovaj Zakon i kršenja odredbi Uredbe (EU) 575/2013, ovim člankom propisuju se i druga kršenja ovog Zakona koja također predstavljaju povrede za koje Hrvatska narodna banka može izreći navedene upravne sankcije. Nadalje, propisuje se maksimalni iznos novčane kazne i periodičnih penala koje Hrvatska narodna banka može izreći pravnoj i fizičkoj osobi. Uz navedeno, navode se upravne mjere koje Hrvatska narodna banka može izreći za navedene povrede.
Člankom 375. propisuju se ostale povrede kreditnih institucija i matičnih institucija koje ne predstavljaju implementaciju Direktive 2013/36/EU, kao i povrede Uredbe (EU) 575/2013 na koje ne upućuje Direktiva 2013/36/EU, za koje je Hrvatska narodna banka ovlaštena izreći upravne sankcije. Nadalje, propisuje se maksimalni iznos novčane kazne i periodičnih penala koje Hrvatska narodna banka može izreći pravnoj i fizičkoj osobi. Uz navedeno, navode se upravne mjere koje Hrvatska narodna banka može izreći za navedene povrede.
Člankom 376. propisuju se povrede ovog Zakona od strane članica i matičnih društva grupe kreditnih institucija za koje je Hrvatska narodna banka ovlaštena izreći upravne sankcije. Nadalje, propisuje se maksimalni iznos novčane kazne i periodičnih penala koje Hrvatska narodna banka može izreći pravnoj i fizičkoj osobi. Uz navedeno, navode se upravne mjere koje Hrvatska narodna banka može izreći za navedene povrede.
Člankom 377. propisuju se povrede ovog Zakona od strane kreditnih institucija sa sjedištem izvan Republike Hrvatske za koje je Hrvatska narodna banka ovlaštena izreći upravne sankcije. Nadalje, propisuje se maksimalni iznos novčane kazne i periodičnih penala koje Hrvatska narodna banka može izreći pravnoj i fizičkoj osobi. Uz navedeno, navode se upravne mjere koje Hrvatska narodna banka može izreći za navedene povrede.
Člankom 378. propisuju se povrede ovog Zakona od strane štednih banaka za koje je Hrvatska narodna banka ovlaštena izreći upozorenje i novčane kazne. Nadalje, propisuje se maksimalni iznos novčane kazne koju Hrvatska narodna banka može izreći pravnoj i fizičkoj osobi.
Člankom 379. propisuju se povrede ovog Zakona od strane članova uprave i nadzornog odbora kreditne institucije za koje je Hrvatska narodna banka ovlaštena izreći upozorenje i novčane kazne. Nadalje, propisuje se maksimalni iznos novčane kazne koju Hrvatska narodna banka može izreći navedenim fizičkim osobama.
Člankom 380. propisuju se ostale povrede Uredbe (EU) br. 575/2013 za koje je Hrvatska narodna banka ovlaštena izreći upravne sankcije. Nadalje, propisuje se maksimalni iznos novčane kazne i periodičnih penala koje Hrvatska narodna banka može izreći pravnoj i fizičkoj osobi. Uz navedeno, navode se upravne mjere koje Hrvatska narodna banka može izreći za navedene povrede.
Člankom 381. ovlašćuje se Hrvatska narodna banka na podnošenje optužnih prijedloga u prekršajnim postupcima ako utvrdi kršenje odredbi ovoga Zakona koje predstavljaju prekršaje iz članaka 381. do 384.
Člankom 382. propisuje se koja kršenja odredbi ovog Zakona o zaštiti potrošača predstavljaju prekršaje te se propisuje minimalni i maksimalni iznos novčane kazne koja se može izreći pravnoj i fizičkoj osobi za navedene prekršaje.
Člankom 383. propisuju se prekršaji revizorskog društva i ovlaštenog revizora te minimalni i maksimalni iznos novčane kazne koja se može izreći pravnoj i fizičkoj osobi za navedene prekršaje.
Člankom 384. propisuju se prekršaji u vezi s nadzorom nad primjenom drugih zakona te minimalni i maksimalni iznos novčane kazne koja se može izreći pravnoj i fizičkoj osobi za navedene prekršaje.
Člankom 385. propisuju se prekršaji u vezi s obvezom čuvanja bankovne tajne te minimalni i maksimalni iznos novčane kazne koja se može izreći pravnoj i fizičkoj osobi za navedene prekršaje.
Člancima od 386. do 389. propisane su prijelazne odredbe, te stupanje na snagu Zakona 1. siječnja 2026., odnosno određenih odredbi i tek u 2030. Odgoda stupanja na snagu predviđena je za odredbe onih direktiva koje primjerice za jedinstvenu pristupnu točku predviđaju primjenu tek od 2030. godine.
REPUBLIKA HRVATSKA
MINISTARSTVO FINANCIJA
NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O KREDITNIM INSTITUCIJAMA
Zagreb, srpanj 2025.
PRIJEDLOG ZAKONA O KREDITNIM INSTITUCIJAMA
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje Zakona o kreditnim institucijama sadržana je u članku 2. stavku 4. podstavku 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 85/10. – pročišćeni tekst i br. 5/14. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI
Zakon o kreditnim institucijama („Narodne novine“, br. 159/13., 19/15., 102/15., 15/18., 70/19., 47/20., 146/20., 151/22. i 145/24., u daljnjem tekstu: važeći Zakon) donesen je u prosincu 2013. godine, a stupio je na snagu 1. siječnja 2014. godine. Važećim Zakonom uređeni su uvjeti za osnivanje, poslovanje i prestanak rada kreditnih institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, supervizija njihova poslovanja, uvjeti pod kojima pravne osobe sa sjedištem izvan Republike Hrvatske mogu pružati bankovne i/ili financijske usluge u Republici Hrvatskoj te javna objava od strane Hrvatske narodne banke na području bonitetne regulative i supervizije kreditnih institucija.
Od stupanja na snagu, važeći je Zakon izmijenjen i dopunjen osam puta. Razlozi izmjena i dopuna bili su prije svega usklađivanje Zakona s pravnom stečevinom Europske unije (u daljnjem tekstu: EU).
Naime, važeći Zakon usklađen je s Direktivom 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o pristupanju djelatnosti kreditnih institucija i bonitetnom nadzoru nad kreditnim institucijama i investicijskim društvima, izmjeni Direktive 2002/87/EZ te stavljanju izvan snage direktiva 2006/48/EZ i 2006/49/EZ (Tekst značajan za EGP) (SL L 176, 27.6.2013.) (u daljnjem tekstu: CRD IV) kako je posljednji put izmijenjena Direktivom (EU) 2019/2034 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2019. o bonitetnom nadzoru nad investicijskim društvima i izmjeni direktiva 2002/87/EZ, 2009/65/EZ, 2011/61/EU, 2013/36/EU, 2014/59/EU i 2014/65/EU (Tekst značajan za EGP) (SL L 314, 5.12.2019.). CRD IV donesen je zajedno s Uredbom (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (Tekst značajan za EGP) (SL L 176, 27.6.2013.) (u daljnjem tekstu: CRR) nakon globalne financijske krize, u kontekstu provedbe međunarodnih standarda Basel III te potrebe za uspostavom jedinstvenog regulatornog okvira EU-a kojim bi se osigurala veća otpornost bankarskog sektora, poboljšala kvaliteta kapitala kreditnih institucija te ojačala sposobnost financijskog sustava da apsorbira šokove. Sam CRD IV mijenjan je više puta, pa tako i na temelju Direktive (EU) 2019/878 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2019. o izmjeni Direktive 2013/36/EU u pogledu izuzetih subjekata, financijskih holdinga, mješovitih financijskih holdinga, primitaka, nadzornih mjera i ovlasti te mjera za očuvanje kapitala (Tekst značajan za EGP) (SL L 150, 7.6.2019.) (u daljnjem tekstu: CRD V).
Imajući u vidu da je važeći Zakon izmijenjen i dopunjen osam puta, utvrđeno je kako je svrsishodno donijeti novi Zakon o kreditnim institucijama. To dodatno proizlazi iz potrebe prijenosa u nacionalno zakonodavstvo Republike Hrvatske sljedećih direktiva kojima je izmijenjen CRD IV:
U Republici Hrvatskoj, bankovni sustav ima ključnu ulogu u financijskom posredovanju, osobito u mobiliziranju i preraspodjeli štednje te u funkcioniranju platnog prometa. Njegov utjecaj na gospodarstvo je iznimno značajan, a posebnu zabrinutost izazivaju negativne posljedice koje slabosti u bankovnom sustavu mogu imati na stabilnost i učinkovitost realnog sektora. Upravo zato je očuvanje stabilnosti bankovnog sustava u javnom interesu. Kreditne institucije su institucije kojima je Hrvatska narodna banka izdala odobrenje za rad u skladu s važećim Zakonom, a čija je djelatnost primanje depozita ili ostalih povratnih sredstava od javnosti te odobravanje kredita za vlastiti račun. Kreditna institucija u Republici Hrvatskoj može se osnovati kao banka, štedna banka ili stambena štedionica. U sektor kreditnih institucija ne uključuju se banke u likvidaciji i banke u stečaju. Također, Hrvatska narodna banka, kao nadležno tijelo u Republici Hrvatskoj za pitanja povezana s obavještavanjem o podružnicama i neposrednom pružanju financijskih usluga kreditnih i financijskih institucija u EU-u (tzv. jedinstvena putovnica), provodi postupak vezan uz to obavještavanje u skladu s važećim Zakonom. Naime, kreditne i financijske institucije iz država članica EU-a mogu, na temelju važećeg Zakona i pod uvjetima određenima važećim Zakonom, uzajamno priznate usluge koje su ovlaštene pružati u matičnoj državi članici, pružati na području Republike Hrvatske. Te usluge mogu se pružati preko podružnice osnovane u Republici Hrvatskoj, a privremeno se mogu pružati i neposredno (nakon što nadležno tijelo države članice o toj namjeri obavijesti Hrvatsku narodnu banku). Državom članicom EU-a, sukladno važećem Zakonu, smatra se i država potpisnica Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru (EGP).
Tablica 1: Broj kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj koje imaju odobrenje za rad u lipnju 2025.
Kreditna institucija
Broj
Banke
19
Stambene štedionice
1
Štedne banke
0
Podružnice stranih kreditnih institucija
1
Kreditne i financijske institucije sa sjedištem u EU-u koje mogu neposredno pružati uzajamno priznate usluge na području Republike Hrvatske
267
Izvor: Hrvatska narodna banka
CRD VI, koji u znatnoj mjeri mijenja CRD IV, stupio je na snagu 9. srpnja 2024. godine, a rok za njegov prijenos u nacionalno zakonodavstvo država članica EU-a određen je do 10. siječnja 2026. godine. Cilj CRD-a VI je izmjenom CRD-a IV unaprijediti usklađivanje nadzornog okvira za banke unutar EU-a, s posebnim naglaskom na jačanje otpornosti financijskog sustava kroz integraciju okolišnih, društvenih i upravljačkih rizika (u daljnjem tekstu: ESG rizici) i, u konačnici, produbiti unutarnje tržište za bankarstvo.
Zbog strategije prelaska na održivo i klimatski neutralno gospodarstvo EU-a te zahtjeva vezanih uz regulativu u području održivog financiranja, pojavila se sve veća potreba za smanjenjem financijskih rizika koji p roizlaze iz fizičkih posljedica klimatskih promjena, gubitka bioraznolikosti i osobito uništavanja ekosustava . U komunikaciji Europske komisije od 6. srpnja 2021. naslovljenoj „Strategija za financiranje tranzicije prema održivom gospodarstvu” („Obnovljena strategija održivog financiranja”) naglašava se da ESG rizici predstavljaju dosad nezabilježen izazov za gospodarstvo EU-a i stabilnost financijskog sustava. Ti su rizici specifični zbog njihova utjecaja na budućnost i karakterističnih učinaka u kratkoročnom, srednjoročnom i dugoročnom razdoblju. Odgovarajuća prilagodba financijskog sektora, a osobito kreditnih institucija, potrebna je kako bi se u gospodarstvu EU-a ostvario cilj nulte neto stope emisija stakleničkih plinova do 2050., uz istodobno zadržavanje inherentnih rizika pod kontrolom.
Postojeći pravni okvir nije sposoban odgovoriti na nove izazove održivosti, otpornosti i tržišne stabilnosti što se ogleda u raznim aspektima koji su regulirani CRD-om VI.
Radi osiguravanja dugoročne i duboke tranzicije prema održivom, klimatski neutralnom i kružnom gospodarstvu, CRD-om VI utvrđene su ovlasti nadležnih nadzornih tijela da procijene proces prilagodbe kreditnih institucija i interveniraju u svrhu jačanja ciljeva, mjera i djelovanja u okviru bonitetnih planova institucija ako se oni smatraju nedostatnima kao odgovor na ESG rizike u kratkoročnom, srednjoročnom i dugoročnom razdoblju i ako bi zbog toga mogli predstavljati značajne rizike za njihovu solventnost. ESG rizike treba razmatrati u okviru jedinstvene kategorije rizika kako bi se omogućila sveobuhvatna i koordinirana integracija tih čimbenika koji su često međusobno povezani. ESG rizici usko su povezani s pojmom održivosti jer ESG čimbenici predstavljaju tri glavna stupa održivosti. Kako bi se održala odgovarajuća otpornost na negativne učinke ESG rizika, kreditne institucije trebaju sustavno utvrđivati i mjeriti ESG rizike i upravljati njima, a nadzorna tijela trebaju procijeniti rizike na razini pojedinačne institucije, kao i na sistemskoj razini, dajući prednost okolišnim rizicima. Nadležna tijela trebaju u okviru svojih relevantnih nadzornih aktivnosti procijeniti u kojoj mjeri institucije odgovaraju na ESG rizike te imaju li popratne politike upravljanja i operativne mjere koje se odražavaju u ciljevima i ključnim točkama utvrđenima u njihovim bonitetnim planovima, a koje su u skladu s njihovim objavljenim obvezama u pogledu održivosti u kontekstu postupka prilagodbe u cilju klimatske neutralnosti do 2050.
Radi usklađivanja s odredbama CRD-a VI u pogledu ESG rizika, Prijedlogom zakona o kreditnim institucijama (u daljnjem tekstu: Prijedlog zakona) određuje se da će Hrvatska narodna banka provoditi postupak procjene i ocjene upravljanja kreditne institucije ESG rizicima:
Pri toj procjeni Hrvatska narodna banka uzet će u obzir poslovne modele kreditne institucije, ponude proizvoda kreditne institucije povezane s održivošću, politike financiranja tranzicije, povezane politike odobravanja kredita, ESG ciljeve i ograničenja te, po potrebi, pri toj procjeni surađivati s tijelima ili javnim tijelima nadležnima za klimatske promjene i nadzor u području okoliša.
Novost CRD-a VI je i opsežna regulacija podružnica koje su osnovala društva iz treće zemlje radi pružanja bankovnih usluga u državi članici EU-a, a koje prema važećem regulatornom okviru podliježu nacionalnom pravu koje je u vrlo ograničenoj mjeri usklađeno CRD-om IV. Iako su podružnice iz trećih zemalja uvelike i sve više prisutne na bankarskim tržištima EU-a, trenutačno podliježu samo vrlo općenitim zahtjevima za pružanje informacija, ali ne i bonitetnim standardima ili mehanizmima suradnje u području nadzora na razini EU-a. Zbog nepostojanja ikakvog zajedničkog bonitetnog okvira, na podružnice iz trećih zemalja primjenjuju se neusklađeni nacionalni zahtjevi različite bonitetne razine i opsega. Osim toga, nadležnim tijelima nedostaju sveobuhvatne informacije i potrebni nadzorni alati za pravilno praćenje specifičnih rizika koji proizlaze iz poslovanja grupâ iz trećih zemalja u jednoj ili više država članica putem podružnica i društava kćeri. Do sada za njih nisu postojali integrirani nadzorni mehanizmi, a nadležno tijelo odgovorno za nadzor jedne podružnice grupe iz treće zemlje nije bilo obvezno razmjenjivati informacije s nadležnim tijelima koja nadziru druge podružnice ili društva kćeri iste grupe. Rascjepkano regulatorno okruženje stvorilo je rizike za financijsku stabilnost i cjelovitost tržišta EU-a što je stvorilo potrebu za formiranjem usklađenog regulatornog okvira za podružnice iz trećih zemalja. Takav okvir obuhvaća minimalne zajedničke zahtjeve u pogledu odobrenja za rad, bonitetnih standarda, unutarnjeg upravljanja, nadzora i izvješćivanja. Opisani skup zahtjeva temelji se na zahtjevima koje države članice već primjenjuju na podružnice iz treće zemlje koje posluju na njihovu državnom području, vodeći pritom računa o sličnim ili istovjetnim zahtjevima koje treće zemlje primjenjuju na strane podružnice, kako bi se osigurala dosljednost među državama članicama i regulatorni okvir EU-a za podružnice iz trećih zemalja uskladio s prevladavajućim međunarodnim praksama u tom području.
U skladu s CRD-om VI, Prijedlogom zakona predviđena je mogućnost da podružnicu iz treće zemlje u Republici Hrvatskoj može osnovati društvo s poslovnim nastanom u trećoj zemlji koje je u matičnoj državi licencirano za primanje depozita i drugih povratnih sredstava i kreditna institucija sa sjedištem u trećoj zemlji. Iz važećeg Zakona je zadržan „ subsidiary-like“ pristup prema kojem se podružnice iz treće zemlje osnovane u Republici Hrvatskoj tretiraju kao društva kćeri koje je osnovalo društvo sa sjedištem u EU-u i koje stoga imaju pravnu osobnost, za razliku od podružnica. Prema tome, za izdavanje odobrenja za rad primjenjuju se jednaki uvjeti kao za osnivanje kreditne institucije sa sjedištem u Republici Hrvatskoj. Dakle, društvo osnivač iz treće zemlje koje namjerava osnovati podružnicu na području Republike Hrvatske dužno je za to dobiti odobrenje od Hrvatske narodne banke. Odobrenje će sadržavati popis usluga koje smije pružati u Republici Hrvatskoj i tek po dobivanju odobrenja od Hrvatske narodne banke može se upisati u sudski registar. Iznimno, odobrenje nije dužna ishoditi kreditna institucija, odnosno društvo osnivač koje pruža usluge ili obavlja djelatnosti za klijenta ili drugu ugovornu stranu koja ima poslovni nastan ili se nalazi u EU-a, te ako je taj klijent ili druga ugovorna strana:
a) mali ulagatelj, kvalificirana druga ugovorna strana ili profesionalni ulagatelj kako su definirani propisom kojim se uređuje tržište kapitala koji ima poslovni nastan ili se nalazi u EU-u, ako taj klijent ili druga ugovorna strana isključivo na vlastitu inicijativu pristupi društvu s poslovnim nastanom u trećoj zemlji radi pružanja bilo koje usluge ili djelatnosti koju kreditna institucija, odnosno društvo osnivač pruža
b) kreditna institucija
c) društvo koje pripada istoj grupi kao i to društvo s poslovnim nastanom u trećoj zemlji
Ovisno o stupnju rizika, podružnice iz trećih zemalja bit će svrstane u 1. razred ako se smatraju rizičnijima ili u 2. razred ako se smatra da su male i jednostavne i ne predstavljaju znatan rizik za financijsku stabilnost (u skladu s definicijom „malih i jednostavnih institucija” iz CRR-a). U skladu s time, podružnice iz trećih zemalja čija je računovodstvena vrijednost imovine ili ukupna vrijednost imovine koja nastaje u podružnici iz treće zemlje u državi članici jednaka ili veća od 5 milijardi eura razvrstavaju se u 1. razred. Rizičnijima će se smatrati i podružnice iz trećih zemalja koje imaju odobrenje za prihvaćanje depozita ili ostalih povratnih sredstava od klijenata iz kategorije stanovništva, pod uvjetom da je iznos takvih depozita i drugih povratnih sredstava jednak ili veći od 5% ukupnih obveza podružnice iz treće zemlje ili da iznos takvih depozita i drugih povratnih sredstava premašuje 50 milijuna eura, te podružnica iz treće zemlje koja se ne smatra kvalificiranom podružnicom.
Hrvatska narodna banka imat će ovlast da od društva osnivača podružnice iz treće zemlje zahtijeva osnivanje društva kćeri ako te podružnice posluju s klijentima ili drugim ugovornim stranama u drugim državama članicama kršeći pravila unutarnjeg tržišta, ako podružnice iz trećih zemalja imaju sistemsku važnost ili predstavljaju znatan rizik za financijsku stabilnost Republike Hrvatske ili EU-a, ako je ukupni iznos imovine svih podružnica iz trećih zemalja u EU-u koje pripadaju istoj grupi iz treće zemlje jednak ili veći od 40 milijardi eura, odnosno iznos računovodstvene imovine u Republici Hrvatskoj je jednak ili veći od 10 milijardi eura ili ako imovina i potencijalne obveze iskazane u njezinim revidiranim izvještajima prelaze 5% ukupne imovine i potencijalnih obveza svih kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj.
Financijski holdinzi i mješoviti financijski holdinzi koji su matična društva bankovnih grupa i dalje prema Prijedlogu zakona podliježu mehanizmu identifikacije i odobrenja uvedenom CRD-om V. Tim se mehanizmom nadležnim tijelima omogućuje da određene financijske holdinge i mješovite financijske holdinge izravno obuhvate područjem primjene svojeg nadzora i nadzornih ovlasti na temelju CRD-a IV i CRR-a kako bi se osigurala usklađenost na konsolidiranoj osnovi. U skladu s time, Hrvatska narodna banka ima punu ovlast nadzora nad kreditnim institucijama sa sjedištem u Republici Hrvatskoj i financijskim holdingom odnosno mješovitim financijskim ho ldingom koji je dobio odobrenje sukladno Prijedlogu zakona. Hrvatska narodna banka provodi ovlast supervizije samostalno, u suradnji s drugim nadležnim tijelima, prijenosom obavljanja zadataka na druga tijela i osobe (pod odgovornošću Hrvatske narodne banke) i podnošenjem prijava i zahtjeva pravosudnim i drugim nadležnim tijelima.
U vezi sa stjecanjem ili prodajom značajnog poslovnog udjela, CRD-om VI postavljen je zahtjev prema kreditnim institucijama, financijskim holdinzima i mješoviti financijskim holdinzima (u daljnjem tekstu: nadzirani subjekti) da obavijeste nadležna nadzorna tijela o svakoj statusnoj promjeni, što podrazumijeva stjecanje značajnih udjela u subjektima financijskog ili nefinancijskog sektora, odnosno prijenos imovine i obveza na te subjekte te postupke spajanja odnosno pripajanja i podjele u koje su nadzirani subjekti uključeni. Navedene statusne promjene smatraju se značajnim operacijama koje bi mogle pobuditi sumnju u bonitetni profil nadziranog subjekta ili moguće aktivnosti pranja novca ili financiranja terorizma. Nadalje, nadležna tijela trebala bi imati ovlasti intervenirati u slučajevima stjecanja značajnih udjela, spajanja odnosno pripajanja ili podjela. Prijedlog zakona slijedi odredbe CRD-a VI i propisuje potrebu izdavanja odobrenja nadziranim subjektima za provedbu opisanih statusnih promjena. U skladu s navedenim, Hrvatska narodna banka će u roku od 10 radnih dana od dana zaprimanja zahtjeva za odobrenje statusne promjene izdati nadziranom subjektu, podnositelju zahtjeva pisanu potvrdu o zaprimanju zahtjeva u kojoj će utvrditi je li zahtjev uredan. Postupak odlučivanja o zahtjevu ne može biti duži od šest mjeseci. Ako statusna promjena uključuje isključivo financijske sudionike članove iste grupe, rok za provođenje postupka odlučivanja o zahtjevu ne može biti duži od 60 radnih dana od dana izdavanja potvrde i ako Hrvatska narodna banka u tom roku ne odluči o zahtjevu, smatra se da je odobrenje izdano. Obrazloženu odluku o zahtjevu za odobrenje statusne promjene dostavit će podnositelju zahtjeva u roku od dva radna dana od dana donošenja, a u odluci kojom daje odobrenje za statusnu promjenu Hrvatska narodna banka može odrediti rok u kojem se statusna promjena mora provesti.
Postojeći regulatorni okvir ne osigurava pravodobnu procjenu primjerenosti članova upravljačkog tijela nadziranih subjekata te su prekogranične institucije u tom pogledu suočene s različitim nacionalnim pravilima i postupcima, stoga je u skladu s CRD-om VI Prijedlogom zakona uspostavljen jedinstveni okvir za procjenu primjerenosti kojim će se osigurati konsolidacija nadzora, omogućiti povjerenje među nadležnim tijelima i pružiti veća pravna sigurnost institucijama.
Prijedlog zakona uvodi određene nove definicije te u sustavu upravljanja sukladno CRD-u VI precizira značenje i ulogu: kontrolnih funkcija, višeg rukovodstva, upravljačkog tijela, upravljačkog tijela u nadzornoj funkciji, upravljačkog tijela u upravljačkoj funkciji, voditelja internih kontrolnih funkcija. Više rukovodstvo su fizičke osobe koje obavljaju izvršne funkcije unutar kreditne institucije i izravno su odgovorne upravljačkom tijelu, ali nisu članovi tog tijela, te koje su odgovorne za svakodnevno upravljanje kreditnom institucijom pod vodstvom upravljačkog tijela. Načelo proporcionalnosti se veže za definiciju „ male i jednostavne kreditne institucije“ koja iznimno može objediniti funkciju praćenja usklađenosti i funkciju upravljanja rizicima, te nije dužna imenovati voditelja funkcije upravljanja rizicima i funkcije usklađenosti, već za obavljanje tih poslova može odrediti drugu osobu na višem položaju (uključujući i člana uprave).
S obzirom na to da imaju primarnu odgovornost za procjenu primjerenosti svakog člana svojeg upravljačkog tijela, kreditne institucije morat će provesti početnu procjenu njihove primjerenosti. Članom upravljačkog tijela kreditne institucije može biti imenovana samo osoba koja je dobila prethodnu suglasnost Hrvatske narodne banke za obavljanje takve funkcije. Svrha je procjene primjerenosti članova upravljačkih tijela osigurati da ti članovi imaju odgovarajuća stručna znanja, sposobnost i iskustvo za kvalitetno obavljanje posla te da ih odlikuje dobar ugled, poštenje i savjesnost. Ako kreditna institucija na temelju provedene procjene primjerenosti zaključi da član ili potencijalni član upravljačkog tijela ne ispunjava zahtjeve u pogledu primjerenosti, dužna je poduzeti odgovarajuće mjere.
Kreditna institucija dužna je osigurati da nositelj ključne funkcije u svakom trenutku ispunjava uvjete primjerenosti te procjenjuje primjerenost nositelja ključnih funkcija prije njihova preuzimanja dužnosti, nakon čega je dužna nastaviti periodično procjenjivati njihovu primjerenost.
Sljedeći subjekti dužni su u roku od tri dana nakon imenovanja voditelja interne kontrolne funkcije i glavnog financijskog direktora dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci procjenu primjerenosti zajedno s informacijama i dokumentacijom kojima dokazuju ispunjavanje uvjeta za njihovo imenovanje sukladno Prijedlogu zakona:
Ako Hrvatska narodna banka utvrdi da voditelj interne kontrolne funkcije ili glavni financijski direktor ne ispunjava propisane uvjete, može naložiti navedenom subjektu da tu osobu razriješi dužnosti ili naložiti navedenom subjektu da pravovremeno poduzme dodatne mjere potrebne kako bi se osiguralo da taj voditelj interne kontrolne funkcije ili glavni financijski direktor postane primjeren.
Navedeni subjekti trebaju osigurati ažurnost informacija o primjerenosti voditelja interne kontrolne funkcije i glavnog financijskog direktora te su dužni čim saznaju za nove činjenice ili druge okolnosti koje bi mogle utjecati na njihovu primjerenost, provesti ponovnu procjenu primjerenost i o rezultatima te procjene bez odgode obavijestiti Hrvatsku narodnu banku.
Sukladno Prijedlogu zakona, Hrvatska narodna banka nije obvezna ponovno procijeniti primjerenost voditelja internih kontrolnih funkcija ili glavnog financijskog direktora pri obnovi ili produljenju njihova mandata, osim ako su nastupile nove okolnosti, činjenice ili događaji koji bi mogli utjecati na ispunjenje uvjeta primjerenosti.
Nadalje, sukladno CRD-u VI, Prijedlogom zakona prilagođene su odredbe o prethodnoj procjeni predloženih stjecanja kako bi se osiguralo da nadležno tijelo ima mogućnost intervenirati prije nego što nadzirani subjekt poduzme značajnu operaciju. Prema tome, nadzirani subjekti dužni su prethodno obavijestiti Hrvatsku narodnu banku o svakoj namjeri stjecanja, sklapanjem pravnog posla ili osnivanjem društva ili pravne osobe, kojom postupno ili odjednom namjeravaju steći, neposredno ili posredno, udio koji predstavlja 15% ili više njihovog priznatog kapitala. Hrvatska narodna banka će izdati potvrdu o zaprimljenoj obavijesti u roku od 10 radnih dana, te provesti procjenu u 60 radnih dana od izdavanja potvrde te u tom roku obavijestiti stjecatelja ako se protivi stjecanju. Ako predloženi stjecatelj unaprijed ne dostavi obavijest o predloženom stjecanju ili stekne značajan udjel unatoč protivljenju Hrvatske narodne banke, Hrvatska narodna banka može poduzeti odgovarajuće mjere. Nadzirani subjekti koji namjeravaju provesti značajni prijenos imovine ili obveza (više od 10% imovine ili obveza) dužni su u pisanom obliku obavijestiti Hrvatsku narodnu banku prije provedbe tog prijenosa, bilo da se on provodi prodajom ili drugim pravnim poslom, te neovisno o tome provodi li se navedeni prijenos između članice iste grupe ili ne.
Osim usklađivanja s CRD-om VI, Prijedlogom zakona se u pravni okvir Republike Hrvatske prenosi odredba članka 1. stavka 20. Direktive (EU) 2019/879 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2019. o izmjeni Direktive 2014/59/EU u pogledu kapaciteta pokrivanja gubitaka i dokapitalizacije kreditnih institucija i investicijskih društava te Direktive 98/26/EZ (SL L 150, 7.6.2019.) (tzv. BRRD 2). Naime, predmetnom direktivom obvezuje se države članice da osiguraju subordinaciju određenih obveza pravnih osoba (poput financijskih institucija i holding društava), konkretno onih koje proizlaze iz ulaganja u njihov regulatorni kapital. To znači da se takve obveze u postupku redovne insolventnosti isplaćuju tek nakon ostalih obveza koje ne proizlaze iz tih ulaganja. Drugim riječima, vjerovnici koji su ulagali u regulatorni kapital tih institucija bit će namireni tek nakon drugih vjerovnika koji u takve instrumente nisu ulagali. S druge strane, kada sanacijsko tijelo koristi svoje ovlasti za otpis obveza ili njihovu pretvorbu u kapital (bilo u sklopu postupka sanacije ili izvan njega), mora poštovati utvrđeni redoslijed pokrića gubitaka – pri čemu se prvo zahvaća regulatorni kapital, a tek potom druge obveze. Takva subordinacija u redovnom postupku zbog insolventnosti smanjuje rizik povrede načela prema kojem niti jedan vjerovnik ne smije pretrpjeti veći gubitak primjenom sanacijskih ovlasti nego što bi ga pretrpio da je nad pravnom osobom proveden običan stečajni postupak.
Također, ovim se Prijedlogom zakona u nacionalno zakonodavstvo prenosi Direktiva (EU) 2024/2994, čiji je cilj osigurati da kreditne institucije i njihova nadležna tijela učinkovito prate, ublažavaju i otklanjaju koncentracijski rizik koji proizlazi iz izloženosti prema središnjim drugim ugovornim stranama druge razine rizika koje pružaju usluge od znatne sistemske važnosti. Radi doprinosa ciljevima unije tržišta kapitala i učinkovitijeg poslovanja sa središnjim drugim ugovornim stranama, predmetnom direktivom mijenja se CRD IV s ciljem uklanjanja određenih prepreka za središnje poravnanje te pružanja dodatnih pojašnjenja u pogledu nadzornih zahtjeva i upravljanja koncentracijskim rizicima. Prekomjerno oslanjanje financijskog sustava EU na sistemski važne središnje druge ugovorne strane iz trećih zemalja (središnje druge ugovorne strane druge razine rizika) moglo bi uzrokovati probleme za financijsku stabilnost, koje treba rješavati na odgovarajući način. Kako bi se osigurala financijska stabilnost u EU i primjereno ublažili potencijalni rizici širenja zaraze u cijelom financijskom sustavu EU-a, uvode se odgovarajuće mjere za utvrđivanje, upravljanje i praćenje koncentracijskog rizika koji proizlazi iz izloženosti prema središnjim drugim ugovornim stranama. U tom kontekstu Direktiva (EU) 2024/2994 izmijenila je CRD IV kako bi se kreditne institucije potaknulo da poduzmu potrebne korake u prilagodbi svojih poslovnih modela kako bi osigurale usklađenost s novim zahtjevima za poravnanje uvedenima izmjenama Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju (Tekst značajan za EGP) (SL L 201, 27.7.2012.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 648/2012) i sveukupno poboljšale svoje prakse upravljanja rizicima, vodeći računa i o prirodi, opsegu i složenosti svojih tržišnih aktivnosti. Iako nadležna tijela već raspolažu sveobuhvatnim skupom nadzornih mjera i ovlasti za uklanjanje nedostataka u praksama upravljanja rizikom institucija i investicijskih društava, uključujući zahtjev za dodatni regulatorni kapital za rizike koji nisu pokriveni postojećim kapitalnim zahtjevima, ili nisu pokriveni u dovoljnoj mjeri, taj skup nadzornih mjera i ovlasti trebalo bi poboljšati dodatnim i konkretnijim alatima i ovlastima u okviru 2. stupa u kontekstu prekomjernog koncentracijskog rizika koji proizlazi iz izloženosti prema središnjim drugim ugovornim stranama. Stoga, u skladu s Direktivom (EU) 2024/2994, Prijedlogom zakona propisuje se obveza kreditnih institucija da uspostave i provode djelotvoran i pouzdan sustav upravljanja. Kreditna institucija dužna je, razmjerno vrsti, opsegu i složenosti svojih poslovnih aktivnosti te rizicima svojstvenima poslovnom modelu, učinkovito upravljati svim vrstama rizika, uključujući ESG rizike te koncentracijske rizike koji proizlaze iz izloženosti prema središnjim drugim ugovornim stranama. Također, uprava je dužna donijeti, a nadzorni odbor kreditne institucije nadzirati posebne planove i mjerljive ciljeve u skladu sa zahtjevima utvrđenim u članku 7.a Uredbe (EU) 648/2012 radi praćenja i otklanjanja koncentracijskog rizika koji proizlazi iz izloženosti prema središnjim drugim ugovornim stranama koje nude usluge od znatne sistemske važnosti za EU odnosno jednu ili više država članica.
Kako bi se javnosti pružio jednostavan centralizirani pristup informacijama o subjektima i njihovim proizvodima koje su od važnosti za financijske usluge, tržišta kapitala i održivost, a koje tijela i subjekti moraju objavljivati u skladu sa zakonodavnim aktima EU-a u tim područjima, na temelju Uredbe (EU) 2023/2859 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2023. o uspostavi jedinstvene europske pristupne točke za centralizirani pristup javno dostupnim informacijama koje su od važnosti za financijske usluge, tržišta kapitala i održivost (Tekst značajan za EGP) (SL L, 2023/2859, 20.12.2023.) uspostavljena je jedinstvena europska pristupna točka (u daljnjem tekstu: ESAP). Kako bi se omogućilo funkcioniranje ESAP-a bilo je potrebno izmijeniti niz direktiva u području financijskih usluga, tržišta kapitala i održivosti. Iz tog razloga donesena je ESAP direktiva, koja je izmijenila i CRD IV. Za potrebe funkcioniranja ESAP-a potrebno je imenovati tijelo za prikupljanje koje će od kreditnih institucija prikupljati informacije od važnosti za financijske usluge, tržišta kapitala i održivost. Za potrebe usklađivanja s ESAP direktivom, ovim Prijedlogom zakona Hrvatska narodna banka određuje se kao tijelo za prikupljanje podataka za potrebe ESAP-a.
U odnosu na glavu Prijedloga zakona kojom je uređeno pružanje bankovnih i/ili financijskih usluga, upotreba termina „depozit“ za potrebe predmetne glave je proširena tako da, ako Prijedlogom zakona nije drugačije određeno, depozitom se smatra depozit na način definiran zakonom kojim se uređuje sustav osiguranja depozita. Prema važećem Zakonu, depozitom se smatra novčani polog na način definiran zakonom kojim se uređuju obvezni odnosi.
Nadalje, u vezi s dijelom Prijedloga zakona kojim je uređeno pružanje bankovnih i/ili financijskih usluga, lista osnovnih i dodatnih financijskih usluga koje kreditne institucije upisuju u sudski registar je izričajem usklađena s CRD-om IV i detaljima prilagođena notifikaciji istih u prekograničnom pružanju usluga. Prijedlog zakona predviđa usklađivanje upisanih usluga u sudskom registru na način da odobrenja i suglasnosti izdane do dana stupanja na snagu Prijedloga zakona ostaju na snazi . Kreditne institucije koje su na dan stupanja na snagu Prijedloga zakona upisane u sudski registar i imaju odobrenje za rad, odnosno odobrenje za pružanje bankovnih i financijskih usluga, dužne su u roku od godine dana od stupanja na snagu Prijedloga zakona uskladiti u sudskom registru upisan predmet poslovanja s nazivima usluga upisanih u sudski registar sa nazivima usluga iz Prijedloga zakona na način kako je to uređeno u tablici koja predstavlja Prilog 1. Prijedloga zakona. Sudski registar će na temelju prijave kreditne institucije i prethodne provjere ispravnosti podnesene prijave provesti upis usklađivanja novih naziva usluga. Za usklađivanje predmeta poslovanja upisanog u sudski registar s tablicom koja predstavlja Prilog 1. Prijedloga zakona nije potrebno prethodno odobrenje.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
III. OCJENA I IZVORI SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA
Za provedbu ovoga Zakona nije potrebno osigurati sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske
PRIJEDLOG ZAKONA O KREDITNIM INSTITUCIJAMA
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
I. OPĆE ODREDBE
Predmet Zakona
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 1.
Ovim se Zakonom uređuju:
1. uvjeti za osnivanje, poslovanje i prestanak rada kreditnih institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj
2. uvjeti pod kojima pravne osobe sa sjedištem izvan Republike Hrvatske mogu pružati bankovne i/ili financijske usluge u Republici Hrvatskoj
3. supervizija poslovanja kreditnih institucija uključujući nadzorne ovlasti i alate za superviziju kreditnih institucija od strane Hrvatske narodne banke, te superviziju kreditnih institucija od strane Hrvatske narodne banke na način koji je usklađen s pravilima navedenima u Uredbi (EU) br. 575/2013
4. javna objava od strane Hrvatske narodne banke na području bonitetne regulative i supervizije kreditnih institucija
5. pravila i postupci koji se odnose na oporavak kreditnih institucija
6. pravila i nadzor zaštite potrošača i
7. pravila i postupci koji se odnose na izricanje upravnih sankcija, upravnih mjera i periodičnih penala.
Preuzimanje i provedba pravnih akata Europske unije
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 2.
(1) Ovim se Zakonom u hrvatsko zakonodavstvo preuzimaju sljedeći akti Europske unije:
1. Direktiva 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o pristupanju djelatnosti kreditnih institucija i bonitetnom nadzoru nad kreditnim institucijama i investicijskim društvima, izmjeni Direktive 2002/87/EZ te stavljanju izvan snage direktiva 2006/48/EZ i 2006/49/EZ (Tekst značajan za EGP) (SL L 176, 27. 6. 2013.) kako je posljednji put izmijenjena Direktivom (EU) 2024/2994 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2024. o izmjeni direktiva 2009/65/EZ, 2013/36/EU i (EU) 2019/2034 u pogledu tretmana koncentracijskog rizika koji proizlazi iz izloženosti prema središnjim drugim ugovornim stranama te rizika druge ugovorne strane za transakcije izvedenicama čije poravnanje obavlja središnja druga ugovorna strana (Tekst značajan za EGP) (SL L 2994, 4. 12. 2024.) (u daljnjem tekstu: Direktiva 2013/36/EU)
2. Direktiva Vijeća 89/117/EEZ od 13. veljače 1989. o obvezama podružnica osnovanih u državi članici kreditnih i financijskih institucija koje imaju sjedište izvan te države članice, u pogledu objavljivanja godišnjih računovodstvenih dokumenata (SL L 44, 16. 2. 1989.)
3. Direktiva 2014/59/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o uspostavi okvira za oporavak i sanaciju kreditnih institucija i investicijskih društava te o izmjeni Direktive Vijeća 82/891/EEZ i direktiva 2001/24/EZ, 2002/47/EZ, 2004/25/EZ, 2005/56/EZ, 2007/36/EZ, 2011/35/EU, 2012/30/EU i 2013/36/EU te uredbi (EU) br. 1093/2010 i (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (Tekst značajan za EGP) (SL L 173, 12. 6. 2014.) kako je posljednji put izmijenjena Direktivom (EU) 2024/1174 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. travnja 2024. o izmjeni Direktive 2014/59/EU i Uredbe (EU) br. 806/2014 u pogledu određenih aspekata minimalnog zahtjeva za regulatorni kapital i prihvatljive obveze (Tekst značajan za EGP) (SL L 1174, 22.4.2024.) (u daljnjem tekstu: Direktiva 2014/59/EU)
4. Direktiva 2014/49/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o sustavima osiguranja depozita (Tekst značajan za EGP) (SL L 173, 12. 6. 2014.).
(2) Ovim se Zakonom osigurava provedba sljedećih akata Europske unije:
1. Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (Tekst značajan za EGP) (SL L 176, 27. 6. 2013.) kako je posljednji put izmijenjena Uredbom (EU) 2024/2987 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2024. o izmjeni uredaba (EU) br. 648/2012, (EU) br. 575/2013 i (EU) 2017/1131 u pogledu mjera za ublažavanje prekomjernih izloženosti prema središnjim drugim ugovornim stranama trećih zemalja i poboljšanje učinkovitosti tržišta poravnanja u Uniji (Tekst značajan za EGP) (SL L 2987, 4. 12. 2024.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 575/2013)
2. Uredbe (EU) br. 537/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o posebnim zahtjevima u vezi zakonske revizije subjekata od javnog interesa i stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2005/909/EZ (Tekst značajan za EGP) (SL L 158, 27. 5. 2014.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 537/2014)
3. Uredbe Vijeća (EU) br. 1024/2013 od 15. listopada 2013. o dodjeli određenih zadaća Europskoj središnjoj banci u vezi s politikama bonitetnog nadzora kreditnih institucija (SL L 287, 29. 10. 2013.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 1024/2013)
4. Uredbe (EU) br. 468/2014 Europske središnje banke od 16. travnja 2014. o uspostavljanju okvira za suradnju unutar Jedinstvenog nadzornog mehanizma između Europske središnje banke i nacionalnih nadležnih tijela te s nacionalnim imenovanim tijelima (Okvirna uredba o SSM-u) (SL L 141/1, 14. 5. 2014.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 468/2014)
5. Uredbe (EU) 806/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. srpnja 2014. o utvrđivanju jedinstvenih pravila i jedinstvenog postupka za sanaciju kreditnih institucija i određenih investicijskih društava u okviru jedinstvenog sanacijskog mehanizma i jedinstvenog fonda za sanaciju te o izmjeni Uredbe (EU) br. 1093/2010 (SL L 225, 30. 7. 2014.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 806/2014).
Pojmovi upotrijebljeni u ovom Zakonu
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 3.
(1) Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeće značenje:
1. član uže obitelji su sljedeće osobe:
a) bračni drug ili osoba koja prema posebnom zakonu ima položaj jednak položaju u bračnoj zajednici ili osoba s kojom je u skladu sa zakonom kojim se uređuje životno partnerstvo osoba istog spola sklopila životno partnerstvo odnosno živi u neformalnom životnom partnerstvu
b) roditelj i djeca te osobe
c) djeca osobe iz podtočke a) ove točke
d) druga osoba koja nema punu poslovnu sposobnost i koja je stavljena pod skrbništvo te osobe
2. diskrecijske mirovinske pogodnosti su diskrecijske mirovinske pogodnosti definirane člankom 4. stavkom 1. točkom 73. Uredbe (EU) br. 575/2013
3. digitalna operativna otpornost je digitalna operativna otpornost kako je definirana u članku 3. točki 1. Uredbe (EU) 2022/2554
4. društva povezana zajedničkim vođenjem su društva koja nisu povezana na način iz točke 45. ovoga članka, ali su povezana na jedan od sljedećih načina:
a) društva su ravnopravna i spojena zajedničkim vođenjem u skladu sa sklopljenim ugovorom ili odredbama statuta
b) kontrolira ih ista treća osoba ili
c) većina su članova uprava ili nadzornih odbora tih društava iste osobe
5. društvo kći je društvo kći definirano člankom 4. stavkom 1. točkom 16. Uredbe (EU) br. 575/2013
6. društvo za osiguranje je društvo za osiguranje definirano člankom 4. stavkom 1. točkom 5. Uredbe (EU) br. 575/2013
7. društvo za pomoćne usluge je društvo za pomoćne usluge definirano člankom 4. stavkom 1. točkom 18. Uredbe (EU) br. 575/2013
8. društvo za reosiguranje je društvo za reosiguranje definirano člankom 4. stavkom 1. točkom 6. Uredbe (EU) br. 575/2013
9. društvo za upravljanje imovinom je društvo za upravljanje imovinom definirano člankom 4. stavkom 1. točkom 19. Uredbe (EU) br. 575/2013
10. država članica je država članica Europske unije i država potpisnica Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru (SL, L 1, 3. 1. 1994.)
11. država članica domaćin je država članica domaćin definirana člankom 4. stavkom 1. točkom 44. Uredbe (EU) br. 575/2013
12. eksternalizacija je svako povjeravanje obavljanja procesa, usluga ili aktivnosti između kreditne institucije i pružatelja usluge koje bi kreditna institucija inače obavljala sama
13. financijska institucija je financijska institucija definirana člankom 4. stavkom 1. točkom 26. Uredbe (EU) br. 575/2013
14. financijska poluga je financijska poluga definirana člankom 4. stavkom 1. točkom 93. Uredbe (EU) br. 575/2013
15. financijski holding je financijski holding definiran člankom 4. stavkom 1. točkom 20. Uredbe (EU) br. 575/2013
16. financijski instrument je financijski instrument definiran člankom 4. stavkom 1. točkom 50. Uredbe (EU) br. 575/2013
17. glavni financijski direktor je osoba s općom odgovornošću za upravljanje financijskim sredstvima i financijsko planiranje kreditne institucije i njezino financijsko izvještavanje
18. globalna sistemski važna kreditna institucija ili GSV kreditna institucija je GSV kreditna institucija definirana člankom 4. stavkom 1. točkom 133. Uredbe (EU) br. 575/2013
19. globalna sistemski važna kreditna institucija izvan EU-a ili GSV kreditna institucija izvan EU-a je GSV kreditna institucija izvan EU-a definirana člankom 4. stavkom 1. točkom 134. Uredbe (EU) br. 575/2013
20. globalno sistemski važan subjekt ili GSV subjekt je GSV subjekt definiran člankom 4. stavkom 1. točkom 136. Uredbe (EU) br. 575/2013
21. grupa je grupa definirana člankom 4. stavkom 1. točkom 138. Uredbe (EU) br. 575/2013
22. grupa iz treće zemlje je grupa čije matično društvo ima poslovni nastan u trećoj zemlji
23. grupa kreditnih institucija je grupa koju čine kreditne institucije, investicijska društva i financijske institucije od kojih barem jedna institucija ima položaj:
a) matične kreditne institucije
b) matičnog financijskog holdinga kojemu je društvo kći barem jedna kreditna institucija
c) kreditne institucije koja je s drugom pravnom osobom iz grupe kreditnih institucija povezana zajedničkim vođenjem na način iz točke 5., prve i treće podtočke ovoga stavka ili
d) matičnog mješovitog financijskoga holdinga kojemu je društvo kći barem jedna kreditna institucija
24. grupa kreditnih institucija iz druge države članice je grupa kreditnih institucija koju kao takvu, u skladu sa svojom nadležnošću, utvrdi nadležno tijelo druge države članice
25. grupa kreditnih institucija u EU-u je grupa kreditnih institucija kojoj je krajnje matično društvo matična kreditna institucija u Europskoj uniji, matični financijski holding u Europskoj uniji ili matični mješoviti financijski holding u Europskoj uniji, koja nije ujedno i grupa kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj (u daljnjem tekstu: RH)
26. grupa kreditnih institucija u RH je grupa kreditnih institucija definiranu člankom 135. ovoga Zakona
27. grupa povezanih osoba je grupa povezanih osoba definiranu člankom 4. stavkom 1. točkom 39. Uredbe (EU) br. 575/2013
28. imenovano tijelo je tijelo koje je ovlašteno za određivanje stope protucikličkog zaštitnog sloja, stope zaštitnog sloja za sistemski rizik i za utvrđivanje izloženosti i podskupina kreditnih institucija na koje se on primjenjuje, ili zaštitnog sloja za globalnu sistemski važnu kreditnu instituciju (u daljnjem tekstu: GSV kreditna institucija) i ostalu sistemski važnu kreditnu instituciju (u daljnjem tekstu: OSV kreditna institucija)
29. informacijsko komunikacijski tehnološki rizik (u daljnjem tekstu: IKT rizik) je rizik kako je definiran u članku 3. točki 5. Uredbe (EU) 2022/2554
30. informacijsko komunikacijsko tehnološka usluga (u daljnjem tekstu: IKT usluga) je usluga definirana člankom 3. točkom 21. Uredbe (EU) br. 2022/2554
31. inicijator je inicijator definiran člankom 4. stavkom 1. točkom 13. Uredbe (EU) br. 575/2013
32. institucija je institucija definirana člankom 4. stavkom 1. točkom 3. Uredbe (EU) br. 575/2013
33. interne kontrolne funkcije su funkcije upravljanja rizicima, praćenja usklađenosti i unutarnje revizije
34. interni pristupi su pristupi zasnovani na internim rejting-sustavima iz članka 143. stavka 1., pristup internog modela iz članka 221., pristup interne procjene iz članka 265. stavka 2. metoda internih modela iz članka 283. i alternativni pristup internog modela iz članka 325.az Uredbe (EU) br. 575/2013
35. investicijsko društvo je investicijsko društvo definirano člankom 4. stavkom 1. točkom 2. Uredbe (EU) br. 575/2013
36. izloženost osigurana stambenom nekretninom ili izloženost osigurana hipotekom na stambenoj nekretnini je izloženost definirana člankom 4. stavkom 1. točkom 75.d Uredbe (EU) br. 575/2013
37. izloženost osigurana poslovnom nekretninom ili izloženost osigurana hipotekom na poslovnoj nekretnini je izloženost definirana člankom 4. stavkom 1. točkom 75.e Uredbe (EU) br. 575/2013
38. Jedinstveni nadzorni mehanizam ili SSM kako je definirano člankom 2. točkom 9. Uredbe (EU) br. 1024/2013
39. Jedinstveni sanacijski odbor je odbor osnovan u skladu s člankom 42. Uredbe (EU) br. 806/2014
41. klijent je svaka osoba koja je zatražila ili primila bankovnu i/ili financijsku uslugu od kreditne institucije
41. klimatska neutralnost je opći cilj postizanja klimatske neutralnosti do 2050. kako je utvrđen u članku 2. stavku 1. Uredbe (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. lipnja 2021. o uspostavi okvira za postizanje klimatske neutralnosti i o izmjeni uredaba (EZ) br. 401/2009 i (EU)2018/1999 („Europski zakon o klimi”) (SL L 243, 9. 7. 2021.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 2021/1119)
42. knjiga trgovanja je knjiga trgovanja definirana člankom 4. stavkom 1. točkom 86. Uredbe (EU) br. 575/2013
43. konsolidirajuće nadzorno tijelo je konsolidirajuće nadzorno tijelo definirano člankom 4. stavkom 1. točkom 41. Uredbe (EU) br. 575/2013
44. konsolidirana osnova je konsolidirana osnova definirana člankom 4. stavkom 1. točkom 48. Uredbe (EU) br. 575/2013
45. konsolidirani položaj je konsolidirani položaj definiran člankom 4. stavkom 1. točkom 47 Uredbe (EU) br. 575/2013
46. kontrola je kontrola definirana člankom 4. stavkom 1. točkom 37. Uredbe (EU) br. 575/2013
47. kreditna institucija je kreditna institucija definirana člankom 4. stavkom 1. točkom 1. Uredbe (EU) br. 575/2013
48. kreditna institucija koja nije velika kreditna institucija je kreditna institucija koja ne ispunjava uvjete propisane člankom 4. stavkom 1. točkom 146. Uredbe (EU) br. 575/2013 i čiji četverogodišnji prosjek imovine iskazane u revidiranim godišnjim financijskim izvještajima koji se odnose na zadnji dan prethodne četiri poslovne godine na pojedinačnoj osnovi ne prelazi iznos od jedne milijarde eura
49. kriptoimovina je kriptoimovina definirana člankom 3. stavkom 1. točkom 5. Uredbe (EU) 2023/1114 od 31. svibnja 2023. o tržištima kriptoimovine i izmjeni uredaba (EU) br. 1093/2010 i (EU) br. 1095/2010 te direktiva 2013/36/EU i (EU) 2019/1937 (Tekst značajan za EGP) (SL L 150/40, 9. 6. 2023., u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 2023/1114) i koja nije digitalna valuta središnje banke
50. kvalificirani udio je kvalificirani udio definiran člankom 4. stavkom 1. točkom 36. Uredbe (EU) br. 575/2013
51. manje značajni nadzirani subjekt je subjekt definiran člankom 2. točkom 7. Uredbe (EU) br. 468/2014
52. manje značajna nadzirana grupa je grupa definirana člankom 2. točkom 23. Uredbe (EU) br. 468/2014
53. mala i jednostavna kreditna institucija je kreditna institucija koja ispunjava uvjete iz članka 4. stavka 1. točke 145. Uredbe (EU) br. 575/2013, gdje je za potrebe primjenjivog praga iz podtočke (b) te točke Uredbe (EU) br. 575/2013 u Republici Hrvatskoj on smanjen na jednu milijardu eura
54. mali primici su primici radnika kreditne institucije čiji bruto varijabilni primici na godišnjoj osnovi ne prelaze iznos od 50.000,00 eura i ne čine više od jedne trećine njegovih bruto ukupnih primitaka na godišnjoj osnovi
55. matična država članica je matična država članica definirana člankom 4. stavkom 1. točkom 43. Uredbe (EU) br. 575/2013
56. matična institucija u državi članici je matična institucija u državi članici definirana člankom 4. stavkom 1. točkom 28. Uredbe (EU) br. 575/2013
57. matična institucija iz EU-a je matična institucija definirana člankom 4. stavkom 1. točkom 29. Uredbe (EU) br. 575/2013
58. matična institucija u EU-u sa sjedištem u RH je institucija koja ispunjava uvjete iz članka 4. stavka 1. točke 29. Uredbe (EU) br. 575/2013 i koja ima sjedište u Republici Hrvatskoj
59. matična kreditna institucija u državi članici je kreditna institucija definirana člankom 4. stavkom 1. točkom 29.c Uredbe (EU) br. 575/2013
60. matična kreditna institucija u EU-u je kreditna institucija definirana člankom 4. stavkom 1. točkom 29.d Uredbe (EU) br. 575/2013
61. matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH je kreditna institucija koja ispunjava uvjete iz članka 4. stavka 1. točke 29.d Uredbe (EU) br. 575/2013 i koja ima sjedište u Republici Hrvatskoj
62. matična kreditna institucija u RH je kreditna institucija koja ispunjava uvjete iz članka 4. stavka 1. točke 29.c Uredbe (EU) br. 575/2013 i koja ima sjedište u Republici Hrvatskoj
63. matično investicijsko društvo u državi članici je investicijsko društvo kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 29.a Uredbe (EU) br. 575/2013
64. matično investicijsko društvo u EU-u je investicijsko društvo definirano člankom 4. stavkom 1. točkom 29.b Uredbe (EU) br. 575/2013
65. matično investicijsko društvo u EU-u sa sjedištem u RH je investicijsko društvo koje ispunjava uvjete iz članka 4. stavka 1. točke 29.a Uredbe (EU) br. 575/2013 i koje ima sjedište u Republici Hrvatskoj
66. matično investicijsko društvo u RH je investicijsko društvo kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 29.a Uredbe (EU) br. 575/2013 i koje ima sjedište u Republici Hrvatskoj
67. matični financijski holding u državi članici je matični financijski holding u državi članici definiran člankom 4. stavkom 1. točkom 30. Uredbe (EU) br. 575/2013
68. matični financijski holding iz EU-a je matični financijski holding iz EU-a definiran člankom 4. stavkom 1. točkom 31. Uredbe (EU) br. 575/2013
69. matični financijski holding iz EU-a sa sjedištem u RH je financijski holding koji ispunjava uvjete iz članka 4. stavka 1. točke 31. Uredbe (EU) br. 575/2013 i koji ima sjedište u Republici Hrvatskoj
70. matični financijski holding u RH je financijski holding koji sam nije društvo kći kreditne institucije ili investicijskog društva koje je odobrenje za rad dobilo u Republici Hrvatskoj ili financijskog holdinga ili mješovitog financijskog holdinga koji su osnovani u Republici Hrvatskoj, a ne uključuje matični financijski holding u Europskoj uniji
71. matični mješoviti financijski holding u državi članici je matični mješoviti financijski holding u državi članici definiran člankom 4. stavkom 1. točkom 32. Uredbe (EU) br. 575/2013
72. matični mješoviti financijski holding iz EU-a je matični mješoviti financijski holding iz EU-a definiran člankom 4. stavkom 1. točkom 33. Uredbe (EU) br. 575/2013
73. matični mješoviti financijski holding iz EU-a sa sjedištem u RH je mješoviti financijski holding koji ispunjava uvjete iz članka 4. stavka 1. točke 33. Uredbe (EU) br. 575/2013 i koji ima sjedište u Republici Hrvatskoj
74. matični mješoviti financijski holding u RH je mješoviti financijski holding koji sam nije društvo kći kreditne institucije ili investicijskog društva koje je odobrenje za rad dobilo u Republici Hrvatskoj ili financijskog holdinga ili mješovitog financijskog holdinga koji su osnovani u Republici Hrvatskoj, a ne uključuje matični mješoviti financijski holding u EU-u
75. matično društvo je matično društvo definirano člankom 4. stavkom 1. točkom 15. Uredbe (EU) br. 575/2013
76. mješoviti financijski holding je mješoviti financijski holding definiran člankom 4. stavkom 1. točkom 21. Uredbe (EU) br. 575/2013
77. mješoviti holding je mješoviti holding definiran člankom 4. stavkom 1. točkom 22. Uredbe (EU) br. 575/2013
78. mrežni i informacijski sustav je mrežni i informacijski sustav definiran člankom 3. točkom 2. Uredbe (EU) 2022/2554
79. nacionalno nadležno tijelo je tijelo definirano člankom 2. točkom 2. Uredbe (EU) br. 1024/2013 a u Republici Hrvatskoj nacionalno nadležno tijelo je Hrvatska narodna banka
80. nacionalno imenovano tijelo je tijelo definirano člankom 2. točkom 7. Uredbe (EU) br. 1024/2013 a u Republici Hrvatskoj nacionalno imenovano tijelo je Hrvatska narodna banka
81. nacionalna referentna stopa prosječnog troška financiranja hrvatskog bankovnog sektora ili NRS kako je uređeno zakonom kojim se uređuje potrošačko kreditiranje
82. nadležno tijelo je nadležno tijelo definirano člankom 4. stavkom 1. točkom 40. Uredbe (EU) br. 575/2013
82. nadzirani subjekt je subjekt definiran člankom 2. točkom 20. Uredbe (EU) br. 468/2014
84. nadzirana grupa je grupa definirana člankom 2. točkom 21. Uredbe (EU) br. 468/2014
85. nositelji ključnih funkcija su osobe koje imaju znatan utjecaj na upravljanje kreditnom institucijom, ali nisu članovi upravljačkog tijela, uključujući voditelje internih kontrolnih funkcija i glavnog financijskog direktora ako nisu članovi upravljačkog tijela
86. odgovorne osobe su osobe koje su članovi uprave ili članovi nadzornog odbora kreditne institucije koji su nadležni za područje poslovanja na koje se odnosi počinjena povreda, više rukovodstvo, nositelji ključnih funkcija, drugi članovi osoblja čije profesionalne aktivnosti imaju značajan utjecaj na profil rizičnosti institucije kako je navedeno u članku 92. stavku 3. Direktive 2013/36/EU
87. odobrenje za rad je odobrenje za rad definirano člankom 4. stavkom 1. točkom 42. Uredbe (EU) br. 575/2013
88. okolišni, društveni i upravljački rizik ili ESG rizik je okolišni, društveni i upravljački rizik kako je definiran u članku 4. stavku 1. točki 52.d Uredbe (EU) br. 575/2013
89. operativni rizik je operativni rizik definiran člankom 4. stavkom 1. točkom 52. Uredbe (EU) br. 575/2013
90. periodični penal je periodična novčana mjera izvršenja usmjerena na okončanje tekućih kršenja ovoga Zakona ili nacionalnih odredaba kojima se prenosi Direktiva 2013/36/EU, kršenja Uredbe (EU) br. 575/2013 ili kršenja odluka koje je donijelo nadležno tijelo na temelju tih odredaba ili te uredbe te na prisiljavanje fizičke ili pravne osobe da ponovno ispunjava odredbe ili odluke koje su prekršene
91. prihvatljive obveze su podložne obveze definirane zakonom kojim se uređuje sanacija kreditnih institucija i investicijskih društava
92. podružnica je podružnica definirana člankom 4. stavkom 1. točkom 17. Uredbe (EU) br. 575/2013
93. pomoćne usluge su usluge koje su pomoćne i podrška su poslovanju u odnosu na bankovne ili osnovne i dodatne financijske usluge za čije pružanje kreditna institucija ima odobrenje poput usluge obrade podataka, upravljanje imovinom, i sve operativne i s platnim uslugama usko povezane pomoćne aktivnosti iz zakona kojim se uređuje platni promet
94. posredni imatelj je imatelj dionica, poslovnih udjela ili drugih prava koja mu osiguravaju udio u kapitalu pravne osobe ili u glasačkim pravima u pravnoj osobi, i to:
a) osoba za čiji je račun druga osoba (izravni imatelj) stekla dionice, poslovne udjele ili druga prava u pravnoj osobi
b) osoba koja je usko povezana s izravnim imateljem dionica, poslovnih udjela ili drugih prava u pravnoj osobi, kao i članovima uže obitelji te osobe ili
c) osoba koja je član uže obitelji izravnog imatelja
95. posredno ulaganje je ulaganje u kapital pravne osobe ili stjecanje glasačkih prava u pravnoj osobi preko treće osobe
96. potkonsolidirana osnova je potkonsolidirana osnova definirana člankom 4. stavkom 1. točkom 49. Uredbe (EU) br. 575/2013
97. potrošač je svaka fizička osoba koja je klijent kreditne institucije, a koja djeluje izvan područja svoje gospodarske djelatnosti ili slobodnog zanimanja
98. predstavništvo kreditne institucije je pravno ovisni dio kreditne institucije koji može obavljati samo poslove istraživanja tržišta, predstavljanja te promidžbe i informiranja o kreditnoj instituciji koja ga je osnovala
99. priznati kapital je priznati kapital definiran člankom 4. stavkom 1. točkom 71. Uredbe (EU) br. 575/2013
100. protuciklički zaštitni sloj kapitala je regulatorni kapital koji je kreditna institucija dužna održavati u skladu s glavom XVIII.3. ovoga Zakona, pri čemu se taj iznos izračunava za svaku kreditnu instituciju
101. pružatelj usluga eksternalizacije je pružatelj usluga koji je treća strana koja obavlja određeni eksternalizirani postupak, uslugu ili aktivnost, ili dijelove postupka, usluge ili aktivnosti, u okviru ugovora o eksternalizaciji
102. radni dan je svaki dan osim subote, nedjelje i neradnih dana koji su u skladu s propisima Republike Hrvatske proglašeni neradnim danima, a u postupcima u kojima sudjeluje Europska središnja banka neradni dan je i neradni dan Europske središnje banke
103. raspodjela je raspodjela definirana člankom 4. stavkom 1. točkom 110. Uredbe (EU) br. 575/2013
104. redovni osnovni kapital je kapital definiran člankom 50. Uredbe (EU) br. 575/2013
105. referentni pokazatelj je referentna stopa zaštitnog sloja kapitala izračunatu u skladu sa smjernicama Europskog odbora za sistemske rizike donesene na temelju članka 135. stavka 1. Direktive 2013/36/EU u vezi s određivanjem stope protucikličkog zaštitnog sloja
106. regulatorni kapital je regulatorni kapital definiran člankom 4. stavkom 1. točkom 118. Uredbe (EU) br. 575/2013
107. rizik modela je rizik modela definiran članom 4. stavkom 1. točkom 52.b Uredbe (EU) br. 575/2013
108. rizik prekomjerne financijske poluge je rizik prekomjerne financijske poluge definiran člankom 4. stavkom 1. točkom 94. Uredbe (EU) br. 575/2013
109. rodno neutralna politika primitaka je politika primitaka koja se temelji na jednakoj plaći radnika i radnica za jednak rad ili rad jednake vrijednosti
110. samostalna kreditna institucija u Europskoj uniji je institucija koja ne podliježe bonitetnoj konsolidaciji u Europskoj uniji na temelju dijela prvog glave II. poglavlja 2. Uredbe (EU) br. 575/2013 i koja u Europskoj uniji nema matično društvo koje podliježe bonitetnoj konsolidaciji
111. sanacijsko tijelo je sanacijsko tijelo definirano člankom 2. stavkom 1. točkom 18. Direktive 2014/59/EU
112. sekuritizacija je sekuritizacija definirana člankom 4. stavkom 1. točkom 61. Uredbe (EU) br. 575/2013
113. sekuritizacijska pozicija je sekuritizacijska pozicija definirana člankom 4. stavkom 1. točkom 62. Uredbe (EU) br. 575/2013
114. sekuritizacijski subjekt posebne namjene je sekuritizacijski subjekt posebne namjene definiran člankom 4. stavkom 1. točkom 66. Uredbe (EU) br. 575/2013
115. sistemski rizik je rizik poremećaja u financijskom sustavu koji bi mogao imati ozbiljne negativne posljedice za financijski sustav i realno gospodarstvo
116. sistemski važna kreditna institucija je matična institucija iz EU-a, matični financijski holding iz EU-a, matični mješoviti financijski holding iz EU-a ili institucija čija bi propast ili slabo poslovanje moglo dovesti do sistemskog rizika
117. smanjenje kreditnog rizika je smanjenje kreditnog rizika definirano člankom 4. stavkom 1. točkom 57. Uredbe (EU) br. 575/2013
118. smjernice o dodatnom regulatornom kapitalu su smjernice o dodatnom regulatornom kapitalu kako su određene člankom 108. ovoga Zakona
119. specifična stopa protucikličkog zaštitnog sloja kapitala je stopa koju pojedina kreditna institucija izračunava primjenom pravila iz članka 235. ovoga Zakona u svrhu izračuna protucikličkog zaštitnog sloja kapitala
120. sponzor je sponzor definiran člankom 4. stavkom 1. točkom 14. Uredbe (EU) br. 575/2013
121. središnja druga ugovorna strana je središnja druga ugovorna strana definirana člankom 4. stavkom 1. točkom 34. Uredbe (EU) br. 575/2013
122. središnje banke su središnje banke definirane člankom 4. stavkom 1. točkom 46. Uredbe (EU) br. 575/2013
123. središnje banke Europskog sustava središnjih banaka su središnje banke Europskog sustava središnjih banaka definirane člankom 4. stavkom 1. točkom 45. Uredbe (EU) br. 575/2013
124. stopa protucikličkog zaštitnog sloja je stopa koju je kreditna institucija dužna primjenjivati pri izračunu svog protucikličkog zaštitnog sloja kapitala, a određuje se u skladu s glavom XVIII.3 ovoga Zakona ili je određuje relevantno tijelo iz treće zemlje, ovisno o slučaju
125. sistemski rizik iz glave XVIII.4. je neciklički sistemski ili makrobonitetni rizik dugoročnog karaktera, odnosno rizik koji proizlazi iz strukture i uređenja financijskog sustava
126. subjekt financijskog sektora je subjekt financijskog sektora definiran člankom 4. stavkom 1. točkom 27. Uredbe (EU) br. 575/2013
127. sudjelujući udio je sudjelujući udio definiran člankom 4. stavkom 1. točkom 35. Uredbe (EU) br. 575/2013
128. suradnik osobe osuđene za kazneno djelo koje se goni po službenoj dužnosti (u daljnjem tekstu: suradnik) je:
a) svaka fizička osoba koja je član uprave ili nadzornog odbora u pravnom subjektu ili stvarni vlasnik pravne osobe osuđene za kazneno djelo koje se goni po službenoj dužnosti
b) svaka fizička osoba koja je stvarni vlasnik nad pravnim subjektom u kojem je osoba osuđena za kazneno djelo za koje se goni po službenoj dužnosti član uprave ili nadzornog odbora ili
c) svaka fizička osoba koja s osobom osuđenom za kazneno djelo koje se goni po službenoj dužnosti ima zajedničko stvarno vlasništvo nad pravnim subjektom
129. token elektroničkog novca je token elektroničkog novca definiran člankom 3. stavkom 1. točki 7. Uredbe (EU) 2023/1114 (EMT)
130. token vezan uz imovinu je token vezan uz imovinu definiran člankom 3. stavkom 1. točkom 6. Uredbe (EU) 2023/1114 (ART)
131. treća strana pružatelj IKT usluga je treća strana pružatelj IKT usluga definiran člankom 3. točkom 19. Uredbe (EU) br. 2022/2554
132. treća zemlja je država koja nije država članica
133. ukupni iznos izloženosti riziku je ukupni iznos izloženosti riziku izračunat u skladu s člankom 92. stavkom 3. prvi podstavak Uredbe (EU) br. 575/2013
134. upravljačko tijelo je tijelo, odnosno tijela institucije, imenovano u skladu s propisima Republike Hrvatske ili drugih država, koje je ovlašteno odrediti strategiju, ciljeve i opće usmjerenje institucije a koje nadzire i prati odlučivanje u vezi s upravljanjem te uključuje osobe koje stvarno upravljaju poslovanjem institucije , a za kreditne institucije u Republici Hrvatskoj to su uprava i nadzorni odbor
135. upravljačko tijelo u nadzornoj funkciji je upravljačko tijelo u ulozi nadziranja i praćenja odlučivanja u vezi s upravljanjem, a za kreditne institucije u Republici Hrvatskoj to je nadzorni odbor
136. upravljačko tijelo u upravljačkoj funkciji je upravljačko tijelo koje upravlja kreditnom institucijom i uključuje osobe koje stvarno upravljaju poslovanjem institucije, a za kreditne institucije u Republici Hrvatskoj to je uprava
137. uređeno tržište je uređeno tržište definirano člankom 4. stavkom 1. točkom 92. Uredbe (EU) br. 575/2013
138. uska povezanost je povezanost definirana člankom 4. stavkom 1. točkom 38. Uredbe (EU) br. 575/2013
139. usluge povezane s kriptoimovinom su usluge povezane s kriptoimovinom definirane člankom 3. stavkom 1. točkom 16. Uredbe (EU) 2023/1114 (CASP)
140. vanjska institucija za procjenu kreditnog rizika je vanjska institucija za procjenu kreditnog rizika definirana člankom 4. stavkom 1. točkom 98. Uredbe (EU) br. 575/2013
141. velika kreditna institucija je velika institucija definirana člankom 4. stavkom 1. točkom 146. Uredbe (EU) br. 575/2013
142. velika izloženost je izloženost definirana člankom 392. Uredbe (EU) br. 575/2013
143. veliko društvo kći je veliko društvo kći definirano člankom 4. stavku 1. točki 147. Uredbe (EU) 575/2013
144. više rukovodstvo su fizičke osobe koje obavljaju izvršne funkcije unutar kreditne institucije i izravno su odgovorne upravljačkom tijelu, ali nisu članovi tog tijela, te koje su odgovorne za svakodnevno upravljanje kreditnom institucijom pod vodstvom upravljačkog tijela
145. voditelji internih kontrolnih funkcija su osobe na najvišoj hijerarhijskoj razini zadužene za stvarno upravljanje svakodnevnim radom internih kontrolnih funkcija kreditne institucije
146. vrijednost nekretnine je vrijednost nekretnine definirana člankom 4. točkom 74.a Uredbe (EU) br. 575/2013
147. zahtjev za kombinirani zaštitni sloj je redovni osnovni kapital koji je potreban za ispunjavanje zahtjeva za zaštitni sloj za očuvanje kapitala, uvećan za sljedeće zaštitne slojeve, ovisno o tome što je primjenjivo:
a) protuciklički zaštitni sloj kapitala
b) zaštitni sloj za GSV kreditnu instituciju
c) zaštitni sloj za OSV kreditnu instituciju
d) zaštitni sloj za sistemski rizik
148. zaštitni sloj za GSV kreditnu instituciju je regulatorni kapital koji je GSV kreditna institucija dužna održavati u skladu s člankom 244. ovoga Zakona
149. zaštitni sloj za očuvanje kapitala je regulatorni kapital koji je kreditna institucija dužna održavati u skladu s člankom 226. ovoga Zakona
150. zaštitni sloj za OSV kreditnu instituciju je regulatorni kapital koji je OSV kreditna institucija dužna održavati u skladu s člankom 246. ovoga Zakona
151. zaštitni sloj za sistemski rizik je regulatorni kapital koji je kreditna institucija dužna održavati u skladu s člankom 239. ovoga Zakona.
152. značajna nadzirana grupa je grupa definirana člankom 2. točkom 22. Uredbe (EU) br. 468/2014
153. značajni nadzirani subjekt je subjekt definiran člankom 2. točkom 16. Uredbe (EU) br. 468/2014.
(2) Pojmovi financijski ugovor, ključne funkcije, sanacijski instrument, mjera za sprječavanje krize, ovlast za sanaciju, sanacija, sanacijska mjera, sanacijska uprava, sanacijski kolegij, sanacijski program za grupu, sanacijski subjekt, sanacijsko tijelo, grupno sanacijsko tijelo i subjekt za koji je izravno odgovoran Jedinstveni sanacijski odbor koji se koriste u glavi XIX. ovoga Zakona imaju isto značenje kao pojmovi određeni u zakonu kojim se uređuje sanacija kreditnih institucija i investicijskih društava.
(3) Subjekti iz članka 2. stavka 5. točaka 3. do 23. Direktive 2013/36/EU se za potrebe glave IX. i glave XI.9. ovoga Zakona smatraju financijskim institucijama.
(4) Izrazi koji se koriste u ovome Zakonu, a imaju rodno značenje odnose se jednako na muški i ženski rod.
Primjena odredbi Zakona o trgovačkim društvima
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 4.
Na kreditnu instituciju primjenjuju se odredbe Zakona o trgovačkim društvima, osim ako nije drukčije propisano ovim Zakonom.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
II. REGULATORNI OKVIR I NADZOR KREDITNIH INSTITUCIJA
Kreditna institucija
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 5.
(1) Kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj može se, pod uvjetima utvrđenima ovim Zakonom, osnovati i poslovati kao banka, štedna banka, stambena štedionica ili kreditna institucija iz članka 4. stavka 1. točke 1. podtočke (b) Uredbe (EU) br. 575/2013.
(2) Pojam „kreditna institucija“ koji ne sadrži dodatak „iz države članice“ ili „iz treće zemlje“, u smislu ovoga Zakona, odnosi se na kreditnu instituciju sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja je sukladno ovom Zakonu dobila odobrenje za rad.
(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, pojam „kreditna institucija“, u smislu ove glave, upotrebljava se za svaku kreditnu instituciju neovisno o državi u kojoj se nalazi njezino sjedište a pojam „kreditna institucija kći“, u smislu glave XI. 9., upotrebljava se za svaku kreditnu instituciju koja ima položaj kreditne institucije kćeri neovisno o državi u kojoj kreditna institucija ima sjedište.
Uporaba naziva u pravnom prometu
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 6.
(1) Riječi „kreditna institucija“ i „banka“ ili izvedenice tih riječi ako su one sadržane u nazivu tvrtke, može upisati u sudski registar ili upotrebljavati u pravnom prometu samo:
1. pravna osoba koja je sukladno ovom Zakonu dobila odobrenje za rad kao banka, štedna banka, stambena štedionica ili kreditna institucija iz članka 4. stavka 1. točke 1. podtočke (b) Uredbe (EU) br. 575/2013
2. kreditna institucija koja je osnovala podružnicu u Republici Hrvatskoj u skladu s člancima 66. ili 70. ovoga Zakona
3. kreditna institucija koja neposredno pruža usluge u Republici Hrvatskoj u skladu s člankom 67. ovoga Zakona
4. članica grupe kreditnih institucija i
5. predstavništvo kreditne institucije sa sjedištem izvan Republike Hrvatske za obavljanje poslova na području Republike Hrvatske.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, riječi: „kreditna institucija“ i „banka“ ili izvedenice tih riječi ako su one sadržane u nazivu tvrtke, može upisati u sudski registar i upotrebljavati u pravnom prometu i druga pravna osoba ako je to drugim zakonom dopušteno.
(3) Pravna osoba koja je dobila odobrenje za rad kao banka propisano ovim Zakonom, može riječ: „štedionica“ ili izvedenicu te riječi ako je ona sadržana u nazivu tvrtke, upisati u sudski registar i upotrebljavati u pravnom prometu.
(4) Kreditna institucija iz druge države članice kao i kreditna institucija iz treće zemlje koja je osnovala podružnicu temeljem članka 70. ovoga Zakona može u Republici Hrvatskoj upotrebljavati isti naziv tvrtke kojim se koristi u matičnoj državi članici odnosno trećoj državi.
(5) Iznimno od stavka 4. ovoga članka, kada u Republici Hrvatskoj posluje kreditna institucija s istim ili sličnim nazivom, Hrvatska narodna banka može zatražiti od kreditne institucije iz druge države članice ili kreditne institucije iz treće zemlje koja je osnovala podružnicu temeljem članka 70. ovoga Zakona da se naziv tvrtke dopuni radi razlikovanja.
Oglašavanje
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 7.
Kreditna institucija sa sjedištem u drugoj državi članici može na području Republike Hrvatske oglašavati svoje usluge uz poštivanje propisa Republike Hrvatske donesenih u području oglašavanja i donesenih radi zaštite općeg dobra.
Nadležnost Hrvatske narodne banke
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 8.
(1) Hrvatska narodna banka nadležna je za nadzor nad primjenom odredbi ovoga Zakona, osim za one zadaće za koje je, sukladno Uredbi (EU) br. 1024/2013, nadležna Europska središnja banka.
(2) Hrvatska narodna banka je u smislu ovoga Zakona i Uredbe (EU) br. 575/2013 nadležno tijelo za kreditne institucije, ne dovodeći pritom u pitanje zadaće koje su Europskoj središnjoj banci dodijeljene sukladno Uredbi (EU) br. 1024/2013.
(3) Hrvatska narodna banka je imenovano tijelo u smislu članka 458. stavka 1. Uredbe (EU) br. 575/2013 i članka 249. ovoga Zakona u dijelu koji se tiče propisivanja mjera koje se odnose na kreditne institucije.
(4) Hrvatska narodna banka je u smislu članka 124. stavka 8. Uredbe (EU) br. 575/2013 imenovano tijelo za primjenu stavka 9. toga članka te je u smislu članka 164. stavka 5. Uredbe (EU) br. 575/2013 imenovano tijelo za primjenu stavka 6. toga članka.
(5) Ministarstvo financija obavještava Europsku komisiju, a Hrvatska narodna banka obavještava Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo o nadležnostima Hrvatske narodne banke po ovom članku.
Suradnja unutar Europskog sustava financijskog nadzora
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 9.
(1) U izvršavanju svojih ovlasti Hrvatska narodna banka vodi računa o ujednačavanju supervizorskih alata i postupaka pri primjeni ovoga Zakona, Uredbe (EU) br. 575/2013 i drugih propisa, pri čemu osobito:
− kao članica Europskog sustava financijskog nadzora, surađuje s povjerenjem i potpunim međusobnim poštovanjem s ostalim članicama tog tijela, posebno pri osiguranju protoka primjerenih i pouzdanih informacija s drugim članicama u skladu s načelom otvorene suradnje navedenim u članku 4. stavku 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije
− sudjeluje u aktivnostima Europskog nadzornog tijela za bankarstvo i, kada je to primjereno, kolegija supervizora
− poduzima sve aktivnosti u svrhu usklađivanja sa smjernicama i preporukama koje je izdalo Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo u skladu s člankom 16. Uredbe (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za bankarstvo), kojom se izmjenjuje Odluka br. 716/2009/EZ i stavlja izvan snage Odluka Komisije 2009/78/EZ (SL L 331/12, 15. 12. 2010.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 1093/2010) uključujući i donošenjem podzakonskih propisa, internih procedura ili supervizorskih očekivanja i
− reagira na upozorenja i preporuke koje je izdao Europski odbor za sistemske rizike u skladu s člankom 16. Uredbe (EU) br. 1092/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o makrobonitetnom nadzoru financijskog sustava Europske unije i osnivanju Europskog odbora za sistemske rizike (SL L 331/1, 24. 11. 2010.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 1092/2010) i
− blisko surađuje s Europskim odborom za sistemske rizike.
(2) Nacionalne ovlasti koje se drugim zakonima prenose na Hrvatsku narodnu banku ne smiju spriječiti Hrvatsku narodnu banku u obavljanju njene dužnosti kao članice Europskog nadzornog tijela za bankarstvo i Europskog odbora za sistemske rizike, kao ni dužnosti koje su propisane ovim Zakonom i Uredbom (EU) br. 575/2013.
(3) Hrvatska narodna banka će u izvršavanju svojih ovlasti, a osobito u izvanrednim situacijama, na temelju raspoloživih informacija voditi računa o mogućim učincima svojih odluka i postupaka na stabilnost financijskog sustava u drugim relevantnim državama članicama.
(4) U svrhu izvršavanja obveze iz stavka 1. podstavka 3. ovoga članka, Hrvatska narodna banka ovlaštena je donijeti podzakonski propis kojim uređuje način, rokove i opseg obveze postupanja kreditne institucije sa pojedinim odredbama smjernice odnosno preporuke koju izdaje Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo u skladu s člankom 16. Uredbe (EU) br. 1093/2010.
Jedinstveni nadzorni mehanizam
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 10.
(1) Hrvatska narodna banka i Europska središnja banka izvršavaju svoje zadaće unutar jedinstvenog nadzornog mehanizma sukladno članku 6. Uredbe br. 1024/2013.
(2) U izvršavanju svojih zadataka unutar jedinstvenog nadzornog mehanizma Hrvatska narodna banka surađuje s Europskom središnjom bankom.
(3) Kada Europska središnja banka izvršava svoje zadaće iz članka 4. stavka 1. podstavaka a) i c) Uredbe (EU) br. 1024/2013, Hrvatska narodna banka sudjeluje u postupku sukladno odredbama ovoga Zakona i Uredbe (EU) br. 1024/2013.
(4) Kada izvršava svoje zadaće iz članka 4. stavaka 1. i 2. i članka 5. Uredbe (EU) br. 1024/2013, Europska središnja banka ima ovlasti Hrvatske narodne banke iz ovoga Zakona i Uredbe (EU) br. 575/2013.
(5) Kada Europska središnja banka u izvršavanju svojih zadaća iz članka 4. stavaka 1. i 2. Uredbe (EU) br. 1024/2013 i zadataka iz članka 5. stavka 2. Uredbe (EU) br. 1024/2013 primjenjuje ovlasti iz članka 9. stavka 1. podstavka 3. Uredbe (EU) br. 1024/2013, Hrvatska narodna banka postupa u skladu s uputom Europske središnje banke.
(6) Kada Europska središnja banka izvršava svoje zadaće iz članka 5. Uredbe (EU) br. 1024/2013, Hrvatska narodna banka pri obavljanju svojih ovlasti imenovanog tijela u skladu s ovim Zakonom i Uredbom (EU) br. 575/2013 donosi odluke u skladu s postupkom propisanim člankom 5. Uredbe (EU) br. 1024/2013.
(7) Kada Hrvatska narodna banka djeluje kao imenovano tijelo za potrebe članka 458. stavka 1. Uredbe (EU) br. 575/2013 ili usvaja druge mjere koje su usmjerene na rješavanje sistemskog ili drugog makrobonitetnog rizika sukladno postupcima utvrđenim u Uredbi (EU) br. 575/2013 ili ovom Zakonu, a u slučajevima koji su posebno utvrđeni mjerodavnim pravom Europske unije u dijelu usvajanja mjera kojima se ograničava sistemski rizik, kada Europska središnja banka izvršava svoje ovlasti i zadaće iz članka 5. Uredbe (EU) br. 1024/2013, Hrvatska narodna banka će postupiti sukladno članku 5. Uredbe (EU) br. 1024/2013.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
III. PRUŽANJE BANKOVNIH I/ILI FINANCIJSKIH USLUGE
III.1. PRUŽANJE BANKOVNIH USLUGA
Bankovne usluge
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 11.
(1) Bankovne usluge su primanje depozita ili drugih povratnih sredstava od javnosti i odobravanje kredita a za svoj račun.
(2) Ako ovim Zakonom nije drukčije određeno, depozitom se smatra depozit na način definiran zakonom kojim se uređuje sustav osiguranja depozita.
(3) U smislu ovoga Zakona, pod primanjem depozita ili drugih povratnih sredstava od javnosti iz stavka 1. ovoga članka ne smatra se:
1. primanje depozita ili drugih povratnih sredstava koji su izričito obuhvaćeni propisima Republike Hrvatske ili pravom Europske unije, pod uvjetom da te djelatnosti podliježu propisima i kontrolama čija je svrha zaštita deponenata i ulagatelja
2. primici Republike Hrvatske i drugih država članica, jedinica regionalne ili lokalne uprave Republike Hrvatske i drugih država članica ili javnog međunarodnog tijela u kojem su jedna ili više država članica članice ili u slučajevima koji su izričito navedeni nacionalnim pravom ili pravom Europske unije, pod uvjetom da su podložni pravnom okviru i nazoru u cilju zaštite depozita i ulagatelja
3. primici u obliku depozita koje kreditna unija primi od članova
4. primici od izdavanja dužničkih vrijednosnih papira pravne osobe koja nije kreditna institucija kojima ona financira obavljanje svoje osnovne djelatnosti, a pod uvjetom da njezina osnovna djelatnost nije odobravanje zajmova.
(4) Bankovne usluge na području Republike Hrvatske može pružati:
1. kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja je u skladu s ovim Zakonom dobila odobrenje za rad
2. kreditna institucija iz druge države članice koja u skladu s ovim Zakonom osnuje podružnicu na području Republike Hrvatske ili je ovlaštena neposredno pružati bankovne usluge na području Republike Hrvatske i
3. podružnica iz treće zemlje koja je od Hrvatske narodne banke dobila odobrenje za pružanje bankovnih usluga na području Republike Hrvatske.
(5) Depozite i druga povratna sredstva od javnosti u Republici Hrvatskoj ne smiju primati druge osobe osim osoba iz stavka 4. ovoga članka.
(6) Ako Hrvatska narodna banka iz podataka koje prikupi pri izvršavanju zadataka iz svoje nadležnosti utvrdi da postoje činjenice i okolnosti koje upućuju da depozite i druga povratna sredstva od javnosti prima osoba koja nije osoba iz stavka 4. ovoga članka, o tome će bez odgađanja izvijestiti državno odvjetništvo ili neko drugo nadzorno tijelo.
(7) Hrvatska narodna banka, u roku od mjesec dana od njihove objave u Narodnim novinama, obavještava Europsku komisiju i Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo o nacionalnim zakonima kojima se izričito dopušta društvima koja nisu kreditne institucije da obavljaju djelatnost primanja depozita i ostalih povratnih sredstava od javnosti.
Osnovne i dodatne financijske usluge
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 12.
(1) U smislu ovoga Zakona, osnovne financijske usluge su:
1. primanje depozita ili drugih povratnih sredstava
2. kreditiranje, uključujući, među ostalim: potrošačke kredite i zajmove, ugovore o kreditu odnosno zajmu koji se odnose na nekretnine, hipotekarne kredite i zajmove, otkup potraživanja (engl. factoring ) s regresom ili bez njega, financiranje trgovačkih transakcija (uključujući izvozno financiranje na osnovi otkupa s diskontom i bez regresa dugoročnih nedospjelih potraživanja osiguranih financijskim instrumentima (engl. forfeiting )
3. financijski leasing (engl. financial leasing )
4. platne usluge u skladu s posebnim propisima kojima se uređuje platni promet i to:
a) usluge koje omogućuju polaganje gotova novca na račun za plaćanje, kao i svi postupci koji su potrebni za vođenje računa za plaćanje
b) usluge koje omogućuju podizanje gotova novca s računa za plaćanje, kao i svi postupci koji su potrebni za vođenje računa za plaćanje
c) usluge izvršenja platnih transakcija, uključujući prijenos novčanih sredstava na račun za plaćanje kod korisnikova pružatelja platnih usluga ili kod drugog pružatelja platnih usluga, i to:
- izvršenje izravnih terećenja, uključujući jednokratna izravna terećenja
- izvršenje platnih transakcija putem platnih kartica ili sličnog sredstva ili
- izvršenje kreditnih transfera, uključujući trajne naloge
d) usluge izvršenja platnih transakcija u kojima su novčana sredstva pokrivena kreditnom linijom za korisnika platnih usluga, i to:
- izvršenje izravnih terećenja, uključujući jednokratna izravna terećenja
- izvršenje platnih transakcija putem platnih kartica ili sličnog sredstva ili
- izvršenje kreditnih transfera, uključujući trajne naloge
e). usluge izdavanja platnih instrumenata i/ili prihvaćanja platnih transakcija
f). usluge novčanih pošiljaka
g). usluge iniciranja plaćanja i
h). usluge informiranja o računu
5. izdavanje ostalih sredstava plaćanja i upravljanje njima (npr. putnički čekovi i bankovne mjenice) ako se pružanje tih usluga ne smatra pružanjem usluga u smislu točke 4. ovoga stavka, a u skladu s posebnim propisima kojima se uređuje platni promet
6. izdavanje garancija, drugih jamstava i preuzimanje obveza
7. trgovanje za svoj račun:
a) instrumentima tržišta novca (npr. čekovima, mjenicama, certifikatima o depozitu)
b) stranim sredstvima plaćanja uključujući mjenjačke poslove
c) financijskim ročnicama i opcijama
d) valutnim i kamatnim instrumentima
e) prenosivim vrijednosnim papirima
8. trgovanje za račun klijenta:
a) instrumentima tržišta novca (npr. čekovima, mjenicama, certifikatima o depozitu)
b) stranim sredstvima plaćanja, uključujući mjenjačke poslove
c) financijskim ročnicama i opcijama
d) valutnim i kamatnim instrumentima
e) prenosivim vrijednosnim papirima
9. sudjelovanje u izdavanju vrijednosnih papira i pružanje usluga vezanih sa spomenutim izdanjima
10. savjetovanje pravnih osoba u vezi sa strukturom kapitala, poslovnom strategijom i povezanim pitanjima te savjetovanje i usluge u vezi s poslovnim spajanjima odnosno pripajanjima i kupnjom pravnih osoba
11. posredovanje pri sklapanju poslova na novčanom tržištu
12. upravljanje portfeljem i savjetovanje u vezi s tim
13. pohrana i administriranje vrijednosnim papirima
14. usluge vezane uz poslove kreditiranja
15. usluge iznajmljivanja sefova
16. izdavanje elektroničkog novca, uključujući tokene elektroničkog novca
17. izdavanje tokena vezanih uz imovinu
18. usluge povezane s kriptoimovinom i
19. investicijske i pomoćne usluge i aktivnosti propisane zakonom kojim se uređuje tržište kapitala, a koje nisu uključene u usluge iz točaka 1. do 18. ovoga stavka, a koje se odnose na jedan ili više financijskih instrumenata, a u biti čine:
a) zaprimanje i prijenos naloga
b) izvršavanje naloga za račun klijenta
c) trgovanje za vlastiti račun
d) upravljanje portfeljem
e) investicijsko savjetovanje
f) pokroviteljstvo i/ili usluge provedbe ponude financijskih instrumenata uz obvezu otkupa
g) usluge provedbe ponude odnosno prodaje financijskih instrumenata bez obveze otkupa
h) upravljanje multilateralnom trgovinskom platformom (MTP) i
i) upravljanje organiziranom trgovinskom platformom (OTP).
(2) U smislu ovoga Zakona, dodatne financijske usluge jesu:
1. poslovi distribucije osiguranja u skladu s propisima kojima se uređuje osiguranje
2. usluga upravljanja platnim sustavima u skladu s odredbama posebnog zakona
3. druge usluge koje kreditna institucija može pružati u skladu s odredbama posebnog zakona
4. trgovanje zlatom za svoj račun i račun klijenta, uključujući i posredovanje u trgovanju zlatom
5. usluge dostave podataka u skladu s propisima kojima se uređuje tržište kapitala
6. drugo posredovanje koje nije obuhvaćeno pod ostalim točkama ovoga članka i
7. druge usluge ili poslovi koji s obzirom na način pružanja i rizik kojem je kreditna institucija izložena, imaju slične karakteristike kao i osnovne financijske usluge iz stavka 1. ovoga članka, a navedene su u odobrenju za rad kreditne institucije.
Uzajamno priznate usluge
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 13.
(1) U smislu ovoga Zakona, uzajamno priznate usluge jesu:
1. uzajamno priznate bankovne usluge i
2. uzajamno priznate financijske usluge.
(2) Uzajamno priznatim bankovnim uslugama smatraju se usluge iz članka 11. ovoga Zakona.
(3) Uzajamno priznatim financijskim uslugama smatraju se usluge iz članka 12. stavka 1. ovoga Zakona.
III.2 . ODOBRENJA ZA PRUŽANJE BANKOVNIH I/ILI FINANCIJSKIH USLUGA
Odobrenje za rad
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 14.
(1) Kreditnoj instituciji izdaje se, sukladno ovom Zakonu, odobrenje za rad kao banci, štednoj banci, stambenoj štedionici ili kreditnoj instituciji iz članka 4. stavka 1. točke 1. podtočke (b) Uredbe (EU) br. 575/2013 (u daljnjem tekstu: odobrenje za rad).
(2) Kreditna institucija dužna je prije početka svog poslovanja i upisa u sudski registar dobiti odobrenje za rad sukladno ovom Zakonu.
(3) Kreditna institucija ne smije obavljati nijednu drugu djelatnost, osim pružanja bankovnih i financijskih usluga za koje je dobila odobrenje nadležnog tijela te pomoćnih usluga.
(4) Odobrenje za rad sadrži odobrenje za pružanje bankovnih usluga.
(5) Iznimno od stavaka 3. i 4. ovoga članka, ako kreditna institucija namjerava pružati dodatnu financijsku uslugu iz članka 12. stavka 2. točke 2. ovoga Zakona, a za koju nije potrebno odobrenje u skladu s posebnim zakonom, može pružati tu uslugu bez dobivanja odobrenja za pružanje te dodatne financijske usluge i upisati pružanje te usluge u sudski registar.
(6) Društvo iz članka 4. stavka 1. točke 1. podtočke (b) Uredbe (EU) br. 575/2013 s poslovnim nastanom u Republici Hrvatskoj, koje ima odobrenje za rad na temelju propisa kojima se uređuje tržište kapitala, dužno je Hrvatskoj narodnoj banci podnijeti zahtjev za izdavanje odobrenja za rad iz stavka 1. ovoga članka najkasnije na dan kada nastupi nešto od sljedećeg:
− kada prosjek mjesečne ukupne imovine, izračunan u razdoblju od 12 uzastopnih mjeseci, iznosi ili prelazi iznos od 30 milijardi eura ili
− kada je prosjek mjesečne ukupne imovine izračunan u razdoblju od 12 uzastopnih mjeseci manji od iznosa 30 milijardi eura i društvo je dio grupe u kojoj ukupna vrijednost konsolidirane imovine svih društava u grupi koja je osnovana u Europskoj uniji uključujući sve njihove podružnice i društva kćeri s poslovnim nastanom u trećoj zemlji, a koja pojedinačno imaju ukupnu imovinu manju od iznosa od 30 milijardi eura i obavljaju bilo koju od djelatnosti iz odjeljka A. točaka 3. i 6. Priloga I. Direktive 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o tržištu financijskih instrumenata i izmjeni Direktive 2002/92/EZ i Direktive 2011/61/EU (preinačena) (Tekst značajan za EGP) (SL L 173, 12. 6. 2014.) (u daljnjem tekstu: Direktiva 2014/65/EU) odnosno nacionalnih propisa država članica kojim je prenesena Direktiva 2014/65/EU, iznosi ili prelazi iznos od 30 milijardi eura, oboje izračunano kao prosjek u razdoblju od 12 uzastopnih mjeseci.
(7) Hrvatska narodna banka će temeljem zaprimljenih informacija od Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga obavijestiti društvo iz članka 4. stavka 1. točke 1. podtočke (b) Uredbe (EU) br. 575/2013 s poslovnim nastanom u Republici Hrvatskoj da je dužno podnijeti zahtjev za izdavanje odobrenja iz stavka 1. ovoga članka i navesti rok u kojem je dužno podnijeti taj zahtjev, te o tome obavijestiti Hrvatsku agenciju za nadzor financijskih usluga.
(8) Društvo iz članka 4. stavka 1. točke 1. podtočke (b) Uredbe (EU) br. 575/2013 s poslovnim nastanom u Republici Hrvatskoj, koje ima odobrenje za rad na temelju propisa kojima se uređuje tržište kapitala, dok ne dobije odobrenje za rad iz stavka 1. ovoga članka može nastaviti pružati usluge za koje je dobilo odobrenje prema propisima kojima se uređuje tržište kapitala.
(9) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, društvo iz članka 4. stavka 1. točke 1. podtočke (b) Uredbe (EU) br. 575/2013 s poslovnim nastanom u Republici Hrvatskoj može Hrvatskoj narodnoj banci podnijeti zahtjev za izuzeće od obveze dobivanja odobrenja za rad iz stavka 1. ovoga članka.
(10) Hrvatska narodna banka će postupak izdavanja odobrenja provesti na način da postupak bude što jednostavniji i pri tome, u mjeri u kojoj je to primjenjivo, koristiti informacije iz postojećih odobrenja.
(11) Po zaprimanju zahtjeva iz stavka 9. ovoga članka Hrvatska narodna banka će o tome obavijestiti Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo.
(12) Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo izdaje u roku od mjesec dana od dobivanja obavijesti Hrvatske narodne banke iz stavka 11. ovoga članka mišljenje o zahtjevu iz stavka 9. ovoga članka.
(13) Društvo iz članka 4. stavka 1. točke 1. podtočke (b) Uredbe (EU) br. 575/2013 s poslovnim nastanom u Republici Hrvatskoj na temelju zaprimljenog zahtjeva iz stavka 9. ovoga članka i informacija dobivenih od Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga može biti izuzeto od obveze dobivanja odobrenja za rad iz stavka 1. ovoga članka uzimajući u obzir sljedeće kriterije:
− ako je društvo dio grupe, organizacijsku strukturu grupe, računovodstvene politike koje prevladavaju unutar grupe i raspodjelu imovine među subjektima grupe
− prirodu, veličinu i složenost djelatnosti koje društvo obavlja u Republici Hrvatskoj i u Europskoj uniji kao cjelini
− važnost i sistemski rizik koji predstavljaju djelatnosti koje društvo obavlja u Republici Hrvatskoj i u Europskoj uniji u cjelini.
(14) Prilikom izrade nacrta odluke o izuzeću od obveze dobivanja odobrenja za rad iz stavka 1. ovoga članka Hrvatska narodna banka uzeti će u obzir mišljenje Europskog nadzornog tijela za bankarstvo iz stavka 12. ovoga članka.
(15) Ako se odluka o izuzeću razlikuje od mišljenja Europskog nadzornog tijela za bankarstvo, odluka će sadržavati i razloge odstupanja.
(16) Odluka o izuzeću dostavlja se društvu iz stavka 9. ovoga članka i Europskom nadzornom tijelu za bankarstvo.
(17) Hrvatska narodna banka svake tri godine procjenjuje ispunjava li društvo iz članka 4. stavka 1. točke 1. podtočke (b) Uredbe (EU) br. 575/2013 kriterije za izuzeće iz stavka 13. ovoga članka.
Zahtjev za izdavanje odobrenja za rad
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 15.
(1) Za izdavanje odobrenja za rad podnositelj zahtjeva dužan je dostaviti sljedeće:
1. zahtjev za izdavanje odobrenja za rad te informacije i dokumentaciju kako je propisano Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2022/2580 od 17. lipnja 2022. o dopuni Direktive 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu regulatornih tehničkih standarda kojima se pobliže određuju informacije koje se dostavljaju u zahtjevu za izdavanje odobrenja za rad kreditne institucije i prepreke učinkovitom izvršavanju nadzornih funkcija nadležnih tijela (SL L 225, 29. 12. 2022.) i Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2022/2581 od 20. lipnja 2022. o utvrđivanju provedbenih tehničkih standarda za primjenu Direktive 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu dostavljanja informacija u zahtjevima za izdavanje odobrenja za rad kreditne institucije (SL L 335, 29. 12. 2022.)
2. ako je primjenjivo, zahtjev za izdavanje odobrenja za pružanje financijske usluge iz članka 20. ovoga Zakona te informacije i dokumentaciju propisanu podzakonskim propisom donesenim na temelju članka 20. stavka 8. ovoga Zakona
3. ako je primjenjivo, zahtjev za stjecanje kvalificiranog udjela iz članka 33. ovoga Zakona te informacije i dokumentaciju propisanu podzakonskim propisom donesenim na temelju članka 36. stavka 10. ovoga Zakona, a koji između ostalog uključuje informacije o identitetu svih fizičkih i pravnih osoba koje će, u slučaju dobivanja odobrenja za rad imati, izravno ili neizravno, kvalificirani udio u kreditnoj instituciji s iznosom tih udjela u kapitalu kreditne institucije
4. zahtjev za izdavanje prethodne suglasnosti za obavljanje funkcije člana uprave iz članka 45. stavka 2. ovoga Zakona i zahtjev za izdavanje prethodne suglasnosti za obavljanje funkcije predsjednika uprave iz članka 46. ovoga Zakona te informacije i dokumentaciju propisanu podzakonskim propisom donesenim na temelju članka 44. stavka 9. ovoga Zakonu
5. zahtjev za izdavanje prethodne suglasnosti za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora iz članka 49. stavka 2. ovoga Zakona i zahtjev za izdavanje prethodne suglasnosti za obavljanje funkcije predsjednika nadzornog odbora iz članka 50. ovoga Zakona te informacije i dokumentaciju propisanu podzakonskim propisom donesenim na temelju članka 48. stavka 11. ovoga Zakona
6. program rada s popisom bankovnih i financijskih usluga koje kreditna institucija namjerava pružati, organizacijskom strukturom kreditne institucije, uključujući i naznaku matičnih društava, financijskih holdinga i mješovitih financijskih holdinga unutar grupe kao i opis sustava upravljanja iz članka 181. ovoga Zakona
7. u slučaju da niti jedna pravna ili fizička osoba ne stječe, izravno ili neizravno, kvalificirani udio u kreditnoj instituciji, popis dvadeset najvećih dioničara kreditne institucije s iznosom njihovih udjela u kapitalu kreditne institucije.
(2) Kreditna institucija koja namjerava pružati dodatnu financijsku uslugu iz članka 12. stavka 2. točaka 1., 3. i 5. ovoga Zakona dužna je Hrvatskoj narodnoj banci dostaviti informacije i dokumentaciju propisanu posebnim zakonom.
(3) Prije izdavanja odobrenja za rad Hrvatska narodna banka savjetovat će se i razmijeniti informacije s nadležnim tijelom druge države članice ako je kreditna institucija:
1. društvo kći kreditne institucije koja je dobila odobrenje za rad u toj drugoj državi članici
2. društvo kći matičnog društva kreditne institucije koja je dobila odobrenje za rad u toj drugoj državi članici
3. pod kontrolom istih osoba, bilo fizičkih ili pravnih, koje kontroliraju kreditnu instituciju koja je dobila odobrenje za rad u toj drugoj državi članici.
(4) Prije izdavanja odobrenja za rad Hrvatska narodna banka savjetovat će se i razmijeniti informacije s nadležnim nadzornim tijelom druge države članice koje je odgovorno za nadzor nad društvima za osiguranje ili investicijskim društvima u toj državi članici ako je kreditna institucija:
1. društvo kći društva za osiguranje ili investicijskog društva koje je dobilo odobrenje za rad u Uniji
2. društvo kći matičnog društva, društva za osiguranje ili investicijskog društva koje je dobilo odobrenje za rad u Europskoj uniji ili
3. pod kontrolom istih osoba, bilo fizičkih ili pravnih, koje kontroliraju društvo za osiguranje ili investicijsko društvo koje je dobilo odobrenje za rad u Europskoj uniji.
(5) Pri savjetovanju i razmjeni informacija iz stavaka 3. i 4. ovoga članka Hrvatska narodna banka posebno će se savjetovati i razmijeniti sve informacije koje su značajne za izdavanje odobrenja za rad i koje su značajne za kontinuiranu procjenu usklađenosti s uvjetima poslovanja, a koje se odnose na:
− procjenu primjerenosti stjecatelja kvalificiranog udjela
− ugled i iskustvo članova upravljačkog tijela uključenih u upravljanje drugim članom iste grupe.
(6) Hrvatska narodna banka ovlaštena je za pravne ili fizičke osobe koje procjenjuje pri odlučivanju o zahtjevu za izdavanje odobrenja za rad, podatke o prekršajnoj osuđivanosti, o tome vodi li se protiv tih osoba kazneni ili prekršajni postupak te o tome da te osobe nisu pravomoćno osuđene pribaviti iz odgovarajućih evidencija.
(7) Hrvatska narodna banka ovlaštena je od ministarstva nadležnog za pravosuđe na temelju obrazloženog zahtjeva pribaviti podatke o pravomoćnoj osuđivanosti osoba iz stavka 6. ovoga članka za kaznena djela i prekršaje u Republici Hrvatskoj, kao i za kaznena djela i prekršaje u državi članici, iz:
– kaznene evidencije ili iz Europskog informacijskog sustava kaznenih evidencija (ECRIS) u skladu sa zakonom kojim se uređuju pravne posljedice osude, kaznena evidencija i rehabilitacija, a kojim su u nacionalne propise država članica prenesene Odluka 2009/316/PUP i, Okvirna odluka 2009/315/PUP Direktiva (EU) 2019/884 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2019. o izmjeni Okvirne odluke Vijeća 2009/315/PUP u vezi s razmjenom podataka o državljanima trećih zemalja i u vezi s Europskim informacijskim sustavom kaznene evidencije (ECRIS) te o zamjeni Odluke Vijeća 2009/316/PUP (SL L 151. 7. 6. 2019.) i osigurana provedba Uredbe (EU) 2019/816 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2019. o uspostavi centraliziranog sustava za utvrđivanje država članica koje imaju podatke o osuđujućim presudama protiv državljana trećih zemalja i osoba bez državljanstva (sustav ECRIS-TCN) za dopunu Europskog informacijskog sustava kaznene evidencije te o izmjeni Uredbe (EU) 2018/1726 (SL L 135. 22. 5. 2019.) (u daljnjem tekstu: propis kojim se uređuju pravne posljedice osude, kaznena evidencija i rehabilitacija), i to za kaznena djela iz članka 33. stavka 2. ovoga Zakona
– prekršajne evidencije.
(8) Pri izdavanju odobrenja za rad kreditne institucije spojiti će se postupci te će se istodobno odlučivati o sljedećim zahtjevima:
1. zahtjevu za izdavanje odobrenja za rad
2. zahtjevu za stjecanje kvalificiranog udjela
3. zahtjevu za izdavanje prethodne suglasnosti za obavljanje funkcije člana uprave i zahtjevu za izdavanje prethodne suglasnosti za obavljanje funkcije predsjednika uprave
4. zahtjevu za izdavanje prethodne suglasnosti za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora i zahtjevu za izdavanje prethodne suglasnosti za obavljanje funkcije predsjednika nadzornog odbora
5. zahtjevu za izdavanje odobrenja za pružanje financijske usluge iz članka 12. ovoga Zakona ako je istodobno podnesen zahtjev za pružanje te usluge.
(9) Hrvatska narodna banka obavještava Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo o uvjetima za izdavanje odobrenja za rad kreditnoj instituciji.
Usvajanje zahtjeva za izdavanje odobrenja za rad
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 16.
(1) Hrvatska narodna banka ocjenjuje jesu li za izdavanje odobrenja za rad ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
1. da za kvalificiranog stjecatelja ili, za slučaj da niti jedna pravna ili fizička osoba ne stječe kvalificirani udio, za 20 najvećih stjecatelja udjela u kreditnoj instituciji ne postoji razlog iz članka 37. ovoga Zakona
2. da obavljanje supervizije poslovanja kreditne institucije prema odredbama ovoga Zakona ne bi bilo otežano ili onemogućeno zbog uske povezanosti kreditne institucije s drugim pravnim ili fizičkim osobama
3. da obavljanje supervizije poslovanja kreditne institucije prema odredbama ovoga Zakona ne bi bilo otežano ili onemogućeno zbog propisa treće zemlje koji uređuju poslovanje pravnih ili fizičkih osoba sa sjedištem odnosno prebivalištem ili boravištem u trećoj zemlji s kojima je kreditna institucija usko povezana ili ako ne postoje drugi razlozi zbog kojih nije moguće ili je otežano provesti superviziju
4. da osobe predložene za predsjednika odnosno članove uprave kreditne institucije ispunjavaju uvjete iz članka 44. ili članka 45. ovoga Zakona ili ako osobe predložene za predsjednika odnosno članove nadzornog odbora ispunjavaju uvjete iz članka 48. ili članka 49. ovoga Zakona
5. da kreditna institucija ima vlastiti regulatorni kapital u skladu s Uredbom (EU) 575/2013 ili inicijalni kapital u skladu s člankom 26. ovoga Zakona
6. da će kreditna institucija biti organizirana u skladu s ovim Zakonom, odnosno da su osigurani uvjeti za poslovanje kreditne institucije određeni ovim Zakonom, propisima donesenima na temelju ovoga Zakona ili propisima Europske unije kojima se uređuje poslovanje kreditne institucije
7. da će kreditna institucija imati sjedište u Republici Hrvatskoj
8. da će kreditna institucija biti fizički prisutna u Republici Hrvatskoj i da će uprava voditi poslove s područja Republike Hrvatske
9. da odredbe statuta kreditne institucije nisu u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona ili odredbama propisa donesenih na temelju ovoga Zakona ili propisa Europske unije kojima se uređuje poslovanje kreditne institucije
10. da iz informacija i dokumentacije te drugih poznatih činjenica proizlazi da je kreditna institucija kadrovski, organizacijski i tehnički sposobna pružati bankovne i/ili financijske usluge na način i u opsegu koji je predviđen njezinim poslovnim planom
11. da iz informacija i dokumentacije te drugih poznatih činjenica proizlazi da je kreditna institucija uspostavila sustav upravljanja iz članka 181. ovoga Zakona na način koji omogućava dobro i učinkovito upravljanje rizicima i
12. da iz informacija i dokumentacije proizlazi da kreditna institucija ispunjava druge uvjete za pružanje bankovnih i/ili financijskih usluga na koje se odnosi zahtjev za izdavanje odobrenja za rad.
(2) Pri odlučivanju o zahtjevu za izdavanje odobrenja za rad ne vodi se računa o ekonomskim potrebama tržišta.
(3) U slučajevima iz članka 14. stavka 6. ovoga Zakona pri izdavanju odobrenja za rad uzimaju se u obzir informacije koje su bile dostupne pri izdavanju postojećih odobrenja.
(4) Ako Hrvatska narodna banka utvrdi da uvjeti za izdavanje odobrenja za rad nisu ispunjeni, odbit će zahtjev.
(5) Hrvatska narodna banka obavještava Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo o izdavanju i ukidanju odobrenja za rad kreditnoj instituciji kao i o razlozima za ukidanje odobrenja za rad.
(6) Pri obavještavanju Europskog nadzornog tijela za bankarstvo o izdavanju odobrenja za rad iz stavka 5. ovoga članka Hrvatska narodna banka dostavit će informaciju o sustavu osiguranja depozita u kojemu je kreditna institucija član.
Prestanak važenja odobrenja za rad
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 17.
(1) Odobrenje za rad prestaje važiti:
1. danom otvaranja redovne likvidacije kreditne institucije
2. danom upisa nove kreditne institucije u sudski registar u slučaju spajanja kreditnih institucija
3. danom upisa statusne promjene iz članka 23. stavka 3. ovoga Zakona kada statusnom promjenom prestane postojati
4. danom, satom i minutom navedenim u izreci odluke o pokretanju prisilne likvidacije kreditne institucije.
(2) Istovremeno s prestankom važenja odobrenja za rad prestaje važiti i odobrenje za pružanje financijskih usluga, kao i sva ostala odobrenja dana toj kreditnoj instituciji.
(3) Hrvatska narodna banka obavještava Europsku središnju banku kada odobrenje za rad kreditne institucije prestane važiti sukladno stavku 1. ovoga članka.
Razlozi za ukidanje odobrenja za rad
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 18.
(1) Hrvatska narodna banka ocijenit će je li ispunjen neki od sljedećih razloga za ukidanje odobrenja za rad:
1. ako kreditna institucija ne počne poslovati unutar 12 mjeseci od izdavanja odobrenja za rad
2. ako kreditna institucija Hrvatskoj narodnoj banci u pisanom obliku dostavi obavijest da više ne namjerava pružati bankovne usluge
3. ako kreditna institucija samostalno prestane pružati bankovne usluge za koje je dobila odobrenje duže od šest mjeseci
4. ako kreditna institucija odobrenje za rad upotrebljava isključivo za obavljanje aktivnosti iz članka 4. stavka 1. točke 1. podtočke (b) Uredbe (EU) br. 575/2013 i u razdoblju od pet uzastopnih godina ima prosjek ukupne imovine ispod pragova utvrđenih tim člankom
5. ako u slučaju provedene obnove postupka utvrdi da je odobrenje za rad kreditnoj instituciji doneseno na temelju neistinitih ili netočnih podataka ili izjava bitnih za donošenje tog odobrenja
6. ako kreditna institucija prestane ispunjavati uvjete na temelju kojih je dobila odobrenje za rad
7. ako kreditna institucija više ne ispunjava bonitetne zahtjeve iz dijela trećeg, četvrtog i šestog Uredbe (EU) br. 575/2013, osim zahtjeva utvrđenih u člancima 92.a i 92.b Uredbe (EU) br. 575/2013, ili zahtjeva vezanog uz visinu dodatnog regulatornog kapitala koje je svojim rješenjem naložila Hrvatska narodna banka u skladu s člankom 105. stavkom 1. točkom 1. ovoga Zakona, ili posebnog zahtjeva vezanog uz likvidnost u skladu s člankom 105. stavkom 1. točkom 16. ovoga Zakona odnosno člankom 110. ovoga Zakona
8. ako se ne može očekivati da će kreditna institucija nastaviti ispunjavati svoje obveze prema vjerovnicima te posebno ako više ne pruža sigurnost za imovinu koja joj je povjerena, osobito što se tiče isplate depozita
9. ako kreditna institucija ispunjava sve sljedeće uvjete:
a) u skladu sa zakonom kojim se uređuje sanacija kreditnih institucija i investicijskih društava ili člankom 18. stavkom 1. točkom (a) Uredbe (EU) 806/2014 utvrđeno je da kreditna institucija propada ili će vjerojatno propasti
b) sanacijsko tijelo, u skladu sa zakonom kojim se uređuje sanacija kreditnih institucija i investicijskih društava utvrdi da nije razumno očekivati da bi druge mjere privatnog sektora, mjere institucionalnog sustava zaštite, supervizorske mjere, supervizorske mjere u fazi rane intervencije ili smanjenje vrijednosti ili pretvaranje relevantnih instrumenata kapitala ili podložnih obveza u skladu s odredbama glave VII. tog zakona spriječile propast institucije u razumnom razdoblju ili ako utvrdi da je ispunjen uvjet iz članka 18. stavka 1. točke (b) Uredbe (EU) 806/2014
c) sanacijsko tijelo, u skladu sa zakonom kojim se uređuje sanacija kreditnih institucija i investicijskih društava utvrdi da sanacija kreditne institucije nije u javnom interesu ili ako utvrdi da nije ispunjen uvjet iz članka 18. stavka 1. točke (c) Uredbe (EU) 806/2014
10. ako je kreditna institucija proglašena krivom za ozbiljno kršenje zakona kojim se uređuje sprječavanje pranja novca i financiranje terorizma odnosno nacionalnih odredbi u koje je prenesena Direktiva (EU) 2015/849 o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca i financiranja terorizma, o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive 2005/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i Direktive Komisije 2006/70/EZ (SL L 141, 5. 6. 2015.) (u daljnjem tekstu: Direktiva EU 2015/849)
11. ako kreditna institucija na bilo koji način onemogućuje obavljanje supervizije svojeg poslovanja
12. ako postoji razlog za ukidanje suglasnosti za stjecanje kvalificiranog udjela iz članka 38. ovoga Zakona
13. ako kreditna institucija ne ispunjava obveze koje se odnose na osiguranje depozita u skladu sa zakonom kojim se uređuje sustav osiguranja depozita
14. ako kreditna institucija ne ispunjava tehničke, organizacijske, kadrovske ili ostale uvjete za pružanje bankovnih usluga i
15. ako je kreditna institucija počinila neku od povreda navedenih u člancima 372. i 373. ovoga Zakona.
(2) U odluci o ukidanju odobrenja za rad navest će se i da će ona biti javno objavljena.
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ako postoje razlozi za ukidanje odobrenje za rad kreditnoj instituciji odobrenje se ne može ukinuti od trenutka kada je donesena odluka o otvaranju postupka sanacije do trenutka donošenja odluke o okončanju postupka sanacije.
Objava odluke o ukidanju odobrenja za rad
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 19.
Hrvatska narodna banka dužna je odluku o ukidanju odobrenja za rad dostaviti nadležnom trgovačkom sudu i Hrvatskoj agenciji za osiguranje depozita te istu javno objaviti na svojim internetskim stranicama, te o toj odluci obavijestiti Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo.
Odobrenje za pružanje financijskih usluga
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 20.
(1) Kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj dužna je, prije upisa u sudski registar financijskih usluga koje namjerava pružati dobiti odobrenje za pružanje tih financijskih usluga u skladu s ovim Zakonom.
(2) Za dobivanje odobrenja za pružanje financijskih usluga kreditna institucija dužna je Hrvatskoj narodnoj banci podnijeti zahtjev za izdavanje odobrenja za pružanje financijskih usluga i dostaviti informacije i dokumentaciju sukladno podzakonskom propisu donesenom na temelju stavka 8. ovoga članka.
(3) Odluka o odobrenju iz stavka 1. ovoga članka donosi se istodobno kad i odluka o odobrenju za rad, osim ako je zahtjev za izdavanje odobrenja za pružanje financijske usluge podnesen nakon što je kreditna institucija iz stavka 1. ovoga članka dobila odobrenje za rad.
(4) Zahtjev za izdavanje odobrenja za pružanje financijske usluge iz članka 12. stavka 1. točke 18. ovoga Zakona, zajedno s informacijama i dokumentacijom iz članka 60. stavka 7. Uredbe (EU) 2023/1114 i delegirane uredbe donesene na temelju članka 60. stavka 13. Uredbe (EU) 2023/1114, Hrvatska narodna banka dostavit će Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga i zatražiti mišljenje o tome postoje li sumnje da kreditna institucija ne bi ispunjavala uvjete za pružanje usluga iz glave V. Uredbe (EU) 2023/1114.
(5) Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga dostavit će Hrvatskoj narodnoj banci mišljenje iz stavka 4. ovoga članka u roku od 40 dana od dana primitka potpunih informacija i dokumentacije iz stavka 4. ovoga članka a ako dokumentacija iz stavka 4. ovoga članka nije potpuna, Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga će u roku od 20 dana obavijestiti Hrvatsku narodnu banku te predložiti pozivanje stranke na dopunu dokumentacije.
(6) Hrvatska narodna banka će pri postupanju po zahtjeva za izdavanje odobrenja za pružanja financijske usluge iz članka 12. stavka 1. točke 18. ovoga Zakona uzeti u obzir mišljenje Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga.
(7) Rok iz članka 348. ovoga Zakona u kojem se odlučuje o zahtjevu za izdavanje odobrenja iz ovoga članka ne teče sve dok Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga ne dostavi mišljenje iz stavka 4. ovoga članka ili dok ne isteke rok iz stavka 5. ovoga članka.
(8) Hrvatska narodna banka podzakonskim propisom uređuje dokumentaciju i informacije koje se prilažu zahtjevu za izdavanje odobrenja za pružanje financijskih usluga.
Odbijanje zahtjeva za izdavanje odobrenja za pružanje pojedinih financijskih usluga
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 21.
Zahtjev za izdavanje odobrenja za pružanje financijskih usluga odbit će se:
1. ako kreditna institucija ne ispunjava tehničke, kadrovske, organizacijske ili ostale uvjete za pružanje pojedinih financijskih usluga
2. ako su kreditnoj instituciji izrečene supervizorske mjere, a uvođenje nove financijske usluge moglo bi negativno utjecati na izvršenje supervizorskih mjera ili
3. ako kreditna institucija ne ispunjava posebne uvjete koji se, glede financijskih usluga predviđenih njezinim poslovnim planom, propisuju drugim propisom kojim se uređuje pružanje financijskih usluga.
Ukidanje odobrenja za pružanje pojedinih financijskih usluga
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 22.
(1) Odluka o ukidanju odobrenja za pružanje financijskih usluga donosi se:
1. ako se u slučaju provedene obnove postupka utvrdi da je rješenje o odobrenju za pružanje financijske usluge doneseno na temelju neistinitih ili netočnih podataka ili izjava bitnih za donošenje tog rješenja
2. ako kreditna institucija više ne ispunjava tehničke, kadrovske, organizacijske ili ostale uvjete za pružanje pojedine financijske usluge
3. ako kreditna institucija više ne ispunjava uvjete propisane drugim propisima kojima se uređuje pružanje pojedine financijske usluge ili
4. ako kreditna institucija u pisanom obliku dostavi obavijest da više ne namjerava pružati jednu ili više financijskih usluga.
(2) Kreditna institucija je dužna odluku o ukidanju odobrenja za pružanje financijskih usluga dostaviti, u roku od osam dana od dana primitka te odluke, nadležnom trgovačkom sudu te istu bez odgađanja javno objaviti na svojim internetskim stranicama.
III.3 . OSTALA ODOBRENJA
Odobrenje za provedbu statusnih promjena
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 23.
(1) Kreditna institucija, financijski holding i mješoviti financijski holding koji je dobio odobrenje iz članka 87. ovoga Zakona (u daljnjem tekstu: financijski sudionik) koji namjeravaju provesti jednu od statusnih promjena iz stavka 3. ovoga članka dužni su nakon usvajanja nacrta uvjeta provedbe statusne promjene iz stavka 3. ovoga članka Hrvatskoj narodnoj banci podnijeti zahtjev za izdavanje odobrenja za provedbu statusne promjene (u daljnjem tekstu: zahtjev za odobrenje statusne promjene) koji sadrži informacije iz podzakonskog propisa donesenog na temelju članka 25. stavka 13. ovoga Zakona, te o tome obavijestiti tijelo koje će biti nadležno za superviziju subjekata koji nastaju nakon te statusne promjene.
(2) Financijski sudionik iz stavka 1. ovoga članka ne smije provesti statusnu promjenu niti je upisati u sudski registar prije dobivanja odobrenja za provedbu statusne promjene.
(3) Statusne promjene su promjene kod kojih:
a) jedno ili više društava, koji prestaju postojati bez postupka likvidacije, prenose svu svoju imovinu i obveze ili njihove dijelove na drugo postojeće društvo, društvo preuzimatelja, u zamjenu za izdavanje njihovim članovima vrijednosnih papira ili dionica koji predstavljaju kapital tog drugog društva i, ako je to primjenjivo, isplatu u gotovini iznosa koji ne prelazi 10 % nominalne vrijednosti, osim ako je drukčije propisano primjenjivim nacionalnim pravom, ili, ako nominalna vrijednost ne postoji, knjigovodstvene vrijednosti tih vrijednosnih papira ili dionica
b) jedno ili više društava, koji prestaju postojati bez postupka likvidacije, prenose svu svoju imovinu i obveze ili njihove dijelove na drugo postojeće društvo, društvo preuzimatelja, bez izdavanja novih vrijednosnih papira ili dionica društva preuzimatelja, pod uvjetom da jedna osoba izravno ili neizravno drži sve dionice društava koja se spajaju ili da članovi društava koja se spajaju drže svoje vrijednosne papire i dionice u istom omjeru u svim društvima koja se spajaju
c) dva ili više društava, koji prestaju postojati bez postupka likvidacije, prenose svu svoju imovinu i obveze ili njihove dijelove na društvo koje osnivaju u zamjenu za izdavanje njihovim članovima vrijednosnih papira ili dionica koji predstavljaju kapital tog novog društva i, prema potrebi, isplatu u gotovini iznosa koji ne prelazi 10 % nominalne vrijednosti, osim ako je drukčije propisano primjenjivim nacionalnim pravom, ili, ako nominalna vrijednost ne postoji, knjigovodstvene vrijednosti tih vrijednosnih papira ili dionica
d) društvo, koje prestaje postojati bez postupka likvidacije, prenosi svu svoju imovinu i obveze ili njihove dijelove na društvo koje drži sve vrijednosne papire ili dionice koji predstavljaju njegov kapital
e) transakcija u okviru koje društvo koje je prestalo postojati bez postupka likvidacije prenosi svu svoju imovinu i obveze na više društava u zamjenu za dodjelu, dioničarima društva koje se dijeli, vrijednosnih papira ili dionica u društvima koja zbog podjele primaju uplate i, ako je to primjenjivo, isplatu u gotovini iznosa koji ne prelazi 10 % nominalne vrijednosti, osim ako je drukčije propisano primjenjivim nacionalnim pravom, ili, ako nominalna vrijednost ne postoji, knjigovodstvene vrijednosti tih vrijednosnih papira ili dionica
f) transakcija u okviru koje društvo koje je prestalo postojati bez postupka likvidacije prenosi svu svoju imovinu i obveze na više novoosnovanih društava u zamjenu za dodjelu, dioničarima društva koje se dijeli, vrijednosnih papira ili dionica u društvima primateljima i, ako je to primjenjivo, isplatu u gotovini iznosa koji ne prelazi 10 % nominalne vrijednosti, osim ako je drukčije propisano primjenjivim nacionalnim pravom, ili, ako nominalna vrijednost ne postoji, knjigovodstvene vrijednosti tih vrijednosnih papira ili dionica
g) transakcija koja se sastoji od kombinacije transakcija opisanih u točkama e) i f) ovoga stavka
h) transakcija u okviru koje društvo koje se dijeli dio svoje imovine i obveza prenosi na jedno ili više društava primatelja u zamjenu za izdavanje, članovima društva koje se dijeli, vrijednosnih papira ili dionica u društvima primateljima, u društvu koje se dijeli ili i u društvima primateljima i u društvu koje se dijeli, i, ako je to primjenjivo, isplatu u gotovini iznosa koji ne prelazi 10 % nominalne vrijednosti, osim ako je drukčije propisano primjenjivim nacionalnim pravom, ili, ako nominalna vrijednost ne postoji, knjigovodstvene vrijednosti tih vrijednosnih papira ili dionica
i) transakcija u okviru koje društvo koje se dijeli dio svoje imovine i obveza prenosi na jedno ili više društava primatelja u zamjenu za izdavanje, društvu koje se dijeli, vrijednosnih papira ili dionica u društvima primateljima
j) provedena statusna promjena koja nije navedena u točkama od a) do i) ovoga stavka, a odnose se na spajanja, pripajanja odnosno podjele kako su propisani zakonom kojim se uređuju trgovačka društva.
(4) Iznimno od stavka 1. ovoga članka zahtjev za odobrenje statusne promjene nisu dužni podnijeti kreditna institucija, financijski holding i mješoviti financijski holding, ako namjeravaju provesti statusnu promjenu u kojoj nastaje nova kreditna institucija za koju se podnosi zahtjev za izdavanje odobrenja za rad u skladu s člankom 14. ovoga Zakona ili financijski holding odnosno mješoviti financijski holding koji podnosi zahtjev za izdavanje odobrenja u skladu s člankom 87. ovoga Zakona.
(5) Iznimno od stavka 1. ovoga članka statusne promjene koje su rezultat provedbe sanacije temeljem propisa kojim se uređuje sanacija kreditnih institucija ne podliježu obvezama utvrđenima ovom glavom.
Postupak podnošenja zahtjeva za odobrenje statusne promjene
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 24.
(1) Hrvatska narodna banka izdat će u roku od deset radnih dana od dana zaprimanja zahtjeva za odobrenje statusne promjene podnositelju zahtjeva pisanu potvrdu o zaprimanju zahtjeva u kojoj će utvrditi je li zahtjev uredan.
(2) Urednim zahtjevom iz stavka 1. ovoga članka smatra se zahtjev kojem su priložene sve informacije i dokumentacija propisana podzakonskim propisom donesenim na temelju članka 25. stavka 13. ovoga Zakona.
(3) Pri izdavanju potvrde iz stavka 1. ovoga članka Hrvatska narodna banka obavještava podnositelja zahtjeva o danu isteka roka za provođenje postupka odlučivanja o zahtjevu, a koji ne može biti duži od šest mjeseci od dana izdavanja potvrde.
(4) Ako zahtjev iz stavka 1. ovoga članka nije uredan, Hrvatska narodna banka će u primjerenom roku pozvati podnositelja tog zahtjeva da ga nadopuni u roku koji ona odredi.
(5) U roku od deset radnih dana od dana zaprimanja nadopunjenog zahtjeva za odobrenje statusne promjene Hrvatska narodna banka postupit će u skladu sa stavkom 1. ovoga članka.
(6) Ako se tijekom postupka odlučivanja o zahtjevu za odobrenje statusne promjene na strani podnositelja zahtjeva pojave nove činjenice i okolnosti koje utječu na postupak, Hrvatska narodna banka će poništiti potvrdu kojom je utvrđeno da je zahtjev uredan te će sukladno stavku 3. ovoga članka pozvati podnositelja zahtjeva da zahtjev nadopuni u primjerenom roku.
(7) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, ako statusna promjena uključuje isključivo financijske sudionike članove iste grupe, rok za provođenje postupka odlučivanja o zahtjevu ne može biti duži od 60 radnih dana od dana izdavanja potvrde iz stavka 1. ovoga članka.
(8) Tijekom provođenja postupka odlučivanja o zahtjevu za odobrenje statusne promjene, Hrvatska narodna banka može pisanim putem zatražiti i dodatne informacije i dokumentaciju, a ako statusna promjena uključuje financijske sudionike članove iste grupe Hrvatska narodna banka te dodatne informacije i dokumentaciju ne može zatražiti nakon isteka 50 radnih dana od dana izdavanja potvrde iz stavka 1. ovoga članka.
(9) U slučaju iz stavaka 7. i 8. ovoga članka, podnositelj zahtjeva dužan je dostaviti zatražene informacije i dokumentaciju u roku koji odredi Hrvatska narodna banka, a koji ne može biti duži od 20 radnih dana te u tom roku ne teče rok iz stavka 3. odnosno rok iz stavka 7. ovoga članka a Hrvatska narodna banka može naknadno zatražiti dopunu ili pojašnjenje dostavljenih informacija, ali takav zahtjev ne može produžiti rok iz stavka 3. odnosno rok iz stavka 7. ovoga članka.
(10) Iznimno od stavka 9. ovoga članka, Hrvatska narodna banka može odrediti rok za dostavu informacija i dokumentacije do 30 radnih dana u sljedećim slučajevima:
1. kada barem jedan od financijskih sudionika u statusnoj promjeni ima sjedište u trećoj zemlji, odnosno kada podliježe propisima treće zemlje ili
2. kada je razmjena informacija s nadležnim nadzornim tijelom za provedbu nadzora u području sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma potrebna radi provedbe procjene u postupku odlučivanja o zahtjevu za odobrenje statusne promjene.
(11) Obrazloženu odluku o zahtjevu za odobrenje statusne promjene dostavit će se podnositelju zahtjeva u roku od dva radna dana od dana donošenja.
(12) U odluci kojom daje odobrenje za statusnu promjenu Hrvatska narodna banka može odrediti rok u kojem se statusna promjena mora provesti.
(13) Podnositelj zahtjeva dužan je odluku o statusnoj promjeni iz stavka 11. ovoga članka dostaviti tijelima koja su prema nacionalnom pravu zadužena za nadzor predložene statusne promjene.
(14) U slučaju iz stavka 7. ovoga članka, ako Hrvatska narodna banka u roku iz tog stavka ne odluči o zahtjevu, smatra se da je odobrenje izdano.
(15) Podnositelj zahtjeva koji namjerava provesti statusnu promjenu dužan je zahtjevu za odobrenje statusne promjene priložiti obavijest o načinu kako namjerava osigurati zaštitu vjerovnika ako je ista primjenjiva na tu statusnu promjenu u skladu sa zakonom kojim se uređuju trgovačka društva te o načinu i rokovima obavještavanja deponenata u skladu sa zakonom kojim se uređuje sustav osiguranja depozita.
(16) Financijski sudionik koji namjerava provesti statusnu promjenu pripajanja (u daljnjem tekstu: pripajanje) drugoj kreditnoj instituciji sa sjedištem u drugoj državi članici, a kreditna institucija kojoj će ona biti pripojena nije osnovala podružnicu u Republici Hrvatskoj, dužna je prije provođenja pripajanja, a najkasnije dva mjeseca od objave zajedničkog plana pripajanja:
1. obavijestiti vjerovnike o pripajanju, kao i o načinu na koji namjerava na području Republike Hrvatske osigurati ispunjenje njihovih tražbina, osim ako je kreditna institucija prije pripajanja podmirila sve svoje obveze prema vjerovnicima iz Republike Hrvatske
2. obavijestiti dužnike o načinu na koji će primati ispunjenje obveza na području Republike Hrvatske i
3. obavijestiti Hrvatsku narodnu banku o ispunjenju obveza iz točaka 1. i 2. ovoga stavka.
(17) Financijski sudionik koji namjerava provesti statusnu promjenu spajanja (u daljnjem tekstu: spajanje) s drugom kreditnom institucijom sa sjedištem u drugoj državi članici, pri čemu će kreditna institucija koja će nastati spajanjem imati sjedište u drugoj državi članici, dužna je prije provođenja spajanja, a najkasnije dva mjeseca od objave zajedničkog plana spajanja:
1. obavijestiti vjerovnike o spajanju, kao i o načinu na koji namjerava na području Republike Hrvatske osigurati ispunjenje njihovih tražbina, osim ako je kreditna institucija prije spajanja podmirila sve svoje obveze prema vjerovnicima iz Republike Hrvatske
2. obavijestiti dužnike o načinu na koji će primati ispunjenje obveza na području Republike Hrvatske i
3. obavijestiti Hrvatsku narodnu banku o ispunjenju obveza iz točaka 1. i 2. ovoga stavka.
(18) Kreditna institucija ili društvo iz treće zemlje koja namjerava provesti pripajanje kreditne institucije dužna je prije provođenja pripajanja Hrvatskoj narodnoj banci podnijeti zahtjev iz članka 70. ovoga Zakona a kako bi se osigurao nastavak poslovanja preko podružnice najmanje godinu dana od dana pripajanja.
(19) Kreditna institucija ili društvo iz treće zemlje koja je nastala spajanjem s kreditnom institucijom sa sjedištem u Republici Hrvatskoj dužna je u roku od 15 dana od dana spajanja Hrvatskoj narodnoj banci podnijeti zahtjev iz članka 70. ovoga Zakona kako bi se osigurao nastavak poslovanja preko podružnice najmanje godinu dana od dana spajanja.
Odlučivanje o odobrenju za provođenje statusne promjene
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 25.
(1) Pri odlučivanju o izdavanju odobrenja za statusnu promjenu, a u svrhu osiguranja stabilnosti bonitetnog profila podnositelja zahtjeva nakon dovršetka statusnih promjena ako je primjenjivo, posebno rizika kojima je podnositelj zahtjeva izložen ili bi mogao biti izložen tijekom provedbe te statusne promjene i, ako je primjenjivo, rizika kojima bi podnositelj zahtjeva nakon statusne promjene mogao biti izložen, Hrvatska narodna banka procijeniti će sljedeće kriterije:
1. ugled financijskog sudionika u statusnoj promjeni
2. financijsku stabilnost podnositelja zahtjeva u statusnoj promjeni a osobito, ako je primjenjivo, u odnosu na vrstu poslova koje će subjekt koji nastaje nakon statusne promjene obavljati
3. ako je primjenjivo, mogućnosti subjekta koji nastaje nakon statusne promjene da se pridržava, odnosno nastavi pridržavati odredbi ovoga Zakona i Uredbe (EU) br. 575/2013 i kada je primjenjivo ostalih propisa Europske unije, a osobito propisa kojima je uređeno poslovanje konglomerata u koje je prenesena Direktiva EU 2002/87/EC Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2002. o dodatnom nadzoru kreditnih institucija, društava za osiguranje i investicijskih društava u financijskom konglomeratu i o izmjeni direktiva Vijeća 73/239/EEZ, 79/267/EEZ, 92/49/EEZ, 92/96/EEZ, 93/6/EEZ i 93/22/EEZ i direktiva 98/78/EZ i 2000/12/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 35, 11. 2. 2003.) i propisa kojima se uređuje osnivanje i poslovanje institucija za elektronički novac u koje je prenesena Direktiva 2009/110/EC od 16. rujna 2009. o osnivanju, obavljanju djelatnosti i bonitetnom nadzoru poslovanja institucija za elektronički novac te o izmjeni direktiva 2005/60/EZ i 2006/48/EZ i stavljanju izvan snage Direktive 2000/46/EZ (SL L 267, 10. 10. 2009.)
4. realističnost i utemeljenost plana provedbe statusne promjene iz bonitetnog aspekta i
5. postojanje opravdanih razloga za sumnju, u skladu s propisima kojima se uređuje sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma, da je u vezi s predmetnim stjecanjem provedeno, da se u vezi s predmetnim stjecanjem provodi ili pokušava provesti pranje novca ili financiranje terorizma, ili da predmetno stjecanje može povećati rizik od provođenja pranja novca ili financiranja terorizma.
(2) Hrvatska narodna banka prati provedbu plana iz stavka 1. točke 4. ovoga članka do završetka provedbe statusne promjene o kojoj je podnositelj zahtjeva dužan izvješćivati Hrvatsku narodnu banku.
(3) Pri procjeni kriterija iz stavka 1. točke 5. ovoga članka Hrvatska narodna banka savjetovati će se s nadležnim nadzornim tijelom za provedbu nadzora u području sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma.
(4) Hrvatska narodna banka izdati će odobrenje za statusnu promjenu ako:
1. temeljem kriterija iz stavka 1. ovoga članka ocijeni da stabilnost bonitetnog profila podnositelja zahtjeva nakon dovršetka statusnih promjena neće biti ugrožena, a osobito temeljem rizika kojima je podnositelj zahtjeva izložen ili bi mogao biti izložen tijekom provedbe te statusne promjene i, ako je primjenjivo, rizika kojima bi subjekt koji nastane iz statusne promjene mogao biti izložen
2. ako time u Republici Hrvatskoj ne bi došlo ili ne bi moglo doći do narušavanja sigurnosti i stabilnosti poslovanja jedne kreditne institucije ili financijskog sustava u cjelini.
(5) Zahtjev kreditne institucije za pripajanje kreditnoj instituciji iz treće zemlje odbit će se i ako je odbijen zahtjev te kreditne institucije za izdavanje odobrenja za osnivanje podružnice iz treće zemlje u skladu s člankom 70. ovoga Zakona.
(6) Pri donošenju odluke o zahtjevu za odobrenje statusne promjene uzima se u obzir negativno mišljenje koje je u pisanom obliku izdalo nadležno nadzorno tijelo za provedbu nadzora u području sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma u odnosu na uvjet iz stavka 1. točke 5. ovoga članka a koje je zaprimljeno u roku od 30 radnih dana od dana kada je zatraženo mišljenje a u slučaju da je to mišljenje negativno Hrvatska narodna banka može odbiti zahtjev za odobrenje statusne promjene.
(7) Pri odlučivanju o zahtjevu za odobrenje statusne promjene isti se neće procjenjivati s osnova ekonomskih potreba tržišta.
(8) Hrvatska narodna banka savjetovat će se prije donošenja odluke o odobrenju statusne promjene s drugim nadležnim odnosno nadzornim tijelom ako je sudionik u statusnoj promjeni jedan od sljedećih:
1. kreditna institucija, društvo za osiguranje i društvo za reosiguranje, investicijsko društvo ili društvo za upravljanje imovinom kojem je odobrenje za rad izdano u drugoj državi članici ili je izdalo drugo nadležno odnosno nadzorno tijelo
2. matično društvo kreditnoj instituciji, društvu za osiguranje i društvu za reosiguranje, investicijskom društvu ili društvu za upravljanje imovinom kojem je odobrenje za rad izdano u drugoj državi članici ili je za stjecatelja nadležno drugo nadzorno tijelo ili
3. pravna osoba koja kontrolira kreditnu instituciju, društvo za osiguranje i društvo za reosiguranje, investicijsko društvo ili društvo za upravljanje imovinom kojem je odobrenje za rad izdano u drugoj državi članici ili je za stjecatelja nadležno drugo nadzorno tijelo.
(9) U slučaju iz stavka 8. ovoga članka, u obrazloženju nacrta odluke o odobrenju statusne promjene Hrvatska narodna banka navest će mišljenja drugog nadzornog odnosno nadležnog tijela.
(10) Hrvatska narodna banka će drugom nadležnom tijelu, bez odgode, na njegov zahtjev dostaviti sve informacije koje su relevantne za procjenu statusne promjene, te na vlastitu inicijativu dostaviti sve informacije koje su bitne za procjenu statusne promjene.
(11) Hrvatska narodna banka će koordinirati svoju procjenu iz stavka 1. ovoga članka s drugim nadležnim tijelima i osigurati dosljednost svojih postupaka izdavanja odobrenja za statusne promjene.
(12) Ako podnositelj zahtjeva provede statusnu promjenu iz ovoga članka bez odobrenja Hrvatske narodne banke, Hrvatska narodna banka razmotrit će nalaganje odgovarajuće supervizorske mjere.
(13) Hrvatska narodna banka podzakonskim propisom detaljnije uređuje:
− informacije i dokumentaciju koja se prilaže zahtjevu za odobrenje statusne promjene
− način podnošenja zahtjeva za odobrenje statusne promjene i
− izvješćivanje o provedbi plana provedbe statusne promjene.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
IV. INICIJALNI KAPITAL I DIONICE KREDITNE INSTITUCIJE
Inicijalni kapital kreditne institucije
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 26.
(1) Inicijalni kapital banke iznosi najmanje 5 milijuna eura.
(2) Inicijalni kapital štedne banke iznosi najmanje 1 milijun eura.
(3) Inicijalni kapital stambene štedionice iznosi najmanje 2,5 milijuna eura.
(4) Inicijalni kapital sastoji se od jedne ili više stavki navedenih u članku 26. stavku 1. točkama a) do e) Uredbe (EU) br. 575/2013.
(5) Hrvatska narodna banka obavijestiti će Europsku komisiju i Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo o razlozima za izdavanje odobrenja za rad određenim kategorijama kreditnih institucija čiji je inicijalni kapital manji od kapitala navedenog u stavku 1. ovoga članka.
Dionice kreditne institucije
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 27.
(1) Kreditna institucija je dioničko društvo.
(2) Dionice kreditne institucije glase na ime.
(3) Dionice kreditne institucije moraju biti u cijelosti uplaćene u novcu prije upisa osnivanja ili upisa povećanja temeljnog kapitala u sudski registar.
(4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, dionice kreditne institucije ne moraju biti uplaćene u novcu ako se temeljni kapital povećao:
− zbog provođenja statusnih promjena iz članka 23. ovoga Zakona u kojima sudjeluje kreditna institucija ili
− pretvaranjem instrumenta kapitala, odnosno druge novčane obveze kreditne institucije u temeljni kapital u skladu s ovim Zakonom i Uredbom (EU) br. 575/2013 ili zakonom kojim se uređuje sanacija kreditnih institucija i investicijskih društava.
(5) Dionice kreditne institucije izdaju se u nematerijaliziranom obliku.
(6) Imatelji dionica kreditne institucije dužni su pri ostvarivanju svojih dioničarskih prava djelovati u interesu kreditne institucije.
(7) Ako se dionice kreditne institucije vode na skrbničkom računu, skrbnički račun mora glasiti na ime.
Krediti i jamstva za stjecanje dionica odnosno udjela i drugih instrumenata regulatornog kapitala
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 28.
(1) Kreditna institucija ne može, izravno ili neizravno, kreditirati stjecanje ili izdavati garancije ili druga jamstva za stjecanje svojih dionica ili dionica, odnosno poslovnih udjela društava u čijem kapitalu sudjeluje s 20% ili više udjela, osim ako takvim stjecanjem dionica odnosno poslovnih udjela prestaje svaka kapitalna povezanost kreditne institucije s odnosnim društvom.
(2) Kreditna institucija ne može, izravno ili neizravno, kreditirati stjecanje ili izdavati garancije ili druga jamstva za stjecanje drugih financijskih instrumenata koje sama izdaje, odnosno koje izdaje društvo u čijem kapitalu sudjeluje s 20% ili više udjela, a koji se s obzirom na svoje karakteristike uključuju u izračun regulatornog kapitala te kreditne institucije.
(3) Kreditiranjem iz stavaka 1. i 2. ovoga članka smatra se i svaki drugi pravni posao koji je po svojoj ekonomskoj namjeni jednak kreditu.
(4) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, kreditna institucija može davati kredite ili jamstva za kredite svojim radnicima i radnicima društava u kojima kreditna institucija ima sudjelujući udio, i to za kupnju vlastitih dionica te kreditne institucije.
(5) Ukupan iznos kredita ili jamstava iz stavka 4. ovoga članka ne smije prelaziti 10% temeljnog kapitala te kreditne institucije.
Povlaštene dionice kreditne institucije
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 29.
Ukupan iznos temeljnog kapitala koji se odnosi na povlaštene dionice ne smije prijeći jednu četvrtinu iznosa temeljnog kapitala kreditne institucije.
Zabrana stjecanja dionica
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 30.
(1) Ako kreditna institucija ima kvalificirani udio u drugoj pravnoj osobi, ta pravna osoba ne može steći kvalificirani udio u toj kreditnoj instituciji.
(2) Ako pravna osoba ima kvalificirani udio u kreditnoj instituciji, ta kreditna institucija ne može steći kvalificirani udio u toj pravnoj osobi.
(3) Iznimke od ograničenja ulaganja iz članka 211. stavka 2. ovoga Zakona na odgovarajući se način primjenjuju i na ograničenja iz stavka 2. ovoga članka.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
V. DIONIČARI KREDITNE INSTITUCIJE
Prethodna suglasnost za stjecanje kvalificiranog udjela
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 31.
(1) Imatelj kvalificiranog udjela u kreditnoj instituciji može biti samo pravna ili fizička osoba, i osobe koje zajednički djeluju, a koja je dobila prethodnu suglasnost za stjecanje kvalificiranog udjela, i to u visini za koju je dobila tu suglasnost.
(2) Pravna ili fizička osoba i osobe koje zajednički djeluju dužne su za stjecanje dionica kreditne institucije, na temelju kojih pojedinačno ili zajednički, neposredno ili posredno, stječu kvalificirani udio u kreditnoj instituciji, Hrvatskoj narodnoj banci podnijeti zahtjev za izdavanje prethodne suglasnosti za stjecanje kvalificiranog udjela (u daljnjem tekstu: zahtjev za stjecanje kvalificiranog udjela).
(3) Imatelj kvalificiranog udjela dužan je podnijeti zahtjev za stjecanje kvalificiranog udjela za svako daljnje neposredno ili posredno povećavanje kvalificiranog udjela u visini koja je jednaka ili veća od 20%, 30% odnosno 50% udjela u kapitalu odnosno glasačkim pravima u kreditnoj instituciji ili kada tim stjecanjem ili povećanjem kvalificiranog udjela kreditna institucija postaje društvo kći stjecatelja.
(4) Iznimno od stavaka 2. i 3. ovoga članka, za osobu koja nije neposredni stjecatelj kvalificiranog udjela kao ni krajnji stjecatelj kvalificiranog udjela, zahtjev za stjecanje kvalificiranog udjela može podnijeti krajnji stjecatelj kvalificiranog udjela.
(5) Osoba koja je dobila prethodnu suglasnost za stjecanje kvalificiranog udjela dužna je u roku koji je određen u odluci o izdavanju prethodne suglasnosti iz ovoga članka dovršiti stjecanje kvalificiranog udjela i o tome obavijestiti Hrvatsku narodnu banku.
(6) Ako osoba koja je dobila prethodnu suglasnost za stjecanje kvalificiranog udjela ne dovrši to stjecanje u roku iz stavka 5. ovoga članka, može najkasnije 30 dana prije isteka tog roka Hrvatskoj narodnoj banci podnijeti obrazloženi zahtjev za produljenje tog roka.
(7) Ako je osoba koja je dobila prethodnu suglasnost za stjecanje kvalificiranog udjela donijela odluku da proda ili na drugi način otuđi svoje dionice tako da će se zbog toga njezin udio smanjiti ispod visine za koju je dobila tu prethodnu suglasnost ili bi kreditna institucija prestala biti njezino društvo kći, dužna je o tome prethodno obavijestiti Hrvatsku narodnu banku.
(8) Hrvatska narodna banka savjetovat će se prije izrade nacrta odluke o davanju prethodne suglasnosti za stjecanje kvalificiranog udjela s drugim nadležnim nadzornim tijelom ako je stjecatelj:
1. kreditna institucija, društvo za osiguranje i društvo za reosiguranje, društvo za upravljanje u skladu sa zakonom kojim se uređuje poslovanje otvorenih investicijskih fondova (u daljnjem tekstu: društvo za upravljanje UCITS-om), mirovinsko društvo u skladu sa zakonom kojim se uređuje poslovanje mirovinskih fondova (u daljnjem tekstu: mirovinsko društvo) ili investicijsko društvo kojem je odobrenje za rad izdano u drugoj državi članici ili je za stjecanje nadležno drugo nadzorno tijelo
2. matično društvo kreditnoj instituciji, društvu za osiguranje i društvo za reosiguranje, društvu za upravljanje UCITS-om, mirovinskom društvu ili investicijskom društvu kojem je odobrenje za rad izdano u drugoj državi članici ili je za stjecatelja nadležno drugo nadzorno tijelo ili
3. fizička ili pravna osoba koja kontrolira kreditnu instituciju, društvo za osiguranje i društvo za reosiguranje, društvo za upravljanje UCITS-om, mirovinsko društvo ili investicijsko društvo kojem je odobrenje za rad izdano u drugoj državi članici ili je za stjecatelja nadležno drugo nadzorno tijelo.
(9) U slučaju iz stavka 8. ovoga članka, u obrazloženju nacrta odluke o davanju prethodne suglasnosti Hrvatska narodna banka navest će mišljenja drugih nadležnih tijela.
(10) Hrvatska narodna banka će s nadležnim nadzornim tijelima iz stavka 8. ovoga članka, bez nepotrebnog odgađanja, razmjenjivati sve informacije koje su nužne ili relevantne za procjenu stjecatelja kvalificiranog udjela, a osobito sve relevantne informacije koje zahtjeva drugo nadležno nadzorno tijelo, te na vlastitu inicijativu priopćiti i sve bitne informacije.
(11) Pravna osoba imatelj kvalificiranog udjela dužna je Hrvatsku narodnu banku obavijestiti o sudjelovanju u statusnoj promjeni, u roku od osam dana od dana provođenja statusne promjene.
(12) Pri utvrđivanju postotka kvalificiranog udjela na odgovarajući način primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje tržište kapitala kojim se prenose odredbe članaka 9., 10. i 11. Direktive 2004/109/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 15. prosinca 2004. o usklađivanju zahtjeva za transparentnošću u vezi s informacijama o izdavateljima čiji su vrijednosni papiri uvršteni za trgovanje na uređenom tržištu i o izmjeni Direktive 2001/34/EZ (SL L 390, 31. 12. 2004.) kako je posljednje izmijenjena Direktivom (EU) 2022/2464 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2022. o izmjeni Uredbe (EU) br. 537/2014, Direktive 2004/109/EZ, Direktive 2006/43/EZ i Direktive 2013/34/EU u pogledu korporativnog izvješćivanja o održivosti (Tekst značajan za EGP) (SL L 322, 16. 12. 2022.), te članak 12. stavci 4. i 5. te Direktive, a koji se odnose na postotak glasačkih prava.
(13) Pri utvrđivanju postotka kvalificiranog udjela neće se uzeti u obzir glasačka prava ili dionice koje kreditna institucija drži kao rezultat pružanja investicijske usluge provedbe ponude odnosno prodaje financijskih instrumenata uz obvezu otkupa, pod uvjetom da se ta prava ne koriste za ostvarivanje utjecaja na upravljanje izdavateljem te da se navedene dionice ne drže dulje od godine dana od dana stjecanja.
(14) Dioničari kreditne institucije kod kojih nakon stjecanja dionica kreditne institucije nastane zajedničko djelovanje zbog kojeg oni kao osobe koje djeluju zajednički postanu imatelji 10%, 20%, 30% odnosno 50% udjela u kapitalu, odnosno glasačkim pravima u kreditnoj instituciji, ili kojim kreditna institucija postaje društvo kći stjecatelja, dužni su podnijeti zahtjev za stjecanje kvalificiranog udjela u roku od 30 dana od nastanka takvog djelovanja a u slučaju da to ne učine Hrvatska narodna banka postupit će u skladu s člankom 39. ovoga Zakona.
(15) Ako osoba pojedinačno ili ako neka od osoba koje zajednički djeluju stekne ili poveća kvalificirani udio nasljeđivanjem ili u drugom slučaju kad nije znala, morala znati ili nije mogla utjecati na činjenicu da će premašiti navedeni udio, dužna je podnijeti zahtjev za stjecanje kvalificiranog udjela u roku od 30 dana od dana kada je saznala ili morala saznati za takvo stjecanje a u slučaju da to ne učini, Hrvatska narodna banka postupit će u skladu s člankom 39. ovoga Zakona.
(16) Ako se udio osobe ili osoba koje zajednički djeluju poveća zbog smanjenja temeljnoga kapitala kreditne institucije ili zbog sličnog njezina djelovanja na način da je jednak ili veći od 10%, 20%, 30% odnosno 50% udjela u kapitalu odnosno glasačkim pravima u kreditnoj instituciji, ili kojim kreditna institucija postaje društvo kći stjecatelja dužna je podnijeti zahtjev za stjecanje kvalificiranog udjela u roku od 30 dana od dana kada je saznala ili morala saznati da se njezin udio povećao zbog djelovanja kreditne institucije a u slučaju da to ne učini, Hrvatska narodna banka postupit će u skladu s člankom 39. ovoga Zakona.
(17) Na imatelja kvalificiranog udjela iz stavaka 14., 15. i 16. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ove glave Zakona.
(18) Iznimno od stavaka 2. i 14. ovoga članka, osobe za koje je ostvarena okolnost iz članka 32. stavka 2. ovoga Zakona, a koje smatraju da zajedničko djelovanje ne postoji, dužne su Hrvatskoj narodnoj banci podnijeti zahtjev za utvrđivanje nepostojanja zajedničkog djelovanja.
(19) Ako Hrvatska narodna banka na temelju zahtjeva iz stavka 18. ovoga članka utvrdi da ne postoji zajedničko djelovanje osoba iz članka 32. stavka 2. ovoga Zakona, te osobe nisu dužne podnijeti zahtjev iz stavka 2. odnosno iz stavka 14. ovoga članka.
(20) Ako Hrvatska narodna banka odbije zahtjev iz stavka 18. ovoga članka, utvrdit će da postoji zajedničko djelovanje, a:
1. osobe iz stavka 2. ovoga članka koje zajednički djeluju dužne su prije stjecanja kvalificiranog udjela podnijeti zahtjev za stjecanje kvalificiranog udjela
2. osobe iz stavka 14. ovoga članka koje zajednički djeluju dužne su podnijeti zahtjev za stjecanje kvalificiranog udjela u roku od 30 dana od dana dostave rješenja Hrvatske narodne banke o postojanju zajedničkog djelovanja.
(21) Ako osobe iz stavka 14. ovoga članka ne podnesu zahtjev iz stavka 18. ovoga članka u roku od 30 dana od nastanka takvog djelovanja, Hrvatska narodna banka postupit će u skladu s člankom 39. ovoga Zakona.
Zajedničko djelovanje
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 32.
(1) Osobe koje zajednički djeluju jesu fizičke ili pravne osobe koje međusobno surađuju na temelju sporazuma, izričitoga ili prešutnoga, usmenoga ili pisanoga, čiji je cilj stjecanje dionica s pravom glasa ili usklađeno ostvarivanje prava glasa ili drugih prava iz dionica.
(2) Smatra se da zajednički djeluju:
− dioničari koji postignu sporazum o pitanjima korporativnog upravljanja kojim se korporativno upravljanje kreditnom institucijom uređuje na način koji odstupa od propisanog ili sporazum o načinu ostvarivanja drugih prava iz dionica
− dioničari koji sklope sporazum koji ima svrhu učvršćenja dioničarske strukture i/ili ostvarenje postojanog upravljanja u društvu kako su definirani zakonom kojim se uređuju trgovačka društva
− fizičke osobe ako su u krvnom srodstvu u pravoj liniji, a u pobočnoj liniji zaključno do braće i sestara, te ako su bračni drug ili osoba s kojom duže živi u zajedničkom kućanstvu koja, prema posebnom zakonu, ima položaj jednak položaju u bračnoj zajednici
− osobe koje su članovi višeg rukovodstva, uprave ili nadzornog odbora ili osobe koje su ovlaštene imenovati članove višeg rukovodstva, uprave ili nadzornog odbora, u kreditnoj instituciji za koju se utvrđuje kvalificirani udio
− društva koja su članovi iste grupe
− osobe koje povezuju samo okolnosti u vezi sa stjecanjem dionica, uključujući korištenje istih izvora financiranja, koje upućuju na usklađenost u stjecanju dionica ili u zajedničkoj namjeri osoba
− osobe koje su usklađeno ostvarivale pravo glasa u kreditnoj instituciji za koju se utvrđuje kvalificirani udio
− pravne osobe koje su međusobno povezane u smislu odredbi zakona kojim se uređuju trgovačka društva
− članovi upravljačkog tijela društava koja djeluju zajednički
− članovi upravljačkog tijela s društvima u kojima su članovi tih organa
− društvo za upravljanje i svi investicijski fondovi kojima to društvo upravlja
− pravne osobe te fizičke i/ili pravne osobe kada jedna od njih izravno ili neizravno kontrolira drugu ili druge pravne osobe ili
− osobe koje su u smislu odredbi propisa kojim se uređuje preuzimanje dioničkih društava dužne objaviti ponudu za preuzimanje kreditne institucije.
(3) Hrvatska narodna banka može za osobe za koje utvrdi postojanje drugih okolnosti koje su slične okolnostima iz stavka 2. ovoga članka rješenjem utvrditi zajedničko djelovanje.
(4) Hrvatska narodna banka podzakonskim propisom detaljnije određuje okolnosti koje upućuju na zajedničko djelovanje iz stavaka 2. i 3. ovoga članka.
Zahtjev za stjecanje kvalificiranog udjela
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 33.
(1) Zahtjevu za stjecanje kvalificiranog udjela potrebno je priložiti informacije i dokumentaciju o ispunjavanju uvjeta propisanu podzakonskim propisom donesenim na temelju članka 36. stavka 10. ovoga Zakona.
(2) Hrvatska narodna banka ovlaštena je podatke o kaznenoj ili prekršajnoj osuđivanosti stjecatelja, o tome vodi li se protiv stjecatelja kazneni ili prekršajni postupak te o tome da stjecatelj nije pravomoćno osuđen za kaznena djela u Republici Hrvatskoj, kao i za kaznena djela u državi članici pribaviti iz kaznene odnosno prekršajne evidencije na temelju obrazloženog zahtjeva ili iz Europskog informacijskog sustava kaznenih evidencija u skladu sa propisom kojim se uređuju pravne posljedice osude, kaznena evidencija i rehabilitacija, i to za sljedeća kaznena djela:
– kaznena djela protiv života i tijela (glava X.), kaznena djela protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom (glava XIII.), kaznena djela protiv spolne slobode i spolnog ćudoređa (glava XIV.), kaznena djela protiv imovine (glava XVII.), osim kaznenih djela povrede prava autora ili umjetnika izvođača (članak 229.), nedozvoljene uporabe autorskog djela ili izvedbe umjetnika izvođača (članak 230.), povrede prava proizvoditelja zvučne ili slikovne snimke i prava u svezi s radiodifuzijskim emisijama (članak 231.) i povrede prava iz prijavljenog ili zaštićenog izuma (članak 232.), kaznena djela protiv sigurnosti platnog prometa i poslovanja (glava XXI.), kaznena djela protiv vjerodostojnosti isprava (glava XXIII.), kaznena djela protiv službene dužnosti (glava XXV.), osim kaznenih djela neizvršavanja zapovijedi (članak 340.) i povrede čuvanja državne granice (članak 341.), iz Kaznenog zakona („Narodne novine“, br. 110/97., 27/98., 50/00., 129/00., 51/01., 111/03., 190/03., 105/04., 84/05., 71/06., 110/07., 152/08. i 57/11.)
– kaznena djela neovlaštenog korištenja i odavanja povlaštenih informacija, kaznena djela manipuliranja cijenama i širenja neistinitih informacija, kaznena djela navođenja neistinitih podataka u prospektu i njegova nedopuštena distribucija, kaznena djela nedopuštenog uvrštenja vrijednosnih papira, kaznena djela prikrivanja vlasništva i kaznena djela nedopuštene trgovine vrijednosnim papirima iz Zakona o tržištu vrijednosnih papira („Narodne novine“, br. 84/02. i 138/06.)
– kaznena djela korištenja, otkrivanja i preporučivanja povlaštenih informacija, kaznena djela manipulacije tržištem, kaznena djela neovlaštenog pružanja investicijskih usluga i kaznena djela neovlaštenog obavljanja poslova vezanog zastupnika i Zakona o kaznenim djelima protiv tržišta kapitala („Narodne novine“, br. 152/08.)
– kaznena djela protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva (glava IX.), kaznena djela protiv života i tijela (glava X.), kazneno djelo povrede ravnopravnosti (članak 125.), kaznena djela protiv radnih odnosa i socijalnog osiguranja (glava XII.), kazneno djelo protupravnog oduzimanja slobode (članak 136.), kazneno djelo otmice (članak 137.), kazneno djelo zlouporabe snimke spolno eksplicitnog sadržaja (članak 144.a), kaznena djela protiv spolnih sloboda (glava XVI.), kaznena djela protiv spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta (glava XVII.), kazneno djelo neovlaštene proizvodnje i prometa drogama (članak 190.) i kazneno djelo omogućavanja trošenja droga (članak 191.), kazneno djelo uništenja ili oštećenja javnih naprava (članak 216.), kazneno djelo uništenja, oštećenja ili zlouporabe znakova za opasnost (članak 218.), kazneno djelo zlouporabe radioaktivnih tvari (članak 219.), kazneno djelo rukovanja općeopasnim tvarima (članak 220.), kazneno djelo napada na zrakoplov, brod ili nepokretnu platformu (članak 223.), kazneno djelo ugrožavanja prometa opasnom radnjom ili sredstvom (članak 224.), kaznena djela protiv imovine (glava XXIII.), kaznena djela protiv gospodarstva (glava XXIV.), kaznena djela protiv računalnih sustava, programa i podataka (glava XXV.), kaznena djela krivotvorenja (glava XXVI.) kaznena djela protiv službene dužnosti (glava XXVIII.), kazneno djelo pomoći počinitelju nakon počinjenja kaznenog djela (članak 303.), kazneno djelo protuzakonitog ulaženja, kretanja i boravka u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici Europske unije ili potpisnici Šengenskog sporazuma (članak 326.), kazneno djelo zločinačkog udruženja (članak 328.), kazneno djelo počinjenja kaznenog djela u sastavu zločinačkog udruženja (članak 329.), kazneno djelo nedozvoljenog posjedovanja, izrade i nabavljanja oružja i eksplozivnih tvari (članak 331.), kazneno djelo izrade, nabavljanja, posjedovanja ili davanja na uporabu sredstava za zlouporabu bezgotovinskih instrumenata plaćanja (članak 331.a), kaznena djela protiv strane države ili međunarodne organizacije (glava XXXIII.) iz Kaznenog zakona („Narodne novine“, br. 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19., 84/21., 114/22., 114/23. i 36/24.)
– kaznena djela iz zakona kojim se uređuju trgovačka društva
– kaznena djela iz zakona kojim se uređuju investicijski fondovi
– kaznena djela iz propisa koji uređuju računovodstvo
– kaznena djela iz propisa kojim se uređuje poslovanje ovlaštenih mjenjača ili
– kaznena djela za koje je stjecatelj osuđen izvan Republike Hrvatske koja opisom odgovaraju kaznenim djelima iz ovoga stavka.
(3) Pri procjeni ugleda u postupku odlučivanja o zahtjevu za stjecanje kvalificiranog udjela Hrvatska narodna banka provjerit će podatke o izrečenim sankcijama u evidenciji Europskog nadzornog tijela za bankarstvo i drugim evidencijama europskih tijela kojima ima pristup.
Postupak odlučivanja o zahtjevu za stjecanje kvalificiranog udjela
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 34.
(1) Hrvatska narodna banka izdat će u roku od deset radnih dana od dana zaprimanja zahtjeva za stjecanje kvalificiranog udjela podnositelju zahtjeva pisanu potvrdu o zaprimanju zahtjeva kojom će utvrditi je li zahtjev uredan.
(2) Pri izdavanju potvrde iz stavka 1. ovoga članka Hrvatska narodna banka obavijestiti će podnositelja zahtjeva o danu isteka roka za provođenje postupka odlučivanja o zahtjevu.
(3) Ako zahtjev iz stavka 1. ovoga članka nije uredan, Hrvatska narodna banka će u primjerenom roku pozvati podnositelja tog zahtjeva da ga nadopuni u roku koji ona odredi.
(4) U roku od deset radnih dana od dana zaprimanja nadopunjenog zahtjeva za stjecanje kvalificiranog udjela Hrvatska narodna banka postupit će u skladu sa stavkom 1. ovoga članka.
(5) Urednim zahtjevom iz stavka 1. ovoga članka smatra se zahtjev kojem su priložene sve informacije i dokumentacija propisana podzakonskim propisom donesenim na temelju članka 36. stavka 10. ovoga Zakona.
(6) Postupak odlučivanja o zahtjevu za stjecanje kvalificiranog udjela provest će se u roku od 60 radnih dana od dana izdavanja potvrde o zaprimanju urednog zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka.
(7) Ako se tijekom postupka odlučivanja o zahtjevu za stjecanje kvalificiranog udjela na strani podnositelja zahtjeva pojave nove činjenice i okolnosti koje utječu na postupak, Hrvatska narodna banka će poništiti potvrdu kojom je utvrđeno da je zahtjev uredan te će u skladu sa stavkom 3. ovoga članka pozvati podnositelja zahtjeva da zahtjev nadopuni u primjerenom roku.
(8) Odluka o zahtjevu za stjecanje kvalificiranog udjela dostavit će se podnositelju zahtjeva u roku od dva radna dana, a unutar roka iz stavka 6. ovoga članka.
(9) Na zahtjev podnositelja zahtjeva za stjecanje kvalificiranog udjela čiji je zahtjev odbijen, biti će objavljeno odgovarajuće priopćenje i navedeni razlozi odbijanja.
(10) Ako je Hrvatska narodna banka zaprimila dva ili više zahtjeva za stjecanje kvalificiranog udjela u istoj kreditnoj instituciji, odnosit će se prema svim namjeravanim stjecateljima na nediskriminirajući način.
(11) Ako o zahtjevu za stjecanje kvalificiranog udjela ne bude odlučeno u roku iz stavka 6. ovoga članka, smatra se da je izdana prethodna suglasnost za stjecanje kvalificiranog udjela.
(12) Rok iz stavka 6. ovoga članka za odlučivanje i donošenje rješenja ne teče za vrijeme koje je stranki ostavljeno radi izjašnjavanja u skladu s člankom 343. ovoga Zakona.
Dodatni zahtjevi u tijeku postupka odlučivanja o zahtjevu za stjecanje kvalificiranog udjela
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 35.
(1) Tijekom provođenja postupka odlučivanja o zahtjevu za stjecanje kvalificiranog udjela, a u roku od 50 radnih dana od dana podnošenja zahtjeva za stjecanje kvalificiranog udjela, Hrvatska narodna banka može pisanim putem zatražiti i dodatne informacije i dokumentaciju koju ocijeni potrebnom za odlučivanje o izdavanju prethodne suglasnosti, uključujući informacije koje su propisane zakonom kojim se uređuje sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma, a koju prikupljaju obveznici toga zakona.
(2) Podnositelj zahtjeva za stjecanje kvalificiranog udjela dužan je dostaviti zatražene informacije i dokumentaciju u roku koji odredi Hrvatska narodna banka, a koji ne može biti duži od 20 radnih dana te u tom roku ne teče rok iz članka 34. stavka 6. ovoga Zakona,
(3) Hrvatska narodna banka može naknadno zatražiti dopunu ili pojašnjenje dostavljenih informacija, ali takav zahtjev ne može produžiti rok iz članka 34. stavka 6. ovoga Zakona.
(4) O zaprimanju zatražene informacije i dokumentacije iz stavka 1. ovoga članka Hrvatska narodna banka izdat će pisanu potvrdu.
(5) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, Hrvatska narodna banka može odrediti rok za dostavu informacija i dokumentacije do 30 radnih dana u sljedećim slučajevima:
1. kada stjecatelj kvalificiranog udjela ima prebivalište ili sjedište u trećoj zemlji, odnosno kada podliježe propisima treće zemlje ili
2. kada stjecatelj kvalificiranog udjela, fizička ili pravna osoba, nije subjekt supervizije odnosno nadzora prema odredbama ovoga Zakona, zakona kojim se uređuje tržište kapitala, zakona kojim se uređuje osiguranje imovine i osoba i zakona kojim se uređuju otvoreni investicijski fondovi s javnom ponudom odnosno propisa države članice u kojoj je njezino prebivalište ili sjedište kojima se prenose Direktiva 2009/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o usklađivanju zakona i drugih propisa u odnosu na subjekte za zajednička ulaganja u prenosive vrijednosne papire (UCITS) (SL L 302, 17. 11. 2009.), Direktiva 2009/138/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2009. o osnivanju i obavljanju djelatnosti osiguranja i reosiguranja (Solventnost II) (Tekst značajan za EGP) (SL L 335, 17. 12. 2009.) ili Direktiva 2004/39/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. travnja 2004. o tržištima financijskih instrumenata te o izmjeni direktiva Vijeća 85/611/EEZ i 93/6/EEZ i Direktive 2000/12/EZ Europskog parlamenta i Vijeća te stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 93/22/EEZ (SL L 145, 30. 4. 2004.).
(6) Hrvatska narodna banka obavještava Europsku središnju banku ako je privremeno prestao teći rok za odlučivanje, u skladu s ovim člankom. Hrvatska narodna banka će dodatne zaprimljene informacije proslijediti Europskoj središnjoj banci najkasnije pet radnih dana nakon što ih je zaprimila od podnositelja zahtjeva.
Odlučivanje o prethodnoj suglasnosti za stjecanje kvalificiranog udjela
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 36.
(1) U svrhu osiguranja dobrog i razboritog upravljanja kreditnom institucijom te s obzirom na utjecaj stjecatelja na kreditnu instituciju u kojoj se stječe kvalificirani udjel, pri odlučivanju o izdavanju prethodne suglasnosti za stjecanje kvalificiranog udjela procjenjuje se primjerenost i financijsko stanje stjecatelja kvalificiranog udjela prema sljedećim kriterijima:
1. ugledu stjecatelja
2. ugledu, odgovarajućim stručnim znanjima, sposobnostima i iskustvu osoba koje stjecatelj namjerava predložiti na funkcije članova uprave odnosno predsjednika uprave kreditne institucije u skladu s člankom 44. i člankom 46. ovoga Zakona
3. financijskom stanju stjecatelja, posebno u odnosu na vrstu poslova koje obavlja kreditna institucija u kojoj se stječe kvalificirani udio
4. mogućnostima kreditne institucije da se pridržava, odnosno nastavi pridržavati odredbi ovoga Zakona i Uredbe (EU) br. 575/2013 i kada je primjenjivo ostalih propisa Europske unije, propisa kojima se uređuje poslovanje financijskih konglomerata i propisa kojima se uređuje poslovanje institucija za elektronički novac, a posebno prema tome ima li grupa čijim će članom postati kreditna institucija strukturu koja omogućava provođenje djelotvorne supervizije, djelotvornu razmjenu informacija među nadležnim nadzornim tijelima i određivanje podjele odgovornosti među nadležnim tijelima te
5. prema tome postoje li opravdani razlozi za sumnju, u skladu s propisima o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma, da je u vezi s predmetnim stjecanjem provedeno, da se u vezi s predmetnim stjecanjem provodi ili se pokušava provesti pranje novca ili financiranje terorizma, ili da predmetno stjecanje može povećati rizik od provođenja pranja novca ili financiranja terorizma.
(2) Pri provođenju procjene ugleda stjecatelja Hrvatska narodna banka može uzeti u obzir ugled svih dioničara ili imatelja udjela stjecatelja koji je pravna osoba, člana uprave stjecatelja koji je pravna osoba, pravne osobe nad kojom stjecatelj ima kontrolu, pravne osobe u kojoj vodi ili je u posljednjih deset godina vodio poslove ili nad kojima ima ili je u posljednjih deset godina imao kontrolu stjecatelj koji je fizička osoba i osoba povezanih sa stjecateljem.
(3) Pri procjeni zahtjeva za stjecanje kvalificiranog udjela neće se postavljati prethodni uvjeti u vezi s visinom udjela koje stjecatelj namjerava steći niti će se procjenjivati zahtjev za stjecanje kvalificiranog udjela s osnova ekonomskih potreba tržišta.
(4) Hrvatska narodna banka savjetovat će se s nadležnim nadzornim tijelom za provedbu nadzor u području sprječavanjem pranja novca i financiranja terorizma u svrhu provjere kriterija iz stavka 1. točke 5. ovoga članka.
(5) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ako posredni imatelj kvalificiranog udjela podnosi zahtjev za neposredno stjecanje kvalificiranog udjela, pri procjeni primjerenosti i financijskog stanja tog stjecatelja, ovisno o okolnostima, procjena se može provesti samo u odnosu na promjene koje su nastupile u vremenu od prethodno izvršene procjene za stjecanje posrednog kvalificiranog udjela.
(6) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ako je kod osoba koje zajednički djeluju za neke od tih osoba prethodno izvršena procjena primjerenosti i financijskog stanja stjecatelja kvalificiranog udjela, za te osobe, ovisno o okolnostima, procjena se može provesti samo u odnosu na promjene koje su nastupile u vremenu od prethodno izvršene procjene za stjecanje kvalificiranog udjela.
(7) Hrvatska narodna banka odlučuje o izdavanju prethodne suglasnosti za stjecanje kvalificiranog udjela u kreditnoj instituciji u sanaciji, pri čemu se na odgovarajući način primjenjuju odredbe ove glave.
(8) Smatra se da osoba koja je pravomoćno osuđena za kaznena djela iz članka 33. stavka 2. ovoga Zakona nema dobar ugled.
(9) Pri provođenju procjene ugleda stjecatelja Hrvatska narodna banka provjeriti će je li stjecatelj suradnik osobe koja je pravomoćno osuđena za kaznena djela koja se gone po službenoj dužnosti te će to uzeti u obzir pri procjeni njegovog ugleda.
(10) Hrvatska narodna banka podzakonskim propisom detaljnije uređuje:
– kriterije na temelju kojih procjenjuje primjerenost i financijsko stanje stjecatelja kvalificiranog udjela
– okolnosti na temelju kojih se procjenjuje postojanje značajnog utjecaja
– način utvrđivanja visine udjela posrednog stjecatelja i
– informacije i dokumentaciju koja se prilaže zahtjevu za izdavanje suglasnosti za stjecanje kvalificiranog udjela.
Razlog za odbijanje zahtjeva za stjecanje kvalificiranog udjela
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 37.
(1) Zahtjev za stjecanje kvalificiranog udjela odbit će se ako se na temelju kriterija iz članka 36. ovoga Zakona ocijeni da primjerenost ili financijsko stanje stjecatelja kvalificiranog udjela nisu odgovarajući u smislu osiguranja dobrog i razboritog upravljanja kreditnom institucijom u kojoj se stječe kvalificirani udio.
(2) Pri odlučivanju o zahtjevu za stjecanje kvalificiranog udjela uzima se u obzir negativno mišljenje koje je u pisanom obliku izdalo nadležno nadzorno tijelo za provedbu nadzora nad sprječavanjem pranja novca i financiranja terorizma u odnosu na kriterij iz članka 36. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona i koje je zaprimljeno u roku od 30 radnih dana od dana kada je zatraženo mišljenje.
(3) Negativno mišljenje iz stavka 2. ovoga članka može biti osnova za odbijanje zahtjeva za stjecanje kvalificiranog udjela.
(4) Zahtjev za stjecanje kvalificiranog udjela može se odbiti ako predloženi stjecatelj kvalificiranog udjela ima prebivalište ili sjedište u trećoj zemlji koja je označena kao treća zemlja visokog rizika koja ima strateške nedostatke u sustavu sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma u skladu s propisom kojima se uređuje sprječavanje pranja novca i financiranje terorizma ili u trećoj zemlji koja je podložna mjerama ograničavanja Europske unije, te je procijenjeno da to utječe na sposobnost predloženog stjecatelja da uspostavi politike i postupke koji su usklađeni sa sustavom sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma.
Ukidanje suglasnosti za stjecanje kvalificiranog udjela
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 38.
Hrvatska narodna banka može ukinuti suglasnost za stjecanje kvalificiranog udjela:
1. ako imatelj kvalificiranog udjela krši svoje obveze iz glave XI. 8. ovoga Zakona, odnosno ako ne postupi u skladu s rješenjem Hrvatske narodne banke ili tijela druge države članice nadležnog za superviziju na konsolidiranoj osnovi kojim mu se nalaže uklanjanje nedostataka
2. ako je kvalificirani imatelj dobio suglasnost davanjem neistinitih ili netočnih podataka
3. ako više nisu ispunjeni kriteriji iz članka 36. ovoga Zakona o primjerenosti i financijskom stanju stjecatelja kvalificiranog udjela ili
4. ako se kvalificirani imatelj koristi svojim utjecajem protivno dobrom i razboritom upravljanju kreditnom institucijom ili ne postupa s pozornošću urednog i savjesnog gospodarstvenika.
Privremena zabrana ostvarivanja prava glasa kvalificiranog imatelja
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 39.
(1) Hrvatska narodna banka može privremeno zabraniti kvalificiranom imatelju ostvarivanje prava glasa na glavnoj skupštini ako postoji vjerojatnost da će se svojim utjecajem koristiti protivno dobrom i razboritom upravljanju kreditnom institucijom ili da neće postupati s pozornošću urednog i savjesnog gospodarstvenika.
(2) Hrvatska narodna banka će privremeno zabraniti kvalificiranom imatelju ostvarivanje prava glasa na glavnoj skupštini ako:
– je kvalificiranom imatelju ukinuta suglasnost za stjecanje kvalificiranog udjela ili
– je stekao dionice u suprotnosti s člankom 31. stavcima 1. do 4. ili 15. do 17. ovoga Zakona.
(3) Privremena zabrana iz stavaka 1. i 2. ovoga članka ne može trajati duže od 12 mjeseci, a može se ponoviti ako i nadalje postoje uvjeti iz stavka 1. ovoga članka
(4) Odluke iz stavaka 1. i 2. ovoga članka dostavljaju se kvalificiranom imatelju, kreditnoj instituciji, Središnjem klirinškom depozitarnom društvu i sudskom registru radi upisa zabilježbe zabrane ostvarivanja prava glasa iz tih dionica.
(5) Od izvršnosti odluke iz stavaka 1. i 2. ovoga članka kvalificirani imatelj ne može ostvarivati pravo glasa, ni iz jedne dionice, a kvorum za valjano odlučivanje i potrebna većina za donošenje odluka glavne skupštine računaju se u odnosu na temeljni kapital umanjen za iznos dionica na temelju kojih stjecatelj ne može ostvarivati pravo glasa.
(6) Kreditna institucija dužna je osigurati da imatelj iz stavka 1. ovoga članka ne ostvaruje pravo glasa ni iz jedne dionice za koju je privremeno zabranjeno ostvarivanje prava glasa.
Prestanak važenja suglasnosti za stjecanje kvalificiranog udjela
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 40.
(1) Ako stjecatelj kvalificiranog udjela u roku iz članka 31. stavaka 5. ili 6. ovoga Zakona ne stekne dionice kreditne institucije na temelju kojih bi dosegnuo najmanje 10% udjela u kapitalu odnosno glasačkim pravima kreditne institucije ili ako ne ostvari značajan utjecaj, suglasnost prestaje važiti u cijelosti.
(2) Ako kvalificirani imatelj u roku iz članka 31. stavaka 5. ili 6. ovoga Zakona stekne najmanje 10% udjela u kapitalu odnosno glasačkim pravima u kreditnoj instituciji, a u cijelosti ne stekne udio za koji je izdana suglasnost, suglasnost vrijedi samo u dijelu do postotka iz članka 31. stavka 3. ovoga Zakona koji je imatelj ostvario, a prestaje važiti u preostalom dijelu za koji je dobio suglasnost.
(3) Hrvatska narodna banka će u slučajevima iz ovoga članka izdati rješenje kojim utvrđuje udio za koji stjecatelj ima suglasnost.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
VI. UPRAVA I NADZORNI ODBOR KREDITNE INSTITUCIJE
Uprava i nadzorni odbor kreditne institucije
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 41.
(1) Kreditna institucija mora imati upravu i nadzorni odbor.
(2) Članovi uprave moraju zajedno imati stručna znanja, sposobnosti i iskustvo potrebne za neovisno i samostalno vođenje poslova kreditne institucije, a posebice za razumijevanje poslova i pripadajućih rizika kreditne institucije kojima je kreditna institucija izložena kao i njihovim učincima u kratkoročnom, srednjoročnom i dugoročnom razdoblju uzimajući u obzir okolišne, društvene i upravljačke čimbenike.
(3) Članovi nadzornog odbora moraju zajedno imati stručna znanja, sposobnosti i iskustvo potrebne za neovisno i samostalno nadziranje poslova kreditne institucije, a posebice za razumijevanje poslova i pripadajućih rizika kreditne institucije kojima je kreditna institucija izložena kao i njihovim učincima u kratkoročnom, srednjoročnom i dugoročnom razdoblju, uzimajući u obzir okolišne, društvene i upravljačke čimbenike.
(4). Kreditna institucija dužna je osigurati da cjelokupan sastav uprave i nadzornog odbora bude dovoljno raznolik kako bi, između ostalog, odrazio odgovarajuće širok raspon iskustava.
(5) Kreditna institucija dužna je bez odgađanja, a najkasnije u roku od tri radna dana, obavijestiti Hrvatsku narodnu banku o prestanku mandata člana uprave i nadzornog odbora te navesti razloge za prestanak mandata.
Uprava kreditne institucije
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 42.
(1) Uprava kreditne institucije mora imati najmanje dva člana koji vode poslove i zastupaju kreditnu instituciju, a jedan od članova uprave mora biti imenovan za predsjednika uprave.
(2) Uprava je dužna voditi poslove kreditne institucije s područja Republike Hrvatske.
(3) Ako statutom kreditne institucije nije drukčije određeno, članovi uprave vode poslove i zastupaju kreditnu instituciju zajedno.
(4) Uprava kreditne institucije može ovlastiti prokurista (jednoga ili više njih) za zastupanje kreditne institucije, odnosno sklapanje ugovora i poduzimanje pravnih radnji u ime i za račun kreditne institucije koje proizlaze iz usluga za koje je kreditna institucija dobila odobrenje, ali samo zajedno s barem jednim članom uprave kreditne institucije.
(5) Uprava kreditne institucije dužna je pri upisu prokurista u sudski registar upisati i ograničenje prokure.
(6) Najmanje jedan član uprave kreditne institucije mora poznavati hrvatski jezik tečno u govoru i pismu.
Radni odnos članova uprave
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 43.
(1) Članovi uprave kreditne institucije moraju obavljati poslove upravljanja kreditnom institucijom u punom radnom vremenu i biti u radnom odnosu s kreditnom institucijom.
(2) Ugovori na temelju kojih su članovi uprave u radnom odnosu s kreditnom institucijom moraju sadržavati odredbu kojom je ugovoreno da takvi ugovori prestaju imenovanjem zamjenskog člana uprave koji zamjenjuje tog člana uprave, uvođenjem posebne uprave, uvođenjem sanacijske uprave ili imenovanjem likvidatora.
(3) Kreditna institucija članu uprave kojem radni odnos prestane temeljem ugovorne odredbe iz stavka 2. ovoga članka ne smije isplatiti otpremninu i varijabilne primitke te su ugovorene odredbe o takvom pravu na isplatu ništetne.
(4) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, zamjenski član uprave i posebna uprava ne moraju biti u radnom odnosu s kreditnom institucijom.
Uvjeti za članstvo u upravi kreditne institucije
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 44.
(1) Član uprave kreditne institucije može biti osoba koja u svakom trenutku ispunjava sljedeće uvjete:
– ima dobar ugled, poštenje i savjesnost
– ima odgovarajuća stručna znanja, sposobnost i iskustvo potrebne za vođenje poslova kreditne institucije, a koja zajedno s ostalim članovima uprave ispunjava zahtjeve iz članka 41. stavaka 2. i 4. ovoga Zakona
– sposobna je iskazati neovisno mišljenje radi djelotvorne procjene i preispitivanja odluka uprave odnosno kod koje ne postoji sukob interesa kojim se ne može upravljati na način koji osigurava neovisnost mišljenja
– ispunjava uvjete za člana uprave prema odredbama zakona kojim se uređuju trgovačka društva i
– može posvetiti dovoljno vremena ispunjavanju obveza iz svoje nadležnosti.
(2) Kreditna institucija dužna je osigurati da članovi uprave u trenutku podnošenja zahtjeva iz članka 45. i 46 ovoga Zakona i u svakom trenutku ispunjavaju uvjete za članstvo u upravi iz stavka 1. ovoga članka, te periodično provoditi procjenu njihove primjerenosti.
(3) Ako kreditna institucija na temelju provedene procjene primjerenosti zaključi da član uprave ne ispunjava uvjete iz stavka 1. ovoga članka, kreditna institucija je dužna:
1. pravodobno razriješiti dužnosti tog člana uprave ili
2. pravodobno poduzeti dodatne korektivne mjere potrebne kako bi se osiguralo da taj član uprave ispuni uvjete iz stavka 1. ovoga članka.
(4) Kreditna institucija dužna je čim sazna nove činjenice ili druge okolnosti koje bi mogle utjecati na primjerenost članova uprave, provesti ponovnu procjenu ispunjenja uvjeta iz stavka 1. ovoga članka, te o rezultatima te procjene bez odgode obavijestiti Hrvatsku narodnu banku.
(5) Hrvatska narodna banka provjerava ispunjavaju li članovi uprave u svakom trenutku uvjete za članstvo u upravi iz stavka 1. ovoga članka, te čim sazna da su se relevantne informacije o primjerenosti članova uprave promijenile i da bi ta promjena mogla utjecati na primjerenost članova uprave, Hrvatska narodna banka provesti će ponovnu procjenu ispunjavanja uvjeta iz stavka 1. ovoga članka.
(6) Uprava kreditne institucije uz prethodnu suglasnost nadzornog odbora dužna je donijeti primjerenu politiku za izbor i procjenu ispunjenja uvjeta za pojedinačne članove uprave u skladu s podzakonskim propisom donesenim na temelju stavka 9. ovoga članka, kao i za sve članove uprave zajedno, te osigurati provedbu te politike.
(7) Smatra se da osoba, za koju je podnesen zahtjev za izdavanje suglasnosti za obavljanje funkcije člana uprave (u daljnjem tekstu: zahtjev za obavljanje funkcije člana uprave) a za koju je utvrđeno koja je pravomoćno osuđena za kaznena djela iz članka 33. stavka 2. ovoga Zakona, nema dobar ugled.
(8) Pri provođenju procjene dobrog ugleda osobe za koju je podnesen zahtjev za obavljanje funkcije člana uprave Hrvatska narodna banka provjeriti će je li ta osoba suradnik osobe koja je pravomoćno osuđena za kaznena djela koja se gone po službenoj dužnosti te će to uzeti u obzir pri procjeni dobrog ugleda te osobe.
(9) Hrvatska narodna banka podzakonskim propisom detaljnije uređuje:
– uvjete iz stavka 1. ovoga članka za članstvo u upravi, uključujući i kriterije za utvrđivanje postoje li opravdani razlozi za sumnju da se pranje novca odnosno financiranje terorizma u skladu s propisima kojima se uređuje pranje novca i financiranje terorizma obavlja ili da je obavljeno ili da je bilo pokušano ili ako za to postoji povećani rizik u vezi s kreditnom institucijom u kojoj je ta osoba predložena za članstvo u upravi
– postupak za izdavanje prethodne suglasnosti i naknadnih procjena uvjeta iz stavka 1. ovoga članka
– informacije i dokumentaciju koja se prilaže zahtjevu za izdavanje prethodne suglasnosti za imenovanje predsjednika odnosno člana uprave
– sadržaj politike iz stavka 6. ovoga članka i dinamiku procjene ispunjenja uvjeta za članove uprave
– uvjete pod kojima Hrvatska narodna banka može produžiti rok za odlučivanje o zahtjevu
– zahtjeve u vezi s promicanjem raznolikosti uprave i
– zahtjeve u vezi s provođenjem uvodne i kontinuirane edukacije predsjednika odnosno člana uprave .
Prethodna suglasnost za obavljanje funkcije člana uprave kreditne institucije
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 45.
(1) Članom uprave kreditne institucije može biti imenovana samo osoba koja je dobila prethodnu suglasnost Hrvatske narodne banke za obavljanje funkcije člana uprave.
(2) Zahtjev za izdavanje prethodne suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka podnosi nadzorni odbor kreditne institucije za mandat koji ne može biti duži od pet godina.
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ako člana uprave kreditne institucije imenuje nadležni sud u skladu s odredbama zakona kojim se uređuju trgovačka društva, njegov mandat ne može trajati duže od šest mjeseci, ali i u tom slučaju osoba koja se imenuje mora ispunjavati uvjete iz članka 44. ovoga Zakona.
(4) U postupku imenovanja člana uprave iz stavka 3. ovoga članka nadležni sud je dužan prije imenovanja zatražiti Hrvatsku narodnu banku raspoložive i dostupne podatke o osobi čije imenovanje je predloženo.
(5) Hrvatska narodna banka je dužna na poziv suda dostaviti sve podatke kojima raspolaže, a sud ih je dužan uzeti u obzir kod odlučivanja o imenovanju iz stavka 3. ovoga članka.
(6) Zahtjevu iz stavka 2. ovoga članka potrebno je priložiti informacije i dokumentaciju propisane podzakonskim propisom donesenim na temelju članka 44. stavka 9. ovoga Zakona.
(7) Hrvatska narodna banka ovlaštena je od ministarstva nadležnog za pravosuđe na temelju obrazloženog zahtjeva pribaviti podatke o pravomoćnoj osuđivanosti osobe za koje je podnesen zahtjev za obavljanje funkcije člana uprave za kaznena djela i prekršaje u Republici Hrvatskoj, kao i za kaznena djela i prekršaje u državi članici, iz:
– kaznene evidencije ili iz Europskog informacijskog sustava kaznenih evidencija (ECRIS) u skladu sa propisom kojim se uređuju pravne posljedice osude, kaznena evidencija i rehabilitacija, i to za kaznena djela iz članka 33. stavka 2. ovoga Zakona
– prekršajne evidencije.
(8) U postupku odlučivanja o zahtjevu za obavljanje funkcije člana uprave Hrvatska narodna banka provjerit će podatke o izrečenim sankcijama u evidenciji Europskog nadzornog tijela za bankarstvo i drugim evidencijama europskih tijela kojima ima pristup.
(9) U postupku odlučivanja o zahtjevu za obavljanje funkcije člana uprave Hrvatska narodna banka može zatražiti od osobe za koju je podnesen zahtjev prezentaciju o vođenju poslova kreditne institucije koja se odnosi na poslove iz njegove nadležnosti, može zatražiti dodatne informacije ili dokumentaciju i s kandidatom obaviti intervju ili saslušanje.
(10) U postupku odlučivanja o zahtjevu za obavljanje funkcije člana uprave Hrvatska narodna banka izdaje prethodnu suglasnost iz stavka 1. ovoga članka na rok predloženog trajanja mandata a iznimno, Hrvatska narodna banka može, ako ocijeni da je to opravdano, izdati prethodnu suglasnost na rok koji je kraći od zahtijevanog trajanja mandata.
(11) U postupku odlučivanja o zahtjevu za obavljanje funkcije člana uprave Hrvatska narodna banka može zatražiti od tijela nadležnog za nadzor nad sprječavanjem pranja novca u skladu sa propisom kojim se uređuje sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma da u okviru svojih provjera i na temelju procjene rizika pregleda relevantne informacije i dokumentaciju o osobi za koju je podnesen zahtjev, a Hrvatska narodna banka može i zatražiti pristup središnjoj bazi podataka za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma iz Uredbe (EU) 2024/1620 o osnivanju Tijela za sprečavanje pranja novca i borbu protiv financiranja terorizma i izmjeni uredaba (EU) br. 1093/2010, (EU) br. 1094/2010 i (EU) br. 1095/2010 (Tekst značajan za EGP) (SL C 19. 6. 2024.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 2024/1620).
(12) Hrvatska narodna banka odbit će zahtjev za obavljanje funkcije člana uprave ako ocijeni da osoba za koju je podnesen zahtjev ne ispunjava uvjete iz članka 44. ovoga Zakona.
(13) Ako su kod osobe za koju je podnesen zahtjev za obavljanje funkcije člana uprave utvrđeni određeni nedostaci u ispunjavanju uvjeta koje je potrebno ukloniti, a ti nedostaci nisu toliko značajni da bi doveli do odbijanja zahtjeva za obavljanje funkcije člana uprave ili postoji potreba za dodatnim unaprjeđenjem, Hrvatska narodna banka može, izdati prethodnu suglasnost za obavljanje funkcije člana uprave i pri tome odlučiti o jednom ili više od sljedećeg:
– izdati prethodnu suglasnost na mandat koji je kraći od zahtijevanog
– izdati prethodnu suglasnost uz ispunjenje uvjeta
– naložiti namet ili dužnost i
– izdati preporuku.
(14) Član uprave kreditne institucije dužan je, prije nego što bude imenovan na tu funkciju u drugoj kreditnoj instituciji ponovo dobiti prethodnu suglasnost za obavljanje funkcije člana uprave Hrvatske narodne banke, a stavci 2. i 6. do 13. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju na suglasnost iz ovoga stavka.
(15) Član uprave kojeg nadzorni odbor želi ponovo imenovati dužan je ponovo proći postupak za izdavanje prethodne suglasnosti za obavljanje funkcije člana uprave.
(16) Nadzorni odbor kreditne institucije dužan je podnijeti zahtjev za izdavanje prethodne suglasnosti za obavljanje funkcije člana uprave iz stavka 2. odnosno stavaka 14. ili 15. ovoga članka najmanje četiri mjeseca prije planiranog imenovanja pojedinog člana uprave.
(17) Kada uprava nije u punom sastavu ili kada članovi uprave ne mogu obavljati svoju funkciju, nadzorni odbor kreditne institucije može, bez prethodne suglasnosti Hrvatske narodne banke, jednokratno imenovati svoje članove za zamjenike članova uprave, i to najviše na rok od šest mjeseci.
Prethodna suglasnost za obavljanje funkcije predsjednika uprave kreditne institucije
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 46.
(1) Predsjednikom uprave kreditne institucije može biti imenovana samo osoba koja je dobila prethodnu suglasnost Hrvatske narodne banke za obavljanje funkcije predsjednika uprave.
(2) Na davanje prethodne suglasnosti za obavljanje funkcije predsjednika uprave na odgovarajući način primjenjuju se članci 44. i 45. ovoga Zakona.
(3) U postupku odlučivanja o davanju prethodne suglasnosti za obavljanje funkcije predsjednika uprave Hrvatska narodna banka može zatražiti od osobe za koju je podnesen zahtjev prezentaciju o vođenju poslova kreditne institucije u cijelosti.
Ukidanje suglasnosti za obavljanje funkcije predsjednika, odnosno člana uprave kreditne institucije
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 47.
(1) Hrvatska narodna banka ukinut će rješenje kojim je dana prethodna suglasnost za obavljanje funkcije predsjednika odnosno člana uprave kreditne institucije:
1. ako predsjednik odnosno član uprave krši odredbe o dužnostima uprave iz zakona kojim se uređuju trgovačka društva čija je posljedica opoziv člana uprave
2. ako predsjednik odnosno član uprave više ne ispunjava uvjete za članstvo u upravi kreditne institucije iz članka 44. stavka 1. ovoga Zakona
3. ako osoba za koju je izdana prethodna suglasnost u roku od šest mjeseci od izdavanja suglasnosti ne bude imenovana ili ne stupi na dužnost na koju se suglasnost odnosi ili
4. ako se u slučaju provedene obnove postupka utvrdi da je prethodna suglasnost za obavljanje funkcije predsjednika ili člana uprave donesena na temelju neistinitih ili netočnih podataka ili izjava bitnih za donošenje te suglasnosti.
(2) Hrvatska narodna banka može ukinuti rješenje kojim je dana prethodna suglasnost za obavljanje funkcije predsjednika odnosno člana uprave kreditne institucije:
1. ako predsjednik odnosno član uprave nije osigurao provođenje ili nije proveo supervizorske mjere koje je naložila Hrvatska narodna banka ili Europska središnja banka
2. ako je predsjednik odnosno član uprave teže prekršio dužnosti člana uprave iz članaka 183., 187. ili 188. ovoga Zakona
3. ako je predsjednik odnosno član uprave prekršio dužnosti člana uprave iz članka 189. ovoga Zakona
4. ako se kreditna institucija koja je dobila odobrenje za interni model ne pridržava tog odobrenja te
5. ako nastupe uvjeti za izricanje mjera rane intervenciju u skladu s člankom 271. ovoga Zakona.
(3) Prethodna suglasnost za obavljanje funkcije predsjednika odnosno člana uprave kreditne institucije prestaje:
1. ako predsjedniku ili članu uprave prestane dužnost na koju se suglasnost odnosi, i to s danom prestanka dužnosti
2. ako predsjedniku ili članu uprave istekne ugovor o radu u kreditnoj instituciji, i to s danom isteka ugovora
3. ako je kreditnoj instituciji ukinuto ili prestalo važiti odobrenje za rad, i to s danom ukidanja odnosno prestanka.
(4) Smatrat će se da je predsjednik odnosno član uprave teže prekršio obveze iz članka 183., 187. ili 188. ovoga Zakona ako je zbog tog kršenja bila ugrožena likvidnost ili solventnost kreditne institucije.
(5) Radi provođenja postupka iz stavaka 1. i 2. ovoga članka Hrvatska narodna banka ovlaštena je od predsjednika odnosno člana uprave zatražiti informacije potrebne kako bi se provjerilo, u opsegu i na način koji omogućuje tu provjeru, postoje li činjenice i okolnosti iz stavaka 1. i 2. ovoga članka.
(6) Ako Hrvatska narodna banka ukine prethodnu suglasnost za obavljanje funkcije predsjednika odnosno člana uprave, nadzorni odbor kreditne institucije dužan je bez odgode, a najkasnije u roku od trideset dana, donijeti odluku o opozivu imenovanja predsjednika odnosno člana uprave.
Članovi nadzornog odbora
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 48.
(1) Član nadzornog odbora kreditne institucije može biti osoba koja, u svakom trenutku, ispunjava sljedeće uvjete:
– ima dobar ugled, poštenje i savjesnost
– ima odgovarajuća stručna znanja, sposobnost i iskustvo potrebne za ispunjavanje obveza iz svoje nadležnosti, a koja zajedno s ostalim članovima nadzornog odbora ispunjava zahtjeve iz članka 41. stavaka 3. i 4. ovoga Zakona
– sposobna je iskazati neovisno mišljenje radi djelotvorne procjene i po potrebi preispitivanja odluka uprave te učinkovitog nadzora nad donošenja odluka uprave odnosno kod koje ne postoji sukob interesa kojim se ne može upravljati na način koji osigurava neovisnost mišljenja
– može posvetiti dovoljno vremena ispunjavanju obveza iz svoje nadležnosti i
– može biti član nadzornog odbora prema odredbama zakona kojim se uređuju trgovačka društva.
(2) Kreditna institucija dužna je osigurati da članovi nadzornog odbora trenutku podnošenja zahtjeva iz članaka 49. i 50. ovoga Zakona i u svakom trenutku ispunjavaju uvjete za članstvo u nadzornom odboru iz stavka 1. ovoga članka, te periodično provoditi procjenu njihove primjerenosti.
(3) Ako kreditna institucija na temelju provedene procjene primjerenosti zaključi da član nadzornog odbora ne ispunjava uvjete iz stavka 1. ovoga članka, kreditna institucija je dužna:
1. pravodobno razriješiti dužnosti tog člana nadzornog odbora ili
2. pravodobno poduzeti dodatne korektivne mjere potrebne kako bi se osiguralo da taj član nadzornog odbora ispuni uvjete iz stavka 1. ovoga članka.
(4) Kreditna institucija je dužna čim sazna nove činjenice ili druge okolnosti koje bi mogle utjecati na primjerenost članova nadzornog odbora provesti ponovnu procjenu ispunjenja uvjeta iz stavka 1. ovoga članka, te o rezultatima te procjene bez odgode obavijestiti Hrvatsku narodnu banku.
(5) Hrvatska narodna banka provjerava ispunjavaju li članovi nadzornog odbora u svakom trenutku uvjete za članstvo u nadzornom odboru iz stavka 1. ovoga članka, te čim sazna da su se relevantne informacije o primjerenosti članova nadzornog odbora promijenile i da bi ta promjena mogla utjecati na primjerenost članova nadzornog odbora, Hrvatska narodna banka provest će ponovnu procjenu ispunjavanja uvjeta iz stavka 1. ovoga članka.
(6) Nadzorni odbor kreditne institucije koja nije mala i jednostavna kreditna institucija i nadzorni odbor kreditne institucije čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište kako je određeno zakonom kojim se uređuje tržište kapitala mora imati dovoljan broj neovisnih članova.
(7) Nadzorni odbor kreditne institucije koja nije obuhvaćena stavkom 6. ovoga članka mora imati najmanje jednog neovisnog člana nadzornog odbora.
(8) Iznimno od stavka 7. ovoga članka, obveza iz tog stavka ne odnosi na kreditnu instituciju koja je društvo kći matične kreditne institucije u EU-u sa sjedištem u RH ili matične kreditne institucije u RH.
(9) Na prijedlog uprave glavna skupština kreditne institucije donosi primjerenu politiku za izbor i procjenu ispunjenja uvjeta za pojedinačne članove nadzornog odbora i sve članove nadzornog odbora zajedno u skladu s podzakonskim propisom donesenim na temelju stavka 11. ovoga članka, te osigurava provedbu te politike.
(10) Smatra se da osoba, za koju je podnesen zahtjev za izdavanje suglasnosti za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora (u daljnjem tekstu: zahtjev za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora) a za koju je utvrđeno da je pravomoćno osuđena za kaznena djela iz članka 33. stavka 2. ovoga Zakona, nema dobar ugled.
(11) Hrvatska narodna banka podzakonskim propisom detaljnije uređuje:
– uvjete iz stavka 1. ovoga članka za članstvo u nadzornom odboru, uključujući uvjete za određivanje neovisnosti člana nadzornog odbora i dovoljnog broja neovisnih članova nadzornog odbora, te kriterije za utvrđivanje postoje li opravdani razlozi za sumnju da se pranje novca odnosno financiranje terorizma u skladu s propisima kojima se uređuje pranje novca obavlja ili da je obavljeno ili da je bilo pokušano ili ako za to postoji povećani rizik u vezi s kreditnom institucijom u kojoj je ta osoba predložena za članstvo u nadzornom odboru
– postupak za izdavanje prethodne suglasnosti i naknadnih procjena uvjeta iz stavka 1. ovoga članka – informacije i dokumentaciju koja se prilaže zahtjevu za izdavanje prethodne suglasnosti za imenovanje člana nadzornog odbora i predsjednika nadzornog odbora
– sadržaj politike iz stavka 9. ovoga članka i dinamiku procjene ispunjenja uvjeta za članove i predsjednika nadzornog odbora
– uvjete pod kojima Hrvatska narodna banka može produžiti rok za odlučivanje o zahtjevu
– zahtjeve u vezi s promicanjem raznolikosti nadzornog odbora i
– zahtjeve u vezi s provođenjem uvodne i kontinuirane edukacije člana nadzornog odbora.
Prethodna suglasnost za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora kreditne institucije
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 49.
(1) Članom nadzornog odbora kreditne institucije može biti izabrana, odnosno imenovana samo osoba koja je dobila prethodnu suglasnost Hrvatske narodne banke za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora.
(2) Zahtjev za izdavanje prethodne suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka podnosi kreditna institucija ili osnivači za mandat koji ne može biti duži od četiri godine.
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ako člana nadzornog odbora kreditne institucije imenuje nadležni sud u skladu s odredbama zakona kojim se uređuju trgovačka društva, njegov mandat ne može trajati duže od šest mjeseci, ali i u tom slučaju osoba koja se imenuje mora ispunjavati uvjete iz članka 48. ovoga Zakona.
(4) U postupku imenovanja člana nadzornog odbora iz stavka 3. ovoga članka nadležni sud je dužan prije imenovanja zatražiti Hrvatsku narodnu banku raspoložive i dostupne podatke o osobi čije imenovanje je predloženo.
(5) Hrvatska narodna banka je dužna na poziv suda dostaviti sve podatke kojima raspolaže, a sud ih je dužan uzeti u obzir kod odlučivanja o imenovanju iz stavka 3. ovoga članka.
(6) Zahtjevu iz stavka 2. ovoga članka potrebno je priložiti informacije i dokumentaciju propisane podzakonskim propisom donesenim na temelju članka 48. stavka 11. ovoga Zakona.
(7) Hrvatska narodna banka ovlaštena je od ministarstva nadležnog za pravosuđe na temelju obrazloženog zahtjeva pribaviti podatke o pravomoćnoj osuđivanosti osobe za koje je podnesen zahtjev za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora za kaznena djela i prekršaje u Republici Hrvatskoj, kao i za kaznena djela i prekršaje u državi članici, iz:
– kaznene evidencije ili iz Europskog informacijskog sustava kaznenih evidencija (ECRIS) na temelju obrazloženog zahtjeva u skladu sa propisom kojim se uređuju pravne posljedice osude, kaznena evidencija i rehabilitacija, i to za kaznena djela iz članka 33. stavka 2. ovoga Zakona
– prekršajne evidencije.
(8) U postupku odlučivanja o zahtjevu za izdavanje prethodne suglasnosti za člana nadzornog odbora Hrvatska narodna banka provjerit će podatke o izrečenim sankcijama u evidenciji Europskog nadzornog tijela za bankarstvo i drugim evidencijama europskih tijela kojima ima pristup.
(9) U postupku odlučivanja o zahtjevu za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora Hrvatska narodna banka može zatražiti od osobe za koju je podnesen zahtjev dodatne informacije ili dokumentaciju i s kandidatom obaviti intervju ili saslušanje.
(10) U postupku odlučivanja o zahtjevu za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora Hrvatska narodna banka izdaje prethodnu suglasnost iz stavka 1. ovoga članka na rok predloženog trajanja mandata a iznimno, Hrvatska narodna banka može, ako ocijeni da je to opravdano, izdati prethodnu suglasnost na rok koji je kraći od zahtijevanog trajanja mandata.
(11) Hrvatska narodna banka odbit će zahtjev za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora ako ocijeni da osoba za koju je podnesen zahtjev ne ispunjava uvjete iz članka 48. ovoga Zakona.
(12) Ako su kod osobe za koju je podnesen zahtjev za člana nadzornog odbora utvrđeni određeni nedostaci u ispunjavanju uvjeta koje je potrebno ukloniti, a ti nedostaci nisu toliko značajni da bi doveli do odbijanja zahtjeva za izdavanje prethodne suglasnosti ili postoji potreba za dodatnim unaprjeđenjem Hrvatska narodna banka može, izdati prethodnu suglasnost i pri tome odlučiti o jednom ili više od sljedećeg:
– izdati prethodnu suglasnost na rok koji je kraći od predloženog
– izdati prethodnu suglasnost uz ispunjenje uvjeta
– naložiti namet ili dužnost i
– izdati preporuku.
(13) U postupku odlučivanja o zahtjevu za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora Hrvatska narodna banka može zatražiti od tijela nadležnog za nadzor nad sprječavanjem pranja novca u skladu sa propisom kojim se uređuje sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma da u okviru svojih provjera i na temelju procjene rizika pregleda relevantne informacije i dokumentaciju o osobi za koju je podnesen zahtjev, a Hrvatska narodna banka može zatražiti pristup središnjoj bazi podataka za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma iz Uredbe (EU) 2024/1620.
(14) Član nadzornog odbora dužan je prije nego što bude imenovan na tu funkciju u drugoj kreditnoj instituciji ponovo dobiti prethodnu suglasnost za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora Hrvatske narodne banke, a stavci 2. i 6. do 13. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju na suglasnost iz ovoga stavka.
(15) Osoba koja je već dobila suglasnost za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora i koju glavna skupština želi ponovo izabrati odnosno koju dioničar kojem je statutom predviđeno pravo imenovanja jednog ili više članova nadzornog odbora želi ponovno imenovati dužna je ponovo proći postupak propisan ovim člankom.
(16) Kreditna institucija dužna je podnijeti zahtjev za izdavanje prethodne suglasnosti za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora iz stavka 2. odnosno stavaka 14. i 15. ovoga članka najmanje četiri mjeseca prije planiranog imenovanja pojedinog člana nadzornog odbora.
(17) Odredbe ovoga članka ne odnose se na člana nadzornog odbora kojeg je na funkciju imenovala jedinica lokalne i jedinica područne (regionalne) samouprave u Republici Hrvatskoj, te na člana nadzornog odbora u čijem izboru odnosno imenovanju kreditna institucija nema ovlasti.
(18) Članovi nadzornog odbora iz stavka 17. ovoga članka moraju ispunjavati uvjete iz članka 48. stavka 1. ovoga Zakona.
Prethodna suglasnost za obavljanje funkcije predsjednika nadzornog odbora kreditne institucije
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 50.
(1) Jedan od članova nadzornog odbora mora biti imenovan za predsjednika nadzornog odbora, a predsjednikom nadzornog odbora kreditne institucije može biti imenovana samo osoba koja je dobila prethodnu suglasnost Hrvatske narodne banke za obavljanje funkcije predsjednika nadzornog odbora.
(2) Na davanje prethodne suglasnosti za obavljanje funkcije predsjednika nadzornog odbora na odgovarajući način primjenjuju se članci 48. i 49. ovoga Zakona.
Ukidanje suglasnosti za obavljanje funkcije predsjednika i člana nadzornog odbora kreditne institucije
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 51.
(1) Hrvatska narodna banka ukinut će rješenje kojim je dana prethodna suglasnost za obavljanje funkcije predsjednika i člana nadzornog odbora kreditne institucije:
1. ako član nadzornog odbora više ne ispunjava uvjete za članstvo u nadzornom odboru kreditne institucije iz članka 48. ovoga Zakona
2. ako osoba za koju je dana prethodna suglasnost u roku od šest mjeseci od izdavanja suglasnosti ne stupi na dužnost na koju se suglasnost odnosi ili
3. ako u slučaju provedene obnove postupka utvrdi da je prethodna suglasnost za obavljanje funkcije predsjednika odnosno člana nadzornog odbora donesena na temelju neistinitih ili netočnih podataka ili izjava bitnih za donošenje te suglasnosti.
(2) Hrvatska narodna banka može ukinuti rješenje kojim je dana prethodna suglasnost za obavljanje funkcije predsjednika odnosno člana nadzornog odbora kreditne institucije
1. ako predsjednik odnosno član nadzornog odbora krši odredbe o dužnostima i odgovornostima nadzornog odbora iz članaka 183., 187., 190. i 191. ovoga Zakona
2. ako nastupe uvjeti za izricanje mjera rane intervencije u skladu s člankom 271. ovoga Zakona.
(3) Prethodna suglasnost za obavljanje funkcije predsjednika odnosno člana nadzornog odbora kreditne institucije prestaje:
1. ako osobi prestane dužnost na koju se suglasnost odnosi, i to s danom prestanka dužnosti
2. ako je kreditnoj instituciji ukinuto ili prestalo važiti odobrenje za rad, i to s danom ukidanja odnosno prestanka odobrenja za rad.
(4) Radi provođenja postupka iz stavaka 1. i 2. ovoga članka Hrvatska narodna banka ovlaštena je od predsjednika odnosno članova nadzornog odbora zatražiti informacije, u opsegu i na način koji omogućuje provjeru, kako bi se provjerilo postoje li činjenice i okolnosti iz stavaka 1. i 2. ovoga članka.
(5) Ako Hrvatska narodna banka ukine prethodnu suglasnost za obavljanje funkcije predsjednika odnosno člana nadzornog odbora, glavna skupština kreditne institucije dužna je bez odgode donijeti odluku o opozivu imenovanja člana nadzornog odbora.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
VII. NOSITELJI KLJUČNIH FUNKCIJA
Nositelji ključnih funkcija
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 52.
(1) Kreditna institucija dužna je identificirati ključne funkcije u kreditnoj instituciji.
(2) Nositelj ključne funkcije u kreditnoj instituciji može biti osoba koja u svakom trenutku ispunjava sljedeće uvjete:
1. ima dobar ugled, poštenje i savjesnost i
2. ima odgovarajuća stručna znanja, sposobnost i iskustvo potrebno za kvalitetno obavljanje svojih dužnosti.
(3) Kreditna institucija dužna je osigurati da nositelj ključne funkcije u svakom trenutku ispunjava uvjete iz stavka 2. ovoga članka, procijeniti primjerenost nositelja ključnih funkcija prije njegova preuzimanja dužnosti, te periodično provoditi procjenu njegove primjerenosti.
(4) Ako kreditna institucija na temelju provedene procjene primjerenosti zaključi da osoba ne ispunjava uvjete iz stavka 2. ovoga članka, kreditna institucija:
1. ne smije imenovati tu osobu nositeljem ključne funkcije, ako je procjena primjerenosti dovršena prije nego što osoba preuzme dužnost,
2. je dužna pravodobno razriješiti tu osobu dužnosti nositelja ključne funkcije ili
3. je dužna pravodobno poduzeti dodatne mjere potrebne kako bi se osiguralo da nositelj ključne funkcije bude ili postane primjeren.
(5) Kreditna institucija dužna je poduzeti sve potrebne mjere kako bi osigurala da se dužnost nositelja ključnih funkcija odgovarajuće izvršava, uključujući zamjenu nositelja ključnih funkcija ako ta osoba prestane ispunjavati uvjete primjerenosti.
(6) Uprava kreditne institucije dužna je donijeti primjerenu politiku za izbor i procjenu primjerenosti nositelja ključnih funkcija u kreditnoj instituciji u skladu s podzakonskim propisom donesenim na temelju stavka 8. ovoga članka, te osigurati provedbu te politike.
(7) Smatra se da osoba za koju se procjenjuje primjerenost u skladu s ovim člankom, a za koju je utvrđeno da je pravomoćno osuđena za kaznena djela iz članka 33. stavka 2. ovoga Zakona, nema dobar ugled.
(8) Hrvatska narodna banka podzakonskim propisom detaljnije uređuje:
– uvjete iz stavka 2. ovoga članka
– sadržaj politike za iz stavka 6. ovoga članka
– dinamiku procjene ispunjenja uvjeta za nositelje ključnih funkcija
– informacije i dokumentaciju koja se prilažu procjeni primjerenosti i dostavljaju Hrvatskoj narodnoj banci, a kojima se dokazuje ispunjavanje uvjeta iz stavka 2. ovoga članka za subjekte iz članka 53. stavka 1. ovoga Zakona.
Imenovanje na funkciju voditelja internih kontrolnih funkcija i glavnog financijskog direktora
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 53.
(1) U roku od tri radna dana nakon imenovanja voditelja interne kontrolne funkcije i glavnog financijskog direktora sljedeći subjekti dužni su Hrvatskoj narodnoj banci dostaviti procjenu primjerenosti zajedno s informacijama i dokumentacijom kojima dokazuju ispunjavanje uvjeta za njihovo imenovanje iz članka 52. stavka 2. ovoga Zakona:
– matična kreditna institucija u EU sa sjedištem u RH koja se smatra velikom kreditnom institucijom
– matična kreditna institucija u RH koja se smatra velikom kreditnom institucijom
– samostalna kreditna institucija u Europskoj uniji sa sjedištem u RH koje se smatra velikom kreditnom institucijom
– veliko društvo kći
– matični financijski holding u RH, matični mješoviti financijski holding u RH, matični financijski holding u EU sa sjedištem u RH i matični mješoviti financijski holding u EU sa sjedištem u RH koji unutar grupe ima veliku kreditnu instituciju, osim onih kojima je odobreno izuzeće temeljem članka 88. ovoga Zakona.
(2) Hrvatska narodna banka ovlaštena je podatke o pravomoćnoj osuđivanosti osobe za koje je subjekt iz stavka 1. dostavio procjenu primjerenosti i ostale informacije i dokumentaciju u skladu s podzakonskim propisom donesenim na temelju članka 52. stavka 8. ovoga Zakona pribaviti iz:
– kaznene evidencije ili iz Europskog informacijskog sustava kaznenih evidencija (ECRIS) na temelju obrazloženog zahtjeva u skladu sa propisom kojim se uređuju pravne posljedice osude, kaznena evidencija i rehabilitacija, i to za kaznena djela iz članka 33. stavka 2. ovoga Zakona
– prekršajne evidencije.
(3) Pri procjeni ispunjava li voditelj internih kontrolnih funkcija i glavni financijski direktor uvjet iz članka 52. stavka 2. ovoga Zakona, Hrvatska narodna banka provjerit će podatke o izrečenim sankcijama u evidenciji Europskog nadzornog tijela za bankarstvo i drugim evidencijama europskih tijela kojima ima pristup.
(4) Hrvatska narodna banka će na temelju dostavljene procjene primjerenosti te priloženih informacija i dokumentacije, na temelju podataka o pravomoćnoj osuđivanosti iz stavka 2. ovoga članka i ostalih informacija kojima raspolaže procijeniti ispunjava li voditelj interne kontrolne funkcije ili glavni financijski direktor uvjete iz članka 52. stavka 2. ovoga Zakona, te odrediti rok u kojem će izvršiti tu procjenu, a koji se može naknadno produžiti.
(5) Ako Hrvatska narodna banka utvrdi da voditelj interne kontrolne funkcije ili glavni financijski direktor ne ispunjava uvjete iz članka 52. stavka 2. ovoga Zakona može:
– naložiti subjektu iz stavka 1. ovoga članka da razriješi dužnost tog voditelja interne kontrolne funkcije ili glavnog financijskog direktora
– naložiti subjektu iz stavka 1. ovoga članka da pravovremeno poduzme dodatne mjere potrebne kako bi se osiguralo da taj voditelj interne kontrolne funkcije ili glavni financijski direktor postane primjeren.
(6) Prilikom procjene primjerenosti iz stavka 3. ovoga članka Hrvatska narodna banka može zatražiti od tijela nadležnog za nadzor nad sprječavanjem pranja novca u skladu sa propisima kojima se uređuje sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma da u okviru svojih provjera i na temelju procjene rizika pregleda relevantne informacije o osobi za koju provodi procjenu u skladu s ovim člankom, te Hrvatska narodna banka može zatražiti pristup središnjoj bazi podataka za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma iz Uredbe (EU) 2024/1620.
(7) Ako Hrvatska narodna banka procjeni da su uvjeti iz članka 52. stavka 2. ovoga Zakona ispunjeni, o tome će obavijestiti subjekt iz stavka 1. ovoga članka.
(8) Subjekt iz stavka 1. ovoga članka dužan je čim sazna nove činjenice ili druge okolnosti koje bi mogle utjecati na primjerenost voditelja interne kontrolne funkcija i glavnog financijskog direktora, provesti ponovnu procjenu primjerenost i o rezultatima te procjene bez odgode obavijestiti Hrvatsku narodnu banku.
(9) Ako Hrvatska narodna banka, između ostalog i na temelju informacija iz stavka 8. ovoga članka, te dokumentacije koje je subjekt iz stavka 1. ovoga članka dostavio u skladu s podzakonskim propisom donesenim na temelju članka 52. stavka 8. ovoga Zakona, sazna informacije koje mogu utjecati na ocjenu primjerenosti voditelja interne kontrolne funkcije ili glavnog financijskog direktora ponovno će provesti procjenu iz stavka 4. ovoga članka.
(10) Hrvatska narodna banka nije obvezna ponovno procijeniti primjerenost voditelja internih kontrolnih funkcija ili glavnog financijskog direktora pri obnovi ili produljenju njihova mandata, osim ako su nastupile nove okolnosti, činjenice ili događaji koji bi mogli utjecati na ispunjenje uvjeta iz članka 52. stavka 2. ovoga Zakona.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
VIII. UPRAVLJAČKO TIJELO I NOSITELJI KLJUČNIH FUNKCIJA FINANCIJSKOG HOLDINGA I MJEŠOVITOG FINANCIJSKOG HOLDINGA U RH
Uvjeti za članstvo u upravljačkom tijelu i nositelje ključnih funkcija financijskog holdinga i mješovitog financijskog holdinga u RH
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 54.
(1) Članovi upravljačkog tijela financijskog holdinga ili mješovitog financijskog holdinga, koji nemaju odobrenje u skladu s člankom 87. ovoga Zakona , dužni su imati dobar ugled i posjedovati dostatno znanje, vještine i iskustvo kako je navedeno u članku 44. i članku 48. ovoga Zakona za obavljanje svojih dužnosti, pri čemu se uzima u obzir specifična uloga financijskog holdinga ili mješovitog financijskog holdinga.
(2) Financijski holding ili mješoviti financijski holding iz stavka 1. ovoga članka dužan je:
- osigurati primjerenosti članova svojeg upravljačkog tijela
- Hrvatsku narodnu banku obavijestiti o svakoj promjeni svojih članova upravljačkog tijela, i to u roku od osam dana od dana provođenja promjene, te dostaviti informaciju o ispunjavanju uvjeta iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Financijski holding ili mješoviti financijski holding koji je sukladno glavi X. ovoga Zakona dobio odobrenje Hrvatske narodne banke dužan je na odgovarajući način primjenjivati uvjete za članove upravljačkog tijela propisane člancima 41. do 51. ovoga Zakona, te postupati sukladno tim člancima prilikom podnošenja zahtjeva za izdavanje odobrenja sukladno glavi X. ovoga Zakona, te prije svakog ponovnog imenovanja člana upravljačkog tijela dobiti prethodnu suglasnost.
(4) Financijski holding ili mješoviti financijski holding koji je sukladno glavi X. ovoga Zakona dobio odobrenje Hrvatske narodne banke dužan je na odgovarajući način primjenjivati uvjete za nositelje ključnih funkcija propisane člancima 52. i 53. ovoga Zakona.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
IX. SLOBODA PRUŽANJA USLUGA
IX.1. PRUŽANJE UZAJAMNO PRIZNATIH USLUGA IZVAN PODRUČJA REPUBLIKE HRVATSKE KREDITNIH INSTITUCIJA SA SJEDIŠTEM U REPUBLICI HRVATSKOJ
Pružanje usluga u drugoj državi članici
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 55.
(1) Kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj ili financijska institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja ispunjava uvjete iz članka 65. stavka 1. ovoga Zakona može, pod uvjetima iz ovoga Zakona, na području druge države članice, preko podružnice ili neposredno, pružati uzajamno priznate usluge koje je ovlaštena pružati na području Republike Hrvatske.
(2) Kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj može, pod uvjetima iz ovoga Zakona, na području druge države članice, preko podružnice ili neposredno, pružati i dodatne financijske usluge ako je to dopušteno propisima države članice domaćina i ako je za njih dobila odobrenje Hrvatske narodne banke.
Pružanje usluga od strane kreditne institucije u drugoj državi članici preko podružnice
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 56.
(1) Kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja namjerava osnovati podružnicu u drugoj državi članici dužna je Hrvatskoj narodnoj banci podnijeti zahtjev za izdavanje odobrenja za osnivanje podružnice u drugoj državi članici (u daljnjem tekstu: zahtjev za odobrenje osnivanja podružnice u državi članici) i navesti državu članicu u kojoj namjerava osnovati svoju podružnicu te dostaviti informacije o:
1. poslovnom planu za prve tri poslovne godine koji mora sadržavati vrstu i opseg usluga koje namjerava pružati preko podružnice te organizacijski ustroj podružnice
2. adresi u državi članici domaćinu na kojoj će Hrvatska narodna banka moći dobiti informacije i dokumentaciju o podružnici i
3. popisu imena, prezimena i adresa fizičkih osoba koje će biti odgovorne za vođenje poslova podružnice.
(2) Informacije iz stavka 1. ovoga članka kreditna institucija dužna je dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci u sadržaju koji je propisan Delegiranom uredbom Komisije (EU) br. 1151/2014 оd 4. lipnja 2014. o dopuni Direktive 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu regulatornih tehničkih standarda u području informacija koje se priopćuju pri ostvarivanju prava poslovnog nastana i slobode pružanja usluga (Tekst značajan za EGP) (SL L 309/1, 30. 10. 2014.) (u daljnjem tekstu: Delegirana uredba Komisije (EU) br. 1151/2014) i na način propisan Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 926/2014 оd 27. kolovoza 2014. o utvrđivanju provedbenih tehničkih standarda u pogledu standardnih obrazaca, predložaka i postupaka za obavijesti o ostvarivanju prava poslovnog nastana i slobode pružanja usluga u skladu s Direktivom 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća (Tekst značajan za EGP) (SL L 254/2, 28. 8. 2014.) (u daljnjem tekstu: Provedbena uredba Komisije (EU) br. 926/2014).
(3) Hrvatska narodna banka može u roku od 30 dana od zaprimanja zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka tražiti dodatne informacije i dokumentaciju.
(4) Hrvatska narodna banka će najkasnije u roku od 60 dana od dana dostave potpunih i točnih informacija iz stavka 1. ovoga članka odlučiti o zahtjevu za osnivanje podružnice u državi članici i o tome obavijestiti kreditnu instituciju koja je podnijela zahtjev i Hrvatsku agenciju za osiguranje depozita.
(5) Ako Hrvatska narodna banka usvoji zahtjev za osnivanje podružnice u državi članici bez odgađanja će, a najkasnije u roka od tri mjeseca od dana dostave potpunih i točnih informacija iz stavka 1. ovoga članka, dostaviti nadležnom tijelu države članice domaćina informacije iz stavka 1. ovoga članka zajedno s podacima o iznosu i sastavu regulatornoga kapitala i iznosu kapitalnih zahtjeva kreditne institucije izračunatima u skladu s člankom 92. Uredbe (EU) br. 575/2013 na način propisan Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 926/2014 te o tome obavijestiti kreditnu instituciju koja je podnijela zahtjev.
(6) Hrvatska narodna banka odbit će zahtjev za osnivanje podružnice u državi članici ako na temelju podataka kojima raspolaže ocijeni da:
1. kreditna institucija nema primjerenu organizacijsku, tehničku i kadrovsku strukturu ili primjeren financijski položaj da bi pružala planirani opseg usluga u navedenoj državi članici preko podružnice
2. kreditna institucija na taj način izbjegava strože propise i pravila koji su na snazi u Republici Hrvatskoj ili
3. bi time mogla biti ugrožena sigurnost i stabilnost poslovanja kreditne institucije.
(7) Hrvatska narodna banka obavještava Europsku komisiju i Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo o odbijanju zahtjeva kreditne institucije za osnivanje podružnice u drugoj državi članici kao i o propustu u prosljeđivanju informacija.
(8) Hrvatska narodna banka podzakonskim propisom detaljnije uređuje uvjete za davanje odobrenja za osnivanje podružnice u drugoj državi članici.
Pružanje usluga od strane financijske institucije u drugoj državi članici preko podružnice
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 57.
(1) Ako financijska institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja ispunjava uvjete iz članka 65. stavka 1. ovoga Zakona, a koja je društvo kći kreditne institucije ili više kreditnih institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, namjerava pružati uzajamno priznate financijske usluge na području druge države članice preko svoje podružnice, matična kreditna institucija u RH te financijske institucije o tome će obavijestiti Hrvatsku narodnu banku.
(2) Uz obavijest iz stavka 1. ovoga članka matična kreditna institucija u RH dužna je dostaviti:
1. informacije iz članka 56 . stavka 1. ovoga Zakona u sadržaju i na način iz članka 56. stavka 2. ovoga Zakona
2. informacije i dokumentaciju o ispunjavanju uvjeta iz članka 65. stavka 1. ovoga Zakona
3. podatak o iznosu i sastavu regulatornog kapitala ili iznosu nekog drugog propisanog oblika kapitala te financijske institucije i ukupni iznos izloženosti riziku kreditne institucije koja je njezino matično društvo i
4. odobrenje nadzornog tijela, ako je to potrebno, za osnivanje podružnice financijske institucije u drugoj državi članici.
(3) Hrvatska narodna banka može u roku od 30 dana od zaprimanja obavijesti iz stavka 1. ovoga članka tražiti dodatne informacije i dokumentaciju.
(4) Hrvatska narodna banka provjerit će najkasnije u roku od 60 dana od dana dostave potpunih i točnih informacija iz stavka 1. ovoga članka ispunjava li financijska institucija uvjete iz članka 65. stavka 1. ovoga Zakona te ako ocijeni da su ti uvjeti ispunjeni, financijskoj instituciji preko matične kreditne institucije dostavit će potvrdu o ispunjavanju uvjeta.
(5) Hrvatska narodna banka će nadležnom tijelu države članice domaćina bez odgađanja, a unutar roka od tri mjeseca od dana dostave potpunih i točnih informacija iz stavka 1. ovoga članka, dostaviti obavijest na način propisan Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 926/2014 i potvrdu o ispunjavanju uvjeta te priložiti podatak o iznosu i sastavu regulatornog ili nekog drugog propisanog oblika kapitala te financijske institucije, iznosu konsolidiranog regulatornog kapitala i iznosu kapitalnih zahtjeva grupe kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj (u daljnjem tekstu: grupe kreditnih institucija u RH) kojoj ta financijska institucija pripada, kao i podatak o ukupnom iznosu izloženosti riziku grupe kreditnih institucija.
(6) Hrvatska narodna banka neće dostaviti obavijesti iz stavaka 4. i 5. ovoga članka nadležnom tijelu države članice domaćina, nego donosi rješenje kojim odbija dostavljanje obavijesti i dostavlja ga matičnoj kreditnoj instituciji u RH, ako na temelju podataka kojima raspolaže ocijeni da:
1. financijska institucija nema primjerenu organizacijsku, tehničku i kadrovsku strukturu ili primjeren financijski položaj da bi pružala planirani opseg usluga u navedenoj državi članici preko podružnice ili
2. bi time mogla biti ugrožena sigurnost i stabilnost poslovanja kreditne ili financijske institucije.
(7) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, financijska institucija koja je dobila odobrenje za rad od nadležnog tijela u Republici Hrvatskoj dužna je pri pružanju usluga u drugoj državi članici postupati u skladu sa zakonima kojima se uređuje njihovo poslovanje.
(8) Ako Hrvatska narodna banka utvrdi da je financijska institucija koja je započela pružanje usluga u drugoj državi članici prestala ispunjavati neki od uvjeta iz članka 65. stavka 1. ovoga Zakona, o tome će bez odgađanja obavijestiti matičnu kreditnu instituciju u RH, te nadležno tijelo države članice domaćina.
(9) Na društvo kćer financijske institucije koja ispunjava uvjete iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući način primjenjuju se odredbe ove glave.
(10) Na financijske institucije iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući način primjenjuje se članak 56. stavak 7., te članci 119. do 123. ovoga Zakona.
Početak pružanja usluga preko podružnice
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 58.
(1) Kreditna institucija koja je od Hrvatske narodne banke dobila odobrenje za osnivanje podružnice u drugoj državi članici može početi pružati usluge na području druge države članice preko podružnice:
1. od dana kada od nadležnog tijela države članice domaćina dobije obavijest o uvjetima koje radi zaštite općeg dobra mora poštivati tijekom pružanja usluga u toj državi članici ili
2. ako obavijest iz stavka 1. ovoga članka nije zaprimila, istekom roka od dva mjeseca od dana kada je nadležno tijelo države članice domaćina zaprimilo obavijest s informacijama i dokumentacijom iz članka 56. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona.
(2) Ako kreditna institucija koja je od Hrvatske narodne banke dobila odobrenje za osnivanje podružnice u drugoj državi članici namjerava u istoj državi članici osnovati drugu, odnosno svaku sljedeću podružnicu, dužna je o tome obavijestiti Hrvatsku narodnu banku te se primjenjuju odredbe članka 56. ovoga Zakona.
(3) Odredbe stavka 1. ovoga članka na odgovarajući način primjenjuju se i na financijsku instituciju iz članka 57. ovoga Zakona.
Promjena podataka o poslovanju podružnice
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 59.
(1) Kreditna institucija koja je dobila odobrenje za osnivanje podružnice u drugoj državi članici koja namjerava promijeniti neki od podataka iz članka 56. stavka 1. ovoga Zakona ili matična kreditna institucija financijske institucije iz članka 57. ovoga Zakona koja namjerava promijeniti neki od podataka iz članka 57. stavka 2. ovoga Zakona, dužna je najmanje mjesec dana prije provođenja promjene o tome obavijestiti Hrvatsku narodnu banku radi njezina postupanja u skladu s člancima 56. i 57. ovoga Zakona, i nadležno tijelo države članice domaćina.
(2) Obavijest iz stavka 1. ovoga članka kreditna institucija dužna je dostaviti u sadržaju koji je propisan Delegiranom uredbom Komisije (EU) br. 1151/2014 i na način propisan Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 926/2014.
Ukidanje odobrenja za osnivanje podružnice u drugoj državi članici
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 60.
(1) Hrvatska narodna banka ukinut će kreditnoj instituciji odobrenje za osnivanje podružnice u drugoj državi članici:
a) ako podružnica ne počne poslovati u roku od šest mjeseci od dana dobivanja odobrenja
b) ako je nadležno tijelo države članice domaćina zabranilo kreditnoj instituciji da pruža usluge na njezinu području
c) ako u slučaju provedene obnove postupka utvrdi da je odobrenje doneseno na temelju neistinitih ili netočnih podataka bitnih za donošenje tog odobrenja ili
d) ako podružnica više od šest mjeseci ne pruža usluge obuhvaćene odobrenjem.
(2) Hrvatska narodna banka može kreditnoj instituciji ukinuti odobrenje za osnivanje podružnice u drugoj državi članici:
a) ako utvrdi da kreditna institucija više nije organizacijski, tehnički i kadrovski osposobljena za usluge koje pruža
b) ako kreditna institucija ne ispunjava obveze s osnove osiguranja depozita deponenata podružnice
c) ako kreditna institucija u poslovanju podružnice ne poštuje propise države članice domaćina ili
d) ako iz teritorijalne rasprostranjenosti pružanja usluga proizlazi da kreditna institucija tako izbjegava strože propise i pravila koji su na snazi u Republici Hrvatskoj.
(3) Kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja pruža usluge u drugoj državi članici preko podružnice može podnijeti zahtjev za brisanje podružnice iz sudskog ili drugog odgovarajućeg registra koji se vodi u državi članici domaćinu tek nakon namire svih obveza nastalih poslovanjem te podružnice.
Neposredno pružanje usluga u drugoj državi članici
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 61.
(1) Kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja namjerava početi neposredno pružati uzajamno priznate usluge na području druge države članice dužna je o tome prethodno obavijestiti Hrvatsku narodnu banku i navesti državu članicu u kojoj namjerava početi neposredno pružati usluge.
(2) Matična kreditna institucija u RH kojoj je financijska institucija društvo kći, koja ispunjava uvjete iz članka 65. stavka 1. ovoga Zakona, a koja namjerava početi neposredno pružati uzajamno priznate usluge na području druge države članice, dužna je o tome prethodno obavijestiti Hrvatsku narodnu banku i navesti državu članicu u kojoj ta financijska institucija namjerava početi neposredno pružati usluge.
(3) Uz obavijest iz stavaka 1. i 2. ovoga članka kreditna institucija dužna je dostaviti informacije o uslugama koje namjerava pružati u državi članici te poslovnom planu za prve tri poslovne godine u sadržaju koji je propisan Delegiranom uredbom Komisije (EU) br. 1151/2014 i na način propisan Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 926/2014.
(4) Hrvatska narodna banka dostavit će, najkasnije u roku od mjesec dana od dana primitka obavijesti iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, nadležnom tijelu države članice domaćina obavijest u sadržaju koji je propisan Delegiranom uredbom Komisije (EU) br. 1151/2014 i na način propisan Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 926/2014 i o tome obavijestiti kreditnu instituciju.
(5) Kreditna ili financijska institucija može početi neposredno pružati uzajamno priznate usluge navedene u obavijesti iz stavaka 1. i 2. ovoga članka od dana primitka obavijesti od Hrvatske narodne banke da je nadležnom tijelu države članice dostavila obavijest iz prethodnog stavka.
IX. 2. PRUŽANJE BANKOVNIH I/ILI FINANCIJSKIH USLUGA U TREĆOJ ZEMLJI
Pružanje usluga u trećoj zemlji
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 62.
(1) Kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj može pružati bankovne i/ili financijske usluge u trećoj zemlji samo preko podružnice.
(2) Za osnivanje podružnice u trećoj zemlji kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj dužna je od Hrvatske narodne banke dobiti odobrenje za osnivanje podružnice kreditne institucije u trećoj zemlji (u daljnjem tekstu: odobrenje za osnivanje podružnice u trećoj zemlji).
(3) Kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja namjerava osnovati podružnicu u trećoj zemlji dužna je podnijeti Hrvatskoj narodnoj banci zahtjev za izdavanje odobrenja za osnivanje podružnice u trećoj zemlji (u daljnjem tekstu: zahtjev za osnivanje podružnice u trećoj zemlji) i navesti treću zemlju u kojoj namjerava osnovati podružnicu te zahtjevu priložiti:
1. poslovni plan za prve tri poslovne godine, koji mora sadržavati vrstu i opseg usluga koje namjerava pružati preko podružnice te organizacijski ustroj podružnice
2. adresu u trećoj zemlji na kojoj će Hrvatska narodna banka moći dobiti informacije i dokumentaciju o podružnici i
3. popis imena, prezimena i adresa fizičkih osoba koje će biti odgovorne za vođenje poslova podružnice.
(4) Hrvatska narodna banka može u roku od mjesec dana od zaprimanja zahtjeva iz stavka 3. ovoga članka tražiti dodatne informacije i dokumentaciju te ako je Hrvatska narodna banka zatražila dodatne informacije i dokumentaciju, dan njezine dostave smatra se danom zaprimanja urednog zahtjeva.
(5) Hrvatska narodna banka najkasnije će u roku od 60 dana od dana dostave urednog zahtjeva odlučiti o zahtjevu za osnivanje podružnice u trećoj zemlji.
(6) Hrvatska narodna banka odbit će zahtjev za osnivanje podružnice u trećoj zemlji ako na temelju podataka kojima raspolaže ocijeni da kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja namjerava osnovati podružnicu:
1. nema primjerenu organizacijsku, tehničku i kadrovsku strukturu ili primjeren financijski položaj da bi pružala planirani opseg usluga u trećoj zemlji
2. ako je, uzimajući u obzir propise te treće zemlje ili praksu vezanu uz provođenje tih propisa, vjerojatno da će obavljanje supervizije u skladu s odredbama ovoga Zakona biti otežano ili onemogućeno ili
3. tako izbjegava stroža pravila koja su na snazi u Republici Hrvatskoj.
(7) Ako kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja je od Hrvatske narodne banke dobila odobrenje za osnivanje podružnice u trećoj zemlji namjerava u istoj zemlji osnovati drugu, odnosno svaku sljedeću podružnicu, dužna je o tome obavijestiti Hrvatsku narodnu banku a na te slučajeve primjenjuju se stavci 1. do 6. ovoga članka.
(8) Kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja je dobila odobrenje za osnivanje podružnice u trećoj zemlji koja namjerava promijeniti neki od podataka iz stavka 3. ovoga članka dužna je najmanje mjesec dana prije provođenja promjene o tome obavijestiti Hrvatsku narodnu banku.
(9) Hrvatska narodna banka ukinut će rješenje kojim je kreditnoj instituciji sa sjedištem u Republici Hrvatskoj dano odobrenje za osnivanje podružnice u trećoj zemlji:
1. ako je nadležno tijelo treće zemlje zabranilo kreditnoj instituciji da pruža usluge na njezinu području
2. ako u slučaju provedene obnove postupka utvrdi da je odobrenje doneseno na temelju neistinitih ili netočnih podataka bitnih za donošenje tog odobrenja
3. ako podružnica ne počne poslovati u roku od šest mjeseci od dana dobivanja odobrenja ili
4. ako podružnica više od šest mjeseci ne pruža usluge obuhvaćene odobrenjem.
(10) Hrvatska narodna banka može ukinuti rješenje kojim je kreditnoj instituciji sa sjedištem u Republici Hrvatskoj dano odobrenje za osnivanje podružnice u trećoj zemlji:
1. ako se utvrdi da kreditna institucija više nije organizacijski, tehnički i kadrovski osposobljena za usluge koje pruža
2. ako kreditna institucija ne ispunjava obveze s osnove osiguranja depozita deponenata podružnice
3. ako kreditna institucija u poslovanju podružnice ne poštuje propise te treće zemlje ili
4. ako iz teritorijalne rasprostranjenosti pružanja usluga proizlazi da kreditna institucija tako izbjegava strože propise i pravila koji su na snazi u Republici Hrvatskoj.
(11) Kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja pruža usluge u trećoj zemlji može podnijeti zahtjev za brisanje podružnice iz sudskog ili drugog odgovarajućeg registra koji se vodi u toj zemlji tek nakon namire svih obveza nastalih poslovanjem te podružnice.
IX. 3. OSNIVANJE PREDSTAVNIŠTVA IZVAN REPUBLIKE HRVATSKE
Osnivanje predstavništva izvan Republike Hrvatske
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 63.
Kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja namjerava osnovati predstavništvo izvan Republike Hrvatske dužna je o tome obavijestiti Hrvatsku narodnu banku i navesti državu u kojoj namjerava osnovati predstavništvo.
IX . 4. PRUŽANJE UZAJAMNO PRIZNATIH USLUGA KREDITNE INSTITUCIJE SA SJEDIŠTEM IZVAN REPUBLIKE HRVATSKE NA PODRUČJU REPUBLIKE HRVATSKE
IX.4.1. Podružnice i sloboda pružanja uzajamno priznatih usluga od strane kreditne institucije iz država članica
Pružanje usluga od strane kreditne institucije iz druge države članice
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 64.
(1) Kreditna institucija iz druge države članice može, pod uvjetima određenima ovim Zakonom, osnovati podružnicu u Republici Hrvatskoj i preko nje pružati uzajamno priznate usluge koje je ovlaštena pružati u matičnoj državi članici.
(2) Kreditna institucija iz države članice može, pod uvjetima određenima ovim Zakonom, uzajamno priznate usluge koje je ovlaštena pružati u matičnoj državi članici privremeno pružati i neposredno na području Republike Hrvatske.
Pružanje uzajamno priznatih financijskih usluga od strane financijske institucije iz države članice
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 65.
(1) Financijska institucija iz druge države članice može uzajamno priznate usluge iz članka 13. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona, koje je ovlaštena pružati u matičnoj državi članici, pružati preko podružnice ili, privremeno, neposredno na području Republike Hrvatske ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
1. ako joj je matično društvo kreditna institucija ili više kreditnih institucija sa sjedištem u državi članici koje su od nadležnog tijela dobile odobrenje za rad
2. ako pruža priznate financijske usluge u matičnoj državi članici u skladu sa svojim statutom ili drugim aktom
3. ako financijske usluge stvarno pruža u toj državi članici
4. ako matična kreditna institucija ili više kreditnih institucija posjeduju 90% ili više glasačkih prava u toj financijskoj instituciji
5. ako njezina matična kreditna institucija ili matične kreditne institucije, prema ocjeni nadležnog tijela matične države članice, na primjeren način upravljaju ovom institucijom te uz dopuštenje nadležnih nadzornih tijela solidarno odgovaraju za sve obveze financijske institucije i
6. ako je financijska institucija uključena u superviziju matične kreditne institucije na konsolidiranoj osnovi, ili svake od matičnih kreditnih institucija u skladu s glavom XXII. ovoga Zakona i dijelom prvim, glavom II, poglavljem 2 Uredbe (EU) br. 575/2013, osobito za potrebe izračuna stopa kapitala na način uređen člankom 92. Uredbe (EU) br. 575/2013 te velikih izloženosti iz dijela četvrtog Uredbe (EU) br. 575/2013 i u svrhu ograničavanja ulaganja u kvalificirane udjele izvan financijskog sektora iz članaka 89. i 90. Uredbe (EU) br. 575/2013.
(2) Na društvo kćer financijske institucije koja ispunjava uvjete iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući način primjenjuju se odredbe ove glave.
(3) Na financijske institucije iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući način primjenjuju se članak 6. i članci od 124. do 131. ovoga Zakona.
Pružanje usluga preko podružnice u Republici Hrvatskoj
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 66.
(1) Kreditna institucija iz druge države članice ili financijska institucija iz članka 65. ovoga Zakona koja namjerava osnovati podružnicu na području Republike Hrvatske može podnijeti zahtjev za upis podružnice u sudski registar i početi pružati usluge nakon isteka dva mjeseca od dana kada je Hrvatska narodna banka od nadležnog tijela matične države članice zaprimila obavijest u sadržaju koji je propisan Delegiranom uredbom Komisije (EU) br. 1151/2014 i na način propisan Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 926/2014.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, kreditna institucija iz druge države članice ili financijska institucija iz članka 65. ovoga Zakona može podnijeti zahtjev za upis podružnice i prije isteka roka iz stavka 1. ovoga članka ako je od Hrvatske narodne banke dobila obavijest o uvjetima koje radi zaštite općeg dobra mora poštivati tijekom pružanja usluga na području Republike Hrvatske.
(3) Ako kreditna ili financijska institucija iz stavka 1. ovoga članka naknadno namjerava promijeniti neki od podataka dostavljenih nadležnom tijelu matične države članice, dužna je o tome, u sadržaju koji je propisan Delegiranom uredbom Komisije (EU) br. 1151/2014 i na način propisan Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 926/2014, obavijestiti Hrvatsku narodnu banku najmanje mjesec dana prije izvršenja te promjene.
(4) Ako nadležno tijelo matične države članice obavijesti Hrvatsku narodnu banku da financijska institucija ne ispunjava neki od uvjeta iz članka 65. stavka 1. ovoga Zakona, na poslovanje te financijske institucije primjenjivat će se propisi Republike Hrvatske.
(5) U slučaju iz stavka 4. ovoga članka Hrvatska narodna banka dužna je obavijest nadležnog tijela matične države članice proslijediti nadzornom tijelu u Republici Hrvatskoj.
Neposredno pružanje usluga u Republici Hrvatskoj
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 67.
Kreditna institucija iz druge države članice ili financijska institucija iz članka 65. ovoga Zakona može početi neposredno pružati uzajamno priznate usluge na području Republike Hrvatske od dana kada Hrvatska narodna banka od nadležnog tijela države članice primi obavijest o tome, uključujući popis usluga koje ta kreditna institucija odnosno financijska institucija namjerava pružati na području Republike Hrvatske.
Primjena drugih odredbi ovoga Zakona te ostalih propisa na kreditnu instituciju iz druge države članice
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 68.
(1) Na kreditnu instituciju iz druge države članice koja neposredno pruža uzajamno priznate usluge na području Republike Hrvatske na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona koje se primjenjuju na kreditne institucije, i to one koje se odnose na:
– superviziju kreditne institucije (glave XI.1., XI.2., XI.3., XI.5. i XI.6. ovoga Zakona)
– mjere i instrumente usmjerene na povećanje otpornosti i očuvanje stabilnosti financijskog sustava u cjelini (članak 249. ovoga Zakona)
– zaštitu potrošača (članci 307. do 323. ovoga Zakona)
– obvezu čuvanja bankovne tajne (članci 327. do 329. ovoga Zakona)
– razmjenu informacija za potrebe procjene kreditne sposobnosti ili upravljanja kreditnim rizikom (članak 338. stavci 2. do 5. ovoga Zakona).
(2) Na podružnicu kreditne institucije iz druge države članice koja pruža uzajamno priznate usluge na području Republike Hrvatske na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona koje se primjenjuju na kreditne institucije, i to one koje se odnose na:
– superviziju kreditne institucije (glave XI.1., XI.2., XI.3. i XI.10. ovoga Zakona)
– izvještavanje na zahtjev Hrvatske narodne banke (članak 214. ovoga Zakona )
– mjere i instrumente usmjerene na povećanje otpornosti i očuvanje stabilnosti financijskog sustava u cjelini (članak 249. ovoga Zakona)
– zaštitu potrošača (članci 307. do 323. ovoga Zakona)
– obvezu čuvanja bankovne tajne (članci 327. do 329. ovoga Zakona)
– razmjenu informacija za potrebe procjene kreditne sposobnosti ili upravljanja kreditnim rizikom (članak 338. stavci 2. do 5. ovoga Zakona)
– obavještavanje o povredi mjerodavnih propisa (članci 351. i 352. ovoga Zakona)
– upravne sankcije (članci 353. do 371. ovoga Zakona).
(3) Kreditna institucija iz stavka 1. ovoga članka i podružnica kreditne institucije iz stavka 2. ovoga članka dužne su pridržavati se i drugih propisa koji se radi zaštite općeg dobra primjenjuju na području Republike Hrvatske.
(4) Podružnica kreditne institucije iz države članice dužna je objaviti revidirani godišnji financijski izvještaj, konsolidirani godišnji financijski izvještaj, godišnji izvještaj, konsolidirani godišnji izvještaj, mišljenje osobe odgovorne za zakonsku reviziju godišnjih financijskih izvještaja i godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja kreditne institucije koja je osnovala tu podružnicu.
(5) Podružnica kreditne institucije iz države članice dužna je jednom godišnje objaviti sljedeće informacije:
– prihode i troškove podružnice i to stavke 1, 3, 4, 6, 7, 8 i 15 članka 27. ili stavke A.4, A.9, B.1 do B.4 i B.7 članka 28. Direktive 86/635/EEC Vijeća od 8. prosinca 1986. o godišnjim financijskim izvještajima i konsolidiranim financijskim izvještajima banaka i drugih financijskih institucija (SL L 372, 31. 12. 1986.) (u daljnjem tekstu: Direktiva 86/635/EEZ)
– prosječan broj osoblja zaposlenog u podružnici
– ukupna potraživanja i obveze podružnice, raščlanjene na potraživanja i obveze koje se odnose na kreditne institucije i one koje se odnose na klijente, zajedno s ukupnim iznosom takvih potraživanja i obveza izraženim u valuti Republike Hrvatske i
– ukupnu aktivu i iznose koji odgovaraju stavkama 2., 3., 4., 5. i 6. aktive, stavkama 1., 2. i 3. pasive, te izvanbilančnim stavkama 1. i 2. koje su definirane u članku 4. i odgovarajućim člancima Direktive 86/635/EEZ te u slučaju stavki 2., 5. i 6. aktive, raščlambu vrijednosnih papira prema tome smatraju li se ili ne dugotrajnom financijskom imovinom u skladu s člankom 35. Direktive 86/635/EEZ.
(6) Točnost i usklađenost informacija navedenih u stavku 5. ovoga članka s godišnjim financijskim izvještajem moraju biti provjerene od strane ovlaštenog revizora.
IX.4.2. Podružnica iz treće zemlje
Definicije za potrebe ove glave
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 69.
Za potrebe ove glave i glave XI.6. ovoga Zakona pojedini pojmovi imaju sljedeće značenje:
1. podružnica iz treće zemlje je podružnica osnovana u Republici Hrvatskoj čiji je osnivač:
a) društvo s poslovnim nastanom u trećoj zemlji koje obavlja djelatnosti iz članka 12. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona ili
b) kreditna institucija sa sjedištem u trećoj zemlji
2. glavno društvo je društvo s poslovnim nastanom u trećoj zemlji koje je osnovalo podružnicu iz treće zemlje u Republici Hrvatskoj, i posredničko društvo ili krajnje matično društvo tog društva, ako je primjenjivo.
Osnivanje podružnice iz treće zemlje
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 70.
(1) Kreditna institucija iz treće zemlje može na području Republike Hrvatske pružati bankovne i/ili financijske usluge samo preko podružnice, i to pod uvjetom da je te usluge ovlaštena pružati u toj trećoj zemlji.
(2) Društvo s poslovnim nastanom u trećoj zemlji iz članka 69. točke 1a) ovoga Zakona može pružati uslugu iz članka 12. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona na području Republike Hrvatske samo preko podružnice, i to pod uvjetom da je te usluge ovlaštena pružati u toj trećoj zemlji.
(3) Društvo osnivač iz stavaka 1. ili 2. ovoga članka koje namjerava osnovati podružnicu na području Republike Hrvatske dužno je za to dobiti odobrenje od Hrvatske narodne banke (u daljnjem tekstu: odobrenje za osnivanje podružnice iz treće zemlje).
(4) Odobrenje za osnivanje podružnice iz treće zemlje iz stavka 3. ovoga članka sadrži popis usluga koje podružnica iz treće zemlje može pružati na području Republike Hrvatske, a podružnica iz treće zemlje dužna je prije upisa svake nove usluge u sudski registar dobiti novo odobrenje Hrvatske narodne banke.
(5) Podružnica iz treće zemlje može se upisati u sudski registar nakon dobivanja odobrenja za osnivanje podružnice iz treće zemlje iz stavka 3. ovoga članka.
(6) Društvo osnivač iz stavka 1. ili 2. ovoga članka može na području Republike Hrvatske osnovati samo jednu podružnicu, a ako to društvo želi obavljati poslove na više lokacija na području Republike Hrvatske, može otvoriti jednu ili više organizacijskih jedinica.
(7) Iznimno od stavaka 1. i 2. ovoga članka zahtjev za izdavanje odobrenja za osnivanje podružnice iz treće zemlje (u daljnjem tekstu: zahtjev za osnivanje podružnice iz treće zemlje) nije dužno podnijeti društvo osnivač iz stavaka 1. ili 2. ovoga članka koje pruža usluge ili obavlja djelatnosti za klijenta ili drugu ugovornu stranu koja ima poslovni nastan ili se nalazi u Europskoj uniji, te ako je taj klijent ili druga ugovorna strana:
a) mali ulagatelj, kvalificirana druga ugovorna strana ili profesionalni ulagatelj kako su definirani propisom kojim se uređuje tržište kapitala odnosno nacionalnim propisom država članica u koje je je prenesen odjeljak I. i II. Priloga II. Direktive 2014/65/EU koji ima poslovni nastan ili se nalazi u Europskoj uniji, ako taj klijent ili druga ugovorna strana isključivo na vlastitu inicijativu pristupi društvu s poslovnim nastanom u trećoj zemlji radi pružanja bilo koje usluge ili djelatnosti iz članka 69. točke 1. ovoga Zakona
b) kreditna institucija
c) društvo koje pripada istoj grupi kao i to društvo s poslovnim nastanom u trećoj zemlji.
(8) U smislu stavka 7. točke a) ovoga članka pružanje usluga nije isključivo na vlastitu inicijativu klijenta ili druge ugovorne strane ili potencijalnog klijenta ili druge ugovorne strane kada društvo osnivač iz stavka 1. ili 2. ovoga članka iz treće zemlje traži klijenta ili drugu ugovornu stranu, ili potencijalnog klijenta ili drugu ugovornu stranu, putem subjekta koji djeluje u svoje vlastito ime ili je usko povezano s tim društvom iz treće zemlje ili preko bilo koje druge osobe koja djeluje u ime tog društva osnivača iz stavka 1. ili 2. ovoga članka.
(9) Hrvatska narodna banka ovlaštena je od kreditne institucije i podružnice s sjedištem u Republici Hrvatskoj zatražiti dostavljanje informacija koje su joj potrebne za praćenje usluga koje se u Republici Hrvatskoj pružaju isključivo na inicijativu klijenta ili druge ugovorne strane koja ima poslovni nastan ili se nalazi u Republici Hrvatskoj ako te usluge pruža društvo iz treće zemlje koje je dio iste grupe.
(10) Kreditna institucija i podružnica sa sjedištem u Republici Hrvatskoj dužna je dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci podatke iz stavka 9. ovoga članka.
(11) Ako društvo s poslovnim nastanom u trećoj zemlji pruža usluge iz stavka 2. ovoga članka na inicijativu klijenta ili druge ugovorne strane ovlašteno je pružati samo usluge koje klijent ili druga ugovorna strana zatraže i ne smije nuditi ili pružati niti jednu drugu uslugu osim preko podružnice iz treće zemlje koja je osnovana u Republici Hrvatskoj.
(12) U slučaju iz stavka 7. ovoga članka društvo s poslovnim nastanom u trećoj zemlju nije dužno osnovati podružnicu u Republici Hrvatskoj za pružanje usluga, djelatnosti ili proizvoda koje su potrebne ili su usko povezane s pružanjem usluge, djelatnosti ili proizvoda koju je klijent ili druga ugovorna strana prvotno zatražio, uključujući slučajeve u kojima se takva usluga, djelatnost ili proizvod pružaju naknadno uz uslugu koja je prvotno zatražena.
(13) Iznimno od stavka 3. ovoga članka društvo osnivač iz stavka 2. ovoga članka za pružanje usluga ili djelatnosti koje su navedene u propisu kojim se uređuje tržište kapitala odnosno kojim su u nacionalni propis država članica prenosi Prilogu 1., Sekciji A, Direktive 2014/65/EU uključujući sve povezane pomoćne usluge, kao što su povezano primanje depozita ili odobravanje kredita ili zajmova čija je svrha pružanje usluga u skladu s tim propisom, nije dužan podnijeti Hrvatskoj narodnoj banci zahtjev za osnivanje podružnice iz treće zemlje iz ove glave.
Razvrstavanje podružnica iz trećih zemalja
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 71.
(1) Hrvatska narodna banka će podružnicu iz treće zemlje razvrstati u 1. razred ako ispunjava bilo koji od sljedećih uvjeta:
1. ako je ukupna računovodstvena vrijednost imovine podružnice iz treće zemlje u Republici Hrvatskoj ili ukupna vrijednost imovine koja je nastala u podružnici iz treće zemlje u Republici Hrvatskoj jednaka ili veća od 5 milijardi eura, kako je iskazano u godišnjem izvještajnom razdoblju koje neposredno prethodi tekućem razdoblju, u skladu s člankom 83. ovoga Zakona
2. odobreno pružanje usluga podružnice iz treće zemlje uključuje primanje depozita ili drugih povratnih sredstava od stanovništva, pod uvjetom da je iznos takvih depozita i drugih povratnih sredstava jednak ili veći od 5 % ukupnih obveza podružnice iz treće zemlje ili da iznos takvih depozita i drugih povratnih sredstava premašuje 50 milijuna eura ili
3. ako se podružnica iz treće zemlje ne smatra kvalificiranom podružnicom iz treće zemlje u skladu s člankom 72. ovoga Zakona.
(2) Ako podružnica iz treće zemlje ne ispunjava bilo koji uvjet iz stavka 1. ovoga članka Hrvatska narodna banka će podružnicu razvrstati u 2. razred.
(3) Hrvatska narodna banka će u rješenju o izdavanju odobrenja za osnivanje podružnice iz treće zemlje odrediti i razred kojem ta podružnica pripada.
(4) Ako Hrvatska narodna banka utvrdi da je podružnica iz treće zemlje prestala ispunjavati bilo koji uvjet iz stavka 1. ovoga članka, izdati će rješenje kojim će razvrstati tu podružnicu kao podružnicu 2. razreda.
(5) Ako Hrvatska narodna banka utvrdi da podružnica iz treće zemlje razvrstana u 2. razred počne ispunjavati jedan od uvjeta iz stavka 1. ovoga članka, izdati će toj podružnici rješenje kojim će ju razvrstati u podružnicu 1. razreda s tim da ta podružnica postaje podružnica 1. razreda nakon razdoblja od četiri mjeseca od datuma na koji je počela ispunjavati taj uvjet.
(6) Podružnica iz treće zemlje dužna je bez odgode obavijestiti Hrvatsku narodnu banku o svakoj promjeni uvjeta iz stavka 1. ovoga članka.
Uvjeti za kvalificiranu podružnicu iz treće zemlje
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 72.
(1) Podružnica iz treće zemlje će se smatrati kvalificiranom podružnicom iz treće zemlje ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
a) glavno društvo ima poslovni nastan u zemlji koja primjenjuje bonitetne standarde i obavlja superviziju u skladu s bankovnim regulatornim okvirom te treće zemlje koji su barem istovjetni onima iz ovoga Zakona i Uredbe (EU) br. 575/2013
b) nadležno odnosno nadzorno tijelo glavnog društva podliježe obvezama čuvanja povjerljivih informacija koje su barem istovjetne odredbama o povjerljivosti informacija iz ovoga Zakona
c) glavno društvo ima poslovni nastan u trećoj zemlji koja nije uvrštena na popis visokorizičnih trećih zemalja sa strateškim nedostacima u svojem režimu sprečavanja pranja novca i financiranja terorizma, koju je Europska komisija objavila u skladu s člankom 9. Direktive (EU) 2015/849.
(2) Po primitku zahtjeva za osnivanje podružnice iz treće zemlje u skladu s člankom 73. stavkom 3. ovoga Zakona Hrvatska narodna banka procjenjuje uvjete utvrđene stavkom 1. ovoga članka i člankom 71. ovoga Zakona radi razvrstavanja podružnice iz treće zemlje.
(3) Ako relevantna treća zemlja nije upisana u javni registar trećih zemalja i nadležnih tijela koje zadovoljavaju uvjete iz stavka 1. točke a) ovoga članka kojeg vodi Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo, Hrvatska narodna banka će od Europske komisije zahtijevati da procijeni bankovni regulatorni okvir te treće zemlje i zahtjeve u pogledu povjerljivosti za potrebe procjene iz stavka 2. ovoga članka, pod uvjetom da je ispunjen uvjet iz stavka 1. točke c) ovoga članka.
(4) Do donošenja odluke Europske komisije u skladu sa stavkom 3. ovoga članka Hrvatska narodna banka razvrstava podružnicu iz treće zemlje u 1. razred.
Minimalni uvjeti za izdavanje odobrenja za osnivanje podružnice iz treće zemlje
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 73.
(1) Hrvatska narodna banka nastojat će sklopiti sporazum s nadležnim odnosno nadzornim tijelom iz treće zemlje prije nego što podružnica iz treće zemlje počne pružati usluge u Republici Hrvatskoj, koji će se temeljiti na modelima administrativnih sporazuma koje je razvilo Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo u skladu s člankom 33. stavkom 5. Uredbe (EU) br. 1093/2010, osim ako sporazum sklopljen temeljem članka 154. ovoga Zakona ne odstupa od navedenog modela.
(2) Hrvatska narodna banka će Europskom nadzornom tijelu za bankarstvo bez odgode dostaviti informacije o svakom sporazumu koji je sklopila s nadležnim odnosno nadzornim tijelima iz treće zemlje.
(3) Društvo osnivač podružnice iz treće zemlje dužno je Hrvatskoj narodnoj banci podnijeti zahtjev za osnivanje podružnice iz treće zemlje kojem je potrebno priložiti:
– program rada u kojem se navodi predviđeno poslovanje,
– popis djelatnosti iz članka 70. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona koje će podružnica obavljati
– opis organizacijske strukture i sustav upravljanja rizicima podružnice iz treće zemlje u skladu s člankom 79. ovoga Zakona
– zahtjev za izdavanje prethodne suglasnosti za osobe koje će biti odgovorne za vođenje poslova podružnice iz treće zemlje i
– druge informacije i dokumentaciju u skladu s podzakonskim propisom donesenim na temelju stavka 8. ovoga članka.
(4) Hrvatska narodna banka izdat će odobrenje za osnivanje podružnice iz treće zemlje ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
a) podružnica iz treće zemlje ispunjava minimalne regulatorne zahtjeve utvrđene člancima 77., 78. 79. i 80. ovoga Zakona
b) usluge za koje je glavno društvo zatražilo odobrenje za osnivanje podružnice iz treće zemlje obuhvaćene su odobrenjem za rad koje to glavno društvo ima u trećoj zemlji u kojoj ima poslovni nastan i te usluge podliježu superviziji odnosno nadzoru u toj trećoj zemlji
c) nadležno odnosno nadzorno tijelo glavnog društva u trećoj zemlji obaviješteno je o zahtjevu za osnivanje podružnice iz treće zemlje te mu je dostavljen taj zahtjev te informacije i dokumentacija iz stavka 3. ovoga članka
d) Hrvatska narodna banka za potrebe izvršavanja svojih supervizorskih ovlasti može dobiti sve potrebne informacije o glavnom društvu od nadležnog odnosno nadzornog tijela toga glavnog društva i može učinkovito koordinirati izvršavanje svojih supervizorskih ovlasti s nadzornim aktivnostima nadležnog odnosno nadzornog tijela treće zemlje, posebno u razdobljima krize ili financijskih poteškoća koje utječu na glavno društvo, njegovu grupu ili financijski sustav treće zemlje
e) su ispunjeni uvjeti za pružanje te usluge u Republici Hrvatskoj i
f) ne postoje opravdani razlozi za sumnju da bi se podružnica iz treće zemlje mogla upotrijebiti za počinjenje ili olakšavanje pranja novca ili financiranja terorizma u smislu propisa kojim je u nacionalne propise država članica prenesen članak 1. Direktive (EU) 2015/849.
(5) Hrvatska narodna banka će u odobrenju za osnivanje podružnice iz treće zemlje izrijekom navesti da podružnica iz treće zemlje koja je dobila odobrenje za osnivanje podružnice iz treće zemlje može pružati usluge za koje joj je izdano odobrenje samo u Republici Hrvatskoj i izričito joj zabraniti da te usluge nudi ili pruža u drugim državama članicama na prekograničnoj osnovi, osim transakcija financiranja unutar grupe sklopljenih s drugim podružnicama istog glavnog društva iz treće zemlje i transakcija sklopljenih u okviru obrnutog nuđenja usluga.
(6) Kako bi procijenila je li ispunjen uvjet iz stavka 4. točke e) ovoga članka, Hrvatska narodna banka savjetuje se s tijelom u Republici Hrvatskoj koje je nadležno za provedbu nadzora u području sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma u skladu s propisom o sprječavanju pranja novca i financiranje terorizma kojim je u nacionalne propise država članica prenesena Direktiva (EU) 2015/849.
(7) Rok iz članka 348. ovoga Zakona za odlučivanje o zahtjevu za osnivanje podružnice iz treće zemlje ne teče sve dok Hrvatska narodna banka ne zaprimi pisanu potvrdu od tijela iz stavka 6. ovoga članka da je ispunjen uvjet iz stavka 4. točke e) ovoga članka.
(8) Hrvatska narodna banka podzakonskim propisom detaljnije uređuje:
– informacije i dokumentaciju koja se prilaže zahtjevu za osnivanje podružnice iz treće zemlje, uključujući i uvjete pod kojima se informacije i dokumentacija koja je već dostavljena u nekom prethodnom postupku mogu koristiti u postupku odlučivanja o zahtjevu za osnivanje podružnice iz treće zemlje,
– postupak za izdavanje odobrenja za osnivanje podružnice iz treće zemlje
– uvjete za izdavanje odobrenja za osnivanje podružnice iz treće zemlje i
– obrasce za podnošenje zahtjeva za osnivanje podružnice iz treće zemlje.
Uvjeti za odbijanje odobrenja za osnivanje podružnici iz treće zemlje
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 74.
(1) Hrvatska narodna banka će odbiti zahtjev za izdavanje odobrenja za osnivanje podružnici iz treće zemlje:
a) ako podružnica iz treće zemlje ne ispunjava zahtjeve za dobivanje odobrenja iz članka 73. stavka 4. ovoga Zakona
b) ako glavno društvo ili njegova grupa ne ispunjavaju bonitetne zahtjeve koji se na njih primjenjuju u skladu s pravom treće zemlje ili postoje opravdani razlozi za sumnju da te zahtjeve ne ispunjavaju ili da će ih prekršiti u sljedećih 12 mjeseci.
(2) Za potrebe stavka 1. točke b) ovoga članka društvo osnivač iz treće zemlje dužno je bez odgađanja obavijestiti Hrvatsku narodnu banku o postojanju okolnosti iz te točke.
Uvjeti za ukidanje odobrenja za osnivanje podružnici iz treće zemlje
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 75.
(1) Hrvatska narodna banka može ukinuti odobrenje za osnivanje podružnice iz treće zemlje ako je ispunjen bilo koji od sljedećih uvjeta:
a) ako podružnica iz treće zemlje prestane ispunjavati neki od uvjeta iz članka 73. stavka 4. ovoga Zakona
b) ako podružnica iz treće zemlje ne počne poslovati unutar 12 mjeseci od dana izdavanja odobrenja za osnivanje podružnici iz treće zemlje
c) ako podružnica iz treće zemlje Hrvatskoj narodnoj banci u pisanom obliku dostavi obavijest da više ne namjerava pružati usluge u Republici Hrvatskoj
d) ako podružnica iz treće zemlje samostalno prestane pružati usluge u Republici Hrvatskoj duže od šest mjeseci
e) ako u slučaju provedene obnove postupka utvrdi da je odobrenje za osnivanje podružnice iz treće zemlje doneseno na temelju neistinitih ili netočnih podataka bitnih za donošenje tog odobrenja
f) ako podružnica iz treće zemlje više ne ispunjava dodatne uvjete ili zahtjeve na temelju kojih je odobrenje za osnivanje podružnice iz treće zemlje izdano, ako je primjenjivo
g) ako se više ne može očekivati da će podružnica iz treće zemlje ispunjavati svoje obveze prema vjerovnicima posebice stoga što podružnica iz treće zemlje više ne pruža sigurnost za imovinu koju su joj povjerili njezini deponenti, te ako ne ispunjava druge financijske obveze u Republici Hrvatskoj
h) ako podružnica iz treće zemlje ne ispunjava obveze s osnove osiguranja depozita propisane zakonom kojim se uređuje sustav osiguranja depozita
i) ako podružnica iz treće zemlje ne posluje po važećim propisima Republike Hrvatske i propisima Europske unije kojima se uređuje poslovanje kreditne institucije
j) ako je za podružnicu iz treće zemlje nastupio neki od razloga za odbijanje odobrenja iz članka 74. stavka 1. ovoga Zakona
k) ako postoje opravdani razlozi za sumnju da se u vezi s podružnicom iz treće zemlje, njezinim glavnim društvom ili njezinom grupom obavlja ili da je obavljeno odnosno da je bilo pokušano pranje novca ili financiranje terorizma ili da postoji povećani rizik od počinjenja ili pokušaja pranja novca ili financiranja terorizma u vezi s podružnicom iz treće zemlje, njezinim glavnim društvom ili njezinom grupom.
(2) Kako bi procijenila je li ispunjen uvjet iz stavka 1. točke k) ovoga članka, Hrvatska narodna banka savjetovati će se s tijelom koje je u Republici Hrvatskoj nadležno za provedbu nadzora u području sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma kojim su u nacionalne propise država članica prenesene odredbe Direktive (EU) 2015/849.
(3) Odobrenje za osnivanje podružnice iz treće zemlje prestaje važiti:
1. ako je nadležno tijelo ukinulo ili poništilo društvu osnivaču iz treće zemlje odobrenje za rad, i to danom ukidanja ili poništenja odobrenja,
2. ako društvo osnivač iz treće zemlje prestane postojati u državi u kojoj ima poslovni nastan ili po propisima te države izgubi poslovnu sposobnost, odnosno ako nadležni registarski sud izbriše to društvo iz sudskog ili drugog odgovarajućeg registra, ili upiše zabranu prava raspolaganjem imovinom, i to danom nastupanja jednog od navedenih razloga
3. ako društvo osnivač podružnice iz treće zemlje donese odluku o likvidaciji poslovanja podružnice, i to od dana od kada se primjenjuje odluka o likvidaciji
4. ako je nadležni sud donio odluku o otvaranju postupka prisilne likvidacije nad podružnicom iz treće zemlje, i to od dana od kada je otvoren postupak prisilne likvidacije.
Izdavanje i ukidanje odobrenja za pružanje pojedinačne usluge podružnice iz treće zemlje
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 76.
Na izdavanje i ukidanje odobrenja za pružanje pojedine financijske usluge od strane podružnice iz treće zemlje na odgovarajući način će se primjenjivati odredbe o izdavanje i ukidanje odobrenja za pojedinu financijsku uslugu iz glave III. ovoga Zakona.
Zahtjev za dotacijski kapital za podružnicu iz treće zemlje
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 77.
(1) Podružnica iz treće zemlje dužna je kontinuirano održavati minimalni iznos dotacijskog kapitala koji je barem jednak:
a) za podružnicu iz treće zemlje razvrstanu u 1. razred, 2,5 % prosječnih obveza podružnice iz treće zemlje za tri godišnja izvještajna razdoblja koja neposredno prethode tekućem razdoblju ili, za podružnice iz treće zemlje kojoj je izdano novo odobrenje za osnivanje podružnice iz treće zemlje, obveza podružnice u trenutku izdavanja tog odobrenja, kako su iskazane u skladu s člankom 83. ovoga Zakona, ali ne manje od 10 milijuna eura
b) za podružnicu iz treće zemlje razvrstanu u 2. razred, 0,5 % prosječnih obveza podružnice iz treće zemlje za tri godišnja izvještajna razdoblja koja neposredno prethode tekućem razdoblju ili, za podružnice iz treće zemlje kojoj je izdano novo odobrenje za osnivanje podružnice iz treće zemlje, obveza podružnice u trenutku izdavanja tog odobrenja, kako su iskazane u skladu s člankom 83. ovoga Zakona, ali ne manje od 5 milijuna eura.
(2) Podružnica iz treće zemlje ispunjava zahtjev za minimalni dotacijski kapital iz stavka 1. ovoga članka bilo kojim od sljedećih oblika imovine:
a) gotovinom ili instrumentima koji se mogu smatrati gotovinom kako su definirani u članku 4. stavku 1. točki 60. Uredbe (EU) br. 575/2013
b) dužničkim vrijednosnim papirima koje su izdale središnje države ili središnje banke država članica ili
c) bilo kojim drugim instrumentom koji je dostupan podružnici iz treće zemlje neograničeno i odmah je raspoloživ za pokriće rizika ili gubitaka čim rizik ili gubitak nastanu.
(3) Podružnica iz treće zemlje dužna je instrumente dotacijskog kapitala iz stavka 2. ovoga članka položiti na escrow račun kreditne institucije sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja nije dio grupe glavnog društva.
(4) Instrument dotacijskog kapitala položen na račun iz stavka 3. ovoga članka dostupan je za potrebe sanacije u skladu s propisom kojim se uređuje sanacija kreditnih institucija i investicijskih društava u slučaju sanacije podružnice iz treće zemlje i u svrhu prisilne likvidacije podružnice iz treće zemlje u skladu s propisom kojim se uređuje prisilna likvidacija kreditnih institucija.
(5) Na podružnicu iz treće zemlje na odgovarajući način se primjenjuju:
– članak 92. Uredbe (EU) br. 575/2013
– odredbe o adekvatnosti kapitala (članci 178., 179., 180. i 185. ovoga Zakona)
– odredbe o zaštitnim slojevima, mjerama za očuvanje kapitala te o mjerama i instrumentima usmjerenim na povećanje otpornosti i očuvanje stabilnosti financijskog sustava u cjelini ( glava XVIII. ovoga Zakona).
(6) Hrvatska narodna banka podzakonskim propisom detaljnije propisuje kriterije koje trebaju zadovoljiti oblici imovine za ispunjavanje zahtjeva za minimalni dotacijski kapital iz stavka 2. ovoga članka.
Zahtjev za likvidnost za podružnicu iz treće zemlje
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 78.
(1) Podružnice iz trećih zemalja dužne su kontinuirano držati količinu neopterećene i likvidne imovine dovoljnu za pokrivanje likvidnosnih odljeva te podružnice tijekom razdoblja od najmanje 30 dana.
(2) U svrhu primjene stavka 1. ovoga članka podružnica iz treće zemlje, dužna je ispunjavati zahtjev za likvidnosnu pokrivenost utvrđen u dijelu šestom glavi I. Uredbe (EU) br. 575/2013 i Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2015/61 o dopuni Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu zahtjeva za likvidnosnu pokrivenost kreditnih institucija (SL L 11/1, 17. 1. 2015.).
(3) Podružnica iz treće zemlje dužna je likvidnu imovinu koju drži u svrhu ispunjavanja zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka položiti na račun kreditne institucije sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja nije dio grupe glavnog društva.
(4) Ako na računu iz stavka 3. ovoga članka preostane likvidne imovine nakon što je ista upotrijebljena za pokrivanje likvidnosnih odljeva u skladu sa stavkom 1. ovoga članka, ta preostala likvidna imovina dostupna je za potrebe sanacije u skladu s propisom kojim se uređuje sanacija kreditnih institucija i investicijskih društava u slučaju sanacije podružnice iz treće zemlje i u svrhu prisilne likvidacije podružnice iz treće zemlje u skladu s propisom kojim se uređuje prisilna likvidacija kreditnih institucija.
Sustav upravljanja podružnice iz treće zemlje
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 79.
(1) Podružnica iz treće zemlje dužna je imenovati najmanje dvije osobe koje će biti odgovorne za vođenje poslova podružnice i koje će voditi poslove podružnice s područja Republike Hrvatske.
(2) Osobe iz stavka 1. ovoga članka su osobe koje su u poslovanju podružnice ovlaštene za zastupanje društva osnivača, te su dužne prije imenovanja i upisa u sudski registar dobiti prethodnu suglasnost od Hrvatske narodne banke.
(3) Osobe iz stavka 1. ovoga članka u svakom trenutku moraju ispunjavati uvjete iz članka 44. ovoga Zakona.
(4) Na postupak izdavanja i ukidanja prethodne suglasnosti iz stavka 2. ovoga članka na odgovarajući način se primjenjuju odredbe glave III. ovoga Zakona.
(5) Podružnica iz treće zemlje dužna je imenovati upravljački odbor koji bi izvršavao izvršne ovlasti iz stavka 1. ovoga članka i ovlasti nadzornog odbora iz glave VI. ovoga Zakona a osobe imenovane u taj odbor moraju ispunjavati uvjete iz glave VI. ovoga Zakona.
(6) Na podružnicu iz treće zemlje na odgovarajući način primjenjuju se odredbe o sustavu upravljanja iz glave XV.2. i XV.6 ovoga Zakona.
(7) Podružnice iz treće zemlje dužna je sukladno glavi XV.5. ovoga Zakona imenovati voditelje internih kontrolnih funkcija.
(8) Podružnica iz treće zemlje dužna je uspostaviti linije izvješćivanja upravljačkom tijelu glavnog društva koje obuhvaćaju sve značajne rizike i politike upravljanja rizikom i njihove izmjene te uspostaviti odgovarajuće IKT-a sustave i kontrole radi usklađenosti s tim politikama.
(9) Podružnica iz treće zemlje dužna je pratiti i upravljati eksternalizacijom svojih poslovnih procesa te osigurati Hrvatskoj narodnoj banci potpuni pristup svim informacijama koje su joj potrebne za izvršavanje njezinih supervizorskih ovlasti.
(10) Podružnica iz treće zemlje koja sudjeluje u naizmjeničnim operacijama ( engl. back-to-back ) ili operacijama unutar grupe dužna je imati odgovarajuće resurse za utvrđivanje i pravilno upravljanje kreditnim rizikom druge ugovorne strane ako se značajni rizici povezani s računovodstvena imovinom koja je evidentirana u poslovnim knjigama podružnice iz treće zemlje prenose na drugu ugovornu stranu.
(11) Ako glavno društvo podružnice iz treće zemlje obavlja njezine ključne ili važne funkcije, te se funkcije obavljaju u skladu s internim politikama ili procedurama odnosno sporazumima unutar grupe, podružnica iz treće zemlje dužna je osigurati Hrvatskoj narodnoj banci pristup svim informacijama koje su joj potrebne za obavljanje njezinih supervizorskih ovlasti.
(12) Podružnica iz treće zemlje dužna je angažirati ovlaštenog revizora da za svaku poslovnu godinu da ocjenu primjene i stalne usklađenosti podružnice iz treće zemlje sa zahtjevima utvrđenima u ovome članku te Hrvatskoj narodnoj banci najmanje jednom godišnje podnosi izvješće o nalazima i zaključcima te ocjene.
(13) Na ocjenu iz stavka 12. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe o reviziji za potrebe Hrvatske narodne banke iz glave XVII. ovoga Zakona.
(14) Hrvatska narodna banka će podzakonskim propisom pobliže urediti zahtjeve iz ovoga članka za sustav upravljanja podružnice iz treće zemlje.
Zahtjevi za vođenje poslovnih knjiga podružnice iz treće zemlje
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 80.
(1) Podružnica iz treće zemlje dužna je voditi poslovne knjige kako bi se omogućilo praćenje i vođenje sveobuhvatne i točne evidencije cjelokupne računovodstvene imovine i obveza podružnice iz treće zemlje ili cjelokupne imovine i obveza koje nastaju u podružnici iz treće zemlje u Republici Hrvatskoj i samostalno upravljanje tom imovinom i obvezama unutar podružnice iz treće zemlje.
(2) Podružnica iz treće države dužna je voditi poslovne knjige na način da iste pružaju sve potrebne i dostatne informacije o rizicima koji proizlaze iz poslovanja te podružnice kao i o tome kako se tim rizicima upravlja.
(3) Podružnica iz treće zemlje dužna je propisati i razvijati te redovito preispitivati i ažurirati računovodstvene politike i postupke za vođenje poslovnih knjiga iz stavka 1. ovoga članka.
(4) Politike iz stavka 3. ovoga članka dužno je usvojiti upravljačko tijelo glavnog društva a podružnice iz treće zemlje dužna je dokumentirati te politike kao i njezine izmjene i dopune.
(5) U politikama iz stavka 3. ovoga članka jasno se obrazlažu postupci vođenja poslovnih knjiga i utvrđuje način za usklađivanje tih postupaka s poslovnom strategijom podružnice iz treće zemlje.
(6) Podružnica iz treće zemlje dužna je poslovne knjige voditi i objavljivati primjenom međunarodnih računovodstvenih standarda u skladu s Uredbom (EZ) br. 1606/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. srpnja 2002. o primjeni međunarodnih računovodstvenih standarda (SL L 243, 11. 9. 2002.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EZ) 1606/2002), te iste podliježu zakonskoj reviziji sukladno zakonu kojim se uređuje računovodstvo poduzetnika.
(7) Podružnica treće zemlje dužna je objaviti revidirane godišnje financijske izvještaje koji se odnose na njeno vlastito poslovanje, uključujući i informaciju o prosječnom broju osoblja zaposlenog u podružnici, te iznosu dotacijskog kapitala.
(8) Dokumenti iz stavka 7. ovoga članka koje objavljuje podružnica treće zemlje moraju biti na hrvatskom jeziku.
(9) Podružnica iz treće zemlje dužna je revidirane godišnje financijske izvještaje koji se odnose na njeno vlastito poslovanje, a koji uključuju i mišljenje ovlaštenog revizora o tome jesu li ti izvještaji sastavljeni u skladu s ovim člankom, dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci u roku od 15 dana od dana primitka revizorskog izvještaja, a najkasnije u roku od četiri mjeseca od isteka poslovne godine na koju se odnose ti izvještaji.
Ovlast zahtijevanja osnivanja društva kćeri
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 81.
(1) Hrvatska narodna banka može naložiti društvu osnivaču iz članka 70. stavaka 1. ili 2. ovoga Zakona da podnese zahtjev za izdavanje odobrenja za rad u skladu s glavom III. poglavljem 1. ovoga Zakona i nastavi poslovati kao kreditna institucija, u sljedećim slučajevima:
a) podružnica iz treće zemlje u prošlosti je pružala ili trenutačno pruža usluge iz odobrenja za osnivanje podružnice iz treće zemlje, ne dovodeći u pitanje izuzeća iz članka 70. stavka 7. ovoga Zakona s klijentima ili ugovornim stranama, u drugim državama članicama
b) podružnica iz treće zemlje ispunjava pokazatelje sistemske važnosti iz članka 247. ovoga Zakona ili je Hrvatska narodna banka ocijenila da ima sistemsku važnost u skladu s člankom 82. ovoga Zakona i predstavlja znatne rizike za financijsku stabilnost u Europskoj uniji ili Republici Hrvatskoj
c) ukupan iznos imovine svih podružnica iz treće zemlje u Europskoj uniji koje pripadaju istoj grupi iz treće zemlje jednak je ili veći od 40 milijardi eura odnosno iznos računovodstvene imovine podružnice iz treće zemlje u Republici Hrvatskoj jednak je ili veći od 10 milijardi eura ili
d) imovina i potencijalne obveze iskazane u njezinim revidiranim godišnjim financijskim izvještajima prelaze 5% ukupne imovine i potencijalnih obveza svih kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj.
(2) Hrvatska narodna banka može postupiti na način iz stavka 1. ovoga članka tek nakon što je naložila mjere iz članaka 82. ili 132. ovoga Zakona, ili ako je ocijenila da mjere iz tih članaka ne bi bile dovoljne za rješavanje znatnih zabrinutosti u vezi sa supervizijom.
(3) Prije izvršavanja ovlasti iz stavka 1. ovoga članka Hrvatska narodna banka će se savjetovati s Europskim nadzornim tijelom za bankarstvo i nadležnim tijelima država članica u kojima je relevantna grupa iz treće zemlje osnovala druge podružnice ili društva kćeri.
(4) Za potrebe stavka 1. točaka b), c) i d) ovoga članka i pri provedbi procjene iz članka 82. ovoga Zakona Hrvatska narodna banka kao nadležno ili imenovano tijelo uzima u obzir odgovarajuće pokazatelje za procjenu sistemske važnosti podružnice iz treće zemlje koji posebno uključuju:
a) veličinu podružnice iz treće zemlje
b) složenost strukture, ustroja i poslovnog modela podružnice iz treće zemlje
c) stupanj međusobne povezanosti podružnice iz treće zemlje s financijskim sustavom Europske unije i Republike Hrvatske
d) zamjenjivost djelatnosti, usluga, operacija ili financijske infrastrukture koje pruža podružnica iz treće zemlje
e) tržišni udio podružnice iz treće zemlje u Europskoj uniji i u Republici Hrvatskoj u pogledu ukupne bankovne imovine i u odnosu na djelatnosti i usluge koje pruža te operacije koje obavlja
f) vjerojatan učinak privremene zabrane pružanja usluga ili prestanka poslovanja podružnice iz treće zemlje na likvidnost financijskog sustava Republike Hrvatske ili na platne sustave te sustave poravnanja i namire u Europskoj uniji i u Republici Hrvatskoj
g) ulogu i važnost podružnice iz treće zemlje za djelatnosti, usluge i operacije grupe iz treće zemlje u Europskoj uniji i u Republici Hrvatskoj
h) ulogu i važnost podružnice iz treće zemlje u smislu sanacije ili prisilne likvidacije na temelju informacija sanacijskog tijela
i) obujam poslovanja grupe iz treće zemlje preko podružnica iz trećih zemalja u odnosu na poslovanje te grupe preko društva kćeri kojima je izdano odobrenje za rad u Europskoj uniji i državama članicama u kojima podružnice iz trećih zemalja imaju sjedište.
Procjena sistemske važnosti i zahtjevi za podružnice iz trećih zemalja koje imaju sistemsku važnost
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 82.
(1) Hrvatska narodna banka će kao nadležno tijelo provesti procjenu iz stavka 3. ovoga članka ako je ukupan iznos imovine u Europskoj uniji svih podružnica u Europskoj uniji koje pripadaju istoj grupi iz treće zemlje kako je iskazana u skladu s člankom 83. ovoga Zakona jednak ili veći od 40 milijardi eura:
a) prosječno za tri godišnja izvještajna razdoblja koja neposredno prethode tekućem razdoblju ili
b) u apsolutnom iznosu, za najmanje tri godišnja izvještajna razdoblja tijekom pet godišnjih izvještajnih razdoblja koja neposredno prethode tekućem razdoblju.
(2) Prag za iznos imovine iz stavka 1. točke a) ovoga članka ne uključuje imovinu koju podružnica iz treće zemlje drži u vezi s tržišnim operacijama središnjih banaka sklopljenima sa središnjim bankama Europskog sustava središnjih banaka.
(3) Ako je ukupan iznos imovine u Europskoj uniji svih podružnica u Europskoj uniji jednak ili veći od 40 milijardi eura, Hrvatska narodna banka će kao nadležno tijelo za superviziju podružnice iz treće zemlje koja pripada grupi iz treće zemlje i procijeniti ima li podružnica iz treće zemlje nad kojom obavlja superviziju, sistemsku važnost i predstavlja li znatan rizik za financijsku stabilnost Europske unije ili Republike Hrvatske i u tu će svrhu osobito uzeti u obzir pokazatelje sistemske važnosti iz članka 81. stavka 4. i članka 247. ovoga Zakona.
(4) Kao dio procjene iz stavka 3. ovoga članka, Hrvatska narodna banka će se kao nadležno ili imenovano tijelo savjetovati s Europskim nadzornim tijelom za bankarstvo i nadležnim tijelima država članica u kojima je relevantna grupa iz treće zemlje osnovala druge podružnice ili društva kćeri iz trećih zemalja kako bi procijenila rizike za financijsku stabilnost koje podružnica iz treće zemlje sa sjedištem u Republici Hrvatskoj predstavlja za ostale države članice.
(5) Hrvatska narodna banka kao nadležno ili imenovano tijelo dostavit će svoju obrazloženu procjenu sistemske važnosti podružnice iz treće zemlje za Europsku uniju ili Republiku Hrvatsku Europskom nadzornom tijelu za bankarstvo i nadležnim tijelima država članica u kojima je relevantna grupa iz treće zemlje osnovala druge podružnice ili društva kćeri.
(6) Ako Hrvatska narodna banka od nadležnih tijela s kojima provodi savjetovanje u roku od deset radnih dana od njihovog primitka procjene iz stavka 5. ovoga članka a koju im je dostavila, zaprimi informaciju da se tijela ne slažu s procjenom sistemske važnosti podružnice iz treće zemlje, uz pomoć Europskog nadzornog tijela za bankarstvo uložiti će sve napore kako bi s tim nadležnim tijelima postigla dogovor o procjeni iz stavka 3. ovoga članka i, prema potrebi ako je to primjenjivo, o mjerama iz stavka 8. ovoga članka najkasnije tri mjeseca od datuma kada je Hrvatska narodna banka zaprimila informaciju o neslaganju.
(7) Nakon isteka razdoblja iz stavka 6. ovoga članka Hrvatska narodna banka kao nadležno tijelo za superviziju podružnice iz treće zemlje koja je predmet procjene, donijeti će odluku o procjeni sistemske važnosti podružnice iz treće zemlje i o mjerama iz stavka 8. ovoga članka.
(8) Ako je to primjereno za uklanjanje utvrđenih rizika, Hrvatska narodna banka kao nadležno ili imenovano tijelo može podružnici iz treće zemlje naložiti:
a) da restrukturira svoju imovinu ili djelatnosti tako da se više ne smatra da imaju sistemsku važnost u skladu sa stavkom 2. ovoga članka ili da prestanu predstavljati neopravdan rizik za financijsku stabilnost Europske unije ili Republike Hrvatske ili
b) dodatne bonitetne zahtjeve.
(9) Ako Hrvatska narodna banka kao nadležno ili imenovano tijelo ocijeni da podružnica iz treće zemlje ima sistemsku važnost, ali je donijela odluku da neće izvršavati nijednu od ovlasti stavka 8. točke a) ovoga članka ili članka 81. ovoga Zakona, dužna je dostaviti obrazloženu obavijest Europskom nadzornom tijelu za bankarstvo i nadležnim tijelima država članica ako je relevantna grupa iz treće zemlje osnovala druge podružnice ili institucije kćeri i navesti razloge zbog kojih je odlučila da neće izvršavati te ovlasti.
Regulatorne i financijske informacije o podružnicama iz trećih zemalja i glavnome društvu
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 83.
(1) Podružnica iz treće zemlje dužna je na način kako je propisano delegiranim aktom koji temeljem članka 48.l Direktive 2013/36/EU donosi Europska komisija dostavljati Hrvatskoj narodnoj banci informacije o:
1. računovodstvenoj imovini i obvezama u svojim poslovnim knjigama u skladu s člankom 80. ovoga Zakona te imovini i obvezama koje su nastale u toj podružnici, s raščlambom u kojoj se izdvajaju:
a) najveći iznos iskazane imovine i obveza razvrstane prema sektoru i vrsti druge ugovorne strane, uključujući posebno izloženosti financijskog sektora
b) značajne koncentracije izloženosti i izvora financiranja u odnosu na određene vrste drugih ugovornih strana
c)značajne interne transakcije s glavnim društvom i članovima grupe glavnog društva
2. usklađenosti podružnice iz treće zemlje sa zahtjevima koji se na njih primjenjuju na temelju ovoga Zakona
3. na zahtjev , sustavima zaštite depozita koji su dostupni deponentima u podružnici iz treće zemlje u skladu sa zakonom kojim se uređuje sustav osiguranja depozita
4. dodatnim regulatornim zahtjevima sukladno ovom Zakonu i propisima donesenim temeljem ovoga Zakona.
(2) Za potrebe izvješćivanja o imovini i obvezama u poslovnim knjigama podružnice treće zemlje u skladu sa stavkom 1. točkom a) ovoga članka, podružnica iz treće zemlje primjenjuje međunarodne računovodstvene standarde u skladu s Uredbom (EZ) br. 1606/2002.
(3) Podružnica iz treće zemlje dužna je Hrvatskoj narodnoj banci dostavljati sljedeće informacije o svojem glavnom društvu:
a) redovito, agregirane informacije o imovini i obvezama koje se drže ili su računovodstveno evidentirane u društvima kćerima odnosno drugim podružnicama iz trećih zemalja u Europskoj uniji koje pripadaju grupi tog glavnog društva
b) redovito, informacije o usklađenosti glavnog društva s primjenjivim bonitetnim zahtjevima na pojedinačnoj i konsolidiranoj osnovi
c) povremeno, informacije o značajnim nadzornim provjerama i procjenama kad se provode nad glavnim društvom i nadzorne odluke koje iz toga proizlaze
d) planove oporavka glavnog društva i konkretne mjere koje bi se mogle poduzeti u vezi s podružnicama iz trećih zemalja u skladu s tim planovima te sva naknadna ažuriranja i izmjene tih planova
e) poslovnu strategiju glavnog društva u odnosu na podružnice iz trećih zemalja i sve naknadne izmjene te strategije i
f) popis usluga koje glavno društvo pruža klijentima koji imaju poslovni nastan ili se nalaze u Europskoj uniji na temelju obrnutog nuđenja usluga u skladu s člankom 70. ovoga Zakona.
(4) Podružnica iz treće zemlje regulatorne i financijske informacije iz ovoga članka dužna je dostaviti u rokovima kako je propisano podzakonskim propisom iz stavka 5. ovoga članka.
(5) Hrvatska narodna banka će podzakonskim propisom detaljnije urediti sadržaj izvješća i obavijesti, rokove i način izvješćivanja o informacijama iz ovoga članka.
Obavješćivanje Europskog nadzornog tijela za bankarstvo
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 84.
Hrvatska narodna banka obavješćuju Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo o:
a) svim odobrenjima za osnivanje podružnice iz treće zemlje koja su izdana podružnici iz treće zemlje i svim naknadnim izmjenama tih odobrenja
b) ukupnoj računovodstvenoj imovini i obvezama podružnice iz treće zemlje kojima je izdano odobrenje za osnivanje podružnice o kojima zaprima periodična izvješća i
c) nazivu grupe iz treće zemlje kojoj pripada podružnica iz treće zemlje.
Primjena odredbi ovoga zakona na poslovanje podružnice iz treće zemlje
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 85.
(1) Ako ovim Zakonom nije drugačije propisano na podružnicu iz treće zemlje na odgovarajući način primjenjuju se odredbe ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju odredbi ovoga Zakona.
(2) Na podružnicu iz treće zemlje na odgovarajući način se primjenjuju odredbe Uredbe (EU) br. 575/2013 i propisa donesenih na temelju te Uredbe.
IX.5. PREDSTAVNIŠTVA
Predstavništvo kreditne institucije s poslovnim nastanom izvan Republike Hrvatske
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 86.
(1) Kreditna institucija s poslovnim nastanom izvan Republike Hrvatske dužna je obavijestiti Hrvatsku narodnu banku o namjeri osnivanja predstavništva kreditne institucije s poslovnim nastanom izvan Republike Hrvatske u Republici Hrvatskoj (u daljnjem tekstu: predstavništvo kreditne institucije).
(2) Hrvatska narodna banka će kreditnoj instituciji sa sjedištem izvan Republike Hrvatske u roku od deset radnih dana od primitka potpune informacije potvrditi primitak obavijesti o namjeri osnivanja, te tu obavijest dostaviti i nadležnom tijelu te kreditne institucije
(3) Obavijest iz stavka 2. ovoga članka sadrži sljedeće informacije:
1. izvadak iz sudskog ili drugog odgovarajućeg registra u koji je upisana kreditna institucija s poslovnim nastanom izvan Republike Hrvatske iz kojeg se vidi njezin pravni oblik i vrijeme kada je upisana u taj registar te osobe ovlaštene na njeno zastupanje i opseg njihovih ovlasti ili ako je osnovana u državi gdje se ne upisuje u takav registar, valjane isprave o osnivanju iz kojih su vidljivi njezin pravni oblik i vrijeme osnivanja te osobe ovlaštene na zastupanje i opseg njihovih ovlasti
2. adresa sjedišta kreditne institucije s poslovnim nastanom izvan Republike Hrvatske koja namjerava osnovati predstavništvo
3. nacionalni referentni broj KI (reference code), te LEI KI ako je dostupan
4. odluku kreditne institucije sa sjedištem izvan Republike Hrvatske o osnivanju predstavništva u Republici Hrvatskoj, te predviđeni datum početka rada predstavništva
5. podatke o planiranom sjedištu (adresi) predstavništva u Republici Hrvatskoj i podatak za kontakt
6. podatak o nacionalnom nadležnom tijelu, te odobrenje nadležnog tijela kreditne institucije sa sjedištem izvan Republike Hrvatske za osnivanje predstavništva u Republici Hrvatskoj ili informaciju da takvo odobrenje nije potrebno
7. ako je riječ o kreditnoj instituciji iz treće zemlje, ovjerenu izjavu kreditne institucije da će podmiriti sve obveze koje nastanu u Republici Hrvatskoj u vezi s radom predstavništva kreditne institucije i
8. popis odgovornih osoba za rad predstavništva kreditne institucije.
(4) Predstavništvo kreditne institucije može početi poslovanje u Republici Hrvatskoj nakon što kreditna institucija sa sjedištem izvan Republike Hrvatske zaprimi obavijest iz stavka 2. ovoga članka.
(5) Predstavništvo kreditne institucije smije na području Republike Hrvatske obavljati samo poslove koji su navedeni u članku 3. stavku 1. točki 98. ovoga Zakona.
(6) Kreditna institucija s poslovnim nastanom izvan Republike Hrvatske dužna je obavijestiti Hrvatsku narodnu banku o tome da je predstavništvo kreditne institucije osnovano kao i o prestanku rada tog predstavništva.
(7) Hrvatska narodna banka u roku od 10 radnih dana od primitka obavijesti iz stavka 6. ovoga članka tu informaciju upisuje u registar predstavništava kreditnih institucija koji objavljuje na svojim internetskim stranicama.
(8) Registar predstavništava iz stavka 7. ovoga članka sadrži:
– naziv, poslovni nastan i pravni oblik kreditne institucije sa sjedištem izvan Republike Hrvatske koja je osnivač predstavništva kreditne institucije
– adresu sjedišta predstavništva kreditne institucije u Republici Hrvatskoj
– ime i prezime odgovorne osobe za rad predstavništva kreditne institucije i podatak za kontakt.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
X. FINANCIJSKI HOLDING I MJEŠOVITI FINANCIJSKI HOLDING
Izdavanje odobrenja financijskim holdinzima i mješovitim financijskim holdinzima
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 87.
(1) Kada je Hrvatska narodna banka konsolidirajuće nadzorno tijelo, matični financijski holding u RH, matični mješoviti financijski holding u RH, matični financijski holding iz EU-a i matični mješoviti financijski holding iz EU-a koji je član grupe kreditnih institucija u RH iz članka 135. ovoga Zakona dužni su Hrvatskoj narodnoj banci podnijeti zahtjev za izdavanje odobrenja u skladu s ovim člankom.
(2) Zahtjev za izdavanje odobrenja u skladu s ovim člankom dužan je Hrvatskoj narodnoj banci podnijeti i drugi financijski holding ili mješoviti financijski holding koji je obvezan uskladiti se s ovim Zakonom ili Uredbom (EU) br. 575/2013 na potkonsolidiranoj osnovi ili ako je imenovan kao odgovoran za osiguranje usklađenosti grupe s bonitetnim zahtjevima na konsolidiranoj osnovi u skladu sa člankom 88. stavkom 2. točkom 4. ovoga Zakona.
(3) Hrvatska narodna banka će redovito a najmanje jednom godišnje preispitati matično društvo kreditne institucije kako bi potvrdila jesu li ta kreditna institucija, subjekt koji je podnio zahtjev za odobrenje za rad na temelju članka 14. ovoga Zakona ili imenovani subjekt koji je odgovoran za usklađenost grupe s bonitetnim zahtjevima na konsolidiranoj osnovi , ispravno identificirali ispunjava li neko društvo kriterije prema kojima bi se smatralo matičnim financijskim holdingom u RH, matičnim mješovitim financijskim holdingom u RH, matičnim financijskim holdingom iz EU-a ili matičnim mješovitim financijskim holdingom iz EU-a.
(4) Ako Hrvatska narodna banka utvrdi da neko društvo ispunjava kriterije prema kojima bi se smatralo matičnim financijskim holdingom u RH, matičnim mješovitim financijskim holdingom u RH, matičnim financijskim holdingom iz EU-a ili matičnim mješovitim financijskim holdingom iz EU-a naložiti će tom društvu podnošenje zahtjeva u skladu s ovim člankom.
(5) U postupku preispitivanja iz stavka 3. ovoga članka, ako se matično društvo nalazi u drugoj državi članici u kojoj kreditna institucija, subjekt koji je podnio zahtjev za izdavanje odobrenja za rad u skladu s članom 14. ovoga Zakona ili imenovani subjekt koji je odgovoran za usklađenost grupe s bonitetnim zahtjevima na konsolidiranoj osnovi imaju poslovni nastan, Hrvatska narodna banka će surađivati s nadležnim tijelom iz te države članice.
(6) Hrvatska narodna banka će na svojim internetskim stranicama objaviti i svake godine ažurirati popis:
− financijskih holdinga i mješovitih financijskih holdinga kojima je izdano odobrenje u skladu s ovim člankom,
− financijskih holdinga i mješovitih financijskih holdinga koji su dobili izuzeće od odobrenja prema odredbama članka 88. ovoga Zakona i
− imenovanih subjekata iz članka 88. stavka 2. ovoga Zakona.
(7) Ako je Hrvatska narodna banka izdala izuzeće od odobrenja za rad prema odredbama članka 88. ovoga Zakona, na popisu iz stavka 6. ovoga članka će navesti imenovani subjekt, odnosno kreditnu instituciju, financijski holding ili mješoviti financijski holding koji je imenovan za usklađenost grupe s bonitetnim zahtjevima na konsolidiranoj osnovi.
(8) Uz zahtjev za izdavanje odobrenja iz stavaka 1. i 2. ovoga članka potrebno je priložiti:
− informaciju o organizacijskoj strukturi grupe kojoj taj financijski holding ili mješoviti financijski holding pripada, pri čemu su jasno naznačena društva kćeri i, prema potrebi, matična društva te mjesto i vrsta pružanja usluga svake članice grupe
− zahtjev za izdavanje prethodne suglasnosti za članove upravljačkog tijela iz članka 54. stavka 3. ovoga Zakona
− informaciju o tome da su ispunjeni kriteriji iz članka 36. ovoga Zakona o dioničarima i članovima kada financijski holding ili mješoviti financijski holding ima društvo kći koje je kreditna institucija
− informaciju o unutarnjoj organizaciji i raspodjeli zadataka unutar grupe kreditnih institucija u RH kojoj pripada financijski holding ili mješoviti financijski holding
− sve druge informacije koje bi mogle biti potrebne za provedbu procjena iz stavaka 5. i 6. ovoga članka odnosno odredbi kojima su u nacionalno pravo država članica prenesen članak 21.a stavci 3. i 4. Direktive 2013/36/EU te drugu dokumentaciju propisanu podzakonskim propisom donesenim na temelju stavka 16. ovoga članka ili na temelju članka 88. stavka 10. ovoga Zakona.
(9) Ako se postupak za izdavanje odobrenja iz stavaka 1. i 2. ovoga članka ili izuzeća od odobrenja iz članka 88. ovoga Zakona financijskom holdingu ili mješovitom financijskom holdingu provodi zajedno s procjenom iz članka 14., glave V. ili članka 291. ovoga Zakona Hrvatska narodna banka kao konsolidirajuće nadzorno tijelo savjetovat će se prije donošenja odluke s nadležnim tijelom u državi članici u kojoj financijski holding ili mješoviti financijski holding imaju poslovni nastan.
(10) U slučaju iz stavka 9. ovoga članka u razdoblju potrebnom za dovršetak postupka iz ovoga članka ili članka 88. ovoga Zakona ne teče rok iz članka 34. stavka 6. i članka 291. stavka 10. ovoga Zakona.
(11) Hrvatska narodna banka izdat će odobrenje financijskom holdingu ili mješovitom financijskom holdingu ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
1. ako unutarnje procedure i raspodjela zadataka unutar grupe osiguravaju usklađenost sa zahtjevima propisanim ovim Zakonom i Uredbom (EU) br. 575/2013 na konsolidiranoj ili potkonsolidiranoj osnovi te osobito osiguravaju učinkovito:
a) koordiniranje svih društava kćeri financijskog holdinga ili mješovitog financijskog holdinga, uključujući, prema potrebi, odgovarajuću raspodjelu zadataka među institucijama kćerima
b) sprečavanje sukoba unutar grupe ili upravljanje njima i izvršavanje politika na razini grupe koje je uspostavio matični financijski holding ili matični mješoviti financijski holding na razini grupe
2. ako financijski holding ili mješoviti financijski holding organizacijskom strukturom grupe kojoj pripada neće otežati ili na drugi način spriječiti obavljanje učinkovite supervizije nad institucijama kćerima ili matičnim institucijama, o ispunjavanju obveza na pojedinačnoj, konsolidiranoj te potkonsolidiranoj osnovi, pri čemu se osobito uzima u obzir:
a) položaj financijskog holdinga ili mješovitog financijskog holdinga u višeslojnoj grupi
b) vlasnička struktura te
c) uloga financijskog holdinga ili mješovitog financijskog holdinga unutar grupe
3. ako su ispunjeni uvjeti iz članka 36. ovoga Zakona u vezi dioničara ili članova kreditne institucije i zahtjevi iz članka 54. ovoga Zakona u vezi članova upravljačkog tijela financijskog holdinga i mješovitog financijskog holdinga.
(12) Financijski holding ili mješoviti financijski holding kojem je Hrvatska narodna banka izdala odobrenje iz ovoga članka dužan je kontinuirano ispunjavati uvjete iz stavka 11. ovoga članka, te bez odgađanja obavijestiti Hrvatsku narodnu banku ako su promijenjene okolnosti na temelju kojih je izdano odobrenja a koje bi mogle utjecati na ispunjavanje uvjeta iz stavka 11. ovoga članka.
(13) Hrvatska narodna banka kao konsolidirajuće nadzorno tijelo kontinuirano nadzire ispunjava li financijski holding ili mješoviti financijski holding uvjete iz stavka 11. ovoga članka.
(14) Financijski holding ili mješoviti financijski holding dužan je Hrvatskoj narodnoj banci kao konsolidirajućem nadzornom tijelu najkasnije četiri mjeseca po isteku kalendarske godine dostaviti informacije za redovito praćenje organizacijske strukture grupe i usklađenosti s uvjetima iz stavka 11. ovoga članka.
(15) Hrvatska narodna banka će kao konsolidirajuće nadzorno tijelo razmjenjivati informacije s nadležnim tijelima iz države članice u kojoj financijski holding ili mješoviti financijski holding ima poslovni nastan.
(16) Hrvatska narodna banka podzakonskim će propisom detaljnije urediti:
− dokumentaciju koja se prilaže uz zahtjev za izdavanje odobrenja i
− sadržaj izvješća i obavijesti, rokove i način izvješćivanja o informacijama koje su nužne za redovito praćenje usklađenosti s uvjetima iz ovoga članka.
Izuzeće od odobrenja financijskim holdinzima i mješovitim financijskim holdinzima
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 88.
(1) Iznimno od članka 87. ovoga Zakona financijski holding ili mješoviti financijski holding može podnijeti zahtjev za izuzeće od odobrenja.
(2) Hrvatska narodna banka odobriti će izuzeće od odobrenje iz stavka 1. ovoga članka ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
1. glavna djelatnost financijskog holdinga je stjecanje udjela u društvima kćerima
2. glavna djelatnost mješovitog financijskog holdinga, u odnosu na institucije ili financijske institucije, je stjecanje udjela u društvima kćerima
3. u skladu sa sanacijskom strategijom koju je odredilo nadležno sanacijsko tijelo na temelju propisa kojima se uređuje sanacija kreditnih institucija i investicijskih društava, financijski holding ili mješoviti financijski holding nije imenovan kao sanacijski subjekt ni u jednoj grupi
4. kreditna institucija kći ili financijski holding kći odnosno mješoviti financijski holding kći kojem je dodijeljeno odobrenje u skladu s člankom 87. ovoga Zakona imenovani su kao odgovorni za osiguravanje usklađenosti grupe s bonitetnim zahtjevima na konsolidiranoj osnovi te su im dana sva potrebna sredstva i ovlast za učinkovito ispunjavanje tih obveza
5. financijski holding ili mješoviti financijski holding ne sudjeluje u donošenju upravljačkih, operativnih ili financijskih odluka kojima se utječe na grupu ili njezina društva kćeri koja su institucije ili financijske institucije i
6. ne postoje prepreke za provođenje učinkovite supervizije grupe kreditnih institucija u RH od strane Hrvatske narodne banke na konsolidiranoj osnovi.
(3) Financijski holding ili mješoviti financijski holding za koji je Hrvatska narodna banka donijela odluku da ispunjava uvjete iz stavka 2. ovoga članka uključen je u opseg konsolidacije kako je propisano ovim Zakonom i Uredbom (EU) br. 575/2013.
(4) Financijski holding ili mješoviti financijski holding koji je dobio izuzeće od odobrenja iz stavka 2. ovoga članka može podnijeti zahtjev za isključenje iz opsega konsolidacije.
(5) Hrvatska narodna banka može na temelju zahtjeva iz stavka 4. ovoga članka odobriti isključenje iz opsega konsolidacije ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
1. isključenje ne utječe na djelotvornost supervizije nad kreditnom institucijom kćeri ili grupom
2. financijski holding ili mješoviti financijski holding nema izloženosti na osnovi vlasničkih ulaganja osim vlasničkih ulaganja u kreditnoj instituciji kćeri ili u posredničkom matičnom financijskom holdingu odnosno mješovitom financijskom holdingu koji kontrolira kreditnu instituciju kćer
3. financijski holding ili mješoviti financijski holding ne koristi se u znatnoj mjeri financijskom polugom i nema izloženosti koje nisu povezane s njegovim vlasništvom u kreditnoj instituciji kćeri ili u posredničkom matičnom financijskom holdingu odnosno mješovitom financijskom holdingu koji kontrolira kreditnu instituciju kćer.
(6) Financijski holding ili mješoviti financijski holding iz stavaka 1. i 2. ovoga članka kojem je Hrvatska narodna banka odobrila izuzeće od odobrenja dužan je kontinuirano ispunjavati uvjete iz stavka 2. ovoga članka, te bez odgađanja obavijestiti Hrvatsku narodnu banku ako su promijenjene okolnosti na temelju kojih je odobreno izuzeće iz stavka 2. ovoga članka, a koje bi mogle utjecati na ispunjavanje uvjeta za izuzeće.
(7) Hrvatska narodna banka kao konsolidirajuće nadzorno tijelo kontinuirano nadzire ispunjava li financijski holding ili mješoviti financijski holding uvjete iz stavka 2. ovoga članka.
(8) Financijski holding ili mješoviti financijski holding dužan je Hrvatskoj narodnoj banci kao konsolidirajućem nadzornom tijelu najkasnije četiri mjeseca po isteku kalendarske godine dostaviti informacije za redovito praćenje organizacijske strukture grupe i usklađenosti s uvjetima iz stavka 2. ovoga članka.
(9) Hrvatska narodna banka će kao konsolidirajuće nadzorno tijelo razmjenjivati informacije s nadležnim tijelima iz države članice u kojoj financijski holding ili mješoviti financijski holding ima poslovni nastan.
(10) Hrvatska narodna banka podzakonskim će propisom detaljnije urediti:
− dokumentaciju koja se prilaže uz zahtjev za izdavanje izuzeća od odobrenja i
− sadržaj izvješća i obavijesti, rokove i način izvješćivanja o informacijama koje su nužne za redovito praćenje usklađenosti s uvjetima iz ovoga članka.
Supervizorske mjere prema financijskom i mješovitom financijskom holdingu
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 89.
(1) Ako Hrvatska narodna banka u postupku povodom zahtjeva iz članka 87. ovoga Zakona utvrdi da nisu ispunjeni uvjeti iz članka 87. stavka 11. ovoga Zakona i odbije izdati odobrenje, i ako Hrvatska narodna banka u postupku iz članka 87. stavka 14. ovoga Zakona utvrdi da je financijski holding ili mješoviti financijski holding prestao ispunjavati uvjete iz članka 87. stavka 11. ovoga Zakona , naložiti će financijskom holdingu ili mješovitom financijskom holdingu supervizorske mjere kako bi se osigurali ili ponovno uspostavili kontinuitet i cjelovitost supervizije na konsolidiranoj osnovi nad zahtjevima na konsolidiranoj osnovi utvrđenim ovim Zakonom i Uredbom (EU) br. 575/2013 i osigurala usklađenost s tim zahtjevima, pri čemu će Hrvatska narodna banka osobito voditi računa o učincima tih supervizorskih mjera na financijski konglomerat.
(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka Hrvatska narodna banka financijskom holdingu ili mješovitom financijskom holdingu može osobito:
− naložiti zabranu ostvarivanja prava glasa koje proizlazi iz dionica kreditne institucije kćeri koje drži financijski holding ili mješoviti financijski holding
− naložiti da vlasničke udjele u kreditnim institucijama kćerima prenese na svoje dioničare ili imatelje udjela
− privremeno imenovati drugi financijski holding, mješoviti financijski holding ili kreditnu instituciju koji su članovi te grupe, a koji će biti odgovorni za ispunjavanje na konsolidiranoj osnovi zahtjeva propisanih ovim Zakonom ili Uredbom (EU) br. 575/2013
− naložiti ograničenje isplate ili zabranu isplate na temelju dionica ili isplatu kamata dioničarima
− naložiti prodaju ili smanjenje vlasničkog udjela u instituciji ili drugom subjektu financijskog sektora ili
− naložiti da dostavi plan prema kojem će se bez odgađanja ponovno uskladiti sa zahtjevima iz ovoga Zakona ili Uredbe (EU) br. 575/2013.
(3) U slučaju iz stavka 2. podstavka 1. ovoga članka na zabranu ostvarivanja prava glasa na odgovarajući se način primjenjuje članak 39. ovoga Zakona.
(4) Ako Hrvatska narodna banka odbije zahtjev za izuzeće od odobrenja iz članka 88. ovoga Zakona ili kontinuiranim nadzorom utvrdi da uvjeti za izuzeće nisu više ispunjeni, financijski holding ili mješoviti financijski holding dužan je u roku od tri mjeseca od primitka rješenja podnijeti zahtjev za izdavanje odobrenja iz članka 87. ovoga Zakona.
(5) Ako Hrvatska naroda banka kao konsolidirajuće nadzorno tijelo odbije zahtjev za izdavanje odobrenja ili zahtjev za izdavanje izuzeća od odobrenja financijskom holdingu ili mješovitom financijskom holdingu, o toj odluci i razlozima za odbijanje će obavijestiti podnositelja zahtjeva u razdoblju od četiri mjeseca od primitka zahtjeva.
(6) Ako zahtjev za izdavanje odobrenja ili zahtjev za izdavanje izuzeća od odobrenja nije potpun, Hrvatska naroda banka kao konsolidirajuće nadzorno tijelo će odluku o izdavanju ili odbijanju zahtjeva donijeti u roku od četiri mjeseca od primitka urednog zahtjeva, a najkasnije šest mjeseci od primitka zahtjeva.
Zajednička odluka o ispunjenju uvjeta financijskog holdinga ili mješovitog financijskog holdinga kada je Hrvatska narodna banka konsolidirajuće nadzorno tijelo
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 90.
(1) Kada je Hrvatska narodna banka konsolidirajuće nadzorno tijelo, ona i nadležno tijelo druge države članice u kojoj financijski holding ili mješoviti financijski holding ima poslovni nastan razmjenjuju informacije o svakom od tih holdinga.
(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka Hrvatska narodna banka surađuje s nadležnim tijelom države članice u kojoj financijski holding ili mješoviti financijski holding ima poslovni nastan radi donošenja zajedničke odluke o ispunjenju uvjeta iz članka 87. stavka 11. i članka 88. stavka 2. ili 5. ovoga Zakona i nalaganja mjera iz članka 89. ovoga Zakona.
(3) Kada je Hrvatska narodna banka konsolidirajuće nadzorno tijelo, procjenjuje ispunjenje uvjeta iz članka 87. stavka 11. i članka 88. stavka 2. ili 5. ovoga Zakona i nalaganja mjera iz članka 89. ovoga Zakona te o rezultatima procjene obavještava nadležno tijelo u državi članici u kojoj financijski holding ili mješoviti financijski holding ima poslovni nastan.
(4) Zajednička odluka o ispunjenju uvjeta iz članka 87. stavka 11. i članka 88. stavka 2. ili 5. ovoga Zakona ili nalaganju mjera iz 89. ovoga Zakona bit će donesena u roku od dva mjeseca od dana kada je nadležno tijelo države članice u kojoj financijski holding ili mješoviti financijski holding ima poslovni nastan primilo procjenu iz stavka 3. ovoga članka.
(5) Kada se donese zajednička odluka, ona se provodi ili izravno primjenjuje ako je to dopušteno pravom države članice u kojoj financijski holding ili mješoviti financijski holding ima poslovni nastan.
(6) Zajednička odluka iz stavka 4. ovoga članka mora biti u pisanom obliku i obrazložena, a Hrvatska narodna banka kao konsolidirajuće nadzorno tijelo dostavit će ovu odluku financijskom holdingu ili mješovitom financijskom holdingu.
(7) Ako postoje različita mišljenja u svezi s donošenjem zajedničke odluke iz stavka 4. ovoga članka, Hrvatska narodna banka suzdržat će se od donošenja odluke.
(8) U slučaju iz stavka 7. ovoga članka Hrvatska narodna banka će zatražiti savjet od Europskog nadležnog tijela za bankarstvo u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 1093/2010.
(9) Ako Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo donese odluku u roku od mjesec dana od primitka zahtjeva za posredovanje, zajednička odluka donosi se u skladu s tom odlukom a ako Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo ne donese odluku u roku od mjesec dana od primitka zahtjeva za posredovanje, Hrvatska narodna banka samostalno će donijeti odluku.
(10) Hrvatska narodna banka ne može zatražiti posredovanje Europskog nadzornog tijela za bankarstvo iz stavka 8. ovoga članka nakon isteka roka od dva mjeseca od dana kada je nadležno tijelo države članice u kojoj financijski holding ili mješoviti financijski holding ima poslovni nastan primilo procjenu iz stavka 3. ovoga članka ili nakon donošenja zajedničke odluke.
(11) U slučaju mješovitog financijskog holdinga, ako Hrvatska narodna banka nije određena kao koordinator sukladno propisima kojima se uređuju financijski konglomerati, Hrvatska narodna banka će prije donošenja zajedničke odluke iz ovoga članka zatražiti suglasnost koordinatora.
(12) U slučaju iz stavka 11. ovoga članka ako koordinator ne da suglasnost na prijedlog zajedničke odluke, Hrvatska narodna banka će zatražiti posredovanje Europskog nadzornog tijela za bankarstvo ili Europskog nadzornog tijela za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje (EIOPA).
(13) Zajednička odluka donesena u skladu s ovim člankom ne utječe na obveze koje proizlaze iz propisa kojima se uređuju financijski konglomerati i propisa kojima se uređuje poslovanje društava za osiguranje.
Zajednička odluka o ispunjenju uvjeta financijskog holdinga ili mješovitog financijskog holdinga kada Hrvatska narodna banka nije konsolidirajuće nadzorno tijelo
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 91.
(1) Kada financijski holding ili mješoviti financijski holding ima poslovni nastan u Republici Hrvatskoj te kada Hrvatska narodna banka nije konsolidirajuće nadzorno tijelo, razmjenjivat će s konsolidirajućim nadležnim tijelom informacije vezane za taj holding.
(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka Hrvatska narodna banka će surađivati s konsolidirajućim nadzornim tijelom radi donošenja zajedničke odluke o ispunjenju uvjeta iz članka 87. stavka 11. i članka 88. stavka 2. ili 5. ovoga Zakona i nalaganja mjera iz članka 89. ovoga Zakona ovoga Zakona.
(3) Zajednička odluka iz stavka 2. ovoga članka donijet će se u roku od dva mjeseca od dana primitka procjene koju je izradilo konsolidirajuće nadzorno tijelo.
(4) Ako je zajednička odluka iz stavka 3. ovoga članka donesena, Hrvatska narodna banka će na temelju nje donijeti rješenje i dostaviti ga financijskom holdingu ili mješovitom financijskom holdingu koji ima poslovni nastan u Republici Hrvatskoj.
(5) Ako postoje različita mišljenja u vezi s donošenjem zajedničke odluke iz stavka 3. ovoga članka, Hrvatska narodna banka suzdržat će se od donošenja odluke i zatražit će posredovanje Europskog nadzornog tijela za bankarstvo u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 1093/2010.
(6) Ako Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo donese odluku u roku od mjesec dana od primitka zahtjeva za posredovanje, zajednička odluka donijet će se u skladu s tom odlukom.
(7) Ako Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo ne donese odluku u roku od mjesec dana od primitka zahtjeva za posredovanje, Hrvatska narodna banka će samostalno donijeti odluku.
(8) Hrvatska narodna banka ne može zatražiti posredovanje Europskog nadzornog tijela za bankarstvo iz stavaka 5. ovoga članka nakon isteka razdoblja od dva mjeseca od primitka procjene konsolidirajućeg nadzornog tijela ili nakon donošenja zajedničke odluke.
Ukidanje odobrenja financijskom holdingu i mješovitom financijskom holdingu
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 92.
Hrvatska narodna banka ukinut će odobrenje iz članka 87. ovoga Zakona ako matični financijski holding u RH, matični mješoviti financijski holding u RH, matični financijski holding iz EU-a sa sjedištem u RH i matični mješoviti financijski holding iz EU-a sa sjedištem u RH ne poduzmu mjere potrebne za osiguravanje usklađenosti dijela trećeg, četvrtog, šestog i sedmog Uredbe (EU) br. 575/2013, ili zahtjeva vezanog uz visinu dodatnog regulatornog kapitala koji je svojim rješenjem naložila Hrvatska narodna banka u skladu s člancima 105. stavkom 1. točkom 1. ovoga Zakona, ili posebnog zahtjeva vezanog uz likvidnost u skladu s člancima 105. stavkom 1. točkom 16. ovoga Zakona.
Posredničko matično društvo u EU-u
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 93.
(1) Dvije ili više institucija s poslovnim nastanom u Europskoj uniji koje pripadaju istoj grupi iz treće zemlje dužne su odrediti jedinstveno posredničko matično društvo s poslovnim nastanom u Europskoj uniji (u daljnjem tekstu: posredničko matično društvo u EU-u).
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Hrvatska narodna banka u suradnji s drugim nadležnim tijelima nadležnim za nadzor odnosno superviziju članice grupe iz treće zemlje može donijeti odluku da grupa iz treće zemlje može osnovati dva posrednička matična društva u EU-u ako zajednički utvrde da određivanje jedinstvenog posredničkog matičnog društva u EU-u:
− nije uskladivo s obveznim zahtjevom za razdvajanje djelatnosti koji je uređen propisima ili je takvu odluku donijelo nadležno tijelo treće zemlje u kojoj krajnje matično društvo grupe iz treće zemlje ima mjesto uprave ili
− bi, sukladno procjeni nadležnog sanacijskog tijela posredničkog matičnog društva u EU-u, mogućnost sanacije bila manje učinkovita nego u slučaju dvaju posredničkih matičnih društava u EU-u.
(3) Kreditna institucija koja je dobila odobrenja iz članka 14. ovoga Zakona i koja je s još jednom institucijom s poslovnim nastanom u EU-u članica grupe iz treće zemlje dužna je:
1. imati posredničko matično društvo u EU-u ili
2. biti imenovana kao posredničko matično društvo.
(4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, kreditna institucija koja je dobila odobrenje iz članka 14. ovoga Zakona, a koja je dio grupe iz treće zemlje nije dužna imati posredničko matično društvo u EU-u ili, sukladno stavku 3. ovoga članka, biti određena kao posredničko matično društvo u EU-u ako je:
− ukupna vrijednost imovine u Europskoj uniji svih članica grupe iz treće zemlje manja od 40 milijardi eura ili
− kreditna institucija koja je dobila odobrenje iz članka 14. ovoga Zakona jedina institucija iz te grupe koja posluje u Europskoj uniji.
(5) Posredničko matično društvo u EU-u može biti kreditna institucija koja je dobila odobrenje iz članka 14. ovoga Zakona ili financijski holding odnosno mješoviti financijski holding koji je dobio odobrenje iz članka 87. ovoga Zakona.
(6) Iznimno od stavka 5. ovoga članka, kada nijedna institucija nije kreditna institucija ili ako se mora osnovati drugo posredničko matično društvo u EU-u u vezi s investicijskim uslugama, tada posredničko matično društvo u EU-u ili drugo posredničko matično društvo u EU-u može biti investicijsko društvo kojem je odobren rad u skladu s člankom 5. stavkom 1. Direktive 2014/65/EU a koje je podložno propisu kojim se uređuje sanacija kreditnih institucija i investicijskih društava odnosno nacionalnom propisu država članica u koji je prenesena Direktiva 2014/59/EU.
(7) Za potrebe ovoga članka ukupna vrijednost imovine grupe iz treće zemlje u Europskoj uniji je zbroj sljedećeg:
− ukupnog iznosa imovine svake institucije u EU-u koja je članica grupe iz treće zemlje kako je iskazana u njezinoj konsolidiranoj bilanci ili kako je iskazana u njihovim pojedinačnim bilancama ako bilanca institucija nije konsolidirana te
− ukupnog iznosa imovine svake podružnice grupe iz treće zemlje koja je dobila odobrenje za osnivanje podružnice u EU-u u skladu s ovim Zakonom, zakonom kojim se uređuje tržište kapitala ili Uredbom (EU) br. 600/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o tržištima financijskih instrumenata i izmijeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (Tekst značajan za EGP) (SL L 173, 12. 6. 2014.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 600/2014).
(8) Hrvatska narodna banka za svaku grupu iz treće zemlje koja posluje na području Republike Hrvatske Europskom nadzornom tijelu za bankarstvo dostavlja sljedeće informacije:
− nazive i ukupan iznos imovine za svaku instituciju članicu grupe iz treće zemlje koja posluje na području Republike Hrvatske
− nazive i ukupan iznos imovine koja se odnosi na svaku podružnicu koja je dobila odobrenje za osnivanje podružnice iz treće zemlje u skladu s ovim Zakonom i zakonom kojim se uređuje tržište kapitala ili Uredbom (EU) br. 600/2014, te vrste usluga za koje su dobile odobrenje
− naziv i vrstu svakog posredničkog matičnog društva u EU-u koje ima sjedište u Republici Hrvatskoj i naziv grupe iz treće zemlje kojoj to društvo pripada.
(9) U smislu ovoga članka pojam institucija uključuje i investicijsko društvo.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
XI. SUPERVIZIJA KREDITNIH INSTITUCIJA
XI.1. OPĆE ODREDBE
Ciljevi i načela supervizije
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 94.
(1) Osnovni su ciljevi supervizije koju obavlja Hrvatska narodna banka održavanje povjerenja u hrvatski bankovni sustav te pridonošenje njegovoj sigurnosti i stabilnosti.
(2) Hrvatska narodna banka ovlaštena je obavljati superviziju kreditnih institucija koje su temeljem ovoga Zakona dobile odobrenje za rad uključujući i aktivnosti koje one provode temeljem slobode pružanja usluga u skladu s glavom III. ovoga Zakona, ne dovodeći u pitanje one odredbe nacionalnih propisa država članica kojima su prenesene odredbe Direktive 2013/36/EU, a koje dodjeljuju ovlasti nadležnim tijelima države članice domaćina.
(3) Primjena stavka 2. ovoga članka ne isključuju obavljanje supervizije na konsolidiranoj osnovi u skladu s ovim Zakonom.
Supervizorske ovlasti Hrvatske narodne banke
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 95.
(1) Pri provođenju supervizorskih ovlasti iz ove glave Hrvatska narodna banka je ovlaštena poduzimati radnje koje su potrebne radi izvršavanja supervizije sukladno odredbama ovoga Zakona prema:
− kreditnoj instituciji sa sjedištem u Republici Hrvatskoj uključujući i njezine podružnice izvan Republike Hrvatske
− financijskom holdingu iz glave X. ovoga Zakona
− mješovitom financijskom holdingu s iz glave X. ovoga Zakona.
(2) Hrvatska narodna banka ovlasti iz ovoga članka može obavljati:
1. samostalno
2. u suradnji s drugim nadležnim tijelima
3. prijenosom obavljanja zadataka na druga tijela i osobe, pod odgovornošću Hrvatske narodne banke i
4. podnošenjem prijava i zahtjeva pravosudnim i drugim nadležnim tijelima.
(3) U skladu sa stavkom 2. točkom 3. ovoga članka za obavljanje pojedinih zadataka u vezi s obavljanjem nadzora u poslovnim prostorijama subjekta iz stavka 1. ovoga članka guverner Hrvatske narodne banke može ovlastiti ovlaštenog revizora, revizorsko društvo ili druge stručno osposobljene osobe.
(4) Osobe iz stavka 3. ovoga članka imaju pri obavljanju zadataka povezanih s obavljanjem nadzora u poslovnim prostorijama jednake ovlasti kao i ovlaštene osobe Hrvatske narodne banke.
(5) Hrvatska narodna banka ne rješava pojedinačne prigovore pravnih i fizičkih osoba koji nisu potrošači, a koji proizlaze iz njihovih poslovnih odnosa s kreditnim institucijama.
Sadržaj supervizije
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 96.
Hrvatska narodna banka ovlaštena je obavljati superviziju kreditnih institucija:
1. provođenjem postupka supervizorske provjere i ocjene kreditnih institucija iz članka 98. ovoga Zakona
2. provjerom primjene odredbi ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, osim odredbi glave XXIII. ovoga Zakona, te provjerom primjene odredbi Uredbe (EU) br. 575/2013 i propisa Europske unije donesenih na temelju Direktive 2013/36/EU i Uredbe (EU) br. 575/2013
3. nalaganjem mjera i izvršavanjem ovlasti u skladu s odredbama ovoga Zakona i Uredbe (EU) br. 575/2013
4. izdavanjem odobrenja, suglasnosti i mišljenja, kontinuiranom provjerom odobrenja za primjenu internih modela, te procjenjivanjem kreditne institucije u skladu s ovim Zakonom, Uredbom (EU) br. 575/2013 i drugim propisima Europske unije kojima se uređuje poslovanje kreditnih institucija a koja su u nadležnosti Hrvatske narodne banke kao nadležnog tijela.
5. provođenjem ovlasti koje se odnose na krizno upravljanje iz glave XIX. ovoga Zakona.
Ovlasti Hrvatske narodne banke pri provođenju supervizije
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 97.
(1) Hrvatska narodna banka ovlaštena je za potrebe izvršavanja supervizije iz članka 96. ovoga Zakona:
1. prikupljati informacije i
2. provoditi potrebne radnje.
(2) Ovlast iz stavka 1. točke 1. ovoga članka uključuje ovlast Hrvatske narodne banke da zahtijeva dostavljanje svih informacija koje su joj potrebne kako bi mogla obavljati superviziju iz članka 96. ovoga Zakona uključujući informacije koje se dostavljaju u redovitim vremenskim razmacima i u utvrđenim formatima za potrebe supervizije i s njima povezane statističke potrebe, i to od sljedećih osoba:
− kreditne institucije s poslovnim nastanom u Republici Hrvatskoj
− financijskog holdinga s poslovnim nastanom u Republici Hrvatskoj
− mješovitog financijskog holdinga s poslovnim nastanom u Republici Hrvatskoj
− mješovitog holdinga s poslovnim nastanom u Republici Hrvatskoj
− osobe koja pripada osobi iz točaka 1. do 4. ovoga stavka
− financijskog holdinga i mješovitog financijskog holdinga iz glave X. ovoga Zakona i
− pružatelja usluge eksternalizacije nekoj od osoba iz podstavaka 1. do 4. i podstavka 6. ovoga stavka, uključujući treće strane pružatelje IKT usluga iz poglavlja V. Uredbe (EU) 2022/2554.
(3) Ovlast iz stavka 1. točke 2. ovoga članka, kada je to potrebno za obavljanje supervizije iz članka 96. ovoga Zakona, uključuje provođenje svih potrebnih radnji nad bilo kojom osobom iz stavka 2. ovoga članka koja ima poslovni nastan ili se nalazi u Republici Hrvatskoj, uključujući i sljedeće ovlasti:
− zatražiti dostavljanje dokumenata
− obaviti pregled poslovnih knjiga i evidencije osoba iz stavka 2. ovoga članka uključujući pribavljanje preslika i izvadaka iz tih knjiga i evidencija
− zatražiti pisana i usmena objašnjenja od osoba iz stavka 2. ovoga članka kao i od članova njihovog upravljačkog tijela, zastupnika i radnika
− obaviti razgovore s bilo kojom osobom, koja pristane na razgovor za potrebe prikupljanja informacija koje su potrebne za provođenje supervizije
− uvažavajući druge uvjete utvrđene propisima Europske unije, obaviti nadzor u poslovnim prostorijama pravnih osoba iz stavka 2. ovoga članka u sjedištu i na ostalim mjestima na kojima osoba posluje, i ako je Hrvatska narodna banka konsolidirajuće nadzorno tijelo, uz prethodnu obavijest relevantnom nadležnom tijelu svih drugih društava uključenih u superviziju na konsolidiranoj osnovi.
(4) Osim u slučajevima provedbe supervizije nad subjektima iz članka 95. stavka 1. ovoga Zakona, ako je prema nacionalnom pravu države članice u kojoj se obavlja nadzor iz stavka 3. podstavka 5. ovoga članka potrebno odobrenje pravosudnog tijela Hrvatska narodna banka je ovlaštena pribaviti odgovarajuće odobrenje tog pravosudnih tijela.
(5) Kvalificirani imatelj i osoba koja je usko povezana s kreditnom institucijom, dužni su na zahtjev Hrvatske narodne banke, a u svrhu postizanja ciljeva supervizije kreditne institucije, dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci odgovarajuća izvješća i informacije.
(6) Osobe iz stavka 2. ili 5. ovoga članka dužne su postupiti u skladu sa zahtjevom Hrvatske narodne banke iz stavka 2., 3. i 5. ovoga članka i to se ne smatra kršenjem obveze čuvanja tajne koja proizlazi iz zakona ili ugovora.
(7) U smislu stavka 3. podstavka 3. ovoga članka Hrvatska narodna banka može osobito od članova upravljačkog tijela ili drugih radnika subjekata iz članka 95. stavka 1. ovoga Zakona zatražiti izvješća, očitovanja, informacije, dokumentaciju, sastavljanje pisanog izvješća ili davanje izjave o pitanjima važnim za provođenje supervizije odnosno nadzora ili za izvršavanje ostalih zadataka iz područja nadležnosti Hrvatske narodne banke.
(8) Osobe iz stavka 7. ovoga članka dužne su dostaviti tražena izvješća, očitovanja, informacije, dokumentaciju i izjave u roku koji odredi Hrvatska narodna banka, a koji ne može biti kraći od tri dana.
(9) Pri provođenju nenajavljene pretrage poslovnih prostorija, zemljišta i prijevoznih sredstava, ako osoba ometa provođenje te pretrage, Hrvatska narodna banka će od Visokog upravnog suda Republike Hrvatske zatražiti nalog za provedbu nenajavljene pretrage poslovnih prostorija, zemljišta i prijevoznih sredstava, dokumenata, isprava i stvari koje se ondje nalaze, kao i pečaćenje te privremeno oduzimanje predmeta, osobito ako postoji opasnost od skrivanja ili uništenja dokaza, a koji su nužni za provođenje supervizije iz članka 96. ovoga Zakona, a razumno je pretpostaviti da se oni nalaze u određenom prostoru ili kod određene osobe. U smislu Uredbe (EU) br. 1024/2013, Hrvatska narodna banka će zahtjev za takav nalog podnijeti Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske i kada isti zatraži Europska središnja banka.
(10) Iznimno od stavaka 1. do 9. ovoga članka, ako je nad kreditnom institucijom otvoren postupak sanacije, Hrvatska narodna banka ne provodi redovan proces supervizije predmetne institucije tijekom trajanja postupka sanacije odnosno do okončanja postupka sanacije.
(11) Kada Hrvatska narodna banka, provodi nadzor iz stavka 3. podstavka 5. ovoga članka ostalih osoba koje nisu kreditne institucije, odredbe ovoga Zakona i podzakonskog propisa iz stavka 13. ovoga članka primjenjuju se na odgovarajući način i na sve ostale osobe iz stavka 2. ovoga članka koje nisu kreditne institucije.
(12) Nakon provedbe supervizije u prostorijama kreditne institucije Hrvatska narodna banka sastavlja izvještaj o provedenom nadzoru koji se dostavlja kreditnoj instituciji.
(13) Hrvatska narodna banka podzakonskim propisom detaljnije uređuje uvjete i način provedbe supervizije, izricanja mjera te obveze tijela kreditne institucije i drugih osoba iz ovoga članka tijekom i nakon supervizije koju obavlja Hrvatska narodna banka.
Postupak supervizorske provjere i ocjene kreditnih institucija
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 98.
(1) Uzimajući u obzir tehničke kriterije iz članka 99. ovoga Zakona u okviru obavljanja supervizije Hrvatska narodna banka provodi postupak supervizorske provjere i ocjene kreditnih institucija (u daljnjem tekstu: postupak provjere i ocjene) kojom provjerava sustave upravljanja, strategije, politike, postupke i procedure koje je kreditna institucija donijela radi usklađivanja svojeg poslovanja s odredbama ovoga Zakona, osim odredbi glave XXIII. ovoga Zakona, podzakonskim propisima donesenima na temelju ovoga Zakona, Uredbom (EU) br. 575/2013 i propisima Europske unije donesenima na temelju Direktive 2013/36/EU i Uredbe (EU) br. 575/2013, te procjenjuje:
− rizike kojima kreditna institucija jest ili bi mogla biti izložena
− rizike koji su utvrđeni provođenjem testiranja otpornosti na stres, uzimajući u obzir vrstu, opseg i složenost poslova kreditne institucije
− rizike utvrđene testiranjem digitalne operativne otpornosti u skladu s poglavljem IV. Uredbe (EU) 2022/2554.
(2) Opseg provjere i ocjene iz stavka 1. ovoga članka obuhvaća sve zahtjeve iz ovoga Zakona, osim odredbi glave XXIII. ovoga Zakona, te obuhvaća sve zahtjeve iz podzakonskih propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, Uredbe (EU) br. 575/2013 i propisa Europske unije donesenih na temelju Direktive 2013/36/EU i Uredbe (EU) br. 575/2013.
(3) Na temelju provjere i ocjene iz stavka 1. ovoga članka Hrvatska narodna banka utvrđuje osiguravaju li sustavi upravljanja, strategije, politike, postupci i procedure koje je uspostavila kreditna institucija te regulatorni kapital i likvidnost kreditne institucije, primjeren sustav upravljanja i pokrivenost rizika.
(4) Hrvatska narodna banka će se pri utvrđivanju učestalosti i intenziteta provođenja postupka provjere i ocjene iz stavka 1. ovoga članka za pojedinu kreditnu instituciju rukovoditi veličinom i sistemskim značajem kreditne institucije te vrstom, opsegom i složenošću poslova koje kreditna institucija obavlja kao i načelom razmjernosti, a u skladu s kriterijima objavljenima na temelju članka 172. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona.
(5) Hrvatska narodna banka postupak provjere i ocjene iz stavka 1. ovoga članka obavlja najmanje jedanput godišnje za kreditnu instituciju obuhvaćenu planom supervizije iz članka 100. stavka 3. ovoga Zakona.
(6) U svrhu primjene načela razmjernosti iz stavka 4. ovoga članka, Hrvatska narodna banka može dodatno razmotriti i jesu li ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
1. kreditna institucija nije GSV kreditna institucija, GSV kreditna institucija izvan EU-a ili GSV subjekt
2. kreditna institucija nije utvrđena kao OSV kreditna institucija u skladu s člancima 246. i 247. ovoga Zakona
3. kreditna institucija je dio grupe u kojoj su matična institucija i velika većina institucija kćeri međusobno povezane na način koji zahtijeva pripremu godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja u skladu s nacionalnim propisima država članica kojima je prenesen članak 22. Direktive 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o godišnjim financijskim izvještajima, konsolidiranim financijskim izvještajima i povezanim izvješćima za određene vrste poduzeća, o izmjeni Direktive 2006/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i o stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 78/660/EEZ i 83/349/EEZ (Tekst značajan za EGP) (SL L 182, 29. 6. 2013.)
4. institucije kćeri iz točke 3. ovoga stavka ispunjavaju sve sljedeće uvjete:
a) ispunjavaju uvjete, ili velika većina njih ispunjava uvjete, da se smatraju uzajamnim institucijama, zadrugama ili štednim institucijama u skladu s člankom 27. stavkom 1. točkom (a) Uredbe (EU) br. 575/2013, a primjenjivo nacionalno pravo uključuje gornju granicu ili ograničenje maksimalne razine raspodjela i
b) na pojedinačnoj ili potkonsolidiranoj osnovi njihova ukupna imovina ne premašuje 30 milijardi eura.
(7) Radi provedbe postupka provjere i ocjene Hrvatska narodna banka prema potrebi, ali najmanje jednom godišnje provodi testiranja otpornosti kreditnih institucija na stres.
(8) Kreditna institucija i treća strana koja djeluje u svojstvu savjetnika kreditne institucija pri provedbi testiranja otpornosti na stres iz stavka 7. ovoga članka, ne smije svojim aktivnostima kao što su ocjenjivanje na osnovi referentnih vrijednosti, međusobna razmjena informacija, sporazumi o zajedničkom postupanju ili optimizacija njihovih rezultata u testovima otpornosti na stres, narušiti testiranje otpornosti na stres koje Hrvatska narodna banka provodi u skladu sa stavkom 7. ovoga članka.
(9) Hrvatska narodna banka za potrebe utvrđivanja okolnosti iz stavka 8. ovoga članka ima sve ovlasti prikupljanja informacija i provođenje radnji iz članka 97. ovoga Zakona.
(10) Hrvatska narodna banka može prilagoditi način provođenja postupka provjere i ocjene za kreditne institucije sličnih profila rizičnosti (npr. slični modeli poslovanja ili geografski položaj izloženosti) kreditnim institucijama koje jesu ili bi mogle biti izložene sličnim rizicima ili predstavljaju slične rizike za financijski sustav, pri čemu Hrvatska narodna banka može pri provedbi postupka provjere i ocjene takvih kreditnih institucija koristiti prilagođene metodologije koje mogu uključivati rizično orijentirane referentne vrijednosti i kvantitativne pokazatelje te uzeti u obzir i specifične rizike pojedine kreditne institucije.
(11) Prilagodba načina provođenja postupka provjere i ocjene iz stavka 10. ovoga članka ne onemogućava nalaganje supervizorskih mjera iz članka 105. ovoga Zakona svakoj pojedinoj kreditnoj instituciji obuhvaćenoj tom metodologijom, a koje odgovaraju rizicima kojima je ta kreditna institucija izložena ili bi mogla biti izložena.
(12) Ako Hrvatska narodna banka pri provođenju postupka provjere i ocjene, a posebno prilikom ocjenjivanja sustava upravljanja, poslovnog modela ili poslova kreditne institucije utvrdi okolnosti koje upućuju na postojanje opravdanih razloga za sumnju da se pranje novca ili financiranje terorizma obavlja ili da je obavljeno ili da je bilo takvih pokušaja u kreditnoj instituciji, odnosno ako u kreditnoj instituciji postoji povećani rizik od pranja novca ili financiranja terorizma, o tome će obavijestiti Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo i nadležno nadzorno tijelo za provedbu nadzora u području sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma u skladu s propisom kojim se u nacionalni propis prenosi Direktiva (EU) 2015/849 te o zajedničkim rezultatima obavijestiti Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo.
(13) U slučaju iz stavka 12. ovoga članka Hrvatska narodna banka naložit će, ako ocijeni potrebnim, kreditnoj instituciji odgovarajuće supervizorske mjere.
(14) Hrvatska narodna banka obavještava Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo o:
− načinu provedbe postupka provjere i ocjene iz članka 98. ovoga Zakona
− metodologiji na kojoj se temelje odluke iz članka 98., 99., 101., 103., 105. i 110. ovoga Zakona
− rezultatu postupka provjere i ocjene ako se utvrdi da kreditna institucija može predstavljati sistemski rizik uređen člankom 23. Uredbe (EU) br. 1093/2010.
Tehnički kriteriji za postupak provjere i ocjene
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 99.
(1) Pri provođenju postupka provjere i ocjene iz članka 98. ovoga Zakona Hrvatska narodna banka, će osim izloženosti kreditnom, tržišnom i operativnom riziku te upravljanja tim rizicima, obuhvatit najmanje i sljedeće:
1. rezultate testiranja otpornosti na stres koji provodi kreditna institucija koja primjenjuje pristup zasnovan na internim rejting-sustavima u skladu s člankom 177. Uredbe (EU) br. 575/2013
2. izloženost koncentracijskom riziku i upravljanje tim rizikom od strane kreditne institucije, uključujući njezinu usklađenost sa zahtjevima određenima u dijelu četvrtom Uredbe (EU) br. 575/2013 i propisom donesenim na temelju članka 182. stavka 9. točke 1. ovoga Zakona
3. robusnost, prikladnost i način primjene politika i procedura koje kreditna institucija provodi za upravljanje rezidualnim rizikom povezanim s upotrebom priznatih tehnika smanjenja kreditnog rizika
4. opseg u kojem je regulatorni kapital koji kreditna institucija drži adekvatan s aspekta imovine koju je kreditna institucija sekuritizirala, imajući na umu ekonomski sadržaj transakcije kao i stupanj ostvarenog prijenosa rizika
5. izloženost likvidnosnom riziku te mjerenje i upravljanje tim rizikom od strane kreditne institucije, uključujući izradu analiza različitih scenarija, upravljanje instrumentima za smanjenje rizika (posebice razinom, sastavom i kvalitetom zaštitnog sloja likvidnosti), te učinkovite planove za nepredvidive okolnosti
6. utjecaj učinaka diversifikacije i način na koji su ti učinci uključeni u sustav mjerenja rizika
7. rezultate testiranja otpornosti na stres koje provodi kreditna institucija koja upotrebljava interni model za izračun kapitalnih zahtjeva za tržišni rizik u skladu s dijelom trećim glavom IV. poglavljem 5. Uredbe (EU) br. 575/2013
8. geografski položaj izloženosti kreditne institucije
9. model poslovanja kreditne institucije i
10. je li kreditna institucija usvojila i primijenila odgovarajuće procedure i provedbene mjere povezane s mjerljivim ciljevima i ključnim točkama utvrđenima u planovima koje treba izraditi u skladu s člankom 183. stavkom 1. točkom d) ovoga Zakona.
(2) Hrvatska narodna banka će, pored navedenog u stavku 1. točki 2. ovoga članka, procjenjivati i pratiti razvoj praksi kreditne institucije u vezi s upravljanjem koncentracijskim rizikom koji proizlazi iz izloženosti prema središnjim drugim ugovornim stranama, što uključuje planove izrađene u skladu s člankom 183. stavkom 1. točkom e) ovoga Zakona te napredak koji je kreditna institucija postigla u prilagodbi svojih poslovnih modela zahtjevima utvrđenima u članku 7.a Uredbe (EU) br. 648/2012.
(3) U svrhu postupka provjere i ocjene iz stavka 1. točke 5. ovoga članka, Hrvatska narodna banka redovito provodi sveobuhvatnu ocjenu ukupnog upravljanja likvidnosnim rizikom od strane kreditne institucije i promiče razvoj dobrih internih metodologija, uzimajući pritom u obzir ulogu te kreditne institucije na financijskom tržištu.
(4) Hrvatska narodna banka pratit će kretanja vezana uz profile rizičnosti likvidnosnog rizika, kao što su dizajn i volumen proizvoda, upravljanje rizicima, politike izvora financiranja i koncentracije izvora financiranja a u slučaju da utvrdi da bi ta kretanja mogla dovesti do nestabilnosti pojedine kreditne institucije ili financijskog sustava, Hrvatska narodna banka će poduzeti odgovarajuće mjere i o njima obavijestiti Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo.
(5) Za potrebe stavka 3. ovoga članka, Hrvatska narodna banka s dužnom pozornosti razmatra mogući učinak svojih odluka na stabilnost financijskog sustava u svim drugim relevantnim državama članicama.
(6) Ako Hrvatska narodna banka u obavljanju postupka provjere i ocjene utvrdi da je kreditna institucija pružila implicitnu potporu sekuritizaciji više od jedanput, naložit će kreditnoj instituciji supervizorske mjere, a s obzirom na povećana očekivanja da će kreditna institucija pružati daljnju potporu svojoj sekuritizaciji, zbog čega neće uspjeti ostvariti značajan prijenos rizika.
(7) Za potrebe utvrđivanja iz članka 98. stavka 3. ovoga Zakona, Hrvatska narodna banka razmatra omogućuju li vrijednosna usklađenja za pozicije ili portfelje u knjizi trgovanja, kako je navedeno u članku 105. Uredbe (EU) br. 575/2013, kreditnoj instituciji da u kratkom razdoblju proda svoje pozicije ili ih zaštiti od rizika bez ostvarivanja značajnih gubitaka u uobičajenim tržišnim uvjetima.
(8) Osim zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka, Hrvatska narodna banka pri provođenju postupka provjere i ocjene dužna je obuhvatiti i sljedeće:
1. izloženost kreditne institucije kamatnom riziku koji proizlazi iz knjige pozicija kojima se ne trguje te će naložiti supervizorske mjere u sljedećim slučajevima:
a) u slučaju da se ekonomska vrijednost kapitala kreditne institucije utvrđena na način iz članka 182. stavka 6. ovoga Zakona smanjila za više od 15% njihova osnovnog kapitala zbog iznenadne i neočekivane promjene kamatnih stopa određenih u bilo kojem od šest nadzornih scenarija šoka koji se primjenjuju na kamatne stope i
b) u slučaju da se neto kamatni prihod institucije utvrđen na način iz članka 182. stavka 6. ovoga Zakona znatno smanjio zbog iznenadne i neočekivane promjene kamatnih stopa, kako je određeno u bilo kojem od dvaju nadzornih scenarija šoka koji se primjenjuju na kamatne stope
2. izloženost kreditne institucije riziku prekomjerne financijske poluge, koji se odražava u pokazateljima prekomjerne financijske poluge, uključujući omjer financijske poluge određen u skladu s člankom 429. Uredbe (EU) br. 575/2013
3. sustave upravljanja kreditnom institucijom, korporativnu kulturu i vrijednosti te sposobnosti uprave i nadzornog odbora da izvršavaju svoje dužnosti.
(9) Pri utvrđivanju adekvatnosti omjera financijske poluge kreditne institucije iz stavka 8. točke b) ovoga članka, kao i primjerenosti sustava upravljanja, strategija, politika, postupaka i procedura koje je donijela kreditna institucija u svrhu upravljanja rizikom prekomjerne financijske poluge, Hrvatska narodna banka uzet će u obzir model poslovanja te kreditne institucije.
(10) Za potrebe provođenja postupka provjere i ocjene iz stavka 8. točke c) ovoga članka kreditna institucija dužna je Hrvatskoj narodnoj banci omogućiti uvid u dnevni red i popratnu dokumentaciju sjednica uprave i nadzornog odbora te odbora nadzornog odbora te omogućiti uvid u rezultate internih ili eksternih ocjena uspješnosti članova uprave i nadzornog odbora.
(11) Iznimno od stavka 8. točke a) ovoga članka Hrvatska narodna banka neće naložiti supervizorske mjere ako na temelju provjere i ocjene utvrdi da:
− kreditna institucija primjereno upravlja kamatnim rizikom koji proizlazi iz poslova koji se vode u knjizi pozicija kojima se ne trguje i
− kreditna institucija nije prekomjerno izložena kamatnom riziku koji proizlazi iz poslova koji se vode u knjizi pozicija kojima se ne trguje.
(12) Za potrebe stavaka 8. i 11. ovoga članka Hrvatska narodna banka osim supervizorskih mjera iz članka 105. ovoga Zakona može kreditnoj instituciji naložiti korištenje točno određenih pretpostavki modela i parametara, a koje su dodatne u odnosu na pretpostavke koje kreditna institucija uzima u obzir u svojem izračunu ekonomske vrijednosti kapitala u okviru metodologija iz članka 182. stavaka 6. i 8. ovoga Zakona.
(13) Hrvatska narodna banka u postupku procjene i ocjene upravljanja kreditne institucije ESG rizicima:
– procjenjuju i prati razvoj ESG strategije kreditne institucije, njeno upravljanje rizicima, uključujući sustav upravljanja te opseg u kojem su kreditne institucije uspostavile odgovarajuće politike i operativne mjere povezane s mjerljivim ciljevima i ključnim točkama utvrđenima u planovima iz članka 183. stavka 1 točke d) ovoga Zakona
– procjenjuje pouzdanost planova iz članka 183. stavka 1. točke d) ovoga Zakona koji sadržavaju mjerljive ciljeve i postupke za praćenje i rješavanje ESG rizike koji nastaju u kratkoročnom, srednjoročnom i dugoročnom razdoblju te napredak postignut u rješavanju ESG rizika koji proizlaze iz procesa prilagodbe prema klimatskoj neutralnosti do 2050., kako je navedeno u Uredbi (EU) 2021/1119, kao i prema drugim relevantnim regulatornim ciljevima Europske unije u odnosu na okolišne, društvene i upravljačke čimbenike
– procjenjuje izloženost kreditne institucije ESG rizicima koja se procjenjuje i na temelju planova iz članka 183. stavka 1. točke d) ovog Zakona
(14) Pri procjeni iz stavka 13. ovoga članka Hrvatska narodna banka uzima u obzir, poslovne modele kreditne institucije, ponude proizvoda kreditne institucije povezane s održivošću, politike financiranja tranzicije, povezane politike odobravanja kredita, ESG ciljeve i ograničenja te, po potrebi, pri toj procjeni surađuje s tijelima ili javnim tijelima nadležnima za klimatske promjene i nadzor u području okoliša.
(15) Pri provođenju postupka provjere i ocjene Hrvatska narodna banka provodi procjenu sustava upravljanja i sustava upravljanja rizicima kreditne institucije koje se odnose na izloženosti kreditne institucije kriptoimovini i pružanje usluga povezanih s kriptoimovinom, između ostaloga procjenom politika i postupaka kreditne institucije za utvrđivanje rizika, kao i primjerenost rezultata prethodnih procjena kreditne institucije o izloženosti kreditne institucije riziku druge ugovorne strane i tržišnom riziku, te adekvatnosti politika i postupaka upravljanja tim rizicima.
Plan supervizije
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 100.
(1) Hrvatska narodna banka uzimajući u obzir opseg postupka provjere i ocjene iz članka 98. ovoga Zakona, najmanje jednom godišnje donosi plan supervizije kreditnih institucija.
(2) Plan supervizije iz stavka 1. ovoga članka sadržava:
– opis načina na koji će Hrvatska narodna banka obavljati superviziju i načina na koji će rasporediti resurse kojima raspolaže
– popis kreditnih institucija za koje Hrvatska narodna banka planira provesti pojačanu superviziju te način na koji namjerava provesti pojačanu superviziju i
– plan nadzora u poslovnim prostorijama kreditnih institucija, uključujući njihove podružnice i društva kćeri koji imaju poslovni nastan u drugim državama članicama, u skladu s člancima 124., 138. i 147. ovoga Zakona.
(3) Planom supervizije Hrvatska narodna banka obuhvatit će:
– kreditne institucije za koje rezultati testiranja otpornosti na stres, bilo da ih provodi kreditna institucija bilo Hrvatska narodna banka, ili rezultat postupka provjere i ocjene, upućuju na značajne rizike koji mogu utjecati na njihovu financijsku stabilnost ili upućuju na kršenje odredaba ovoga Zakona ili Uredbe (EU) br. 575/2013 i
– sve druge kreditne institucije za koje smatra da ih je potrebno obuhvatiti planom.
(4) Ako na temelju postupka provjere i ocjene iz članka 98. ovoga Zakona Hrvatska narodna banka za pojedinu kreditnu instituciju to ocijeni potrebnim, provodit će pojačanu superviziju, između ostalog i na način da će:
– povećati broj i učestalost nadzora u poslovnim prostorijama te kreditne institucije
– imenovati povjerenika u skladu s odredbama ovoga Zakona
– zatražiti dodatno ili učestalije izvještavanje Hrvatske narodne banke od strane te kreditne institucije
– obavljati dodatne ili učestalije provjere operativnih, strateških ili poslovnih planova te kreditne institucije ili
– obavljati superviziju pojedinog dijela poslovanja i praćenja rizika za koje je vjerojatno da će se ostvariti.
(5) Hrvatska narodna banka može, u skladu s odredbama ovoga Zakona, obaviti nadzor poslovanja u poslovnim prostorijama podružnice kreditne institucije iz druge države članice koja pruža usluge na području Republike Hrvatske preko podružnice, bez obzira na plan supervizije nadležnog tijela matične države članice.
Kontinuirana provjera odobrenja za upotrebu internih pristupa
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 101.
(1) Hrvatska narodna banka redovito, a najmanje svake tri godine, provjerava usklađenost kreditne institucije s propisanim zahtjevima za dobivanje prethodnog odobrenja za primjenu internih pristupa pri izračunu kapitalnih zahtjeva u skladu s dijelom trećim Uredbe (EU) br. 575/2013, posebno uzimajući u obzir promjene u poslovanju kreditne institucije kao i primjenu tih pristupa na nove proizvode.
(2) Ako postupkom iz stavka 1. ovoga članka Hrvatska narodna banka utvrdi značajne nedostatke u obuhvatu izloženosti riziku internih pristupa kreditne institucije, naložit će kreditnoj instituciji odgovarajuće supervizorske mjere za njihovo otklanjanje ili smanjenje njihovih posljedica, što može uključiti i nalaganje viših multiplikacijskih faktora ili dodatnih kapitalnih zahtjeva ili poduzimanje drugih primjerenih i učinkovitih mjera.
(3) Hrvatska narodna banka osobito provjerava i procjenjuje primjenjuje li kreditna institucija dobro razvijene i ažurirane tehnike i prakse za interne pristupe.
(4) Ako postupkom iz stavka 1. ovoga članka Hrvatska narodna banka utvrdi da za organizacijsku jedinicu za trgovanje koja upotrebljava interni model za izračun tržišnog rizika rezultati retroaktivnog testiranja ili testa za raspodjelu dobiti i gubitka upućuju na to da taj model više nije dovoljno točan, Hrvatska narodna banka preispitati će uvjete za odobrenje za uporabu tog internog modela ili uvesti odgovarajuće mjere kako bi se osiguralo poboljšanje modela u što kraćem roku.
(5) Ako je kreditnoj instituciji odobrena primjena internog pristupa pri izračunu kapitalnih zahtjeva u skladu s dijelom trećim Uredbe (EU) br. 575/2013, ali kreditna institucija više ne ispunjava propisane zahtjeve za primjenu tog pristupa, Hrvatska narodna banka zahtijevat će od kreditne institucije ili da dokaže da je utjecaj neusklađenosti beznačajan, kada je to primjenjivo u skladu s Uredbom (EU) br. 575/2013, ili da predstavi plan za pravovremenu ponovnu uspostavu usklađenosti sa zahtjevima te odredi rok za njegovu provedbu.
(6) U slučaju iz stavka 5. ovoga članka, Hrvatska narodna banka zahtijevat će poboljšanje tog plana ako nije vjerojatno da će on dovesti do potpune usklađenosti ili ako je rok neodgovarajući.
(7) Ako u slučaju iz stavka 5. ovoga članka nije vjerojatno da će kreditna institucija biti u mogućnosti ponovno uspostaviti usklađenost u odgovarajućem roku i, kada je to primjenjivo, ne dokaže da je utjecaj neusklađenosti beznačajan, Hrvatska narodna banka ukinut će rješenje kojim je dano odobrenje za korištenje internog pristupa ili izmijeniti rješenje na način da će se odobrenje ograničiti na usklađena područja ili na ona područja u kojima je usklađenost moguće postići u odgovarajućem roku.
(8) Pri provjeri iz stavka 1. ovoga članka Hrvatska narodna banka uzimat će u obzir analizu i referentna mjerila koje je izdalo Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo.
XI.2. SUPERVIZORSKE MJERE
Donošenje supervizorskih mjera
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 102.
(1) Hrvatska narodna banka pravovremeno će donijeti supervizorsku mjeru ako u okviru svojih supervizorskih ovlasti utvrdi:
1. da je kreditna institucija svojim radnjama ili propuštanjem određenih radnji postupila protivno ovom Zakonu, Uredbi (EU) br. 575/2013 ili drugim propisima kojima se uređuje poslovanje kreditne institucije
2. da je prema podacima kojima raspolaže opravdano očekivati da će u sljedećih 12 mjeseci doći do kršenja odredbi ovoga Zakona, Uredbe (EU) br. 575/2013 ili drugih propisa kojima se uređuje poslovanje kreditne institucije
3. postojanje okolnosti iz članka 107. stavka 1. ovoga Zakona
4. slabosti ili nedostatke u poslovanju kreditne institucije koje nemaju značenje kršenja propisa ili
5. da je potrebno da kreditna institucija poduzme radnje i postupke za poboljšanje poslovanja.
(2) Hrvatska narodna banka supervizorske mjere nalaže:
1. pismom preporuke ili
2. rješenjem u upravnom postupku.
(3) Hrvatska narodna banka može pokrenuti upravni postupak za donošenje rješenja kojim se nalažu supervizorske mjere nakon što utvrdi da su ispunjeni uvjeti za nalaganjem tih mjera.
(4) Ako kreditna institucija ne ispuni mjere iz pisma preporuke, Hrvatska narodna banka može supervizorske mjere istog ili sličnog sadržaja naložiti rješenjem.
(5) Pismom preporuke ili rješenjem Hrvatska narodna banka određuje rok za ispunjenje supervizorske mjere .
(6) Kreditna institucija može, najkasnije 30 radnih dana prije isteka roka iz stavka 5. ovoga članka, obrazloženim zahtjevom zatražiti produljenje roka.
(7) Iznimno od stavka 6. ovoga članka ako je rok iz stavka 5. ovoga članka jednak ili kraći od 30 radnih dana, kreditna institucija ne može zatražiti produljenje roka.
(8) Hrvatska narodna banka najkasnije do isteka roka utvrđenog pismom preporuke ili rješenjem iz stavka 5. ovoga članka odlučit će o zahtjevu iz stavka 6. ovoga članka.
(9) Ako su supervizorske mjere naložene rješenjem kreditna institucija dužna je izvršiti supervizorske mjere u rokovima kako je naloženo rješenjem Hrvatske narodne banke.
Rješenje tijekom nadzora u poslovnim prostorijama
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 103.
Iznimno od članka 102. ovoga Zakona, Hrvatska narodna banka može donijeti rješenje tijekom nadzora u poslovnim prostorijama te naložiti kreditnoj instituciji poduzimanje supervizorskih mjera koje je kreditna institucija bez odgode dužna provesti ako:
1. ovlaštena osoba pri obavljanju tog nadzora utvrdi da kreditna institucija nije organizirala poslovanje ili ne vodi poslovne knjige, poslovnu dokumentaciju i ostalu poslovnu evidenciju na način koji u svakom trenutku omogućuje provjeru posluje li kreditna institucija u skladu s propisima i pravilima o upravljanju rizicima
2. kreditna institucija obavlja poslove na način koji može pogoršati ili ugroziti njezinu likvidnost ili solventnost
3. kreditna institucija obavlja poslove na način da je opravdano očekivati da će do završetka tog nadzora doći do kršenja odredbi ovoga Zakona, Uredbe (EU) br. 575/2013 ili drugih propisa kojima se uređuje poslovanje kreditne institucije ili
4. ne postoji mogućnost nastavka tog nadzora u kreditnoj instituciji.
Izvješćivanje Hrvatske narodne banke o izvršenju supervizorskih mjera
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 104.
(1) Pismom preporuke ili rješenjem kojima nalaže supervizorske mjere Hrvatska narodna banka može naložiti kreditnoj instituciji i da u određenom roku izvijesti Hrvatsku narodnu banku o izvršenju naloženih mjera.
(2) Kreditna institucija dužna je u roku iz stavka 1. ovoga članka izvijestiti Hrvatsku narodnu banku o izvršenju mjera te tome priložiti informaciju, dokumentaciju i druge dokaze.
Vrste supervizorskih mjera
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 105.
(1) Hrvatska narodna banka može, u okviru postupka provjere i ocjene iz članaka 98. i 99. ovoga Zakona, kontinuiranog nadzora odobrenja za upotrebu internih pristupa iz članka 101. ovoga Zakona i u slučajevima iz članka 102. ovoga Zakona, osim ostalih mjera propisanih ovim Zakonom, kreditnoj instituciji supervizorskim mjerama osobito:
1. naložiti da ima dodatni regulatorni kapital, iznad onoga zahtijevanog Uredbom (EU) br. 575/2013 prema uvjetima iz članka 107. ovoga Zakona
2. naložiti jačanje sustava upravljanja, strategija, politika, postupaka i procedura provedenih u skladu s člancima 180. i 181. ovoga Zakona uključujući:
a) poboljšanje strategija i postupaka procjenjivanja adekvatnosti internog kapitala
b) poboljšanje računovodstvenog i informacijskog sustava
c) poboljšanje sustava unutarnjih kontrola
3. naložiti da dostavi plan za ponovnu uspostavu usklađenosti s bonitetnim zahtjevima u skladu s ovim Zakonom i Uredbom (EU) br. 575/2013. i odrediti rok za njegovu provedbu, uključujući poboljšanja tog plana vezano uz opseg i rok
4. naložiti primjenu posebnih politika rezerviranja ili tretman imovine za potrebe kapitalnih zahtjeva
5. naložiti pravilno vrednovanje bilančnih i izvanbilančnih stavki
6. zabraniti odnosno ograničiti poslove, među ostalim u vezi s primanjem depozita, poslovanjem ili poslovnom mrežom kreditne institucije ili naložiti prestanak aktivnosti koje predstavljaju prekomjerne rizike za stabilnost određene kreditne institucije uključujući:
a) zabranu odnosno ograničenje odobravanja kredita
b) zabranu odnosno ograničenje pružanja priznatih i dodatnih financijskih usluga
c) zabranu odnosno ograničenje stjecanja udjela u investicijskim fondovima
d) ograničenje rasta imovine i izvanbilančnih rizičnih stavki kreditne institucije
e) naložiti prodaju dionica ili poslovnih udjela ili likvidaciju društva kćeri kreditne institucije
f) zabraniti odnosno ograničiti zaključivanje poslova s pojedinim dioničarima, članovima uprave, članovima nadzornog odbora, prokuristima, društvima koja su usko povezana s kreditnom institucijom i s njom povezanim osobama
g) zabraniti ili ograničiti uvođenje novih proizvoda
7. naložiti mjere kojima se određuju posebni uvjeti poslovanja kreditne institucije, a koji mogu sadržavati najniže odnosno najviše kamatne stope, rokove dospijeća potraživanja i obveza te druge uvjete
8. naložiti prodaju materijalne i ostale imovine kreditne institucije
9. naložiti promjenu područja poslovanja, odnosno strukture usluga koje pruža kreditna institucija
10. naložiti smanjenje rizika koji su povezani s njezinim aktivnostima, proizvodima ili sustavima, uključujući aktivnosti povezane s eksternalizacijom
11. naložiti da iznos varijabilnih primitaka ograniči na postotak neto prihoda kada ti primici nisu u skladu s održavanjem adekvatne razine regulatornog kapitala
12. naložiti da neto dobit upotrijebi za jačanje regulatornog kapitala
13. naložiti privremenu zabranu ili ograničiti isplatu dividende ili bilo kojeg drugog oblika isplate dobiti te obračun i isplatu raspodjela imateljima instrumenata dodatnog osnovnog kapitala ako zabrana ili ograničenje ne predstavlja nastanak statusa neispunjavanja obveze kreditne institucije
14. naložiti smanjenje troškova poslovanja, uključujući ograničenje plaća i drugih primitaka članova uprave, članova nadzornog odbora i radnika kreditne institucije
15. naložiti obvezu češćeg ili dodatnog izvješćivanja Hrvatske narodne banke, uključujući izvješćivanje o pozicijama regulatornog kapitala, likvidnosti i financijskoj poluzi pod uvjetima iz članka 106. ovoga Zakona
16. naložiti ispunjenje posebnih zahtjeva za likvidnost, uključujući ograničenja ročnih neusklađenosti između imovine i obveza
17. naložiti javnu objavu dodatnih informacija
18. naložiti smanjenje rizika koji kratkoročno, srednjoročno i dugoročno proizlaze iz ESG čimbenika, uključujući i one koji proizlaze iz procesa prilagodbe i tranzicije prema relevantnim pravnim i regulatornim ciljevima Republike Hrvatske, ili kad je primjenjivo druge države članice, Europske unije ili trećih zemalja na način da prilagode svoje poslovne strategije, sustave unutarnjeg upravljanja i upravljanje rizicima, u svrhu čega može naložiti jačanje ciljeva, mjera i aktivnosti uključenih u planove iz članka 183. stavka 1. točke d) ovoga Zakona
19. naložiti da provede testiranje otpornosti na stres ili analizu scenarija kako bi procijenila rizike koji proizlaze iz izloženosti kriptoimovini i pružanja usluga povezanih s kriptoimovinom
20. naložiti da smanji izloženosti prema toj središnjoj drugoj ugovornoj strani ili da uskladi izloženosti na svim svojim računima za poravnanje u skladu s člankom 7.a Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju (Tekst značajan za EGP) (SL L 20, 27. 7. 2012.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 648/2012), ako Hrvatska narodna banka ocijeni da postoji prekomjerni koncentracijski rizik koji proizlazi iz izloženosti prema središnjoj drugoj ugovornoj strani,
21. naložiti da razriješi predsjednika, člana ili članove uprave i da imenuje novoga predsjednika, člana ili članove uprave kreditne institucije
22. naložiti da imenuje odgovarajuće odbore za pojedina područja poslovanja koji su u nadležnosti nadzornog odbora
23. naložiti poboljšavanje ili ograničavanje primjene pojedinog internog pristupa ili modela iz članka 185. ovoga Zakona
24. naložiti da razriješi nositelja ključne funkcije i imenuje novoga
25. naložiti da provede mjeru prema preporuci Vijeća za financijsku stabilnost
26. naložiti smanjenje, odnosno ograničiti izloženosti kreditne institucije
27. naložiti poboljšanje postupaka naplate dospjelih potraživanja
28. naložiti da se kreditna institucija koja ispunjava uvjete iz članka 4. stavka 1. točke 145. od a) do h) Uredbe (EU) br. 575/2013 ne može smatrati malom i jednostavnom kreditnom institucijom
29. naložiti da Hrvatskoj narodnoj banci u određenom roku dostavi izvještaj ovlaštenog revizora o otklanjanju nezakonitosti
30. naložiti drugu mjeru koju smatra primjerenom i razmjernom kako bi kreditna institucija uklonila slabosti i nedostatke u poslovanju koje nemaju značenje kršenja propisa ili uskladila svoje poslovanje s odredbama ovoga Zakona, Uredbe (EU) br. 575/2013 i drugim propisima kojima se uređuje poslovanje kreditnih institucija
31. naložiti kreditnoj instituciji da prekine i više ne ponavlja neko postupanje.
(2) Ako Hrvatska narodna banka ocijeni da interni sustavi koje kreditna institucija primjenjuje za potrebe vrednovanja rizika iz članka 182. stavaka 6. i 7. ovoga Zakona nisu zadovoljavajući, naložit će kreditnoj instituciji da upotrebljava standardiziranu metodologiju iz tog članka.
(3) Ako Hrvatska narodna banka ocijeni da određenoj maloj i jednostavnoj kreditnoj instituciji za obuhvaćanje kamatnog rizika koji proizlazi iz poslova koji se vode u knjizi pozicija kojima se ne trguje nije primjerena pojednostavnjena standardizirana metodologija, naložit će primjenu standardizirane metodologije iz članka 182. stavaka 6. i 7. ovoga Zakona.
(4) Hrvatska narodna banka u dogovoru sa sanacijskim tijelom može mjere iz stavka 1. ovoga članka naložiti i u slučaju kad je utvrđeno kršenje minimalnog zahtjeva za regulatorni kapital i prihvatljive obveze.
Češće i dodatno izvješćivanja Hrvatske narodne banke
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 106.
(1) Hrvatska narodna banka može naložiti kreditnoj instituciji supervizorsku mjeru iz članka 105. stavka 1. točke 15. ovoga Zakona samo u sljedećim slučajevima:
1. ako je mjera primjerena i razmjerna s obzirom na svrhu u koju se zahtijevaju informacije i
2. ne postoje dvostruki zahtjevi za informacije.
(2) U smislu stavka 1. točke 2. ovoga članka, u slučajevima iz članaka 98. do 102. ovoga Zakona smatra se da postoje dvostruki zahtjevi za informacijama ako se radi o istim ili u bitnim elementima, istim informacijama koje su po nekoj drugoj osnovi već dostavljene Hrvatskoj narodnoj banci ili ih Hrvatska narodna banka sama može izraditi.
(3) U smislu stavka 2. ovoga članka, neće se smatrati da su informacije već dostavljene Hrvatskoj narodnoj banci ako je Hrvatska narodna banka te informacije primila u drugačijem obliku ili na drugačijoj razini detalja odnosno ako taj drugačiji oblik ili razina detalja ne omogućava Hrvatskoj narodnoj banci izradu informacije jednake kvalitetne i pouzdanosti od one kakva bi bila dobivena putem češćeg ili dodatnog izvješćivanja.
Dodatni regulatorni kapital iznad minimalno propisanog
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 107.
(1) Hrvatska narodna banka naložit će kreditnoj instituciji supervizorsku mjeru dodatnog regulatornog kapitala iz članka 105. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona ako na temelju provedene supervizije u skladu s člancima 98. i 101. ovoga Zakona i odredbi kojima su u nacionalne propise država članica preneseni članci 97. i 101. Direktive 2013/36/EU utvrdi da se na pojedinačnu instituciju odnosi bilo koja sljedeća okolnost:
1. da rizici ili elementi rizika nisu obuhvaćeni ili nisu dostatno pokriveni kapitalnim zahtjevima na način propisan stavkom 3. ovoga članka, kapitalnim zahtjevima iz dijela trećeg, četvrtog i sedmog Uredbe (EU) br. 575/2013 ili u poglavlju 2. Uredbe (EU) 2017/2402 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2017. o utvrđivanju općeg okvira za sekuritizaciju i o uspostavi specifičnog okvira za jednostavnu, transparentnu i standardiziranu sekuritizaciju te o izmjeni direktiva 2009/65/EZ, 2009/138/EZ i 2011/61/EU i uredaba (EZ) br. 1060/2009 i (EU) br. 648/2012 (SL L 347, 28. 12. 2017.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 2017/2402)
2. da kreditna institucija nije uspostavila ili ako dosljedno ne provodi odgovarajući sustav upravljanja u skladu s odredbama članka 181. ovoga Zakona i propisima o upravljanju rizicima te nije vjerojatno da bi druge supervizorske mjere bile dostatne za pravodobno osiguravanje ispunjavanja tih zahtjeva
3. da kreditna institucija nije uspostavila ili ako dosljedno ne provodi odgovarajuće strategije i postupke procjenjivanja adekvatnosti internog kapitala u skladu s odredbama članka 180. ovoga Zakona i propisima o upravljanju rizicima te nije vjerojatno da bi druge supervizorske mjere bile dostatne za pravodobno osiguravanje ispunjavanja tih zahtjeva
4. da kreditna institucija nije uspostavila ili ako dosljedno ne provodi odgovarajuće administrativne i računovodstvene postupke i odgovarajući sustav unutarnjih kontrola za utvrđivanje, upravljanje, praćenje i izvještavanje velikih izloženosti u skladu s odredbama članka 393. Uredbe (EU) br. 575/2013 te nije vjerojatno da bi druge supervizorske mjere bile dostatne za pravodobno osiguravanje ispunjavanja tih zahtjeva
5. da je supervizijom na temelju članka 99. stavka 7. ovoga Zakona utvrdila da vrijednosna usklađenja za pozicije ili portfelje u knjizi trgovanja nisu dostatne da omoguće kreditnoj instituciji u kratkom razdoblju prodaju svojih pozicija ili zaštitu od rizika bez ostvarivanja značajnih gubitaka u uobičajenim tržišnim uvjetima
6. da je supervizijom na temelju članka 101. stavaka 5. i 7. ovoga Zakona utvrdila da će neusklađenost sa zahtjevima za primjenu odobrenog internog pristupa vjerojatno dovesti do neadekvatnih kapitalnih zahtjeva
7. da kreditna institucija više puta nije osigurala ili održala odgovarajuću razinu dodatnog regulatornog kapitala utvrđenog u skladu s člankom 108. stavkom 3. ovoga Zakona
8. da su utvrđene druge okolnosti koje su specifične za određenu kreditnu instituciju za koje smatra da predstavljaju razlog za značajnu supervizorsku zabrinutost.
(2) Hrvatska narodna banka naložit će kreditnoj instituciji supervizorsku mjeru dodatnog regulatornog kapitala iz članka 105. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona samo ako ocijeni da je potrebno pokriti rizike kojima je izložena ta kreditna institucija, neovisno o tome jesu li rizici nastali aktivnostima same kreditne institucije ili su posljedica učinka određenih gospodarskih i tržišnih kretanja na profil rizičnosti te kreditne institucije.
(3) U smislu stavka 1. točke 1. ovoga članka, smatrat će se da rizici ili elementi rizika nisu obuhvaćeni ili nisu dostatno pokriveni kapitalnim zahtjevima samo ako su iznosi, vrsta i raspodjela regulatornog kapitala koji je Hrvatska narodna banka, uzimajući u obzir i procjenu koju je u skladu s člankom 180. stavkom 2. ovoga Zakona izradila kreditna institucija, procijenila primjerenim viši od kapitalnih zahtjeva propisanih dijelom trećim, četvrtim i sedmim Uredbe (EU) br. 575/2013 i poglavljem 2. Uredbe (EU) 2017/2402.
(4) Prilikom provedbe procjene iz stavka 3. ovoga članka Hrvatska narodna banka procjenjuje rizike kojima je kreditna institucija izložena, uzimajući pritom u obzir profil rizičnosti svake pojedinačne kreditne institucije, uključujući i:
− rizike specifične za pojedinu kreditnu instituciju ili elemente takvih rizika koji su izričito isključeni iz ili nisu izričito propisani u dijelu trećem, četvrtom i sedmom Uredbe (EU) br. 575/2013 i u poglavlju 2. Uredbe (EU) 2017/2402
− rizike specifične za pojedinu kreditnu instituciju ili elemente takvih rizika koji su vjerojatno podcijenjeni unatoč usklađenosti s primjenjivim zahtjevima propisanim u dijelu trećem, četvrtom i sedmom Uredbe (EU) br. 575/2013 i u poglavlju 2. Uredbe (EU) 2017/2402.
(5) Hrvatska narodna banka neće smatrati rizike ili elemente rizika iz stavka 4. podstavka 2. ovoga članka vjerojatno podcijenjenima unatoč usklađenosti sa zahtjevima propisanim u dijelu trećem, četvrtom i sedmom Uredbe (EU) br. 575/2013 i u poglavlju 2. Uredbe (EU) 2017/2402 u onom opsegu u kojem podliježu prijelaznim odredbama, uključujući i odredbe o nastavku priznavanja propisanim u ovom Zakonu ili u Uredbi (EU) br. 575/2013.
(6) Hrvatska narodna banka će procjenom iz stavka 3. ovoga članka obuhvatiti sve rizike ili elemente rizika koji su utvrđeni kao značajni, a koji nisu obuhvaćeni ili nisu dostatno pokriveni kapitalnim zahtjevima propisanim u dijelu trećem, četvrtom i sedmom Uredbe (EU) br. 575/2013 i u poglavlju 2. Uredbe (EU) 2017/2402.
(7) U smislu stavka 6. ovoga članka, Hrvatska narodna banka će kamatni rizik koji proizlazi iz knjige pozicija kojima se ne trguje smatrati značajnim u slučajevima iz članka 99. stavka 8. točke a) ovoga Zakona, osim ako utvrdi da:
− kreditna institucija adekvatno upravlja kamatnim rizikom koji proizlazi iz poslova koji se vode u knjizi pozicija kojima se ne trguje i
− kreditna institucija nije prekomjerno izložena kamatnom riziku koji proizlazi iz poslova koji se vode u knjizi pozicija kojima se ne trguje.
(8) Hrvatska narodna banka naložit će kreditnoj instituciji dodatni regulatorni kapital, osim za pokriće rizika prekomjerne financijske poluge, koji nije dostatno pokriven člankom 92. stavkom 1. točkom (d) Uredbe (EU) br. 575/2013 , u iznosu koji predstavlja razliku između kapitala procijenjenog u skladu sa stavkom 3. ovoga članka i kapitalnih zahtjeva propisanih u dijelu trećem i četvrtom Uredbe (EU) br. 575/2013 i u poglavlju 2. Uredbe (EU) 2017/2402.
(9) Hrvatska narodna banka naložit će kreditnoj instituciji dodatni regulatorni kapital za pokriće rizika prekomjerne financijske poluge koji nije dostatno pokriven člankom 92. stavkom 1. točkom (d) Uredbe (EU) br. 575/2013, kao razliku između potrebnog kapitala procijenjenog u skladu sa stavkom 3. ovoga članka, osim za kamatni rizik iz stavka 7. ovoga članka, i kapitalnih zahtjeva propisanih u dijelu trećem i sedmom Uredbe (EU) br. 575/2013.
(10) Dodatni kapitalni zahtjev naložen na temelju članka 105. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona, a koji ne uključuje kapital naložen za pokriće rizika prekomjerne financijske poluge, kreditna institucija dužna je održavati regulatornim kapitalom na sljedeći način:
− najmanje tri četvrtine dodatnog kapitalnog zahtjeva održava se osnovnim kapitalom
− najmanje tri četvrtine osnovnog kapitala iz podstavka 1. ovoga stavka treba biti u obliku redovnog osnovnog kapitala.
(11) Dodatni kapitalni zahtjev naložen na temelju članka 105. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona, a koji uključuje kapital naložen za pokriće rizika prekomjerne financijske poluge kreditna institucija dužna je održavati osnovnim kapitalom.
(12) Iznimno od stavaka 10. i 11. ovoga članka, Hrvatska narodna banka može, ako to ocijeni potrebnim uzimajući u obzir specifične okolnosti u kojima se kreditna institucija nalazi, naložiti kreditnoj instituciji da održava dodatni kapitalni zahtjev u omjeru s višim udjelom osnovnog ili redovnog osnovnog kapitala.
(13) Kreditna institucija dužna je osigurati da se regulatorni kapital, kojim se održava dodatni kapitalni zahtjev naložen na temelju članka 105. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona, a koji ne uključuje kapital naložen za pokriće rizika prekomjerne financijske poluge, ne upotrebljava za ispunjenje bilo kojeg od sljedećih zahtjeva:
− kapitalnih zahtjeva navedenih u članku 92. stavku 1. točkama (a), (b) i (c) Uredbe (EU) br. 575/2013
− zahtjeva za kombinirani zaštitni sloj
− smjernica o dodatnom regulatornom kapitalu iz članka 108. stavka 3. ovoga Zakona, a koji nije određen za pokriće rizika prekomjerne financijske poluge.
(14) Kreditna institucija dužna je osigurati da se regulatorni kapital, kojim se održava dodatni kapitalni zahtjev naložen na temelju članka 105. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona za pokriće rizika prekomjerne financijske poluge, a koji nije dostatno pokriven člankom 92. stavkom 1. točkom (d) Uredbe (EU) br. 575/2013, ne upotrebljava za ispunjenje bilo kojeg od sljedećih zahtjeva:
− kapitalnog zahtjeva navedenog u članku 92. stavku 1. točki (d) Uredbe (EU) br. 575/2013
− zahtjeva za zaštitni sloj omjera financijske poluge iz članka 92. stavka 1.a Uredbe (EU) br. 575/2013
− smjernica o dodatnom regulatornom kapitalu iz članka 108. stavka 3. ovoga Zakona određenog za pokriće rizika prekomjerne financijske poluge.
(15) Hrvatska narodna banka rješenjem će naložiti kreditnoj instituciji dodatni kapitalni zahtjev iz članka 105. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona u kojem će obrazložiti izračun cjelokupne procjene elemenata iz stavaka 1. do 14. ovoga članka, a u slučaju iz stavka 1. točke 7. ovoga članka, obrazloženje razloga zbog kojih se određivanje smjernica o dodatnom regulatornom kapitalu više ne smatra dostatnim.
(16) Ako je kreditna institucija postala dužna primjenjivati minimalnu donju granicu iz članka 92. stavka 3. Uredbe (EU) br. 575/2013, Hrvatska narodna banka neće naložiti povećani dodatni regulatorni kapital iz članka 105. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona radi uklanjanja rizika koji nisu rizik prekomjerne financijske poluge, zbog toga što je kreditna institucija postala dužna primjenjivati minimalnu donju granicu.
(17) U slučaju iz stavka 16. ovoga članka Hrvatska narodna banka će, bez odgode i u svakom slučaju najkasnije do isteka roka sljedećeg postupka provjere i ocjene, preispitati dodatni regulatorni kapital koji zahtijeva od kreditne institucije u skladu s člankom 105. stavkom 1. točkom 1. ovoga Zakona te iz tog dodatnog regulatornog kapitala isključiti sve dijelove kojima se dvostruko obuhvaćeni rizici koji su već u potpunosti pokriveni zbog toga što je kreditna institucija dužna primjenjivati minimalnu donju granicu.
(18) Stavak 16. ovoga članka neće se primjenjivati nakon što Hrvatska narodna banka provede preispitivanje iz stavka 17. ovoga članka.
(19) Za potrebe ovoga članka i članaka 240. i 247. ovoga Zakona smatra se da je kreditna institucija dužna primjenjivati minimalnu donju granicu iz članka 92. stavka 3. Uredbe (EU) br. 575/2013 ako ukupni iznos izloženosti rizicima kreditne institucije premašuje njezin ukupni iznos izloženosti rizicima bez primjene donje granice izračunan u skladu s člankom 92. stavkom 4. te Uredbe.
(20) Za potrebe stavaka 3. do 7. ovoga članka, sve dok je kreditna institucija dužna primjenjivati minimalnu donju granicu Hrvatska narodna banka neće naložiti dodatni kapitalni zahtjev kojim bi se dvostruko obuhvatili rizici koji su već u potpunosti pokriveni obvezom kreditne institucije da primjenjuje minimalnu donju granicu.
Smjernice o dodatnom regulatornom kapitalu
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 108.
(1) Kreditna institucija dužna je strategijama i postupcima iz članka 180. ovoga Zakona procijeniti i održavati razinu internog kapitala na razini dostatnoj za pokriće svih rizika kojima je izložena te osigurati da njezin regulatorni kapital pokriva i potencijalne gubitke koji proizlaze iz stresnih scenarija, uključujući i rizike utvrđene u okviru supervizorskog testiranja otpornosti na stres iz članka 98. stavka 7. ovoga Zakona.
(2) Hrvatska narodna banka u okviru obavljanja supervizije iz članaka 98. i 101. ovoga Zakona, uključujući i rezultate iz supervizorskog testiranja otpornosti na stres iz članka 98. stavka 7. ovoga Zakona redovito analizira razinu internog kapitala koju je kreditna institucija utvrdila u skladu sa stavkom 1. ovoga članka te utvrđuje prikladnu razinu ukupnog regulatornog kapitala za svaku kreditnu instituciju.
(3) Hrvatska narodna banka za svaku kreditnu instituciju procjenjuje potrebu utvrđivanja smjernice o dodatnom regulatornom kapitalu kao razlike regulatornog kapitala koji je propisan dijelom trećim, četvrtim i sedmim Uredbe (EU) br. 575/2013 i poglavljem 2. Uredbe (EU) 2017/2402, te naloženog temeljem članka 105. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona i zahtjeva za kombinirani zaštitni sloj kako je definiran člankom 3. točkom 147. ovoga Zakona ili na temelju članka 92. stavka 1.a Uredbe (EU) br. 575/2013, i prikladne razine ukupnog regulatornog kapitala iz stavka 2. ovoga članka.
(4) Ako Hrvatska narodna banka procijeni da je smjernica o dodatnom regulatornom kapitalu iz stavka 3. ovoga članka potrebna, donosi rješenje kojim tu smjernicu utvrđuje i to rješenje dostavlja kreditnoj instituciji.
(5) Hrvatska narodna banka može smjernicom o dodatnom regulatornom kapitalu obuhvatiti rizike koji su inače pokriveni dodatnim kapitalnim zahtjevom naloženim u skladu s člankom 105. stavkom 1. točkom 1. ovoga Zakona samo u mjeri u kojoj su smjernicom obuhvaćeni elementi tih rizika koji nisu već pokriveni tim zahtjevom.
(6) Ako je kreditna institucija postala dužna primjenjivati minimalnu donju granicu iz članka 92. stavka 3. Uredbe (EU) br. 575/2013 Hrvatska narodna banka može preispitati smjernicu o dodatnom regulatornom kapitalu dostavljenu kreditnoj instituciji kako bi osigurala da utvrđena smjernica o dodatnom regulatornom kapitalu iz stavka 3. ovoga članka ostane prikladna.
(7) Kreditna institucija dužna je osigurati da se regulatornim kapitalom, koji se koristi za ispunjavanje zahtjeva iz smjernice o dodatnom regulatornom kapitalu, osim dijela kojim se pokriva rizik prekomjerne financijske poluge, ne koristi za ispunjenje bilo kojeg od sljedećih zahtjeva:
− kapitalnih zahtjeva navedenih u članku 92. stavku 1. točkama (a), (b) i (c) Uredbe (EU) br. 575/2013 ili
− zahtjeva za dodatnim regulatornim kapitalom utvrđenog u skladu s člankom 107. ovoga Zakona, koji je naložila Hrvatska narodna banka, a koji nije određen za pokriće rizika prekomjerne financijske poluge i ne predstavlja zahtjev za kombinirani zaštitni sloj.
(8) Kreditna institucija dužna je osigurati da se regulatorni kapital, koji se upotrebljava za ispunjavanje smjernice o dodatnom regulatornom kapitalu kojima se obuhvaća rizik prekomjerne financijske poluge, ne upotrebljava za ispunjenje bilo kojeg od sljedećih zahtjeva:
− kapitalnog zahtjeva navedenog u članku 92. stavku 1. točki (d) Uredbe (EU) br. 575/2013
− zahtjeva za dodatnim regulatornim kapitalom utvrđenog u skladu s člankom 107. ovoga Zakona koji je naložila Hrvatska narodna banka za pokriće rizika prekomjerne financijske poluge ili
− zahtjeva za zaštitni sloj omjera financijske poluge iz članka 92. stavka 1.a Uredbe (EU) br. 575/2013.
(9) Na kreditnu instituciju koja ne ispunjava smjernicu o dodatnom regulatornom kapitalu, a ispunjava relevantne kapitalne zahtjeve navedene u dijelu trećem, četvrtom i sedmom Uredbe (EU) br. 575/2013 i u poglavlju 2. Uredbe (EU) 2017/2402, relevantni dodatni kapitalni zahtjev iz članka 117. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona i zahtjev za kombinirani zaštitni sloj ili zahtjev za zaštitni sloj omjera financijske poluge iz članka 92. stavka 1.a Uredbe (EU) br. 575/2013 ne primjenjuju se ograničenja iz članaka od 250. do 254. ovoga Zakona.
Suradnja sa sanacijskim tijelima
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 109.
Hrvatska narodna banka obavještava sanacijsko tijelo o:
− dodatnom kapitalnom zahtjevu koji je kreditnoj instituciji naložen na temelju članka 105. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona i
− smjernici o dodatnom regulatornom kapitalu o kojoj je obaviještena kreditna institucija u skladu s člankom 108. stavkom 4. ovoga Zakona.
Posebni zahtjevi za likvidnost
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 110.
(1) Za potrebe određivanja odgovarajuće razine zahtjeva za likvidnost na osnovi obavljene supervizije temeljem članaka od 98. do 101. ovoga Zakona, Hrvatska narodna banka odlučuje o potrebi nalaganja posebnih zahtjeva za likvidnost uključujući i supervizorsku mjeru iz članka 105. stavaka 1. točke 16. ovoga Zakona kojima su obuhvaćeni likvidnosni rizici kojima je kreditna institucija izložena ili bi mogla biti izložena.
(2) Pri odlučivanju iz stavka 1. ovoga članka, Hrvatska narodna banka vodit će računa o:
1. modelu poslovanja kreditne institucije
2. sustavima upravljanja, strategijama, politikama, postupcima i procedurama kreditne institucije iz glave XV. ovoga Zakona, a osobito zahtjevima za upravljanje likvidnosnim rizikom kako je propisano ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona i
3. rezultatu postupka provjere i ocjene koji je proveden u skladu s člankom 98. ovoga Zakona.
(3) Hrvatska narodna banka obavještava Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo o svim mjerama poduzetima u skladu s ovim člankom.
XI.3. JAVNA OBJAVA KREDITNIH INSTITUCIJA
Posebni zahtjevi javnog objavljivanja informacija
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 111.
Hrvatska narodna banka može:
a) kreditnoj instituciji naložiti da informacije iz dijela osmog Uredbe (EU) br. 575/2013 objavljuje na svojim internetskim stranicama, uključujući i da ih objavljuju češće nego što se to zahtijeva člancima od 433. do 433.c te Uredbe,
b) odrediti rokove u kojima kreditna institucija, osim male i jednostavne kreditne institucije, mora Europskom nadzornom tijelu za bankarstvo dostaviti informacije za objavu radi njihova objavljivanja na internetskim stranicama Europskog nadzornog tijela za bankarstvo za centralizirane objave i
c) naložiti kreditnoj instituciji upotrebu posebnih medija i mjesta za objavljivanje, osim internetskih stranica Europskog nadzornog tijela za bankarstvo za centralizirane objave, ili financijskih izvještaja institucija. i
d) odrediti način na koji kreditna institucija koja postaje dužna primjenjivati minimalnu donju granicu treba Hrvatskoj narodnoj banci dostavljati i objavljivati informacije o utjecaju na bonitetne zahtjeve te kreditne institucije.
Javno objavljivanje informacija o upravljanju, organizaciji i primicima
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 112.
(1) Kreditna institucija dužna je ciljanu zastupljenost slabije zastupljenog spola i način njezina postizanja javno objaviti u skladu s člankom 435. stavkom 2. točkom c) Uredbe (EU) br. 575/2013.
(2) Matična kreditna institucija u RH, matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH, matični financijski holding i matični mješoviti financijski holding koji je dobio odobrenje po ovom Zakonu, te imenovani subjekt iz glave X. ovoga Zakona dužni su javno objaviti opis pravnih odnosa u svojoj grupi kreditnih institucija u RH i opis sustava upravljanja i organizacijske strukture svoje grupe kreditnih institucija u RH.
(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka umjesto detaljnog opisa matična kreditna institucija u RH, matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH, matični financijski holding i matični mješoviti financijski holding, odnosno imenovani subjekt iz glave X. ovoga Zakona može navesti poveznice na već objavljene odgovarajuće informacije.
(4) Informacije iz stavaka 2. i 3. ovoga članka matična kreditna institucija u RH, matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH, matični financijski holding i matični mješoviti financijski holding, odnosno imenovani subjekt iz glave X. ovoga Zakona dužni su redovito ažurirati na svojim internetskim stranicama.
(5) Kreditna institucija dužna je na svojim internetskim stranicama javno objaviti i redovito ažurirati informacije o tome na koji se način uskladila s odredbama o:
1. sastavu, dužnostima i odgovornostima uprave i nadzornog odbora iz glave VI. ovoga Zakona
2. sustavu upravljanja iz glave XV.3. ovoga Zakona
3. organizacijskom ustroju iz glave XV.4. ovoga Zakona
4. politikama primitaka iz glave XV.6. ovoga Zakona.
(6) Hrvatska narodna banka podzakonskim propisom će pobliže urediti učestalost i rokove javnog objavljivanja informacija iz stavka 5. ovoga članka.
XI.4. PRISUSTVOVANJE GLAVNOJ SKUPŠTINI
Prisustvovanje predstavnika Hrvatske narodne banke na glavnoj skupštini kreditne institucije
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 113.
(1) Hrvatska narodna banka može ovlastiti predstavnika Hrvatske narodne banke da prisustvuje glavnoj skupštini kreditne institucije.
(2) Kreditna institucija dužna je predstavniku Hrvatske narodne banke iz ovoga članka omogućiti prisustvovanje glavnoj skupštini i, ako je primjenjivo, obraćanje glavnoj skupštini.
XI.5. POVJERENIK
Povjerenik Hrvatske narodne banke
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 114.
(1) Hrvatska narodna banka može provoditi pojačan nadzor u poslovnim prostorijama kreditne institucije, imenovanjem povjerenika, u slučaju iz članka 100. stavka 4. ovoga Zakona i u drugim slučajevima kada ocijeni da je potrebna detaljnija procjena i praćenje financijskog stanja te uvjeta poslovanja kreditne institucije.
(2) Hrvatska narodna banka može opozvati povjerenika tijekom njegova mandata i imenovati drugog povjerenika.
(3) Odlukom o imenovanju povjerenika Hrvatska narodna banka može imenovati jednog ili više njegovih pomoćnika, od kojih će jednog od njih odrediti za zamjenika povjerenika.
(4) Za povjerenika može se imenovati radnik Hrvatske narodne banke ili druga osoba.
(5) Povjerenik i pomoćnici povjerenika imaju pravo na naknadu za svoj rad, koju isplaćuje Hrvatska narodna banka.
(6) Hrvatska narodna banka odredit će u odluci o imenovanju povjerenika sadržaj izvješća o utvrđenom stanju koje je povjerenik dužan sastaviti i rok za njegovu dostavu Hrvatskoj narodnoj banci.
(7) Odlukom o imenovanju povjerenika i njegovih pomoćnika određuje se njihov mandat, koji ne može biti dulji od 12 mjeseci.
Ovlasti povjerenika
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 115.
(1) Kreditna institucija dužna je na sjednice uprave, nadzornog odbora i njihovih tijela pozvati povjerenika te mu pravodobno dostaviti sve informacije i dokumentaciju potrebnu za praćenje sastanka, a povjerenik ima pravo biti nazočan na tim sjednicama i sudjelovati u njihovu radu, ali nema pravo glasa.
(2) Povjerenik ima pravo sazivati sjednice uprave, nadzornog odbora kreditne institucije i njihovih tijela, predlagati dnevni red i davati prijedloge odluka, a članovi tih tijela dužni su se odazvati.
(3) Povjerenik, odnosno pomoćnik povjerenika ne može prenijeti svoje ovlasti na druge osobe, a za svoj rad odgovoran je Hrvatskoj narodnoj banci.
(4) Kreditna institucija i sva njezina tijela dužni su povjereniku i njegovim pomoćnicima staviti na raspolaganje sve potrebne informacije i dokumentaciju te omogućiti im uvid u poslovne knjige.
Dužnost povjerenika u vezi s dodatnim izvještavanjem
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 116.
(1) Povjerenik je bez odgode, a najkasnije u roku od pet radnih dana od saznanja, dužan obavijestiti Hrvatsku narodnu banku o svim okolnostima koje po njegovoj ocjeni mogu utjecati na neizvršavanje naloženih supervizorskih mjera i o svim okolnostima koje po njegovoj ocjeni mogu utjecati na pogoršanje financijskog stanja kreditne institucije ili mogu utjecati na ispunjenje uvjeta za izricanje mjera rane intervencije iz članka 271. ovoga Zakona.
(2) Ako povjerenik u bilo kojem trenutku utvrdi postojanje okolnosti iz stavka 1. ovoga članka, dužan je o tome sastaviti posebno izvješće i dostaviti ga Hrvatskoj narodnoj banci.
Postupanje Hrvatske narodne banke na temelju izvješća povjerenika
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 117.
(1) Na temelju izvješća o utvrđenom stanju iz članka 114. ili posebnog izvješća iz članka 116. ovoga Zakona Hrvatska narodna banka može kreditnoj instituciji naložiti supervizorsku mjeru iz članaka 105. ovoga Zakona.
(2) Ako Hrvatska narodna banka na temelju izvješća o utvrđenom stanju iz članka 114. ovoga Zakona ili posebnog izvješća iz članka 116. ovoga Zakona ocijeni da su ispunjeni uvjeti za izricanje mjera rane intervencije naložit će mjere u skladu s člankom 271. ovoga Zakona.
Prestanak ovlasti povjerenika
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak118.
Ovlasti povjerenika, odnosno pomoćnika povjerenika prestaju:
1. istekom razdoblja navedenog u odluci o imenovanju
2. opozivom njegova imenovanja
3. uvođenjem posebne uprave
4. imenovanjem likvidatora ili
5. imenovanjem sanacijske uprave.
XI.6. SUPERVIZIJA KREDITNIH INSTITUCIJA KOJE PRUŽAJU USLUGE U DRUGOJ DRŽAVI ČLANICI PREKO PODRUŽNICE ILI NEPOSREDNO
Suradnja u superviziji kreditnih institucija koje preko podružnice ili neposredno pružaju usluge na području drugih država članica
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 119.
(1) Hrvatska narodna banka surađuje s nadležnim tijelom države članice domaćina u superviziji kreditne institucije koja preko podružnice ili neposredno pruža usluge na području te države članice.
(2) Hrvatska narodna banka i nadležno tijelo države članice domaćina, osim ostalih obveza obavještavanja utvrđenih ovim Zakonom, međusobno razmjenjuju:
– sve informacije u vezi s upravljanjem i vlasničkom strukturom kreditne institucije, a koje mogu olakšati superviziju i provjeru ispunjavanja uvjeta za izdavanje odobrenja za rad i
– informacije koje će olakšati superviziju, a osobito superviziju nad likvidnošću, solventnošću, osiguranjem depozita, ograničavanjem velikih izloženosti, drugim činjenicama koje mogu utjecati na sistemski rizik koji ta kreditna institucija predstavlja, administrativnim i računovodstvenim postupcima i sustavom unutarnjih kontrola.
(3) Hrvatska narodna banka dužna je, bez odgode, obavijestiti nadležno tijelo države članice domaćina o svim informacijama i nalazima koji se odnose na superviziju likvidnosti poslovanja kreditne institucije preko podružnice, i to na način propisan dijelom šestim Uredbe (EU) br. 575/2013 i odredbama ovoga Zakona kojima se uređuje supervizija na konsolidiranoj osnovi, ako su te informacije i nalazi važni za zaštitu deponenata ili ulagatelja iz države članice domaćina.
(4) Hrvatska narodna banka dužna je, bez odgode, obavijestiti nadležna tijela svih država članica domaćina o likvidnosnoj poteškoći u kreditnoj instituciji koja preko podružnice pruža usluge na području te države članice koja je nastupila ili je realno očekivati da će nastupiti pri čemu ta obavijest sadržava podatke o planiranju i primjeni plana oporavka i podatke o svim poduzetim supervizorskim mjerama s te osnove.
(5) Hrvatska narodna banka dužna je na zahtjev nadležnog tijela države članice domaćina obrazložiti na koji je način primljene informacije i nalaze, a koje je dostavilo to nadležno tijelo države članice domaćina sukladno stavku 2. ovoga članka, uzela u obzir pri svom postupanju.
(6) Ako nadležno tijelo države članice domaćina smatra da Hrvatska narodna banka u skladu sa stavkom 5. ovoga članka, nije poduzela odgovarajuće mjere, ono može, nakon što obavijesti Hrvatsku narodnu banku i Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo, poduzeti odgovarajuće mjere kako bi spriječilo daljnja kršenja, a radi zaštite općeg interesa deponenta, ulagatelja i drugih osoba kojima se pružaju bankovne i financijske usluge ili kako bi se zaštitila stabilnost financijskog sustava.
(7) Hrvatska narodna banka kao nadležno tijelo matične države članice može, u slučaju da se ne slaže s poduzetim mjerama iz stavka 6. ovoga članka od strane nadležnog tijela države članice domaćina odnosno s mjerama koje nadležno tijelo države članice domaćina namjerava poduzeti, zatražiti posredovanje Europskog nadzornog tijela za bankarstvo u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 1093/2010, pri čemu Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo odluku donosi u roku od mjesec dana.
(8) Hrvatska narodna banka može zatražiti posredovanje Europskog nadzornog tijela za bankarstvo u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 1093/2010 ako je nadležno tijelo iz druge države članice odbilo njezin zahtjev za suradnju, a osobito za razmjenu informacija, ili nije postupilo po njemu u primjerenom roku.
Nadzor u poslovnim prostorijama nad poslovanjem podružnice u državi članici domaćinu
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 120.
(1) Hrvatska narodna banka, odnosno osobe koje je ona ovlastila za obavljanje pojedinih poslova nadzora, može obaviti nadzor poslovanja u poslovnim prostorijama, uključujući provjeru informacija iz članka 119. ovoga Zakona, kreditne institucije koja posluje na području druge države članice preko podružnice, nakon što prethodno obavijesti nadležno tijelo države članice domaćina.
(2) Hrvatska narodna banka može zatražiti od nadležnog tijela države članice domaćina u kojoj kreditna institucija pruža usluge da obavi nadzor u poslovnim prostorijama nad poslovanjem podružnice te kreditne institucije ili da putem ovlaštenog revizora ili druge stručno osposobljene osobe obavi nadzor u poslovnim prostorijama nad poslovanjem podružnice.
(3) Hrvatska narodna banka može sudjelovati u nadzoru u poslovnim prostorijama nad podružnicom kreditne institucije u državi članici neovisno o tome tko obavlja taj nadzor.
(4) Ako je nadležno tijelo države članice domaćina u svrhu očuvanja stabilnosti financijskog sustava države članice domaćina provelo nadzor poslovanja u poslovnim prostorijama podružnice kreditne institucije sa sjedištem u Republici Hrvatskoj te dostavilo Hrvatskoj narodnoj banci prikupljene informacije i nalaze koji su relevantni za procjenu rizika kreditne institucije ili stabilnost financijskog sustava države članice domaćina, Hrvatska narodna banka dužna je sve to uzeti u obzir pri utvrđivanju svojeg plana supervizije iz članka 100. ovoga Zakona te isto tako uzeti u obzir i stabilnost financijskog sustava države članice domaćina.
(5) Nadzor u poslovnim prostorijama nad poslovanjem podružnice u državi članici domaćinu koji provodi Hrvatska narodna banka provesti će se u skladu s propisima države članice domaćina.
Mjere kreditnoj instituciji u državi članici domaćinu vezano uz pružanje usluga na području te države članice
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 121.
(1) Ako nadležno tijelo države članice domaćina u kojoj kreditna institucija pruža usluge preko podružnice ili neposredno, na osnovi informacija primljenih od Hrvatske narodne banke u skladu s člankom 119. ovoga Zakona, obavijesti Hrvatsku narodnu banku da ta kreditna institucija, vezano uz pružanje usluga na području te države članice, krši odredbe kojima je u nacionalne propise država članica prenesena Direktiva 2013/36/EU ili odredbe Uredbe (EU) br. 575/2013, ili postoji značajan rizik da se kreditna institucija neće uskladiti s nacionalnim propisima država članica kojima je prenesena Direktiva 2013/36/EU ili odredbama Uredbe (EU) br. 575/2013, Hrvatska narodna banka će, ako nije donesena odluka o reorganizacijskoj mjeri iz nacionalnih propisa država članica kojim se prenosi članak 3. Direktive 2001/24/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 4. travnja 2001. o restrukturiranju i likvidaciji kreditnih institucija (SL L 125, 5. 5. 2001.) (u daljnjem tekstu: Direktiva 2001/24/EZ), bez odgode naložiti kreditnoj instituciji supervizorske mjere za otklanjanje neusklađenosti ili za sprječavanje rizika neusklađenosti i o tome bez odgode obavijestiti nadležno tijelo države članice domaćina.
(2) Ako nadležno tijelo države članice domaćina smatra da Hrvatska narodna banka nije poduzela mjere za otklanjanje neusklađenosti ili za sprječavanje rizika neusklađenosti iz stavka 1. ovoga članka ili ako ocijeni da takve mjere neće ni poduzeti, može zatražiti posredovanje Europskog nadzornog tijela za bankarstvo u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 1093/2010.
(3) Ako Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo, u slučaju iz stavka 2. ovoga članka, postupa u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 1093/2010, ono donosi odluku prema članku 19. stavku 3. te Uredbe u roku od 24 sata.
(4) U slučaju iz stavka 2. ovoga članka, Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo može na vlastitu inicijativu u skladu s člankom 19. stavkom 1. podstavkom 2. Uredbe (EU) br. 1093/2010 pomoći u postizanju sporazuma između nadležnog tijela države članice domaćina i Hrvatske narodne banke.
(5) Ako je nadležno tijelo države članice domaćina u kojoj kreditna institucija pruža usluge preko podružnice ili neposredno poduzelo preventivne mjere vezane uz kršenja iz stavka 1. ovoga članka, a Hrvatska narodna banka ne slaže se s poduzetim mjerama, ona može zatražiti posredovanje Europskog nadzornog tijela za bankarstvo u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 1093/2010, pri čemu Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo postupa u skladu sa stavcima 3. i 4. ovoga članka.
Obavještavanje nadležnih tijela države članice domaćina
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 122.
Ako kreditnoj instituciji bude ukinuto odobrenje za rad odnosno ako joj bude izrečena supervizorska mjera zabrane pružanja pojedine financijske usluge, Hrvatska narodna banka dužna je o tome bez odgode obavijestiti nadležno tijelo države članice domaćina.
Supervizija financijske institucije koja pruža uzajamno priznate usluge u drugoj državi članici
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 123.
Odredbe ove glave na odgovarajući način primjenjuju se i na financijsku instituciju koja u skladu s člankom 57. ovoga Zakona pruža uzajamno priznate usluge na području druge države članice.
XI.7. SUPERVIZIJA KREDITNIH INSTITUCIJA IZ DRUGIH DRŽAVA ČLANICA KOJE PRUŽAJU USLUGE U REPUBLICI HRVATSKOJ PREKO PODRUŽNICE ILI NEPOSREDNO
Ovlasti obavljanja supervizije poslovanja
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 124.
(1) Superviziju koja se odnosi na provjeru usklađenosti poslovanja kreditne institucije sa sjedištem u drugoj državi članici koja na području Republike Hrvatske preko podružnice ili neposredno pruža uzajamno priznate usluge, s propisom kojim se prenosi Direktiva 2013/36/EU, Uredbom (EU) br. 575/2013 i propisima Europske unije donesenima na temelju Direktive 2013/36/EU i Uredbe (EU) br. 575/2013, obavlja nadležno tijelo matične države članice.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Hrvatska narodna banka ovlaštena je obavljati superviziju kreditne institucije sa sjedištem u drugoj državi članici koja na području Republike Hrvatske pruža uzajamno priznate usluge preko podružnice ili neposredno, u skladu s ovlastima iz ove glave.
Ovlasti za prikupljanje informacija i obavljanje nadzora u poslovnim prostorijama podružnice
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 125.
(1) Podružnica kreditne institucije sa sjedištem u drugoj državi članici koja na području Republike Hrvatske pruža uzajamno priznate usluge dužna je Hrvatskoj narodnoj banci dostaviti informacije o svim uslugama koje ta podružnica pruža na području Republike Hrvatske na način i u rokovima kako je to propisano podzakonskim propisom donesenim na temelju članka 217. stavka 2. ovoga Zakona.
(2) Hrvatska narodna banka ovlaštena je informacije koje je prikupila na temelju stavka 1. ovoga članka upotrijebiti za:
– informativne ili statističke svrhe
– utvrđivanje značajnosti podružnice u skladu s odredbama ovoga Zakona i
– provođenje supervizije u skladu s odredbama ove glave.
(3) Podatke koje je prikupila na temelju stavka 1. ovoga članka Hrvatska narodna banka dužna je čuvati kao povjerljive u skladu s člancima 161. do 169. ovoga Zakona.
(4) Ako podružnica kreditne institucije sa sjedištem u drugoj državi članici posluje na području Republike Hrvatske, nadležno tijelo matične države članice može:
– obaviti nadzor u poslovnim prostorijama podružnice, uključujući provjeru informacija iz članka 126. ovoga Zakona, samostalno ili putem osobe koju je ono ovlastilo, nakon što prethodno o tome obavijesti Hrvatsku narodnu banku ili
– zatražiti od Hrvatske narodne banke ili osobe koju je ovlastila Hrvatska narodna banka da obavi nadzor nad poslovanjem u poslovnim prostorijama podružnice kreditne institucije te države članice na području Republike Hrvatske.
(5) U slučaju iz stavka 4. točke 2. ovoga članka nadležno tijelo matične države članice može sudjelovati u nadzoru poslovanja u poslovnim prostorijama podružnice kreditne institucije iz države članice koji provodi Hrvatska narodna banka ili osoba koju je ovlastila Hrvatska narodna banka.
(6) Hrvatska narodna banka može provesti nadzor poslovanja u poslovnim prostorijama podružnice kreditne institucije iz druge države članice i zatražiti sve informacije o njezinu poslovanju, kao i informacije za potrebe supervizije njezina poslovanja, ako je to potrebno radi očuvanja stabilnosti financijskog sustava Republike Hrvatske.
(7) Prije obavljanja nadzora iz stavka 6. ovoga članka Hrvatska narodna banka savjetovat će se s nadležnim tijelom matične države članice.
(8) Nakon obavljenog nadzora iz stavka 6. ovoga članka Hrvatska narodna banka dostavit će nadležnom tijelu matične države članice prikupljene informacije i nalaze koji su relevantni za procjenu rizika kreditne institucije ili stabilnost financijskog sustava Republike Hrvatske.
(9) Nadzor u poslovnim prostorijama nad podružnicom kreditne institucije iz druge države članice provodi se u skladu s propisima Republike Hrvatske.
(10) Pri izricanju mjera podružnici kreditne institucije iz druge države članice Hrvatska narodna banka neće postupati diskriminatorno ili ograničavajuće iz razloga što je kreditna institucija dobila odobrenje za rad u drugoj državi članici.
Suradnja u superviziji kreditnih institucija sa sjedištem u drugoj državi članici koje pružaju usluge na području Republike Hrvatske
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 126.
(1) Hrvatska narodna banka surađuje s nadležnim tijelom matične države članice u superviziji kreditne institucije sa sjedištem u drugoj državi članici koja preko podružnice ili neposredno pruža uzajamno priznate usluge na području Republike Hrvatske.
(2) Hrvatska narodna banka i nadležno tijelo matične države članice, osim ostalih obveza obavještavanja utvrđenih ovim Zakonom, međusobno razmjenjuju:
– sve informacije u vezi s upravljanjem i vlasničkom strukturom kreditne institucije iz stavka 1. ovoga članka koje mogu olakšati superviziju i provjeru ispunjavanja uvjeta za izdavanje odobrenja za rad nadležnog tijela matične države članice i
– informacije koje će olakšati superviziju, a osobito superviziju nad likvidnošću, solventnošću, osiguranjem depozita, ograničavanjem velikih izloženosti, drugim činjenicama koje mogu utjecati na sistemski rizik koji ta kreditna institucija predstavlja, administrativnim i računovodstvenim postupcima i sustavom unutarnjih kontrola.
(3) Hrvatska narodna banka od nadležnog tijela matične države članice može tražiti obrazloženje na koji je način informacije i nalaze koje mu je dostavila u vezi s poslovanjem kreditne institucije iz stavka 1. ovoga članka uzelo u obzir u svom postupanju.
(4) Ako Hrvatska narodna banka smatra kako nadležno tijelo matične države članice nije poduzelo odgovarajuće mjere, ona može, nakon što obavijesti nadležno tijelo matične države članice i Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo, poduzeti odgovarajuće mjere kako bi spriječila daljnja kršenja, a radi zaštite općeg interesa deponenata, ulagatelja i drugih osoba kojima se pružaju bankovne i financijske usluge ili kako bi se zaštitila stabilnost financijskog sustava.
(5) Kreditna institucija iz stavka 4. ovoga članka dužna je postupiti po rješenju Hrvatske narodne banke.
(6) Hrvatska narodna banka može zatražiti posredovanje Europskog nadzornog tijela za bankarstvo u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 1093/2010 ako je nadležno tijelo iz druge države članice odbilo njezin zahtjev za suradnju, a osobito za razmjenu informacija, ili nije postupilo po njemu u primjerenom roku.
Mjere nadležnog tijela matične države članice u vezi s uslugama koje se pružaju u Republici Hrvatskoj preko podružnice ili neposredno
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 127.
(1) Ako Hrvatska narodna banka na osnovi informacija iz članaka 125., 126. i 217. stavka 2. ovoga Zakona utvrdi da kreditna institucija iz druge države članice koja preko podružnice ili neposredno pruža usluge u Republici Hrvatskoj krši nacionalne propise država članica u koje je prenesena Direktiva 2013/36/EU ili Uredbe (EU) br. 575/2013 te ako postoji značajan rizik da se neće uskladiti s nacionalnim propisima država članica u koje je prenesena Direktiva 2013/36/EU ili odredbama Uredbe (EU) br. 575/2013, sve vezano uz usluge koje kreditna institucija pruža u Republici Hrvatskoj, Hrvatska narodna banka o tome će obavijestiti nadležno tijelo matične države članice.
(2) Ako Hrvatska narodna banka smatra da nadležno tijelo matične države članice nije poduzelo mjere za otklanjanje neusklađenosti ili za sprječavanje rizika neusklađenosti iz stavka 1. ovoga članka ili ako ocijeni da takve mjere neće ni poduzeti, može zatražiti posredovanje Europskog nadzornog tijela za bankarstvo u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 1093/2010, u kojem slučaju Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo u roku od 24 sata donosi odluku u skladu s člankom 19. stavkom 3. te Uredbe.
(3) Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo može na vlastitu inicijativu u skladu s člankom 19. stavkom 1. podstavkom 2. Uredbe (EU) br. 1093/2010 pomoći u postizanju sporazuma između nadležnog tijela matične države članice i Hrvatske narodne banke.
Preventivne mjere
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 128.
(1) Prije pokretanja postupka iz članka 127. ovoga Zakona, a prije donošenja mjera od strane nadležnog tijela matične države članice ili reorganizacijskih mjera iz propisa kojim se u nacionalno pravo država članica prenosi članak 3. Direktive 2001/24/EZ, Hrvatska narodna banka u izvanrednim situacijama naložit će preventivne mjere kada ocijeni da je to potrebno kako bi se spriječila financijska nestabilnost koja može ozbiljno ugroziti zajedničke interese deponenata, ulagatelja i drugih osoba korisnika usluga te kreditne institucije na području Republike Hrvatske i o tim će mjerama bez odgode obavijestiti nadležno tijelo matične države članice, Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo i Europsku komisiju.
(2) Preventivne mjere iz stavka 1. ovoga članka moraju biti razmjerne njihovoj svrsi, a to je preventivna zaštita od financijske nestabilnosti koja može ozbiljno ugroziti zajedničke interese deponenata, ulagatelja i drugih osoba korisnika usluga te kreditne institucije na području Republike Hrvatske.
(3) Preventivne mjere iz stavka 1. ovoga članka mogu uključivati privremenu obustavu plaćanja.
(4) Hrvatska narodna banka pri izricanju preventivnih mjera iz stavka 1. ovoga članka dužna je voditi računa o tome da vjerovnici u Republici Hrvatskoj kreditne institucije sa sjedištem u drugoj državi članici koja pruža usluge u Republici Hrvatskoj ne dođu u povoljniji položaj u odnosu na vjerovnike iste kreditne institucije iz drugih država članica.
(5) Preventivne mjere iz stavka 1. ovoga članka prestaju kada upravna vlast, tijelo s javnim ovlastima ili sud matične države članice donese odluku o reorganizacijskim mjerama iz propisa kojim se prenosi članak 3. Direktive 2001/24/EZ.
(6) Hrvatska narodna banka ukinuti će preventivne mjere iz stavka 1. ovoga članka ako smatra da su te mjere postale suvišne jer je nadležno tijelo matične države članice postupilo na temelju obavijesti iz članka 127. stavka 1. ovoga Zakona osim ako te preventivne mjere nisu prestale na temelju stavka 5. ovoga članka.
(7) Nadležno tijelo matične države članice ili bilo koje druge države članice na koju mjera iz stavka 1. ovoga članka ima učinak može zatražiti posredovanje Europskog nadzornog tijela za bankarstvo u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 1093/2010, u kojem slučaju Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo u roku od 24 sata donosi odluku u skladu s člankom 19. stavkom 3. te Uredbe.
(8) Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo može na vlastitu inicijativu u skladu s člankom 19. stavkom 1. podstavkom 2. Uredbe (EU) br. 1093/2010 pomoći u postizanju sporazuma između nadležnih tijela države članice i Hrvatske narodne banke.
Radnje za sprječavanje ili kažnjavanje kršenja i za zaštitu općeg dobra
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 129.
(1) Iznimno od odredbi članaka 125. i 127. ovoga Zakona, Hrvatska narodna banka može, u okviru svojih ovlasti iz ovoga Zakona poduzeti radnje za sprječavanje ili kažnjavanje kršenja počinjenih na području Republike Hrvatske, odredbi ovoga Zakona i podzakonskih propisa donesenih na temelju ovoga Zakona ili propisa koji su doneseni u svrhu zaštite općeg dobra u Republici Hrvatskoj, a za čiji nadzor je ovlaštena po tim propisima.
(2) Radnje iz stavka 1. ovoga članka mogu uključivati i sprječavanje kreditne institucije iz druge države članice koja na području Republike Hrvatske pruža usluge preko podružnice ili neposredno da na području Republike Hrvatske sklapa nove pravne poslove.
(3) Na ukidanje podružnice primjenjuju se na odgovarajući način odredbe članaka 621. do 623. Zakona o trgovačkim društvima („Narodne novine“ br. 111/93., 34/99., 121/99., 52/00., 118/03., 107/07., 146/08., 137/09., 111/12., 125/11., 68/13., 110/15., 40/19., 34/22., 114/22., 18/23., 130/23. i 136/24.) o ukidanju trgovačkog društva, a osim Vlade Republike Hrvatske ovlašteni tužitelj je i Hrvatska narodna banka.
Mjere nakon ukidanja odobrenja za rad
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 130.
Hrvatska narodna banka dužna je poduzeti odgovarajuće mjere kako bi spriječila kreditnu instituciju iz druge države članice koja na području Republike Hrvatske pruža usluge preko podružnice ili neposredno, ako je osnivaču nadležno tijelo matične države članice ukinulo odobrenje za rad, da sklapa nove pravne poslove na području Republike Hrvatske te kako bi zaštitila interese deponenata.
Supervizija financijske institucije koja pruža uzajamno priznate usluge na području Republike Hrvatske
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 131.
Odredbe ove glave na odgovarajući način primjenjuju se i na financijske institucije koje u skladu s člankom 65. ovoga Zakona pružaju uzajamno priznate usluge na području Republike Hrvatske.
XI.8. SUPERVIZIJA PODRUŽNICA IZ TREĆIH ZEMALJA U REPUBLICI HRVATSKOJ
Supervizija podružnica iz trećih zemalja u Republici Hrvatskoj
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 132.
(1) Hrvatska narodna banka obavlja superviziju podružnice iz treće zemlje na način i u opsegu na koji obavlja superviziju kreditne institucije sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, a osobito:
– uključivanjem podružnice iz treće zemlje u plan supervizije iz članka 100. ovoga Zakona
– u skladu s člankom 98. ovoga Zakona primjenom postupka provjere i ocjene sustava upravljanja, strategija, politika, postupaka i procedura koje provode podružnice iz treće zemlje kako bi se uskladile s odredbama koje se na njih primjenjuju na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona
– provjerom primjene odredbi ovoga Zakona, i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, osim odredbi glave XXIII., te provjerom primjene odredbi Uredbe (EU) br. 575/2013 i propisa Europske unije donesenih na temelju Direktive 2013/36/EU i Uredbe (EU) br. 575/2013
– nalaganjem supervizorskih mjera i izvršavanjem supervizorskih ovlasti nad podružnicama iz treće zemlje u skladu s ovim Zakonom i Uredbom (EU) br. 575/2013.
(2) Na temelju postupka provjere i ocjene iz stavka 1. podstavka 2. ovoga članka Hrvatska narodna banka utvrđuje osiguravaju li sustav upravljanja, strategije, politike, postupci i procedure koje je uspostavila podružnica iz treće zemlje te dotacijski kapital i likvidnost, primjeren sustav upravljanja i pokrivenost značajnih rizika i održivost poslovanja podružnice treće zemlje.
(3) Hrvatska narodna banka provodi postupak provjere i ocjene iz stavaka 2. ovoga članka u skladu s kriterijima za primjenu načela razmjernosti, kako je objavljeno u skladu s člankom 172. stavkom 1. točkom 3. ovoga Zakona.
(4) Hrvatska narodna banka će posebno utvrditi razinu učestalosti i intenziteta provjere iz stavka 1. i 2. ovoga članka koja je razmjerna razvrstavanju podružnice iz treće zemlje u 1. razred ili 2. razred i uzimajući u obzir druge relevantne kriterije, kao što su vrsta, opseg i složenost poslova podružnice iz treće zemlje.
(5) Ako Hrvatska narodna banka pri provođenju postupka provjere i ocjene a posebno prilikom ocjenjivanja sustava upravljanja, poslovnog modela ili poslova podružnice iz treće zemlje, utvrdi okolnosti koje upućuju na postojanje opravdanih razloga za sumnju da se u vezi s tom podružnicom iz treće zemlje pranje novca ili financiranje terorizma, u smislu propisa kojima se uređuje sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma obavlja ili da je obavljeno ili da je bilo takvih pokušaja u podružnici iz treće zemlje, odnosno ako u podružnici iz treće zemlje postoji povećani rizik od pranja novca ili financiranja terorizma, o tome će odmah obavijestiti Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo i nadležno nadzorno tijelo za provedbu nadzora u području sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma u skladu s propisom kojim se u uređuje sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma.
(6) Ako postoji povećani rizik od pranja novca ili financiranja terorizma Hrvatska narodna banka i tijelo koje je nadležno za nadzor nad sprječavanjem pranja novca u toj podružnici bez odgađanja obavješćuju Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo o njihovoj zajedničkoj procjeni.
(7) U slučaju iz stavaka 5. i 6. ovoga članka Hrvatska narodna banka će prema potrebi poduzeti odgovarajuće mjere u skladu s ovim Zakonom, koje mogu uključivati ukidanje odobrenja za osnivanje podružnici iz treće zemlje u skladu s člankom 75. stavkom 1. točkom j) ovoga Zakona.
(8) Hrvatska narodna banka, tijelo nadležno za nadzor nad sprječavanjem pranja novca u toj podružnici i Ured za sprječavanje pranja novca usko surađuju u okviru svojih nadležnosti i razmjenjuju informacije koje su relevantne za primjenu ovoga Zakona, pod uvjetom da se tom suradnjom i razmjenom informacija ne utječe na provođenje izvida, istrage ili postupka koji se provode na temelju kaznenog ili drugog primjenjivog prava Republike Hrvatske.
(9) Hrvatska narodna banka može podružnici iz treće zemlje u ranoj fazi naložiti poduzimanje potrebnih mjera kako bi:
– osigurala da podružnica iz treće zemlje ispunjava zahtjeve koji se na nju primjenjuju na temelju ovoga Zakona ili da ponovno uspostavi usklađenost s tim zahtjevima i
– osigurala pokrivenost značajnih rizika kojima je izložena podružnica iz treće zemlje, te dobro i dostatno upravljanje podružnicom i njezinu održivost.
(10) U slučaju iz stavka 9. ovoga članka Hrvatska narodna banka podružnici iz treće zemlje može naložiti osobito:
a) da drži dotacijski kapital čiji iznos premašuje minimalni zahtjev utvrđen člankom 77. ovoga Zakona ili da održava dodatne kapitalne zahtjeve osim onih zahtijevanih Uredbom (EU) br. 575/2013
b) uz zahtjeve utvrđene u članku 78. ovoga Zakona, ispunjavanje drugih posebnih likvidnosnih zahtjeva osim onih zahtijevanih Uredbom (EU) br. 575/2013, da je sva dodatna likvidna imovina koju podružnica iz treće zemlje treba držati u skladu s ovom točkom usklađena sa zahtjevima utvrđenima u članku 78. ovoga Zakona
c) jačanje sustava upravljanja, upravljanja rizicima ili poboljšanje postupka vođenja poslovnih knjiga
d) smanjivanje ili ograničenje opsega poslovanja ili djelatnosti koje obavljaju uključujući i smanjenje ili ograničenje opsega drugih ugovornih strana s kojima sklapaju ugovore
e) smanjenje rizika svojstvenog njihovim djelatnostima, proizvodima i sustavima, uključujući eksternalizirane aktivnosti, te prestanak pružanja određene usluge ili nuđenja određenih proizvoda
f) ispunjavanje dodatnih izvještajnih zahtjeva u skladu s člankom 83. ovoga Zakona ili povećanje učestalosti redovitog izvješćivanja ili
g) javno objavljivanje informacija.
(11) Dodatni dotacijski kapital koji podružnica iz treće zemlje treba držati u skladu sa stavkom 10. točkom a) ovoga članka treba biti u skladu sa zahtjevima utvrđenima u članku 77. ovoga Zakona.
(12) Podružnica iz treće zemlje dužna je postupiti po rješenju Hrvatske narodne banke.
Suradnja nadležnih tijela i kolegija supervizora
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 133.
(1) Hrvatska narodna banka i nadležna tijela drugih država članica koja provode superviziju podružnica iz treće zemlje i institucija kćeri iste grupe iz treće zemlje blisko surađuju i razmjenjuju informacije.
(2) Hrvatska narodna banka i nadležna tijela iz stavka 1. ovoga članka sklapaju pisane sporazume o koordinaciji i suradnji u skladu s člankom 144. ovoga Zakona.
(3) Podružnica 1. razreda iz treće zemlje i institucije kćeri iste grupe iz treće zemlje podliježu sveobuhvatnoj superviziji kolegija supervizora u skladu s člankom 140. ovoga Zakona primjenom sljedećih pravila:
a) ako je u vezi s institucijama kćerima grupe iz treće zemlje osnovan kolegij supervizora, podružnica 1. razreda iz treće zemlje koja pripada istoj grupi obuhvaćena je djelokrugom tog kolegija supervizora
b) ako grupa iz treće zemlje ima podružnice 1. razreda iz treće zemlje u nekoliko država članica, ali u Europskoj uniji nema institucije kćeri na koje se primjenjuje članak 140. ovoga Zakona, osniva se kolegij supervizora za potrebe supervizije nad podružnicama 1. razreda iz trećih zemalja
c) ako grupa iz treće zemlje ima podružnice 1. razreda iz treće zemlje u nekoliko država članica ili barem jednu podružnicu 1. razreda iz treće zemlje te jednu ili više institucija kćeri u Europskoj uniji na koje se ne primjenjuje članak 140. ovoga Zakona, u vezi s tim podružnicama iz trećih zemalja i institucijama kćerima osniva se kolegij supervizora.
(4) Za potrebe stavka 3. točaka b) i c) ovoga članka, Hrvatska narodna banka i nadležna tijela iz stavka 1. ovoga članka određuju kao glavno nadležno tijelo nadležno tijelo one države članice u kojoj se nalazi najveća podružnica iz treće zemlje prema kriteriju ukupne vrijednosti računovodstvene imovine, a koje ima istu ulogu kao konsolidirajuće nadzorno tijelo u skladu s člankom 140. ovoga Zakona.
(5) Uz zadatke propisane člankom 140. ovoga Zakona kolegij supervizora:
– priprema izvješće o strukturi i djelatnostima grupe iz treće zemlje u Europskoj uniji i ažurira ga jednom godišnje
– razmjenjuje informacije o rezultatima postupka provjere i ocjene iz članka 132. ovoga Zakona
– nastoji uskladiti primjenu supervizorskih mjera i ovlasti iz članka 132. ovoga Zakona.
(6) Kolegij supervizora prema potrebi osigurava odgovarajuću koordinaciju i suradnju s relevantnim nadležnim tijelima iz trećih zemalja.
XI.9. SUPERVIZIJA NA KONSOLIDIRANOJ OSNOVI
Supervizija na konsolidiranoj osnovi
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 134.
(1) Hrvatska narodna banka uz superviziju kreditne institucije u Republici Hrvatskoj na pojedinačnoj osnovi provodi i superviziju grupe kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj (u daljnjem tekstu: grupa kreditnih institucija u RH) na konsolidiranoj osnovi.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, kada je Europska središnja banka konsolidirajuće nadzorno tijelo, Hrvatska narodna banka može u superviziji na konsolidiranoj osnovi odnosno kolegiju supervizora sudjelovati kao promatrač, pri čemu će Hrvatska narodna banka postupiti u skladu s uputom Europske središnje banke.
(3) Kada je konsolidirajuće nadzorno tijelo iz države članice nesudionice u superviziji na konsolidiranoj osnovi odnosno kolegiju supervizora za značajni nadzirani subjekt, Hrvatska narodna banka može sudjelovati kao promatrač, pri čemu će Hrvatska narodna banka postupiti u skladu s uputom Europske središnje banke.
(4) Kako bi se osiguralo da se zahtjevi ili supervizorske ovlasti primjenjuju na konsolidiranoj ili potkonsolidiranoj osnovi za potrebe članaka 175. i 176. ovoga Zakona i ove glave, i Uredbe (EU) br. 575/2013, pojmovima „kreditna institucija“, „matična kreditna institucija u državi članici“, „matična kreditna institucija u RH“, „matična kreditna institucija iz EU-a“, „matična kreditna institucija u EU sa sjedištem u RH“ i „matično društvo“ obuhvaćeni su i:
a) financijski holding i mješoviti financijski holding koji su dobili odobrenje u skladu s ovim Zakonom ili u skladu s odgovarajućim odredbama propisa na snazi u drugoj državi članici
b) imenovana institucija koja je pod kontrolom matičnog financijskog holdinga u EU, matičnog mješovitog financijskog holdinga u EU, matičnog financijskog holdinga u državi članici ili matičnog mješovitog financijskog holdinga u državi članici u kojoj relevantno matično društvo ne podliježe izuzeću u skladu s člankom 88. ovoga Zakona ili u skladu s odgovarajućim odredbama propisa na snazi u drugoj državi članici i
c) financijski holding, mješoviti financijski holding ili institucija imenovana na temelju članka 89. stavka 2. podstavka 3. ovoga Zakona ili u skladu s odgovarajućim odredbama propisa na snazi u drugoj državi članici.
Grupa kreditnih institucija u RH
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 135.
(1) Grupu kreditnih institucija u RH čine kreditne institucije i financijske institucije sa sjedištem u Republici Hrvatskoj ili u drugoj državi, unutar koje barem jedna institucija ima položaj:
1. matične kreditne institucije u RH
2. matične kreditne institucije u EU-u sa sjedištem u RH
3. matičnog financijskog holdinga u RH kojem je društvo kći barem jedna kreditna institucija koja je dobila odobrenje za rad temeljem ovoga Zakona
4. matičnog financijskog holdinga iz EU-a sa sjedištem u RH kojem je društvo kći barem jedna kreditna institucija koja je dobila odobrenje za rad temeljem ovoga Zakona
5. matičnog financijskog holdinga iz EU-a kojem je društvo kći barem jedna kreditna institucija koja je dobila odobrenje za rad temeljem ovoga Zakona
6. matičnog mješovitog financijskog holdinga u RH kojem je društvo kći barem jedna kreditna institucija koja je dobila odobrenje za rad temeljem ovoga Zakona
7. matičnog mješovitog financijskog holdinga iz EU-a sa sjedištem u RH kojem je društvo kći barem jedna kreditna institucija koja je dobila odobrenje za rad temeljem ovoga Zakona
8. matičnog mješovitog financijskog holdinga iz EU-a kojem je društvo kći barem jedna kreditna institucija koja je dobila odobrenje za rad temeljem ovoga Zakona
9. matičnog investicijskog društva u RH, matičnog investicijskog društva u EU-u sa sjedištem u RH ili matičnog investicijskog društva u EU pri čemu je najmanje jedno njegovo društvo kći kreditna institucija u RH ili ako ima više kreditnih institucija kćeri, kreditna institucija sa sjedištem u RH ima najveći bilančni iznos.
(2) Ako dvije li više kreditnih institucija ili investicijskih društava s odobrenjem za rad u Europskoj uniji imaju zajednički matični financijski holding u RH, matični mješoviti financijski holding u RH, matični financijski holding u EU, matični financijski holding u EU sa sjedištem u RH, matični mješoviti financijski holding u EU ili matični mješoviti financijski holding u EU sa sjedištem u RH grupa kreditnih institucija u RH postoji ako taj matični holding kao društvo kći ima:
1. samo jednu kreditnu instituciju koja je dobila odobrenje za rad temeljem ovoga Zakona ili
2. više kreditnih institucija i kreditna institucija koja je dobila odobrenje za rad temeljem ovoga Zakona ima najveći bilančni iznos.
(3) Grupa kreditnih institucija u RH postoji i u slučajevima kada se konsolidacija zahtijeva prema članku 18. stavku 3. ili 6. Uredbe br. 575/2013 i kada je Hrvatska narodna banka nadležno tijelo za kreditnu instituciju s najvećim bilančnim iznosom.
(4) Iznimno od stavka 1. točke 9., stavka 2. točke 2. i stavka 3. ovoga članka grupa kreditnih institucija u RH postoji kada je ukupni bilančni iznos kreditnih institucija članica određene grupe kreditnih institucija kojima je izdano odobrenje za rad temeljem ovoga Zakona veći od bilančnog iznosa kreditnih institucija članica te grupe kreditnih institucija nad kojima superviziju na pojedinačnoj osnovi obavlja drugo nadležno tijelo.
Posebni primjeri uključivanja u grupu kreditnih institucija u RH
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 136.
(1) Hrvatska narodna banka može naložiti matičnoj kreditnoj instituciji u RH, matičnoj kreditnoj instituciji u EU-u sa sjedištem u RH, matičnom financijskom holdingu u RH, matičnom financijskom holdingu iz EU-a, matičnom financijskom holdingu iz EU-a sa sjedištem u RH, matičnom mješovitom financijskom holdingu u RH, matičnom mješovitom financijskom holdingu iz EU-a, matičnom mješovitom financijskom holdingu iz EU-a sa sjedištem u RH, pravnoj osobi koja nije kreditna institucija, investicijsko društvo ili financijska institucija, odnosno kreditnoj instituciji koja je s takvom pravnom osobom povezana na način iz članka 3. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona, da u grupu kreditnih institucija u RH uključi određene članove grupe te da u skladu s ovim Zakonom i propisima Europske unije kojima se uređuje poslovanje kreditne institucije, provede konsolidaciju svih članova grupe, neovisno o njihovoj djelatnosti, ako je to potrebno za potpuno i objektivno prikazivanje financijskog stanja i rezultata poslovanja kreditne institucije, odnosno ispunjavanje zahtjeva na konsolidiranoj osnovi.
(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, Hrvatska narodna banka rješenjem će odrediti način provođenja konsolidacije.
Preuzimanje i prijenos nadležnosti za superviziju na konsolidiranoj osnovi
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 137.
(1) Kada Hrvatska narodna banka nije konsolidirajuće nadzorno tijelo, može u posebnim slučajevima i u dogovoru s nadležnim tijelima drugih država članica odstupiti od primjene kriterija koji su u nacionalno zakonodavstvo drugih država članica prenijeti iz članka 111. stavaka 1., 3. i 4. Direktive 2013/36 (EU) te preuzeti nadležnost za superviziju na konsolidiranoj osnovi od nadležnog tijela države članice, uzimajući u obzir relativnu važnost aktivnosti pojedinih kreditnih institucija iz Republike Hrvatske koje su članice te grupe.
(2) Kada je Hrvatska narodna banka konsolidirajuće nadzorno tijelo, može u posebnim slučajevima odstupiti od primjene kriterija iz članka 135. ovoga Zakona, i u dogovoru s nadležnim tijelima drugih država članica prenijeti nadležnost za superviziju na konsolidiranoj osnovi određene grupe kreditnih institucija na nadležno tijelo države članice u kojoj je sjedište druge institucije članice grupe, uzimajući u obzir relativnu važnost aktivnosti pojedinih članica iz grupe kreditnih institucija u RH u drugim državama članicama, ili ako je potrebno osigurati da isto nadležno tijelo kontinuirano provodi nadzor na konsolidiranoj osnovi.
(3) Prije donošenja odluke o prijenosu nadležnosti iz stavka 2. ovoga članka Hrvatska narodna banka dat će matičnoj kreditnoj instituciji u EU-u sa sjedištem u RH, matičnom financijskom holdingu iz EU-a sa sjedištem u RH, matičnom financijskom holdingu iz EU-a, matičnom mješovitom financijskom holdingu iz EU-a sa sjedištem u RH, matičnom mješovitom financijskom holdingu iz EU-a ili kreditnoj instituciji s najvećim bilančnim iznosom pravo na izjašnjavanje o toj odluci.
(4) Hrvatska narodna banka obavještava Europsku komisiju o preuzimanju i prijenosu nadležnosti iz ovoga članka.
Uključivanje holdinga u superviziju na konsolidiranoj osnovi
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 138.
(1) Društva kćeri članice grupe kreditnih institucija u RH dužna su matičnoj kreditnoj instituciji u RH, matičnoj kreditnoj instituciji u EU-u sa sjedištem u RH te, ako ima odobrenje iz članka 87. ovoga Zakona, matičnom financijskom holdingu u RH, matičnom mješovitom financijskom holdingu u RH, matičnom financijskom holdingu iz EU-a sa sjedištem u RH, matičnom financijskom holdingu iz EU-a, matičnom mješovitom financijskom holdingu iz EU-a i matičnom mješovitom financijskom holdingu iz EU-a sa sjedištem u RH, odnosno imenovanom subjektu iz članaka 88. i 89. ovoga Zakona:
1. dostaviti podatke potrebne za konsolidaciju
2. osigurati odgovarajuće postupke unutarnjih kontrola za provjeru ispravnosti tih podataka i informacija te
3. dostaviti podatke koji su bitni za utvrđivanje opsega konsolidacije.
(2) Matična kreditna institucija u RH, matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH te, ako ima odobrenje iz članka 87. ovoga Zakona, matični financijski holding u RH, matični mješoviti financijski holding u RH, matični financijski holding iz EU-a sa sjedištem u RH, matični financijski holding iz EU-a, matični mješoviti financijski holding iz EU-a i matični mješoviti financijski holding iz EU-a sa sjedištem u RH, odnosno imenovani subjekt iz članaka 88. i 89. ovoga Zakona dužni su osigurati da im društva kćeri članice grupe kreditnih institucija u RH dostavljaju podatke koji su potrebni za konsolidaciju.
(3) Društva kćeri članice grupe kreditnih institucija u RH, matični mješoviti financijski holding iz članaka 135. i 136. ovoga Zakona i matični financijski holding iz članaka 135. i 136. ovoga Zakona dužni su Hrvatskoj narodnoj banci, kao nadležnom tijelu koje je odgovorno za superviziju na konsolidiranoj osnovi, omogućiti obavljanje supervizije poslovanja radi provjere informacija iz stavaka 1. i 2. ovoga članka.
(4) Matično društvo kreditne institucije sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja nije uključena u superviziju na konsolidiranoj osnovi matičnog društva na temelju članka 19. Uredbe (EU) br. 575/2013 dužno je na zahtjev Hrvatske narodne banke dostaviti informacije potrebne za superviziju te kreditne institucije .
(5) Pravna osoba koja je društvo kći matične kreditne institucije u RH, matične kreditne institucije u EU-u sa sjedištem u RH, mješovitog financijskog holdinga iz članka 135. ovoga Zakona ili financijskog holdinga iz članka 135. ovoga Zakona, koja nije uključena u superviziju na konsolidiranoj osnovi dužna je na zahtjev Hrvatske narodne banke dostaviti informacije potrebne za superviziju pojedinačnih kreditnih institucija u grupi kreditnih institucija u RH i omogućiti obavljanje nadzora poslovanja u poslovnim prostorijama radi provjere dobivenih informacija.
(6) Ako pravna osoba iz stavka 5. ovoga članka ima sjedište u drugoj državi članici, tada se supervizija poslovanja iz stavka 5. ovoga članka obavlja u skladu s člankom 151. ovoga Zakona.
Dodatni poslovi supervizije na konsolidiranoj osnovi
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 139.
(1) U slučajevima kada je Hrvatska narodna banka konsolidirajuće nadzorno tijelo, Hrvatska će narodna banka, osim ispunjavanja postojećih obveza iz ovoga Zakona i Uredbe (EU) br. 575/2013, još i:
1. koordinirati prikupljanje i distribuciju relevantnih i bitnih informacija između nadležnih tijela iz drugih država koja su uključena u superviziju na konsolidiranoj osnovi u sklopu redovitih aktivnosti i izvanrednih stanja
2. planirati i koordinirati obavljanje supervizije, osobito u vezi s aktivnostima supervizije na konsolidiranoj osnovi, a u suradnji s drugim nadležnim tijelima iz drugih država u sklopu redovitih aktivnosti i
3. planirati i koordinirati obavljanje supervizije, a u suradnji s drugim nadležnim tijelima iz drugih država i, ako je to potrebno, u suradnji sa središnjim bankama Europskog sustava središnjih banaka, u pripremi za izvanredna stanja i tijekom izvanrednih stanja, uključujući nepovoljna kretanja u kreditnim institucijama ili na financijskim tržištima, primjenjujući, ako je moguće, uspostavljene kanale komuniciranja za upravljanje krizom.
(2) Planiranje i koordiniranje supervizije iz stavka 1. točke 3. ovoga članka uključuje važnije mjere iz članka 145. stavka 6. točke 4. ovoga Zakona, pripreme zajedničkih ocjena stanja, provođenje planova postupanja u kriznim situacijama i obavještavanje javnosti.
(3) Kada nadležna tijela koja su uključena u superviziju na konsolidiranoj osnovi ne surađuju s Hrvatskom narodnom bankom na način koji osigurava ispunjavanje obveza iz stavka 1. ovoga članka u slučajevima kada je Hrvatska narodna banka konsolidirajuće nadzorno tijelo, Hrvatska narodna banka može zatražiti posredovanje Europskog nadzornog tijela za bankarstvo u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 1093/2010.
(4) U slučajevima kada Hrvatska narodna banka nije konsolidirajuće nadzorno tijelo, a konsolidirajuće nadzorno tijelo ne ispunjava obveze istovjetne obvezama iz stavka 1. ovoga članka, Hrvatska narodna banka može zatražiti posredovanje Europskog nadzornog tijela za bankarstvo u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 1093/2010.
Kolegij supervizora
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 140.
(1) Ako bilo koja članica grupe kreditnih institucija u RH ima sjedište u drugoj državi članici, a Hrvatska narodna banka je konsolidirajuće nadzorno tijelo, Hrvatska narodna banka osnovat će kolegij supervizora za provođenje obveza iz članaka 139., 141. i 143. ovoga Zakona.
(2) Ako bilo koja članica grupe kreditnih institucija u RH ima članicu grupe ili podružnicu u trećoj zemlji, a Hrvatska narodna banka je konsolidirajuće nadzorno tijelo, Hrvatska narodna banka će osigurati suradnju i koordinirati aktivnosti s relevantnim nadležnim tijelom treće zemlje vodeći računa o odredbama o povjerljivosti informacija iz ovoga Zakona i usporedivosti zakonodavstava.
(3) Kada je Hrvatska narodna banka konsolidirajuće nadzorno tijelo, a sve članice grupe kreditnih institucija koje nemaju sjedište u Republici Hrvatskoj imaju sjedište u trećoj zemlji, Hrvatska narodna banka osnovat će kolegij supervizora za provođenje obveza iz članaka 139., 143. i 144. ovoga Zakona pod uvjetom da za nadležna tijela u trećoj zemlji postoji obveza čuvanja povjerljivih informacija u sadržaju jednakom kao u članku 161. ovoga Zakona i zahtjevima za čuvanje povjerljivih informacija u sadržaju jednakom kao u propisima kojima se uređuju tržišta financijskih instrumenata.
(4) Hrvatska narodna banka, Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo i druga nadležna tijela preko kolegija supervizora:
1. razmjenjuju informacije, pri čemu se razmjena informacija s Europskim nadzornim tijelom za bankarstvo provodi u skladu s člankom 21. Uredbe (EU) br. 1093/2010
2. dogovaraju podjelu radnih zadataka i dobrovoljni prijenos odgovornosti gdje je to prikladno
3. izrađuju planove supervizije iz članka 100. ovoga Zakona na osnovi ocjene rizičnosti poslovanja grupe kreditnih institucija u skladu s člankom 98. ovoga Zakona
4. povećavaju djelotvornost supervizije otklanjanjem višestrukih istovjetnih supervizorskih zahtjeva, a osobito u vezi s dobivanjem informacija iz članaka 143. i 145. stavka 7. ovoga Zakona
5. dosljedno primjenjuju bonitetne zahtjeve u skladu s odredbama ovoga Zakona, ostalih posebnih propisa i Uredbe (EU) br. 575/2013 na sve članice grupe kreditnih institucija, vodeći računa o nacionalnim propisima drugih država članica u dijelu iskorištenih mogućnosti i nacionalnih diskrecija u skladu s propisima Europske unije kojima se uređuje poslovanje kreditne institucije i
6. obavljaju poslove iz članka 139. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona vodeći računa o aktivnostima radnih tijela osnovanih za to područje.
(5) Hrvatska narodna banka usko će surađivati s ostalim nadležnim tijelima iz kolegija nadzornih tijela i Europskim nadzornim tijelom za bankarstvo, vodeći računa o ovlastima nadležnih tijela. Osnivanje i rad kolegija ne utječu na ovlasti Hrvatske narodne banke propisane ovim Zakonom i Uredbom (EU) br. 575/2013.
(6) Razmjena informacija u okviru kolegija nadzornih tijela osnovanog na temelju ovoga članka ne predstavlja kršenje obveze čuvanja povjerljivih informacija iz ovoga Zakona.
(7) Kada je Hrvatska narodna banka konsolidirajuće nadzorno tijelo, ona će na temelju članka 144. ovoga Zakona u suradnji s drugim nadležnim tijelima pisanim sporazumom urediti osnivanje i rad kolegija.
(8) Kada je Hrvatska narodna banka konsolidirajuće nadzorno tijelo, može u rad kolegija uključiti:
– nadležno tijelo iz Republike Hrvatske ili druge države članice u kojima je sjedište neke od članica grupe kreditnih institucija u RH
– nadležno tijelo iz druge države članice u kojoj kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj ima značajne podružnice i
– središnju banku iz druge države članice, ako je prikladno.
(9) Osim tijela iz stavka 8. ovoga članka, Hrvatska narodna banka može, kada je to prikladno i ako je prema mišljenju svih nadležnih tijela koja su članice kolegija osigurano ispunjenje obveze čuvanja povjerljivih informacija istovjetno obvezi čuvanja povjerljivih informacija iz članka 163. ovoga Zakona, u rad kolegija uključiti i nadležna tijela iz trećih zemalja.
(10) Kada je Hrvatska narodna banka konsolidirajuće nadzorno tijelo, omogućit će sudjelovanje u kolegiju supervizora nadležnom tijelu iz države članice u kojoj financijski holding ili mješoviti financijski holding ima poslovni nastan i koji je dobio odobrenje sukladno članku 87. i 88. ovoga Zakona.
(11) Kada je Hrvatska narodna banka konsolidirajuće nadzorno tijelo, ona predsjeda sastancima kolegija i odlučuje koja nadležna tijela sudjeluju na sastancima i/ili u pojedinim aktivnostima kolegija. Hrvatska narodna banka vodit će računa o tome da sve članice kolegija budu potpuno i na vrijeme obaviještene:
– o mjestu i vremenu održavanja sastanaka te o osnovnim pitanjima koja će biti predmet rasprave na tim sastancima i aktivnostima koje će se razmatrati te
– o aktivnostima koje su poduzete na tim sastancima ili o provedenim mjerama.
(12) Kada je Hrvatska narodna banka konsolidirajuće nadzorno tijelo, vodit će računa o značajnosti planiranih supervizorskih aktivnosti za članice kolegija, a osobito o potencijalnom utjecaju tih aktivnosti na stabilnost njihova financijskog sustava te o obvezama iz članka 139. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona.
(13) Kada je Hrvatska narodna banka konsolidirajuće nadzorno tijelo, ona će u skladu s odredbama ovoga Zakona vezanima uz povjerljivost informacija izvješćivati o radu kolegija u normalnim i izvanrednim situacijama Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo i dostavljat će mu sve informacije koje su osobito važne za usklađivanje supervizorskih postupaka.
(14) U slučaju neslaganja između nadležnih tijela o funkcioniranju kolegija supervizora, Hrvatska narodna banka može zatražiti posredovanje Europskog nadzornog tijela za bankarstvo u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 1093/2010.
(15) Ako Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo u skladu s člankom 21. Uredbe (EU) br. 1093/2010 sudjeluje u radu kolegija supervizora, smatrat će se nadležnim tijelom.
Zajedničke odluke o specifičnim bonitetnim zahtjevima u slučajevima kada je Hrvatska narodna banka konsolidirajuće nadzorno tijelo
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 141.
(1) Kada je Hrvatska narodna banka konsolidirajuće nadzorno tijelo, ona i nadležna tijela drugih država članica u kojima je sjedište drugih društava koja su uključena u grupu kreditnih institucija u RH surađivat će radi donošenja zajedničke odluke:
1. iz područja supervizije i procjene adekvatnosti uspostavljenog postupka procjenjivanja i održavanja internog kapitala kako bi utvrdili adekvatnu visinu konsolidirane razine regulatornog kapitala na razini grupe kreditnih institucija u RH koja odgovara njezinu financijskom stanju i profilu rizičnosti, i o nalaganju dodatnog iznosa regulatornog kapitala u skladu s člankom 105. stavkom 1. točkom 1. ovoga Zakona svakoj pojedinoj članici grupe kreditnih institucija u RH i na konsolidiranoj razini
2. o nalaganju mjera za rješavanje svih značajnih nalaza vezanih uz provedenu superviziju likvidnosti, uključujući adekvatnosti organizacije i upravljanja likvidnosnim rizikom, o nalaganju posebnih zahtjeva u skladu s člankom 105. stavkom 1. točkom 16. ovoga Zakona kao i posebnog zahtjeva za likvidnost u skladu s člankom 110. ovoga Zakona i
3. o primjeni smjernica o dodatnom regulatornom kapitalu iz članka 108. ovoga Zakona.
(2) Hrvatska narodna banka će na temelju provedene supervizije i procjene adekvatnosti uspostavljenog postupka procjenjivanja i održavanja internog kapitala grupe kreditnih institucija u RH nadležnim tijelima drugih država članica u kojima je sjedište drugih društava koja su uključena u grupu kreditnih institucija u RH podnijeti izvješće o:
− procjeni rizičnosti poslovanja grupe kreditnih institucija u RH i potrebi nalaganja dodatnog kapitalnog zahtjeva u skladu s člankom 105. stavkom 1. točkom 1. ovoga Zakona
− procjeni profila likvidnosnog rizika grupe kreditnih institucija u RH i potrebi nalaganja supervizorskih mjera u skladu s člankom 105. stavkom 1. točkom 16. ovoga Zakona uključujući i posebnog zahtjeva za likvidnost u skladu s člankom 110. ovoga Zakona i
− procjeni rizičnosti poslovanja grupe kreditnih institucija u RH i potrebi izdavanja smjernice u skladu s člankom 108. ovoga Zakona.
(3) Zajednička odluka iz stavka 1. ovoga članka bit će donesena u roku od četiri mjeseca od dana podnošenja izvješća iz stavka 2. ovoga članka, pri čemu se u obzir uzima i procjena relevantnih nadležnih tijela drugih država članica o rizičnosti poslovanja članica grupe kreditnih institucija u RH u njihovoj nadležnosti.
(4) Zajednička odluka iz stavka 1. točaka 1. i 2. ovoga članka mora biti u pisanom obliku i obrazložena, a Hrvatska narodna banka dostavit će tu odluku matičnoj kreditnoj instituciji u EU-u sa sjedištem u RH.
(5) Ako postoje različita mišljenja u vezi s donošenjem zajedničke odluke iz stavka 1. ovoga članka, Hrvatska narodna banka dužna je na zahtjev nadležnog tijela druge države članice zatražiti savjet od Europskog nadzornog tijela za bankarstvo odnosno Hrvatska narodna banka može i samostalno zatražiti savjet.
(6) Ako zajednička odluka nije donesena u roku iz stavka 3. ovoga članka, Hrvatska narodna banka sama će donijeti odluke o primjeni članka 98., 105. stavka 1. točke 1., 108. i 110. ovoga Zakona na konsolidiranoj razini, vodeći računa o procjenama rizičnosti poslovanja pojedinih članica grupe kreditnih institucija u RH koje su izradila za njih nadležna tijela te će donijeti odluku za svaku pojedinu članicu grupe za koju je nadležno tijelo.
(7) Iznimno od stavka 6. ovoga članka, ako u roku od četiri mjeseca od dana podnošenja izvješća iz stavka 2. ovoga članka, a prije donošenja zajedničke odluke, Hrvatska narodna banka ili bilo koje nadležno tijelo drugih država članica zatraži posredovanje Europskog nadzornog tijela za bankarstvo u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 1093/2010 i ako je Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo donijelo odluku u skladu s člankom 19. stavkom 3. te Uredbe u roku od mjesec dana, Hrvatska narodna banka donijet će odluku u skladu s tom odlukom, pri čemu se rok od četiri mjeseca smatra rokom za mirenje u smislu Uredbe (EU) br. 1093/2010, uz to da se nakon isteka četveromjesečnog razdoblja ili nakon donošenja zajedničke odluke predmet ne upućuje Europskom nadzornom tijelu za bankarstvo.
(8) U slučaju iz stavka 6. ovoga članka odluke svih nadležnih tijela za pojedine članice grupe kreditnih institucija u RH bit će spojene u jedinstveni dokument koji će sadržavati obrazloženje svake pojedine odluke, a u vezi s procjenom rizičnosti poslovanja svake pojedine članice grupe kreditnih institucija u RH te stavove i izdvojena mišljenja iznesene tijekom roka iz stavka 3. ovoga članka te će Hrvatska narodna banka taj dokument dostaviti svim nadležnim tijelima iz stavka 1. ovoga članka i matičnoj kreditnoj instituciji u EU-u sa sjedištem u RH.
(9) U slučaju iz stavka 6. ovoga članka Hrvatska narodna banka uzet će u obzir savjet Europskog nadzornog tijela za bankarstvo i obrazložiti svako značajno odstupanje od tog savjeta.
(10) Hrvatska narodna banka na temelju odluka iz stavaka 4., 5., 7. ili 8. ovoga članka donijet će rješenje i dostaviti ga članici grupe kreditnih institucija u RH za koju je Hrvatska narodna banka nadležno tijelo.
(11) Hrvatska narodna banka odluke iz stavaka 4., 5., 7. ili 8. ovoga članka preispitat će najmanje jednom godišnje.
(12) Iznimno od stavka 11. ovoga članka, Hrvatska narodna banka dužna je preispitati odluke iz stavka 1. ovoga članka ako je nadležno tijelo druge države članice Hrvatskoj narodnoj banci podnijelo pisani i obrazloženi zahtjev, a u tom postupku mogu sudjelovati samo Hrvatska narodna banka i nadležno tijelo koje je podnijelo zahtjev.
Zajedničke odluke o specifičnim bonitetnim zahtjevima u slučajevima kada Hrvatska narodna banka nije konsolidirajuće nadzorno tijelo
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 142.
(1) Ako je nadležno tijelo druge države članice ujedno i konsolidirajuće nadzorno tijelo, Hrvatska narodna banka sudjelovat će na zahtjev konsolidirajućeg nadzornog tijela u postupku donošenja zajedničke odluke:
1. iz područja supervizije i procjene adekvatnosti uspostavljenog postupka procjenjivanja i održavanja internog kapitala kako bi utvrdili adekvatnu visinu konsolidirane razine regulatornog kapitala na razini relevantne grupe kreditnih institucija koja odgovara njezinu financijskom stanju i profilu rizičnosti, i o nalaganju dodatnog iznosa regulatornog kapitala u skladu s člankom 105. stavkom 1. točkom 1. ovoga Zakona svakoj pojedinoj članici relevantne grupe kreditnih institucija i na konsolidiranoj razini
2. o nalaganju mjera za rješavanje svih značajnih nalaza vezanih uz provedenu superviziju likvidnosti, uključujući adekvatnost organizacije i upravljanja likvidnosnim rizikom, kao i o nalaganju posebnih zahtjeva u skladu s člankom 105. stavkom 1. točkom 16. i člankom 110. ovoga Zakona i
3. o primjeni smjernica o dodatnom regulatornom kapitalu iz članka 108. ovoga Zakona.
(2) Hrvatska narodna banka na temelju provedene supervizije i procjene adekvatnosti uspostavljenog postupka procjenjivanja i održavanja internog kapitala članice relevantne grupe kreditnih institucija za koju je Hrvatska narodna banka nadležno tijelo sastavit će izvješće o:
− procjeni rizičnosti poslovanja članice relevantne grupe kreditnih institucija za koju je Hrvatska narodna banka nadležno tijelo i potrebi nalaganja dodatnog kapitalnog zahtjeva u skladu s člankom 105. stavkom 1. točkom 1. ovoga Zakona
− procjeni profila likvidnosnog rizika članice relevantne grupe kreditnih institucija za koju je Hrvatska narodna banka nadležno tijelo i potrebi nalaganja supervizorskih mjera u skladu s člankom 105. stavkom 1. točkom 16. ovoga Zakona i posebnog zahtjeva za likvidnost u skladu s člankom 110. ovoga Zakona i
− procjeni rizičnosti poslovanja članice relevantne grupe kreditnih institucija za koju je Hrvatska narodna banka nadležno tijelo i potrebi izdavanja smjernice u skladu s člankom 108. ovoga Zakona.
(3) Ako je zajednička odluka iz stavka 1. ovoga članka donesena, Hrvatska će narodna banka na temelju nje donijeti rješenje i dostaviti ga članici relevantne grupe kreditnih institucija za koju je Hrvatska narodna banka nadležno tijelo.
(4) Ako postoje različita mišljenja u vezi s donošenjem zajedničke odluke iz stavka 1. ovoga članka, Hrvatska narodna banka može podnijeti zahtjev konsolidirajućem nadležnom tijelu da zatraži savjet od Europskog nadzornog tijela za bankarstvo.
(5) Nakon što je Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo, na zahtjev konsolidirajućeg nadzornog tijela, dalo savjet u vezi s donošenjem odluke iz stavka 1. ovoga članka, Hrvatska narodna banka dužna ga je uzeti u obzir pri donošenju odluke iz stavka 6. ovoga članka te obrazložiti svako značajno odstupanje od tog savjeta.
(6) Ako zajednička odluka iz stavka 1. ovoga članka nije donesena u roku četiri mjeseca od dana kada je konsolidirajuće nadzorno tijelo podnijelo izvješće o procjeni rizičnosti poslovanja relevantne grupe kreditnih institucija, Hrvatska narodna banka donijet će odluku iz članka 98., 105. stavka 1. točke 1. 108. i 110. ovoga Zakona za svaku pojedinu članicu grupe ili na potkonsolidiranoj osnovi za grupu za koju je Hrvatska narodna banka nadležno tijelo, vodeći računa o stavovima i izdvojenom mišljenju konsolidirajućeg nadzornog tijela.
(7) Iznimno od stavka 6. ovoga članka, ako su Hrvatska narodna banka ili drugo nadležno tijelo države članice u roku od četiri mjeseca od dana kada je konsolidirajuće nadzorno tijelo podnijelo izvješće o procjeni rizičnosti poslovanja relevantne grupe kreditnih institucija iz stavka 2. ovoga članka, a prije donošenja zajedničke odluke zatražili posredovanje Europskog nadzornog tijela za bankarstvo u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 1093/2010 i ako je Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo donijelo odluku u skladu s člankom 19. stavkom 3. te Uredbe u roku od mjesec dana, Hrvatska narodna banka donijet će odluku u skladu s tom odlukom, a rok od četiri mjeseca smatra se rokom za mirenje u smislu Uredbe (EU) br. 1093/2010 uz to da se nakon isteka četveromjesečnog razdoblja ili nakon donošenja zajedničke odluke predmet ne upućuje Europskom nadzornom tijelu za bankarstvo.
(8) Hrvatska narodna banka može podnijeti pisani i obrazloženi zahtjev konsolidirajućem nadzornom tijelu za preispitivanje odluke iz stavka 1. ovoga članka, a u tom postupku ažuriranja odluke mogu sudjelovati samo Hrvatska narodna banka i konsolidirajuće nadležno tijelo.
(9) Hrvatska narodna banka odluke iz stavka 6. ili 7. ovoga članka preispitat će najmanje jednom godišnje.
Obavještavanje o izvanrednom stanju
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 143.
(1) Ako je Hrvatska narodna banka konsolidirajuće nadzorno tijelo i ako nastupi izvanredno stanje, uključujući situaciju iz članka 18. Uredbe (EU) br. 1093/2010 ili nepovoljna tržišna kretanja, koje bi moglo ugroziti likvidnost tržišta ili stabilnost financijskog sustava u bilo kojoj državi članici u kojoj su članice te grupe kreditnih institucija dobile odobrenje za rad ili u kojima značajne podružnice kreditne institucije iz Republike Hrvatske pružaju usluge, Hrvatska narodna banka odmah će u skladu s odredbama ovoga Zakona kojima se uređuje razmjena povjerljivih informacija o tome obavijestiti Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo, osobe iz članka 165. stavka 1. točke 1. i članka 167. stavka 1. ovoga Zakona te Europski odbor za sistemske rizike te im proslijediti informacije koje su bitne za njihov rad koristeći se pritom uspostavljenim kanalima komuniciranja.
(2) Kada Hrvatska narodna banka nije konsolidirajuće nadzorno tijelo, a u okviru svojih zakonom danih ovlasti procijeni da bi moglo nastupiti izvanredno stanje iz stavka 1. ovoga članka, obavještava o tome konsolidirajuće nadzorno tijelo u drugoj državi članici koristeći se pritom uspostavljenim kanalima komuniciranja i Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo.
(3) Ako su Hrvatskoj narodnoj banci u vezi sa supervizijom na konsolidiranoj osnovi za koju je nadležna potrebne informacije o grupi kreditnih institucija, a te su informacije već dostavljene drugom nadležnom tijelu, tada će Hrvatska narodna banka, ako je to moguće, te informacije zatražiti od tog nadležnog tijela kako bi se izbjeglo udvostručivanje izvještavanja za različita nadležna tijela koja su uključena u superviziju.
Sporazumi o koordinaciji i suradnji
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 144.
(1) Radi omogućavanja i uspostave djelotvorne supervizije na konsolidiranoj osnovi Hrvatska narodna banka s drugim će nadležnim tijelima država članica uključenima u tu superviziju pisano sklopiti sporazume o koordinaciji i suradnji.
(2) Sporazumima iz stavka 1. ovoga članka mogu se konsolidirajućem nadzornom tijelu povjeriti dodatni poslovi, a mogu se specificirati i procedure u postupku donošenja odluka i za suradnju s drugim nadležnim tijelima.
(3) Hrvatska narodna banka može bilateralnim sporazumom u skladu s člankom 28. Uredbe (EU) br. 1093/2010 prenijeti nadležnost za superviziju društva kćeri koje je kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj nadležnom tijelu koje je izdalo odobrenje za rad i koje nadzire njezinu matičnu kreditnu instituciju.
(4) Hrvatska narodna banka može bilateralnim sporazumom u skladu s člankom 28. Uredbe (EU) br. 1093/2010 preuzeti nadležnost za superviziju kreditne institucije iz države članice koja je društvo kći kreditnoj instituciji sa sjedištem u Republici Hrvatskoj od nadležnog tijela koje je izdalo odobrenje za rad i koje nadzire tu kreditnu instituciju.
(5) Ako konsolidirajuće i nadležno tijelo za financijski holding ili mješoviti financijski holding koji je dobio odobrenje sukladno članku 87. ovoga Zakona nisu isti, Hrvatska narodna banka će kao konsolidirajuće ili nadležno tijelo sklopiti sporazum o koordinaciji i suradnji iz stavka 1. ovoga članka s drugim nadležnim tijelima u državi članici u kojoj financijski holding ili mješoviti financijski holding ima poslovni nastan.
(6) Hrvatska narodna banka obavještava Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo o postojanju i sadržaju bilateralnih sporazuma iz stavaka 3. i 4. ovoga članka.
Razmjena informacija među nadležnim tijelima država članica
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 145.
(1) Hrvatska narodna banka surađivat će s nadležnim tijelima drugih država članica te će im dostavljati informacije koje su bitne ili koje su relevantne za obavljanje supervizije u skladu s ovim Zakonom i Uredbom (EU) br. 575/2013 te će drugom će nadležnom tijelu:
1. na njegov zahtjev dostaviti sve informacije koje su relevantne ili se odnose na obavljanje supervizije koju obavlja to nadležno tijelo ili
2. na vlastitu inicijativu dostaviti sve informacije koje su bitne ako bi mogle značajno utjecati na procjenu financijskog stanja kreditne institucije ili financijske institucije u drugoj državi članici.
(2) Hrvatska narodna banka surađivat će s Europskim nadzornim tijelom za bankarstvo u svrhu primjene ovoga Zakona i Uredbe (EU) br. 575/2013, a u skladu s Uredbom (EU) br. 1093/2010, te će mu dostavljati sve informacije nužne za ostvarivanje njegovih zadataka prema Direktivi 2013/36/EU, Uredbi (EU) br. 575/2013 i Uredbi (EU) br. 1093/2010, a na način uređen člankom 35. Uredbe (EU) br. 1093/2010.
(3) Hrvatska narodna banka može zatražiti posredovanje Europskog nadzornog tijela za bankarstvo:
a) ako joj drugo nadležno tijelo nije dostavilo bitne informacije i
b) ako joj je drugo nadležno tijelo odbilo zahtjev ili nije u razumnom roku udovoljilo zahtjevu za suradnju, a posebno za razmjenu relevantnih informacija.
(4) Ako je Hrvatska narodna banka konsolidirajuće nadzorno tijelo matične kreditne institucije u EU-u sa sjedištem u RH, kreditne institucije koju kontrolira matični mješoviti financijski holding iz EU-a sa sjedištem u RH ili kreditne institucije koju kontrolira matični financijski holding iz EU-a sa sjedištem u RH, dužna je nadležnim tijelima iz drugih država članica koja nadziru institucije koje su društva kćeri tim institucijama dostaviti sve relevantne informacije.
(5) Pri određivanju opsega relevantnih informacija iz stavka 4. ovoga članka Hrvatska narodna banka treba uzeti u obzir važnost tih institucija koje su društva kćeri za financijski sustav države članice čije nadležno tijelo nadzire instituciju koja je društvo kći.
(6) Bitnim informacijama, u smislu ovoga članka, smatraju se materijalno značajne informacije za procjenu financijske stabilnosti pojedine članice grupe u drugoj državi članici, a osobito:
1. značajni podaci o pravnim odnosima u grupi te o upravljačkoj i organizacijskoj strukturi grupe, uključujući sve regulirane i neregulirane subjekte, neregulirana društva kćeri i značajne podružnice koji pripadaju grupi te matična društva, u skladu s člankom 16. stavkom 1. točkama 2. i 3., člankom 175. stavcima 5. i 6. i člankom 181. ovoga Zakona, kao i značajni podaci o tijelima nadležnima za nadzor reguliranih subjekata u grupi
2. značajnije procedure za prikupljanje podataka od kreditnih institucija u grupi i za kontrolu tih podataka
3. nepovoljna kretanja u kreditnoj instituciji ili u drugoj članici grupe koja bi mogla ozbiljno utjecati na druge kreditne institucije u grupi te
4. povrede, prekršaji i važnije mjere koje je nadležno tijelo izreklo kreditnoj instituciji, uključujući nalaganje dodatnih kapitalnih zahtjeva na temelju članaka 105. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona i nalaganje bilo kojeg ograničenja za primjenu naprednog pristupa za izračun kapitalnih zahtjeva prema članku 312. stavku 2. Uredbe (EU) br. 575/2013.
(7) Ako Hrvatska narodna banka provodi superviziju kreditne institucije koju kontrolira matična kreditna institucija u EU-u i ako su joj potrebne informacije koje se odnose na provedbu pristupa i metodologija navedenih u ovom Zakonu i Uredbi (EU) br. 575/2013, tada će, ako je to moguće, od konsolidirajućeg nadzornog tijela zatražiti informacije dostupne tom tijelu.
Suradnja s nadležnim tijelima država članica koja su uključena u superviziju na konsolidiranoj osnovi
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 146.
(1) Hrvatska narodna banka savjetovat će se prije donošenja odluke koja je važna za obavljanje supervizije drugih nadležnih tijela država članica s tim nadležnim tijelima o:
1. promjenama u dioničkoj, organizacijskoj ili upravljačkoj strukturi kreditne institucije u grupi za koje je potrebno odobrenje ili suglasnost nadležnog tijela i
2. važnijim mjerama, povredama ili prekršajima koje namjerava izreći kreditnoj instituciji u skladu s ovim Zakonom, uključujući nalaganje dodatnog iznosa regulatornog kapitala i nametanje bilo kojeg ograničenja za primjenu naprednog pristupa za izračun kapitalnih zahtjeva prema članku 312. stavku 2. Uredbe (EU) br. 575/2013.
(2) U slučaju iz stavka 1. točke 2. ovoga članka, Hrvatska narodna banka savjetovat će se s konsolidirajućim nadzornim tijelom.
(3) Iznimno od stavaka 1. i 2. ovoga članka, Hrvatska narodna banka ne mora se savjetovati u hitnim slučajevima ili onda kada takvo savjetovanje može ugroziti djelotvornost odluke, ali će u takvim slučajevima bez odgađanja obavijestiti druga nadležna tijela o donesenoj odluci.
(4) Hrvatska narodna banka u okviru svojih nadležnosti surađuje i razmjenjuje informacije koje su relevantne za obavljanje zadaća na temelju ovoga Zakona, Uredbe (EU) 575/2013 i propisa kojima se uređuje sprečavanje pranja novca i financiranje terorizma s Uredom za sprječavanje pranja novca i drugim nadležnim nadzornim tijelima s javnim ovlastima u nadziranju kreditnih institucija u pogledu propisa kojima se uređuje sprečavanje pranja novca i financiranje terorizma, pod uvjetom da se takvom suradnjom i razmjenom informacija ne zadire u tekuće izvide, istrage ili postupke u skladu s kaznenim ili upravnim pravom države članice u kojoj se nalazi nadležno tijelo, financijsko-obavještajna jedinica ili drugo nadležno nadzorno tijelo s javnim ovlastima kojemu je povjerena javna ovlast nadziranja obveznika iz članka 2. stavka 1. točaka 1. i 2. Direktive (EU) 2015/849 u djelokrugu njihovih nadležnosti.
Obveze mješovitog holdinga i njegovih društava kćeri u vezi sa supervizijom na konsolidiranoj osnovi
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 147.
(1) U slučaju kada je mješoviti holding matično društvo u odnosu na jednu ili više kreditnih institucija, taj će mješoviti holding i njegova društva kćeri na zahtjev Hrvatske narodne banke dostaviti, izravno ili preko kreditnih institucija koje su društva kćeri, sve informacije potrebne za superviziju kreditnih institucija koje su društva kćeri.
(2) Hrvatska narodna banka, ili druga osoba na temelju ovlaštenja guvernera Hrvatske narodne banke, može obaviti nadzor u poslovnim prostorijama radi provjere informacija dobivenih od mješovitog holdinga i njegovih društava kćeri.
(3) U slučaju kada je mješoviti holding ili neko od njegovih društava kćeri društvo za osiguranje, tada se može primijeniti postupak nadzora propisan člankom 150. ovoga Zakona.
(4) U slučaju kada mješoviti holding ili jedno od njegovih društava kćeri nema sjedište u istoj državi članici kao i kreditna institucija koja je društvo kći, nadzor u poslovnim prostorijama će se radi provjere informacija obaviti u skladu s postupcima iz članka 151. ovoga Zakona.
Nadzor nad unutargrupnim transakcijama
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 148.
(1) Neovisno o zahtjevima iz dijela četvrtog Uredbe (EU) br. 575/2013, u slučaju kada je mješoviti holding matično društvo u odnosu na jednu ili više kreditnih institucija, Hrvatska će narodna banka, u okviru svojih ovlasti za superviziju kreditnih institucija, provoditi nadzor nad svim transakcijama između kreditnih institucija i mješovitog holdinga i njegovih društava kćeri.
(2) Kreditne institucije iz stavka 1. ovoga članka dužne su:
1. utvrditi primjerene postupke upravljanja rizicima i uspostaviti sustav unutarnjih kontrola, uključujući sustav izvještavanja i računovodstvene postupke, radi adekvatnog utvrđivanja, mjerenja, praćenja i kontrole unutargrupnih transakcija s matičnim mješovitim holdingom i njegovim društvima kćerima i
2. izvijestiti Hrvatsku narodnu banku o svakoj značajnoj unutargrupnoj transakciji s matičnim mješovitim holdingom i njegovim društvima kćerima osim onih iz članka 394. Uredbe (EU) 575/2013.
(3) Postupci i značajne unutargrupne transakcije iz stavka 2. ovoga članka predmet su nadzora Hrvatske narodne banke.
Razmjena informacija za potrebe supervizije na konsolidiranoj osnovi
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 149.
(1) U slučaju kada matično društvo i bilo koja od kreditnih institucija koje su društva kćeri nemaju sjedište u istoj državi članici, ali bilo koje od tih društava ima sjedište u Republici Hrvatskoj, Hrvatska narodna banka s nadležnim tijelima drugih država članica razmjenjivat će sve potrebne informacije za provođenje ili olakšavanje provođenja supervizije na konsolidiranoj osnovi.
(2) U slučaju kada Hrvatska narodna banka ne provodi superviziju na konsolidiranoj osnovi, može na zahtjev nadležnog tijela druge države članice odgovornog za provođenje supervizije zatražiti od matičnog društva bilo koju informaciju potrebnu za provođenje supervizije na konsolidiranoj osnovi i proslijediti te podatke nadležnim tijelima drugih država članica.
(3) Hrvatska narodna banka nije nadležna za superviziju na pojedinačnoj osnovi za financijski holding, mješoviti financijski holding, druge financijske institucije, društvo za pomoćne usluge, mješoviti holding i njegova društva kćeri koja nisu kreditne institucije te društva koja nisu uključena u superviziju na konsolidiranoj osnovi, a za koje se prikupljaju ili posjeduju informacije iz stavka 2. ovoga članka i članka 147. ovoga Zakona.
Suradnja nadzornih tijela u slučaju kada je jedno od društava kćeri društvo za osiguranje ili društvo ovlašteno za pružanje investicijskih usluga
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 150.
(1) U slučaju kada kreditna institucija, financijski holding, mješoviti financijski holding ili mješoviti holding kontrolira jedno ili više društava kćeri koja su društva za osiguranje ili društva ovlaštena za pružanje investicijskih usluga, koja podliježu izdavanju odobrenja za rad, Hrvatska narodna banka surađivat će s nadzornim tijelima odgovornima za nadzor tih društava.
(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, Hrvatska narodna banka s nadzornim će tijelima razmjenjivati informacije koje bi mogle olakšati obavljanje njihovih zadaća te omogućiti nadzor nad aktivnostima i općim financijskim položajem nadziranih društava.
(3) Informacije dobivene u okviru supervizije na konsolidiranoj osnovi, a osobito svaka razmjena informacija između nadzornih tijela, podliježu obvezi čuvanja povjerljivih informacija.
(4) Ako Hrvatska narodna banka kao konsolidirajuće nadzorno tijelo nije određena i kao koordinator prema propisima kojima se uređuje nadzor financijskih konglomerata, Hrvatska narodna banka će surađivati s koordinatorom za matični mješoviti financijskih holding kod primjene odredbi ovoga Zakona i Uredbe (EU) br. 575/2013 na konsolidiranoj osnovi.
(5) Hrvatska narodna banka će za potrebe stavka 4. ovoga članka s koordinatorom sklopiti pisani sporazum o međusobnoj suradnji.
(6) Kada je Hrvatska narodna banka konsolidirajuće nadzorno tijelo sastavljat će popis financijskih holdinga i mješovitih financijskih holdinga iz članka 11. Uredbe (EU) br. 575/2013 i proslijediti ga odgovarajućim nadležnim tijelima drugih država članica, Europskom nadzornom tijelu za bankarstvo i Europskoj komisiji.
Ovlasti u obavljanju nadzora u poslovnim prostorijama
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 151.
(1) Nadležno tijelo druge države članice poslat će Hrvatskoj narodnoj banci zahtjev za obavljanje nadzora u poslovnim prostorijama ako želi u posebnim slučajevima obaviti nadzor poslovanja u poslovnim prostorijama radi provjere informacija koje se odnose na sljedeća društva sa sjedištem u Republici Hrvatskoj:
– kreditnu instituciju
– mješoviti financijski holding
– financijski holding
– drugu financijsku instituciju
– mješoviti holding
– društva kćeri iz članka 150. stavka 1. ovoga Zakona ili
– društva kćeri kreditne institucije, mješovitog financijskog holdinga ili financijskog holdinga, koja nisu uključena u superviziju na konsolidiranoj osnovi.
(2) Hrvatska narodna banka može, ako je to u okviru njezinih nadležnosti propisanih ovim Zakonom, postupiti na temelju zahtjeva nadležnog tijela druge države članice na sljedeći način:
1. samostalno obaviti nadzor nad poslovanjem u poslovnim prostorijama
2. omogućiti ovlaštenim osobama nadležnog tijela druge države članice obavljanje nadzora nad poslovanjem u poslovnim prostorijama na temelju pisane suglasnosti guvernera Hrvatske narodne banke dane u skladu sa sporazumom ili
3. omogućiti ovlaštenim revizorima ili drugim stručno osposobljenim osobama da obave nadzor nad poslovanjem u poslovnim prostorijama na temelju pisane suglasnosti guvernera Hrvatske narodne banke dane u skladu sa sporazumom.
(3) U slučaju kada nadležno tijelo druge države članice ne obavlja nadzor nad poslovanjem iz stavka 1. ovoga članka u poslovnim prostorijama, ima mogućnost sudjelovanja u nadzoru u poslovnim prostorijama koji obavlja Hrvatska narodna banka ili ovlašteni revizor, odnosno druga stručno osposobljena osoba na temelju ovlaštenja guvernera Hrvatske narodne banke.
(4) Hrvatska narodna banka poslat će zahtjev za obavljanje nadzora u poslovnim prostorijama nadležnom tijelu druge države članice ako želi u posebnim slučajevima obaviti nadzor poslovanja u poslovnim prostorijama radi provjere informacija koje se odnose na sljedeća društva sa sjedištem u drugoj državi članici:
– kreditnu instituciju
– mješoviti financijski holding
– financijski holding
– drugu financijsku instituciju
– mješoviti holding
– društva kćeri iz članka 150. stavka 1. ovoga Zakona ili
– društva kćeri kreditne institucije, mješovitog financijskog holdinga ili financijskog holdinga, koja nisu uključena u superviziju na konsolidiranoj osnovi.
Nalaganje supervizorskih mjera financijskom holdingu, mješovitom financijskom holdingu i mješovitom holdingu
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 152.
Ako financijski holding, mješoviti financijski holding, mješoviti holding ili odgovorne osobe u tim društvima krše propise kojima se uređuje provedba supervizije na konsolidiranoj osnovi, Hrvatska narodna banka naložit će supervizorske mjere.
Primjena propisa na mješoviti financijski holding
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 153.
(1) Ako se na mješoviti financijski holding odnose odredbe ovoga Zakona koje su istovjetne odredbama propisa kojima se prenose odredbe Direktive 2002/87/EZ kojim se uređuje dodatna supervizija financijskih konglomerata osobito u dijelu supervizije poslovanja, Hrvatska narodna banka, ako je konsolidirajuće nadzorno tijelo i uz savjetovanje s ostalim tijelima nadležnima za superviziju društava kćeri, može donijeti odluku da se na mješoviti financijski holding primjenjuju samo relevantne odredbe tog propisa kojim se uređuje dodatna supervizija financijskih konglomerata.
(2) Ako se na mješoviti financijski holding odnose odredbe ovoga Zakona koje su istovjetne odredbama propisa kojima se prenose odredbe Direktive 2009/138/EZ kojim se uređuje osiguranje osobito u dijelu nadzora poslovanja, Hrvatska narodna banka, ako je konsolidirajuće nadzorno tijelo i uz suglasnost tijela nadležnog za nadzor društava za osiguranje, može donijeti odluku da se na mješoviti financijski holding primjenjuju samo relevantne odredbe onog zakona kojim se uređuje najznačajniji financijski sektor utvrđen prema zakonu kojim se uređuje dodatna supervizija financijskih konglomerata odnosno nacionalnog propisa kojim se u nacionalno zakonodavstvo prenosi članak 3., stavak 2. Direktive 2002/87/EZ.
(3) Kada je Hrvatska narodna banka konsolidirajuće nadzorno tijelo obavještava Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo i Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje o odlukama koje je donijela u skladu sa stavcima 1. i 2. ovoga članka.
(4) Europska središnja banka preuzima zadatke koordinatora financijskog konglomerata u skladu s kriterijima koji su utvrđeni mjerodavnim pravom Europske unije u odnosu na značajni nadzirani subjekt.
(5) Hrvatska narodna banka preuzima zadatke koordinatora financijskog konglomerata u skladu s kriterijima utvrđenim mjerodavnim pravom Europske unije u odnosu na manje značajni nadzirani subjekt.
Suradnja s nadležnim tijelima trećih zemalja radi obavljanja supervizije
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 154.
(1) Hrvatska narodna banka može sklopiti sporazum s jednim ili više nadležnih tijela trećih zemalja radi obavljanja supervizije na konsolidiranoj osnovi nad:
1. kreditnom institucijom čije matično društvo ima sjedište u trećoj zemlji ili
2. kreditnom institucijom u trećoj zemlji čije matično društvo, bilo ono kreditna institucija, mješoviti financijski holding ili financijski holding, ima sjedište u Republici Hrvatskoj.
(2) Sporazumom iz stavka 1. ovoga članka potrebno je osigurati osnovu za razmjenu informacija potrebnih za superviziju kreditnih institucija na konsolidiranoj osnovi.
(3) Hrvatska narodna banka može predložiti Europskoj komisiji sklapanje sporazuma s jednom ili više trećih zemalja za potrebe provođenja supervizije kreditnih institucija.
Način suradnje s trećim zemljama
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 155.
(1) U slučaju kada je kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj društvo kći kreditnoj instituciji, mješovitom financijskom holdingu ili financijskom holdingu sa sjedištem u trećoj zemlji i ne podliježe superviziji na konsolidiranoj osnovi od strane Hrvatske narodne banke ili nadležnog tijela druge države članice, Hrvatska narodna banka, ako je nadležna, provjerit će podliježe li kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja je društvo kći superviziji na konsolidiranoj osnovi od strane nadležnog tijela treće zemlje, a koja je istovjetna načelima utvrđenima ovim Zakonom i zahtjevima iz dijela prvog, glave II. poglavlja 2. Uredbe (EU) br. 575/2013.
(2) Hrvatska narodna banka izvršit će provjeru iz stavka 1. ovoga članka na zahtjev matičnog društva, druge nadzirane osobe kojoj je odobren rad u državi članici ili na vlastitu inicijativu, pri čemu će se savjetovati s ostalim nadležnim tijelima uključenima u superviziju.
(3) Hrvatska naroda banka dužna je pri provjeri iz stavka 1. ovoga članka uzeti u obzir moguće opće smjernice Europskog odbora za bankarstvo o usklađenosti pravila supervizije na konsolidiranoj osnovi koju provode nadležna tijela trećih zemalja nad kreditnim institucijama čija matična društva imaju sjedište u trećim zemljama s načelima utvrđenima ovim Zakonom i Uredbom (EU) br. 575/2013. U tom smislu, Hrvatska narodna banka dužna je savjetovati se s Europskim nadzornim tijelom za bankarstvo prije donošenja odluke.
(4) U slučaju kada se utvrdi da u trećoj zemlji ne postoji supervizija na konsolidiranoj osnovi istovjetna načelima utvrđenima ovim Zakonom i Uredbom (EU) br. 575/2013, Hrvatska će narodna banka, ako je nadležna, na kreditnu instituciju sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja je društvo kći na odgovarajući način primijeniti odredbe ovoga Zakona i Uredbe (EU) br. 575/2013 ili druge odgovarajuće supervizorske postupke koji postižu ciljeve supervizije kreditnih institucija na konsolidiranoj osnovi.
(5) Supervizorski postupci iz stavka 4. ovoga članka, nakon usuglašavanja s ostalim nadležnim tijelima uključenima u superviziju, trebaju biti odobreni od strane nadležnog tijela koje bi bilo odgovorno za superviziju kreditnih institucija na konsolidiranoj osnovi.
(6) Hrvatska narodna banka može u posebnim slučajevima zahtijevati osnivanje financijskog holdinga ili mješovitog financijskog holdinga sa sjedištem u jednoj od država članica te da se provede konsolidacija u skladu s ovim Zakonom.
(7) Hrvatska narodna banka obavještava o postupcima iz ovoga članka ostala nadležna tijela uključena u superviziju na konsolidiranoj osnovi, Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo i Europsku komisiju.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
XI.10. ZNAČAJNA PODRUŽNICA
Odlučivanje o statusu značajne podružnice koja posluje na području Republike Hrvatske
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 156.
(1) Hrvatska narodna banka može konsolidirajućem nadzornom tijelu uputiti zahtjev da podružnica kreditne institucije iz te države članice koja pruža usluge na području Republike Hrvatske dobije status značajne podružnice a u slučaju ako kreditna institucija iz države članice nije članica grupe kreditnih institucija u EU-u, Hrvatska narodna banka zahtjev će uputiti nadležnom tijelu matične države članice.
(2) U zahtjevu iz stavka 1. ovoga članka Hrvatska narodna banka navest će razloge, a osobito:
1. drži li ta podružnica u Republici Hrvatskoj više od 2% ukupnih depozita određenih zakonom kojim se uređuje sustav osiguranja depozita
2. može li privremeni ili trajni prestanak pružanja usluga utjecati na sistemsku likvidnost tržišta i na platne sustave i sustave za poravnanje i namiru financijskih instrumenata u Republici Hrvatskoj i
3. veličinu i značajnost podružnice, s obzirom na broj klijenata, za bankovni ili financijski sustav Republike Hrvatske.
(3) Hrvatska narodna banka, nadležno tijelo matične države članice i konsolidirajuće nadzorno tijelo ako je određeno surađivat će u postupku donošenja zajedničke odluke o značajnoj podružnici.
(4) Ako odluka iz stavka 3. ovoga članka nije donesena u roku od dva mjeseca od dana primitka zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka, Hrvatska narodna banka će u roku od iduća dva mjeseca o tome donijeti samostalnu odluku vodeći pri tome računa o stavovima konsolidirajućeg nadzornog tijela ili nadležnih tijela matične države članice.
(5) Odluka iz stavka 3. ili 4. ovoga članka obvezujuća je, a dostavlja se svim relevantnim nadležnim tijelima.
(6) Donošenje odluke iz stavka 3. ili 4. ovoga članka ne utječe na ovlasti drugog nadležnog tijela dane ovim Zakonom.
(7) Ako se nadležno tijelo matične države članice nije savjetovalo s Hrvatskom narodnom bankom u vezi s operativnim postupcima propisanima za planove oporavka likvidnosti koje je to tijelo poduzelo ili ako Hrvatska narodna banka nakon provedenog savjetovanja smatra da ti operativni postupci koje je poduzelo nadležno tijelo matične države članice nisu primjereni, Hrvatska narodna banka može zatražiti posredovanje Europskog nadzornog tijela za bankarstvo u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 1093/2010.
(8) Hrvatska narodna banka surađivat će s nadležnim tijelima matične države članice kreditne institucije iz države članice koja ima značajnu podružnicu u Republici Hrvatskoj pri planiranju i koordinaciji aktivnosti iz članka 139. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona.
(9) Hrvatska narodna banka sudjelovat će u kolegiju supervizora za značajnu podružnicu kreditne institucije iz države članice koja pruža usluge na području Republike Hrvatske, a koji je osnovalo nadležno tijelo matične države članice, radi suradnje uređene člankom 126. i člankom 139. stavkom 1. točkom 3. ovoga Zakona te radi razmjene informacija iz članka 145. stavka 6. točaka 3. i 4. ovoga Zakona, ako nadležno tijelo matične države članice odluči uključiti Hrvatsku narodnu banku u rad kolegija.
Odlučivanje o statusu značajne podružnice kada je Hrvatska narodna banka konsolidirajuće nadzorno tijelo
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 157.
(1) Ako Hrvatska narodna banka kao konsolidirajuće nadzorno tijelo zaprimi zahtjev nadležnog tijela druge države članice da podružnicu koja pruža usluge na području te države članice smatra značajnom podružnicom, Hrvatska narodna banka surađivat će s nadležnim tijelom te države članice pri donošenju zajedničke odluke o statusu značajne podružnice.
(2) Odluka iz stavka 1. ovoga članka dostavlja se relevantnim nadležnim tijelima.
(3) Ako zajednička odluka o značajnosti podružnice nije donesena u roku dva mjeseca od dana zaprimanja zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka, a nadležno tijelo te države članice u roku od iduća dva mjeseca donese odluku da se podružnici iz stavka 1. ovoga članka dodjeljuje status značajne podružnice, ta je odluka obvezujuća i za Hrvatsku narodnu banku.
(4) Hrvatska narodna banka nadležnim će tijelima države članice u kojoj kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj ima značajnu podružnicu proslijediti informacije iz članka 145. stavka 6. točaka 3. i 4. ovoga Zakona te u suradnji s tim nadležnim tijelima planirati i koordinirati aktivnosti iz članka 139. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona.
(5) Ako u kreditnoj instituciji iz stavka 1. nastane izvanredno stanje, Hrvatska narodna banka o tome će bez odgode obavijestiti osobe iz članka 165. stavka 1. točke 1. i članka 167. stavka 1. ovoga Zakona te Europski odbor za sistemske rizike.
(6) Hrvatska narodna banka nadležnim tijelima države članice u kojoj kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj ima značajnu podružnicu proslijedit će sljedeće informacije:
1. procjenu rizika kreditne institucije koja ima značajnu podružnicu na pojedinačnoj ili konsolidiranoj osnovi u skladu s člankom 98. stavkom 1. i člankom 99. stavkom 1. ovoga Zakona i ako je primjenjivo procjenu rizika iz članka 141. stavaka 2. i 3. ovoga Zakona i
2. odluke o izrečenim supervizorskim mjerama iz članaka 105. i 110. ovoga Zakona koje su relevantne za tu podružnicu i
3. odluke u vezi s validacijom internih modela koje su relevantne za tu podružnicu.
(7) Hrvatska narodna banka savjetovat će se s nadležnim tijelom države članice u kojoj kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj ima značajnu podružnicu o operativnim postupcima propisanima za planove oporavka likvidnosti, ako je to relevantno za likvidnosni rizik u valuti države članice domaćina.
Osnivanje kolegija supervizora za značajne podružnice
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 158.
(1) Ako kolegij supervizora iz članka 140. ovoga Zakona nije osnovan, a kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj ima značajne podružnice u drugim državama članicama, Hrvatska narodna banka osnovat će kolegij supervizora i predsjedati njime kako bi se omogućila suradnja uređena člankom 119. te razmjena informacija iz članka 145. stavka 6. točaka 3. i 4. ovoga Zakona.
(2) Nakon konzultacija s relevantnim nadležnim tijelima Hrvatska narodna banka uredit će pisanim aktom osnivanje i rad kolegija iz stavka 1. ovoga članka te će određivati koje će od relevantnih nadležnih tijela prisustvovati sastancima ili na drugi način sudjelovati u radu kolegija, vodeći računa o mogućem utjecaju planiranih supervizorskih aktivnosti osobito u odnosu na stabilnost financijskog sustava u njihovim državama i obvezama iz članka 157. ovoga Zakona.
(3) Hrvatska narodna banka pravodobno će i redovito obavještavati sve članove kolegija supervizora o planiranim sastancima i glavnim pitanjima koja će biti predmetom rasprave te o zauzetim stavovima i poduzetim mjerama.
XI.11. NAKNADA ZA SUPERVIZIJU
Godišnja naknada za superviziju
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 159.
(1) Za obavljanje supervizije iz ove glave kreditne institucije sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, matični financijski holding i matični mješoviti financijski holding koji su dobili odobrenje temeljem ovoga Zakona, i podružnice koje su osnovale kreditne institucije sa sjedištem izvan Republike Hrvatske plaćaju Hrvatskoj narodnoj banci naknadu za superviziju.
(2) Hrvatska narodna banka podzakonskim propisom uređuje visinu, osnovicu, način izračuna i način plaćanja godišnje naknade za superviziju iz stavka 1. ovoga članka.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
XII. SURADNJA S NADLEŽNIM TIJELIMA I RAZMJENA INFORMACIJA
Suradnja između nadležnih i nadzornih tijela Republike Hrvatske
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 160.
(1) Hrvatska narodna banka, Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga i nadzorna tijela u Republici Hrvatskoj dostavit će na zahtjev pojedinog nadležnog tijela tom tijelu sve informacije o kreditnoj ili financijskoj instituciji koje su mu potrebne u postupku provođenja zadataka supervizije i nadzora nad kreditnom ili financijskom institucijom, u postupku vezanom za izdavanje odobrenja i suglasnosti ili pri odlučivanju o drugim pojedinačnim zahtjevima iz svoje nadležnosti.
(2) Tijela iz stavka 1. ovoga članka međusobno se obavještavaju o ukidanju odobrenja, nezakonitostima i nepravilnostima koje utvrde tijekom obavljanja supervizije i nadzora i o izrečenim mjerama za njihovo otklanjanje ako su ti nalazi i izrečene mjere bitni za rad tog drugog tijela.
(3) Ako neko tijelo koje nije nadležno tijelo ima ovlasti za sanaciju, Hrvatska narodna banka i to tijelo usko će surađivati i konzultirati se prilikom pripreme sanacijskog plana, kao i u svim drugim situacijama u kojima ovaj Zakon i nacionalni propisi država članica kojim je prenesena Direktiva 2013/36/EU, Direktiva 2014/59/EU ili Uredba (EU) br. 575/2013 zahtijevaju suradnju i međusobnu konzultaciju.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
XIII. OBVEZA ČUVANJA POVJERLJIVIH INFORMACIJA
Obveza čuvanja povjerljivih informacija
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 161.
(1) Radnici Hrvatske narodne banke, ovlašteni revizori i druge stručne osobe koje rade ili su radile po ovlaštenju Hrvatske narodne banke dužni su sve informacije u vezi sa supervizijom kreditne institucije koje su saznali tijekom rada za Hrvatsku narodnu banku čuvati kao povjerljive.
(2) Osobe iz stavka 1. ovoga članka ne smiju povjerljive informacije učiniti dostupnima nijednoj drugoj osobi ili javnopravnom tijelu, osim u obliku skupnih podataka iz kojih nije moguće prepoznati pojedinačnu kreditnu instituciju.
(3) Hrvatska narodna banka dužna je sve informacije u vezi sa supervizijom kreditne institucije koje je saznala tijekom obavljanja supervizije ili drugih poslova iz ovoga Zakona čuvati kao povjerljive.
(4) Obveza čuvanja povjerljivih informacija iz stavka 1. do 3. ovoga članka ne odnosi se na:
1. dostavljanje na vlastitu inicijativu povjerljivih informacija nadležnom sudu, nadležnom državnom odvjetništvu, Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, Uredu europskog javnog tužitelja, Ministarstvu unutarnjih poslova, Uredu za sprječavanje pranja novca ili ovlaštenom tijelu iz druge države članice za potrebe prijavljivanja, sprječavanja, otkrivanja ili istraživanja kaznenih djela te vođenja kaznenog postupka ili postupka koji mu prethodi
2. dostavljanje povjerljivih informacija koje se priopćavaju za potrebe Državnog odvjetništva Republike Hrvatske te dostavljanje povjerljivih informacija Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta i Ministarstvu unutarnjih poslova u kaznenom postupku ili postupku koji mu prethodi, ako to pisanim putem naloži Državno odvjetništvo Republike Hrvatske ili nadležni sud ili pisanim putem zatraži ovlašteno tijelo iz druge države članice
3. dostavljanje povjerljivih informacija poreznim tijelima sukladno poreznim propisima
4. dostavljanje povjerljivih informacija u postupku prisilne likvidacije nad kreditnom institucijom ili u sudskom postupku koji je u vezi s tim postupkom prisilne likvidacije pokrenut, osim onih koji se odnose na fizičke ili pravne osobe koje poduzimaju radnje i postupke u svrhu reorganizacije kreditne institucije ili
5. ispunjavanje zahtjeva Europskog parlamenta zasnovanih na ovlasti za istraživanje iz članka 226. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.
(5) Obveza čuvanja informacija iz stavka 1. ovoga članka ne sprječava Hrvatsku narodnu banku da:
1. razmjenjuje informacije s nadležnim tijelima ili ih prosljeđuje Europskom nadzornom tijelu za bankarstvo, Europskom odboru za sistemske rizike ili Europskom nadzornom tijelu za vrijednosne papire i tržišta kapitala na način kako je to uređeno ovim Zakonom, Uredbom (EU) br. 575/2013, Uredbom (EU) 2019/2033 i ostalim primjenjivim propisima Europske unije
2. javno objavljuje informacije iz članka 172. ovoga Zakona
3. objavljuje rezultate testiranja otpornosti na stres provedenih u skladu s člankom 98. stavkom 7. ovoga Zakona ili člankom 32. Uredbe (EU) br. 1093/2010.
(6) Razmjena informacija iz stavka 5. ovoga članka podliježe obvezi čuvanja povjerljivih informacija iz stavaka 1. do 3. ovoga članka.
Upotreba povjerljivih informacija od strane Hrvatske narodne banke
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 162.
Hrvatska narodna banka može se povjerljivim informacijama koje je saznala tijekom obavljanja supervizije ili drugih poslova iz ovoga Zakona koristiti samo u sljedećim slučajevima:
1. pri provjeri ispunjavanja uvjeta za izdavanje odobrenja i suglasnosti o kojima odlučuje na temelju ovoga Zakona
2. pri obavljanju supervizije kreditne institucije i ostalih nadzornih aktivnosti, na pojedinačnoj i/ili konsolidiranoj osnovi, osobito u smislu likvidnosti, solventnosti, velikih izloženosti, administrativnih i računovodstvenih procedura, sustava unutarnjih kontrola te izricanja supervizorskih mjera i mjera rane intervencije
3. pri izvršavanju svojih ovlasti za sanaciju
4. u prekršajnim postupcima
5. u postupku izricanja upravnih sankcija, upravnih mjera i periodičnih penala
6. pri postupanju s obavijesti o povredi mjerodavnih propisa
7. u postupku pred upravnim sudom koji se vodi protiv rješenja Hrvatske narodne banke
8. u drugim sudskim postupcima zbog povrede propisa Europske unije kojima se uređuje poslovanje kreditnih institucija ili
9. pri ispunjavanju zahtjeva Europskog parlamenta zasnovanih na ovlasti za istraživanje iz članka 226. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.
Razmjena informacija između tijela
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 163.
(1) Iznimno od članaka 161. i 162. ovoga Zakona Hrvatska narodna banka može povjerljive informacije razmjenjivati sa sljedećim osobama u Republici Hrvatskoj ili u državama članicama u svrhu provođenja supervizije, nadzora i drugih poslova za koje su ovlaštene, i to:
1. tijelima nadležnima za nadzor kreditnih institucija i investicijskih društava te drugim tijelima nadležnima za nadzor subjekata financijskog sektora i financijskih tržišta
2. tijelima nadležnima za očuvanje financijske stabilnosti primjenom makrobonitetnih propisa
3. tijelima koja provode reorganizacijske mjere, kako su definirane propisom kojim se uređuje prisilna likvidacija kreditnih institucija, ili tijela kojima je cilj očuvanje financijske stabilnosti
4. sudu i drugim tijelima ili pravnim osobama ovlaštenima za obavljanje poslova u provođenju postupka likvidacije kreditne institucije ili u drugim sličnim postupcima pri izvršavanju njihovih zakonom utvrđenih zadataka
5. revizorima koji obavljaju reviziju kreditnih i financijskih institucija, te društava osiguranja pri izvršavanju njihovih zakonom utvrđenih zadataka
6. ugovornim ili institucionalnim sustavima zaštite iz članka 113. stavka 7. Uredbe (EU) br. 575/2013
7. tijelima koja administriraju sustave za osiguranje depozita i sustave za zaštitu ulagatelja
8. sanacijskim tijelima i Ministarstvu financija na temelju zakona kojim se uređuje sanacija kreditnih institucija i investicijskih društava
9. tijelima nadležnim za nadzor kreditnih i financijskih institucija koje su obveznici primjene propisa kojima se uređuje sprječavanje pranja novca i financiranje terorizma radi usklađenosti s tim propisima
10. financijsko-obavještajnim jedinicama prema propisima kojima se uređuje sprječavanje pranja novca i financiranje terorizma
11. tijelima nadležnim za primjenu propisa kojima se uređuje strukturna podjela unutar bankovne grupe i
12. poreznim tijelima unutar Republike Hrvatske, a kada informacija potječe iz druge države članice, uz izričitu suglasnost nadležnog nadzornog tijela koje je informaciju priopćilo.
(2) Na osobe kojima je Hrvatska narodna banka dostavila povjerljive informacije u skladu sa stavkom 1. ovoga članka primjenjuje se obveza čuvanja povjerljivih informacija iz članka 161. ovoga Zakona.
Razmjena informacija s osobama ovlaštenima za provedbu nadzora
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 164.
(1) Iznimno od odredbi članaka 161., 162. i 168 . ovoga Zakona i iznimno od odredbi kojima su u nacionalni propis država članica preneseni članci 53., 54. i 55. Direktive 2013/36/EU, Hrvatska narodna banka razmjenjivat će povjerljive informacije s osobama koje su u Republici Hrvatskoj ili u drugim državama članicama ovlaštene za provedbu nadzora, i to nad:
1. tijelima koja obavljaju poslove u postupku likvidacije kreditne institucije ili u nekom drugom sličnom postupku
2. ugovornim ili institucionalnim sustavima zaštite iz članka 113. stavka 7. Uredbe (EU) br. 575/2013
3. revizorima koji obavljaju reviziju kreditnih institucija, društava za osiguranje i financijskih institucija.
(2) Hrvatska narodna banka razmijenit će povjerljive informacije s tijelima i osobama iz stavka 1. ovoga članka ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:
1. informacije se daju samo u svrhu obavljanja nadzornih zadataka tih tijela i osoba
2. primljene informacije tijela i osobe čuvaju kao povjerljive informacije u skladu s člankom 161. stavcima od 1. do 3. ovoga Zakona i
3. informacije koje potječu iz druge države članice ne smiju se dostaviti bez izričite suglasnosti nadležnog tijela države članice od kojeg je informaciju primila i, ako je primjenjivo, samo za svrhu za koju je suglasnost nadležnog tijela države članice dana.
(3) Iznimno od članaka 161., 162. i 168. ovoga Zakona, i iznimno od odredbi kojima su u nacionalno pravo u preneseni članci 53., 54. i 55. Direktive 2013/36/EU, Hrvatska narodna banka može, radi jačanja stabilnosti i očuvanja cjelovitosti financijskog sustava, razmjenjivati informacije i s drugim nadležnim tijelima i institucijama u Republici Hrvatskoj i drugoj državi članici koje u skladu sa zakonom provode postupke u vezi s kršenjem prava trgovačkih društava ako to u pisanom obliku zatraži ili naloži nadležni sud, a Hrvatska narodna banka tim će tijelima priopćiti povjerljive informacije ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:
1. informacije se daju samo u vezi s provođenjem postupaka u vezi s kršenjem prava trgovačkih društva
2. primljene informacije tijela čuvaju kao povjerljive informacije u skladu s člankom 161. stavcima od 1. do 3. ovoga Zakona i
3. informacije koje potječu iz druge države članice ne smije dostaviti bez izričite suglasnosti nadležnog tijela države članice od kojeg je informaciju primila i ako je primjenjivo, samo u svrhu za koju je suglasnost nadležnog tijela države članice dana.
(4) Ako se tijela i osobe iz stavka 1. ovoga članka koriste uslugama osoba koje nisu zaposlene u javnom sektoru, Hrvatska narodna banka može i s tim osobama razmjenjivati informacije iz stavka 3. ovoga članka pod uvjetima iz stavka 3. ovoga članka.
(5) Tijela iz stavka 3. ovoga članka dostavljaju Hrvatskoj narodnoj banci imena i detaljne podatke o odgovornostima osoba kojima Hrvatska narodna banka dostavlja povjerljive informacije.
(6) Hrvatska narodna banka će obavijestiti Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo o nazivima tijela koja mogu primiti informacije od Hrvatske narodne banke temeljem ovoga članka.
Razmjena informacija koje se odnose na monetarnu politiku, osiguranje depozita, sistemski rizik i nadzor nad platnim prometom
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 165.
(1) Hrvatska narodna banka dostavit će povjerljive informacije u svrhu obavljanja njihovih zadataka sljedećim tijelima u Republici Hrvatskoj ili u drugim državama članicama:
1. središnjim bankama članicama Europskog sustava središnjih banaka i drugim tijelima s ovlastima i odgovornostima za provođenje monetarne politike, kada je ta povjerljiva informacija relevantna za ostvarenje njihovih ciljeva vezanih uz provođenje monetarne politike i održavanje likvidnosti, nadzor nad platnim sustavima, sustavima za poravnanje i namiru financijskih instrumenata te očuvanje stabilnosti financijskog sustava, a osobito u izvanrednom stanju iz članka 143. ovoga Zakona, kada je takve informacije potrebno dostaviti bez odgode
2. ugovornim i institucionalnim sustavima zaštite iz članka 113. stavka 7. Uredbe (EU) br. 575/2013
3. drugim tijelima nadležnima za nadzor nad platnim sustavima i
4. Europskom odboru za sistemske rizike, Europskom nadzornom tijelu za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje, Europskom nadzornom tijelu za vrijednosne papire i tržišta kapitala, ako su te informacije relevantne za ispunjavanje njihovih zadataka propisanih uredbama (EU) br. 1092/2010, (EU) br. 1094/2010 ili (EU) br. 1095/2010.
(2) Hrvatska narodna banka može od tijela iz stavka 1. ovoga članka zatražiti informacije u slučaju kada su te informacije nužne u svrhu obavljanja supervizije ili drugih poslova iz svoje nadležnosti u skladu s člankom 162. ovoga Zakona.
(3) Na osobe iz ovoga članka primjenjuje se obveza čuvanja povjerljivih informacija iz članka 161. stavaka 1. do 3. ovoga Zakona.
(4) U izvanrednim stanjima iz članka 143. ovoga Zakona Hrvatska narodna banka će bez odgode dostavit povjerljive informacije:
– središnjim bankama članicama Europskog sustava središnjih banaka ako je to potrebno za obavljanja njihovih zadataka, uključujući provođenje monetarne politike i održavanje likvidnosti, nadzor nad platnim sustavima, sustavima za poravnanje i namiru financijskih instrumenata te očuvanje stabilnosti financijskog sustava i
– Europskom odboru za sistemski rizik ako je to potrebno za obavljanje njegovih zadataka.
Prijenos informacija međunarodnim tijelima
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 166.
(1) Iznimno od članka 161. stavaka od 1. do 4. i članka 162. ovoga Zakona i iznimno od odredbi kojima su u nacionalni propis država članica preneseni članak 53. stavak 1. i članak 54. Direktive 2013/36/EU, Hrvatska narodna banka će na zahtjev Međunarodnog monetarnog fonda u svrhu obavljanja njegovih zadataka, Svjetske banke za potrebe procjena u okviru Programa procjene financijskog sektora, Banke za međunarodne namire za potrebe studija kvantitativnog učinka ili Odbora za financijsku stabilnost za potrebe njegove nadzorne funkcije dostaviti skupne podatke ili podatak iz kojeg nije moguće prepoznati o kojoj se kreditnoj instituciji radi ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:
1. zahtjev je opravdan jer je zatražen u svrhu obavljanja dodijeljenih im ovlasti
2. zahtjev je dovoljno precizan u pogledu vrste, opsega i formata traženih informacija te sredstava njihova priopćavanja ili prijenosa
3. tražene informacije potrebne su isključivo za izvršavanje konkretnih zadataka podnositelja zahtjeva te ne prelaze njegove utvrđene zadatke
4. informacije se prenose ili priopćavaju isključivo osobama koje su izravno uključene u izvršavanje zadatka u čiju se svrhu podaci dostavljaju i
5. na osobe koje imaju pristup informacijama postoji obveza čuvanja povjerljivih informacija u sadržaju jednakom kao u članku 161. ovoga Zakona.
(2) Ako je zahtjevom iz stavka 1. ovoga članka zatražena druga informacija, različita od one navedene u tom stavku, Hrvatska narodna banka može druge informacije učiniti dostupnima isključivo u svojim prostorijama.
(3) Ako priopćavanje informacija na temelju zahtjeva iz ovoga članka predstavlja obradu osobnih podataka, podnositelj zahtjeva dužan je ispunjavati uvjete utvrđene propisima kojima se uređuje zaštita osobnih podataka.
Razmjena informacija s drugim subjektima
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 167.
(1) Iznimno od članka 161. stavaka od 1. do 4. i članka 162. ovoga Zakona i iznimno od odredbi kojima su u nacionalni propis država članica preneseni članak 53. stavak 1. i članak 54. Direktive 2013/36/EU, Hrvatska narodna banka može povjerljive informacije dostaviti ministarstvu nadležnom za financije, odnosno državnom tijelu ovlaštenom za predlaganje i nadzor nad primjenom zakona iz područja supervizije kreditnih institucija, financijskih institucija i društava za osiguranje, samo za potrebe bonitetnog nadzora, te za provođenje preventivnih i sanacijskih mjera za kreditne institucije koje posluju s poteškoćama.
(2) Ako nastupi izvanredno stanje iz članka 143. stavka 1. ovoga Zakona, Hrvatska narodna banka dostavlja informacije relevantne za osobe iz stavka 1. ovoga članka iz svih dotičnih država članica.
(3) Hrvatska narodna banka može povjerljive informacije povezane s bonitetnom supervizijom dostaviti istražnim povjerenstvima Hrvatskog sabora, Državnom uredu za reviziju i drugim tijelima koja provode slične postupke, ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
1. tijela imaju na zakonu utemeljene ovlasti za provođenje temeljite kontrole i istraživanja aktivnosti Hrvatske narodne banke pri obavljanju supervizije kreditnih institucija ili provedbe propisa kojima se uređuje supervizija
2. tijelima su povjerljive informacije neophodne u svrhu ispunjenja njihovih zakonskih ovlasti
3. za radnike ili članove tijela koji imaju pristup povjerljivim informacijama primjenjuje se pravila o obvezi čuvanja povjerljivih informacija koja su barem jednakovrijedna obvezi čuvanja povjerljivih informacija iz članka 161. stavaka od 1. i 2. ovoga Zakona
4. ako su povjerljive informacije dobivene od nadležnih tijela druge države članice, one se ne smiju učiniti dostupnima bez izričite suglasnosti tih nadležnih tijela i mogu se upotrijebiti samo u svrhu za koju su dane.
(4) Ako povjerljive informacije iz ovoga članka sadrže osobne podatke, pri korištenju tih podataka tijela iz stavka 3. ovoga članka dužna su postupati u skladu s propisom kojim se uređuje zaštita osobnih podataka.
(5) Informacije dobivene u skladu s člankom 124. i 125., člankom 161. stavkom 5. i člankom 163. ovoga Zakona kao i informacije dobivene tijekom obavljenog nadzora u poslovnim prostorijama iz članaka 120. i 125. ovoga Zakona Hrvatska narodna banka ne smije priopćiti tijelima iz stavaka 1. do 4. ovoga članka bez izričite suglasnosti nadležnog tijela koje je informaciju dalo ili nadležnih tijela države članice u kojoj je obavljen nadzor u poslovnim prostorijama.
(6) Hrvatska narodna banka može povjerljive informacije iz članaka 161., 162. i 168. ovoga Zakona odnosno iz odredbi kojima su u nacionalno pravo u preneseni članci 53., 54. i 55. Direktive 2013/36/EU dostaviti društvu za poravnanje koje obavlja poslove poravnanja i namire, a koje je priznato prema zakonu kojim se uređuje tržište financijskih instrumenata, ako ocijeni da su ti podaci potrebni za stabilno poslovanje s obzirom na rizik neispunjenja ili mogućeg neispunjenja obveza sudionika tog tržišta.
(7) Hrvatska narodna banka može informacije iz članka 161. stavka 5. ovoga Zakona priopćiti tijelima iz stavka 6. ovoga članka samo uz izričitu suglasnost nadležnog tijela od kojeg je informacije primila.
(8) Na tijela i osobe iz stavaka 1., 3. i 6. ovoga članka primjenjuje se obveza čuvanja povjerljivih informacija iz članka 161. stavaka od 1. do 3. ovoga Zakona.
Suradnja s nadležnim tijelima trećih zemalja
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 168.
(1) Hrvatska narodna banka može sklopiti sporazum s jednim ili više nadležnih tijela trećih zemalja i osobama iz trećih zemalja koje imaju položaj jednak osobama iz članaka 163. i 164. ovoga Zakona radi razmjene informacija, a u svrhu obavljanja supervizije, nadzora ili drugih poslova za koje su ovlašteni.
(2) Hrvatska narodna banka može dostaviti povjerljive informacije i osobama iz trećih zemalja koje imaju položaj jednak tijelima i osobama iz stavka 1. ovoga članka ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
1. ako se s njima dogovorila o međusobnoj razmjeni podataka
2. ako za osobe iz treće zemlje u toj državi postoji obveza čuvanja povjerljivih informacija u sadržaju jednakom kao u članku 161. stavcima od 1. do 3. ovoga Zakona
3. ako će se informacija koja je predmetom dostavljanja osobama i tijelima iz stavka 1. ovoga članka upotrijebiti samo u svrhu obavljanja supervizije, nadzora ili drugih poslova za koje je to tijelo ovlašteno i
4. ako su povjerljive informacije dobivene od nadležnih tijela druge države članice, to nadležno tijelo je Hrvatskoj narodnoj banci dalo izričitu suglasnost da se te informacije razmijene i, ako je primjenjivo, da budu korištene samo za svrhu za koju su dane.
(3) Hrvatska narodna banka može Europskom nadzornom tijelu za bankarstvo dostaviti informacije dobivene od tijela iz ovoga članka.
Obrada osobnih podataka
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 169.
Na obradu osobnih podataka koja se obavlja temeljem ovoga Zakona primjenjuju se propisi kojima je uređena zaštita osobnih podataka.
Obavješćivanje tijela Europske unije
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 170.
(1) Hrvatska narodna banka obavještava Europsku komisiju, Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo, Europski odbor za bankarstvo i druga tijela Europske unije i o svim pitanjima kada je to propisano pravnom stečevinom Europske unije.
(2) Ako je Hrvatska narodna banka konsolidirajuće nadzorno tijelo, ona će drugim relevantnim nadležnim tijelima i Europskom nadzornom tijelu za bankarstvo u postupcima izdavanja i ukidanja odobrenja za rad dostaviti sve informacije o grupi kreditnih institucija, a osobito informacije iz članka 16. stavka 1. točke 2., članka 181., te članka 175. stavaka od 4. do 6. ovoga Zakona, a osobito informacije o pravnim odnosima u grupi kreditnih institucija te o upravljačkoj i organizacijskoj strukturi grupe kreditnih institucija.
(3) Hrvatska narodna banka obavještava Europsku središnju banku o svim postupcima, odlukama i drugim bitnim okolnostima koje su značajne za obavljanje supervizorskih ovlasti i zadataka Europske središnje banke iz članka 4. Uredbe (EU) br. 1024/2013 te u vezi s tim o svim izrečenim upravnim sankcijama, periodičnim penalima i upravnim mjerama, podnesenim pravnim lijekovima i tijeku postupka.
Razmjena informacija o kaznama
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 171.
U skladu sa zahtjevima koji se odnose na čuvanje povjerljivih informacija iz članka 161. stavka od 1. do 3. ovoga Zakon, Hrvatska narodna banka obavješćuju Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo o svim izrečenim upravnim sankcijama i upravnim mjerama, odlukama u prekršajnom postupku te o podnesenim pravnim lijekovima u vezi s tim upravnim sankcijama, upravnim mjerama i prekršajnim postupkom te o ishodu tih postupaka.
Javno objavljivanje informacija Hrvatske narodne banke
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 172.
(1) Hrvatska narodna banka dužna je javno objaviti sljedeće informacije:
1. tekstove zakona, odluka, uputa i općih smjernica u području bonitetne regulative, a koji su doneseni u Republici Hrvatskoj
2. način korištenja mogućnostima i diskrecijskim pravima navedenima u propisima Europske unije kojima se uređuje poslovanje kreditne institucije
3. opće kriterije i metodologije koje primjenjuje pri superviziji kreditnih institucija iz članka 99. ovoga Zakona i kriterije za primjenu načela razmjernosti kako je navedeno u članku 98. stavku 4. ovoga Zakona
4. agregirane statističke podatke o ključnim aspektima provedbe bonitetnog okvira koje je Hrvatska narodna banka prikupila na temelju propisa uključujući broj i vrstu naloženih supervizorskih mjera te o izrečenim upravnim sankcijama i kaznama za povrede i pravomoćnim prekršajnim kaznama propisane ovim Zakonom.
(2) Informacije iz stavka 1. ovoga članka objavit će se na način koji omogućuje usporedbu između pristupa prihvaćenih od nadležnih tijela u različitim državama članicama, redovito će se ažurirati i biti će dostupne na internetskim stranicama Hrvatske narodne banke.
(3) Osim informacija iz stavka 1. ovoga članka, Hrvatska narodna banka može objaviti i druge informacije iz svoje nadležnosti.
(4) Hrvatska narodna banka na svojim internetskim stranicama objavljuje odluke o izrečenim pravomoćnim prekršajnim kaznama temeljem ovog Zakona kreditnim institucijama, odgovornim osobama kreditnih institucija, te ostalim osobama, a koje su izrekli općinski sudovi i druga tijela nadležna za vođenje prekršajnih postupaka, a koje su donesene u postupcima u kojima je Hrvatska narodna banka ovlašteni tužitelj.
(5) Hrvatska narodna banka na svojim internetskim stranicama objavljuje odluke o svakoj izrečenoj novčanoj kazni temeljem ovog Zakona, a koja je izrečena kreditnoj instituciji, odgovornim osobama kreditnih institucija, te ostalim osobama, a koje su donesene u postupku izricanja upravne sankcije.
(6) Odluke iz stavaka 4. i 5. ovoga članka objavljuju bez odgode, a nakon što je osoba kojoj je izrečena novčana kazna o tome obaviještena.
(7) Ako je protiv rješenja kojim je izrečena novčana kazna podnesena tužba, Hrvatska narodna banka će bez odgode objaviti svaku informaciju o podnesenim pravnim lijekovima i tijeku postupka.
(8) Hrvatska narodna banka može objaviti rješenje koje donosi u izvršavanju svojih ovlasti uz koje je tada dužna objaviti i odluku upravnog suda donesenu povodom tužbe na to rješenje.
(9) Podaci koji predstavljaju bankovnu tajnu na temelju odredbi ovoga Zakona izuzet će se od objava iz stavaka 4. i 5. ovoga članka.
(10) Odluke o izrečenim pravomoćnim prekršajnim kaznama i izrečenim novčanim kaznama kreditnim institucijama i odgovornim osobama kreditnih institucija, te ostalim osobama Hrvatska narodna banka objavit će na anonimizirani način u sljedećim slučajevima:
1. ako je izrečena fizičkoj osobi, a Hrvatska narodna banka je prethodno procijenila da objava osobnog podataka nije razmjerna
2. ako bi objavljivanje ugrozilo stabilnost financijskog tržišta ili su u tijeku istražne radnje u kaznenom postupku
3. ako bi objavljivanje za uključenu kreditnu instituciju, odgovornu osobu kreditne institucije, ili ostalu osobu prouzročilo nerazmjernu štetu koju je moguće utvrditi ili
4. ako su nastupile pravne posljedice rehabilitacije.
(11) Objave iz stavaka 4., 5., 7. i 10. ovoga članka ostaju na internetskim stranicama najmanje pet godina.
(12) Iznimno od stavka 6. ovoga članka, Hrvatska narodna banka može odgoditi objavu odluke o izrečenoj pravomoćnoj prekršajnoj kazni ili izrečenoj novčanoj kazni ako procijeni da će okolnosti iz stavka 10. ovoga članka prestati u razumnom roku.
(13) Hrvatska narodna banka kao nadležno i imenovano tijelo temeljem ovoga Zakona će informacije iz stavaka 4., 5., 7. i 10. ovoga članka, članka 244. stavka 5., te članka 269. stavaka 3. i 4. ovoga Zakona učiniti dostupnim na jedinstvenoj europskoj pristupnoj točki (ESAP) uspostavljenoj na temelju Uredbe (EU) 2023/2859 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2023. o uspostavi jedinstvene europske pristupne točke za centralizirani pristup javno dostupnim informacijama koje su od važnosti za financijske usluge, tržišta kapitala i održivost (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 2023/2859).
(14) Hrvatska narodna banka će osigurati da informacije iz stavka 13. ovoga članka ispunjavaju sljedeće zahtjeve:
1. dostavljaju se u formatu iz kojeg se mogu izdvojiti podaci kako je definirano u članku 2. točki 3. Uredbe (EU) 2023/2859
2. priloženi su im sljedeći metapodaci:
− sva imena odnosno nazivi fizičke ili pravne osobe odnosno kreditne institucije na koju se informacije odnose
− identifikacijski broj kreditne institucije, kako je utvrđena u skladu s člankom 7. stavkom 4. točke (b) Uredbe (EU) 2023/2859
− vrsta informacija kako je klasificirana u skladu s člankom 7. stavkom 4. točkom (c) Uredbe (EU) 2023/2859
− naznaka o tome sadržavaju li informacije osobne podatke.
Posebni zahtjevi javnog objavljivanja informacija Hrvatske narodne banke
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 173.
(1) Hrvatska narodna banka dužna je javno objaviti sljedeće informacije povezane s izloženošću prenesenom kreditnom riziku koje je uređeno poglavljem 2. Uredbe (EU) 2017/2402:
1. opće kriterije i metodologije donesene radi nadzora nad primjenom poglavlja 2. Uredbe (EU) 2017/2402 i članka 270.a. Uredbe (EU) br. 575/2013 i
2. sažeti opis nalaza postupka supervizorske provjere i ocjene i poduzetih mjera u slučajevima nepoštivanja odredbi poglavlja 2. Uredbe (EU) 2017/2402 i članka 270.a Uredbe (EU) br. 575/2013, i to jedanput godišnje.
(2) Ako se Hrvatska narodna banka koristi diskrecijskim pravom iz članka 7. stavka 3. Uredbe (EU) br. 575/2013, dužna je objaviti sljedeće podatke:
1. kriterije koje primjenjuje za utvrđivanje postoje li tekuće ili predviđene značajne praktične ili pravne prepreke za brz prijenos regulatornog kapitala ili za otplatu obveza
2. broj matičnih kreditnih institucija koje ostvaruju korist od diskrecijskog prava određenog u članku 7. stavku 3. Uredbe (EU) br. 575/2013 te broj onih koje imaju društva kćeri u trećoj zemlji
3. na agregiranoj osnovi za Republiku Hrvatsku:
– ukupni iznos regulatornog kapitala, na konsolidiranoj osnovi, matičnih kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj, koje se koriste diskrecijskim pravom određenim člankom 7. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 575/2013, a koji se drži u društvima kćerima u trećoj zemlji
– stopu ukupnog kapitala, na konsolidiranoj osnovi, matičnih kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj koje se koriste diskrecijskim pravom određenim u članku 7. stavku 3. Uredbe (EU) br. 575/2013, u obliku regulatornog kapitala koji se drži u društvima kćerima u trećoj zemlji i
– stopu ukupnog kapitala, koja se zahtijeva prema članku 92. Uredbe (EU) br. 575/2013, na konsolidiranoj osnovi, matičnih kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj, koje se koriste diskrecijskim pravom određenim u članku 7. stavku 3. Uredbe (EU) br. 575/2013, u obliku regulatornog kapitala koji se drži u društvima kćerima u trećoj zemlji.
(3) Ako se Hrvatska narodna banka koristi diskrecijskim pravom iz članka 9. stavka 1. Uredbe (EU) br. 575/2013, dužna je objaviti sve sljedeće podatke:
1. kriterije koje primjenjuje za utvrđivanje da ne postoje tekuće ili predviđene značajne praktične ili pravne prepreke za brz prijenos regulatornog kapitala ili za otplatu obveza
2. broj matičnih kreditnih institucija koje ostvaruju korist od diskrecijskog prava određenog u članku 9. stavku 1. Uredbe (EU) br. 575/2013 te broj onih koje imaju društva kćeri u trećoj zemlji i
3. na agregiranoj osnovi za Republiku Hrvatsku:
– ukupni iznos regulatornog kapitala matičnih kreditnih institucija koje se koriste diskrecijskim pravom određenim člankom 9. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 575/2013, koji se drži u društvima kćerima u trećoj zemlji
– stopu ukupnog kapitala matičnih kreditnih institucija koje se koriste diskrecijskim pravom određenim člankom 9. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 575/2013, u obliku regulatornog kapitala koji se drži u društvima kćerima u trećoj zemlji i
– stopu ukupnog kapitala, koja se zahtijeva prema članku 92. Uredbe (EU) br. 575/2013, matičnih kreditnih institucija koje se koriste diskrecijskim pravom određenim u članku 9. stavku 1. Uredbe (EU) br. 575/2013, u obliku regulatornog kapitala koji se drži u društvima kćerima u trećoj zemlji.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
XIV. OBUHVAT PRIMJENE BONITETNIH ZAHTJEVA
Ispunjavanje bonitetnih zahtjeva na pojedinačnoj osnovi
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 174.
(1) Kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj dužna je na pojedinačnoj osnovi ispunjavati zahtjeve u vezi sa:
− glavom VI., glavom VII. i glavom XV. ovoga Zakona i
− sastavljanjem i dostavljanjem financijskih i drugih izvještaja za potrebe Hrvatske narodne banke.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, kreditna institucija koja je uključena u grupu kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj, nije dužna na pojedinačnoj osnovi ispunjavati zahtjev vezan uz strategije i postupke procjenjivanja adekvatnosti internog kapitala iz članka 180. ovoga Zakona ako u Republici Hrvatskoj ima položaj:
− matične kreditne institucije ili
− kreditne institucije koja je društvo kći matične kreditne institucije sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, matičnog financijskog holdinga u grupi kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj ili matičnog mješovitog financijskog holdinga u grupi kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj.
(3) Obveza iz stavka 1. ovoga članka vezana uz strategije i postupke procjenjivanja adekvatnosti internog kapitala iz članka 180. ovoga Zakona odnosi se i na kreditnu instituciju koja je prema članku 19. Uredbe (EU) br. 575/2013 isključena iz grupe kreditnih institucija u RH.
Ispunjavanje bonitetnih zahtjeva na konsolidiranoj osnovi
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 175.
(1) Matična kreditna institucija u RH i matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH, matični financijski holding i matični mješoviti financijski holding koji su dobili odobrenje temeljem ovoga Zakona, odnosno imenovani subjekt iz glave X. ovoga Zakona, dužni su za svoju grupu kreditnih institucija u RH na konsolidiranoj odnosno potkonsolidiranoj osnovi ispunjavati zahtjeve u vezi sa:
− glavom VI., glavom VII. i glavom XV. ovoga Zakona i
− sastavljanjem i dostavljanjem financijskih i drugih izvještaja za potrebe Hrvatske narodne banke.
(2) Matična kreditna institucija u RH i matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH, matični financijski holding i matični mješoviti financijski holding koji su dobili odobrenje temeljem ovoga Zakona, odnosno imenovani subjekt iz glave X. ovoga Zakona, dužni su za svoju grupu kreditnih institucija u RH na konsolidiranoj osnovi ispunjavati zahtjeve o postupcima procjenjivanja adekvatnosti internog kapitala iz članka 180. ovoga Zakona na način propisan dijelom prvim, glavom II. poglavljem 2. odjeljcima 2. i 3. Uredbe (EU) br. 575/2013.
(3) Društvo kći koje je kreditna institucija, matični mješoviti financijski holding u grupi kreditnih institucija u RH ili matični financijski holding u grupi kreditnih institucija u RH koji su matična društva ili imaju sudjelujući udio u drugoj kreditnoj instituciji, financijskoj instituciji ili društvu za upravljanje UCITS-om ili mirovinskom društvu sa sjedištem u trećoj zemlji, dužni su zahtjeve o postupcima procjenjivanja adekvatnosti internog kapitala iz članka 180. ovoga Zakona ispunjavati na potkonsolidiranoj osnovi.
(4) Matična kreditna institucija u grupi kreditnih institucija u RH, matični financijski holding i matični mješoviti financijski holding koji su dobili odobrenje temeljem ovoga Zakona te njihova društva kćeri u grupi kreditnih institucija u RH dužni su na konsolidiranoj ili na potkonsolidiranoj osnovi ispunjavati obveze o sustavu upravljanja iz glave XV. ovoga Zakona na razini grupe kreditnih institucija u RH, s ciljem da se osigura da organizacijski ustroj, postupci i sustavi unutar grupe kreditnih institucija budu usklađeni i propisno primijenjeni te da omogućavaju neometano prikupljanje svih podataka i informacija potrebnih za obavljanje supervizije.
(5) Matična kreditna institucija u grupi kreditnih institucija u RH, matični financijski holding i matični mješoviti financijski holding koji su dobili odobrenje temeljem ovoga Zakona te njihova društva kćeri u grupi kreditnih institucija u RH dužni su osigurati da organizacijski ustroj, postupci i sustavi unutar grupe kreditnih institucija iz glave XV. budu usklađeni i propisno primijenjeni u njihovim društvima kćerima koje nisu obveznici primjene ovoga Zakona, uključujući i ona društva kćeri čiji se poslovni nastan nalazi u off-shore financijskim centrima, i to na način da ta društva kćeri mogu neometano prikupljati sve podatke i informacije potrebne za obavljanje supervizije, a društva kćeri koja nisu obveznici primjene ovoga Zakona na pojedinačnoj osnovi ispunjavaju zahtjeve specifične za pojedini sektor.
(6) Iznimno od stavka 5. ovoga članka, matična kreditna institucija u grupi kreditnih institucija u RH, matični financijski holding i matični mješoviti financijski holding koji su dobili odobrenje temeljem ovoga Zakona te njihova društva kćeri u grupi kreditnih institucija u RH nisu dužni primijeniti obveze propisane glavom XV. ovoga Zakona u dijelu koji se odnosi na društva kćeri u trećim zemljama ako Hrvatskoj narodnoj banci mogu dokazati da bi ispunjavanje tih zahtjeva bilo protivno propisima treće zemlje u kojoj je društvo kći osnovano.
Politike primitaka na konsolidiranoj osnovi
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 176.
(1) Iznimno od članka 175. ovoga Zakona, matična kreditna institucija u RH ili matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH, matični financijski holding i matični mješoviti financijski holding koji su dobili odobrenje temeljem ovoga Zakona odnosno imenovani subjekt iz glave X. ovoga Zakona nije dužan na konsolidiranoj osnovi ispunjavati zahtjeve iz članka 192. stavaka od 1. do 3. i članaka 200., 201. i 202. i ovoga Zakona kojima se uređuje politika primitaka, varijabilni primici i osnivanje odbora za primitke odnosno podzakonskog propisa donesenog na temelju članka 200. stavka 4. ovoga Zakona na:
− društvo kći s poslovnim nastanom u Republici Hrvatskoj ili drugoj državi članici ako je to društvo obveznik primjene posebnih propisa o primicima u skladu s ostalim pravnim propisima Europske unije
− društvo kći s poslovnim nastanom u trećoj zemlji ako bi to društvo, da ima sjedište u Europskoj uniji, bilo obveznik primjene posebnih propisa o primicima u skladu s ostalim pravnim propisima Europske unije.
(2) Neovisno o stavcima 1. i 3. ovoga članka, matična kreditna institucija u RH i matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH, matični financijski holding i matični mješoviti financijski holding koji su dobili odobrenje temeljem ovoga Zakona, odnosno imenovani subjekt iz glave X. ovoga Zakona dužni su na konsolidiranoj osnovi odredbe o odnosu između varijabilnog i fiksnog dijela ukupnih primitaka iz članka 201. ovoga Zakona primjenjivati i na ta društva kćeri.
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, matična kreditna institucija u RH ili matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH, matični financijski holding i matični mješoviti financijski holding koji su dobili odobrenje temeljem ovoga Zakona, odnosno imenovani subjekt iz glave X. ovoga Zakona dužni su osigurati da se zahtjevi iz članka 192. stavaka od 1. do 3. te članaka 200., 201. i 202. i ovoga Zakona kojima se uređuje politika primitaka, varijabilni primici i osnivanje odbora za primitke odnosno podzakonskog propisa donesenog na temelju članka 200. stavka 4. ovoga Zakona primjenjuje na pojedinačnoj osnovi na radnike društva kćeri koje nije obveznik primjene ovoga Zakona, ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:
1. društvo kći jest društvo za upravljanje imovinom ili društvo koje pruža sljedeće investicijske usluge i aktivnosti:
– izvršavanje naloga za račun klijenta
– trgovanje za vlastiti račun
– upravljanje portfeljem
– pokroviteljstvo nad financijskim instrumentima i/ili provedba ponude odnosno prodaje financijskih instrumenata uz obvezu otkupa
– provedbu ponude odnosno prodaje financijskih instrumenata bez obveze otkupa i
2. radnici društva kćeri obavljaju profesionalne aktivnosti koje neposredno imaju značajan utjecaj na profil rizičnosti grupe ili poslovanje institucija unutar grupe.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
XV. SUSTAV UPRAVLJANJA
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
XV.1. NAČELO LIKVIDNOSTI I SOLVENTNOSTI I ADEKVATNOST KAPITALA
Načelo likvidnosti i načelo solventnosti
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 177.
Kreditna institucija dužna je poslovati tako da je u svakom trenutku sposobna pravodobno ispunjavati dospjele novčane obveze (načelo likvidnosti) te da je trajno sposobna ispunjavati sve svoje obveze (načelo solventnosti).
Adekvatnost kapitala
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 178.
Kreditna institucija dužna je osigurati da u svakom trenutku ima iznos kapitala adekvatan vrstama, opsegu i složenosti poslova koje obavlja i rizicima kojima je izložena ili bi mogla biti izložena u pružanju tih usluga.
Odobrenje za raspoređivanje instrumenata kapitala
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 179.
(1) Kreditna institucija može rasporediti instrumente kapitala iz članaka 52. i 63. Uredbe (EU) br. 575/2013 kao instrumente dodatnog osnovnog kapitala odnosno instrumente dopunskog kapitala nakon što dobije odobrenje za raspoređivanje instrumenta kapitala kao instrumenata dodatnog osnovnog kapitala odnosno instrumenata dopunskog kapitala.
(2) Hrvatska narodna banka izdat će odobrenje iz stavka 1. ovoga članka ako instrument kapitala ispunjava sve propisane uvjete iz Uredbe (EU) br. 575/2013.
(3) Hrvatska narodna banka podzakonskim propisom uređuje:
1. informacije i dokumentaciju koju je kreditna institucija dužna dostaviti zajedno sa zahtjevom za izdavanje odobrenja iz stavka 2. ovoga članka i zahtjevom za izdavanje odobrenja iz članka 26. stavka 3. Uredbe (EU) br. 575/2013
2. informacije i dokumentaciju koju je kreditna institucija dužna dostaviti zajedno sa obavijesti o naknadnom izdanju oblika instrumenata redovnog osnovnog kapitala za koje je već dobila odobrenje u skladu s drugim odlomkom članka 26. stavka 3. Uredbe (EU) br. 575/2013 i rokove za dostavu obavijesti prije raspoređivanja instrumenta kao instrumenta redovnog osnovnog kapitala.
Strategija i postupci procjenjivanja adekvatnosti internoga kapitala
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 180.
(1) Kreditna institucija dužna je utvrditi primjerenu, djelotvornu i sveobuhvatnu strategiju i postupke za kontinuirano procjenjivanje i održavanje iznosa, vrste i raspodjele internog kapitala , te osigurati njenu provedbu.
(2) Internim kapitalom smatra se kapital koji je kreditna institucija ocijenila adekvatnim za pokriće rizika u odnosu na vrstu i razinu rizika kojima je izložena ili bi mogla biti izložena u svojem poslovanju.
(3) Pri procjeni internog kapitala koji kreditna institucija smatra adekvatnim za pokriće ESG rizika kreditna institucija je dužna uzeti u obzir kratkoročno, srednjoročno i dugoročno razdoblje.
(4) Kreditna institucija dužna je redovito preispitivati strategiju i postupke iz stavka 1. ovoga članka kako bi osigurala da su sveobuhvatni i razmjerni vrsti, opsegu i složenosti poslova koje obavlja.
(5) Hrvatska narodna banka podzakonskim propisom detaljnije uređuje postupke procjenjivanja, način i rokove izvješćivanja Hrvatske narodne banke o adekvatnosti internog kapitala kreditne institucije i izračun internog kapitala na pojedinačnoj i konsolidiranoj osnovi.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
XV.2. SUSTAV UPRAVLJANJA
Sustav upravljanja
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 181.
Kreditna institucija dužna je, razmjerno vrsti, opsegu i složenosti poslova koje obavlja i rizicima svojstvenih modelu poslovanja, uspostaviti i provoditi djelotvoran i pouzdan sustav upravljanja koji obuhvaća:
– jasan organizacijski ustroj s dobro definiranim, preglednim i dosljednim linijama ovlasti i odgovornosti unutar kreditne institucije
– djelotvorno upravljanje svim rizicima kojima je izložena ili bi mogla biti izložena u svojem poslovanju, uključujući ESG rizike u kratkoročnom, srednjoročnom i dugoročnom razdoblju, kao i koncentracijski rizik koji proizlazi iz izloženosti prema središnjim drugim ugovornim stranama uzimajući u obzir uvjete iz članka 7.a Uredbe (EU) br. 648/2012
– primjerene sustave unutarnjih kontrola koji uključuju i primjerene administrativne i računovodstvene postupke
– rodno neutralne politike i prakse primitaka koje su u skladu s i promiču odgovarajuće i djelotvorno upravljanjem rizicima uzimajući u obzir sklonost preuzimanja rizika kreditne institucije u odnosu na ESG rizik, te primjenu istih i
– prikladne mrežne i informacijske sustave koji su uspostavljeni i kojima se upravlja u skladu s Uredbom (EU) 2022/2554.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
XV.3. SUSTAV UPRAVLJANJA RIZICIMA
Upravljanje rizicima
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 182.
(1) Upravljanje rizicima je, u smislu ovoga Zakona, skup postupaka i metoda za preuzimanje, utvrđivanje, mjerenje, odnosno procjenjivanje, ovladavanje i praćenje rizika, uključujući i izvješćivanje o rizicima kojima je kreditna institucija izložena ili bi mogla biti izložena u svojem poslovanju.
(2) Kreditna institucija dužna je uspostaviti sustav upravljanja rizicima kojim će obuhvatiti kreditni rizik, koncentracijski rizik, sekuritizacijske rizike, rezidualni rizik, tržišne rizike, operativni rizik, likvidnosni rizik, kamatni rizik u knjizi pozicija kojima se ne trguje, rizik prekomjerne financijske poluge, ESG rizik, rizik koji proizlazi iz izloženosti kriptoimovini, IKT rizik i ostale rizike kojima je izložena ili bi mogla biti izložena u svojem poslovanju.
(3) Kreditna institucija dužna je osigurati odgovarajuće resurse za upravljanje svim značajnim rizicima, uključujući odgovarajući broj radnika s potrebnim stručnim znanjem i iskustvom u upravljanju rizicima, te za poslove vrednovanja imovine, upotrebu vanjskih kreditnih rejtinga i interne modele za te rizike.
(4) Kreditna institucija dužna je uspostaviti odgovarajuće linije izvještavanja o rizicima prema upravi i nadzornom odboru koje pokrivaju sve značajne rizike i politike upravljanja rizicima te njihove promjene.
(5) Kreditna institucija dužna je, radi dosljedne primjene strategija i politika upravljanja rizicima, utvrditi i dosljedno primjenjivati primjerene administrativne, računovodstvene i druge postupke, te djelotvoran sustav unutarnjih kontrola, a osobito za:
– izračunavanje i preispitivanje iznosa kapitalnih zahtjeva za te rizike i
– utvrđivanje i praćenje velikih izloženosti, promjena u velikim izloženostima i za provjeravanje usklađenosti velikih izloženosti s politikama kreditne institucije u odnosu na tu vrstu izloženosti.
(6) Kreditna institucija dužna je dosljedno primjenjivati interne sustave, upotrebljavati standardiziranu metodologiju ili pojednostavnjenu standardiziranu metodologiju za prepoznavanje, vrednovanje, upravljanje i ublažavanje rizika koji proizlaze iz mogućih promjena kamatnih stopa koje utječu na ekonomsku vrijednost kapitala i neto kamatni prihod iz poslova koji se vode u knjizi pozicija kojima se ne trguje.
(7) Standardiziranu metodologiju ili pojednostavnjenu standardiziranu metodologiju propisuje Europska komisija regulatornim tehničkim standardom.
(8) Kreditna institucija dužna je primjenjivati interne sustave za procjenu i praćenje rizika koji proizlaze iz mogućih promjena kreditnih raspona koje utječu na ekonomsku vrijednost kapitala i neto kamatni prihod iz poslova koji se vode u knjizi pozicija kojima se ne trguje.
(9) Hrvatska narodna banka podzakonskim propisom detaljnije uređuje zahtjeve vezane uz sustav upravljanja, a osobito:
1. u vezi s pravilima o upravljanju rizicima:
– opća pravila o upravljanju rizicima
– pravila o upravljanju kreditnim rizikom
– pravila o upravljanju tržišnim rizicima
– pravila o upravljanju kamatnim rizikom koji proizlazi iz poslova koji se vode u knjizi pozicija kojima se ne trguje
– način izračuna likvidnosnih pozicija i pravila o upravljanju likvidnosnim rizikom
– pravila o upravljanju operativnim rizikom
– pravila o upravljanju ESG rizicima
– pravila za upravljanje internim procesom utvrđivanja grupa povezanih osoba i pravila za definiranje kriterija povezanosti za izloženosti prema središnjoj državi
– pravila o upravljanju informacijskim sustavom i rizicima koji proizlaze iz uporabe informacijskog sustava
– pravila o upravljanju koncentracijskim rizikom
– pravila o upravljanju rizicima koja proizlaze iz izloženosti prema subjektima bankarstva u sjeni
– pravila o upravljanju ostalim rizicima
2. u vezi s praćenjem portfelja koji nose kreditni rizik:
– kriterije klasifikacije plasmana i izvanbilančnih obveza na osnovi kojih je kreditna institucija izložena kreditnom riziku
– način utvrđivanja gubitaka koji proizlaze iz kreditnog rizika
– način provođenja vrijednosnih usklađivanja (ispravaka vrijednosti) bilančnih stavki i rezerviranja za izvanbilančne stavke
– sastavu grupa povezanih osoba prema kojima je kreditna institucija izložena
– rangiranje instrumenata osiguranja potraživanja i
– vođenje kreditnih spisa
3. obvezu rezerviranja sredstava za sudske sporove i pravni rizik
4. u vezi s ograničenjem ulaganja u materijalnu imovinu:
– način procjenjivanja i uključivanja pojedinačnih ulaganja u izračun ograničenja ulaganja u materijalnu imovinu
– način izračuna ograničenja ulaganja
5. u vezi s upravljanjem rizikom treće strane uključujući eksternalizaciju:
– način upravljanja rizikom treće strane uključujući eksternalizaciju
– uvjete za sklapanje ugovora s trećim stranama uključujući eksternalizaciju
– sadržaj informacija, oblik i vođenje registra ugovora s trećim stranama
– sadržaj informacija i dokumentacije koje se vezano za upravljanje rizikom treće strane uključujući eksternalizaciju dostavljaju Hrvatskoj narodnoj banci
6. u vezi s izvješćivanjem Hrvatske narodne banke o podstavcima od 2. do 5. ovoga stavka:
– sadržaj izvješća i obavijesti
– rokove i način izvješćivanja
7. u vezi s izloženostima prema osobama u posebnom odnosu iz članka 205. ovoga Zakona sadržaj izvješća, rokove i način izvješćivanja.
Nadležnost upravljačkog tijela
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 183.
(1) U svrhu uspostavljanja i provedbe djelotvornog i pouzdanog sustava upravljanja rizicima uprava kreditne institucije dužna je:
a) odobriti i najmanje svake dvije godine preispitivati strateške ciljeve te strategije i politike upravljanja rizicima, uključujući i upravljanje rizicima koji proizlaze iz makroekonomskog okružja u kojemu kreditna institucija posluje te stanje poslovnog ciklusa u kojemu je kreditna institucija, te rizike koji proizlaze iz trenutnih, kratkoročnih, srednjoročnih i dugoročnih učinaka ESG čimbenike
b) posvetiti dovoljno vremena razmatranju pitanja rizika
c) biti aktivno uključena u upravljanje svim značajnim rizicima koji se uređuju ovim Zakonom i Uredbom (EU) br. 575/2013 kao i u vrednovanje imovine, upotrebu vanjskih kreditnih rejtinga i internih modela koji se odnose na te rizike i za te potrebe osigurava odgovarajuće resurse
d) donijeti i nadzirati primjenu posebnih planova, mjerljivih ciljeva i procesa za praćenje i upravljanje financijskim rizicima koji proizlaze iz kratkoročnih, srednjoročnih i dugoročnih ESG čimbenika, uključujući i onih koji proizlaze iz procesa prilagodbe i trendova tranzicije prema primjenjivim regulatornim ciljevima Republike Hrvatske i Europske unije te pravnim aktima u odnosu na ESG čimbenike, a posebno onih navedenih u Uredbi (EU) 2021/1119 (Europski zakon o klimi), kao i, tamo gdje je primjenjivo, ciljevima i propisima trećih zemalja i
e) donijeti posebne planove i mjerljive ciljeve u skladu sa zahtjevima utvrđenim u članku 7.a Uredbe (EU) br. 648/2012 radi praćenja i otklanjanja koncentracijskog rizika koji proizlazi iz izloženosti prema središnjim drugim ugovornim stranama koje nude usluge od znatne sistemske važnosti za Europsku uniju odnosno jednu ili više država članica.
(2) U svrhu uspostavljanja i provedbe djelotvornog i pouzdanog sustava upravljanja rizicima nadzorni odbor kreditne institucije dužan je:
a) najmanje svake dvije godine preispitivati i davati suglasnost upravi na strateške ciljeve te strategije i politike upravljanja rizicima, uključujući i upravljanje rizicima koji proizlaze iz makroekonomskog okružja u kojemu kreditna institucija posluje te stanje poslovnog ciklusa u kojemu je kreditna institucija, te rizike koji proizlaze iz trenutnih, kratkoročnih, srednjoročnih i dugoročnih učinaka ESG čimbenika
b) posvetiti dovoljno vremena razmatranju pitanja rizika
c) nadzirati i pratiti upravljanje svim značajnim rizicima koji se uređuju ovim Zakonom i Uredbom (EU) br. 575/2013 kao i vrednovanje imovine, upotrebu vanjskih kreditnih rejtinga i internih modela koji se odnose na te rizike i za te potrebe nadzirati jesu li osigurani odgovarajući resursi
d) nadzirati primjenu posebnih planova, mjerljivih ciljeva i procesa za praćenje i upravljanje financijskim rizicima koji proizlaze iz kratkoročnih, srednjoročnih i dugoročnih ESG čimbenika, uključujući i onih koji proizlaze iz procesa prilagodbe i trendova tranzicije prema primjenjivim regulatornim ciljevima Republike Hrvatske i Europske unije te pravnim aktima u odnosu na ESG čimbenike, a posebno onih navedenih u Uredbi (EU) 2021/1119 (Europski zakon o klimi), kao i, tamo gdje je primjenjivo, ciljevima i propisima trećih zemalja i
e) nadzirati provedbu posebnih planova i mjerljivih ciljeva u skladu sa zahtjevima utvrđenim u članku 7.a Uredbe (EU) br. 648/2012 radi praćenja i otklanjanja koncentracijskog rizika koji proizlazi iz izloženosti prema središnjim drugim ugovornim stranama koje nude usluge od znatne sistemske važnosti za Europsku uniju odnosno jednu ili više država članica.
Odobrenja Hrvatske narodne banke za interne modele
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 184.
(1) Ako obavješćivanje o planiranoj izmjeni internog modela već nije propisano Uredbom (EU) br. 575/2013 ili uredbama koje su donesene na temelju te Uredbe, kreditna institucija dužna je odmah obavijestiti Hrvatsku narodnu banku o planiranoj izmjeni internog modela za koji je dobila odobrenje.
(2) Hrvatska narodna banka ocijenit će u slučaju iz stavka 1. ovoga članka, na temelju dostavljene dokumentacije i informacija kojima raspolaže, zahtijeva li planirana izmjena izmjenu odobrenja.
(3) Ako obavješćivanje o prestanku ispunjavanja uvjeta već nije propisano Uredbom (EU) br. 575/2013 ili uredbama koje su donesene na temelju te Uredbe, kreditna institucija dužna je odmah obavijestiti Hrvatsku narodnu banku o prestanku ispunjavanja uvjeta za izdavanje odobrenja i priložiti:
– dokaz da odstupanja nisu materijalno značajna ili
– plan za osiguravanje ispunjavanja uvjeta za izdavanje odobrenja.
Interni pristup za izračunavanje kapitalnih zahtjeva
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 185.
(1) Hrvatska narodna banka potiče kreditne institucije, koje nisu male i jednostavne kreditne institucije da, ne dovodeći pritom u pitanje ispunjavanje kriterija utvrđenih u dijelu trećem glavi I. poglavlju 3. odjeljku 1. Uredbe (EU) br. 575/2013, poduzimaju odgovarajuće mjere za razvijanje interne procjene kreditnog rizika i upotrebu pristupa zasnovanog na internom rejting-sustavu za izračun kapitalnog zahtjeva za kreditni rizik:
– za izloženosti koje su značajne u apsolutnom iznosu i
– ako istodobno ima velik broj značajnih drugih ugovornih strana.
(2) Hrvatska narodna banka potiče kreditne institucije, koje nisu male i jednostavne kreditne institucije da, ne dovodeći pritom u pitanje ispunjavanje kriterija utvrđenih u dijelu trećem glavi IV. poglavlju 1b. Uredbe (EU) br. 575/2013, poduzimaju odgovarajuće mjere za razvijanje interne procjene tržišnih rizika i za razvijanje i upotrebu internih modela za izračun kapitalnog zahtjeva za portfelj pozicija u knjizi trgovanja, zajedno s internim modelima za izračun kapitalnih zahtjeva za rizik nastanka statusa neispunjavanja obveza:
– za izloženosti koje su značajne u apsolutnom iznosu i
– ako imaju velik broj značajnih pozicija u dužničkim instrumentima različitih izdavatelja.
(3) Kreditna institucija koja nije mala i jednostavna kreditna institucija ne smije se pri procjeni kreditne sposobnosti klijenta ili financijskog instrumenta isključivo rukovoditi vanjskim kreditnim rejtingom.
Nadzorno ocjenjivanje pristupa za izračun kapitalnih zahtjeva u odnosu na referentne vrijednosti
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 186.
(1) Kreditna institucija koja u skladu s Uredbom (EU) br. 575/2013 ima odobrenje za interne pristupe dužna je Hrvatskoj narodnoj banci i Europskom nadzornom tijelu za bankarstvo dostaviti izvješće o rezultatima izračuna za svoje izloženosti ili pozicije koje su uključene u referentne portfelje.
(2) Kreditna institucija koja koristi alternativni standardizirani pristup iz dijela trećeg glave IV. poglavlja 1.a Uredbe (EU) br. 575/2013, pod uvjetom da je njezin obujam bilančnih i izvanbilančnih poslova podložnih tržišnom riziku jednak ili veći od 500 milijuna EUR u skladu s člankom 325.a stavkom 1. točkom (b) Uredbe (EU) br. 575/2013, dužna je Hrvatskoj narodnoj banci i Europskom nadzornom tijelu za bankarstvo dostaviti izvješće o rezultatima izračuna za svoje izloženosti ili pozicije koje su uključene u referentne portfelje.
(3) Kreditna institucija koja u skladu s dijelom trećim glavom II. poglavljem 3. Uredbe (EU) br. 575/2013 ima odobrenje za interni pristup, kao i kreditna institucija koja primjenjuje standardizirani pristup u skladu s dijelom trećim glavom II. poglavljem 2. Uredbe (EU) br. 575/2013 dužna je Hrvatskoj narodnoj banci i Europskom nadzornom tijelu za bankarstvo dostaviti izvješće o rezultatima izračuna pristupa primijenjenih za potrebe određivanja iznosa očekivanih kreditnih gubitaka za svoje izloženosti ili pozicije uključene u referentne portfelje ako je ispunjen bilo koji od sljedećih uvjeta:
a) kreditna institucija priprema svoje financijske izvještaje u skladu s međunarodnim računovodstvenim standardima kako se primjenjuju u skladu s Uredbom (EZ) br. 1606/2002
b) kreditna institucija vrednuje imovinu i izvanbilančne stavke te određuje regulatorni kapital u skladu s međunarodnim računovodstvenim standardima na temelju članka 24. stavka 2. Uredbe (EU) br. 575/2013
c) kreditna institucija vrednuje imovinu i izvanbilančne stavke u skladu s računovodstvenim standardima na temelju Direktive Vijeća 86/635/EEZ i upotrebljava model očekivanih kreditnih gubitaka, koji je jednak onome koji se upotrebljava u međunarodnim računovodstvenim standardima kako se primjenjuju u skladu s Uredbom (EZ) br. 1606/2002.
(4) Kreditna institucija iz stavaka 1., 2. ili 3. ovoga članka dužna je u svom izvješću prikazati rezultate svojih izračuna zajedno s obrazloženjem metodologija primijenjenih pri izračunu i svim kvalitativnim informacijama kojima se može objasniti učinak tih izračuna na kapitalne zahtjeve i te rezultate dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci i Europskom nadzornom tijelu za bankarstvo najmanje jednom godišnje.
(5) Na osnovi dostavljenih izvješća iz ovoga članka Hrvatska narodna banka prati raspon iznosa izloženosti ponderiranih rizikom ili kapitalnih zahtjeva, ovisno o slučaju, za izloženosti ili transakcije u referentnom portfelju, a koji proizlaze iz pristupa kreditnih institucija te procjenjuje kvalitetu tih pristupa barem istom učestalošću kojom Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo provodi ocjenjivanje pristupa za izračun kapitalnih zahtjeva u odnosu na referentne vrijednosti, pri čemu posebnu pozornost posvećuje onim pristupima koji pokazuju značajne razlike u kapitalnim zahtjevima za istu izloženost, pristupima kod kojih postoji posebno velika ili mala varijabilnost te onima kod kojih postoji značajno i sistemsko podcjenjivanje kapitalnih zahtjeva.
(6) Kada Hrvatska narodna banka utvrdi da pristupi iz područja ovoga članka koje primjenjuje kreditna institucija podcjenjuju kapitalne zahtjeve, koji ne proizlaze iz različitih odnosnih rizika izloženosti ili pozicija, naložit će kreditnoj instituciji potrebne mjere.
(7) Potrebne mjere iz stavka 6. ovoga članka moraju biti u skladu s ciljevima primjene pristupa iz područja ovoga članka te stoga ne smiju:
a) dovoditi do standardizacije pristupa ili upotrebe preferiranih metoda
b) stvarati pogrešne poticaje ili
c) uzrokovati da sve kreditne institucije neosnovano poduzimaju iste aktivnosti.
(8) Referentni portfelj iz stavaka 1. do 3. ovoga članka i kreditna institucija iz stavka 2. ovoga članka su oni koje tehničkim standardom propisuje Europska komisija.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
XV.4. ORGANIZACIJSKI USTROJ
Organizacijski ustroj
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 187.
(1) Kreditna institucija dužna je uspostaviti i nadzirati sustav upravljanja koji osigurava učinkovito i razborito upravljanje kreditnom institucijom, s dobro definiranim, preglednim i dosljednim linijama ovlasti i odgovornosti unutar kreditne institucije kojim se izbjegava sukob interesa, a uprava kreditne institucije odgovorna je za provođenje tog organizacijskog ustroja.
(2) Kreditna institucija dužna je sustav iz stavka 1. ovoga članka uspostaviti na način da:
− omogućuje učinkovitu komunikaciju i suradnju na svim organizacijskim razinama
− omogućuje primjeren tijek informacija
− ograničava i sprječava sukob interesa i
− uspostavlja jasan i dokumentiran proces donošenja odluka.
(3) Uprava i nadzorni odbor kreditne institucije odgovorni su u okviru svojih ovlasti za cjelokupno poslovanje kreditne institucije na način da:
− uprava kreditne institucije usvaja i nadzire provedbu strateških ciljeva, strategije rizika i internog upravljanja kreditne institucije, a
− nadzorni odbor kreditne institucije daje suglasnost na strateške ciljeve, strategije rizika i internog upravljanja kreditne institucije i nadzire njihovu provedbu.
(4) U svrhu uspostavljanja, provedbe i nadzora djelotvornog i pouzdanog sustava upravljanja uprava kreditne institucije dužna je:
1. osigurati integritet računovodstvenog sustava i sustava financijskog izvještavanja kao i financijske i operativne kontrole te usklađenost sa zakonom i relevantnim standardima
2. redovito preispitati i nadzirati ispravnost postupaka objave i priopćavanja informacija i
3. osigurati djelotvoran nadzor višeg rukovodstva.
(5) Nadzorni odbor kreditne institucije dužan je nadzirati postupanje uprave iz stavka 4. ovoga članka.
(6) Uprava i nadzorni odbor kreditne institucije dužni su periodično, a najmanje jedanput godišnje, preispitati učinkovitost sustava upravljanja kreditnom institucijom, uključujući primjerenost postupaka i djelotvornost internih kontrolnih funkcija, svoje zaključke dokumentirati te poduzeti odgovarajuće mjere za ispravljanje utvrđenih nedostataka.
(7) Kreditna institucija dužna je pravodobno utvrditi područja poslovanja u kojima postoji mogući sukob interesa te osigurati da se na odgovarajući način spriječi sukob interesa u bilo kojem obliku.
(8) Hrvatska narodna banka podzakonskim propisom detaljnije uređuje zahtjeve vezane uz organizacijski ustroj kreditne institucije.
Dužnosti i odgovornosti uprave
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 188.
(1) Uprava kreditne institucije dužna je osigurati da kreditna institucija posluje u skladu s:
– pravilima struke
– ovim Zakonom, propisima donesenim na temelju ovoga Zakona te, kada je primjenjivo, propisima Europske unije kojima se uređuje poslovanje kreditnih institucija i propisima Europske središnje banke donesenih na temelju Uredbe (EU) br. 1024/2013 i
– drugim propisima kojima se uređuje poslovanje kreditne institucije.
(2) Uprava kreditne institucije dužna je osobito:
– osigurati provođenje supervizorskih mjera koje je naložila Hrvatska narodna banka
– donijeti poslovnu politiku kreditne institucije.
(3) Članovi uprave kreditne institucije solidarno odgovaraju kreditnoj instituciji za štetu koja nastane kao posljedica činjenja, nečinjenja i propuštanja ispunjavanja svojih dužnosti, osim ako ne dokažu da su u ispunjavanju svojih dužnosti upravljanja kreditnom institucijom postupali s pažnjom dobroga i savjesnoga gospodarstvenika.
Obavještavanje nadzornog odbora
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 189.
(1) Uprava kreditne institucije dužna je bez odgode, u pisanom obliku, obavijestiti nadzorni odbor kreditne institucije o sljedećim događajima:
– ako je ugrožena likvidnost ili solventnost kreditne institucije
– ako nastupe okolnosti za prestanak važenja odobrenja za rad, razlozi za ukidanje odobrenja za rad ili razlozi za ukidanje odobrenja za pružanje pojedine financijske usluge
– ako se financijsko stanje kreditne institucije promijeni tako da neka od stopa kapitala padne ispod razine iz članka 92. stavka 1. Uredbe (EU) br. 575/2013 ili iz članka 105. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona
− o drugim okolnostima propisanim podzakonskim propisima koje je Hrvatska narodna banka donijela na temelju ovoga Zakona te
– svim nacrtima, zapisnicima i mjerama Hrvatske narodne banke i drugih nadzornih tijela koje su donesene u postupku supervizije kreditne institucije ili nadzora nad njom.
(2) Član uprave kreditne institucije dužan je bez odgode, u pisanom obliku, obavijestiti nadzorni odbor kreditne institucije o:
– svojem izboru ili opozivu u nadzorno tijelo druge pravne osobe i
– pravnim poslovima na temelju kojih je on sam ili netko od članova njegove uže obitelji neposredno ili posredno stekao dionice ili poslovne udjele u pravnoj osobi na temelju kojih je sam član uprave zajedno s članovima svoje uže obitelji stekao kvalificirani udio u toj drugoj pravnoj osobi ili na temelju kojih su njihovi udjeli pali ispod granice kvalificiranog udjela.
(3) Kreditna institucija dužna je osigurati da članovi nadzornog odbora imaju odgovarajući pristup informacijama potrebnim za izvršavanje svojih ovlasti, a osobito o profilu rizičnosti kreditne institucije te, ako je potrebno i primjereno, pristup funkciji upravljanja rizicima i savjetima vanjskih stručnjaka.
(4) Nadzorni odbor dužan je odrediti vrstu, količinu, oblik i učestalost informacija iz stavka 3. ovoga članka koje će primati od odgovarajućih funkcija, osoba i organizacijskih jedinica kreditne institucije.
Nadležnosti nadzornog odbora
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 190.
Osim nadležnosti koje nadzorni odbor ima prema zakonu kojim se uređuju trgovačka društva, nadzorni odbor kreditne institucije ima i sljedeće nadležnosti:
– daje suglasnost upravi na poslovnu politiku kreditne institucije
– daje suglasnost upravi na financijski plan kreditne institucije
– daje suglasnost upravi na strategije i postupke procjenjivanja adekvatnosti internoga kapitala kreditne institucije i
– daje suglasnost upravi na akt o unutarnjoj reviziji i na godišnji plan rada unutarnje revizije.
Dužnosti i odgovornosti članova nadzornog odbora kreditne institucije
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 191.
(1) Osim dužnosti i odgovornosti članova nadzornog odbora koje proizlaze iz zakona kojim se uređuju trgovačka društva, članovi nadzornog odbora dužni su:
1. zauzimati stavove o nalazima Hrvatske narodne banke i drugih nadzornih tijela u postupcima supervizije kreditne institucije ili nadzora nad njom, i to u roku od 30 dana od dana dostave dokumenata Hrvatske narodne banke nakon obavljene supervizije ili zapisnika drugih nadzornih tijela o obavljenom nadzoru
2. nadzirati primjerenost postupaka i djelotvornost unutarnje revizije
3. zauzimati stavove o polugodišnjim izvješćima unutarnje revizije
4. odmah obavijestiti Hrvatsku narodnu banku o:
a) imenovanju ili prestanku svoje funkcije u upravnim i nadzornim organima drugih pravnih osoba i
b) pravnim poslovima na temelju kojih je sam član nadzornog odbora ili netko od njegove uže obitelji neposredno ili posredno stekao dionice ili poslovne udjele u pravnoj osobi na temelju kojih je taj član nadzornog odbora zajedno s članovima svoje uže obitelji stekao kvalificirani udio u toj pravnoj osobi ili na temelju kojih su njihovi udjeli pali ispod granice kvalificiranog udjela
5. nadzirati provedbu poslovne politike kreditne institucije
6. donijeti i redovito preispitivati temeljna načela politike primitaka te su odgovorni za nadziranje provedbe te politike i
7. nadzirati i pratiti je li provedba politike i praksi primitaka u skladu s cjelokupnim okvirom korporativnog upravljanja, korporativnom kulturom, sklonošću preuzimanju rizika i povezanim procesom upravljanja.
(2) Članovi nadzornog odbora kreditne institucije solidarno odgovaraju kreditnoj instituciji za štetu koja nastane kao posljedica činjenja, nečinjenja ili propuštanja ispunjavanja njihovih dužnosti, osim ako ne dokažu da su u ispunjavanju svojih dužnosti obavljanja nadzora nad upravljanjem kreditnom institucijom postupali s pažnjom dobrog i savjesnog gospodarstvenika.
Odbori nadzornog odbora
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 192.
(1) Nadzorni odbor kreditne institucije koja nije mala i jednostavna kreditna institucija dužan je osnovati odbor za primitke, odbor za imenovanja i odbor za rizike.
(2) Nadzorni odbor kreditne institucije koja je mala i jednostavna kreditna institucija nije dužan osnovati odbor za primitke i odbor za imenovanja.
(3) U slučaju iz stavka 2. ovoga članka nadzorni odbor dužan je izvršavati zadatke iz članaka 193. i 195. ovoga Zakona.
(4) Nadzorni odbor male i jednostavne kreditne institucije dužan je osnovati odbor za rizike ili može odbor za rizike kombinirati s revizijskim odborom, s tim da članovi tog kombiniranog odbora moraju imati odgovarajuće znanje, vještine i stručnost koji se zahtijevaju za članove obaju odbora.
(5) Članovi odbora za rizike, odbora za imenovanje i odbora za primitke imenuju se iz redova članova nadzornog odbora kreditne institucije.
(6) Svaki od odbora nadzornog odbora mora imati najmanje tri člana, od kojih jedan mora biti imenovan za predsjednika odbora.
(7) Hrvatska narodna banka podzakonskim propisom detaljnije uređuje zadatke i način organizacije i rada pojedinog odbora iz ovoga članka, te način i opseg primjene zahtjeva za osnivanje odbora.
Odbor za imenovanja
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 193.
(1) Odbor za imenovanja dužan je:
– odrediti i predlagati članove uprave i članove nadzornog odbora, te ocijenivši ravnotežu između znanja, vještina, raznolikosti i iskustva upravljačkog tijela pripremiti opise dužnosti i potrebnih uvjeta za obnašanje dužnosti pojedinog člana uprave ili nadzornog odbora te procijeniti očekivanu posvećenosti ispunjavanju tih dužnosti
– odrediti ciljanu zastupljenost slabije zastupljenog spola u upravi i nadzornom odboru te predlagati strategiju povećavanja broja slabije zastupljenog spola
– redovito, a najmanje jednom godišnje, procijeniti strukturu, veličinu, sastav i djelovanje uprave i nadzornog odbora i, ako je potrebno, predložiti promjene
– redovito, a najmanje jednom godišnje, procijeniti znanje, sposobnosti i iskustvo pojedinih članova uprave i nadzornog odbora, te uprave i nadzornog odbora kao cjeline, te o procjeni izvijestiti ta tijela
– redovito preispitivati politike za izbor članova uprave i nadzornog odbora i imenovanje višeg rukovodstva i davati preporuke upravi i nadzornom odboru i, ako smatra potrebnim, predlagati njihove izmjene i
– kontinuirano, u mjeri u kojoj je to moguće, osigurati nepostojanje dominacije pojedinaca ili male grupe pojedinaca pri odlučivanju uprave i nadzornog odbora u svrhu zaštite interesa kreditne institucije u cjelini.
(2) Odbor za imenovanja može se koristiti bilo kojim resursima kreditne institucije koje smatra prikladnim, uključujući vanjsko savjetovanje, te je kreditna institucija za to dužna osigurati odgovarajuća financijska sredstva.
Odbor za rizike
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 194.
(1) Članovi odbora za rizike moraju imati odgovarajuće znanje, vještine i stručnost kako bi u potpunosti razumjeli i pratili strategiju rizika i sklonost preuzimanju rizika kreditne institucije.
(2) Odbor za rizike dužan je:
– savjetovati upravu i nadzorni odbor o cjelokupnoj trenutačnoj i budućoj sklonosti preuzimanja rizika i strategiji rizika te pomagati u nadziranju provedbe te strategije od strane višeg rukovodstva, pri tom ne dovodeći u pitanje odgovornost uprave i nadzornog odbora kreditne institucije u cjelokupnom upravljanju rizicima i nadziranju kreditne institucije
– preispitati jesu li se pri određivanju cijene imovine i obveza koja se nudi klijentima uzeli u obzir model poslovanja kreditne institucije i strategija rizika te ako ta cijena ne odražava rizik preuzet u odnosu na model poslovanja i strategiju rizika, predložiti upravi i nadzornom odboru kreditne institucije plan za otklanjanje nedostataka i
– neovisno o poslovima odbora za primitke, s ciljem uspostave i provođenja odgovarajućih politika primitaka preispitati jesu li pri određivanju poticaja predviđenih sustavom primitaka uzeti u obzir rizik, uključujući i ESG rizike, kapital, likvidnost te vjerojatnost i očekivano razdoblje ostvarivanja.
(3) Kreditna institucija dužna je osigurati da članovi odbora za rizike ili odbora za rizike i reviziju imaju odgovarajući pristup informacijama o profilu rizičnosti kreditne institucije te, ako je to potrebno i primjereno, pristup funkciji upravljanja rizicima i savjetima vanjskih stručnjaka.
(4) Odbor za rizike ili odbor za rizike i reviziju, određuje vrstu, količinu, oblik i učestalost informacija o riziku koje će primati od organizacijskih jedinica/osoba ili funkcija unutar kreditne institucije.
Odbor za primitke
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 195.
(1) Odbor za primitke mora se uspostaviti na način koji mu omogućuje donošenje stručne i neovisne prosudbe o politikama i praksama vezanim uz primitke te o utjecaju primitaka na upravljanje rizicima, kapitalom i likvidnošću.
(2) Odbor za primitke dužan je pripremati odluke uprave ili nadzornog odbora vezane uz primitke radnika, uključujući odluke koje imaju utjecaj na izloženost kreditne institucije rizicima te na upravljanje rizicima.
(3) Pri obavljanju svojih poslova odbor za primitke dužan je uzeti u obzir dugoročne interese dioničara, ulagatelja i ostalih zainteresiranih strana u kreditnoj instituciji te javni interes.
(4) Kreditna institucija dužna je osigurati da članovi odbora za primitke imaju odgovarajući pristup svim podacima i informacijama o izradi, donošenju, provedbi, preispitivanju i provjeri provođenje politike i prakse primitaka, pristup internim kontrolnim funkcijama, te ako je to potrebno funkciji upravljanja ljudskim resursima, funkciji pravnih poslova, funkciji strateškog planiranja i savjetima vanjskih stručnjaka.
(5) Odbor za primitke određuje vrstu, količinu, oblik i učestalost informacija o primicima koje će primati od organizacijskih jedinica/osoba ili funkcija unutar kreditne institucije.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
XV.5. SUSTAV UNUTARNJIH KONTROLA
Sustav unutarnjih kontrola
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 196.
(1) Sustav unutarnjih kontrola jest skup procesa i postupaka uspostavljenih za adekvatnu kontrolu rizika, praćenje učinkovitosti i djelotvornosti poslovanja kreditne institucije, pouzdanosti njezinih financijskih i ostalih informacija te usklađenosti s propisima, internim aktima, standardima i kodeksima radi osiguranja stabilnosti poslovanja kreditne institucije.
(2) Kreditna institucija dužna je uspostaviti i provoditi djelotvoran sustav unutarnjih kontrola u svim područjima poslovanja koji obuhvaća najmanje:
– primjeren organizacijski ustroj
– organizacijsku kulturu
– uspostavu internih kontrolnih funkcija kreditne institucije
– adekvatne kontrolne aktivnosti i podjelu dužnosti
– prikladne unutarnje kontrole integrirane u poslovne procese i aktivnosti kreditne institucije i
– prikladne administrativne i računovodstvene postupke.
Interne kontrolne funkcije
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 197.
(1) Kreditna institucija dužna je razmjerno svojoj veličini te vrsti, opsegu i složenosti poslova u skladu sa svojim profilom rizičnosti uspostaviti stalne i djelotvorne interne kontrolne funkcije s odgovarajućim ovlastima, neovisne o poslovnim procesima i aktivnostima u kojima rizik nastaje, odnosno koje interne kontrolne funkcije prate i nadziru .
(2) Kreditna institucija dužna je uspostaviti tri interne kontrolne funkcije:
a) funkciju upravljanja rizicima
b) funkciju praćenja usklađenosti i
c) funkciju unutarnje revizije.
(3) Kreditna institucija dužna je osigurati da:
– interne kontrolne funkcije u okviru svojih područja nadležnosti provjeravaju provode li se ispravno politike, procesi i postupci koje je kreditna institucija utvrdila u cilju uspostavljanja i provođenja djelotvornog sustava unutarnjih kontrola
– se internim kontrolnim funkcijama osigurava da su svi značajni rizici kojima je kreditna institucija izložena ili bi mogla biti izložena, na odgovarajući način utvrđeni, izmjereni i da se o njima izvješćuje
– svaka interna kontrolna funkcija ima potpuni pregled čitavog raspona rizika kojima je kreditna institucija izložena.
(4) Uprava kreditne institucije dužna je, uz prethodnu suglasnost nadzornog odbora, donijeti interni akt za svaku internu kontrolnu funkciju.
(5) U cilju uspostave i provedbe primjerenog i djelotvornog sustava upravljanja rizicima kreditna institucija dužna je osigurati da:
– funkcija upravljanja rizicima aktivno sudjeluje u izradi strategije rizika kreditne institucije i u donošenju svih odluka o upravljanju značajnim rizicima te ima kontrolu nad provedbom strategije rizika
– funkcija unutarnje revizije provodi neovisnu reviziju provedbe strategije rizika kreditne institucije
– funkcija praćenja usklađenosti procjenjuje i smanjuje rizik usklađenosti i osigurava da se u strategiji rizika kreditne institucije uzima u obzir rizik usklađenosti i da se rizik usklađenosti na odgovarajući način uzme u obzir u svim odlukama o upravljanju značajnim rizicima.
(6) Kreditna institucija dužna je osigurati da interne kontrolne funkcije budu uspostavljene i obavljaju poslove u skladu s ovim Zakonom i podzakonskim propisom donesenim na temelju ovoga Zakona.
(7) Kreditna institucija dužna je internim kontrolnim funkcijama osigurati izravan pristup i mogućnost izravnog izvještavanja nadzornog odbora.
(8) Hrvatska narodna banka podzakonskim propisom detaljnije uređuje:
– obvezni sadržaj internih akata za svaku internu kontrolnu funkciju
– uvjete koje moraju ispunjavati osobe koje obavljaju poslove internih kontrolnih funkcija
– sadržaj i dinamiku izvješća internih kontrolnih funkcija, osobe kojima se izvješća dostavljaju te opseg i način obavljanja poslova svake funkcije iz stavka 2. ovoga članka te
– način na koji uprava i nadzorni odbor kreditne institucije preispituje primjerenost i djelotvornost internih kontrolnih funkcija u skladu s člankom 187. stavkom 6. ovoga Zakona, te rokove u kojima se provodi to preispitivanje.
Organizacijski ustroj internih kontrolnih funkcija
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 198.
(1) Kreditna institucija dužna je osigurati da pojedina interna kontrolna funkcija nije organizirana u sklopu druge interne kontrolne funkcije.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, mala i jednostavna kreditna institucija može obavljanje poslova funkcije praćenja usklađenosti organizirati unutar funkcije upravljanja rizicima ili neke funkcije podrške, s time da se poslovi te funkcije ne mogu organizirati unutar funkcije unutarnje revizije.
(3) Kreditna institucija dužna je organizirati funkciju unutarnje revizije kao poseban organizacijski dio, funkcionalno i organizacijski neovisnu o aktivnostima koje revidira i o drugim organizacijskim dijelovima kreditne institucije.
(4) Kreditna institucija dužna je uspostaviti interne kontrolne funkcije na način da se izbjegne sukob interesa.
(5) Kreditna institucija ne smije u cijelosti eksternalizirati kontrolne funkcije.
(6) Kreditna institucija može obavljanje dijela poslova internih kontrolnih funkcija povjeriti pružatelju usluga u skladu s ovom glavom i propisima donesenima na temelju ovoga Zakona.
Osobe koje obavljaju poslove internih kontrolnih funkcija
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 199.
(1) Kreditna institucija dužna je, razmjerno svojoj veličini, vrsti, opsegu i složenosti poslova, za obavljanje poslova svake interne kontrolne funkcije osigurati dostatan broj osoba s odgovarajućim ovlastima, statusom, stručnim znanjem i iskustvom.
(2) Kreditna institucija dužna je imenovati voditelja svake interne kontrolne funkcije kao neovisnog člana višeg rukovodstva s posebnom nadležnošću za funkciju upravljanja rizicima, praćenja usklađenosti i unutarnje revizije, odnosno u slučaju iz članka 198. stavka 2. ovoga Zakona za tu objedinjenu funkciju.
(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka mala i jednostavna kreditna institucija nije dužna imenovati voditelja funkcije upravljanja rizicima ili funkcije praćenja usklađenosti, te za obavljanje poslova tih internih kontrolnih funkcija može odrediti drugu osobu na višem položaju pod uvjetom da ne postoji sukob interesa i dodatno, da taj voditelj funkcije upravljanja rizicima ili funkcije praćenja usklađenosti:
a) posjeduje znanje i stručnost koji su potrebni za različita područja o kojima je riječ i
b) raspolaže potrebnim vremenom za pravilno obavljanje tih internih kontrolnih funkcija.
(4) Interne kontrolne funkcije moraju biti neovisne u odnosu na članove uprave i članove višeg rukovodstva te moraju imati osiguranu mogućnost postavljanja pitanja i upozoravanja nadzornog odbora prema potrebi ili u slučaju specifičnih kretanja u području rizika koja utječu ili mogu utjecati na kreditnu instituciju, ne dovodeći u pitanje odgovornosti uprave i nadzornog odbora iz ovoga Zakona i Uredbe (EU) br. 575/2013.
(5) Radnici koji obavljaju poslove internih kontrolnih funkcija moraju biti neovisni u odnosu na poslovne jedinice koje nadziru.
(6) Uprava kreditne institucije ne može imenovati ni razriješiti voditelja pojedine interne kontrolne funkcije bez suglasnosti nadzornog odbora kreditne institucije.
(7) Kreditna institucija dužna je bez odgode, a najkasnije u roku od tri radna dana, obavijestiti Hrvatsku narodnu banku o imenovanju voditelja svake interne kontrolne funkcije te o razlozima za zamjenu tih osoba.
(8) Organi i tijela kreditne institucije koje voditelj pojedine interne kontrolne funkcije izravno izvještava dužni su osigurati da ta osoba najmanje jednom godišnje sudjeluje na sjednicama tih organa i tijela kada se raspravlja o izvještaju te osobe.
(9) Ako voditelj pojedine interne kontrolne funkcije tijekom obavljanja svojih poslova utvrdi nezakonitost u poslovanju ili kršenje pravila o upravljanju rizicima, odnosno kretanje (razvoj) rizika zbog čega je ugrožena likvidnost, solventnost ili sigurnost poslovanja kreditne institucije, dužan je o tome odmah obavijestiti upravu i nadzorni odbor kreditne institucije te Hrvatsku narodnu banku.
(10) Kreditna institucija dužna je osigurati redovito stručno obrazovanje i osposobljavanje osoba koje obavljaju poslove internih kontrolnih funkcija.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
XV.6. POLITIKE PRIMITAKA
Politike primitaka
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 200.
(1) Kreditna institucija dužna je uspostaviti i primjenjivati politike primitaka razmjerno svojoj veličini, unutarnjoj organizaciji te vrsti, opsegu i složenosti poslova koje obavlja.
(2) Odredbe o odgodi varijabilnih primitaka, dodjeli varijabilnih primitaka u instrumentima te zadržavanju i isplati diskrecijskih mirovinskih pogodnosti u obliku instrumenta iz podzakonskog propisa donesenog na temelju stavka 4. ovoga članka ne primjenjuju se na:
– kreditnu instituciju koja nije velika kreditna institucija
– male primitke radnika kreditne institucije.
(3) Kreditna institucija koja ugovori isplatu varijabilnih primitaka protivno odredbama ovoga Zakona ili odredbama podzakonskog propisa donesenog na temelju stavka 4. ovoga članka ne smije isplaćivati tako ugovorene varijabilne primitke te su tako ugovorene odredbe ništetne.
(4) Hrvatska narodna banka podzakonskim propisom detaljnije uređuje pravila, postupke i kriterije u vezi s politikama primitaka, a osobito:
– definiciju i vrste primitaka radnika
– zahtjeve vezane uz primitke radnika te način i opseg primjene tih zahtjeva i
– način i rokove izvješćivanja Hrvatske narodne banke o primicima.
Odnos između varijabilnoga i fiksnog dijela ukupnih primitaka
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 201.
(1) Kreditna institucija dužna je odnos između varijabilnoga i fiksnog dijela ukupnih primitaka pojedinog radnika odrediti tako da iznos varijabilnog dijela ne prelazi iznos fiksnog dijela ukupnih primitaka.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, kreditna institucija može odrediti iznos varijabilnog dijela ukupnih primitaka do visine dvostrukog iznosa fiksnog dijela ukupnih primitaka pojedinog radnika ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
1. glavna skupština kreditne institucije donijela je, na temelju obrazloženog prijedloga uprave, odluku kojom utvrđuje: iznos varijabilnih primitaka, broj radnika na koje se ta odluka odnosi i njihove funkcije te očekivani utjecaj koji će ta odluka imati na održavanje adekvatne razine kapitala
2. pod uvjetom da su na glavnoj skupštini zastupljeni dioničari koji posjeduju najmanje 50% dionica, a odluka iz točke 1. ovoga stavka donesena je glasovima dioničara koji predstavljaju najmanje 66 % dionica kreditne institucije dioničara koji su zastupljeni na glavnoj skupštini ili, ako to nije slučaj, odlučuju većinom od najmanje tri četvrtine dionica dioničara zastupljenih na glavnoj skupštini pri donošenju odluke
3. radnici za koje se traži viši odnos varijabilnih i fiksnih primitaka nisu sudjelovali u glasovanju o odluci iz točke 1. ovoga stavka
4. kreditna institucija prethodno je obavijestila sve dioničare o tome da će se na glavnoj skupštini odlučivati o višem odnosu varijabilnih i fiksnih primitaka
5. kreditna institucija je najkasnije 30 dana prije održavanja glavne skupštine obavijestila Hrvatsku narodnu banku o tome da će se glavnoj skupštini predložiti donošenje odluke o višem odnosu varijabilnih i fiksnih primitaka, pri čemu je:
a) naznačila traženi odnos varijabilnih i fiksnih primitaka
b) obrazložila takav odnos i
c) dokazala da traženi odnos neće negativno utjecati na ispunjavanje obveza kreditne institucije propisanih Uredbom (EU) br. 575/2013, ovim Zakonom i podzakonskim propisima donesenima na temelju ovoga Zakona, a posebno na održavanje adekvatnosti regulatornoga kapitala.
(3) Kreditna institucija dužna je u roku od pet radnih dana od dana održane glavne skupštine obavijestiti Hrvatsku narodnu banku o donesenoj odluci glavne skupštine o:
– odobrenom višem odnosu varijabilnih i fiksnih primitaka, uključujući naznaku višeg odnosa i
– odobrenim različitim višim odnosima varijabilnih i fiksnih primitaka, ako primjenjuje različite više odnose za različite poslovne jedinice, interne kontrolne i ostale funkcije te različite kategorije identificiranih radnika, uključujući naznaku različitih viših odnosa.
(4) Kreditna institucija dužna je u roku iz stavka 3. ovoga članka dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci sljedeće informacije:
– broj radnika na kraju posljednje poslovne godine
– broj identificiranih radnika (rezultat posljednjeg utvrđivanja)
– ukupnu bilancu na kraju posljednje poslovne godine
– odluku glavne skupštine kreditne institucije
– odnos koji je odredila i
– ako su odobreni različiti odnosi unutar kreditne institucije, poslovna područja i odobrene postotke te maksimalno odobreni odnos.
(5) Ako glavna skupština kreditne institucije donese odluku o smanjenju prethodno utvrđenoga višega maksimalnog odnosa između varijabilnog i fiksnog dijela ukupnih primitaka, takva se odluka donosi većinom glasova nazočnih na glavnoj skupštini a kreditna institucija dužna je u roku od pet radnih dana od dana održane glavne skupštine o tome obavijestiti Hrvatsku narodnu banku.
Ograničenja u odnosu na vrstu i oblike instrumenata u kojima varijabilni primici mogu biti dodijeljeni
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 202.
Kreditna institucija može upotrijebiti instrumente za dodjelu varijabilnih primitaka u obliku redovnih dionica kreditne institucije koja je izravno ili neizravno nadređena kreditnoj instituciji ili u obliku instrumenata povezanih s redovnim dionicama kreditne institucije koja je izravno ili neizravno nadređena kreditnoj instituciji, samo ako upravljanje kapitalom na razini grupe kreditnih institucija u kojoj je kreditna institucija članica onemogućuje ili znatno otežava upotrebu instrumenata koje je izdala sama kreditna institucija.
Referentni trendovi vezani uz primitke radnika
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 203.
(1) Hrvatska narodna banka prikuplja podatke u skladu s člankom 450. stavkom 1. točkama g), h), i) i k) Uredbe (EU) br. 575/2013 i podatke o razlikama u primicima između rodova.
(2) Hrvatska narodna banka podatke iz stavka 1. ovoga članka koristi pri utvrđivanju referentnih trendova i praksi kreditnih institucija vezanih uz primitke radnika.
(3) Hrvatska narodna banka obavještava Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo o podacima koje prikuplja u skladu s ovim člankom.
Referentni trendovi vezani uz raznolikost
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 204.
(1) Hrvatska narodna banka prikuplja podatke u skladu s člankom 435. stavkom 2. točkom c) Uredbe (EU) br. 575/2013 i koristi se njima pri utvrđivanju referentnih trendova i praksi kreditnih institucija vezanih uz raznolikost uprave i nadzornog odbora.
(2) Hrvatska narodna banka obavještava Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo o podacima koje prikuplja u skladu s ovim člankom.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
XV.7. OSOBE U POSEBNOM ODNOSU S KREDITNOM INSTITUCIJOM
Osobe u posebnom odnosu s kreditnom institucijom
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 205.
(1) Osobe u posebnom odnosu s kreditnom institucijom prema kojima bi nastala ili bi se povećala izloženost kreditne institucije su:
1. dioničar kreditne institucije koji ima 5% ili više dionica kreditne institucije s pravom glasa u glavnoj skupštini kreditne institucije
2. član uprave, član nadzornog odbora i prokurist kreditne institucije
3. voditelj interne kontrolne funkcije, osoba odgovorna za poslovanje s pravnim osobama, osoba odgovorna za poslovanje sa stanovništvom, osoba odgovorna za poslovanje riznice i ovlaštena osoba za sprječavanje pranja novca i financiranje terorizma u skladu s propisom kojim se uređuje pranje novca i financiranje terorizma
4. pravna osoba u kojoj kreditna institucija ima sudjelujući udio
5. pravna osoba u kojoj član uprave, član nadzornog odbora ili prokurist kreditne institucije ima kvalificirani udio ili u kojoj te osobe mogu imati značajan utjecaj
6. pravna osoba u kojoj su član uprave, član nadzornog odbora ili prokurist kreditne institucije član višeg rukovodstva ili član uprave, nadzornog odbora, upravnog odbora ili izvršni direktor
7. pravna osoba čiji je član uprave, nadzornog odbora, upravnog odbora ili izvršni direktor ili prokurist istodobno i član uprave ili član nadzornog odbora ili prokurist kreditne institucije
8. pravna osoba čiji član uprave ima 10% ili više dionica kreditne institucije s pravom glasa u glavnoj skupštini kreditne institucije
9. član uprave, član nadzornog odbora i prokurist društva koje je, izravno ili neizravno, matično društvo kreditne institucije ili koje je društvo kći kreditne institucije
10. treća osoba koja djeluje za račun osobe iz točaka 1. do 9. ovoga stavka u vezi s poslovima kojima bi nastala ili bi se povećala izloženost kreditne institucije.
(2) Pod jednom osobom u posebnom odnosu s kreditnom institucijom iz stavka 1. točaka 1. do 9. ovoga članka smatra se također:
1. osoba povezana s osobom iz stavka 1. točaka 1. do 9. ovoga članka, a na način iz članka 3. točke 27. ovoga Zakona i
2. član uže obitelji fizičke osobe iz stavka 1. točaka 1. do 9. ovoga članka i pravna osoba u kojoj taj član uže obitelji ima kvalificirani udio ili u kojoj može imati značajan utjecaj ili u kojoj je na poziciji višeg rukovodstva ili je član upravljačkog tijela.
(3) U osobe u posebnom odnosu u smislu stavka 1. točke 1. ovoga članka uključuju se i fondovi imatelji dionica kreditne institucije.
Odlučivanje o poslovanju s osobama u posebnom odnosu s kreditnom institucijom
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 206.
(1) Kreditna institucija može s osobom iz članka 205. ovoga Zakona sklopiti pravni posao samo ako je taj posao ugovoren pod uvjetima koji nisu povoljniji od uobičajenih uvjeta kreditne institucije.
(2) Svaki pojedinačni pravni posao koji kreditna institucija sklapa s osobom iz članka 205. ovoga Zakona kojom će nastati ili će se povećati ukupna izloženost kreditne institucije koja prelazi 50.000,00 eura može se sklopiti samo uz jednoglasnu odluku svih članova uprave i prethodnu suglasnost nadzornog odbora koja je donesena jednoglasnom odlukom svih članova nadzornog odbora.
(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka član uprave ili nadzornog odbora ne može glasovati o odobravanju izloženosti ako bi ona nastala prema njemu ili s njim povezanim osobama.
(4) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, ako je vrsta poslovanja i nastanka određenih izloženosti takva da je riječ o transakciji koja nastaje na dnevnoj osnovi odnosno ako je riječ o izloženosti za koju bi pojedinačno prethodno ishođenje jednoglasne odluke svih članova uprave i prethodne suglasnosti nadzornog odbora značilo značajan zastoj u uobičajenom procesu rada kreditne institucije, uprava može jednoglasnom odlukom svih članova uprave i uz prethodnu suglasnost nadzornog odbora za više pravnih poslova dati okvirnu suglasnost koja ispunjava sljedeće uvjete:
– odnosi se na točno određenu osobu u posebnom odnosu s kreditnom institucijom iz članka 205. ovoga Zakona, a ne na sve takve osobe općenito i
– daje se na razdoblje od najviše šest mjeseci od donošenja okvirne suglasnosti, pri čemu član uprave ili nadzornog odbora ne može glasovati o odobravanju izloženosti ako bi ona nastala prema njemu ili s njim povezanim osobama.
(5) Izloženost za potrebe ovoga poglavlja predstavlja izloženost na način kako je definirana člankom 389. Uredbe (EU) br. 575/2013.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
XV.8. VELIKE IZLOŽENOSTI
Definicija izloženosti
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 207.
Izloženost u smislu ovoga poglavlja je izloženost na način kako je definirana člankom 389. Uredbe (EU) br. 575/2013.
Ograničenje unutargrupnih velikih izloženosti
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 208.
(1) U prijelaznom razdoblju određenom u članku 493. stavku 3. Uredbe br. (EU) 575/2013 na izloženost kreditne institucije iz članka 493. stavka 3. točke c) Uredbe br. (EU) 575/2013, uključujući sudjelujući udjel ili druge vrste ulaganja, kreditne institucije prema njezinu matičnom društvu, ostalim društvima kćerima tog matičnog društva ili vlastitim društvima kćerima, pod uvjetom da su ta društva obuhvaćena supervizijom na konsolidiranoj osnovi kojoj podliježe i sama kreditna institucija, u skladu s glavom XI. 9. ovoga Zakona, Uredbom br. (EU) 575/2013, propisima kojima se uređuje poslovanje financijskih konglomerata ili s istovjetnim propisima koji su na snazi u trećoj zemlji primjenjuje se ograničenje iz članka 395. stavka 1. Uredbe (EU) br. 575/2013.
(2) Za potrebe izračuna iznosa izloženosti iz stavka 1. ovoga članka kreditna institucija primjenjuje tehnike smanjenja kreditnog rizika u skladu s člancima od 399. do 403. Uredbe br. (EU) 575/2013.
Velike izloženosti koje proizlaze iz kredita osiguranih nekretninama
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 209.
Kreditna institucija, sukladno članku 402. stavcima 1. i 2. Uredbe (EU) br. 575/2013, ne može pri izračunu vrijednosti izloženosti za potrebe članka 395. Uredbe (EU) br. 575/2013 umanjiti vrijednost izloženosti ili dijela izloženosti koja je, u skladu s člankom 125. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 575/2013, osigurana stambenim nekretninama ili je, u skladu s člankom 126. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 575/2013, osigurana poslovnim nekretninama za založeni iznos tržišne vrijednosti ili hipotekarne vrijednosti dotične nekretnine .
Prethodna suglasnost nadzornog odbora
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 210.
(1) Za sklapanje pojedinačnog pravnog posla na temelju kojeg bi ukupna izloženost kreditne institucije mogla rezultirati velikom izloženošću kreditne institucije prema jednoj osobi ili grupi povezanih osoba potrebna je prethodna suglasnost nadzornog odbora kreditne institucije.
(2) Prethodna suglasnost nadzornog odbora potrebna je i za sklapanje pravnog posla zbog kojeg bi se velika izloženost kreditne institucije prema jednoj osobi ili grupi povezanih osoba povećala tako da postane jednaka ili da prijeđe 15%, odnosno 20% i svakih daljnjih 5% osnovnog kapitala kreditne institucije.
(3) Matična kreditna institucija u RH i matična kreditna institucija u EU sa sjedištem u RH dužna je osigurati da za sklapanje pojedinačnog pravnog posla na temelju kojeg bi ukupna izloženost grupe kreditnih institucija u RH mogla rezultirati velikom izloženošću grupe kreditnih institucija u RH prema jednoj osobi ili grupi povezanih osoba članica grupe kreditnih institucija u RH mora dobiti prethodnu suglasnost njenog nadzornog odbora.
(4) Obveza iz stavka 3. ovoga članka odnosi se i na sklapanje pravnog posla zbog kojeg bi se velika izloženost grupe kreditnih institucija u RH prema jednoj osobi ili grupi povezanih osoba povećala tako da postane jednaka ili da prijeđe 15% odnosno 20% i svakih daljnjih 5% osnovnog kapitala grupe kreditnih institucija u RH.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
XV.9. ULAGANJE U MATERIJALNU IMOVINU
Ulaganje u materijalnu imovinu
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 211.
(1) Ukupna ulaganja kreditne institucije u materijalnu imovinu ne smiju prelaziti 40% priznatog kapitala kreditne institucije.
(2) Ulaganjima iz stavka 1. ovoga članka ne smatraju se ulaganja koja je kreditna institucija stekla, u prve dvije godine:
– nakon stjecanja u zamjenu za svoje tražbine u postupku financijskog restrukturiranja
– u postupku prijenosa prava vlasništva nad nekretninom koja je instrument osiguranja stambenoga potrošačkog kredita na kreditnu instituciju, a koji se provodi u skladu sa zakonom kojim se uređuje stambeno potrošačko kreditiranje
– u stečajnom i ovršnom postupku te
– primjenom instrumenata osiguranja tražbina u skladu sa zakonom kojim se uređuje ovrha.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
XVI. IZVJEŠTAVANJE HRVATSKE NARODNE BANKE
Izvještavanje
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 212.
(1) Kreditna institucija dužna je bez odgode izvijestiti Hrvatsku narodnu banku:
– o svim činjenicama koje se upisuju u sudski registar, i to o svakoj podnesenoj prijavi za upis podataka u sudski registar te o svakom izvršenom upisu promjene podataka u sudskom registru
– o sazivanju i datumu održavanja glavne skupštine s prijedlozima dnevnog reda i odluka
– o održanoj glavnoj skupštini i svim odlukama donesenima na toj skupštini
– o svakoj planiranoj promjeni u temeljnom kapitalu kreditne institucije od 10% ili više
– o prestanku pružanja bankovne i/ili bilo koje financijske usluge
– ako je ugrožena likvidnost ili solventnost kreditne institucije
– ako nastupe okolnosti za prestanak važenja odobrenja za rad, razlozi za ukidanje odobrenja za rad ili razlozi za ukidanje odobrenja za pružanje pojedine financijske usluge
– ako regulatorni kapital kreditne institucije padne ispod visine propisane u članku 92. Uredbe (EU) br. 575/2013, odnosno ispod visine koju je Hrvatska narodna banka naložila u skladu s člancima 105., 107.,140. i 142. ovoga Zakona i
– saznanju da je fizička ili pravna osoba stekla kvalificirani udio odnosno da je kvalificirani imatelj prodao ili na drugi način otuđio svoje dionice tako da se zbog toga njegov udio povećao iznad odnosno smanjio ispod visine za koju je dobio prethodnu suglasnost.
(2) Osim o činjenicama iz stavka 1. ovoga članka, kreditna institucija dužna je izvješćivati Hrvatsku narodnu banku o:
– dioničarima kreditne institucije i s njima povezanim osobama koje imaju 3% i više dionica s pravom glasa u glavnoj skupštini kreditne institucije
– kupoprodajama plasmana i
– uskim povezanostima kreditne institucije i drugih fizičkih i pravnih osoba.
(3) Hrvatska narodna banka podzakonskim propisom detaljnije uređuje sadržaj izvješća iz stavka 2. podstavka 1. ovoga članka te rokove i način izvještavanja.
Izvješćivanje o dioničarima
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 213.
Kreditna institucija čije su dionice uvrštene za trgovanje na uređenom tržištu dužna je najmanje jednom godišnje obavijestiti Hrvatsku narodnu banku o dioničarima koji su imatelji kvalificiranog udjela te o veličini tih udjela.
Izvještavanje na zahtjev Hrvatske narodne banke
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 214.
Kreditna institucija dužna je na zahtjev Hrvatske narodne banke dostaviti izvješća, informacije i dokumentaciju o svim pitanjima važnima za provođenje supervizije odnosno nadzora ili za izvršavanje ostalih zadataka iz nadležnosti Hrvatske narodne banke .
Dostavljanje podataka Hrvatskoj narodnoj banci i njihovo objavljivanje
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 215.
(1) Kreditna institucija dužna je u roku iz članka 218. stavka 1. ovoga Zakona dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci podatke koji se odnose na proteklu poslovnu godinu za svaku državu članicu i treću zemlju, i to o:
– nazivu države članice i treće zemlje u kojoj pruža usluge, bankovne i financijske usluge koje pruža, prirodi njezinih aktivnosti i geografskom položaju tih usluga
– iznosu ukupnih prihoda
– broju radnika na osnovi ekvivalenta punom radnom vremenu
– iznosu dobiti ili gubitka prije oporezivanja
– iznosu poreza na dobit i
– iznosu primljenih javnih subvencija.
(2) Podaci iz stavka 1. ovoga članka moraju biti revidirani i objavljeni kao prilog godišnjim financijskim izvještajima i, kada je primjenjivo, godišnjim konsolidiranim financijskim izvještajima.
(3) Kreditna institucija dužna je, kada je primjenjivo, pri objavi podataka iz stavka 1. ovoga članka razgraničiti podatke po pojedinim državama članicama te trećim zemljama u kojima kreditna institucija pruža usluge.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
XVII. RAČUNOVODSTVO I REVIZIJA
Vođenje poslovnih knjiga i sastavljanje godišnjih izvještaja
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 216.
(1) Kreditna institucija dužna je voditi poslovne knjige, ostalu poslovnu dokumentaciju i evidencije, vrednovati imovinu i obveze te sastavljati i objavljivati godišnji izvještaj u skladu s važećim propisima i standardima struke .
(2) Kreditna institucija dužna je poslovne knjige i ostalu poslovnu dokumentaciju i evidencije voditi na način koji omogućuje, u bilo koje vrijeme, provjeru posluje li kreditna institucija u skladu s važećim propisima i standardima struke.
(3) Ako revizorsko društvo izda revizorsko mišljenje s rezervom, negativno mišljenje ili se suzdrži od izražavanja mišljenja kreditna institucija je dužna ponovo izraditi godišnje financijske izvještaje odnosno godišnje konsolidirane financijske izvještaje i osigurati obavljanje zakonske revizije tih izvještaja u roku od tri mjeseca od kada je zaprimila revizorski izvještaj.
(4) Kreditna institucija je dužna novi revizorski izvještaj, uključujući i relevantne godišnje financijske izvještaje objaviti i dostaviti na način propisan za objavu i dostavu revizorskog mišljenja u roku od 15 dana od dana zaprimanja novog revizorskog mišljenja.
Propisi o izvještajima
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 217.
(1) Kreditna institucija, podružnica kreditne institucije iz druge države članice i podružnica kreditne institucije iz treće zemlje dužne su dostavljati Hrvatskoj narodnoj banci financijska i druga izvješća u obliku, opsegu i sadržaju propisanom podzakonskim propisom donesenim na temelju ovoga članka.
(2) Hrvatska narodna banka podzakonskim propisom uređuje oblik i sadržaj financijskih i drugih izvještaja kreditne institucije, podružnice kreditne institucije iz druge države članice, te podružnice iz treće zemlje za potrebe Hrvatske narodne banke te način i rokove dostavljanja tih izvještaja Hrvatskoj narodnoj banci.
Dostavljanje izvještaja Hrvatskoj narodnoj banci i njihovo objavljivanje
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 218.
(1) Kreditna institucija dužna je Hrvatskoj narodnoj banci u roku od 15 dana od dana primitka a najkasnije u roku od tri mjeseca od isteka poslovne godine na koju se odnose godišnji financijski izvještaji u strojnom čitljivom obliku i otvorenom formatu dostaviti sljedeće izvještaje:
– godišnji izvještaj i konsolidirani godišnji izvještaj u skladu s propisima kojima se uređuje računovodstvo poduzetnika i
– izvještaj o reviziji za potrebe Hrvatske narodne banke iz članka 224. ovoga Zakona.
(2) Poslovna godina u smislu stavka 1. ovoga članka je poslovna godina na način kako je to uređeno propisima kojima se uređuje računovodstvo poduzetnika.
(3) Kreditna institucija dužna je svoj godišnji izvještaj objaviti u strojno čitljivom obliku i otvorenom formatu na svojim internetskim stranicama i učiniti dostupnim najkasnije u roku od četiri mjeseca od isteka poslovne godine na koju se on odnosi.
(4) Kreditna institucija dužna je u svojem godišnjem izvještaju objaviti, u okviru glavnih pokazatelja, svoj povrat na imovinu, izračunat kao neto-dobit podijeljena s ukupnom imovinom.
(5) Matično društvo dužno je objaviti konsolidirani godišnji izvještaj za grupu određenu prema propisima kojima se uređuje računovodstvo poduzetnika na način i u roku iz stavka 3. ovoga članka.
(6) Podružnica kreditne institucije iz druge države članice odnosno podružnica iz treće zemlje dužna je najkasnije u roku od 45 dana od dana isteka roka za objavu tih izvještaja u državi sjedišta osnivača podružnice na svojim internetskim stranicama objaviti na hrvatskom jeziku revidirane godišnje financijske izvještaje i revidirane godišnje konsolidirane financijske izvještaje svojeg osnivača te godišnji izvještaj svojeg osnivača, uključujući revizorski izvještaj.
(7) Izvještaji iz stavka 6. ovoga članka sastavljaju se i podliježu obvezi revizije u skladu s propisima države sjedišta osnivača podružnice.
Imenovanje revizorskog društva
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 219.
(1) Odluku o imenovanju revizorskog društva uprava kreditne institucije dužna je dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci u roku od osam dana od dana donošenja odluke.
(2) Kreditna institucija dužna je za pružanje zakonske revizije i revizije za potrebe Hrvatske narodne banke sklopiti ugovor samo s revizorskim društvom koje ispunjava uvjet iz članka 220. ovoga Zakona.
(3) Revizorsko društvo dužno je za svaku kreditnu instituciju koja mu je povjerila obavljanje zakonske revizije godišnjih financijskih izvještaja i/ili godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja (u daljnjem tekstu: zakonska revizija) do 30. lipnja tekuće godine dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci plan obavljanja zakonske revizije za tu poslovnu godinu, iz kojeg se vide područja poslovanja koja će biti predmet zakonske revizije, opis sadržaja planirane zakonske revizije po pojedinim područjima i predviđeno trajanje zakonske revizije, kvantitativna razina značajnosti koja se primjenjuje za provođenje zakonske revizije s obrazloženjem kvalitativnih čimbenika koji su razmatrani prilikom određivanja razine značajnosti.
Ograničenje obavljanja zakonske revizije i revizije za potrebe Hrvatske narodne banke
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 220.
(1) Kreditna institucija dužna je osigurati da isto revizorsko društvo obavlja zakonsku reviziju određene kreditne institucije najviše sedam uzastopnih godina.
(2) Revizorsko društvo koje je obavljalo zakonsku reviziju određene kreditne institucije sedam uzastopnih godina ne smije sljedeće četiri godine obavljati zakonsku reviziju te kreditne institucije.
(3) Zakonsku reviziju kreditne institucije može obavljati samo revizorsko društvo u kojem tu reviziju obavljaju najmanje dva ovlaštena revizora koji su radnici revizorskog društva.
(4) Zakonsku reviziju kreditne institucije i reviziju za potrebe Hrvatske narodne banke mora obavljati isto revizorsko društvo.
(5) Iznimno od stavka 4. ovoga članka, u slučaju iz članka 224. stavka 4. točke 2. ovoga Zakona zakonsku reviziju kreditne institucije i reviziju za potrebe Hrvatske narodne banke mogu obavljati različita revizorska društva.
Zaštita neovisnosti ovlaštenog revizora
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 221.
(1) U slučaju raskida ugovora o obavljanju zakonske revizije kreditna institucija i revizorsko društvo dužni su, u primjerenom roku, Hrvatskoj narodnoj banci pisano obrazložiti razloge za sporazumni raskid ugovora odnosno ako je ugovor raskinula jedna ugovorna strana obrazložiti razloge raskida, a druga ugovorna strana očitovati se o razlozima za raskid ugovora koje navodi druga ugovorna strana.
(2) Revizorsko društvo koje obavlja zakonsku reviziju kreditne institucije ne smije pružati, izravno ili neizravno, kreditnoj instituciji koja je predmet revizije, njezinu matičnom društvu ili njezinim društvima koja su pod njezinom kontrolom u državama članicama ili trećim državama bilo koje zabranjene nerevizorske usluge iz članka 5. stavka 1. Uredbe (EU) br. 537/2014 tijekom:
– razdoblja između početka razdoblja koje je predmet zakonske revizije i izdavanja revizorskog izvještaja i
– poslovne godine koja prethodi razdoblju iz podstavka 1. ovoga stavka u vezi s uslugama navedenim u članku 5. stavku 1. podstavku 2. točki (e) Uredbe (EU) br. 537/2014.
Obveze revizorskog društva
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 222.
(1) Revizorsko društvo dužno je pisano i bez odgode obavijestiti Hrvatsku narodnu banku o:
– utvrđenim nezakonitostima ili činjenicama i okolnostima koje mogu na bilo koji način ugroziti daljnje poslovanje kreditne institucije
– okolnostima koje su razlog za ukidanje odobrenja za rad iz članka 18. stavka 1. ovoga Zakona
– materijalno značajnoj razlici u procjeni rizika prisutnih u poslovanju kreditne institucije i vrednovanju bilančnih i izvanbilančnih stavki i stavki računa dobiti i gubitka
– težem kršenju internih akata
– znatnijoj slabosti u ustroju sustava unutarnjih kontrola ili propustima u primjeni sustava unutarnjih kontrola i
– činjenicama koje bi mogle dovesti do mišljenja s rezervom, negativnog mišljenja ili suzdržavanja od izražavanja mišljenja na godišnje financijske izvještaje.
(2) Revizorsko društvo dužno je odmah po saznanju pisano obavijestiti Hrvatsku narodnu banku o svakoj činjenici iz stavka 1. ovoga članka za koju sazna u postupku obavljanja zakonske revizije godišnjih financijskih izvještaja društva koje kontrolira kreditna institucija.
(3) Dostava podataka Hrvatskoj narodnoj banci iz stavaka 1. i 2. ovoga članka ne znači kršenje obveze čuvanja revizorske tajne koja proizlazi iz zakona kojim se uređuje revizija ili iz ugovora.
(4) Ako revizorsko društvo obavijesti Hrvatsku narodnu banku o činjenicama i okolnostima iz stavka 1. ovoga članka, a u skladu sa stavkom 2. ovoga članka, dužno je istodobno o tome obavijestiti i upravu kreditne institucije, osim ako ocijeni da postoje opravdani razlozi koji priječe takvo obavještavanje.
(5) Ako revizorsko društvo ne obavijesti Hrvatsku narodnu banku o činjenicama iz stavka 1. ovoga članka, Hrvatska narodna banka može kreditnoj instituciji naložiti imenovanje novog revizorskog društva.
(6) O činjenici iz stavka 5. ovoga članka Hrvatska narodna banka će obavijestiti tijelo nadležno za nadzor nad ovlaštenim revizorima i revizorskim društvima prema zakonu kojim se uređuje revizija.
(7) Obveze revizorskog društva iz stavaka 1. i 2. ovoga članka odnose se i na razdoblje između datuma izvještaja o financijskom položaju (bilance) i datuma na koji je odobreno izdavanje godišnjih financijskih izvještaja.
Odbacivanje i odbijanje godišnjih financijskih izvještaja
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 223.
(1) Ako revizorsko društvo obavi zakonsku reviziju kreditne institucije suprotno članku 220. ovoga Zakona, Hrvatska narodna banka odbacit će godišnje financijske izvještaje kreditne institucije odnosno godišnje konsolidirane financijske izvještaje za tu poslovnu godinu.
(2) Ako Hrvatska narodna banka utvrdi da su godišnji financijski izvještaji i godišnji konsolidirani financijski izvještaji sastavljeni suprotno propisima ili da oni ne pružaju istinit i fer prikaz financijskog položaja i uspješnosti poslovanja kreditne institucije odnosno grupe, o kojima je u revizorskom izvještaju izdano pozitivno ili mišljenje s rezervom, odbit će godišnje financijske izvještaje odnosno godišnje konsolidirane financijske izvještaje.
(3) U slučaju iz stavaka 1., 2. i 7. ovoga članka kreditna institucija dužna je ponovo izraditi godišnje financijske izvještaje odnosno godišnje konsolidirane financijske izvještaje, osigurati obavljanje zakonske revizije tih izvještaja te revizorski izvještaj, uključujući i relevantne financijske izvještaje, dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci u roku koji je svojim rješenjem odredila Hrvatska narodna banka.
(4) Novu zakonsku reviziju ne smije obaviti revizorsko društvo koje je izdalo mišljenje o godišnjim financijskim izvještajima odnosno godišnjim konsolidiranim financijskim izvještajima koji su odbijeni odnosno odbačeni.
(5) Odbacivanje iz stavaka 1. i 7. ovoga članka ili odbijanje iz stavaka 2. i 7. ovoga članka ima za posljedicu odbacivanje ocjene iz članka 224. ovoga Zakona. Hrvatska narodna banka u tom će slučaju zahtijevati od kreditne institucije da ocjenu iz članka 224. ovoga Zakona daju ovlašteni revizori drugoga revizorskog društva, a na trošak kreditne institucije.
(6) O odbacivanju iz stavka 1. ovoga članka odnosno odbijanju iz stavka 2. ovoga članka Hrvatska narodna banka će bez odgađanja, a najkasnije u roku od pet radnih dana, obavijestiti tijelo nadležno za nadzor nad ovlaštenim revizorima i revizorskim društvima prema zakonu kojim se uređuje revizija, uz obrazloženje razloga odbacivanja odnosno odbijanja.
(7) Ako tijelo nadležno za nadzor nad ovlaštenim revizorima i revizorskim društvima prema zakonu kojim se uređuje revizija utvrdi da revizorski izvještaj ne ispunjava zahtjeve iz zakona kojima se uređuje revizija i iz Uredbe (EU) br. 537/2014, Hrvatska narodna banka može odbiti ili odbaciti godišnje financijske izvještaje odnosno godišnje konsolidirane financijske izvještaje kreditne institucije za koju je ta osoba obavila zakonsku reviziju.
(8) Kreditna institucija ne smije objaviti godišnje financijske izvještaje odnosno godišnje konsolidirane financijske izvještaje koji su odbijeni odnosno odbačeni te je dužna osigurati da godišnji financijski izvještaji odnosno godišnji konsolidirani financijski izvještaji koji su odbijeni odnosno odbačeni ne budu javno objavljeni.
(9) Ako su godišnji financijski izvještaji odnosno godišnji konsolidirani financijski izvještaji koji su odbijeni odnosno odbačeni već dostavljeni radi javne objave Financijskoj agenciji odnosno uređenom tržištu vrijednosnih papira, kreditna institucija dužna je bez odgađanja obavijestiti Financijsku agenciju i uređena tržišta vrijednosnih papira na kojima ima uvrštene vrijednosnice o činjenicama da su rješenjem Hrvatske narodne banke odbijeni odnosno odbačeni njezini revidirani godišnji financijski izvještaji odnosno godišnji konsolidirani financijski izvještaji. Istu obavijest bez odgađanja, kreditna institucija dužna je objaviti i na svojim internetskim stranicama.
(10) Hrvatska narodna banka podzakonskim propisom detaljnije uređuje razloge za odbijanje godišnjih financijskih izvještaja kreditne institucije odnosno godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja.
Sadržaj revizije za potrebe Hrvatske narodne banke
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 224.
(1) Za potrebe Hrvatske narodne banke revizorsko društvo daje ocjenu o:
– pridržavanju pravila o upravljanju rizicima
– obavljanju poslova funkcije upravljanja rizikom, funkcije praćenja usklađenosti i funkcije unutarnje revizije
– stanju digitalne operativne otpornosti i primjerenosti upravljanja IKT rizikom, u skladu s Uredbom (EU) 2022/2554
– usklađenosti sekuritizacije sa STS kriterijima navedenim u člancima od 19. do 22., člancima od 23. do 26. ili člancima od 26.a do 26.e.Uredbe (EU) 2017/2402, kada je primjenjivo i
– pravilnosti, točnosti i potpunosti izvješća koja se dostavljaju Hrvatskoj narodnoj banci.
(2) Ocjena iz stavka 1. ovoga članka opisna je i kreće se u rasponu od potpuno zadovoljavajuće do potpuno nezadovoljavajuće (zadovoljavajuće, uglavnom zadovoljavajuće, djelomično zadovoljavajuće, nezadovoljavajuće).
(3) Hrvatska narodna banka može od revizorskog društva zatražiti dodatne informacije u vezi s obavljenom revizijom.
(4) Ako Hrvatska narodna banka utvrdi da ocjena nije dana u skladu s ovim Zakonom, podzakonskim propisima donesenima na temelju ovoga Zakona ili ako obavljenom supervizijom poslovanja kreditne institucije ili na drugi način utvrdi da ocjena nije zasnovana na istinitim i objektivnim činjenicama, može:
1. zahtijevati od revizora da svoju ocjenu ispravi odnosno dopuni ili
2. odbiti ocjenu i zahtijevati od kreditne institucije da ocjenu daju ovlašteni revizori drugog revizorskog društva, a na trošak kreditne institucije.
(5) Odbijanje ocjene iz stavka 1. ovoga članka nema za posljedicu odbijanje godišnjih financijskih izvještaja odnosno godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja za tu godinu o kojima je u revizorskom izvještaju izdano pozitivno mišljenje ili mišljenje s rezervom.
(6) Na obavljanje revizije iz ovoga članka na odgovarajući način primjenjuju se odredbe članaka 219. do 222. ovoga Zakona.
(7) Hrvatska narodna banka podzakonskim propisom detaljnije uređuje sadržaj revizije za potrebe Hrvatske narodne banke, kao i razloge za odbijanje ocjene iz stavka 1. ovoga članka.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
XVIII. MAKROBONITETNI OKVIR
XVIII.1. OGRANIČENJE RASPOLAGANJA REDOVNIM OSNOVNIM KAPITALOM
Ograničenje raspolaganja redovnim osnovnim kapitalom
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 225.
(1) Kreditna institucija ne smije se redovnim osnovnim kapitalom, koji održava radi ispunjavanja zahtjeva za kombinirani zaštitni sloj, koristiti za:
– ispunjavanje zahtjeva navedenih u članku 92. stavku 1. točkama a), b) i c) Uredbe (EU) br. 575/2013
– ispunjavanje zahtjeva za dodatni regulatorni kapital koji je Hrvatska narodna banka naložila na temelju članka 105. ovoga Zakona, a koji se koriste za pokrivanje rizika, osim rizika prekomjerne financijske poluge niti
– ispunjavanje smjernica o kojima je Hrvatska narodna banka obavijestila kreditnu instituciju u skladu s člankom 108. ovoga Zakona koje se koriste za pokrivanje rizika, osim rizika prekomjerne financijske poluge.
(2) Kreditna institucija ne smije se redovnim osnovnim kapitalom, koji održava radi ispunjavanja jednog od zaštitnih slojeva, koristiti za ispunjavanje drugih primjenjivih zaštitnih slojeva.
(3) Kreditna institucija ne smije se redovnim osnovnim kapitalom, koji održava radi ispunjavanja zahtjeva za kombinirani zaštitni sloj, koristiti za:
– ispunjavanje zahtjeva za regulatorni kapital i prihvatljive obveze GSV kreditne institucije iz članka 92.a Uredbe (EU) br. 575/2013
– ispunjavanje zahtjeva za regulatorni kapital i prihvatljive obveze GSV kreditne institucije izvan EU-a iz članka 92.b Uredbe (EU) br. 575/2013
– ispunjavanje minimalnog zahtjeva za regulatorni kapital i prihvatljive obveze naloženog na temelju zakona kojim se uređuje sanacija kreditnih institucija i investicijskih društava niti
– ispunjavanje minimalnog zahtjeva za regulatorni kapital i prihvatljive obveze za sanacijske subjekte koji su dio GSV kreditne institucije i značajna društva kćeri sa sjedištem u EU GSV kreditne institucija izvan EU-a .
XVIII.2. ZAŠTITNI SLOJ ZA OČUVANJE KAPITALA
Zaštitni sloj za očuvanje kapitala
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 226.
(1) Kreditna institucija dužna je, uz redovni osnovni kapital koji se održava radi ispunjavanja svih kapitalnih zahtjeva navedenih u članku 92. stavku 1. točkama a), b) i c) Uredbe (EU) br. 575/2013 održavati zaštitni sloj za očuvanje kapitala u obliku redovnog osnovnog kapitala, u visini od 2,5% ukupnog iznosa izloženosti riziku na pojedinačnoj i konsolidiranoj osnovi, kao što je primjenjivo u skladu s glavom II. dijela prvog Uredbe (EU) br. 575/2013.
(2) Kreditna institucija koja ne ispunjava zahtjev iz stavka 1. ovoga članka dužna je primijeniti odredbe članka 250. stavaka 2., 3. i 5., članka 255. te, ako je primjenjivo, članka 256. ovoga Zakona.
XVIII.3. PROTUCIKLIČKI ZAŠTITNI SLOJ KAPITALA
Opće odredbe
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 227.
(1) Kreditna institucija dužna je u obliku redovnog osnovnog kapitala održavati protuciklički zaštitni sloj kapitala koji je jednak njezinom ukupnom iznosu izloženosti riziku, pomnoženom sa specifičnom stopom protucikličkog zaštitnog sloja kapitala iz članka 235. ovoga Zakona.
(2) Kreditna institucija dužna je održavati protuciklički zaštitni sloj kapitala iz stavka 1. ovoga članka na pojedinačnoj i na konsolidiranoj osnovi na način i u skladu s dijelom prvim, glavom II. Uredbe (EU) br. 575/2013.
(3) Kreditna institucija koja ne ispunjava zahtjev iz stavka 1. ovoga članka dužna je primijeniti odredbe članka 250. stavaka 2., 3. i 5., članka 255. te, ako je primjenjivo, članka 256. ovoga Zakona.
Određivanje stope protucikličkog zaštitnog sloja kapitala za Republiku Hrvatsku
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 228.
(1) Hrvatska narodna banka je imenovano tijelo za određivanje stope protucikličkog zaštitnog sloja kapitala za područje Republike Hrvatske odnosno imenovano tijelo za potrebe članka 136. stavka 1. Direktive 2013/36/EU.
(2) Hrvatska narodna banka visinu stope protucikličnog zaštitnog sloja kapitala objavljuje u „Narodnim novinama“.
(3) Hrvatska narodna banka dužna je za svako tromjesečje izračunati referentni pokazatelj na kojem zasniva svoju procjenu potrebne visine stope protucikličkog zaštitnog sloja kapitala u skladu sa stavkom 4. ovoga članka.
(4) Referentni pokazatelj iz stavka 3. ovoga članka mora na smislen način odražavati kreditni ciklus i rizike koji proizlaze iz prekomjernog kreditnog rasta u Republici Hrvatskoj kao i specifičnosti gospodarstva Republike Hrvatske, a referentni pokazatelj obvezno se zasniva na odstupanju omjera kredita i bruto domaćeg proizvoda od njegova dugoročnog trenda, uzimajući u obzir, među ostalim, sljedeće:
– pokazatelj rasta razine kredita u Republici Hrvatskoj, a osobito pokazatelj koji odražava promjenu omjera odobrenih kredita u Republici Hrvatskoj i bruto domaćeg proizvoda i
– važeće smjernice Europskog odbora za sistemske rizike u vezi s načinom mjerenja i izračuna odstupanja omjera kredita i bruto domaćeg proizvoda od dugoročnog trenda te u vezi s izračunom referentnih pokazatelja, sve u skladu s člankom 135. stavkom 1. točkom b) Direktive 2013/36/EU.
(5) Hrvatska narodna banka dužna je za svako tromjesečje procijeniti intenzitet cikličkog sistemskog rizika i primjerenu visinu stope protucikličkog zaštitnog sloja kapitala za područje Republike Hrvatske i prema potrebi odrediti ili prilagoditi visinu stope protucikličkog zaštitnog sloja kapitala, uzimajući u obzir:
– referentni pokazatelj iz stavaka 3. i 4. ovoga članka
– važeće smjernice Europskog odbora za sistemske rizike o priznavanju i određivanju stopa protucikličkog zaštitnog sloja i sve preporuke tog odbora u vezi s određivanjem stope protucikličkog zaštitnog sloja i
– ostale varijable koje Hrvatska narodna banka smatra relevantnima za rješavanje pitanja cikličkog sistemskog rizika.
Visina stope protucikličkog zaštitnog sloja kapitala
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 229.
(1) Hrvatska narodna banka određuje stopu protucikličkog zaštitnog sloja kapitala u rasponu između 0% i 2,5% ukupnog iznosa izloženosti riziku, pri čemu je podešava u iznosima od 0,25 postotnih bodova ili višekratnicima 0,25 postotnih bodova.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Hrvatska narodna banka može odrediti stopu protucikličkog zaštitnog sloja kapitala veću od 2,5% ukupnog iznosa izloženosti riziku ako je to opravdano na osnovi procjene iz članka 228. stavka 5. ovoga Zakona i tako utvrđena stopa primjenjivat će se za izračun specifične stope protucikličkog zaštitnog sloja kapitala u skladu s člankom 235. ovoga Zakona.
Početak ili povećanje obveze održavanja protucikličkog zaštitnog sloja kapitala
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 230.
(1) Kada Hrvatska narodna banka prvi put odredi stopu protucikličkog zaštitnog sloja kapitala veću od 0% ili kada poveća važeću stopu protucikličkog zaštitnog sloja kapitala, dužna je odrediti datum početka primjene te stope pri izračunu protucikličkog zaštitnog sloja kapitala.
(2) Datum početka primjene iz stavka 1. ovoga članka je 12 mjeseci od dana objave iz članka 232. ovoga Zakona.
(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, ako je to zbog izvanrednih okolnosti opravdano, Hrvatska narodna banka može odrediti da je datum početka primjene kraći od 12 mjeseci od dana objave povećane stope protucikličkog zaštitnog sloja kapitala iz članka 232. ovoga Zakona.
Smanjenje ili ukidanje obveze održavanja protucikličkog zaštitnog sloja kapitala
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 231.
(1) Ako Hrvatska narodna banka smanji važeću stopu protucikličkog zaštitnog sloja kapitala ili je odredi u visini od 0%, u objavi iz članka 232. ovoga Zakona odredit će datum početka primjene i indikativno razdoblje u kojem ne očekuje da će povećati tu stopu.
(2) Indikativno razdoblje iz stavka 1. ovoga članka nije obvezujuće za Hrvatsku narodnu banku.
Objava stope protucikličkog zaštitnog sloja kapitala za Republiku Hrvatsku
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 232.
(1) Hrvatska narodna banka dužna je rezultate procjene iz članka 228. stavka 5. ovoga Zakona objaviti na svojim internetskim stranicama pri čemu objava uključuje najmanje sljedeće informacije:
– stopu protucikličkog zaštitnog sloja kapitala koja će se primjenjivati
– relevantni omjer kredita i bruto domaćeg proizvoda i odstupanje od njegova dugoročnog trenda
– referentni pokazatelj iz članka 228. stavaka 2. i 3. ovoga Zakona
– objašnjenje razloga za određivanje te stope protucikličkog zaštitnog sloja kapitala
– u slučaju povećanja stope, datum od kojeg su kreditne institucije dužne početi primjenjivati tu povećanu stopu radi izračuna protucikličkog zaštitnog sloja kapitala
– ako je datum početka primjene iz podstavka 5. ovoga stavka kraći od 12 mjeseci od dana objave prema ovom stavku, napomenu o izvanrednim okolnostima koje opravdavaju taj kraći rok za primjenu i
– u slučaju smanjenja stope, indikativno razdoblje u kojem se ne očekuje povećanje stope, zajedno s objašnjenjem razloga za određivanje tog razdoblja.
(2) Hrvatska narodna banka nastojat će vrijeme objave iz stavka 1. ovoga članka uskladiti s vremenom objave imenovanih tijela iz drugih država članica.
(3) Hrvatska narodna banka dužna je obavijestiti Europski odbor za sistemske rizike o svakoj promjeni stope protucikličkog zaštitnog sloja kapitala i o informacijama iz stavka 1. ovoga članka.
Priznavanje stope protucikličkog zaštitnog sloja kapitala veće od 2,5%
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 233.
(1) Ako imenovano tijelo druge države članice ili relevantno tijelo treće zemlje odredi stopu protucikličkog zaštitnog sloja kapitala veću od 2,5% ukupnog iznosa izloženosti riziku, Hrvatska narodna banka može donijeti odluku o priznavanju te stope za izračun protucikličkog zaštitnog sloja kapitala.
(2) Ako Hrvatska narodna banka donese odluku o priznavanju stope iz stavka 1. ovoga članka, dužna je tu odluku objaviti u „Narodnim novinama“ i na svojim internetskim stranicama, pri čemu objava na internetskim stranicama sadrži sljedeće:
– stopu protucikličkog zaštitnog sloja kapitala koja će se primjenjivati
– naziv države članice ili treće zemlje na koju se primjenjuje stopa iz stavka 1. ovoga članka
– u slučaju povećanja stope, datum od kojeg su kreditne institucije dužne početi primjenjivati tu povećanu stopu radi izračuna protucikličkog zaštitnog sloja kapitala i
– ako je datum početka primjene iz podstavka 3. ovoga stavka kraći od 12 mjeseci od dana objave prema ovom stavku, napomenu o izvanrednim okolnostima koje opravdavaju taj kraći datum za primjenu.
(3) Odluka iz stavka 1. ovoga članka sadrži stopu protucikličkog zaštitnog sloja kapitala, naziv države članice ili treće zemlje na koju se primjenjuje ta stopa i datum početka primjene.
Odlučivanje o stopi protucikličkog zaštitnog sloja kapitala za treće zemlje
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 234.
(1) Ako relevantno tijelo treće zemlje nije odredilo i objavilo stopu protucikličkog zaštitnog sloja kapitala Hrvatska narodna banka može odrediti stopu za potrebe izračuna protucikličkog zaštitnog sloja kapitala za kreditne institucije za izloženosti s područja trećih zemalja.
(2) Za potrebe izračuna protucikličkog zaštitnog sloja kapitala za kreditne institucije za izloženosti s područja trećih zemalja, Hrvatska narodna banka može donijeti odluku o drukčijoj stopi protucikličkog zaštitnog sloja kapitala za područje treće zemlje od one koju je odredilo i objavilo relevantno tijelo treće zemlje ako opravdano smatra da ta stopa koju je odredilo relevantno tijelo treće zemlje nije primjerena za zaštitu kreditnih institucija od rizika koji proizlaze iz prekomjernog kreditnog rasta u toj zemlji.
(3) U slučaju iz stavka 2. ovoga članka Hrvatska narodna banka ne može odrediti stopu protucikličkog zaštitnog sloja kapitala manju od one koju je odredilo relevantno tijelo treće zemlje, osim ako je ta stopa veća od 2,5% ukupnog iznosa izloženosti riziku.
(4) Ako Hrvatska narodna banka odredi stopu protucikličkog zaštitnog sloja kapitala za područje treće zemlje u skladu sa stavkom 1. ili 2. ovoga članka koja je veća od važeće stope protucikličkog zaštitnog sloja kapitala koju je odredilo relevantno tijelo iz treće zemlje, dužna je odrediti datum početka primjene te stope pri izračunu protucikličkog zaštitnog sloja kapitala.
(5) Datum početka primjene iz stavka 4 . ovoga članka je 12 mjeseci od dana objave povećane stope protucikličkog zaštitnog sloja kapitala u skladu sa stavkom 7. ovoga članka.
(6) Iznimno od stavka 5. ovoga članka, ako je to zbog izvanrednih okolnosti opravdano, Hrvatska narodna banka može odrediti da je datum početka primjene kraći od 12 mjeseci od dana objave povećane stope protucikličkog zaštitnog sloja kapitala u skladu sa stavkom 7. ovoga članka.
(7) Hrvatska narodna banka dužna je odluku o stopi protucikličkog zaštitnog sloja kapitala za područje treće zemlje određenu u skladu sa stavkom 1. ili 4. ovoga članka objaviti u „Narodnim novinama“ i na svojim internetskim stranicama, pri čemu objava na internetskim stranicama uključuje najmanje sljedeće informacije:
– stopu protucikličkog zaštitnog sloja kapitala i naziv treće zemlje na koju se primjenjuje
– obrazloženje visine te stope
– ako je stopa protucikličkog zaštitnog sloja kapitala prvi put određena u visini iznad 0% ili ako je povećana, datum od kojeg su kreditne institucije dužne početi primjenjivati tu povećanu stopu pri izračunu protucikličkog zaštitnog sloja kapitala i
– ako je datum početka primjene iz podstavka 3. ovoga stavka kraći od 12 mjeseci od dana objave prema ovom stavku, napomenu o izvanrednim okolnostima koje opravdavaju taj kraći datum početka primjene.
(8) Odluka iz stavka 7. ovoga članka sadrži stopu protucikličkog zaštitnog sloja kapitala i datum početka primjene te stope.
(9) Hrvatska narodna banka pri priznavanju stope protucikličkog zaštitnog sloja kapitala iz članka 233. ovoga Zakona, kao i pri odlučivanju o visini stope protucikličkog zaštitnog sloja kapitala iz ovoga članka uzimat će u obzir preporuke Europskog odbora za sistemske rizike.
Izračun specifične stope protucikličkog zaštitnog sloja kapitala
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 235.
(1) Kreditna institucija dužna je specifičnu stopu protucikličkog zaštitnog sloja kapitala izračunavati kao ponderirani prosjek stopa protucikličkog zaštitnog sloja kapitala koje su određene i objavljene za područje Republike Hrvatske, drugih država članica i trećih zemalja u kojima kreditna institucija ima relevantne kreditne izloženosti ili koje se primjenjuju u skladu s člankom 234. ovoga Zakona.
(2) Za potrebe stavka 1. ovoga članka, kreditna institucija dužna je osigurati odgovarajuću evidenciju primjenjivih stopa protucikličkog zaštitnog sloja kapitala za države u kojima ima relevantne kreditne izloženosti te uspostaviti postupke u vezi s pravodobnim ažuriranjem te evidencije.
(3) Hrvatska narodna banka podzakonskim propisom detaljnije uređuje način izračuna specifične stope protucikličkog zaštitnog sloja kapitala iz stavka 1. ovoga članka.
Primjena stope protucikličkog zaštitnog sloja kapitala veće od 2,5%
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 236.
(1) Ako Hrvatska narodna banka u skladu s člankom 229. stavkom 2. ovoga Zakona odredi stopu protucikličkog zaštitnog sloja kapitala veću od 2,5% ukupnog iznosa izloženosti riziku, kreditna institucija dužna je pri izračunu specifične stope protucikličkog zaštitnog sloja kapitala iz članka 235. ovoga Zakona za relevantne kreditne izloženosti koje ima u Republici Hrvatskoj primjenjivati tu stopu protucikličkog zaštitnog sloja kapitala.
(2) Ako imenovano tijelo druge države članice odredi stopu protucikličkog zaštitnog sloja kapitala veću od 2,5% ukupnog iznosa izloženosti riziku, kreditna institucija dužna je pri izračunu specifične stope protucikličkog zaštitnog sloja kapitala iz članka 235. ovoga Zakona za relevantne kreditne izloženosti koje ima u državi članici čije je imenovano tijelo odredilo tu stopu primjenjivati sljedeće:
– stopu u visini od 2,5% ukupnog iznosa izloženosti riziku, ako Hrvatska narodna banka u skladu s člankom 233. ovoga Zakona nije priznala stopu veću od 2,5%
– stopu koju je odredilo imenovano tijelo druge države članice, ako je tu stopu priznala Hrvatska narodna banka u skladu s člankom 233. ovoga Zakona.
(3) Ako relevantno tijelo treće zemlje odredi stopu protucikličkog zaštitnog sloja kapitala veću od 2,5% ukupnog iznosa izloženosti riziku, kreditna institucija dužna je pri izračunu specifične stope protucikličkog zaštitnog sloja kapitala iz članka 235. ovoga Zakona za relevantne kreditne izloženosti koje ima u trećoj zemlji čije je relevantno tijelo odredilo tu stopu primjenjivati sljedeće:
– stopu u visini od 2,5% ukupnog iznosa izloženosti riziku, ako Hrvatska narodna banka u skladu s člankom 233. ovoga Zakona nije priznala stopu veću od 2,5%
– stopu koju je odredilo relevantno tijelo treće zemlje, ako je tu stopu priznala Hrvatska narodna banka u skladu s člankom 233. ovoga Zakona.
(4) Kreditna institucija dužna je stopu protucikličkog zaštitnog sloja kapitala iz stavaka 1. do 3. ovoga članka primjenjivati pri izračunu specifične stope protucikličkog zaštitnog sloja kapitala iz članka 235. ovoga Zakona u svrhu izračuna dijela konsolidiranog kapitala koji se odnosi na predmetnu kreditnu instituciju.
Početak primjene stope protucikličkog zaštitnog sloja kapitala pri izračunu specifične stope protucikličkog zaštitnog sloja kapitala
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 237.
(1) U slučaju povećanja stope protucikličkog zaštitnog sloja kapitala za područje Republike Hrvatske i drugih država članica, ta se stopa počinje primjenjivati pri izračunu specifične stope protucikličkog zaštitnog sloja kapitala iz članka 235. ovoga Zakona od datuma navedenog u objavi odluke iz članka 232. stavka 1. podstavka 5. ovoga Zakona ili u objavi odluke iz članka 233. stavka 2. točke 3. ovoga Zakona.
(2) U slučaju povećanja stope protucikličkog zaštitnog sloja kapitala za područje treće zemlje, ta se stopa počinje primjenjivati pri izračunu specifične stope protucikličkog zaštitnog sloja kapitala iz članka 235. ovoga Zakona po isteku 12 mjeseci nakon što je relevantno tijelo treće zemlje objavilo promjenu stope, bez obzira na to zahtijeva li to tijelo od kreditnih institucija koje imaju sjedište u toj trećoj zemlji primjenu promijenjene stope u kraćem razdoblju.
(3) U smislu stavka 2. ovoga članka danom objave promjene stope protucikličkog zaštitnog sloja kapitala za područje treće zemlje smatra se datum kada je relevantno tijelo treće zemlje promjenu stope objavilo u skladu s propisima te države.
(4) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, u slučaju povećanja stope protucikličkog zaštitnog sloja kapitala, ako Hrvatska narodna banka odredi stopu protucikličkog zaštitnog sloja kapitala za treću zemlju u skladu s člankom 234. stavcima 1., 2. i 3. ovoga Zakona ili ako prizna stopu protucikličkog zaštitnog sloja kapitala za treću zemlju u skladu s člankom 233. ovoga Zakona, ta se stopa počinje primjenjivati pri izračunu specifične stope protucikličkog zaštitnog sloja kapitala iz članka 235. ovoga Zakona počevši od datuma navedenog u objavi odluke iz članka 233. stavka 2. točke 3. ili članka 234. stavka 7. ovoga Zakona.
(5) U slučaju smanjenja stope protucikličkog zaštitnog sloja kapitala, ta se stopa počinje primjenjivati pri izračunu specifične stope protucikličkog zaštitnog sloja kapitala iz članka 235. ovoga Zakona od dana objave odluke o smanjenju te stope.
XVIII.4. ZAŠTITNI SLOJ ZA SISTEMSKI RIZIK
Opće odredbe
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 238.
(1) Hrvatska narodna banka je imenovano tijelo za određivanje zaštitnog sloja za sistemski rizik za kreditne institucije i za određivanje izloženosti i podskupina kreditnih institucija na koje se zaštitni sloj za sistemski rizik primjenjuje.
(2) Hrvatska narodna banka će s ciljem sprječavanja i ublažavanja makrobonitetnih ili sistemskih rizika, uključivo i rizike koji proizlaze iz klimatskih promjena koji nisu obuhvaćeni Uredbom (EU) 575/2013, glavama XVIII.3 i XVIII.5. ovoga Zakona te ukupnom iznosu izloženosti riziku odrediti zaštitni sloj iz stavka 1. ovoga članka na pojedinačnoj, potkonsolidiranoj ili konsolidiranoj osnovi.
(3) Hrvatska narodna banka će pri utvrđivanju zahtjeva iz stavka 2. ovoga članka posebno uzeti u obzir rizike poremećaja u financijskom sustavu koji bi mogao imati ozbiljne posljedice za financijski sustav i realno gospodarstvo u Republici Hrvatskoj.
(4) Hrvatska narodna banka odlukom određuje stopu zaštitnog sloja za sistemski rizik iz stavka 1. ovoga članka za sve kreditne institucije za jednu ili više podskupina kreditnih institucija, za sve ili podskupinu izloženosti kako je navedeno u članku 240. stavku 3. ovoga Zakona
(5) Hrvatska narodna banka podzakonskim propisom detaljnije uređuje način izračuna zaštitnog sloja za sistemski rizik.
Zahtjev za održavanje zaštitnog sloja za sistemski rizik
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 239.
(1) Kreditna institucija dužna je održavati zaštitni sloj za sistemski rizik na pojedinačnoj, potkonsolidiranoj ili konsolidiranoj osnovi na način i u skladu s dijelom prvim, glavom II. Uredbe (EU) br. 575/2013.
(2) Kreditna institucija dužna je zaštitni sloj za sistemski rizik izračunan i održavan u skladu s odlukom iz članka 238. ovoga Zakona, održavati redovnim osnovnim kapitalom, kako je primjenjivo u skladu s glavom II. dijela prvog Uredbe (EU) br. 575/2013, u visini i na način koji odredi Hrvatska narodna banka.
(3) Na kreditnu instituciju koja ne ispunjava zahtjev iz stavaka 1. i 2. ovoga članka primjenjuju se odredbe članka 250. stavaka 2., 3. i 5., članka 255. i, ako je primjenjivo, članak 256. ovoga Zakona a u slučaju da primjena tih odredbi ne dovede do zadovoljavajućeg poboljšanja redovnoga osnovnoga kapitala kreditne institucije za potrebe relevantnog sistemskog rizika, Hrvatska narodna banka može naložiti dodatne mjere u skladu s ovim Zakonom.
Način određivanja stope zaštitnog sloja za sistemski rizik
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 240.
(1) Hrvatska narodna banka može u skladu s člankom 238. stavkom 4. ovoga Zakona odrediti da se zaštitni sloj za sistemski rizik primjenjuje na:
1. sve izloženosti u Republici Hrvatskoj
2. sljedeće sektorske izloženosti u Republici Hrvatskoj:
a) sve izloženosti prema klijentima na malo koji su fizičke osobe, a koje su osigurane stambenim nekretninama
b) sve izloženosti prema pravnim osobama koje su osigurane poslovnim nekretninama
c) sve izloženosti prema pravnim osobama, isključujući one iz podtočke b) ove točke
d) sve izloženosti prema fizičkim osobama, isključujući one iz podtočke a) ove točke
3. sve izloženosti u drugim državama članicama, u skladu s člankom 241. stavkom 14. ovoga Zakona i u skladu sa stavcima 7. i 8. ovoga članka
4. sektorske izloženosti, kako su utvrđene u točki 2. ovoga stavka, u drugim državama članicama kako bi se u skladu s člankom 243. ovoga Zakona omogućilo priznavanje stope zaštitnog sloja koju je odredila ta država članica
5. izloženosti u trećim zemljama ili
6. podskupine bilo koje od skupina navedenih u točki 2. ovoga stavka.
(2) Hrvatska narodna banka stopu zaštitnog sloja za sistemski rizik utvrđuje kao višekratnik 0,5 postotnih bodova.
(3) Hrvatska narodna banka može odrediti različite stope zaštitnog sloja za sistemski rizik za različite podskupine kreditnih institucija i izloženosti.
(4) Hrvatska narodna banka ne smiju se zaštitnim slojem za sistemski rizik rješavati rizike iz glava XVIII.3 i XVIII.5 ovoga Zakona te rizike koji su u potpunosti pokriveni izračunom iz članka 92. stavka 3. Uredbe (EU) 575/2013.
(5) Hrvatska narodna banka će pri određivanju potrebnog zaštitnog sloja za sistemski rizik voditi računa o tome da obveza njegova održavanja ne dovodi do nerazmjerno nepovoljnih učinaka na cijeli financijski sustav drugih država članica ili na dijelove tog sustava ili na financijski sustav Europske unije kao cjeline stvaranjem zapreka funkcioniranju unutarnjeg tržišta.
(6) Hrvatska narodna banka dužna je preispitati obvezu održavanja zaštitnog sloja za sistemski rizik najmanje svake dvije godine.
(7) Ako Hrvatska narodna banka odluči primijeniti zaštitni sloj za sistemski rizik na izloženosti kreditnih institucija u drugim državama članicama, stopa zaštitnog sloja za sve izloženosti u Europskoj uniji bit će ista osim u slučaju priznavanja stope ovog zaštitnog sloja koji je uređen člankom 243. ovog Zakona.
(8) Iznimno od stavka 7. ovoga članka, stopa zaštitnog sloja za sistemski rizik za izloženosti kreditnih institucija u određenoj državi članici može biti različita samo ako je Hrvatska narodna banka u skladu s člankom 243. ovoga Zakona priznala stopu zaštitnog sloja za sistemski rizik koju je odredila ta država članica.
(9) Kada se zaštitni sloj za sistemski rizik primjenjuje na ukupni iznos izloženosti kreditne institucije koja postane u skladu s Uredbom (EU) br. 575/2013 obveznik primjene minimalne donje granice, Hrvatska narodna banka provest će preispitivanje u roku iz stavka 6. ovoga članka kako bi se utvrdila prikladnost ranije utvrđenog zahtjeva za održavanje zaštitnog sloja za sistemski rizik za tu kreditnu instituciju.
Postupak pri određivanju zaštitnog sloja za sistemski rizik
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 241.
(1) Hrvatska narodna banka dužna je obavijestiti Europski odbor za sistemske rizike prije odluke o određivanju ili promjeni stope zaštitnog sloja za sistemski rizik u skladu s člankom 238. ovoga Zakona kao i u slučaju da se stopa zaštitnog sloja za sistemski rizik odnosi na izloženosti u trećim zemljama.
(2) Hrvatska narodna banka dužna je obavijestiti nadležno ili imenovano tijelo države članice ako se stopa zaštitnog sloja za sistemski rizik odnosi na kreditnu instituciju koja je društvo kći čija matična kreditna institucija ima poslovni nastan u drugoj državi članici.
(3) Obavijest iz stavaka 1. i 2. ovoga članka sadrži detaljan opis informacija:
– sistemski ili makrobonitetni rizik u Republici Hrvatskoj
– razloge zbog kojih veličina sistemskog ili makrobonitetnog rizika ugrožava stabilnost financijskog sustava u Republici Hrvatskoj te opravdava stopu zaštitnog sloja za sistemski rizik
– obrazloženje zašto Hrvatska narodna banka smatra da je vjerojatno da će predloženi zaštitni sloj za sistemski rizik biti razmjeran i učinkovit za smanjenje rizika
– procjenu vjerojatnog pozitivnog ili negativnog utjecaja zaštitnog sloja za sistemski rizik na unutarnje tržište, na osnovi dostupnih informacija
– stopu ili stope zaštitnog sloja za sistemski rizik koje Hrvatska narodna banka namjerava odrediti, izloženosti na koje će se primijeniti te kreditne institucije na koje se odnose navedene stope
– obrazloženje Hrvatske narodne banke o razlozima zbog kojih se može smatrati da se zaštitnim slojem za sistemski rizik ne udvostručuje funkcioniranje zaštitnog sloja za OSV kreditne institucije, ako se stopa zaštitnog sloja za sistemski rizik primjenjuje na sve izloženosti.
(4) Ako određivanje ili promjena stope zaštitnog sloja za sistemski rizik ne dovode do povećanja prethodno utvrđene stope zaštitnog sloja za sistemski rizik, Hrvatska narodna banka o tome obavještava Europski odbor za sistemske rizike i druga nadležna tijela u skladu sa stavcima 1. do 3. ovoga članka.
(5) Ako stopa ili stope zaštitnog sloja za sistemski rizik koju Hrvatska narodna banka namjerava odrediti za bilo koju skupinu ili podskupinu izloženosti iz članka 240. stavka 1. ovoga Zakona na koje se primjenjuje jedna ili više stopa navedenog zaštitnog sloja ne dovede do kombinirane stope zaštitnog sloja veće od 3% za bilo koju od tih izloženosti, Hrvatska narodna banka obavještava o tome Europski odbor za sistemske rizike u skladu sa stavcima 1. i 2. ovoga članka, mjesec dana prije objave iz članka 242. ovoga Zakona.
(6) U prag od 3% iz stavka 5. ovoga članka ne uračunava se priznavanje stope zaštitnog sloja za sistemski rizik koju je odredila druga država članica postupajući u skladu s nacionalnim propisom država članica u koji je prenesen članak 134. Direktive 2013/36.
(7) Ako Hrvatska narodna banka namjerava odrediti stopu ili stope zaštitnog sloja za sistemski rizik za bilo koju skupinu ili podskupinu izloženosti iz članka 240. stavka 1. ovoga Zakona koje podliježu jednom ili više zaštitnih slojeva za sistemski rizik, koje dovede do kombinirane stope zaštitnog sloja za sistemski rizik koja je veća od 3% ali ne veća od 5% za bilo koju od tih izloženosti, Hrvatska narodna banka će u obavijesti iz stavka 1. ovoga članka zatražiti mišljenje Europske komisije i Europskog odbora za sistemske rizike.
(8) Hrvatska narodna banka može primijeniti namjeravanu stopu zaštitnog sloja za sistemski rizik ako je dobila pozitivno mišljenje Europske komisije, a ako je mišljenje Europske komisije negativno, Hrvatska narodna banka postupit će u skladu s mišljenjem Europske komisije ili navesti razloge za nepostupanje u skladu s mišljenjem Europske komisije.
(9) U slučaju iz stavka 7. ovoga članka ako je kreditna institucija na koju se primjenjuje jedna ili više stopa zaštitnog sloja za strukturni sistemski rizik društvo kći čije matično društvo ima poslovni nastan u drugoj državi članici, Hrvatska narodna banka će u sklopu obavijesti iz stavka 3. ovoga članka dostaviti preporuku Europske komisije i Europskog odbora za sistemske rizike.
(10) U slučaju iz stavka 7. ovoga članka ako nadležno odnosno imenovano tijelo druge države članice nadležno za društva kćeri i matična društva iskažu neslaganje s predloženom stopom ili stopama zaštitnog sloja za sistemski rizik primjenjivima na tu kreditnu instituciju te u slučaju negativnog mišljenja Europske komisije i Europskog odbora za sistemske rizike, Hrvatska narodna banka ne smije primijeniti odluku o zaštitnom sloju za sistemski rizik, ali može u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 1093/2010 zatražiti pomoć Europskog nadzornog tijela za bankarstvo.
(11) Hrvatska narodna banka pričekat će s donošenjem stope zaštitnog sloja dok Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo ne donese odluku iz stavka 10. ovoga članka te će odrediti stopu u skladu s tom odlukom.
(12) Hrvatska narodna banka može izraziti neslaganje kada je nadležno odnosno imenovano druge države članice obavijesti o primjeni zaštitnog sloja za sistemski rizik iz stavka 7. ovoga članka koji se odnosi na kreditnu instituciju kćer iz te države članice čije matično društvo ima sjedište u Republici Hrvatskoj.
(13) Kada Hrvatska narodna banka uzajamno priznaje stope zaštitnog sloja za sistemski rizik koju je propisala druga država članica u skladu s odredbama nacionalnog propisa država članica kojim je prenesena odredba članka 134. Direktiva 2013/36/EU neće je pribrajati pragu opisanom u stavku 7. ovoga članka.
(14) Ako Hrvatska narodna banka namjerava odrediti stopu ili stope zaštitnog sloja za sistemski rizik primjenjive na bilo koju skupinu ili podskupinu izloženosti iz članka 240. stavka 1. ovoga Zakona koje podliježu jednom ili više zaštitnih slojeva za sistemski rizik, a koje dovode do kombinirane stope zaštitnog sloja za sistemski rizik veće od 5% za bilo koju od tih izloženosti, Hrvatska narodna banka će prije donošenja te odluke zatražiti odobrenje od Europske komisije.
(15) Hrvatska narodna banka može primijeniti stopu iz stavka 14. ovoga članka nakon što Europska komisija odobri primjenu te stope.
(16) Kada Hrvatska narodna banka uzajamno priznaje stopu zaštitnog sloja za sistemski rizik koju je propisala druga država članica u skladu s odredbama nacionalnih propisa država članica kojima je prenesena Direktiva 2013/36/EU neće je pribrajati pragu opisanom u stavku 14. ovoga članka.
Objava stope zaštitnog sloja za sistemski rizik
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 242.
(1) Nakon određivanja jedne ili više stopa zaštitnog sloja za sistemski rizik u skladu s člankom 241. ovoga Zakona, Hrvatska narodna banka dužna je u „Narodnim novinama“ i na svojim internetskim stranicama objaviti visinu stope zaštitnog sloja.
(2) Objava iz stavka 1. ovoga članka na internetskim stranicama Hrvatske narodne banke sadrži najmanje sljedeće informacije:
– stopu zaštitnog sloja za sistemski rizik
– kreditne institucije na koje se zaštitni sloj za sistemski rizik primjenjuje
– izloženosti na koje se stopa ili stope zaštitnog sloja za sistemski rizik primjenjuju
– obrazloženje za određivanje stope ili stopa zaštitnog sloja za sistemski rizik, osim u slučaju kada bi to obrazloženje moglo narušiti stabilnost financijskog sustava
– datum od kojeg su kreditne institucije dužne primijeniti određene stope ili stopu zaštitnog sloja za sistemski rizik i
– nazive država ako se na izloženosti u tim državama primjenjuje zaštitni sloj za sistemski rizik.
(3) Objava iz stavka 1. ovoga članka u „Narodnim novinama“ sadrži najmanje sljedeće informacije:
– stopu zaštitnog sloja za sistemski rizik
– naznaku kreditnih institucija na koje se zaštitni sloj za sistemski rizik primjenjuje
– datum početka primjene i
– nazive države članice i/ili treće zemlje na koje se zaštitni sloj za sistemski rizik primjenjuje.
Priznavanje stope zaštitnog sloja za sistemski rizik
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 243.
(1) Hrvatska narodna banka može donijeti odluku kojom priznaje stopu zaštitnog sloja za sistemski rizik koju je odredilo relevantno tijelo druge države članice i u tom slučaju propisati primjenu te stope zaštitnog sloja na kreditne institucije za izloženosti u toj državi članici.
(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka Hrvatska narodna banka dužna je tu odluku objaviti u „Narodnim novinama“ i na svojim internetskim stranicama te o tome obavijestiti Europski odbor za sistemske rizike.
(3) Hrvatska narodna banka dužna je pri donošenju odluke o priznavanju stope zaštitnog sloja za sistemski rizik koju je odredilo relevantno tijelo druge države članice uzeti u obzir informacije koje je dostavila ta država članica koja određuje tu stopu u skladu s nacionalnim propisom država članica u koji je prenesen članak 133. stavci 9. i 13. Direktive 2013/36/EU.
(4) Ako Hrvatska narodna banka u skladu sa stavkom 1. ovoga članka prizna stopu zaštitnog sloja za sistemski rizik, taj zaštitni sloj za sistemski rizik može se dodati zaštitnom sloju za sistemski rizik koji se primjenjuje u skladu s člancima 238. do 241. ovoga Zakona, uz uvjet da se tim zaštitnim slojevima pokrivaju različiti rizici, a ako se zaštitnim slojevima pokrivaju isti rizici, kreditne institucije dužne su primijeniti samo viši zaštitni sloj.
(5) Ako odredi stopu zaštitnog sloja za sistemski rizik, Hrvatska narodna banka može Europskom odboru za sistemske rizike podnijeti zahtjev za izdavanje preporuke u skladu s člankom 16. Uredbe (EU) br. 1092/2010 jednoj ili više država članica za priznavanje te stope zaštitnog sloja za izloženosti u Republici Hrvatskoj.
XVIII.5. ZAŠTITNI SLOJ ZA GLOBALNE SISTEMSKI VAŽNE KREDITNE INSTITUCIJE I OSTALE SISTEMSKI VAŽNE KREDITNE INSTITUCIJE
Globalne sistemski važne kreditne institucije
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 244.
(1) Hrvatska narodna banka na konsolidiranoj osnovi utvrđuje GSV kreditnu instituciju koja ima odobrenje za rad u skladu s ovim Zakonom.
(2) Hrvatska narodna banka je imenovano tijelo za utvrđivanje GSV kreditne institucije prema članku 131. stavku 1. Direktive 2013/36/EU.
(3) GSV kreditna institucija iz stavka 1. ovoga članka može biti:
– grupa u kojoj je matično društvo matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH, matični financijski holding iz EU-a ili matični mješoviti financijski holding iz EU-a te
– kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja nije društvo kći matične kreditne institucije u EU-u, matičnog financijskog holdinga iz EU-a ili matičnog mješovitog financijskog holdinga iz EU-a.
(4) GSV kreditna institucija dužna je, na konsolidiranoj osnovi, održavati zaštitni sloj za GSV kreditne institucije , koji odgovara potkategoriji iz članka 245. stavka 5. ovoga Zakona u koju je ta institucija svrstana, a taj zaštitni sloj sastoji se od redovnog osnovnog kapitala.
(5) Hrvatska narodna banka dužna je dostaviti Europskom odboru za sistemske rizike nazive GSV kreditne institucije i potkategorije u koje su one svrstane i te informacije javno objaviti na svojim internetskim stranicama.
(6) Obavijest iz stavka 5. ovoga članka sadrži potpuno obrazloženje o tome zašto se nadzorna procjena provodi ili ne provodi u skladu s člankom 245. stavkom 9. ovoga Zakona.
(7) Hrvatska narodna banka rješenjem utvrđuje GSV kreditnu instituciju i tim rješenjem je svrstava u odgovarajuću potkategoriju.
Metodologija za utvrđivanje GSV kreditnih institucija
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 245.
(1) Metodologija za utvrđivanje GSV kreditne institucije temelji se na sljedećim mjerljivim i jednako važnim kategorijama pokazatelja:
– veličina grupe
– povezanost grupe s financijskim sustavom
– zamjenjivost usluga ili financijske infrastrukture koju osigurava grupa
– složenost grupe
– prekogranična aktivnost grupe, uključujući prekograničnu aktivnost između Republike Hrvatske i drugih država članica te između Republike Hrvatske i trećih zemalja.
(2) Dodatna metodologija za utvrđivanje GSV kreditne institucije temelji se na sljedećim kategorijama:
– kategorijama iz stavka 1. podstavcima 1. do 4. ovoga članka
– prekograničnoj aktivnosti grupe, isključujući aktivnosti grupe u državama članicama sudionicama kako je navedeno u članku 4. Uredbe (EU) br. 806/2014.
(3) Svakoj kategoriji iz stavka 2. ovoga članka dodjeljuje se jednak ponder i svaka od njih sastoji se od mjerljivih pokazatelja, a za kategorije iz stavka 2. točke 1. ovoga članka pokazatelji su jednaki kao i pripadajući pokazatelji određeni na temelju stavka 1. ovoga članka.
(4) Hrvatska narodna banka dodatnom metodologijom iz stavka 2. ovoga članka za utvrđivanje GSV kreditne institucije izračunava dodatnu ukupnu ocjenu za svaki ocijenjeni subjekt iz članka 244. stavka 3. ovoga Zakona, na temelju koje Hrvatska narodna banka može poduzimati jednu od mjera iz stavka 9. ovoga članka.
(5) Hrvatska narodna banka primjenom metodologije iz stavaka 1. do 4. ovoga članka izračunava ukupnu ocjenu za svako društvo iz članka 244. stavka 3. ovoga Zakona, na temelju čega utvrđuje GSV kreditnu instituciju i svrstava ju u jednu od pet potkategorija propisanih člankom 5. stavkom 3. Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 1222/2014.
(6) Hrvatska narodna banka utvrđuje, na temelju ukupnih ocjena dobivenih metodologijom za utvrđivanje GSV kreditna institucija, najnižu granicu i granice između svake potkategorije GSV kreditne institucije.
(7) Granične ocjene između susjednih potkategorija moraju biti jasno definirane i moraju poštovati načelo stalnog linearnog povećavanja sistemske značajnosti između svake potkategorije, što dovodi do linearnog povećanja zahtjeva za dodatni redovni osnovni kapital, uz iznimku potkategorije 5 i bilo koje dodane više potkategorije.
(8) GSV kreditna institucija dužna je održavati zaštitni sloj za GSV kreditne institucije čija visina odgovara potkategoriji u koju je GSV kreditna institucija svrstana u skladu sa stavkom 5. ovoga članka, u iznosu:
1. za prvu i najnižu potkategoriju, 1% ukupnog iznosa izloženosti riziku
2. za drugu potkategoriju, 1,5% ukupnog iznosa izloženosti riziku
3. za treću potkategoriju, 2% ukupnog iznosa izloženosti riziku
4. za četvrtu potkategoriju, 2,5% ukupnog iznosa izloženosti riziku
5. za petu i najvišu potkategoriju, 3,5% ukupnog iznosa izloženosti riziku.
(9) Ne dovodeći u pitanje odredbe članka 244. ovoga Zakona i neovisno o rezultatima primjene metodologije iz ovoga članka, Hrvatska narodna banka može na osnovi nadzorne procjene:
– preraspodijeliti GSV kreditnu instituciju iz niže u višu potkategoriju
– društvo iz članka 244. stavka 3. ovoga Zakona čija je ukupna ocjena iz stavka 5. ovoga članka niža od granične ocjene za najnižu potkategoriju svrstati u tu ili u višu potkategoriju te ga na taj način odrediti kao GSV kreditnu instituciju
– preraspodijeliti GSV kreditnu instituciju iz više u nižu potkategoriju, uzimajući u obzir Jedinstveni sanacijski mehanizam, na temelju ukupnog rezultata primjene dodatne metodologije iz stavka 2. ovoga članka.
(10) Hrvatska narodna banka dužna je jednom godišnje preispitati utvrđivanje GSV kreditne institucije i potkategorija u koje je svrstana.
(11) O rezultatu preispitivanja iz stavka 10. ovoga članka Hrvatska narodna banka dužna je obavijestiti GSV kreditnu instituciju i Europski odbor za sistemske rizike te na svojim internetskim stranicama javno objaviti ažurirani popis utvrđenih GSV kreditnih institucija i potkategorija u koje su svrstane.
Ostale sistemski važne kreditne institucije
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 246.
(1) Hrvatska narodna banka je imenovano tijelo prema članku 131. stavku 1. Direktive 2013/36/EU koje utvrđuje OSV kreditnu instituciju u Republici Hrvatskoj na pojedinačnoj, potkonsolidiranoj ili konsolidiranoj osnovi.
(2) OSV kreditna institucija iz stavka 1. ovoga članka može biti:
– kreditna institucija koja je dobila odobrenje za rad na temelju ovog Zakona
– grupa kreditnih institucija kojoj je matično društvo: matična kreditna institucija u RH ili u EU-u sa sjedištem u RH, matični financijski holding u RH ili u EU-u, matični mješoviti financijski holding u RH ili u EU-u.
(3) Hrvatska narodna banka odredit će stopu zaštitnog sloja za OSV kreditne institucije u visini do 3% ukupnog iznosa izloženosti riziku, na konsolidiranoj, potkonsolidiranoj ili pojedinačnoj osnovi, uzimajući u obzir uvjete za utvrđivanje OSV kreditne institucije.
(4) Zaštitni sloj za OSV kreditne institucije sastoji se od redovnog osnovnog kapitala.
(5) OSV kreditna institucija dužna je održavati zaštitni sloj za OSV kreditne institucije u visini koju odredi Hrvatska narodna banka, uzimajući u obzir stavak 6. ovoga članka i članak 248. ovoga Zakona.
(6) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, Hrvatska narodna banka može odrediti stopu zaštitnog sloja za svaku OSV kreditnu instituciju, na konsolidiranoj, potkonsolidiranoj osnovi ili pojedinačnoj osnovi, iznad 3% ukupnog iznosa izloženosti riziku, ako je za to dobila odobrenje Europske komisije.
(7) Iznimno od stavka 3. ovoga članka i članka 238. ovoga Zakona, ako je OSV kreditna institucija društvo kći GSV kreditne institucije ili OSV kreditne institucije koja je kreditna institucija ili grupa kojoj je matično društvo institucija iz EU-a i na koju se primjenjuje zaštitni sloj za OSV kreditne institucije na konsolidiranoj osnovi, zaštitni sloj koji se primjenjuje na pojedinačnoj ili potkonsolidiranoj osnovi za OSV kreditne institucije ne smije prelaziti manju od sljedećih vrijednosti:
– zbroj veće od stopa zaštitnog sloja za GSV kreditne institucije ili OSV kreditne institucije koja se primjenjuje na grupu na konsolidiranoj osnovi i 1% ukupnog iznosa izloženosti riziku i
– 3% ukupnog iznosa izloženosti riziku ili stope koju je Europska komisija odobrila za primjenu na grupu na konsolidiranoj osnovi u skladu sa stavkom 6. ovoga članka.
(8) Hrvatska narodna banka dužna je obavijestiti Europski odbor za sistemske rizike o nazivu OSV kreditne institucije, potkategorije u koju je ona svrstana i visini stopa zaštitnog sloja za OSV kreditne institucije te javno objaviti te informacije na svojim internetskim stranicama.
(9) Obavijest iz stavka 8. ovoga članka sadrži potpuno obrazloženje o tome zašto se nadzorna procjena provodi ili ne provodi u skladu s člankom 245. stavkom 9. ovoga Zakona.
(10) Hrvatska narodna banka dužna je rješenjem utvrditi OSV kreditnu instituciju i stopu zaštitnog sloja za tu OSV kreditnu instituciju.
Metodologija za utvrđivanje OSV kreditnih institucija
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 247.
(1) Sistemska važnost za potrebe utvrđivanja OSV kreditne institucije ocjenjuje se na osnovi najmanje jednog od sljedećih uvjeta:
– veličina
– značenje za gospodarstvo Europske unije ili Republike Hrvatske
– značenje prekogranične aktivnosti i
– povezanost kreditne institucije ili grupe s financijskim sustavom.
(2) Ako Hrvatska narodna banka zahtijeva održavanje zaštitnog sloja za OSV kreditne institucije, dužna je pridržavati se sljedećeg:
– zaštitni sloj za OSV kreditne institucije ne smije dovesti do nerazmjernih nepovoljnih učinaka na cijeli financijski sustav drugih država članica ili na dijelove tog sustava ili na financijski sustav Europske unije kao cjeline stvaranjem zapreka funkcioniranju unutarnjeg tržišta
– najmanje jednom godišnje treba preispitivati zaštitni sloj za OSV kreditne institucije.
(3) Kada OSV kreditna institucija postane obveznik primjene minimalne donje granice sukladno Uredbi (EU) 575/2013 Hrvatska narodna banka provest će preispitivanje u roku iz stavka 2. ovoga članka kao bi se utvrdila prikladnost ranije utvrđenog zahtjeva za održavanje zaštitnog sloja za OSV kreditne institucije u odnosu na tu kreditnu instituciju.
(4) Prije određivanja ili promjene zaštitnog sloja za OSV kreditne institucije Hrvatska narodna banka dužna je o tome obavijestiti Europski odbor za sistemske rizike mjesec dana prije objave odluke iz članka 246. stavka 3. ovoga Zakona ili tri mjeseca prije objave odluke iz članka 246. stavka 6. ovoga Zakona.
(5) Obavijest iz stavka 4. ovoga članka sadrži detaljan opis sljedećih informacija:
– obrazloženje zašto Hrvatska narodna banka smatra da je vjerojatno da će predloženi zaštitni sloj za OSV kreditne institucije biti razmjeran i učinkovit za smanjenje rizika
– procjenu vjerojatnog pozitivnog ili negativnog utjecaja zaštitnog sloja za OSV kreditne institucije na unutarnje tržište, na osnovi dostupnih informacija
– visinu stope zaštitnog sloja za OSV kreditne institucije koju Hrvatska narodna banka namjerava propisati.
(6) Hrvatska narodna banka dužna je jednom godišnje preispitati utvrđivanje OSV kreditne institucije i o rezultatu tog preispitivanja dužna je obavijestiti OSV kreditnu instituciju i Europski odbor za sistemske rizike te na svojim internetskim stranicama javno objaviti ažurirani popis svih OSV kreditnih institucija i njihove stope zaštitnog sloja za OSV kreditne institucije.
(7) Hrvatska narodna banka na svojim internetskim stranicama objavljuje bitne elemente metodologije za utvrđivanje OSV kreditne institucije i određivanje stope zaštitnog sloja za OSV kreditne institucije.
XVIII.6. MEĐUODNOS ZAŠTITNIH SLOJEVA ZA SISTEMSKE RIZIKE
Međuodnos zaštitnih slojeva za sistemski rizik GSV i OSV kreditne institucije
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 248.
(1) Kada grupa kreditnih institucija u RH, na konsolidiranoj osnovi, podliježe zaštitnom sloju za GSV kreditne institucije i zaštitnom sloju za OSV kreditne institucije, na tu grupu kreditnih institucija na konsolidiranoj osnovi primjenjuje se viši zaštitni sloj.
(2) Kada kreditna institucija podliježe zaštitnom sloju za sistemski rizik utvrđenom u skladu s glavom XVIII.4. ovoga Zakona, taj se zaštitni sloj dodaje zaštitnom sloju za OSV kreditne institucije ili zaštitnom sloju za GSV kreditne institucije koji se primjenjuje u skladu s glavom XVIII.5. ovoga Zakona.
(3) U slučaju iz stavka 2. ovoga članka, ako je zbroj stope zaštitnog sloja za sistemski rizik određene u skladu s člankom 240. ovoga Zakona i stope zaštitnog sloja za OSV kreditne institucije određene u skladu s člankom 246. ovoga Zakona ili stope zaštitnog sloja za GSV kreditne institucije određene u skladu s člankom 245. ovoga Zakona kojoj ta kreditna institucija podliježe bio viši od 5%, Hrvatska narodna banka zatražit će odobrenje od Europske komisije u skladu s postupkom iz članka 246. ovoga Zakona.
(4) U slučaju da se odlukom o utvrđivanju visine stope zaštitnog sloja za sistemski rizik ili visine stope zaštitnog sloja za OSV kreditne institucije ili zaštitnog sloja za GSV kreditne institucije te stope smanje ili ostanu nepromijenjene u odnosu na ranije utvrđene stope, ne provodi se postupak ishođenja odobrenja Europske komisije iz članka 246. Zakona.
(5) Hrvatska narodna banka može odrediti stope zaštitnih slojeva iz stavka 3. ovoga članka čiji bi zbroj bio viši od 5% ukupnog iznosa izloženosti riziku, samo ako je za to od Europske komisije dobila odobrenje.
XVIII.7. OSTALE MAKROBONITETNE MJERE
Mjere i instrumenti usmjereni na povećanje otpornosti i očuvanje stabilnosti financijskog sustava u cjelini
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 249.
(1) Hrvatska narodna banka kao imenovano tijelo, kada je to potrebno zbog očuvanja stabilnosti financijskog sustava u cjelini, jačanja otpornosti financijskog sustava te izbjegavanja i smanjivanja sistemskih rizika, podzakonskim propisom uređuje odgovarajuće mjere i instrumente koje mogu uključivati:
– najveći dozvoljeni omjer vrijednosti odobrenog iznosa kredita i instrumenta osiguranja
– najveći dozvoljeni omjer iznosa kredita i dohotka koji ostvaruje korisnik kredita
– najveći dozvoljeni omjer iznosa otplate obroka ili rate kredita i dohotka koji ostvaruje korisnik kredita
– najdulje dozvoljeno trajanje kredita
– zahtjeve vezane za metodu obračuna otplate kredita ili
– druge mjere i zahtjeve radi očuvanja stabilnosti financijskog sustava u cjelini te izbjegavanja i smanjivanja sistemskih rizika.
(2) Kreditna institucija dužna je primjenjivati mjere propisane podzakonskim propisom donesenim na temelju stavka 1. ovoga članka.
XVIII.8. MJERE ZA OČUVANJE KAPITALA
Ograničenja raspodjela
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 250.
(1) Kreditna institucija koja ispunjava zahtjev za kombinirani zaštitni sloj ne smije provoditi raspodjele u vezi s redovnim osnovnim kapitalom ako to smanjuje redovni osnovni kapital do razine na kojoj se više ne ispunjava zahtjev za kombinirani zaštitni sloj.
(2) Kreditna institucija koja ne ispunjava zahtjev za kombinirani zaštitni sloj dužna je izračunati najveći raspodjeljiv iznos (u daljnjem tekstu: MDA) u skladu s podzakonskim propisom donesenim na temelju stavka 10. ovoga članka te o izračunanom najvećem raspodjeljivom iznosu bez odgode izvijestiti Hrvatsku narodnu banku.
(3) Kreditna institucija iz stavka 2. ovoga članka ne smije, prije nego što izračuna najveći raspodjeljiv iznos, učiniti sljedeće:
– provoditi raspodjele u vezi s redovnim osnovnim kapitalom
– stvoriti obvezu isplate varijabilnih primitaka ili diskrecijskih mirovinskih pogodnosti ili isplatiti varijabilne primitke ako je obveza plaćanja nastala u vrijeme kada kreditna institucija nije ispunjavala zahtjev za kombinirani zaštitni sloj i
– provoditi plaćanja po instrumentima dodatnog osnovnog kapitala.
(4) Raspodjele u vezi s redovnim osnovnim kapitalom u smislu stavaka 1. i 3. ovoga članka uključuju sljedeće:
– isplatu dividendi u novcu
– raspodjelu potpuno ili djelomično plaćenih bonusnih dionica ili drugih instrumenata kapitala navedenih u članku 26. stavku 1. točki a) Uredbe (EU) br. 575/2013
– otkup ili kupnju vlastitih dionica ili drugih instrumenata kapitala kreditne institucije iz članka 26. stavka 1. točke a) Uredbe (EU) br. 575/2013
– otplatu iznosa uplaćenih u vezi s instrumentima kapitala iz članka 26. stavka 1. točke a) Uredbe (EU) br. 575/2013 i
– raspodjelu stavki iz članka 26. stavka 1. točaka od (b) do (e) Uredbe (EU) br. 575/ 2013.
(5) Kreditna institucija koja ne ispunjava zahtjev za kombinirani zaštitni sloj najmanje u visini kako je propisano ovim Zakonom, ne smije radnjama iz stavka 3. ovoga članka raspodjeljivati iznos koji prelazi najveći raspodjeljiv iznos izračunat u skladu sa stavkom 2. ovoga članka.
(6) Kreditna institucija koja ispunjava zahtjeve za zaštitni sloj omjera financijske poluge na temelju članka 92. stavka 1.a Uredbe (EU) br. 575/2013 ne smije provoditi raspodjele u vezi s osnovnim kapitalom ako to smanjuje osnovni kapital do razine na kojoj se više ne ispunjava zahtjev za zaštitni sloj omjera financijske poluge.
(7) Kreditna institucija koja ne ispunjava zahtjev za zaštitni sloj omjera financijske poluge dužna je izračunati najveći raspodjeljivi iznos u vezi s omjerom financijske poluge (u daljnjem tekstu: L- MDA) u skladu s podzakonskim propisom donesenim na temelju stavka 10. ovoga članka te o izračunanom raspodjeljivom iznosu bez odgode izvijestiti Hrvatsku narodnu banku.
(8) Kreditna institucija iz stavka 7. ovoga članka ne smije prije nego što izračuna L-MDA učiniti sljedeće:
– provoditi raspodjelu u vezi s redovnim osnovnim kapitalom
– stvoriti obvezu isplate varijabilnog primitka ili diskrecijskih mirovinskih pogodnosti ili isplatiti varijabilne primitke ako je obveza plaćanja nastala u vrijeme kada kreditna institucija nije ispunjavala zahtjeve za zaštitni sloj omjera financijske poluge iz stavka 6. ovoga članka i
– provoditi plaćanja u vezi s instrumentima dodatnog osnovnog kapitala.
(9) Kreditna institucija koja ne ispunjava zahtjev za zaštitni sloj omjera financijske poluge odnosno ako ga ne prelazi, ne smije radnjama iz stavka 8. ovoga članka raspodijeliti iznos koji prelazi L-MDA izračunan u skladu s podzakonskim propisom donesenim na temelju stavka 10. ovoga članka.
(10) Hrvatska narodna banka podzakonskim propisom detaljnije uređuje način izračuna MDA-a i L-MDA-a.
Neispunjavanje zahtjeva za kombinirani zaštitni sloj
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 251.
U smislu članka 250. stavaka 1. do 5. ovoga Zakona smatra se da kreditna institucija ne ispunjava zahtjev za kombinirani zaštitni sloj ako iznos i kvaliteta regulatornog kapitala kojima ta kreditna institucija raspolaže nisu dostatni za istodobno ispunjavanje zahtjeva za kombinirani zaštitni sloj i svakog od sljedećih zahtjeva:
– iz članka 92. stavka 1. točke (a) Uredbe (EU) br. 575/2013 te zahtjeva za dodatni regulatorni kapital koji je Hrvatska narodna banka naložila na temelju članka 107. ovoga Zakona, a koji se koriste za pokrivanje rizika, osim rizika prekomjerne financijske poluge
– iz članka 92. stavka 1. točke (b) Uredbe (EU) br. 575/2013 te zahtjeva za dodatni regulatorni kapital koji je Hrvatska narodna banka naložila na temelju članka 107. ovoga Zakona, a koji se koriste za pokrivanje rizika, osim rizika prekomjerne financijske poluge i
– iz članka 92. stavka 1. točke (c) Uredbe (EU) br. 575/2013 te zahtjeva za dodatni regulatorni kapital koji je Hrvatska narodna banka naložila na temelju članka 107. ovoga Zakona, a koji se koriste za pokrivanje rizika, osim rizika prekomjerne financijske poluge.
Neispunjavanje zahtjeva za zaštitni sloj omjera financijske poluge
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 252.
U smislu članka 250. stavaka 6. do 9. ovoga Zakona smatra se da kreditna institucija ne ispunjava zahtjev za zaštitni sloj omjera financijske poluge ako iznos i kvaliteta regulatornog kapitala kojima ta kreditna institucija raspolaže nisu dostatni za istodobno ispunjavanje zahtjeva za zaštitni sloj omjera financijske poluge i svakog od sljedećih zahtjeva:
– iz članka 92. stavka 1. točke (d) Uredbe (EU) br. 575/2013 te zahtjeva za dodatni regulatorni kapital koji je Hrvatska narodna banka naložila na temelju članka 107. ovoga Zakona za pokrivanje rizika prekomjerne financijske poluge i
– iz članka 92. stavka 1.a Uredbe (EU) br. 575/2013 te zahtjeva za dodatni regulatorni kapital koji je Hrvatska narodna banka naložila na temelju članka 107. ovoga Zakona za pokrivanje rizika prekomjerne financijske poluge.
Plaćanja koja podliježu ograničenjima raspodjela
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 253.
Ograničenja raspodjela propisana člankom 250. ovoga Zakona primjenjuju se samo na plaćanja koja dovode do smanjenja redovnog osnovnog kapitala ili smanjenja dobiti te ako privremena obustava plaćanja ili neprovođenje plaćanja ne znače nastanak statusa neispunjavanja obveza ili uvjet za pokretanje postupka u skladu s odredbama ovoga Zakona i drugim propisima kojima se uređuje postupak u slučaju insolventnosti kreditne institucije.
Raspodjele u slučaju neispunjavanja zahtjeva za kombinirani zaštitni sloj i zaštitni sloj omjera financijske poluge
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 254.
(1) Kreditna institucija koja ne ispunjava zahtjev za kombinirani zaštitni sloj ili zaštitni sloj omjera financijske poluge, a namjerava raspodijeliti određeni dio dobiti raspoložive za raspodjelu ili provesti radnje iz članka 250. stavaka 3. i 8. ovoga Zakona, dužna je o tome prethodno obavijestiti Hrvatsku narodnu banku i dostaviti sljedeće informacije:
1. iznos kapitala kreditne institucije, iskazan po sljedećim vrstama:
a) redovni osnovni kapital
b) dodatni osnovni kapital
c) dopunski kapital
2. iznos dobiti tekuće godine ostvarene tijekom i na kraju poslovne godine
3. najveći raspodjeljiv iznos izračunat u skladu s člankom 250. stavcima 2., 7. i 10. ovoga Zakona
4. iznos dobiti raspoložive za raspodjelu koju namjerava rasporediti na sljedeće stavke:
a) isplatu dividendi
b) otkup dionica
c) plaćanja po instrumentima dodatnog osnovnog kapitala
d) isplatu varijabilnih primitaka ili diskrecijskih mirovinskih pogodnosti, stvaranjem nove obveze plaćanja ili plaćanjem na temelju obveze koja je nastala u vrijeme kada kreditna institucija nije ispunjavala zahtjev za kombinirani zaštitni sloj.
(2) Kreditna institucija dužna je uspostaviti i održavati sustave kojima osigurava točan izračun iznosa dobiti raspoložive za raspodjelu, MDA i L-MDA, a tu je točnost dužna na zahtjev Hrvatske narodne banke dokazati.
Plan za očuvanje kapitala
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 255.
(1) Kreditna institucija koja ne ispunjava zahtjev za kombinirani zaštitni sloj ili zaštitni sloj omjera financijske poluge dužna je izraditi plan za očuvanje kapitala i dostaviti ga Hrvatskoj narodnoj banci najkasnije u roku od pet radnih dana nakon što je ustanovila da ne ispunjava taj zahtjev.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Hrvatska narodna banka može na zahtjev kreditne institucije odobriti dostavu plana za očuvanje kapitala u roku od najviše 10 radnih dana uzimajući u obzir opseg i složenost poslova koje ta kreditna institucija obavlja.
(3) Plan za očuvanje kapitala mora sadržavati sljedeće:
– procjene prihoda i rashoda te projekciju bilance
– mjere za povećanje stopa kapitala kreditne institucije
– plan i vremenski okvir za povećanje regulatornoga kapitala kako bi se u cijelosti ispunio zahtjev za kombinirani zaštitni sloj ili ako je to primjenjivo zahtjev za zaštitni sloj omjera financijske poluge.
(4) Hrvatska narodna banka može od kreditne institucije zahtijevati i druge podatke koje smatra potrebnima za provođenje procjene iz stavka 5. ovoga članka.
(5) Hrvatska narodna banka procjenjuje plan za očuvanje kapitala te ga odobrava samo ako smatra vrlo vjerojatnim da će se provođenjem plana očuvati kapital ili prikupiti dovoljno dodatnoga kapitala koji bi kreditnoj instituciji omogućio ispunjavanje zahtjeva za kombinirani zaštitni sloj ili ako je to primjenjivo zahtjeva za zaštitni sloj omjera financijske poluge u roku koji Hrvatska narodna banka smatra primjerenim.
(6) Ako Hrvatska narodna banka ne odobri plan za očuvanje kapitala u skladu sa stavkom 5. ovoga članka, poduzet će jednu ili obje sljedeće mjere:
– naložit će kreditnoj instituciji da poveća regulatorni kapital do određenih razina u određenim rokovima
– na osnovi svojih ovlasti u skladu s člankom 185. ovoga Zakona, naložit će stroža ograničenja raspodjele od onih iz članaka 250. do 254. ovoga Zakona.
(7) Ako kreditna institucija namjerava poduzeti druge mjere za povećanje stopa kapitala odnosno ako namjerava promijeniti vremenski okvir za povećanje regulatornoga kapitala sadržanog u odobrenom planu za očuvanje kapitala, dužna je o tome obavijestiti Hrvatsku narodnu banku i dostaviti izmijenjeni plan za očuvanje kapitala koji Hrvatska narodna banka procjenjuje i odobrava u skladu sa stavkom 5. ovoga članka.
Mjere za očuvanje kapitala ako zahtjev za kombinirani zaštitni sloj i zaštitni sloj omjera financijske poluge nije ispunjen na konsolidiranoj osnovi
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 256.
(1) Matična kreditna institucija u RH i matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH koje na pojedinačnoj osnovi ispunjavaju zahtjev za kombinirani zaštitni sloj, a na konsolidiranoj osnovi ne ispunjavaju zahtjev za kombinirani zaštitni sloj koji se odnosi na grupu kreditnih institucija u RH na konsolidiranoj osnovi, dužne su primjenjivati:
– članke 250. do 254. ovoga Zakona, na odgovarajući način, na pojedinačnoj osnovi, i
– članak 255. ovoga Zakona, na odgovarajući način, na konsolidiranoj osnovi za grupu kreditnih institucija u RH.
(2) Matična kreditna institucija u RH i matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH koje ne ispunjavaju zahtjev za kombinirani zaštitni sloj primjenjiv na njih na pojedinačnoj osnovi, kao ni takav zahtjev na konsolidiranoj osnovi koji se odnosi na grupu kreditnih institucija u RH, dužne su primjenjivati:
1. članke 250. do 254. ovoga Zakona na način da se najvećim raspodjeljivim iznosom smatra manji od sljedećih iznosa:
a) iznos izračunat primjenom članka 250. ovoga Zakona ili
b) iznos izračunat primjenom stavka 1. točke 1. ovoga članka
2. članak 255. ovoga Zakona, na odgovarajući način, na konsolidiranoj osnovi za grupu kreditnih institucija u RH.
(3) Iznimno od članka 255. ovoga Zakona, članica grupe kreditnih institucija u RH koja na pojedinačnoj osnovi ne ispunjava zahtjev za kombinirani zaštitni sloj nije dužna izraditi plan za očuvanje kapitala u slučaju iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, već je matična kreditna institucija u RH i matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH dužna izraditi plan za očuvanje kapitala iz stavka 1. točke 2. i stavka 2. točke 2. ovoga članka na način da minimalno sadržava i planove za očuvanje kapitala društava članica grupe kreditnih institucija u RH koje na pojedinačnoj osnovi ne ispunjavaju zahtjev za kombinirani zaštitni sloj.
(4) Hrvatska narodna banka podzakonskim propisom detaljnije uređuje zahtjeve propisane člancima 250. do 254. ovoga Zakona, kao i zahtjeve iz ovoga članka koje matična kreditna institucija u RH i matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH moraju ispunjavati u slučaju iz ovoga članka.
XVIII.9. IZVJEŠTAVANJE
Izvještavanje
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 257.
Kreditna institucija i matična kreditna institucija dužne su izvještavati Hrvatsku narodnu banku o zaštitnim slojevima kapitala iz glava XVIII.2 do XVIII.6 ovoga Zakona i mjerama za očuvanje kapitala iz članaka 250. do 256. ovoga Zakona na način i u rokovima propisanim podzakonskim propisom donesenim na temelju članka 217. ovoga Zakona.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
XIX. KRIZNO UPRAVLJANJE
XIX.1. PLAN OPORAVKA
Plan oporavka
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 258.
(1) Plan oporavka u kojem utvrđuje mjere za obnavljanje financijskog položaja nakon njegovoga značajnog pogoršanja dužna je sastaviti i održavati:
1. kreditna institucija koja nije dio grupe kreditnih institucija u EU-u, i to na pojedinačnoj osnovi
2. kreditna institucija koja je članica grupe kreditnih institucija u EU-u, i to na pojedinačnoj ili potkonsolidiranoj osnovi, ako je tako odlučeno u skladu s člankom 260. stavkom 3. ovoga Zakona i naloženo rješenjem Hrvatske narodne banke i
3. kreditna institucija koja je isključena iz grupe kreditnih institucija u RH na temelju članka 19. Uredbe (EU) br. 575/2013, i to na pojedinačnoj osnovi.
(2) Plan oporavka smatra se dijelom sustava upravljanja iz članka 181. ovoga Zakona.
(3) Kreditna institucija dužna je plan oporavka ažurirati najmanje jednom godišnje ili nakon promjene u pravnoj ili organizacijskoj strukturi kreditne institucije ili članice grupe kreditnih institucija za koju se plan oporavka izrađuje ili nakon promjene njihove poslovne ili financijske situacije koja bi mogla bitno utjecati na plan oporavka ili stvoriti potrebu za njegovom promjenom, te isti dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci .
(4) Hrvatska narodna banka može pojedinoj kreditnoj instituciji, ako ocijeni potrebnim, naložiti i češće ažuriranje plana oporavka.
(5) Prije dostave Hrvatskoj narodnoj banci, uprava kreditne institucije procjenjuje i odobrava plan oporavka, uz prethodnu suglasnost nadzornoga odbora .
(6) Kreditna institucija dužna je primjenjivati plan oporavka donesen u skladu sa stavkom 5. ovoga članka.
(7) Plan oporavka iz stavka 1. ovoga članka izrađuje se i dostavlja na način propisan podzakonskim propisom donesenim na temelju stavka 15. ovoga članka.
(8) Kreditna institucija dužna je uspostaviti i redovito ažurirati popis svih financijskih ugovora u kojima je ta kreditna institucija ugovorna strana.
(9) Kreditna institucija dužna je propisati, dokumentirati i redovito nadzirati postupak izrade i ažuriranja plana oporavka.
(10) Kreditna institucija dužna je osigurati Hrvatskoj narodnoj banci uvid u potpune i detaljne informacije o postupku izrade i ažuriranja plana oporavka.
(11) Primjena manjeg opsega plana oporavka i manje učestalosti njegova ažuriranja kako je utvrđeno stavkom 7. ovoga članka ne utječe na ovlast Hrvatske narodne banke za poduzimanje mjera za sprječavanje krize.
(12) Prije donošenja podzakonskog propisa iz stavka 15. ovoga članka Hrvatska narodna banka će se, o okolnostima iz stavka 15. točke 2. ovoga članka, savjetovati s Vijećem za financijsku stabilnost.
(13) Hrvatska narodna banka dužna je obavijestiti Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo o donošenju propisa iz stavka 15. ovoga članka i načina na koji je uređen manji opseg plana oporavka i manja učestalost njegova ažuriranja.
(14) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, kreditna institucija u sanaciji nije dužna izraditi niti ažurirati plan oporavka.
(15) Hrvatska narodna banka podzakonskim propisom detaljnije uređuje:
1. način i opseg primjene zahtjeva vezanih uz izradu plana oporavka kreditne institucije te sadržaj, način i rokove dostave tog plana
2. manji opseg plana oporavka i manju učestalost njegova ažuriranja uzimajući u obzir sljedeće:
a) utjecaj koji bi propast kreditne institucije mogao imati zbog prirode njezina poslovanja, dioničarske strukture, pravnog oblika, profila rizičnosti, veličine i pravnog statusa, međusobne povezanosti s drugim kreditnim institucijama ili općenito s financijskim sustavom, opsega i složenosti poslova, i pružanja investicijskih usluga ili aktivnosti definiranih propisima kojima se uređuje tržište kapitala, kojim se prenosi članak 4. stavka 1. točke 2. Direktive 2014/65/EU te
b) procjenu bi li se njezina propast i prisilna likvidacija mogla značajno negativno odraziti na financijska tržišta, druge kreditne institucije ili investicijska društva, uvjete financiranja ili na šire gospodarstvo.
Procjena planova oporavka
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 259.
(1) Kreditna institucija dužna je osigurati da plan oporavka ispunjava sljedeće kriterije:
1. razumno je vjerojatno da provedba aranžmana predloženih u planu osigurava ili ponovno uspostavlja održivost redovnog poslovanja i stabilnost financijskog položaja kreditne institucije ili grupe kreditnih institucija za koju se plan izrađuje, u situacijama značajnog financijskog poremećaja, uzimajući u obzir pripremne mjere koje je kreditna institucija poduzela ili planira poduzeti i
2. razumno je vjerojatno da se plan oporavka i mjere predviđene njime mogu u situacijama značajnog financijskog poremećaja brzo i učinkovito provesti te neće dovesti do značajnih štetnih posljedica u financijskom sustavu, čak i u slučaju istodobnog provođenja plana oporavka u drugoj kreditnoj instituciji.
(2) Hrvatska narodna banka dužna je u roku od šest mjeseci od dostave plana oporavka provjeriti jesu li ispunjeni zahtjevi iz članka 258. ovoga Zakona , podzakonskoga propisa koji je donesen na temelju članka 258. stavka 15. ovoga Zakona i uvjeta iz stavka 1. ovoga članka te o tome obavijestiti kreditnu instituciju.
(3) Ako kreditna institucija ima značajnu podružnicu u drugoj državi članici, Hrvatska narodna banka će se roku i o pitanjima iz stavka 2. ovoga članka savjetovati i s nadležnim tijelom države članice u kojoj se nalazi ta podružnica, u onoj mjeri u kojoj je to važno za tu podružnicu.
(4) Pri procjeni iz stavaka 2. i 3. ovoga članka Hrvatska narodna banka vodit će računa o primjerenosti strukture kapitala i izvora financiranja kreditne institucije ovisno o složenosti organizacijske strukture i profilu rizičnosti te kreditne institucije.
(5) Hrvatska narodna banka će bez odgađanja dostaviti plan oporavka sanacijskom tijelu nadležnom za izradu sanacijskog plana kreditne institucije, koje može, ako smatra da mjere predložene planom oporavka mogu negativno utjecati na mogućnost sanacije te kreditne institucije, u primjerenom roku dati preporuke, a Hrvatska narodna banka će pri nalaganju mjera prema kreditnoj instituciji uzeti u obzir dobivene preporuke.
(6) Ako Hrvatska narodna banka u roku iz stavka 2. ovoga članka ocijeni da postoje značajni nedostaci u planu oporavka ili značajne prepreke mogućnosti njegove provedbe, naložit će kreditnoj instituciji da u roku od najviše dva mjeseca dostavi izmijenjeni plan oporavka kojim se utvrđeni nedostaci ili prepreke uklanjaju.
(7) Rok za dostavu izmijenjenog plana oporavka iz stavka 6. ovoga članka Hrvatska narodna banka može na zahtjev kreditne institucije produžiti za najviše mjesec dana.
(8) Ako ocijeni da ni izmijenjenim planom oporavka nisu uklonjeni utvrđeni nedostaci ili prepreke, Hrvatska narodna banka može naložiti kreditnoj instituciji da izvrši točno određene promjene plana oporavka.
(9) Ako kreditna institucija ne dostavi izmijenjeni plan oporavka ili ako Hrvatska narodna banka ocijeni da izmijenjenim planom oporavka nisu uklonjeni prvotno utvrđeni nedostaci ili prepreke, i ako ih nije moguće ukloniti nalaganjem točno određenih promjena plana oporavka, Hrvatska narodna banka naložit će kreditnoj instituciji da odredi koje je promjene u poslovanju moguće provesti kako bi uklonila nedostatke ili prepreke u provedbi plana oporavka te rokove u kojima bi te promjene mogla provesti.
(10) Ako Hrvatska narodna banka ocijeni da su promjene u poslovanju koje je odredila kreditna institucija adekvatne za uklanjanje nedostataka ili prepreka u provedbi plana oporavka, naložit će kreditnoj instituciji da te promjene provede.
(11) Ako kreditna institucija ne odredi promjene u poslovanju za uklanjanje nedostataka ili prepreka u provedbi plana oporavka ili ako Hrvatska narodna banka ocijeni da predložene promjene ili rokovi nisu adekvatni, Hrvatska narodna banka može kreditnoj instituciji naložiti bilo koju mjeru koju smatra potrebnom za uklanjanje nedostataka ili prepreka u provedbi plana oporavka i razmjernom s obzirom na ozbiljnost nedostataka i prepreka te učinke mjera na poslovanje kreditne institucije.
(12) U smislu stavka 11. ovoga članka Hrvatska narodna banka može, osim drugih mjera iz ovoga Zakona, naložiti osobito:
1. smanjivanje profila rizičnosti, uključujući i likvidnosni rizik
2. stvaranje uvjeta za pravodobno povećanje temeljnog kapitala ili regulatornog kapitala
3. preispitivanje strategije i organizacijske strukture
4. promjenu strategije izvora financiranja s ciljem povećanja otpornosti temeljnih poslovnih linija i ključnih funkcija i
5. uvođenje promjena u sustavu upravljanja.
(13) Mjere iz stavka 12. ovoga članka mogu biti mjere koje se ispunjavaju na konsolidiranoj osnovi, mjere koje na pojedinačnoj osnovi ispunjava matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH ili mjere koje na pojedinačnoj osnovi ispunjava pojedina članica grupe kreditnih institucija.
(14) U slučaju iz članka 10. Uredbe (EU) br. 806/2014 pri procjeni planova oporavka Hrvatska narodna banka postupa u skladu s tom Uredbom.
Planovi oporavka grupe
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 260.
(1) Matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH dužna je izraditi plan oporavka grupe, usvojiti ga i dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci.
(2) Plan oporavka grupe iz stavka 1. ovoga članka:
– sadrži plan oporavka čitave grupe kreditnih institucija u EU i
– utvrđuje mjere oporavka čija se provedba zahtijeva na razini matične kreditne institucije u EU i svakog društva kćeri pojedinačno.
(3) Hrvatska narodna banka članici grupe može naložiti izradu i dostavu plana oporavka na pojedinačnoj osnovi.
(4) Cilj plana oporavka grupe jest postizanje stabilnosti grupe kreditnih institucija u grupi kao cjeline ili bilo koje članice te grupe u situacijama financijskog poremećaja, radi rješavanja ili uklanjanja uzroka poremećaja ili poboljšanja financijskoga položaja te grupe ili članica te grupe, pri čemu valja istodobno voditi računa o financijskom položaju drugih društava u toj grupi.
(5) Plan oporavka grupe uključuje mehanizme kojima se osigurava koordinacija i dosljednost mjera oporavka koje treba poduzeti na razini matične kreditne institucije u EU, na razini financijskog holdinga u EU, mješovitog financijskog holdinga u EU i mješovitog holdinga u EU, matičnog financijskog holdinga u RH, matičnog financijskog holdinga u EU, matičnog mješovitog holdinga u RH, matičnog mješovitog holdinga u EU, kao i mjera koje treba poduzeti na razini društava kćeri i, prema potrebi, u skladu s ovim Zakonom na razini značajnih podružnica.
(6) Plan oporavka grupe i bilo koji plan sastavljen za pojedino društvo kći uključuje elemente navedene u članku 258. ovoga Zakona i podzakonskom propisu koji je donesen na temelju tog članka, a prema potrebi, ti planovi uključuju mjere za financijsku potporu unutar grupe usvojene na temelju sporazuma o financijskoj potpori unutar grupe koji je postignut u skladu s poglavljem XIX.2. ovoga Zakona.
(7) Plan oporavka grupe uključuje raspon mogućnosti oporavka koji navodi mjere za rješavanje scenarija predviđenih podzakonskim propisom a za svaki od tih scenarija planom oporavka grupe utvrđuje se postoje li prepreke u provedbi mjera za oporavak unutar grupe, uključujući na razini pojedinačnih subjekata obuhvaćenih planom, i postoje li sadržajne praktične i pravne prepreke za brz prijenos regulatornog kapitala ili otplatu obveza ili imovine unutar grupe .
(8) Uprava kreditne institucije koja sastavlja plan oporavka grupe u skladu sa stavkom 1. ovoga članka procjenjuje i odobrava plan oporavka grupe prije no što ga dostavi konsolidirajućem nadzornom tijelu.
(9) Na plan oporavka grupe iz ovoga članka primjenjuju se članci 258. i 259. ovoga Zakona.
Procjena planova oporavka prekogranične grupe
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 261.
(1) Hrvatska narodna banka kao konsolidirajuće nadzorno tijelo, u skladu sa zahtjevima za razmjenom povjerljivih informacija iz zakona kojim se uređuje sanacija kreditnih institucija i investicijskih društava, zaprimljene planove oporavka za grupu kreditnih institucija dostavlja:
1. nadležnim tijelima država članica koja su član kolegija supervizora
2. nadležnim tijelima država članica u kojima se nalaze značajne podružnice, ako je to važno za tu podružnicu
3. sanacijskom tijelu za grupu i
4. sanacijskom tijelu za društvo kći.
(2) Nakon savjetovanja s nadležnim tijelima država članica koje su članice kolegija supervizora i ako je to primjenjivo za tu podružnicu, nakon savjetovanja s nadležnim tijelima država članica u kojima se nalaze značajne podružnice, Hrvatska narodna banka i nadležna tijela drugih država članica u kojima je sjedište drugih društava koja su uključena u grupu kreditnih institucija u EU preispituju plan oporavka grupe kreditnih institucija, na način iz članka 260. ovoga Zakona i ovoga članka, i procjenjuju u kojoj mjeri ispunjava zahtjeve i kriterije propisane člankom 260. ovoga Zakona i ovim člankom.
(3) Pri procjeni iz stavka 2. ovoga članka uzima se u obzir mogući utjecaj mjera oporavka na financijsku stabilnost u svim državama članicama u kojima grupa kreditnih institucija posluje.
(4) Hrvatska narodna banka surađivat će s nadležnim tijelima država članica u kojima je sjedište drugih društava kćeri koja su uključena u grupu kreditnih institucija u EU radi donošenja zajedničke odluke o:
1. preispitivanju i procjeni plana oporavka za grupu kreditnih institucija u EU
2. zahtjevu za izradu pojedinačnog plana oporavka za pojedinu kreditnu instituciju koja je dio grupe kreditnih institucija u EU
3. primjeni mjera iz članka 259. stavaka 6. do 12. ovoga Zakona na matičnu kreditnu instituciju u EU-u
4. primjeni mjera iz članka 259. stavaka 6. do 12. ovoga Zakona na društvo kći u grupi kreditnih institucija u EU.
(5) Zajednička odluka bit će donesena u roku od četiri mjeseca od dana kad je konsolidirajuće nadzorno tijelo nadležnim tijelima drugih država članica dostavilo plan oporavka za grupu kreditnih institucija u EU.
(6) Odluka iz stavka 5. ovoga članka mora biti u pisanom obliku i obrazložena.
(7) Ako je Hrvatska narodna banka konsolidirajuće nadzorno tijelo dostavit će odluku iz stavka 5. ovoga članka matičnoj kreditnoj instituciji za koju je nadležna.
(8) Hrvatska narodna banka može u postupku donošenja zajedničke odluke iz stavka 5. ovoga članka zahtijevati pomoć od Europskog nadzornog tijela za bankarstvo u skladu s člankom 31. Uredbe (EU) br. 1093/2010.
(9) Hrvatska narodna banka na temelju odluke iz stavka 5. ovoga članka donijet će rješenje i dostaviti ga članici grupe kreditnih institucija u EU za koju je Hrvatska narodna banka nadležno tijelo.
(10) Ako zajednička odluka iz stavka 5. ovoga članka nije donesena u roku od četiri mjeseca od dana kada je konsolidirajuće nadzorno tijelo nadležnim tijelima država članica u kojima je sjedište drugih društava koja su uključena u grupu kreditnih institucija u EU dostavilo plan oporavka za tu grupu:
– ako je Hrvatska narodna banka konsolidirajuće nadzorno tijelo samostalno će donijeti odluku iz članka 259. stavka 6. i 8. ovoga Zakona za matičnu kreditnu instituciju za koju je nadležna, vodeći računa o stavovima i izdvojenim mišljenjima tih nadležnih tijela te o istoj obavijestiti matičnu kreditnu instituciju za koju je nadležna i ta nadležna tijela.
– ako Hrvatska narodna banka nije konsolidirajuće nadzorno tijelo samostalno će donijeti odluku iz stavka 4. točaka 2. i 4. ovoga članka.
(11) Iznimno od stavka 10. ovoga članka, ako u roku od četiri mjeseca od dana kada je konsolidirajuće nadzorno tijelo nadležnim tijelima država članica u kojima je sjedište drugih društava koja su uključena u grupu kreditnih institucija u EU dostavilo plan oporavka za tu grupu, a prije donošenja zajedničke odluke, Hrvatska narodna banka ili bilo koje nadležno tijelo druge države članice u kojoj je sjedište drugih društava koja su uključena u grupu kreditnih institucija u EU zatraže posredovanje Europskog nadzornog tijela za bankarstvo u skladu sa člankom 19. Uredbe (EU) br. 1093/2010 pri donošenju zajedničke odluke o procjeni plana oporavka ili o nalaganju mjera iz članka 259. stavka 12. točaka 1., 2. ili 4. ovoga Zakona i ako je Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo donijelo odluku u roku od mjesec dana, Hrvatska narodna banka donijet će odluku u skladu s tom odlukom. Rok od četiri mjeseca smatra se rokom za mirenje u smislu Uredbe (EU) br. 1093/2010.
(12) U slučaju iz stavka 11. ovoga članka, ako Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo ne donese odluku u roku od mjesec dana, Hrvatska narodna banka samostalno će donijeti odluku iz stavka 10. ovoga članka za kreditne institucije za koje je nadležna, vodeći računa o stavovima i izdvojenim mišljenjima drugih nadležnih tijela te o njoj obavijestiti kreditnu instituciju za koju je nadležna i nadležna tijela država članica u kojima je sjedište drugih društava koja su uključena u tu grupu kreditnih institucija u EU.
(13) Hrvatska narodna banka i druga nadležna tijela koja se ne protive donošenju zajedničke odluke iz stavka 5. ovoga članka mogu donijeti zajedničku odluku o planu oporavka za grupu kreditnih institucija koji obuhvaća članice te grupe za koje su ta tijela nadležna.
(14) Zajedničke odluke iz ovoga članka obvezuju sva nadležna tijela država članica u kojima je sjedište društava koja su uključena u tu grupu kreditnih institucija u RH.
XIX.2. SPORAZUMI O FINANCIJSKOJ POTPORI GRUPE
Sporazum o financijskoj potpori grupe
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 262.
(1) Matična kreditna institucija u RH, matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH, matični financijski holding u RH, matični financijski holding iz EU-a sa sjedištem u RH, matični mješoviti financijski holding u RH, matični mješoviti financijski holding iz EU-a sa sjedištem u RH, matični mješoviti holding u RH, matični mješoviti holding iz EU-a sa sjedištem u RH i njihovo društvo kći, koje je kreditna institucija, investicijsko društvo ili financijska institucija, a koje je uključeno u superviziju na konsolidiranoj osnovi u skladu s ovim Zakonom, mogu sklopiti sporazum o financijskoj potpori grupe kreditnih institucija u RH kako bi se osigurala međusobna financijska potpora kada jedna ili više potpisnica ispune uvjete za ranu intervenciju u skladu s člankom 271. ovoga Zakona.
(2) Kreditna institucija može, kako bi se osigurala međusobna financijska potpora kada jedna ili više potpisnica ispune uvjete za ranu intervenciju u skladu s člankom 271. ovoga Zakona, sklopiti sporazum o financijskoj potpori grupe kreditnih institucija u EU-u sa sljedećim društvima:
1. matičnom kreditnom institucijom u EU-u sa sjedištem izvan Republike Hrvatske
2. matičnim financijskim holdingom iz EU-a sa sjedištem izvan Republike Hrvatske
3. matičnim mješovitim financijskim holdingom iz EU-a sa sjedištem izvan Republike Hrvatske
4. matičnim mješovitim holdingom iz EU-a sa sjedištem izvan Republike Hrvatske
5. društvom kćeri društava iz točke od 1. do 4. ovoga stavka sa sjedištem izvan Republike Hrvatske, koje je kreditna institucija, investicijsko društvo ili financijska institucija.
(3) Društva iz stavaka 1. i 2. ovoga članka mogu sklopiti sporazum o financijskoj potpori grupe samo ako u vrijeme njegova predlaganja ili sklapanja niti jedna od potpisnica sporazuma nije u fazi rane intervencije.
(4) Odredbe ove glave ne odnose se na ostale ugovore o financiranju unutar grupe kreditnih institucija u RH ili grupe kreditnih institucija u EU-u kod kojih niti jedna od njegovih potpisnica u trenutku sklapanja nije bila u fazi rane intervencije, a koji nisu sklopljeni s ciljem osiguranja međusobne financijske potpore kada jedna ili više potpisnica ispune uvjete za ranu intervenciju u skladu s člankom 271. ovoga Zakona.
(5) Sklapanje sporazuma iz stavaka 1. ili 2. ovoga članka nije uvjet kreditnoj instituciji za davanje financijske potpore drugoj članici grupe kreditnih institucija koja ima financijske poteškoće ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
1. ako je o tome u pojedinačnom slučaju sama donijela odluku
2. ako je davanje takve financijske potpore u skladu s politikom grupe kreditnih institucija i
3. ako to nije rizik za cijelu grupu kreditnih institucija.
(6) Sklapanje sporazuma iz stavaka 1. ili 2. ovoga članka nije uvjet kreditnoj instituciji koja je članica grupe kreditnih institucija u RH ili grupe kreditnih institucija u EU-u za poslovanje na području Republike Hrvatske.
(7) Sporazumom iz stavka 1. ili 2. ovoga članka može se osigurati financijska potpora:
1. matičnog društva društvu kćeri
2. društva kćeri matičnom društvu
3. društva kćeri drugom društvu kćeri iste grupe ili
4. unutar članica grupe kreditnih institucija na bilo koji drugi način koji nije obuhvaćen točkama 1. do 3. ovoga stavka.
(8) Davatelj financijske potpore može kroz jednu ili više transakcija dati potporu osobito na jedan od sljedećih načina:
1. davanjem kredita ili zajma
2. izdavanjem garancije ili pružanjem jamstva
3. osnivanjem založnog prava ili prijenosom prava vlasništva nad imovinom radi osiguranja ili
4. kombinacijom točaka 1. do 3. ovoga stavka.
(9) Načini financijske potpore iz stavka 8. ovoga članka odnose se na pravne poslove između potpisnica sporazuma o financijskoj potpori grupe kao i na pravne poslove s trećim osobama.
(10) Sporazumom o financijskoj potpori grupe davatelj financijske potpore može zahtijevati od korisnika potpore da se obveže na davanje financijske potpore tom davatelju potpore.
(11) U sporazumu o financijskoj potpori grupe potpisnice sporazuma dužne su ugovoriti način izračuna kamate i druge naknade za svaku transakciju učinjenu u skladu sa sporazumom, pri čemu će se visina kamate i druge naknade odrediti u vrijeme davanja financijske potpore, a pri sklapanju toga sporazuma i definiranju izračuna kamata i drugih naknada potpisnice sporazuma dužne su voditi računa o sljedećem:
1. da je sklopljeni sporazum odraz njihove slobodne volje
2. da svaka potpisnica sporazuma djeluje u svojem najboljem interesu pri čemu se u obzir mogu uzeti sve izravne ili neizravne koristi koje potpisnica sporazuma može steći kao posljedicu davanja financijske potpore
3. da svaki korisnik financijske potpore mora svakom davatelju financijske potpore dati sve relevantne informacije prije određivanja kamata i drugih naknada za davanje financijske potpore i prije donošenja odluke o davanju financijske potpore
4. da pri određivanju kamata i drugih naknada za davanje financijske potpore davatelj financijske potpore može u obzir uzeti informacije kojima raspolaže zbog činjenice da je član iste grupe kreditnih institucija kao i korisnik financijske potpore, a koje nisu javno dostupne i
5. da način izračuna kamata i drugih naknada za davanje financijske potpore ne mora uzeti u obzir očekivani privremeni učinak na cijene na tržištu koji proizlazi iz događaja koji ne proizlaze iz poslovanja te grupe kreditnih institucija.
(12) Samo potpisnica sporazuma o financijskoj potpori grupe može ispuniti obvezu temeljem toga sporazuma, a obveza temeljem sporazuma o financijskoj potpori grupe može se ispuniti samo potpisnici toga sporazuma.
Provjera prijedloga sporazuma o grupnoj financijskoj potpori od strane nadležnih tijela i posredovanju
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 263.
(1) Matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH dužna je Hrvatskoj narodnoj banci kao konsolidirajućem nadzornom tijelu podnijeti zahtjev za izdavanje odobrenja za sklapanje sporazuma o financijskoj potpori grupe kreditnih institucija u EU (u daljnjem tekstu: sporazum o financijskoj potpori u EU) kojem prilaže prijedlog teksta sporazuma s nazivima članica grupe kreditnih institucija u RH koje namjeravaju biti potpisnice sporazuma .
(2) Ako Hrvatska narodna banka nije konsolidirajuće nadzorno tijelo za grupu kreditnih institucija u EU-u, ona sudjeluje na zahtjev konsolidirajućeg nadzornog tijela u postupku donošenja zajedničke odluke o ispunjavanju uvjeta iz članka 266. stavka 1. ovoga Zakona za sklapanje sporazuma o financijskoj potpori grupe kreditnih institucija u EU-u uzimajući u obzir mogući utjecaj provedbe toga sporazuma u svakoj od država članica u kojima je sjedište bilo koje članice grupe kreditnih institucija u EU-u, uključujući njegove fiskalne učinke.
(3) Hrvatska narodna banka kao konsolidirajuće nadzorno tijelo će bez odgađanja proslijediti zahtjev iz stavka 1. ovoga članka nadležnom tijelu druge države članice u kojoj je sjedište društva kćeri koje namjerava biti potpisnica sporazuma o financijskoj potpori u EU-u.
(4) Kreditna institucija iz stavka 2. ovoga članka dužna je o namjeri sklapanja sporazuma o financijskoj potpori u EU-u obavijestiti Hrvatsku narodnu banku te ne smije sklopiti takav sporazum ako konsolidirajuće nadzorno tijelo nije njezinoj matičnoj kreditnoj instituciji izdalo odobrenje za sklapanje sporazuma o potpori u EU-u.
(5) Hrvatska narodna banka i nadležna tijela drugih država članica u kojima je sjedište društva kćeri koje namjeravaju biti potpisnice sporazuma o financijskoj potpori u EU surađivat će radi donošenja zajedničke odluke o ispunjavanju uvjeta za sklapanje sporazuma o financijskoj potpori iz članka 266. stavka 1. ovoga Zakona, uzimajući u obzir mogući utjecaj provedbe toga sporazuma u svakoj od država članica u kojima je sjedište bilo koje članice grupe kreditnih institucija u EU, uključujući njegove fiskalne učinke.
(6) Zajednička odluka iz stavka 5. ovoga članka bit će donesena u roku od četiri mjeseca od dana kada je Hrvatska narodna banka primila zahtjev iz stavka 1. ovoga članka a ta odluka mora biti u pisanom obliku i obrazložena i Hrvatska narodna banka dostavit će ju podnositelju zahtjeva.
(7) Ako je donesena zajednička odluka iz stavka 5. ovoga članka o tome da su uvjeti iz članka 266. stavka 1. ovoga Zakona ispunjeni, Hrvatska narodna banka će na temelju te odluke izdati odobrenje za sklapanje sporazuma o potpori u EU i dostaviti ga podnositelju zahtjeva.
(8) Ako je donesena zajednička odluka iz stavka 5. ovoga članka o tome da uvjeti iz članka 266. stavka 1. ovoga Zakona nisu ispunjeni, Hrvatska narodna banka će na temelju te odluke odbiti zahtjev za izdavanje odobrenja za sklapanje sporazuma o potpori u EU i odluku o odbijanju zahtjeva dostaviti podnositelju zahtjeva.
(9) Hrvatska narodna banka može u postupku donošenja zajedničke odluke iz stavka 5. ovoga članka zatražiti pomoć Europskog nadzornog tijela za bankarstvo u skladu s člankom 31. Uredbe (EU) br. 1093/2010.
(10) Ako zajednička odluka iz stavka 5. ovoga članka nije donesena u roku, Hrvatska narodna banka će kao konsolidirajuće nadzorno tijelo samostalno odlučiti o zahtjevu iz stavka 1. ovoga članka, vodeći računa o stavovima i izdvojenim mišljenjima koje su iznijela druga nadležna tijela te odluku dostaviti podnositelju zahtjeva i nadležnim tijelima država članica u kojima je sjedište društava kćeri koje namjeravaju sklopiti sporazum.
(11) Hrvatska narodna banka može u roku od četiri mjeseca od dana kada je zahtjev zaprimljen zatražiti posredovanje Europskog nadzornog tijela za bankarstvo u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 1093/2010.
(12) Iznimno od stavka 10. ovoga članka, ako u roku četiri mjeseca od dana kada je Hrvatska narodna banka primila zahtjev iz stavka 1. ovoga članka Hrvatska narodna banka ili bilo koje nadležno tijelo drugih država članica zatraže posredovanje Europskog nadzornog tijela za bankarstvo u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 1093/2010 i ako je Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo donijelo odluku u roku od mjesec dana, Hrvatska narodna banka donijet će odluku u skladu s tom odlukom pri čemu se rok od četiri mjeseca smatra rokom za mirenje u smislu Uredbe (EU) br. 1093/2010.
(13) Kreditna institucija iz stavka 1. ovoga članka ne smije sklopiti sporazum o financijskoj potpori u RH bez odobrenja Hrvatske narodne banke.
Suglasnost glavne skupštine za sklapanje sporazuma o financijskoj potpori
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 264.
(1) Nakon izdavanja odobrenja Hrvatske narodne banke ili drugog relevantnog konsolidirajućeg nadzornog tijela matičnoj kreditnoj instituciji za sklapanje sporazuma o financijskoj potpori u EU-u, uprava kreditne institucije koja namjerava sklopiti taj sporazum o potpori dužna je za sklapanje toga sporazuma dobiti suglasnost glavne skupštine.
(2) Sporazum iz stavka 1. ovoga članka proizvodi pravne učinke samo u odnosu na članicu grupe kreditnih institucija čija je glavna skupština ovlastila upravu društva da samostalno odluči o tome da to društvo bude korisnik ili davatelj financijske potpore u skladu s uvjetima iz sporazuma.
(3) Ako glavna skupština ovlasti upravu društva u skladu sa stavkom 2. ovoga članka, ne primjenjuju se odredbe statuta društva ili odluka nadzornog odbora kojom je određeno da se određene vrste poslova mogu obavljati samo uz prethodnu suglasnost toga odbora ako bi takve odredbe ili odluke ograničavale upravu u donošenju odluke da bude korisnik ili davatelj financijske potpore.
(4) Glavna skupština može opozvati ovlaštenje iz stavka 2. ovoga članka i u tom slučaju sporazum o financijskoj potpori ne proizvodi pravne učinke za to društvo.
(5) Odluku glavne skupštine o davanju ovlaštenja upravi i odluku o njezinu opozivu kreditna institucija dužna je bez odgađanja dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci i svim potpisnicama istog sporazuma.
(6) Uprava članice grupe kreditnih institucija koja je potpisnica sporazuma dužna je najmanje jednom godišnje izvijestiti glavnu skupštinu o provedbi sporazuma i provedbi svake odluke donesene u skladu s tim sporazumom .
(7) Matična kreditna institucija u RH i matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u dužne su osigurati da sve članice grupe kreditnih institucija u RH koje namjeravaju sklopiti sporazum, a nisu kreditne institucije ili investicijska društva, postupaju u skladu s odredbama ove glave .
Dostavljanje sporazuma o financijskoj potpori sanacijskim tijelima
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 265.
(1) Kreditna institucija dužna je bez odgađanja obavijestiti Hrvatsku narodnu banku o sklapanju sporazuma o financijskoj potpori i dostaviti presliku sporazuma.
(2) Hrvatska narodna banka dužna je sporazum o financijskoj potpori iz stavka 1. ovoga članka dostaviti sanacijskom tijelu.
(3) Ako je Hrvatska narodna banka konsolidirajuće nadzorno tijelo, sporazum o financijskoj potpori iz stavka 1. ovoga članka dostavit će sanacijskim tijelima država članica u kojima je sjedište članica grupe kreditnih institucija u RH potpisnica sporazuma.
Uvjeti za davanje financijske potpore
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 266.
(1) Kreditna institucija može dati financijsku potporu samo ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
1. ako će dana financijska potpora znatno smanjiti financijske poteškoće korisnika potpore
2. ako je cilj financijske potpore očuvanje ili obnavljanje financijske stabilnosti grupe u cjelini ili bilo koje potpisnice sporazuma te ako je u interesu davatelja potpore
3. ako se financijska potpora daje u skladu s uvjetima, uključujući kamate i druge naknade, iz članka 262. stavka 11. ovoga Zakona
4. ako je, na temelju informacija dostupnih upravi davatelja financijske potpore u vrijeme kada je donesena odluka o financijskoj potpori, razumno očekivati da će korisnik financijske potpore platiti kamatu i naknadu za potporu i ako je potpora dana u obliku zajma ili kredita, vratiti zajam ili kredit. Ako je financijska potpora dana u obliku jamstva ili garancije ili u bilo kojem drugom obliku, isti uvjeti moraju se primjenjivati na obvezu koja proizlazi za korisnika potpore ako je izvršeno plaćanje temeljem jamstva, garancije ili provedbom drugog oblika potpore
5. ako davanje financijske potpore ne bi ugrozilo likvidnost ili solventnost davatelja financijske potpore
6. ako davanje financijske potpore ne bi bilo prijetnja financijskoj stabilnosti Republike Hrvatske ili financijskoj stabilnosti druge države članice u kojoj je sjedište druge potpisnice sporazuma
7. ako davatelj financijske potpore, u vrijeme davanja financijske potpore, ispunjava zahtjeve vezane uz kapital i likvidnost iz Uredbe (EU) br. 575/2013 i glave VII. ovoga Zakona te sve zahtjeve naložene u skladu s člancima 102., 105., 110., 107. i 140. ovoga Zakona te ako davanje financijske potpore ne uzrokuje kršenje tih zahtjeva
8. ako davatelj financijske potpore u vrijeme davanja potpore ispunjava zahtjeve o velikoj izloženosti sukladno odredbama Uredbe (EU) br. 575/2013 i ovoga Zakona te ako davanje financijske potpore ne uzrokuje kršenje tih zahtjeva i
9. ako davanje financijske potpore ne bi ugrozilo mogućnost sanacije davatelja financijske potpore.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, kreditna institucija može dati financijsku potporu ako nije ispunjen uvjet iz stavka 1. točke 7. ili 8. ovoga članka pod uvjetom da je dobila odobrenje Hrvatske narodne banke iz članka 268. stavka 6. ovoga Zakona.
(3) Hrvatska narodna banka podzakonskim propisom detaljnije uređuje uvjete iz stavka 1. ovoga članka i uvjete pod kojima Hrvatska narodna banka može usvojiti ili djelomično usvojiti zahtjev iz članka 268. stavka 1. ovoga Zakona.
Odluka o pružanju financijske potpore
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 267.
(1) Odluku o davanju financijske potpore donosi upravljačko tijelo subjekta grupe koji pruža financijsku potporu.
(2) Odluka iz stavka 1. ovoga članka mora biti detaljno obrazložena te u njoj moraju biti naznačeni cilj predložene financijske potpore i opis načina na koji su ispunjeni uvjeti iz članka 266. stavka 1. ovoga Zakona.
(3) Odluku o primanju financijske potpore donosi upravljačko tijelo korisnika financijske potpore.
Odobrenje Hrvatske narodne banke za davanje financijske potpore
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 268.
(1) Kreditna institucija može dati financijsku potporu u skladu s potpisanim sporazumom o financijskoj potpori ako je za davanje financijsk e potpore dobila odobrenje Hrvatske narodne banke.
(2) Matična kreditna institucija u RH i matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH iz ovoga Zakona dužna je obavijestiti Hrvatsku narodnu banku ako njezino društvo kći namjerava dati financijsku potporu .
(3) Kreditna institucija koja namjerava dati financijsku potporu dužna je prethodno o tome obavijestiti:
a) konsolidirajuće nadzorno tijelo
b) nadležno tijelo korisnika potpore i
c) Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo.
(4) Zahtjev za davanje odobrenja iz stavka 1. ovoga članka smatra se urednim ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
a) zahtjev sadrži sve pojedinosti predložene financijske potpore i njihovo obrazloženje
b) zahtjevu je priložen primjerak odluke uprave o davanju financijske potpore iz članka 267. stavka 1. ovoga Zakona i
c) kreditna institucija dostavila je Hrvatskoj narodnoj banci presliku sporazuma o financijskoj potpori u skladu s člankom 265. stavkom 1. ovoga Zakona.
(5) Hrvatska narodna banka donijet će najkasnije u roku od pet radnih dana od dana dostave urednog zahtjeva iz stavka 4. ovoga članka rješenje kojim odlučuje o zahtjevu, a ako u tom roku ne odluči o zahtjevu, smatra se da je izdala odobrenje za davanje financijske potpore.
(6) Hrvatska narodna banka dat će odobrenje kreditnoj instituciji za davanje financijske potpore ako su ispunjeni uvjeti iz članka 266. stavka 1. ovoga Zakona.
(7) Ako procijeni da uvjeti iz članka 266. stavka 1. ovoga Zakona nisu ispunjeni, Hrvatska narodna banka odbit će zahtjev iz stavka 4. ovoga članka.
(8) Ako su prema procjeni Hrvatske narodne banke uvjeti iz članka 266. stavka 1. ovoga Zakona djelomično ispunjeni, Hrvatska narodna banka može djelomično usvojiti zahtjev iz stavka 4. ovoga članka.
(9) Iznimno od stavka 7. ovoga članka, ako uvjeti iz članka 266. stavka 1. točke 7. ili 8. ovoga Zakona nisu ispunjeni, Hrvatska narodna banka može usvojiti ili djelomično usvojiti zahtjev iz stavka 4. ovoga članka, te u rješenju odrediti rok u kojem je kreditna institucija dužna ponovno uskladiti poslovanje sa zahtjevima iz tih točaka.
(10) Hrvatska narodna banka dužna je o odluci iz stavaka 6., 7., 8. ili 9. ovoga članka bez odgađanja obavijestiti:
1. konsolidirajuće nadzorno tijelo,
2. nadležno tijelo korisnika potpore i
3. Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo.
(11) Ako je Hrvatska narodna banka primila odluku konsolidirajućeg nadzornog tijela ili drugog nadležnog tijela o odbijanju ili djelomičnom usvajanju zahtjeva za davanje financijske potpore, može u roku od dva dana predmet uputiti Europskom nadzornom tijelu za bankarstvo i zatražiti pomoć u skladu s člankom 31. Uredbe (EU) br. 1093/2010.
(12) Ako je zahtjev za davanje financijske potpore, na osnovi sporazuma o financijskoj potpori koji je uključen u plan oporavka, odbijen ili djelomično usvojen od strane bilo kojeg nadležnog tijela potpisnice sporazuma Hrvatska narodna banka će:
1. kao konsolidirajuće nadzorno tijelo samostalno ili na zahtjev drugog nadležnog tijela potpisnice sporazuma kojoj je potpora odbijena ili djelomično usvojena, pokrenuti ponovnu procjenu plana oporavka grupe kreditnih institucija u skladu sa člankom 259. ovoga Zakona
2. za pojedinu članicu grupe za koju je nadležno tijelo, a koja je dužna izrađivati plan oporavka na pojedinačnoj osnovi, naložiti dostavu izmijenjenog plana oporavka.
(13) Ako Hrvatska narodna banka nije konsolidirajuće nadzorno tijelo, a zahtjev za financijsku potporu kreditnoj instituciji u Republici Hrvatskoj je odbijen ili je djelomično usvojen i plan oporavka grupe kreditnih institucija uključuje sporazum o financijskoj potpori, Hrvatska narodna banka može od konsolidirajućeg nadzornog tijela zatražiti ponovnu procjenu plana oporavka grupe kreditnih institucija u skladu s člankom 261. ovoga Zakona.
(14) Ako Hrvatska narodna banka donese odluku iz stavaka od 6., 7. 8. ili 9. ovoga članka ili ako kao konsolidirajuće nadzorno tijelo primi od drugog nadležnog tijela obavijest o odobrenju, ograničenju ili zabrani pružanja financijske potpore, dužna je o tome bez odgađanja obavijestiti ostale članice kolegija supervizora i ostale članice sanacijskog kolegija.
Obavještavanje o odluci o davanju financijske potpore i objava informacija
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 269.
(1) Nakon dobivanja odobrenja Hrvatske narodne banke iz članka 268. ovoga Zakona kreditna institucija dužna je odluku o davanju financijske potpore dostaviti:
1. Hrvatskoj narodnoj banci
2. konsolidirajućem nadzornom tijelu
3. nadležnom tijelu korisnika potpore i
4. Europskom nadzornom tijelu za bankarstvo.
(2) Kada Hrvatska narodna banka kao konsolidirajuće nadzorno tijelo primi od kreditne institucije odluku o davanju financijske potpore, dužna je o tome bez odgađanja obavijestiti ostale članice kolegija supervizora i članice sanacijskog kolegija.
(3) Kreditna institucija dužna je javno objaviti i najmanje jednom godišnje ažurirati informacije:
1. o tome je li sklopila sporazum o financijskoj potpori u EU-u
2. o općim uvjetima sklopljenog sporazuma o financijskoj potpori u EU-u i
3.. o nazivima drugih potpisnica sporazuma.
(4) Matična kreditna institucija u RH i matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH iz ovoga Zakona dužna je za svaku članicu grupe kreditnih institucija u RH koja nije kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj javno objaviti i najmanje jednom godišnje ažurirati informacije iz stavka 3. ovoga članka.
(5) Javna objava iz stavka 3. ovoga članka provodi se u skladu s člancima 431. do 434. Uredbe (EU) br. 575/2013.
(6) Kreditna institucija dužna je bez odgađanja, a najkasnije u roku od pet radnih dana od dana objave, objavljene informacije iz stavka 3. i 4. ovoga članka dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci.
Primjena odredaba ovoga Zakona na sporazum o potpori i na izmjene sporazuma o potpori
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 270.
(1) Na sporazum o potpori iz ove glave Zakona ne primjenjuju se članci 206. i 210. ovoga Zakona.
(2) Odredbe ove glave primjenjuju se i na svaku izmjenu sporazuma o potpori.
XIX.3. MJERE RANE INTERVENCIJE
Mjere rane intervencije
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 271.
(1) Kada kreditna institucija prekrši ili će zbog između ostaloga, financijskoga stanja koje se naglo pogoršava, uključujući pogoršanje likvidnosti, sve veće razine financijske poluge, neprihodujućih kredita ili koncentracije izloženosti, kako je ocijenjeno na temelju skupa pokazatelja, koji mogu uključivati kapitalni zahtjev kreditne institucije plus 1,5 postotni bod u bliskoj budućnosti vjerojatno prekršiti odredbe ovoga Zakona, zahtjeve iz Uredbe (EU) br. 575/2013, ili nacionalnih propisa država članica kojima su prenesene odredbe glave II Direktive 2014/65/EU ili članaka od 3. do 7., od 14. do 17., 24., 25. i 26. Uredbe (EU) br. 600/2014 , Hrvatska narodna banka, ne dovodeći u pitanje mjere iz članka 105. ovoga Zakona, kada su one primjenjive, može naložiti barem sljedeće mjere:
1. naložiti kreditnoj instituciji da provede jednu ili više od aranžmana ili mjera iz plana oporavka ili da ažurira plan oporavka ako su okolnosti koje su dovele do rane intervencije različite od pretpostavki iz prvotnog plana oporavka i provede jedan ili više aranžmana ili mjera iz ažuriranoga plana oporavka u određenome vremenskom roku, kako bi se otklonile okolnosti koje su dovele do nalaganja mjera
2. naložiti kreditnoj instituciji da razmotri stanje, utvrdi mjere za rješavanje mogućih utvrđenih problema i izradi program djelovanja za rješavanje tih problema kao i vremenski rok za njegovu provedbu
3. naložiti kreditnoj instituciji da sazove skupštinu dioničara ili je izravno sazvati ako kreditna institucija ne ispuni taj zahtjev, te u oba slučaja odrediti dnevni red i zahtijevati da dioničari razmotre donošenje određenih odluka
4. naložiti kreditnoj instituciji da razriješi ili imenuje novog ili više novih članova uprave, nadzornog odbora ili višega rukovodstva ako se za te osobe utvrdi da ne zadovoljavaju uvjete za izvršavanje svoje dužnosti u skladu s odredbama glave VI. ovoga Zakona ili odredbama propisa kojim je prenesen članak 9. Direktive 2014/65/EU
5. naložiti kreditnoj instituciji da prema potrebi izradi plan pregovora o restrukturiranju duga s nekima od svojih vjerovnika ili njima svima u skladu s planom oporavka
6. naložiti kreditnoj instituciji promjene poslovne strategije kreditne institucije
7. naložiti kreditnoj instituciji promjene pravne ili operativne strukture kreditne institucije te
8. prikupljati sve potrebne informacije, uključujući i nadzorom u poslovnim prostorijama, te ih prosljeđivati sanacijskom tijelu kako bi se ažurirao plan sanacije i pripremilo za moguću sanaciju institucije i za vrednovanje imovine i obveza kreditne institucije u skladu s odredbama zakona kojim se uređuje sanacija kreditnih institucija i investicijskih društava.
(2) Hrvatska narodna banka bez odgode obavješćuje sanacijska tijela nakon što utvrdi da su ispunjeni uvjeti iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Hrvatska narodna banka u dogovoru sa sanacijskim tijelom može mjere iz stavka 1. ovoga članka naložiti i u slučaju kad je utvrđeno kršenje minimalnog zahtjeva za regulatorni kapital i prihvatljive obveze.
(4) Za svaku od mjera iz stavka 1. ovoga članka, Hrvatska narodna banka određuje odgovarajući rok za izvršenje mjere, te po isteku roka može procijeniti učinkovitost provedbe tih mjere.
(5) U postupku povodom tužbe protiv rješenja o nalaganju mjera iz ovoga članka nadležni upravni sud ne može odlučiti da tužba ima odgodni učinak niti može izdati privremenu mjeru.
(6) Pri nalaganju mjera u fazi rane intervencije kreditnoj instituciji za koju je Jedinstveni sanacijski odbor izravno odgovoran Hrvatska narodna banka surađuje s Jedinstvenim sanacijskim odborom na način kako je uređeno člancima 12.j i 13. Uredbe (EU) br. 806/2014
Sazivanje glavne skupštine od strane Hrvatske narodne banke
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 272.
(1) Ako je Hrvatska narodna banka na temelju članka 271. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona naložila kreditnoj instituciji sazivanje glavne skupštine, a kreditna institucija nije izvršila naloženu mjeru na način i u rokovima kako su naloženi rješenjem, Hrvatska narodna banka može sazvati glavnu skupštinu kreditne institucije, utvrditi dnevni red i prijedlog odluka koje na njoj treba donijeti.
(2) Za potrebe održavanja glavne skupštine iz stavka 1. ovoga članka izvještaj o poslovanju kreditne institucije sastavit će Hrvatska narodna banka na temelju obavljene supervizije i učinit će ga dostupnim dioničarima.
(3) Kada Hrvatska narodna banka na temelju stavka 1. ovoga članka saziva glavnu skupštinu radi povećanja ili smanjenja temeljnoga kapitala, izvještaj iz članka 263. stavka 3. Zakona o trgovačkim društvima (“Narodne novine“ br. 111/93., 34/99., 121/99., 52/00., 118/03., 107/07., 146/08., 137/09., 111/12., 125/11., 68/13., 110/15., 40/19., 34/22., 114/22., 18/23., 130/23. i 136/24.) sastavlja i podnosi Hrvatska narodna banka.
(4) Hrvatska narodna banka glavnu skupštinu iz stavka 1. ovoga članka sazvat će se najmanje 30 dana prije dana njezina održavanja a u taj rok ne uračunava dan objave poziva.
(5) Na dnevni red koji predloži Hrvatska narodna banka dioničari ne mogu dati protuprijedlog ni prijedlog dopune dnevnoga reda.
Razrješenje člana višeg rukovodstva uprave ili nadzornog odbora kreditne institucije
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 273.
(1) Hrvatska narodna banka može poduzeti mjere iz stavka 2. ovoga članka ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
1. ako kreditna institucija značajno krši zahtjeve iz ovoga Zakona, Uredbe (EU) br. 575/2013, statuta kreditne institucije i drugih propisa kojima se uređuje poslovanje kreditnih institucija ili ako postoje značajni nedostaci u poslovanju kreditne institucije i
2. ako se unatoč mjerama naloženima u skladu s člankom 271. stavkom 1. točkama 1. do 8. ovoga Zakona financijsko stanje kreditne institucije nije poboljšalo ili ako Hrvatska narodna banka ocijeni da mjera iz članka 271. stavka 1. točaka 1. do 8. ovoga Zakona ne bi bila dovoljna za poboljšanje stanja kreditne institucije.
(2) Hrvatska narodna banka u slučajevima iz stavka 1. ovoga članka može:
1. naložiti kreditnoj instituciji razrješenje pojedinog člana ili svih članova višeg rukovodstva kredne institucije
2. naložiti kreditnoj instituciji razrješenje predsjednika odnosno jednog ili više članova uprave kreditne institucije neovisno o ispunjavanju uvjeta iz članka 44. ovoga Zakona ili
3. naložiti kreditnoj instituciji razrješenje jednog ili više članova nadzornog odbora kreditne institucije neovisno o ispunjavanju uvjeta iz članka 48. ovoga Zakona
4. ukinuti rješenje kojim je dana suglasnost za obavljanje funkcije predsjednika odnosno člana uprave kreditne institucije neovisno o ispunjavanju uvjeta iz članka 44. ovoga Zakona ili
5. ukinuti rješenje kojim je dana suglasnost za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora kreditne institucije neovisno o ispunjavanju uvjeta iz članka 48. ovoga Zakona.
Zamjenski član uprave odnosno nadzornog odbora
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 274.
(1) Hrvatska narodna banka može donijeti rješenje o imenovanju zamjenskog člana uprave ili nadzornog odbora ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
1. ako kreditna institucija značajno krši zahtjeve iz ovoga Zakona, Uredbe (EU) br. 575/2013 i drugih propisa kojima se uređuje poslovanje kreditnih institucija ili ako postoje značajni nedostaci u poslovanju kreditne institucije i
2. ako se unatoč mjerama naloženima u skladu s člankom 271. ovoga Zakona financijsko stanje kreditne institucije nije poboljšalo ili ako Hrvatska narodna banka ocijeni da mjera iz članka 271. ovoga Zakona ne bi bila dovoljna za poboljšanje stanja kreditne institucije.
(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka Hrvatska narodna banka može imenovati zamjenskog člana uprave koji zamjenjuje razriješenog člana uprave sa svim pravima i obvezama koje je taj član imao.
(3) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka Hrvatska narodna banka može opozvati zamjenskog člana uprave odnosno nadzornog odbora tijekom njegova mandata i imenovati drugog zamjenskog člana uprave odnosno nadzornog odbora.
(4) Rješenjem o imenovanju jednog ili više zamjenskih članova uprave odnosno nadzornog odbora utvrđuju se:
– ovlasti i dužnosti koje zamjenski član uprave odnosno nadzornog odbora obavlja
– razdoblje na koje je imenovan
– rokovi redovitog izvješćivanja
–određeni poslovi koje zamjenski član uprave odnosno nadzornog odbora može poduzeti samo uz prethodnu suglasnost Hrvatske narodne banke, ako je to potrebno.
(5) Hrvatska narodna banka imenuje zamjenskog člana uprave odnosno nadzornog odbora na razdoblje koje ne može biti duže od 12 mjeseci i može ga produžiti za još 12 mjeseci ako ocijeni da i dalje postoji neki od uvjeta iz stavka 1. ovoga članka te će u slučaju produženja mandata zamjenskog člana uprave odnosno nadzornog odbora dioničarima učiniti dostupnim obrazloženje takve odluke.
(6) Zamjenskim članom uprave odnosno nadzornog odbora može biti imenovana osoba koja ima odgovarajuća stručna znanja i sposobnosti za obavljanje svojih dužnosti te koja nije u sukobu interesa.
(7) Na zamjenskog člana uprave odnosno nadzornog odbora ne primjenjuju se odredbe glave VI. ovoga Zakona osim odredbi članaka 181., 185. i 186. ovoga Zakona.
(8) Zamjenski član uprave odnosno nadzornog odbora može biti radnik Hrvatske narodne banke ili druga osoba te ima pravo na naknadu za svoj rad, koju isplaćuje Hrvatska narodna banka.
(9) Nadležni upravni sud o tužbi podnesenoj protiv rješenja Hrvatske narodne banke o uvođenju zamjenskog člana uprave odnosno nadzornog odbora odlučit će hitno, a najkasnije u roku od 30 dana od njezina primitka.
(10) Ovlasti zamjenskog člana uprave odnosno nadzornog odbora prestaju:
1. istekom razdoblja navedenog u odluci o imenovanju
2. opozivom njegova imenovanja
3. uvođenjem posebne uprave
4. imenovanjem likvidatora ili
5. uvođenjem sanacijske uprave.
(11) Prava i obveze zamjenskog člana uprave odnosno nadzornog odbora počinju danom donošenja odluke o uvođenju zamjenskog člana uprave bez obzira na upis u sudski registar.
(12) Odgovornost za štetu koju zamjenski član uprave prouzroči pri obavljanju dužnosti u okviru ovoga Zakona postoji samo ako je šteta prouzročena namjerno ili iz krajnje nepažnje.
(13) Za štetu iz stavka 12. ovoga članka odgovara Hrvatska narodna banka.
(14) Hrvatska narodna banka ovlaštena je davati zamjenskom članu uprave pisane naloge i upute.
(15) Hrvatska narodna banka može rješenjem o imenovanju zamjenskog člana uprave odrediti da uprava kreditne institucije ne može donijeti određenu odluku ako za nju ne glasa zamjenski član uprave.
(16) Ako je Hrvatska narodna banka rješenjem o imenovanju zamjenskog člana uprave odredila da uprava ne može donijeti određenu odluku ako za nju ne glasa zamjenski član uprave, ta činjenica se upisuje u sudski registar kao ograničenje u ovlasti zastupanja osoba ovlaštenih za zastupanje kreditne institucije upisanih u sudski registar.
(17) Prijedlog za upis u sudski registar ograničenja iz stavka 16. ovoga članka podnosi Hrvatska narodna banka.
(18) Članovi uprave, članovi nadzornog odbora i svi radnici kreditne institucije dužni su surađivati sa zamjenskim članom uprave.
Administrator
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 275.
(1) Hrvatska narodna banka može donijeti rješenje o imenovanju jednoga ili više administratora da privremeno radi s upravom odnosno nadzornim odborom kreditne institucije ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
1. ako kreditna institucija značajno krši zahtjeve iz ovoga Zakona, Uredbe (EU) br. 575/2013 i drugih propisa kojima se uređuje poslovanje kreditnih institucija ili ako postoje značajni nedostaci u poslovanju kreditne institucije i
2. ako se unatoč mjerama naloženima u skladu s člankom 271. ovoga Zakona financijsko stanje kreditne institucije nije poboljšalo ili ako Hrvatska narodna banka ocijeni da mjera iz članka 271. ovoga Zakona ne bi bila dovoljna za poboljšanje stanja kreditne institucije.
(2) Hrvatska narodna banka može administratorom imenovati osobu, koja ima odgovarajuća stručna znanja i sposobnosti za obavljanje svojih dužnosti te koja nije u sukobu interesa a na imenovanje administratora primjenjuje se članak 114. stavci 2. do 7. ovoga Zakona.
(3) Hrvatska narodna banka mora objaviti imenovanje svakog administratora osim u slučaju kada administrator nema ovlasti zastupati kreditnu instituciju.
(4) Administrator iz stavka 1. ovoga članka osim dužnosti i ovlasti povjerenika u skladu s člancima 113. do 115. ovoga Zakona ima i najmanje jednu od sljedećih ovlasti:
1. davanje prethodne suglasnosti na određene odluke uprave i nadzornog odbora kreditne institucije ili
2. savjetovanje uprave i nadzornog odbora kreditne institucije prije donošenja odluka.
(5) Rješenjem o imenovanju administratora, primjereno okolnostima, određuju se:
– uloga, dužnosti i ovlasti administratora
– svi zahtjevi kada se uprava i nadzorni odbor kreditne institucije savjetuje s administratorom ili traži njegovu prethodnu suglasnost na određene odluke uprave i nadzornoga odbora kreditne institucije
– funkcije administratora koje mogu biti utvrđivanje financijskoga položaja kreditne institucije, upravljanja poslovanjem ili dijelom poslovanja kreditne institucije s ciljem očuvanja ili obnavljanja financijskoga položaja kreditne institucije i poduzimanja mjera radi obnove zdravog i stabilnog upravljanja poslovanjem kreditne institucije
– sva ograničenja uloge i funkcija administratora
– određuju se sadržaj i rokovi redovitog izvješćivanja o financijskom položaju kreditne institucije
– druge radnje administratora koje podliježu prethodnoj suglasnosti Hrvatske narodne banke.
(6) Ako je Hrvatska narodna banka rješenjem o imenovanju administratora odredila da pojedine radnje ili odluke uprava ili nadzorni odbor kreditne institucije mogu poduzeti ili donijeti samo uz prethodnu suglasnost administratora, ta se činjenica upisuje u sudski registar kao ograničenje u ovlasti zastupanja osoba ovlaštenih za zastupanje kreditne institucije upisanih u sudski registar.
(7) Prijedlog za upis u sudski registar ograničenja iz stavka 6. ovoga članka podnosi Hrvatska narodna banka.
(8) Hrvatska narodna banka može opozvati administratora tijekom njegova mandata i imenovati drugog administratora te mijenjati uvjete imenovanja administratora tijekom njegova mandata.
(9) Hrvatska narodna banka može zahtijevati od administratora sastavljanje izvještaja o financijskom položaju kreditne institucije i radnjama izvršenim tijekom njegova mandata u rokovima koje odredi Hrvatska narodna banka i na kraju njegova mandata.
(10) Hrvatska narodna banka imenuje administratora za razdoblje koje ne može biti duže od 12 mjeseci i može ga produžiti za još 12 mjeseci ako ocijeni da i dalje postoji neki od uvjeta iz članka 271. stavka 1. ovoga Zakona a u slučaju produženja mandata administratora Hrvatska narodna banka dioničarima će učiniti dostupnim obrazloženje takve odluke.
(11) Nadležni upravni sud o tužbi podnesenoj protiv rješenja Hrvatske narodne banke o imenovanju administratora odlučit će hitno, a najkasnije u roku od 30 dana od njezina primitka.
(12) Odgovornost za štetu koju administrator prouzroči pri obavljanju dužnosti u okviru ovoga Zakona postoji samo ako je šteta prouzročena namjerno ili iz krajnje nepažnje.
(13) Za štetu iz stavka 12. ovoga članka odgovara Hrvatska narodna banka.
(14) Ovlasti administratora prestaju:
1. istekom razdoblja navedenoga u rješenju o imenovanju
2. opozivom njegova imenovanja
3. imenovanjem posebne uprave
4. imenovanjem likvidatora
5. otvaranjem stečajnoga postupka ili
6. uvođenjem sanacijske uprave.
Odluka o uvođenju posebne uprave
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 276.
(1) Hrvatska narodna banka može donijeti odluku o uvođenju posebne uprave u kreditnu instituciju ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
1. ako kreditna institucija značajno krši zahtjeve iz ovoga Zakona, Uredbe (EU) br. 575/2013 i drugih propisa kojima se uređuje poslovanje kreditnih institucija ili ako postoje značajni nedostaci u poslovanju kreditne institucije i
2. ako se unatoč mjerama naloženima u skladu s člankom 271. ovoga Zakona financijsko stanje kreditne institucije nije poboljšalo ili ako Hrvatska narodna banka ocijeni da mjera iz članka 271. ovoga Zakona ne bi bila dovoljna za poboljšanje stanja kreditne institucije.
(2) Hrvatska narodna banka može u odluci o uvođenju posebne uprave imenovati i pomoćnike posebne uprave koji će obavljati pomoćne, administrativne i tehničke poslove po nalogu posebne uprave ali pomoćnici posebne uprave nisu članovi posebne uprave.
(3) Rješenjem o uvođenju posebne uprave:
– imenuju se predsjednik i pojedini članovi posebne uprave te se može utvrditi opseg poslova kojima upravlja pojedini član posebne uprave
– imenuju se pomoćnici posebne uprave
– određuje se razdoblje na koje je imenovana posebna uprava
– određuju se sadržaj dostave izvješća iz članka 284. ovoga Zakona
– mogu se odrediti određeni poslovi koje posebna uprava može poduzeti samo uz prethodnu suglasnost Hrvatske narodne banke.
(4) Hrvatska narodna banka imenuje posebnu upravu za razdoblje koje ne može biti duže od 12 mjeseci i može ga produžiti za još 12 mjeseci ako ocijeni da i dalje postoji uvjet iz stavka 1. ovoga članka te će u slučaju produženja mandata posebne uprave dioničarima učiniti dostupnim obrazloženje takve odluke.
Pravno sredstvo protiv odluke o uvođenju posebne uprave
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 277.
Nadležni upravni sud o tužbi podnesenoj protiv rješenja Hrvatske narodne banke o uvođenju posebne uprave kreditnoj instituciji odlučit će hitno, a najkasnije u roku od 30 dana od njezina primitka.
Članovi i pomoćnici posebne uprave
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 278.
(1) Članove i pomoćnike posebne uprave imenuje i razrješuje Hrvatska narodna banka.
(2) Posebna uprava kreditne institucije ima najmanje dva člana, od kojih je jedan imenovan predsjednikom posebne uprave.
(3) Hrvatska narodna banka može tijekom razdoblja posebne uprave razriješiti imenovanog člana ili pomoćnika posebne uprave te imenovati novog člana ili pomoćnika posebne uprave, čiji mandat može trajati najduže do isteka započetog mandata posebne uprave.
(4) Prava i obveze članova posebne uprave počinju danom dostave kreditnoj instituciji rješenja o uvođenju posebne uprave bez obzira na upis u sudski registar.
(5) Članovi posebne uprave zastupaju kreditnu instituciju pojedinačno.
(6) Članom posebne uprave može biti imenovana osoba koja ima odgovarajuća stručna znanja i sposobnosti za obavljanje svojih dužnosti te koja nije u sukobu interesa pri čemu se na članove posebne uprave ne primjenjuju se odredbe glave VI. ovoga Zakona osim odredbi članka 42. stavaka 4. i 5., članaka 199., 201. i 202. ovoga Zakona.
(7) Članovi i pomoćnici posebne uprave mogu biti radnici Hrvatske narodne banke ili druge osobe te imaju pravo na naknadu za svoj rad koju isplaćuje Hrvatska narodna banka.
(8) Mandat posebne uprave prestaje:
1. istekom razdoblja navedenog u odluci o uvođenju posebne uprave
2. razrješenjem posebne uprave
3. imenovanjem likvidatora
4. uvođenjem sanacijske uprave ili
5. imenovanjem zamjenika članova uprave u skladu s člankom 273. ovoga Zakona.
(9) Danom prestanka mandata posebne uprave prestaje i mandat pomoćnika posebne uprave.
Upis u sudski registar i objavljivanje odluke o uvođenju posebne uprave
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 279.
(1) Odluka o uvođenju posebne uprave upisuje se u sudski registar te se istodobno u sudski registar upisuje promjena osoba ovlaštenih za zastupanje kreditne institucije.
(2) Prijedlog za upis podataka iz stavka 1. ovoga članka podnosi posebna uprava u roku tri radna dana od dana donošenja odluke o uvođenju posebne uprave kreditnoj instituciji a odluka kojom je posebna uprava imenovana prilaže se prijedlogu.
(3) Hrvatska narodna banka bez odgode će odluku o uvođenju posebne uprave dostaviti kreditnoj instituciji, članovima uprave i članovima nadzornog odbora.
Pravne posljedice odluke o uvođenju posebne uprave
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 280.
(1) Danom dostave kreditnoj instituciji rješenja o uvođenju posebne uprave prestaju sva prava i ovlasti dotadašnje uprave i nadzornog odbora te se dodjeljuju posebnoj upravi.
(2) Danom dostave kreditnoj instituciji rješenja o uvođenju posebne uprave prestaju svi ugovori na temelju kojih su dotadašnji članovi uprave bili zaposleni u toj kreditnoj instituciji.
(3) Danom dostave kreditnoj instituciji rješenja o uvođenju posebne uprave prestaje vrijediti prethodna suglasnost za obavljanje funkcije predsjednika odnosno člana uprave kreditne institucije kao i prethodna suglasnost za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora kreditne institucije.
Odgovornost za štetu
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 281.
(1) Odgovornost za štetu koju posebna uprava ili pomoćnici posebne uprave prouzroče pri obavljanju dužnosti u okviru ovoga Zakona postoji samo ako je šteta prouzročena namjerno ili iz krajnje nepažnje.
(2) Za štetu iz stavka 1. ovoga članka odgovara Hrvatska narodna banka.
Dužnost suradnje dosadašnjih članova uprave i drugih radnika kreditne institucije
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 282.
(1) Dosadašnji članovi uprave i druge osobe s posebnim ovlaštenjima i odgovornostima u kreditnoj instituciji dužni su posebnoj upravi i pomoćnicima posebne uprave odmah po njihovom imenovanju omogućiti pristup cjelokupnoj poslovnoj i ostaloj dokumentaciji kreditne institucije te sastaviti izvješće o primopredaji poslovanja.
(2) Dosadašnji članovi uprave kreditne institucije dužni su posebnoj upravi ili pojedinom članu posebne uprave dati sva obrazloženja ili dodatna izvješća o poslovanju kreditne institucije.
(3) Svi radnici kreditne institucije dužni su surađivati s posebnom upravom i pomoćnicima posebne uprave.
(4) Član posebne uprave ima pravo udaljiti osobu koja onemogućuje njegov rad te, ovisno o okolnostima pojedinog slučaja, zatražiti pomoć nadležnog tijela unutarnjih poslova.
Poslovi posebne uprave
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 283.
(1) Posebna uprava vodi poslove kreditne institucije.
(2) Hrvatska narodna banka ovlaštena je davati posebnoj upravi pisane naloge i upute.
(3) U vođenju poslova kreditne institucije posebna uprava mora se pridržavati ograničenja koja su joj postavljena na osnovi rješenja Hrvatske narodne banke o njezinu imenovanju.
(4) Ako za mandata posebne uprave kreditna institucija prenosi ugovore o depozitu ili ugovore o kreditu na drugu kreditnu instituciju, takav prijenos može se izvršiti bez prethodne suglasnosti druge ugovorne strane iz ugovora koji se prenosi.
Dužnosti posebne uprave
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 284.
(1) Posebna uprava dužna je nakon imenovanja, u roku koji odredi Hrvatska narodna banka, sastaviti i dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci izvješće o financijskom stanju i uvjetima poslovanja kreditne institucije zajedno s procjenom njezine financijske stabilnosti i mogućnostima za njezino daljnje poslovanje.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, posebna uprava nije dužna sastaviti i dostaviti izvješće iz stavka 1. ovoga članka ako je izvješće sastavio povjerenik na temelju članka 114. stavka 6. ovoga Zakona ili administrator na temelju članka 275. stavka 9. ovoga Zakona neposredno prije imenovanja posebne uprave.
(3) Posebna uprava dužna je na zahtjev Hrvatske narodne banke dostaviti dodatna izvješća i informacije o svim pitanjima važnima za provođenje supervizije, odnosno nadzora te procjene financijskog stanja i mogućnosti daljnjeg poslovanja kreditne institucije.
(4) Posebna uprava dužna je bez odgode, a najkasnije u roku od pet radnih dana od saznanja, obavijestiti Hrvatsku narodnu banku o svim okolnostima koje mogu utjecati na pogoršanje financijskog stanja kreditne institucije.
(5) Posebna uprava dužna je postupati po nalozima i uputama Hrvatske narodne banke i redovito izvještavati Hrvatsku narodnu banku o izvršenju naloga i uputa.
(6) Hrvatska narodna banka može naložiti posebnoj upravi da sazove glavnu skupštinu dioničara kreditne institucije s utvrđenim dnevnim redom i prijedlogom odluka.
(7) Za trajanja mandata posebne uprave glavna skupština kreditne institucije može se sazvati samo po nalogu ili uz prethodnu suglasnost Hrvatske narodne banke a posebna uprava sazvat će glavnu skupštinu najkasnije u roku od osam dana od dana primitka naloga ili suglasnosti Hrvatske narodne banke iz stavka 6. ovoga članka.
(8) Na održavanje glavne skupštine dioničara primjenjuju se odredbe članka 272. stavaka 4. i 5. ovoga Zakona.
Imenovanje zamjenika članova uprave iz redova nadzornog odbora
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 285.
(1) Ako je glavna skupština kreditne institucije u koju je uvedena posebna uprava donijela odluku o izboru, odnosno imenovanju članova novoga nadzornog odbora, do imenovanja novih članova uprave, ali ne duže od tri mjeseca, prava i dužnosti uprave kreditne institucije obnašaju dva člana nadzornog odbora koje kao zamjenike članova uprave imenuje nadzorni odbor.
(2) Nadzorni odbor dužan je imenovati zamjenike članova uprave u roku dva radna dana od dana svog imenovanja i o tome bez odgode obavijestiti Hrvatsku narodnu banku.
(3) Ako je statutom kreditne institucije predviđeno da nadzorni odbor ima tri člana, glavna skupština mora u novi nadzorni odbor izabrati odnosno imenovati pet članova, od kojih dva s mandatom do imenovanja novih članova uprave.
Nalaganje mjera rane intervencije ako je Hrvatska narodna banka konsolidirajuće nadzorno tijelo
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 286.
(1) Ako je ispunjen bilo koji uvjet iz članka 271. ovoga Zakona ili uvjet za imenovanje administratora ili posebne uprave matičnoj kreditnoj instituciji u EU-u sa sjedištem u RH, Hrvatska narodna banka kao konsolidirajuće nadzorno tijelo obavještava Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo i savjetuje se s drugim nadležnim tijelima uključenima u kolegij supervizora o ispunjenju navedenih uvjeta i o namjeri donošenja mjere iz članka 271. stavka 1. ovoga Zakona toj kreditnoj instituciji.
(2) Nakon obavijesti iz stavaka 1. ovoga članka Hrvatska narodna banka može matičnoj kreditnoj instituciji u EU-u sa sjedištem u RH naložiti mjeru iz članka 271. stavka 1. ili imenovati administratora iz članka 275. ovoga Zakona nakon primitka očitovanja od drugih nadležnih tijela uključenih u kolegij supervizora ili nakon isteka roka za očitovanje pri čemu Hrvatska narodna banka utvrđuje rok za očitovanje, koji ne može biti duži od pet dana.
(3) Hrvatska narodna banka prije donošenja odluke o mjeri iz stavka 2. ovoga članka dužna je uzeti u obzir njezin učinak na članice grupe kreditnih institucija u RH kao i u drugim državama članicama.
(4) Hrvatska narodna banka o mjeri iz stavka 2. ovoga članka obavještava druga nadležna tijela uključena u kolegij supervizora i Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo.
(5) Ako nadležno tijelo druge države članice u kojoj je sjedište društva kćeri matične kreditne institucije u EU-u sa sjedištem u RH namjerava donijeti bilo koju od mjera predviđenih nacionalnim propisom koje svojim sadržajem odgovaraju mjerama iz članaka 27. i 29. Direktive 2014/59/EU za to društvo kćer i o tome je obavijestilo Hrvatsku narodnu banku kao konsolidirajuće nadzorno tijelo, Hrvatska narodna banka može dati mišljenje o namjeravanom donošenju mjera i procijeniti učinak tih mjera na matičnu kreditnu instituciju u EU-u sa sjedištem u RH, na grupu kreditnih institucija u RH i na druge članice te grupe, te o tome obavijestiti to nadležno tijelo najkasnije u roku od tri dana od dana primitka obavijesti.
(6) Ako Hrvatska narodna banka namjerava imenovati privremenog upravitelja ili naložiti mjeru iz članka 271. stavka 1. ovoga Zakona matičnoj kreditnoj instituciji u EU-u sa sjedištem u RH i ako je dobila obavijest jednog ili više nadležnih tijela drugih država članica iz stavka 5. ovoga članka, Hrvatska narodna banka kao konsolidirajuće nadzorno tijelo dostavit će tim nadležnim tijelima obavijest o svim namjeravanim mjerama i surađivat će s tim nadležnim tijelima u donošenju zajedničke odluke o mogućnosti usklađivanja primjene mjera predviđenih posebnim propisom koje svojim sadržajem odgovaraju mjerama iz članaka 27. i 29. Direktive 2014/59/EU, u dvije ili više kreditnih institucija ili investicijskih društava iste grupe kreditnih institucija u RH, s ciljem lakše provedbe mjera za poboljšanje financijskog položaja dotične kreditne institucije ili investicijskog društva.
(7) Zajednička odluka iz stavka 6. ovoga članka donosi se u roku od pet dana od dana kada je Hrvatska narodna banka dostavila obavijest o svim namjeravanim mjerama, a mora biti u pisanom obliku i obrazložena te će ju Hrvatska narodna banka dostaviti matičnoj kreditnoj instituciji u EU-u sa sjedištem u RH.
(8) Ako je Hrvatska narodna banka dobila obavijest iz stavka 5. ovoga članka od više nadležnih tijela drugih država članica, Hrvatska narodna banka kao konsolidirajuće nadzorno tijelo dostavit će tim nadležnim tijelima obavijest o svim namjeravanim mjerama i surađivat će s tim nadležnim tijelima u donošenju zajedničke odluke o mogućnosti usklađivanja primjene mjera predviđenih posebnim propisom koje svojim sadržajem odgovaraju mjerama iz članaka 27. i 29. Direktive 2014/59/EU, u dvije ili više kreditnih institucija ili investicijskih društava iste grupe kreditnih institucija u RH, s ciljem lakše provedbe mjera za poboljšanje financijskog položaja dotične kreditne institucije ili investicijskog društva.
(9) Hrvatska narodna banka može u postupku donošenja zajedničke odluke iz stavka 6. ili 8. ovoga članka zatražiti pomoć Europskog nadzornog tijela za bankarstvo u skladu s člankom 31. Uredbe (EU) br. 1093/2010.
(10) Ako postoje različita mišljenja u vezi s donošenjem odluke iz stavka 6. ovoga članka, a nadležno tijelo druge države članice u kojoj je sjedište društva kćeri matične kreditne institucije u EU-u sa sjedištem u RH namjerava donijeti mjere predviđene posebnim propisom koje svojim sadržajem odgovaraju mjerama iz članka 27. stavka 1. točke a), koje se odnose na točke 4., 10., 11. i 19. odjeljka A. Priloga, članka 27. stavka 1. točke e) ili članka 27. stavka 1. točke g) Direktive 2014/59/EU, u roku za savjetovanje iz stavka 7. ovoga članka, Hrvatska narodna banka može zatražiti posredovanje Europskoga nadzornog tijela za bankarstvo u skladu s člankom 19. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 1093/2010.
(11) Ako zajednička odluka iz stavka 6. ovoga članka nije donesena u roku iz stavka 7. ovoga članka, Hrvatska narodna banka samostalno će odlučiti o donošenju mjere za matičnu kreditnu instituciju u EU-u sa sjedištem u RH, vodeći računa o stavovima i izdvojenim mišljenjima koje su iznijela druga nadležna tijela te o potencijalnom utjecaju tih mjera na stabilnost financijskog sustava relevantnih država članica te će tu odluku dostaviti matičnoj kreditnoj instituciji u EU-u sa sjedištem u RH.
(12) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, ako u roku od pet dana od dana kada je Hrvatska narodna banka dostavila obavijest o namjeravanim mjerama navedenima u stavku 11. ovoga članka bilo koje nadležno tijelo drugih država članica zatraži posredovanje Europskog nadzornog tijela za bankarstvo u skladu s člankom 19. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 1093/2010 i ako je Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo donijelo odluku u roku od tri dana, Hrvatska narodna banka donijet će mjeru za matičnu kreditnu instituciju u EU-u sa sjedištem u RH u skladu s tom odlukom pri čemu se rok od pet dana smatra rokom za mirenje u smislu Uredbe (EU) br. 1093/2010.
(13) Iznimno od stavaka 6. i 12. ovoga članka, ako u roku od pet dana od dana kada je Hrvatska narodna banka dostavila obavijest o svim namjeravanim mjerama navedenima u stavku 11. ovoga članka Hrvatska narodna banka ili bilo koje nadležno tijelo drugih država članica zatraži posredovanje Europskog nadzornog tijela za bankarstvo u skladu s člankom 19. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 1093/2010 i ako Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo nije donijelo odluku u roku od tri dana, Hrvatska narodna banka donijet će mjeru za matičnu kreditnu instituciju u EU-u sa sjedištem u RH u skladu s tom odlukom pri čemu se rok od pet dana smatra rokom za mirenje u smislu Uredbe (EU) br. 1093/2010.
(14) Hrvatska narodna banka za potrebe dostupnosti informacija na jedinstvenoj europskoj pristupnoj točki (engl. ESAP) uspostavljenoj na temelju Uredbe (EU) 2023/2859 dostavlja informacije o mjerama izrečenim u skladu s odredbama ovoga članka.
(15) Informacije iz stavka 14. ovoga članka ispunjavaju sljedeće zahtjeve:
1. dostavljaju se u formatu iz kojeg se mogu izdvojiti podaci kako je definirano u članku 2. točki 3. Uredbe (EU) 2023/2859
2. priloženi su im sljedeći metapodaci:
– svi nazivi relevantne institucije na koju se informacije odnose
– ako postoji, identifikacijska oznaka pravne osobe relevantne institucije kako je utvrđena u skladu s člankom 7. stavkom 4. točkom (b) Uredbe (EU) 2023/2859
– vrsta informacija kako je klasificirana u skladu s člankom 7. stavkom 4. točkom c) te Uredbe (EU) 2023/2859
– naznaka o tome sadržavaju li te informacije osobne podatke.
Nalaganje mjera u fazi rane intervencije ako Hrvatska narodna banka nije konsolidirajuće nadzorno tijelo
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 287.
(1) Ako je nadležno tijelo druge države članice ujedno i konsolidirajuće nadzorno tijelo, Hrvatska narodna banka na zahtjev konsolidirajućeg nadzornog tijela može dati svoje mišljenje u postupku donošenja odluke o nalaganju mjera predviđenih posebnim propisom koje svojim sadržajem odgovaraju mjerama iz članaka 27. i 29. Direktive 2014/59/EU za matičnu kreditnu instituciju u EU-u.
(2) Ako Hrvatska narodna banka namjerava donijeti mjeru iz članka 271. stavka 1. ovoga Zakona za kreditnu instituciju sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, koja je društvo kći matične kreditne institucije u EU-u, dužna je o tome obavijestiti konsolidirajuće nadzorno tijelo i Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo.
(3) Hrvatska narodna banka, nakon savjetovanja s konsolidirajućim nadzornim tijelom koje ne može trajati duže od tri dana, samostalno će donijeti odluku iz stavka 2. ovoga članka, vodeći računa o mišljenju konsolidirajućeg nadzornog tijela te će o toj odluci obavijestiti konsolidirajuće nadzorno tijelo i ostala nadležna tijela uključena u kolegij supervizora te Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo.
(4) Ako više nadležnih tijela namjerava naložiti mjere predviđene posebnim propisima koje svojim sadržajem odgovaraju mjerama iz članaka 27. ili 29. Direktive 2014/59/EU u više od jedne kreditne institucije ili investicijskog društva iz grupe kreditnih institucija u EU-u, Hrvatska narodna banka će na zahtjev konsolidirajućeg nadzornog tijela sudjelovati pri donošenju zajedničke odluke o mogućnosti usklađivanja primjene mjera ili imenovanja istog privremenog upravitelja predviđenih posebnim propisima, a koje mjere svojim sadržajem odgovaraju mjerama iz članka 27. i 29. Direktive 2014/59/EU u više kreditnih institucija ili investicijskih društava te grupe.
(5) Zajednička odluka iz stavka 4. ovoga člana donosi se u roku od pet dana od primitka obavijesti konsolidirajućeg nadzornog tijela o namjeri nalaganja neke od tih mjera u više članica grupe.
(6) Hrvatska narodna banka može u postupku donošenja zajedničke odluke iz stavka 4. ovoga članka zatražiti pomoć Europskog nadzornog tijela za bankarstvo u skladu s člankom 31. Uredbe (EU) br. 1093/2010.
(7) Ako postoje različita mišljenja u vezi s donošenjem odluke iz stavka 3. ovoga članka, koja se odnosi na mjere iz članka 271. ovoga Zakona koje svojim sadržajem odgovaraju mjerama iz članka 27. stavka 1. točke a), koje se odnose na točke 4., 10., 11. i 19. odjeljka A. Priloga, članka 27. stavka 1. točke e) ili članka 27. stavka 1. točke g) Direktive 2014/59/EU, i ako je konsolidirajuće nadzorno tijelo zatražilo posredovanje Europskog nadzornog tijela za bankarstvo u skladu s člankom 19. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 1093/2010, i ako je Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo donijelo odluku u roku od tri dana od primitka zahtjeva za posredovanje, Hrvatska narodna banka donijet će odluku u skladu s tom odlukom ,a ako odluka Europskog nadzornog tijela za bankarstvo nije donesena u roku od tri dana od primitka zahtjeva za posredovanje, Hrvatska narodna banka donijet će samostalnu odluku o nalaganju tih mjera kreditnoj instituciji za koju je Hrvatska narodna banka nadležno tijelo.
(8) Ako zajednička odluka iz stavka 4. ovoga članka nije donesena u roku, Hrvatska narodna banka samostalno će odlučiti o donošenju mjere za kreditnu instituciju sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja je društvo kći matične kreditne institucije u EU.
(9) Hrvatska narodna banka može zatražiti posredovanje Europskog nadzornog tijela za bankarstvo u skladu s člankom 19. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 1093/2010 u predviđenom roku za savjetovanje, a po primitku obavijesti konsolidirajućeg nadzornog tijela o namjeri nalaganja mjera predviđenih posebnim propisom koje svojim sadržajem odgovaraju mjerama iz članka 27. stavka 1. točke a), koje se odnose na točke 4., 10., 11. i 19. odjeljka A. Priloga, članka 27. stavka 1. točke e) ili članka 27. stavka 1. točke g) Direktive 2014/59/EU matičnoj kreditnoj instituciji u EU-u, ako se ne slaže s tim prijedlogom konsolidirajućeg nadzornog tijela.
(10) Hrvatska narodna banka može zatražiti posredovanje Europskog nadzornog tijela za bankarstvo u skladu s člankom 19. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 1093/2010 u roku od pet dana od dana obavijesti konsolidirajućeg nadzornog tijela ako postoje različita mišljenja u vezi s donošenjem zajedničke odluke iz stavka 4. ovoga članka.
(11) Ako je Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo donijelo odluku u roku od tri dana od primitka zahtjeva za posredovanje iz stavka 10. ovoga članka, Hrvatska narodna banka donijet će odluku u skladu s tom odlukom a ako odluka Europskog nadzornog tijela za bankarstvo nije donesena u roku od tri dana od primitka zahtjeva za posredovanje, Hrvatska narodna banka donijet će samostalnu odluku o nalaganju tih mjera kreditnoj instituciji za koju je Hrvatska narodna banka nadležno tijelo pri čemu se rok od pet dana smatra rokom za mirenje u smislu Uredbe (EU) br. 1093/2010.
Odluka o uvođenju posebnog rukovodstva u podružnici kreditne institucije iz treće zemlje
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 288.
(1) Hrvatska narodna banka donijet će odluku o uvođenju posebnog rukovodstva u podružnici kreditne institucije iz treće zemlje u Republici Hrvatskoj (u daljnjem tekstu: odluka o posebnom rukovodstvu) u sljedećim slučajevima:
1. ako je podružnici iz treće zemlje naloženo provođenje supervizorskih mjera, a ona ih u roku određenom za njihovo provođenje nije počela provoditi ili ih nije provela, zbog čega bi daljnje poslovanje te podružnice moglo ugroziti njezinu likvidnost odnosno solventnost te je nužna zaštita interesa njezinih vjerovnika
2. ako podružnica iz treće zemlje unatoč naloženim supervizorskim mjerama nije dosegnula bilo koju stopu kapitala iz članka 92. Uredbe (EU) br. 575/2013 ili
3. ako je ugrožena ili bi daljnje poslovanje podružnice kreditne institucije iz treće zemlje moglo ugroziti njezinu likvidnost odnosno solventnost te je nužna zaštita interesa njezinih vjerovnika.
(2) Iznimno od odredbi stavka 1. ovoga članka, ako Hrvatska narodna banka utvrdi postojanje činjenica koje s velikom vjerojatnošću upućuju na poboljšanje stanja u podružnici, može odgoditi donošenje odluke o posebnom rukovodstvu.
(3) Odluka o posebnom rukovodstvu donosi se u obliku rješenja kojim se utvrđuju razlozi za uvođenje posebnog rukovodstva u konkretnom slučaju, imena članova posebnog rukovodstva, opseg poslova koje obavlja i/ili kojima upravlja pojedini član posebnog rukovodstva te razdoblje trajanja posebnog rukovodstva, koje ne smije biti duže od jedne godine računajući od dana donošenja rješenja.
(4) Hrvatska narodna banka imenuje posebno rukovodstvo za razdoblje koje ne može biti duže od 12 mjeseci i može ga produžiti za još 12 mjeseci ako ocijeni da i dalje postoji neki od uvjeta iz stavka 1. ovoga članka te će u slučaju produženja mandata dioničarima učiniti dostupnim obrazloženje takve odluke.
(5) Hrvatska narodna banka ovlaštena je davati posebnom rukovodstvu naloge za vođenje poslovanja te podružnice i odrediti poslove koje posebno rukovodstvo može poduzeti samo uz prethodnu suglasnost Hrvatske narodne banke.
Pravno sredstvo protiv odluke o posebnom rukovodstvu podružnice iz treće zemlje
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 289.
(1) Protiv odluke Hrvatske narodne banke o posebnom rukovodstvu dosadašnje rukovodstvo podružnice, kao i kreditna institucija iz treće zemlje (osnivač), ovlašteni su podnijeti tužbu nadležnom upravnom sudu u roku 30 dana od dana dostave navedene odluke.
(2) Nadležni upravni sud o tužbi iz stavka 1. ovoga članka odlučit će hitno, a najkasnije u roku od 30 dana od njezina primitka.
Primjena odredbi ovoga Zakona na posebno rukovodstvo podružnice iz treće zemlje
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 290.
Na posebno rukovodstvo podružnice iz treće zemlje na odgovarajući način primjenjuju se odredbe članaka 278., 279., 282., 283., 284 i 285. ovoga Zakona.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
XX. OSTALE IZLOŽENOSTI I PRETHODNA PROCJENA
Prethodna procjena predloženog stjecanja značajnog udjela
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 291.
(1) Kreditna institucija, financijski holding i mješoviti financijski holding iz glave X. ovoga Zakona (u daljnjem tekstu: predloženi stjecatelj) dužni su obavijestiti Hrvatsku narodnu banku o svakoj namjeri stjecanja, sklapanjem pravnog posla ili osnivanjem društva ili pravne osobe, kojom postupno ili odjednom namjeravaju steći (u daljnjem tekstu: predloženo stjecanje), neposredno ili posredno, udio koji predstavlja 15% ili više njihovog priznatog kapitala (u daljnjem tekstu: značajni udio).
(2) Obavijest iz stavka 1. ovoga članka (u daljnjem tekstu: obavijest) mora biti u pisanom obliku, te sadržavati opseg namjeravanog stjecanja, te informacije i dokumentaciju propisane podzakonskim propisom iz članka 292. stavka 8. ovoga Zakona.
(3) Hrvatska narodna banka će na svojim internetskim stranicama objaviti informacije i dokumentaciju iz stavka 2. ovoga članka, a koje je potrebno priložiti obavijesti iz stavka 1. ovoga članka.
(4) Ako je predloženi stjecatelj kreditna institucija visina udjela iz stavka 1. ovoga članka izračunava se na pojedinačnoj i konsolidiranoj osnovi grupe kreditnih institucija kojoj ta institucija pripada.
(5) Ako je predloženi stjecatelj financijski holding ili mješoviti financijski holding iz glave X. ovoga Zakona, visina udjela iz stavka 1. ovoga članka izračunava se na konsolidiranoj osnovi grupe kojoj taj holding pripada.
(6) Ako je predloženi stjecatelj kreditna institucija, obavijest iz stavka 1. ovoga članka procjenjuje Hrvatska narodna banka, a ako je predloženi stjecatelj financijski holding ili mješoviti financijski holding iz glave X. ovoga Zakona, procjenu obavijesti iz stavka 1 . ovoga članka provodi Hrvatska narodna banka samo ako je ujedno i konsolidirajuće nadzorno tijelo.
(7) U slučaju da se radi o značajnom udjelu na konsolidiranoj osnovi, predloženi stjecatelj je dužan informirati i konsolidirajuće nadzorno tijelo, koje će također izvršiti procjenu predloženog stjecanja.
(8) Ako obavijest sadrži sve informacije iz stavka 2. ovoga članka Hrvatska narodna banka će u roku od deset radnih dana od dana zaprimanja obavijesti iz stavka 1. ovoga zakona izdati predloženom stjecatelju pisanu potvrdu o zaprimanju obavijesti u kojoj će biti naveden dan isteka roka za provođenje postupka procjene.
(9) Ako obavijest ne sadrži sve informacije iz stavka 2. ovoga članka, Hrvatska narodna banka će u primjerenom roku pozvati kreditnu instituciju da nadopuni obavijest.
(10) Hrvatska narodna banka će procjenu iz stavka 6. ovoga članka provest u roku od 60 radnih dana od dana izdavanja potvrde iz stavka 8. ovoga članka.
(11) Iznimno od stavka 10. ovoga članka a ko se predloženo stjecanje odnosi na kvalificirani udio u kreditnoj instituciji kako je navedeno u članku 31. stavku 1. ovoga Zakona, predloženi stjecatelj podliježe i obvezi obavješćivanja i procjeni na temelju tog članka, te u tom slučaju rok iz stavka 10. ovoga članka istječe tek nakon isteka kasnijeg od dvaju relevantnih razdoblja procjene.
(12) Iznimno od stavka 10. ovoga članka, Hrvatska narodna banka nije dužna provesti procjenu obavijesti ako se radi o stjecanju značajnog udjela između članova grupe na koje se primjenjuje članak 113. stavak 6. Uredbe (EU) 575/2013 ili između subjekata koji ulaze u institucionalni sustav zaštite u skladu s člankom 113. stavkom 7. Uredbe (EU) 575/2013.
(13) Tijekom provođenja postupka procjene, a u roku od 50 radnih dana od dana izdavanja potvrde iz stavka 8. ovoga članka, Hrvatska narodna banka može od predloženog stjecatelja pisanim putem zatražiti dodatne informacije i dokumentaciju.
(14) U slučaju iz stavka 13. ovoga članka, predloženi stjecatelj dužan je dostaviti zatražene informacije i dokumentaciju u roku koji odredi Hrvatska narodna banka, a koji ne može biti duži od 20 radnih dana te u tom roku ne teče rok iz stavka 10. ovoga članka.
(15) Po primitku dodatnih informacija i dokumentacije iz stavka 13. ovoga članka Hrvatska narodna banka izdat će predloženom stjecatelju pisanu potvrdu o zaprimanju dodatnih informacija i dokumentacije te u potvrdi navesti novi dan isteka roka za provođenje postupka procjene.
(16) Hrvatska narodna banka može naknadno zatražiti dopunu ili pojašnjenje dostavljenih informacija, ali taj zahtjev ne može produžiti rok iz stavka 10. ovoga članka.
(17) Iznimno od stavka 14. ovoga članka, Hrvatska narodna banka može odrediti rok do 30 radnih dana u sljedećim slučajevima:
1. kada stjecatelj značajnog udjela ima prebivalište ili sjedište u trećoj zemlji, odnosno kada podliježe propisima treće zemlje ili
2. kada je razmjena informacija s nadležnim nadzornim tijelom za provedbu nadzora u području sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma potrebna radi provedbe procjene.
(18) Ako se Hrvatska narodna banka odluči protiviti predloženom stjecanju, obrazloženu odluku dostavit će predloženom stjecatelju u roku od dva radna dana od dana donošenja te odluke, a unutar roka iz stavka 10. ovoga članka.
(19) Ako Hrvatska narodna banka u roku iz stavka 10. ovoga članka ne dostavi odluku iz stavka 18. ovoga članka, smatra se da se ne protivi predloženom stjecanju.
(20) Ako se Hrvatska narodna banka odluči ne protiviti predloženom stjecanju može rješenjem odrediti krajnji rok za provedbu predloženog stjecanja, te isti produžiti ako smatra potrebnim.
(21) Za potrebe utvrđivanja visine posrednog udjela iz ovoga članka primjenjuju se pravila o utvrđivanju visine udjela posrednog stjecatelja u skladu s podzakonskim propisom koji je donesen na temelju članka 36. stavka 10. ovoga Zakona.
Odlučivanje o obavijesti o predloženom stjecanju
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 292.
(1) Pri procjeni obavijesti o predloženom stjecanju Hrvatska narodna banka procjenjuje mogućnost dobrog i razboritog upravljanja predloženog stjecatelja, a posebno rizicima kojima je predloženi stjecatelj izložen ili bi mogao biti izložen nakon predloženog stjecanja.
(2) Procjenu iz stavka 1. ovoga članka Hrvatska narodna banka provodi u skladu sa sljedećim kriterijima:
1. mogućnostima predloženog stjecatelja da se pridržava, odnosno nastavi pridržavati odredbi ovoga Zakona i Uredbe (EU) br. 575/2013 i kada je primjenjivo ostalih propisa Republike Hrvatske ili Europske unije i
2. postoje li opravdani razlozi za sumnju, u skladu s propisima o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma, da se u vezi s predmetnim stjecanjem provodi, da je provedeno ili se pokušava provesti pranje novca ili financiranje terorizma, ili da predmetno stjecanje može povećati rizik od provođenja pranja novca i financiranja terorizma.
(3) Pri procjeni kriterija iz stavka 2. točke 2. ovoga članka Hrvatska narodna banka zatražiti će mišljenje nadležnog nadzornog tijela za provedbu nadzora u području sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma.
(4) Hrvatska narodna banka donijeti će odluku da se protivi predloženom stjecanju ako na temelju kriterija iz stavka 2. ovoga članka ocijeni da predloženi stjecatelj neće biti u mogućnosti dobro i razborito upravljati, a osobito rizicima kojima je predloženi stjecatelj izložen ili bi mogao biti izložen nakon predloženog stjecanja ili ako obavijest o predloženom stjecanju niti nakon poziva za nadopunu obavijesti iz članka 291. stavka 9. ovoga Zakona.
(5) Pri procjeni kriterija iz stavka 2. točke 2. ovoga članka Hrvatska narodna banka uzima u obzir negativno mišljenje koje joj je u pisanom obliku dostavilo nadležno nadzorno tijelo za provedbu nadzora u području sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma, a koje je Hrvatska narodna banka zaprimila u roku od 30 radnih dana od dana kada je zatraženo mišljenje, te to mišljenje može biti osnova za donošenje odluke o protivljenju predloženom stjecanju.
(6) Pri procjeni obavijesti Hrvatska narodna banka neće postavljati prethodne uvjete u vezi s visinom udjela koje stjecatelj namjerava steći niti će procjenjivati obavijest o predloženom stjecanju s osnova ekonomskih potreba tržišta.
(7) Ako je Hrvatska narodna banka zaprimila dvije ili više obavijesti o predloženom stjecanju u istom subjektu, odnosit će se prema svim predloženim stjecateljima na nediskriminirajući način.
(8) Hrvatska narodna banka podzakonskim propisom detaljnije uređuje:
– kriterije na temelju kojih procjenjuje obavijest o predloženom stjecanju značajnog udjela
– način podnošenja obavijesti o predloženom stjecanju značajnog udjela i
– informacije i dokumentaciju koja se prilaže obavijesti o predloženom stjecanju značajnog udjela.
Procjena prekograničnog stjecanja značajnog udjela
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 293.
(1) Hrvatska narodna banka će se prije odlučivanju o predloženom stjecanju savjetovati s drugim nadzornim tijelom ako se predloženo stjecanje stječe u jednom od sljedećih:
a) kreditnoj instituciji, društvu za osiguranje, društvu za reosiguranje, investicijskom društvu ili društvu za upravljanje imovinom kojima je odobrenje za rad izdano u drugoj državi članici ili u sektoru različitom od onog u kojem posluje predloženi stjecatelj
b) matičnom društvu kreditne institucije, društva za osiguranje, društva za reosiguranje, investicijskog društva ili društva za upravljanje imovinom kojima je odobrenje za rad izdano u drugoj državi članici ili u sektoru različitom od onog u kojem posluje predloženi stjecatelj ili
c) pravnoj osobi koja kontrolira kreditnu instituciju, društvo za osiguranje, društvo za reosiguranje, investicijsko društvo ili društvo za upravljanje imovinom kojima je odobrenje za rad izdano u drugoj državi članici ili u sektoru različitom od onog u kojem se stjecanje predlaže.
(2) Ako je predloženi stjecatelj kreditna institucija a Hrvatska narodna banka nije konsolidirajuće nadzorno tijelo, te ako je prag iz članka 291. stavka 1. premašen samo na pojedinačnoj osnovi, Hrvatska narodna banka obavijestiti će konsolidirajuće nadzorno tijelo o predloženom stjecanju u roku od deset radnih dana od primitka obavijesti predloženog stjecatelja.
(3) U slučaju iz stavka 2. ovoga članka Hrvatska narodna banka će konsolidirajućem nadzornom tijelu proslijediti i svoju procjenu predloženog stjecanja.
(4) Ako je predloženi stjecatelj financijski holding ili mješoviti financijski holding iz glave X. ovoga Zakona, a Hrvatska narodna banka je konsolidirajuće nadzorno tijelo koje procjenjuje predloženo stjecanje, Hrvatska narodna banka će u roku od deset radnih dana od primitka obavijesti predloženog stjecatelja o predloženom stjecanju obavijestiti nadležno tijelo u državi članici u kojoj predloženi stjecatelj ima poslovni nastan, te će tom nadležnom tijelu proslijediti i svoju procjenu predloženog stjecanja.
(5) Ako je predloženi stjecatelj kreditna institucija i ako je prag iz članka 291. stavka 1. ovoga Zakona premašen i na pojedinačnoj i na konsolidiranoj osnovi, Hrvatska narodna banka surađivati će s drugim nadzornim tijelom pri provođenju procjene predloženog stjecanja, te osobito s tim tijelom koordinirati savjetovanje s relevantnim tijelima iz stavka 1. ovoga članka.
(6) Kada procjenu predloženog stjecanja provodi Hrvatska narodna banka kao konsolidirajuće nadzorno tijelo prilikom provođenja procjene surađivati će i savjetovati se s nadležnim tijelom u državi članici u kojoj predloženi stjecatelj ima poslovni nastan.
(7) Hrvatska narodna banka kao konsolidirajuće nadzorno tijelo izrađuje procjenu predloženog stjecanja i prosljeđuje tu procjenu nadležnom tijelu u državi članici u kojoj predloženi stjecatelj ima poslovni nastan.
(8) U slučaju iz stavka 5. ovoga članka Hrvatska narodna banka i drugo nadležno tijelo donijeti će zajedničku odluku o procjeni predloženog stjecanja u roku od dva mjeseca od dana kada je konsolidirajuće nadzorno tijelo dostavilo procjenu drugim nadležnim tijelima, a ta zajednička odluka biti će dokumentirana i obrazložena.
(9) Ako je Hrvatska narodna banka konsolidirajuće nadzorno tijelo o zajedničkoj će odluci iz stavka 8. ovoga članka obavijestiti predloženog stjecatelja.
(10) U slučaju da se zajednička odluka nije donesena u roku od dva mjeseca od primitka procjene konsolidirajućeg nadzornog tijela, Hrvatska narodna banka suzdržati će se od donošenja odluke.
(11) U slučaju iz stavka 10. ovoga članka Hrvatska narodna banka će u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 1093/2010 uputiti predmet Europskom nadzornom tijelu za bankarstvo, te će po zaprimanju odluke Europskog nadzornog tijela za bankarstvo zajedno sa drugim nadležnim tijelima donijeti zajedničku odluku u skladu s tom odlukom.
(12) Hrvatska narodna banka dostaviti će drugima nadležnim tijelima koja sudjeluju u donošenju zajedničke odluke sve informacije koje su bitne te, na zahtjev ili na vlastitu inicijativu, i sve relevantne informacije za procjenu tog predloženog stjecanja.
(13) Hrvatska narodna banka će prilikom donošenja zajedničke odluke s drugim nadležnim tijelima koordinirati svoje procjene i osigurati dosljednost svojih odluka, a u zajedničkoj odluci iz ovoga članka biti će navedena stajališta ili zadrške svih relevantnih nadležnih tijela
Obavijest o otuđenju značajnog udjela
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 294.
(1) Kreditna institucija, financijski holding i mješoviti financijski holding iz glave X ovoga Zakona, dužni su obavijestiti Hrvatsku narodnu banku ako namjeravaju izravno ili neizravno otuđiti značajan udjel utvrđen na način iz članka 291. stavka 1. ovoga Zakona.
(2) Obavijest iz stavka 1. ovoga članka dostavlja se u pisanom obliku, uz navođenje veličine udjela koji se namjerava otuđiti.
Obveze obavješćivanja
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 295.
(1) Ako predloženi stjecatelj unaprijed ne dostavi obavijest o predloženom stjecanju u skladu s člankom 291. stavkom 1. ovoga Zakona ili stekne značajan udjel kako je navedeno u tome članku unatoč protivljenju Hrvatske narodne banke, Hrvatska narodna banka može poduzeti odgovarajuće mjere.
(2) Ako je značajni udjel stečen unatoč protivljenju Hrvatske narodne banke, ne dovodeći u pitanje potencijalne upravne sankcije i druge administrativne mjere, Hrvatska narodna banka može rješenjem naložiti privremenu suspenziju glasačkih prava koja proizlaze iz tih udjela.
(3) Kreditna institucija dužna je obavijestiti Hrvatsku narodnu banku o svakoj promjeni djelatnosti pravne osobe u kojoj ima većinski udio u kapitalu ili većinsko pravo odlučivanja prije upisa te djelatnosti u sudski registar.
Značajni prijenosi imovine i obveza
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 296.
(1) Kreditna institucija, financijski holding ili mješoviti financijski holding iz glave X. ovoga Zakona koji namjeravaju provesti značajni prijenos imovine ili obveza dužni su u pisanom obliku obavijestiti Hrvatsku narodnu banku prije provedbe tog prijenosa bilo da se on provodi prodajom ili drugim pravnim poslom (u daljnjem tekstu: predložena transakcija), te neovisno o tome provodi li se navedeni prijenos između članice iste grupe ili ne.
(2) Obvezi obavješćivanja iz stavka 1. ovoga članka podliježe svaki subjekt koji sudjeluje u predloženoj transakciji pojedinačno.
(3) Značajan prijenos imovine i obveza iz stavka 1. ovoga članka je svaki prijenos u kojem se prenosi 10% ili više ukupne imovine ili obveza subjekta koji sudjeluje u predloženoj transakciji.
(4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka ako se predložena transakcija izvršava između subjekata iste grupe, u kojem se slučaju predložena transakcija smatra značajnom ako se prenosi 15 % ili više ukupne imovine ili obveza subjekta koji sudjeluje u predloženoj transakciji.
(5) Ako u predloženoj transakciji sudjeluju matični financijski holding ili matični mješoviti financijski holding iz glave X. ovoga Zakona, prag iz stavaka 3. i 4. ovoga članka izračunava se na konsolidiranoj osnovi.
(6) U izračun praga iz stavaka 3. i 4. ovoga članka ne ulaze:
a) prijenosi neprihodonosne imovine
b) prijenosi imovine radi uključivanja u skup za pokriće kako je definiran propisom kojim se u nacionalne propise država članica prenosi članak 3. točka 3. Direktive (EU) 2019/2162 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2019. o izdavanju pokrivenih obveznica i javnom nadzoru pokrivenih obveznica i izmjeni direktiva 2009/65/EZ i 2014/59/EU (Tekst značajan za EGP) (SL L 328, 18. 12. 2019.)
c) prijenosi imovine koja se sekuritizira
d) prijenosi imovine ili obveza prilikom provedbe sanacije u skladu s propisom kojim se u nacionalne propise država članica prenose instrumenti sanacije te sanacijske ovlasti i mehanizmi iz glave IV. Direktive 2014/59/EU.
(7) Hrvatska narodna banka će primitak obavijesti iz stavka 1. ovoga članka potvrditi u pisanom obliku najkasnije u roku od deset radnih dana od primitka te obavijesti.
(8) Ako subjekti koji sudjeluju u predloženoj transakciji ne obavijesti Hrvatsku narodnu banku o namjeravanom prijenosu u skladu s ovim člankom Hrvatska narodna banka može poduzeti odgovarajuće mjere.
(9) Hrvatska narodna banka podzakonskim propisom detaljnije uređuje:
– način podnošenja obavijesti o predloženoj transakciji i
– informacije i dokumentaciju koja se prilaže obavijesti o predloženoj transakciji.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
XXI. REDOVNA LIKVIDACIJA KREDITNE INSTITUCIJE
Pokretanje postupka redovne likvidacije
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 297.
(1) Kreditna institucija koja namjerava donijeti odluku o prestanku društva dužna je izraditi i Hrvatskoj narodnoj banci dostaviti plan likvidacije, najkasnije tri mjeseca prije planiranog poziva za sazivanje glavne skupštine uz koji je dužna dostaviti i suglasnost nadzornog odbora na taj plan.
(2) Hrvatska narodna banka će u roku od najviše tri mjeseca od dana dostave plana likvidacije izdati pozitivno mišljenje o planu likvidacije ili rješenjem odbiti plan likvidacije.
(3) Hrvatska narodna banka odbit će plan likvidacije:
– ako procijeni da bi provođenje redovne likvidacije moglo ugroziti prava vjerovnika ili narušiti sigurnost i stabilnost financijskog sustava Republike Hrvatske ili
– ako utvrdi postojanje nekog razloga koji bi doveo u pitanje provođenje redovne likvidacije ili ostvarivanje plana likvidacije.
(4) U rješenju kojim odbija plan likvidacije Hrvatska narodna banka može kreditnoj instituciji naložiti odgovarajuće mjere.
(5) Glavna skupština kreditne institucije ne smije donijeti odluku o prestanku društva sve dok Hrvatska narodna banka ne izda pozitivno mišljenje iz stavka 2. ovoga članka o planu likvidacije.
(6) Odluka glavne skupštine o prestanku društva neće proizvoditi pravne učinke i ne može se upisati u sudski registar bez pozitivnog mišljenja Hrvatske narodne banke iz stavka 2. ovoga članka o planu likvidacije.
(7) Odlukom glavne skupštine o prestanku društva kreditna institucija dužna je odrediti dan otvaranja postupka redovne likvidacije koji mora biti najmanje pet dana nakon donošenja odluke o prestanku društva.
(8) Kreditna institucija dužna je na dan donošenja odluke o prestanku društva iz stavka 7. ovoga članka o donesenoj odluci odmah obavijestiti Hrvatsku narodnu banku.
(9) Kreditna institucija dužna je Hrvatskoj narodnoj banci dostaviti nalog za prijenos sredstava sa svojih računa u Hrvatskoj narodnoj banci na transakcijski račun u drugoj kreditnoj instituciji prije kraja radnog dana koji prethodi danu otvaranja postupka redovne likvidacije, a Hrvatska narodna banka će, nakon prijenosa sredstava na transakcijski račun zatvoriti račune kreditne institucije u Hrvatskoj narodnoj banci.
(10) Ako kreditna institucija ne ispuni obvezu iz stavka 8. ovoga članka, Hrvatska narodna banka zatvorit će račune kreditne institucije koje vodi, te će sredstva s tih računa prenijeti na račun kreditne institucije u redovnoj likvidaciji otvoren u drugoj kreditnoj instituciji po primitku naloga za prijenos od likvidatora.
(11) Odluku o prestanku društva likvidatori su dužni na dan otvaranja postupka redovne likvidacije objaviti na internetskoj stranici kreditne institucije u redovnoj likvidaciji i bez odgode osigurati objavu u najmanje dva dnevna lista u Republici Hrvatskoj.
(12) Kreditna institucija u redovnoj likvidaciji dužna je dobiti prethodno odobrenje za svaku značajnu izmjenu odobrenog plana likvidacije.
(13) Likvidatori su dužni Hrvatskoj narodnoj banci dostavljati izvješća o tijeku postupka redovne likvidacije .
(14) Kreditna institucija u redovnoj likvidaciji dužna je izrađivati godišnje financijske izvještaje za svaku poslovnu godinu u tijeku trajanja postupka redovne likvidacije, a godišnji financijski izvještaji kreditne institucije u likvidaciji podliježu obvezi zakonske revizije pri čemu je poslovna godina jednaka kalendarskoj godini.
(15) Hrvatska narodna banka podzakonskim propisom detaljnije uređuje sadržaj plana likvidacije, sadržaj i rokove dostave izvješća o tijeku postupka redovne likvidacije iz stavka 12. ovoga članka.
Likvidatori kreditne institucije u redovnoj likvidaciji
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 298.
(1) Kreditna institucija u redovnoj likvidaciji mora imati najmanje dva likvidatora.
(2) Likvidatorom kreditne institucije u redovnoj likvidaciji može biti imenovana samo fizička osoba koja ispunjava uvjete za imenovanje za člana uprave kreditne institucije u skladu s ovim Zakonom.
Dužnosti likvidatora
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 299.
(1) Likvidatori kreditne institucije u redovnoj likvidaciji dužni su okončati poslove koji su u tijeku, naplatiti tražbine, unovčiti imovinu te kreditne institucije i podmiriti obveze prema vjerovnicima.
(2) U mjeri u kojoj to zahtijeva provođenje likvidacije, likvidatori mogu ulaziti u nove poslove.
Primjena odredbi zakona na kreditnu instituciju u redovnoj likvidaciji
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 300.
(1) Na kreditnu instituciju u redovnoj likvidaciji na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona.
(2) Prestanak važenja odobrenja za rad kreditne institucije stvara iste pravne posljedice vezano za osiguranje depozita kao i ukidanje odobrenja za rad kreditne institucije.
(3) Na kreditnu instituciju koja provodi redovnu likvidaciju primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuju trgovačka društva, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.
(4) Hrvatska narodna banka podzakonskim propisom detaljnije uređuje način primjene odredbi ovoga Zakona na kreditnu instituciju u redovnoj likvidaciji i obveze kreditne institucije u redovnoj likvidaciji.
Zabrana promjene djelatnosti kreditne institucije u redovnoj likvidaciji
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 301.
Kreditna institucija koja je pokrenula postupak redovne likvidacije ne može promijeniti djelatnost na način da prestane pružati bankovne usluge i nastavi poslovati, već mora završiti postupak likvidacije i provesti brisanje u sudskom registru.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
XXII. NADZOR NAD PRIMJENOM ODREDBI O ZAŠTITI POTROŠAČA I ODREDBAMA DRUGIH ZAKONA
Nadzor nad primjenom odredbi o zaštiti potrošača i odredbama drugih zakona
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 302.
(1) Hrvatska narodna banka obavlja nadzor kreditnih institucija u vezi s primjenom:
– glave XXIII. ovoga Zakona kojim je uređena zaštita potrošača i propisa donesenih na temelju te glave kao i
– drugih zakona i propisa donesenih na temelju tih zakona, za koji je ovlaštena na temelju tih zakona.
(2) Na postupak nadzora iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući način primjenjuju se odredbe ovoga Zakona o postupku supervizije, osim ako ovim ili drugim zakonom nije drukčije propisano.
(3) Kada Hrvatska narodna banka obavlja nadzor iz stavka 1. ovoga članka, može, uz mjere propisane zakonima i drugim propisima iz stavka 1. ovoga članka za nadzor kojih je ovlaštena, izreći mjere u cilju postizanja usklađenosti sa zakonima i drugim propisima iz stavka 1. ovoga članka, te supervizorske i druge mjere propisane ovim Zakonom.
(4) Hrvatska narodna banka podzakonskim propisom detaljnije uređuje uvjete i način provođenja nadzora iz ovoga članka.
Način provođenja nadzora
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 303.
Hrvatska narodna banka obavlja nadzor kreditnih institucija:
1. prikupljanjem i analizom izvješća i informacija, kontinuiranim praćenjem poslovanja kreditnih institucija i drugih osoba koje su prema odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona ili drugih zakona i propisa donesenih na temelju tih drugih zakona ili primjenjivim propisima Europske unije dužne izvještavati Hrvatsku narodnu banku (u daljnjem tekstu: posredni nadzor) i
2. neposrednim nadzorom uključujući i tajnom kupnjom.
Osobe ovlaštene za nadzor
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 304.
(1) Posredni nadzor iz članka 303. točke 1. ovoga Zakona obavljaju radnici Hrvatske narodne banke (u daljnjem tekstu: ovlaštenici po zaposlenju).
(2) Neposredni nadzor iz članka 303. točke 2. ovoga Zakona obavljaju radnici Hrvatske narodne banke na temelju ovlaštenja guvernera Hrvatske narodne banke (u daljnjem tekstu: ovlaštene osobe).
(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, za obavljanje pojedinih aktivnosti tijekom neposrednog nadzora tajnom kupnjom guverner Hrvatske narodne banke može ovlastiti i druge stručno osposobljene vanjske suradnike.
(4) Vanjski suradnici iz stavka 3. ovoga članka imaju pri obavljanju aktivnosti povezanih s tajnom kupnjom za koje ih je ovlastio guverner Hrvatske narodne banke jednake ovlasti kao i ovlaštene osobe Hrvatske narodne banke.
(5) Osoba iz stavaka 2. i 3. ovoga članka koju je guverner Hrvatske narodne banke ovlastio za obavljanje neposrednog nadzora tajnom kupnjom u kreditnoj instituciji, može postupati kao stranka i može sklopiti ugovor o kreditu ili depozitu s kreditnom institucijom za potrebe nadzora, pri čemu taj ugovor ne proizvodi pravne učinke između ugovornih strana, ali se uzima kao da je sklopljen isključivo za potrebe dokazivanja činjenica utvrđenih u postupku nadzora tajnom kupnjom te u prekršajnom postupku povodom tog postupka nadzora.
Neposredni nadzor
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 305.
(1) Kreditna institucija dužna je ovlaštenoj osobi, na njezin zahtjev, omogućiti da obavi neposredni nadzor nad poslovanjem u sjedištu kreditne institucije i na ostalim mjestima na kojima kreditna institucija, odnosno druga osoba na temelju ovlaštenja kreditne institucije, obavlja djelatnosti i poslove u vezi s kojima Hrvatska narodna banka provodi nadzor.
(2) Kreditna institucija dužna je ovlaštenoj osobi, na njezin zahtjev, omogućiti da obavi kontrolu poslovnih knjiga, poslovne dokumentacije te administrativne ili poslovne evidencije, kao i kontrolu informacijske tehnologije i drugih pridruženih tehnologija, u opsegu potrebnom za obavljanje pojedinog nadzora.
(3) Kreditna institucija dužna je ovlaštenoj osobi, na njezin zahtjev, uručiti računalne ispise, preslike poslovnih knjiga, poslovne dokumentacije te administrativne ili poslovne evidencije u papirnatom obliku ili u obliku elektroničkog zapisa na mediju i u obliku koji zahtijeva ovlaštena osoba.
(4) Kreditna institucija dužna je ovlaštenoj osobi osigurati standardno sučelje za pristup sustavu za upravljanje bazama podataka kojima se koristi kreditna institucija, u svrhu provođenja nadzora potpomognutog računalnim programima.
(5) Nadzor poslovanja iz stavaka 1. i 2. ovoga članka obavlja ovlaštena osoba tijekom radnog vremena kreditne institucije, a ako je zbog opsega ili prirode nadzora potrebno, kreditna institucija dužna je omogućiti ovlaštenoj osobi obavljanje nadzora poslovanja i izvan radnog vremena kreditne institucije.
Završetak postupka nadzora nad kreditnom institucijom
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 306.
(1) Nakon obavljenog neposrednog nadzora nad poslovanjem kreditne institucije ovlaštena osoba sastavlja zapisnik o obavljenom nadzoru.
(2) Nakon obavljenog nadzora tajnom kupnjom ovlaštena osoba sastavlja zapisnik o obavljenom nadzoru ako su tijekom nadzora utvrđene nezakonitosti, nedostaci i/ili slabosti u poslovanju kreditne institucije, a kada se tajna kupnja provodi kao dio neposrednog nadzora, sastavlja se jedan zapisnik o obavljenom nadzoru.
(3) Kada tajnom kupnjom nisu utvrđene nezakonitosti, nedostaci i/ili slabosti u poslovanju kreditne institucije, sastavlja se bilješka o provedenoj tajnoj kupnji, koja se dostavlja na znanje kreditnoj instituciji, a ako se tajna kupnja provodi kao dio neposrednog nadzora, bilješka o provedenoj tajnoj kupnji u tom je slučaju sastavni dio zapisnika o obavljenom nadzoru.
(4) Nakon obavljenog posrednog nadzora nad poslovanjem kreditne institucije ovlaštenik po zaposlenju sastavlja zapisnik o obavljenom nadzoru ako su provedenim nadzorom utvrđene:
1. nezakonitosti u poslovanju kreditne institucije i/ili
2. osnove za nalaganje mjere.
(5) Nakon obavljenog nadzora u okviru ovlasti iz ove glave, ako utvrdi povredu propisa iz članka 302. stavka 1. ovog Zakona ili slabosti i nedostatke u poslovanju kreditne institucije, Hrvatska narodna banka može pokrenuti upravni postupak i rješenjem naložiti nadzorne mjere s ciljem uklanjanja utvrđenih nezakonitosti, slabosti ili nedostataka.
(6) Kreditna institucija dužna je izvršiti nadzorne mjere u rokovima kako je naloženo rješenjem Hrvatske narodne banke.
(7) Hrvatska narodna banka može u okviru ovlasti iz ove glave izdati okružnicu, mišljenje ili preporuku.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
XXIII. ZAŠTITA POTROŠAČA
Značenje pojmova i primjena
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 307.
(1) U smislu odredbi ove glave Zakona, depozit je novčani polog kako je definiran zakonom kojim se uređuju obvezni odnosi.
(2) Kreditna institucija na koju je kao stjecatelja prenesena tražbina iz ugovora o kreditu i kreditna institucija koja je postala vjerovnik prijenosom ugovora o kreditu s treće osobe dužna je, na odgovarajući način, postupati u skladu s odredbama ove glave.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 308.
(1) Kreditna institucija dužna je za svaku uslugu koju ima u ponudi za potrošače staviti na raspolaganje jasne i razumljive opće informacije o uslugama na hrvatskom jeziku na pogodnom mjestu u poslovnim prostorijama u kojima se pružaju usluge potrošačima i na svojoj internetskoj stranici ako nije drugačije propisano drugim zakonom.
(2) Kreditna institucija dužna je bez naknade, na zahtjev potrošača, opće informacije iz stavka 1. ovoga članka dati potrošaču u papirnatom obliku ili mu ih dostaviti putem elektroničke pošte.
(3) Ako kreditna institucija nudi ugovore o kreditu koji se pozivaju na referentnu vrijednost kako je definirana u članku 3. stavku 1. točki 3. Uredbe (EU) 2016/1011 Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2016. o indeksima koji se upotrebljavaju kao referentne vrijednosti u financijskim instrumentima i financijskim ugovorima ili za mjerenje uspješnosti investicijskih fondova i o izmjeni direktiva 2008/48/EZ i 2014/17/EU te Uredbe (EU) br. 596/2014 (SL L 171, 29. 6. 2016.), u opće informacije dužna je uključiti imena referentnih vrijednosti i njihovih administratora te mogući utjecaj promjene referentne vrijednosti na potrošača.
Informiranje o kreditu i depozitu
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 309.
(1) Prilikom informiranja o ponudi kredita ili depozita kreditna institucija dužna je potrošaču u svakom slučaju dati bez naknade opće informacije o kreditu ili depozitu iz članka 308. ovoga Zakona.
(2) Ako prilikom informiranja o kreditu potrošač zatraži informaciju o iznosu kredita koji bi mu kreditna institucija mogla odobriti odnosno prilikom informiranja o depozitu zatraži informaciju o uvjetima za polaganje depozita u kreditnoj instituciji, kreditna institucija dužna je potrošaču dati personalizirane informacije koje su mu potrebne za usporedbu različitih ponuda na tržištu i donošenje odluke o sklapanju ugovora o kreditu ili depozitu.
(3) Personalizirane informacije koje je kreditna institucija dužna dati potrošaču moraju obuhvaćati najmanje informacije propisane zakonom kojim se uređuje potrošačko kreditiranje, stambeno potrošačko kreditiranje odnosno drugim propisima kojima se uređuju primanje depozita i odobravanje kredita.
(4) Ako je kreditna institucija ocijenila da ne želi s potrošačem sklopiti ugovor o kreditu i o tome ga je već obavijestila pisanim putem, nije mu dužna dati informacije iz stavka 2. ovoga članka.
Ugovaranje kredita ili depozita
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 310.
(1) Prije sklapanja ugovora o kreditu ili depozitu kreditna institucija dužna je potrošaču dati personalizirane informacije koje u potpunosti odgovaraju uvjetima iz ugovora.
(2) Kreditna institucija dužna je prije sklapanja ugovora o kreditu, dati personalizirane informacije iz stavka 1. ovoga članka i svim drugim sudionicima kreditnog odnosa (sudužnicima, založnim dužnicima i jamcima) te ih upozoriti na pravne posljedice sudužništva, založnog dužništva odnosno jamstva, osobito na pravo kreditne institucije da u skladu s pravilima obveznog prava poduzme radnje za naplatu potraživanja iz ugovora o kreditu od svih sudionika kreditnog odnosa.
(3) Na zahtjev potrošača kreditna institucija dužna je bez naknade dati potrošaču nacrt ugovora o kreditu ili depozitu, osim u slučaju ako je u vrijeme podnošenja zahtjeva ocijenila da ne želi sklopiti taj pravni posao, o čemu je bez odgode dužna pisanim putem izvijestiti potrošača.
(4) Nacrt ugovora o kreditu kreditna institucija će dati i drugim sudionicima kreditnog odnosa na njihov zahtjev, što se ne smatra odavanjem bankovne ili neke druge tajne.
(5) Uz nacrt ugovora o kreditu ili depozitu kreditna institucija dužna je potrošaču bez naknade dati i presliku ili elektroničku verziju odgovarajućih odredbi iz važećih Općih uvjeta poslovanja, Politike kamatnih stopa, Tarife naknada, kao i svih ostalih akata kreditne institucije koji su sastavni dio ugovora o kreditu ili depozitu, a mogu utjecati na financijski položaj potrošača uz kratko objašnjenje tog utjecaja.
(6) Kreditna institucija dužna je s potrošačem sklopiti ugovor o kreditu ili depozitu u pisanom obliku, na hrvatskom jeziku i najmanje jedan primjerak ugovora predati potrošaču zajedno s važećim Općim uvjetima poslovanja, Politikom kamatnih stopa, Tarifom naknada i svim ostalim aktima kreditne institucije koji su sastavni dio ugovora o kreditu ili depozitu, a u slučaju sklapanja ugovora o kreditu, kreditna institucija dužna je, osim potrošaču, predati po jedan primjerak ugovora i svim drugim sudionicima kreditnog odnosa (sudužnicima, založnim dužnicima i jamcima).
(7) Kreditna institucija u poslovanju s potrošačima vezano uz ugovor o kreditu ili depozitu, koje se odnosi na usluge s valutnom klauzulom, dužna je primijeniti srednji tečaj Hrvatske narodne banke odgovarajuće valute u odnosu na euro koji važi na dan transakcije.
Objavljivanje općih uvjeta kreditnog i depozitnog poslovanja
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 311.
(1) Kreditna institucija dužna je opće uvjete poslovanja, koji sadržavaju informacije o uvjetima ugovaranja kredita ili depozita, staviti na raspolaganje potrošačima, na hrvatskom jeziku na pogodnom mjestu u poslovnim prostorijama u kojima se pružaju usluge potrošačima i na svojoj internetskoj stranici.
(2) Osim obveznog informiranja potrošača na način iz stavka 1. ovoga članka o uvjetima ugovaranja kredita ili depozita, kreditna institucija može i na drugi prikladan način te informacije učiniti dostupnima.
(3) Kreditna institucija dužna je izmjene i dopune općih uvjeta poslovanja staviti na raspolaganje na način iz stavka 1. ovoga članka i to najmanje 15 dana prije nego što one stupe na snagu.
(4) Kreditna institucija dužna je o namjeravanim izmjenama i dopunama općih uvjeta poslovanja na ugovoreni način obavijestiti potrošača na kojeg se ti opći uvjeti poslovanja primjenjuju, najmanje 15 dana prije nego što one stupe na snagu.
(5) Kreditna institucija dužna je obavijest iz stavka 4. ovoga članka dati:
1) na papiru ili nekom drugom trajnom mediju
2) razumljivim riječima i u jednostavnom i sveobuhvatnom obliku na hrvatskom jeziku.
(6) Opći uvjeti poslovanja iz stavka 1. ovoga članka koji se odnose na odobravanje kredita sadrže najmanje informacije o:
1. vrstama kamatnih stopa
2. metodama i učestalosti obračuna kamata
3. uvjetima pod kojima se mogu mijenjati stope redovnih i zateznih kamata tijekom korištenja odnosno otplate kredita
4. valutama u kojima se može nominirati ili uz koje se može vezati glavnica i pojašnjenja koja se odnose na rizik promjene tečaja tih valuta
5. naknadama odnosno provizijama koje (osim kamata po deklariranoj nominalnoj stopi) kreditna institucija zaračunava korisniku kredita, uključujući i objašnjenje povezano s mogućom promjenjivosti tih naknada odnosno provizija za trajanja ugovora o kreditu
6. efektivnoj kamatnoj stopi koja odražava ukupnu cijenu pojedine vrste kredita
7. uvjetima polaganja depozita kod kreditne institucije, ako je to uvjet za odobravanje kredita
8. mogućnostima i uvjetima prijeboja kredita i depozita iz točke 7. ovoga stavka
9. instrumentima osiguranja otplate kredita i drugim uvjetima koje postavlja kreditna institucija, uz posebno isticanje posljedica neizvršenja obveze iz ugovora, raskida odnosno otkaza ugovora te redoslijeda aktiviranja instrumenata osiguranja
10. pravu potrošača da odustane od ugovora i zakonskim rokovima za to
11. mogućnostima i uvjetima prijevremenog povrata kredita i
12. vrstama troškova koji mogu nastati nakon otkaza kredita i/ili aktiviranja instrumenata osiguranja i/ili pokretanja postupka prisilne naplate.
(7) Opći uvjeti poslovanja iz stavka 1. ovoga članka koji se odnose na primanje depozita sadrže najmanje informacije o:
1. vrstama kamatnih stopa
2. metodama i učestalosti obračuna kamata
3. valutama u kojima se može nominirati ili uz koje se može vezati depozit i pojašnjenja koja se odnose na rizik promjene tečaja tih valuta
4. uvjetima pod kojima se mogu mijenjati kamatne stope
5. najmanjem iznosu koji se prima kao depozit
6. naknadama za vođenje računa i drugim sličnim naknadama, odnosno provizijama ako ih kreditna institucija zaračunava deponentu, uključujući i objašnjenje u vezi s mogućom promjenjivosti tih naknada za trajanja ugovora o depozitu
7. efektivnoj kamatnoj stopi koja odražava ukupan prinos na depozit
8. osnovnim informacijama o sustavu osiguranja depozita
9. mogućnosti isplate oročenog depozita prije isteka roka oročenja sa svim posljedicama takvog postupanja
10. načinu postupanja s depozitima nakon isteka roka oročenja i
11. uvjetima raspolaganja sredstvima maloljetnih osoba.
Obavještavanje potrošača
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 312.
(1) Kreditna institucija dužna je na ugovoreni način, a najmanje jednom godišnje bez naknade obavijestiti potrošača o stanju njegova kredita, odnosno o stanju depozita i to najkasnije do 31. ožujka tekuće godine za prethodnu godinu.
(2) U obavijesti o stanju kredita iz stavka 1. ovoga članka kreditna institucija dužna je posebno iskazati dospjelo nepodmireno dugovanje potrošača prema kreditnoj instituciji, informaciju o tome u kojem roku kreditna institucija šalje prvu i drugu opomenu o dugovanju i upozorenje o pravu kreditne institucije na otkaz kredita.
(3) Kreditna institucija dužna je obavijest o stanju kredita iz stavka 1. ovoga članka jednom godišnje bez naknade uputiti na adrese sudužnika i jamca i to najkasnije do 31. ožujka tekuće godine za prethodnu godinu.
(4) Kreditna institucija dužna je postupati u skladu sa stavcima 1. i 3. ovoga članka sve do trenutka pokretanja sudskog postupka za naplatu dugovanja po tom ugovoru o kreditu.
(5) U obavijesti o stanju depozita iz stavka 1. ovoga članka kreditna institucija dužna je iskazati iznos depozita te iznos obračunatih kamata po tom ugovoru o depozitu.
(6) Ako se potrošač - kreditni dužnik i kreditna institucija nakon nastupa kašnjenja u otplati dugovanja ne dogovore o načinu daljnje otplate najduže u roku dva mjeseca, kreditna institucija dužna je obavijestiti sudužnika, založnog dužnika i jamca o stanju dugovanja i ostaviti im rok 15 dana od dana slanja preporučenom pošiljkom obavijesti da to dugovanje podmiri u novcu.
(7) Ako kreditna institucija otkaže ugovor o kreditu, ne smije naplatiti naknadu za otkaz ugovora o kreditu, a u trenutku otkaza dužna je bez naknade obavijestiti potrošača korisnika kredita, sudužnika, založnog dužnika i jamca o:
– ukupnom iznosu i strukturi dugovanja prema sljedećim stavkama: glavnica, kamata, naknade i drugi troškovi i
– osnovanosti pojedinačnih stavki za koje se traži naplata, uz naznaku koje su stavke podložne uvećanju i po kojoj pripadajućoj kamatnoj stopi.
(8) U slučaju kada su ugovorene promjenjive kamatne stope, kreditna institucija dužna je obavijestiti potrošača o promjeni tih stopa uz predočenje i objašnjenje kretanja parametara zbog kojih je došlo do promjene kamatne stope, na ugovoreni način obavještavanja potrošača, najmanje 15 dana prije nego što se one počnu primjenjivati, a kod ugovora o kreditu dužna mu je dostaviti i izmijenjeni otplatni plan.
(9) Ako bi kod ugovora o kreditu promjenom kamatne stope došlo do njezina povećanja, a kreditna institucija nije na ugovoreni način obavijestila potrošača o toj promjeni najmanje 15 dana prije njezine primjene, dužna je odgoditi primjenu nove kamatne stope do idućeg obračunskog razdoblja.
(10) Ako bi kod ugovora o depozitu promjenom kamatne stope došlo do njezina smanjenja, a kreditna institucija nije na ugovoreni način obavijestila potrošača o toj promjeni najmanje 15 dana prije njezine primjene, dužna je odgoditi primjenu nove kamatne stope do idućeg obračunskog razdoblja.
(11) Kreditna institucija dužna je kod ugovora o depozitu, koji se automatski obnavlja po isteku roka oročenja, obavijestiti potrošača o uvjetima pod kojima će se ugovor o depozitu obnoviti i to najmanje 15 dana prije primjene uvjeta pod kojima će se ugovor o depozitu obnoviti.
(12) Ako potrošač, korisnik kredita, nakon primitka obavijesti o povećanju kamatne stope nije suglasan s navedenom promjenom, ima pravo u roku tri mjeseca od primitka obavijesti, na prijevremeno vraćanje kredita bez obveze plaćanja bilo kakve naknade kreditnoj instituciji, uključujući i ugovorenu naknadu za raniji povrat kredita, a kreditna institucija nema pravo na naknadu štete zbog ranijeg povrata.
(13) Kreditna institucija dužna je potrošaču, na njegov zahtjev bez naknade i u svakom trenutku tijekom trajanja ugovora o kreditu, staviti na raspolaganje izvještaj u obliku otplatnog plana, informaciju o ukupno plaćenoj glavnici, kamatama i troškovima, pregled uplata i pregled promjena kamatnih stopa po tom kreditu.
(14) Kreditna institucija dužna je najkasnije u roku od 15 dana od dana otplate kredita u cijelosti, bez naknade i na ugovoreni način obavijestiti potrošača o otplati cjelokupnog kredita i informirati ga o načinu preuzimanja brisovnog očitovanja, a u slučaju postojanja prava trećih osoba koje su dijelom ili u cijelosti otplatile taj kredit o pravima tih osoba te o daljnjim uvjetima izdavanja brisovnog očitovanja, kao i informirati potrošača o načinu preuzimanja svih drugih instrumenata osiguranja otplaćenog kredita te je dužna na isti način obavijestiti i sve sudionike kreditnog odnosa (sudužnike, založne dužnike i jamce).
Promjenjiva kamatna stopa
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 313.
(1) Na ugovor o kreditu, osim ugovora o stambenom potrošačkom kreditu uređenog zakonom kojim se uređuje stambeno potrošačko kreditiranje, neovisno o ukupnom iznosu i vrsti kredita koji kreditna institucija odobrava potrošaču, primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje potrošačko kreditiranje, a kojima se uređuje promjenjiva kamatna stopa.
(2) Nacionalnu referentnu stopu prosječnog troška financiranja hrvatskog bankovnog sustava (u daljnjem tekstu: NRS) izračunava i na svojim internetskim stranicama objavljuje Hrvatska narodna banka.
(3) Hrvatska narodna banka izračunava NRS na temelju podataka kojima raspolaže, prikupljenih u regulatorne svrhe u skladu s podzakonskim propisom donesenim na temelju članka 217. stavka 2. ovoga Zakona.
(4) Hrvatska narodna banka javno objavljuje metodologiju za izračun NRS-a i kalendar objave NRS-a na svojim internetskim stranicama.
Ugovaranje kamatnih stopa
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 314.
(1) Ako kreditna institucija nudi ugovaranje promjenjive kamatne stope, dužna je prije sklapanja ugovora o depozitu upozoriti potrošača na sve rizike promjenjivosti kamatne stope te jasno i nedvojbeno, u ugovoru o depozitu, ugovoriti parametre koji utječu na promjenu ugovorene kamatne stope.
(2) Kreditna institucija dužna je parametre koji utječu na promjenu ugovorene kamatne stope kod ugovora o kreditu, neovisno o ukupnom iznosu i vrsti kredita koji kreditna institucija odobrava potrošaču, i kod ugovora o depozitu objaviti i redovito ažurirati u poslovnim prostorijama i na svojoj internetskoj stranici.
(3) Kreditna institucija dužna je arhivsku evidenciju o parametrima iz stavka 2. ovoga članka koji utječu na promjenu ugovorene kamatne stope kod ugovora o depozitu i ugovora o kreditu koji nije stambeni potrošački kredit, učiniti dostupnom na svojim internetskim stranicama.
(4) Kratkoročni depoziti i kratkoročni krediti ne smiju biti ugovoreni s promjenjivom kamatnom stopom, a u smislu ovoga Zakona kratkoročne usluge su usluge koje se ugovaraju na rok do 12 mjeseci.
(5) Promotivne kamatne stope (akcijske) koje se nude pri prodaji usluga na točno određeni rok istekom kojeg se visina te kamatne stope korigira na visinu tržišne (trenutačno važeće) kamatne stope kreditna institucija smije ugovoriti samo na kratkoročne usluge.
Naknade
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 315.
(1) Za vrijeme trajanja ugovora o kreditu ili depozitu kreditna institucija može naplatiti potrošaču samo naknadu koja je u vrijeme sklapanja ugovora bila navedena u Tarifi naknada i koja je bila iskazana u novčanom ili postotnom iznosu različitom od nule.
(2) Kreditna institucija dužna je izraditi i dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci internu metodologiju utvrđivanja strukture naknada za sve usluge koje ima u ponudi za potrošače.
(3) Kreditna institucija dužna je obavijestiti Hrvatsku narodnu banku o svim izmjenama i dopunama metodologije iz stavka 2. ovoga članka najmanje 30 dana prije stupanja na snagu tih izmjena i dopuna.
(4) Hrvatska narodna banka podzakonskim propisom detaljnije uređuje minimalni sadržaj interne metodologije iz stavka 2. ovoga članka te način obavještavanja Hrvatske narodne banke o svim izmjenama i dopunama interne metodologije iz stavka 2. ovoga članka.
(5) Hrvatska narodna banka može podzakonskim propisom detaljnije urediti listu aktivnosti koje je kreditna institucija u poslovanju s potrošačima vezano uz primanje depozita i odobravanje kredita dužna obavljati bez naknade.
Promjena vjerovnika kod ugovora o kreditu
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 316.
(1) Kreditna institucija dužna je osigurati da potrošač, čiji je ugovor o kreditu ili tražbina iz ugovora o kreditu prenesena na stjecatelja ili na treću osobu na koju je stjecatelj prenio ugovor o kreditu ili tražbinu iz ugovora o kreditu, ne dođe kod tog stjecatelja ili kod te treće osobe, u nepovoljniji položaj na osnovi zaštite potrošača u odnosu na položaj koji je kao dužnik imao prema kreditnoj instituciji.
(2) Kreditna institucija može ustupiti tražbinu iz ugovora o kreditu ili prenijeti ugovor o kreditu samo na vjerovnika koji je sukladno zakonu kojim se uređuje potrošačko kreditiranje i zakonu kojim se uređuje stambeno potrošačko kreditiranje ovlašten odobravati kredite.
(3) Kreditna institucija solidarno odgovara sa stjecateljem ili trećom osobom iz stavka 1. ovoga članka za štetu nastalu potrošaču zbog toga što je potrošač došao pravno ili stvarno u nepovoljniji položaj u odnosu na položaj koji je kao dužnik imao prema kreditnoj instituciji.
(4) U slučaju promjene vjerovnika kod ugovora o kreditu, kreditna institucija dužna je obavijestiti dužnika o promjeni vjerovnika, a ako je primjenjivo, uz tu obavijest dužna je dostaviti i izvještaj o ukupnom stanju dugovanja sa stanjem na dan promjene vjerovnika i strukturu dugovanja prema sljedećim stavkama: glavnica, kamata, naknade i drugi troškovi.
(5) Odredbe ovoga članka primjenjuju se na kupoprodaju potraživanja koja nije uređena zakonom kojim se uređuje način, uvjeti i postupak servisiranja i kupoprodaje potraživanja.
Prigovori potrošača
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 317.
(1) Hrvatska narodna banka ovlaštena je u okviru svojih nadležnosti nad kreditnim institucijama pratiti pridržava li se kreditna institucija objavljenih internih akata kojima se uređuju poslovni odnosi kreditne institucije i potrošača, ugovora koje je sklopila s potrošačem, odredbi ovoga Zakona koje se odnose na zaštitu potrošača, odredbi propisa donesenih na temelju ovoga Zakona i odredbi drugih zakona kojima se uređuje zaštita potrošača, za nadzor kojih je ovlaštena po tim zakonima.
(2) Hrvatska narodna banka ovlaštena je pratiti pridržava li se:
– kreditna institucija iz druge države članice koja neposredno ili preko podružnice pruža uzajamno priznate usluge na području Republike Hrvatske i
– kreditna institucija iz treće zemlje koja je od Hrvatske narodne banke dobila odobrenje za osnivanje podružnice kreditne institucije iz treće zemlje objavljenih internih akata kojima se uređuju poslovni odnosi kreditne institucije i potrošača, ugovora koje je sklopila sa svojim potrošačem, odredbi ovoga Zakona koje se odnose na zaštitu potrošača, odredbi propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, odredbi drugih zakona kojima se uređuje zaštita potrošača, za nadzor kojih je ovlaštena po tim zakonima.
(3) Hrvatska narodna banka može od kreditne institucije zahtijevati da u roku koji ona odredi dostavi dodatne podatke, izvještaje i druge akte koje ocijeni potrebnim za provedbu zaštite potrošača.
(4) Ako potrošač smatra da se kreditna institucija ne pridržava uvjeta iz ugovora o pružanju bankovnih odnosno financijskih usluga, objavljenih internih akata kojima se uređuju poslovni odnosi kreditne institucije i potrošača, odredbi ovoga Zakona koje se odnose na zaštitu potrošača, odredbi propisa donesenih na temelju ovoga Zakona i odredbi drugih zakona kojima se uređuje zaštita potrošača, može svoj prigovor na postupke kreditne institucije uputiti kreditnoj instituciji.
(5) Kreditna institucija dužna je povjeriti poslove rješavanja prigovora potrošača najmanje jednoj osobi koja je u radnom odnosu s tom kreditnom institucijom.
(6) Kreditna institucija sa sjedištem izvan Republike Hrvatske koja na području Republike Hrvatske pruža usluge preko podružnice dužna je poslove rješavanja prigovora potrošača iz Republike Hrvatske povjeriti najmanje jednoj osobi koja je u radnom odnosu s tom kreditnom institucijom, a koja radi u podružnici u Republici Hrvatskoj.
(7) Kreditna institucija dužna je imenovati osobu za praćenje procesa upravljanja prigovorima potrošača.
(8) Ako je potrošač nezadovoljan odgovorom ili rješenjem kreditne institucije na njegov uloženi prigovor, može o tome obavijestiti Hrvatsku narodnu banku.
(9) Hrvatska narodna banka ne rješava pojedinačne prigovore potrošača.
(10) Hrvatska narodna banka prati periodično kretanje broja prigovora potrošača po pojedinoj kreditnoj instituciji.
(11) Kreditna institucija dužna je dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci informacije o tržišnom ponašanju u obuhvatu, na način i u rokovima određenim podzakonskim propisom iz članka 322. točke 4. ovoga Zakona.
Čuvanje poslovne dokumentacije
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 318.
(1) Kreditna institucija dužna je čuvati:
– ugovore i druge isprave o zasnivanju poslovnog odnosa kreditne institucije s potrošačem i
– ostalu poslovnu dokumentaciju i evidencije koje se odnose na poslovne odnose između kreditne institucije i potrošača.
(2) Dokumentaciju iz stavka 1. ovoga članka kreditna institucija dužna je čuvati tijekom trajanja poslovnog odnosa te najmanje pet godina nakon isteka godine u kojoj je taj poslovni odnos prestao.
(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka ako je na temelju toga ugovornog odnosa pokrenut sudski spor kreditna institucija dužna je dokumentaciju vezanu uz taj poslovni odnos čuvati i dulje od roka iz stavka 2. ovoga članka odnosno do okončanja sudskog spora koji je na temelju toga ugovornog odnosa pokrenut.
Alternativno rješavanje potrošačkih sporova
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 319.
(1) U svim sporovima između potrošača koji je korisnik bankovnih i/ili financijskih usluga i kreditne institucije pružatelja bankovnih i/ili financijskih usluga koji nastanu u primjeni odredbi ovoga Zakona može se podnijeti prijedlog za mirenje u skladu s odredbama zakona kojim se uređuje mirenje odnosno pokrenuti alternativno rješavanje domaćih i prekograničnih sporova u skladu s posebnim propisom kojim se uređuje alternativno rješavanje potrošačkih sporova.
(2) Mirenje odnosno alternativno rješavanje potrošačkih sporova provodi se pred centrima za mirenje ili centrima za alternativno rješavanje potrošačkih sporova, u skladu s odredbama propisa kojima se uređuje mirenje ili alternativno rješavanje potrošačkih sporova.
(3) Kreditna institucija dužna je sudjelovati u postupku mirenja odnosno alternativnog rješavanja spora koji je pokrenuo potrošač.
Mjere zaštite potrošača
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 320.
(1) Mjere zaštite potrošača provode se:
– rješenjem ili
– sporazumom o razumijevanju.
(2) Hrvatska narodna banka može nakon provedenog nadzora pokrenuti upravni postupak za donošenje rješenja kojim se kreditnoj instituciji iz članka 317. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona nalažu mjere radi osiguravanja zaštite potrošača i/ili sklopiti sporazum o razumijevanju s kreditnom institucijom iz članka 317. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona.
(3) Rješenjem iz stavka 2. ovoga članka Hrvatska narodna banka ovlaštena je odrediti mjere radi osiguravanja zaštite potrošača i rokove za njihovo ispunjenje, a osobito:
1. naložiti prestanak nezakonitog postupanja
2. naložiti otklanjanje nezakonitosti, nepravilnosti, nedostataka ili slabosti uz određivanje roka u kojemu je to potrebno učiniti ili
3. naložiti izradu, dopunu i/ili promjenu procedura, poslovnih politika i drugih akata kreditne institucije koji se odnose na poslovanje s potrošačima.
(4) Hrvatska narodna banka može s kreditnom institucijom sklopiti sporazum o razumijevanju iz stavka 2. ovoga članka ako utvrdi slabosti ili nedostatke u poslovanju kreditne institucije te ako ocijeni potrebnim da kreditna institucija poduzme radnje i postupke potrebne za poboljšanja u poslovanju i za zaštitu potrošača.
(5) Hrvatska narodna banka može predložiti kreditnoj instituciji sklapanje sporazuma o razumijevanju:
1. ako je kreditna institucija započela uklanjanje slabosti ili nedostataka tijekom ili neposredno nakon obavljanja nadzora
2. ako je kreditna institucija spremna obvezati se na otklanjanje slabosti ili nedostataka u predloženim rokovima i na predloženi način
3. ako se iz dosadašnjeg ponašanja kreditne institucije u odnosu prema mjerama, primjedbama i uputama Hrvatske narodne banke može zaključiti da će uredno ispuniti obveze koje će sporazumom preuzeti ili
4. ako se iz dosadašnjeg poslovanja kreditne institucije, učestalosti utvrđenih slabosti, nedostataka ili nezakonitosti u poslovanju može zaključiti da će kreditna institucija u svojem budućem poslovanju osigurati zakonitost poslovanja.
(6) Sporazumom o razumijevanju obvezno se određuje:
1. rok i način postupanja kreditne institucije radi otklanjanja slabosti ili nedostataka u poslovanju kreditne institucije i
2. rok, odnosno dinamika kojom će kreditna institucija izvješćivati Hrvatsku narodnu banku o izvršavanju obveza preuzetih sporazumom o razumijevanju.
(7) Ako kreditna institucija ne ispuni obveze koje je preuzela sporazumom o razumijevanju u roku i na način utvrđen tim sporazumom, Hrvatska narodna banka donijet će rješenje o nalaganju mjera iz stavka 3. ovoga članka.
Financiranje financijske pismenosti
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 321.
(1) Kreditna institucija dužna je dio prihoda svake godine izdvajati za financiranje aktivnosti za osnaživanje financijske pismenosti građana Republike Hrvatske.
(2) Ministar financija odlukom donosi smjernicu kojom se pobliže uređuje sadržaj i okvir aktivnosti za osnaživanje financijske pismenosti građana, koje kreditna institucija financira sukladno obvezi iz stavka 1. ovoga članka.
Podzakonski propisi Hrvatske narodne banke iz područja zaštite potrošača
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 322.
Hrvatska narodna banka podzakonskim propisom detaljnije uređuje:
1. jedinstveni način izračunavanja i iskazivanja cijene kredita i depozita (efektivne kamatne stope iz članka 311. stavka 6. točke 6. i stavka 7. točke 7. ovoga Zakona)
2. sadržaj i oblik u kojemu se daju informacije iz članka 309. stavaka 2. i 3. i članka 310. stavka 1. ovoga Zakona
3. uvjete i način provedbe nadzora i izricanje mjera
4. obuhvat, način i rokove izvještavanja iz područja zaštite potrošača i tržišnog ponašanja.
Primjena posebnih zakona
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 323.
Osim na temelju članaka 307. do 322. ovoga Zakona, Hrvatska narodna banka provodi zaštitu prava potrošača kreditne institucije i na temelju posebnih zakona kojima se uređuje zaštita potrošača, a za čiji nadzor nad primjenom je ovlaštena Hrvatska narodna banka.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
XXIV. ZAŠTITA DEPONENATA
Zaštita deponenata
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 324.
(1) Kreditna institucija koja donese odluku o isplatama kojima se smanjuju stavke redovnog osnovnog kapitala iz članka 26. stavka 1. točaka c), e) i f) Uredbe (EU) br. 575/2013 dužna je na svojim internetskim stranicama i u najmanje dva dnevna lista u Republici Hrvatskoj bez odgode, a najkasnije u roku od pet radnih dana od dana donošenja te odluke, objaviti obavijest o toj odluci i ta obavijest mora sadržavati najmanje sljedeće:
1. odluku o smanjenju stavki redovnog osnovnog kapitala
2. iznos redovnog osnovnog kapitala kreditne institucije prije odluke o smanjenju
3. iznos za koji kreditna institucija smanjuje redovni osnovni kapital
4. iznos redovnog osnovnog kapitala kreditne institucije nakon odluke o smanjenju
5. postotak za koji se smanjuje redovni osnovni kapital kreditne institucije
6. izjavu uprave kreditne institucije da će nakon smanjenja redovnog osnovnog kapitala kreditna institucija ispunjavati sve svoje obveze prema deponentima i ispunjavati sve zahtjeve iz propisa kojima se uređuje poslovanje kreditnih institucija i
7. uputu deponentima o načinu ostvarivanja njihovih prava iz stavka 2. ovoga članka.
(2) Kreditna institucija dužna je deponentu koji to zatraži isplatiti depozit i kamate koje su obračunate do dana isplate, bez naplate naknada i troškova, sve u roku od 30 dana od dana podnošenja zahtjeva deponenta, pod uvjetom da je zahtjev deponenta podnesen u roku od šest mjeseci od dana posljednje objave obavijesti o smanjenju stavki redovnog osnovnog kapitala iz stavka 1. ovoga članka kao i da depozit ispunjava sve sljedeće uvjete:
1. ugovor o depozitu sklopljen je prije objave obavijesti iz stavka 1. ovoga članka
2. depozit nije dospio u trenutku podnošenja zahtjeva i
3. depozit nije u cijelosti osiguran.
(3) Kreditna institucija može provesti smanjenje stavki redovnog osnovnog kapitala iz stavka 1. ovoga članka i isplatiti planirani iznos dioničarima ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
1. proteklo je šest mjeseci od posljednje objave odluke o smanjenju stavki redovnog osnovnog kapitala u smislu stavka 1. ovoga članka i
2. ispunjeni su zahtjevi svih deponenata iz stavka 2. ovoga članka na način i u rokovima iz ovoga članka.
(4) U smislu ove glave deponent je imatelj ili u slučaju zajedničkog računa svaki od imatelja depozita, a depozit ima značenje depozita na način definiran zakonom kojim se uređuje sustav osiguranja depozita.
Odgoda provođenja isplate
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 325.
(1) Kreditna institucija nije dužna ispuniti zahtjeve iz članka 324. ovoga Zakona ako odluči provesti isplatu na osnovi smanjenja stavki redovnog osnovnog kapitala nakon isteka roka od dvije godine od dana donošenja odluke o smanjenju stavki redovnog osnovnog kapitala.
(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka kreditna institucija dužna je odluku o smanjenju stavki redovnog osnovnog kapitala i odluku o roku isplate bez odgode objaviti na svojim internetskim stranicama.
Tretman smanjenja stavki redovnog osnovnog kapitala
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 326.
Kreditna institucija dužna je s iznosom za koji je odlučila smanjiti stavke redovnog osnovnog kapitala iz članka 324. stavka 1. ovoga Zakona postupati kao sa stavkama koje kreditnoj instituciji više nisu dostupne za neograničenu i trenutačnu upotrebu za pokriće rizika ili gubitaka, te se od trenutka donošenja te odluke on ne smije iskazivati kao dio redovnog osnovnog kapitala kreditne institucije.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
XXV. BANKOVNA TAJNA
Bankovna tajna
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 327.
(1) Bankovna tajna su svi podaci, činjenice i okolnosti koje je kreditna institucija saznala na osnovi pružanja usluga klijentima i u obavljanju poslova s pojedinačnim klijentom.
(2) Kreditna institucija dužna je čuvati bankovnu tajnu.
Obveza čuvanja bankovne tajne
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 328.
(1) Kreditna institucija, članovi tijela kreditne institucije, dioničari kreditne institucije, radnici kreditne institucije i druge osobe koje zbog prirode poslova koje obavljaju s kreditnom institucijom ili za kreditnu instituciju imaju pristup povjerljivim podacima, moraju čuvati bankovnu tajnu te je ne smiju priopćiti trećim osobama, iskoristiti je protiv interesa kreditne institucije i njezinih klijenata ili omogućiti trećim osobama da je iskoriste.
(2) Obveza čuvanja bankovne tajne postoji za osobe iz stavka 1. ovoga članka i nakon prestanka njihova rada u kreditnoj instituciji, odnosno nakon prestanka svojstva dioničara ili članstva u tijelima kreditne institucije, kao i nakon prestanka ugovornog odnosa o obavljanju poslova za kreditnu instituciju.
(3) Obveza kreditne institucije da čuva bankovnu tajnu ne odnosi se na sljedeće slučajeve:
1. ako se klijent usuglasi da se određeni povjerljivi podaci mogu priopćiti drugoj fizičkoj i/ili pravnoj osobi, pod uvjetom da je suglasnost dokaziva
2. ako to omogućuje ostvarenje interesa kreditne institucije za prodaju ili prijenos potraživanja klijenta
3. ako se povjerljivi podaci priopćavaju Hrvatskoj narodnoj banci, Ministarstvu financija, Financijskom inspektoratu ili drugom nadzornom ili nadležnom tijelu za potrebe supervizije ili nadzora, a u okvirima njihove nadležnosti
4. ako se povjerljivi podaci razmjenjuju unutar grupe kreditnih institucija radi upravljanja rizicima
5. ako se povjerljivi podaci o klijentu priopćavaju izravno drugoj kreditnoj instituciji u skladu s člankom 338. ovoga Zakona
6. ako se povjerljivi podaci o klijentu priopćavaju izravno drugoj kreditnoj instituciji i/ili financijskoj instituciji ili se priopćavaju pravnoj osobi koja prikuplja i razmjenjuje podatke između kreditnih i/ili financijskih institucija, a podaci su potrebni za procjenu kreditne sposobnosti klijenta ili upravljanje kreditnim rizikom
7. ako se povjerljivi podaci o klijentima koji nisu ispunili svoju dospjelu obvezu u roku priopćavaju pravnoj osobi koja prikuplja i razmjenjuje ove podatke između kreditnih i/ili financijskih institucija
8. ako je priopćavanje povjerljivih podataka nužno za prikupljanje i utvrđivanje činjenica u kaznenom postupku i postupku koji mu prethodi, pod uvjetom da to pisano zatraži ili naloži nadležni sud
9. ako je priopćavanje povjerljivih podataka potrebno za provedbu ovrhe ili stečaja nad imovinom klijenta, ostavinskog ili drugog imovinskopravnog postupka, a to pisano zatraži ili naloži nadležni sud ili javni bilježnik u obavljanju poslova koji su im povjereni na temelju zakona
10. ako interesi ili obveze kreditne institucije ili klijenta zahtijevaju priopćavanje povjerljivih podataka u svrhu razjašnjenja međusobnog pravnog odnosa između kreditne institucije i klijenta u sudskom postupku, arbitražnom postupku ili postupku mirenja
11. ako se povjerljivi podaci priopćavaju Uredu za sprječavanje pranja novca, a na temelju zakona kojim se uređuje sprječavanje pranja novca i financiranje terorizma
12. ako se povjerljivi podaci priopćavaju Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranoga kriminala, a na temelju zakona kojim se uređuje suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala
13. ako su povjerljivi podaci potrebni poreznim tijelima (Ministarstvu financija, Poreznoj i Carinskoj upravi) u postupku koji ona provode u okviru svojih zakonskih ovlasti, a priopćavaju se na njihov pisani zahtjev
14. ako se povjerljivi podaci priopćavaju za potrebe Hrvatske agencije za osiguranje depozita, a na temelju zakona kojim se uređuje sustav osiguranja depozita
15. ako je iz stanja računa vidljiva nesposobnost za plaćanje, a izdavanje potvrde traži se radi dokazivanja postojanja stečajnog razloga
16. ako je riječ o odavanju podataka društvu za osiguranje u postupku osiguranja potraživanja kreditne institucije
17. ako je riječ o odavanju podataka pri sklapanju pravnih poslova koji imaju učinak osiguranja potraživanja kreditne institucije kao što su kreditni izvedeni instrumenti, bankarsko jamstvo i drugi slični poslovi ili osiguranja instrumenata osiguranja potraživanja
18. ako je riječ o odavanju podataka, uz pisanu suglasnost uprave kreditne institucije, imatelju kvalificiranog udjela te kreditne institucije, osobi koja namjerava steći kvalificirani udio u toj kreditnoj instituciji, osobi s kojom kreditna institucija provodi ili namjerava provesti statusnu promjenu iz glave III.3. ovoga Zakona, kao i revizorima, pravnim i drugim stručnim osobama ovlaštenima od imatelja kvalificiranog udjela ili potencijalnog imatelja
19. ako je riječ o odavanju podataka koji su nužni za provedbu aktivnosti kreditne institucije, a koje su predmet eksternalizacije, ako se podaci otkrivaju pružatelju usluge eksternalizacije
20. ako kreditna institucija koja pruža usluge pohrane i administriranja financijskih instrumenata za račun klijenta, uključujući poslove skrbništva, dostavi kreditnoj instituciji koja je izdavatelj nematerijaliziranih vrijednosnih papira na njezin zahtjev podatke o imatelju tih vrijednosnih papira
21. ako se povjerljivi podaci na temelju pisanog zahtjeva priopćavaju centru za socijalnu skrb u okviru njegovih zakonskih ovlasti, a za potrebe poduzimanja mjera radi zaštite prava djece (osoba mlađih od 18 godina) i osoba pod skrbništvom
22. ako to pisanim putem zatraži nadležno državno odvjetništvo ili Ured europskog javnog tužitelja ili ako nadležno državno odvjetništvo ili Ured europskog javnog tužitelja pisanim putem naloži Ministarstvu unutarnjih poslova prikupljanje podataka u predistražnom postupku
23. ako se povjerljivi podaci priopćavaju sudužniku, založnom dužniku, jamcu ili drugom sudioniku kreditnog odnosa, i to samo podaci o tom kreditnom odnosu
24. ako se povjerljivi podaci priopćavaju na pisani zahtjev osobi koja je pogrešno uplatila novčana sredstva na račun klijenta kreditne institucije, i to samo podaci koji su potrebni u svrhu pokretanja sudskog postupka radi povrata pogrešno uplaćenih novčanih sredstava
25. ako se povjerljivi podaci priopćavaju sanacijskom tijelu i Ministarstvu financija u vezi s provedbom zakona kojim se uređuje sanacija kreditnih institucija i investicijskih društava
26. ako se povjerljivi podaci priopćavaju Jedinstvenom sanacijskom odboru u skladu s Uredbom (EU) br. 806/2014
27. ako se povjerljivi podaci neovisno o vremenu njihova nastanka priopćavaju nasljedniku klijenta ili punomoćniku klijenta
28. ako se povjerljivi podaci priopćavaju Hrvatskoj narodnoj banci, nadležnom državnom odvjetništvu, Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, Uredu europskog javnog tužitelja ili Ministarstvu unutarnjih poslova za potrebe prijavljivanja, sprječavanja, otkrivanja ili istraživanja kaznenih djela i
29. ako je to propisano drugim zakonima.
(4) Odavanjem povjerljivih podataka ne smatra se:
1. odavanje podataka u agregiranom obliku iz kojih nije moguće utvrditi osobne ili poslovne podatke o klijentu i
2. odavanje javnih podataka iz jedinstvenog registra računa.
(5) Kada se priopćavanje povjerljivih podataka obavlja na temelju suglasnosti klijenta iz stavka 3. točke 1. ovoga članka ili u skladu sa stavkom 3. točkama 5., 6. i 7. ovoga članka, kreditna institucija dužna je osigurati da su ispunjeni sljedeći uvjeti:
– osigurati da su podaci koji se dostavljaju točni, potpuni i ažurni
– klijentu omogućiti uvid u njegove podatke koje ona dostavlja
– osigurati da se na taj način ne priopćavaju podaci u opsegu većem nego što je potrebno za svrhu u koju se podaci razmjenjuju i
– čuvati tako primljene podatke ne duže nego što je potrebno za svrhu u koju se podaci dostavljaju.
Upotreba i zaštita podataka koji predstavljaju bankovnu tajnu
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 329.
(1) Osobe iz članka 328. stavka 3. ovoga Zakona dužne su koristiti se povjerljivim podacima do kojih su došli na temelju članka 328. ovoga Zakona isključivo u svrhu za koju su dani te ih ne smiju priopćiti trećim osobama ili im omogućiti da ih doznaju i iskoriste, osim u slučajevima propisanima zakonom.
(2) Odredba stavka 1. ovoga članka odnosi se i na sve fizičke osobe koje u svojstvu radnika ili u drugom svojstvu rade ili su radile u sudovima, ili drugim osobama iz članka 328. stavka 3. ovoga Zakona.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
XXVI. ŠTEDNE BANKE
Štedna banka
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 330.
(1) Štedna banka je kreditna institucija koja je, sukladno ovom Zakonu, dobila odobrenje za rad kao štedna banka i koja je osnovana kao dioničko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj.
(2) Tvrtka štedne banke mora sadržavati riječi „štedna banka“.
(3) Riječi „štedna banka“ ili izvedenice tih riječi ako su one sadržane u nazivu tvrtke može upisati u sudski registar i upotrebljavati u pravnom prometu samo pravna osoba koja je dobila odobrenje za rad kao štedna banka od Hrvatske narodne banke.
(4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, riječi „štedna banka“ u tvrtki može upotrebljavati u pravnom prometu i štedna banka koja je u skladu s člankom 334. ovoga Zakona dobila odobrenje za rad kao banka.
Primjena drugih propisa
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 331.
Osim odredbi članka 29. i članaka 55. do 63. ovoga Zakona, na štedne se banke na odgovarajući način primjenjuju ostale odredbe ovoga Zakona, propisa donesenih na temelju ovoga Zakona te drugih propisa kojima se uređuje poslovanje kreditnih institucija.
Djelatnost štedne banke
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 332.
(1) Štedna banka može pružati bankovne usluge iz članka 11. ovoga Zakona.
(2) Štedna banka, osim bankovnih usluga iz stavka 1. ovoga članka, može pružati i financijske usluge za koje je dobila odobrenje, i to:
1. izdavanje garancija ili drugih jamstava
2. odobravanje kredita, uključujući potrošačke kredite te hipotekarne kredite ako je to dopušteno posebnim zakonom
3. trgovanje za svoj račun:
a) instrumentima tržišta novca
b) prenosivim vrijednosnim papirima
c) stranim sredstvima plaćanja, uključujući mjenjačke poslove
4. platne usluge u zemlji u skladu s posebnim zakonima
5. usluge vezane uz poslove kreditiranja, npr. prikupljanje podataka, izrada analiza i davanje informacija o kreditnoj sposobnosti pravnih i fizičkih osoba koje samostalno obavljaju djelatnost
6. obavljanje poslova povezanih s prodajom polica osiguranja u skladu s propisima kojima se uređuje osiguranje
7. izdavanje drugih instrumenata plaćanja i upravljanje njima ako se pružanje tih usluga ne smatra pružanjem usluga u smislu točke 4. ovoga stavka, a u skladu s posebnim zakonom
8. iznajmljivanje sefova
9. posredovanje pri sklapanju poslova na novčanom tržištu i
10. druge usluge ili poslovi koji s obzirom na način pružanja i rizik kojem je štedna banka izložena imaju slične karakteristika kao i usluge iz točaka 1. do 9. ovoga stavka koje su navedene u odobrenju za rad štedne banke.
(3) Štedna banka ne smije poslovati izvan Republike Hrvatske niti osnivati podružnice i predstavništva izvan Republike Hrvatske.
Povlaštene dionice štedne banke
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 333.
Štedna banka ne smije izdavati povlaštene dionice.
Odobrenje za rad štednoj banci koja namjerava poslovati kao banka
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 334.
(1) Štedna banka koja namjerava poslovati kao banka dužna je dobiti odobrenje za rad kao banka sukladno ovom Zakonu.
(2) Na postupak izdavanja odobrenja štednoj banci za rad kao banci na odgovarajući način primjenjuju se odredbe ovoga Zakona kojima se uređuje postupak za izdavanje odobrenja za rad.
(3) U postupku odlučivanja o izdavanju odobrenja iz stavka 1. ovoga članka Hrvatska narodna banka može od predsjednika i članova uprave zatražiti prezentaciju o vođenju poslova banke.
(4) O izdavanju odobrenja iz stavka 1. ovoga članka odlučuje se na temelju:
1. dokumenata dostavljenih uz zahtjev za odobrenje za rad
2. prezentacije iz stavka 3. ovoga članka i
3. ostalih podataka i informacija kojima raspolaže.
(5) Danom izdavanja odobrenja za rad iz stavka 1. ovoga članka prestaje važiti odobrenje za rad koje je institucija dobila kao štedna banka.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
XXVII. STAMBENE ŠTEDIONICE
Stambene štedionice
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 335.
Na stambene štedionice osnovane prema odredbama zakona kojim se uređuje stambena štednja i državno poticanje stambene štednje primjenjuju se odredbe ovoga Zakona ako drugim zakonima nije drukčije propisano.
Zaštita naziva
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 336.
Riječi „stambena štedionica“ ili izvedenice tih riječi ako su one sadržane u nazivu tvrtke može upisati u sudski registar ili upotrebljavati u pravnom prometu samo stambena štedionica iz članka 335. ovoga Zakona, osim ako to drugim zakonom nije dopušteno.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
XXIII. UDRUŽENJE KREDITNIH INSTITUCIJA
Udruženje kreditnih institucija
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 337.
(1) Kreditne institucije mogu se udružiti u udruženje osnovano kao gospodarsko interesno udruženje ili kao neki drugi oblik udruživanja gospodarskih subjekata u skladu s posebnim zakonom.
(2) Osim zadataka koji su određeni njegovim statutom, udruženje kreditnih institucija može:
1. organizirati obradu i razmjenu informacija o kreditnoj sposobnosti, uključujući osobne podatke, izravno ili putem zasebnog pravnog subjekta, u svrhu procjene kreditne sposobnosti ili upravljanja kreditnim rizikom i
2. provoditi stručno usavršavanje radnika kreditnih institucija i izdavati potvrde o završenom stručnom usavršavanju.
(3) Udruženje kreditnih institucija dužno je, na zahtjev Hrvatske narodne banke, dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci svoj statut, kao i sve sporazume, ugovore i druge opće akte.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
XXIX. RAZMJENA INFORMACIJA
Razmjena informacija za potrebe procjene kreditne sposobnosti ili upravljanja kreditnim rizikom
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 338.
(1) Hrvatska narodna banka može odlučiti prikupljati informacije, uključujući i osobne podatke, od osoba koje su na temelju ovoga Zakona ovlaštene pružati bankovne usluge na području Republike Hrvatske i organizirati razmjenu informacija za potrebe zaštite od kreditnog rizika i upravljanja kreditnim rizikom.
(2) Kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja ima odobrenje za rad, kao i kreditna institucija koja je na temelju ovoga Zakona ovlaštena pružati uzajamno priznate usluge na području Republike Hrvatske dužna je u svrhu procjene kreditne sposobnosti ili upravljanja kreditnim rizikom, na zahtjev, razmjenjivati informacije, uključujući osobne podatke koji se odnose na njihove klijente ili su u vezi s njihovim klijentima s drugim kreditnim institucijama sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koje su od Hrvatske narodne banke dobile odobrenje za rad, kao i kreditnim institucijama koje su na temelju ovoga Zakona ovlaštene pružati uzajamno priznate usluge na području Republike Hrvatske.
(3) Informacije i osobni podaci o klijentima koji se moraju razmjenjivati u skladu sa stavkom 2. ovoga članka moraju biti nužni za procjenu kreditne sposobnosti ili upravljanje kreditnim rizikom, a uključuju sljedeće kategorije informacija i podataka: identifikacijske podatke klijenta (pravna osobnost osobe, ime i prezime/naziv, OIB ili ako OIB nije dostupan, drugi identifikacijski broj, matični broj poslovnog subjekta), podatke o postojećim i podmirenim ili na drugi način zatvorenim obvezama klijenta (vrsta obveze, ukupan iznos obveze, iznos i periodičnost anuiteta/rate, urednost u podmirivanju obveza, broj dospjelih, a neplaćenih obveza, njihov iznos te broj dana u zakašnjenju) a ti se podaci i informacije mogu se razmjenjivati najdulje četiri godine od dana kada je obveza u potpunosti podmirena ili na drugi način zatvorena.
(4) Razmjena informacija i osobnih podataka iz stavka 2. ovoga članka može se odvijati i posredstvom pravne osobe koja prikuplja i razmjenjuje podatke između kreditnih i/ili financijskih institucija.
(5) Kreditna institucija ne smije odbiti razmjenu informacija i osobnih podataka iz stavka 2. ovoga članka na temelju činjenice da druga kreditna institucija koristi drugačiji način razmjene podataka.
(6) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, Hrvatska narodna banka podzakonskim propisom detaljnije uređuje načine i uvjete prikupljanja informacija za potrebe zaštite od kreditnog rizika i upravljanja kreditnim rizikom.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
XXX. NAČIN I POSTUPAK ODLUČIVANJA HRVATSKE NARODNE BANKE
Povrat u prijašnje stanje
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 339.
U upravnom postupku koji vodi Hrvatska narodna banka ne može se zahtijevati povrat u prijašnje stanje.
Primjena odredbi zakona kojim se uređuje opći upravni postupak
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 340.
(1) Na upravni postupak koji vodi Hrvatska narodna banka primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje opći upravni postupak, osim ako nije drukčije propisano ovim Zakonom.
(2) Stranka u upravnom postupku koji vodi Hrvatska narodna banka može biti i:
1. podružnica kreditne institucije iz druge države članice
2. podružnica kreditne institucije iz treće zemlje
3. predstavništvo kreditne institucije s poslovnim nastanom izvan Republike Hrvatske.
(3) Ako u postupku koji se pokreće na zahtjev stranke uz Hrvatsku narodnu banku sudjeluje i Europska središnja banka izvršavajući svoje ovlasti i zadaće iz članka 4. ili 5. Uredbe (EU) br. 1024/2013 dokumentacija kojom se dokazuje ispunjavanje uvjeta može biti dostavljena na engleskom jeziku.
Podnošenje podnesaka elektroničkim putem
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 341.
(1) U upravnom postupku koji se pokreće se na zahtjev stranke temeljem ovoga Zakona podnesci se podnose elektroničkim putem ako je za to predviđen informacijski sustav.
(2) Podnesci moraju biti potpisani kvalificiranim elektroničkim potpisom u skladu s posebnim propisima.
(3) Podnesak u elektroničkom obliku potpisan kvalificiranim elektroničkim potpisom smatrat će se vlastoručno potpisanim.
(4) Ako podnesak nije podnesen u elektroničkom obliku Hrvatska narodna banka će pozvati podnositelja da u roku od osam dana podnesak dostavi u elektroničkom obliku.
(5) Ako podnositelj ne dostavi podnesak u elektroničkom obliku u propisanom roku, smatrat će se da podnesak nije podnesen.
(6) Zahtjev koji nije podnesen u elektroničkom obliku Hrvatska narodna banka će odbaciti rješenjem.
(7) Iznimno od stavka 1. ovoga članka ako podnositelj podneska nije u mogućnosti dostaviti podnesak u elektroničkom obliku dužan je o tome pisanim putem obavijestiti Hrvatsku narodnu banku koja će po primitku obavijesti informirati podnositelja da će prihvatiti podnošenje podneska pisanim putem neposredno ili putem pošte.
(8) Hrvatska narodna banka objavit će na svojim internetskim stranicama:
– popis postupaka za koji je omogućeno podnošenje podneska elektroničkim putem
– uputu o načinu na koji se pristupa informacijskom sustavu putem kojeg se podnesci podnose elektroničkim putem.
Rješenje
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 342.
(1) Rješenja koja u upravnom postupku donosi Hrvatska narodna banka temeljem ovoga Zakona moraju biti u pisanom obliku i obrazložena.
(2) Protiv rješenja koja u upravnom postupku donosi Hrvatska narodna banka nije dopuštena žalba, ali se protiv njih može tužbom pokrenuti upravni spor pred nadležnim upravnim sudom.
(3) Nadležni upravni sud o tužbi iz stavka 2. ovoga članka odlučuje hitno, a najkasnije u roku od tri mjeseca od dana njezina primitka.
(4) Ako nadležni upravi sud donese odluku nakon proteka roka od tri mjeseca protivno stavku 3. ovoga članka protiv te odluke dopuštena je žalba i u slučaju kada se tom odlukom predmet prvi puta vraća na ponovni postupak.
(5) Hrvatska narodna banka dužna je nadležnom upravnom sudu koji odlučuje o tužbi iz stavka 2. ovoga članka u odgovoru na tužbu dostaviti opis utvrđenog činjeničnog stanja i svoju ocjenu tog činjeničnog stanja, a koju će nadležni upravni sud koristiti pri odlučivanju o tužbi.
(6) Ako je radi utvrđivanja ili razjašnjenja kakve činjenice to potrebno, nadležni upravni sud će saslušati službenu osobu Hrvatske narodne banke koja je utvrđivala činjenično stanje i provodila ocjenu tog činjeničnog stanja.
(7) U postupku povodom tužbe protiv rješenja o uvođenju posebne uprave, o nalaganju mjera rane intervencije nadležni upravni sud ne može odlučiti da tužba ima odgodni učinak niti može izdati privremenu mjeru.
(8) Rješenje koje u upravnom postupku donosi Hrvatska narodna banka može sadržavati rok, uvjet, namet, pridržaj opoziva ili preporuku.
Pravo stranke na izjašnjavanje
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 343.
(1) Hrvatska narodna banka će, osim u slučajevima iz članka 97. ili članaka 101., 109., 110. i glave XXX.2. ovoga Zakona, prije donošenja rješenja u skladu s ovim Zakonom ili Uredbom (EU) br. 575/2013 koje bi moglo imati negativan učinak na pravne interese stranke, obavijestiti stranku o svim činjenicama, okolnostima i pravnim pitanjima koje su važne za donošenje rješenja i pozvati stranku da se o njima pisano očituje.
(2) Uz obavijest koju Hrvatska narodna banka upućuje stranki sukladno stavku 1. ovoga članka, Hrvatska narodna banka priložit će nacrt rješenja u kojom se navode važne činjenice, okolnosti i pravna pitanja na kojima Hrvatska narodna banka temelji svoje rješenje.
(3) Ako Hrvatska narodna banka ocijeni primjerenim, može strankama dati mogućnost da se o činjenicama, okolnostima i pravnim pitanjima koje su važne za donošenje rješenja očituju na usmenoj raspravi.
(4) Ako Hrvatska narodna banka zakaže usmenu raspravu na temelju stavka 3. ovoga članka, a uredno pozvana stranka ne dođe na usmenu raspravu niti opravda svoj izostanak, rasprava se može provesti i bez nazočnosti pozvane stranke a u slučaju da je stranka opravdala izostanak, Hrvatska narodna banka može odgoditi usmenu raspravu i zakazati novu ili pozvati stranku da se pisano očituje o činjenicama, okolnostima i pravnim pitanjima koje su važne za donošenje rješenja.
(5) Hrvatska narodna banka određuje stranki rok za očitovanje na obavijest iz stavka 1. ovoga članka, a koji ne može biti duži od 14 dana od dana primitka obavijesti.
(6) Iznimno od stavka 5. ovoga članka Hrvatska narodna banka može, na zahtjev stranke, produljiti rok za očitovanje, a u iznimnim okolnostima Hrvatska narodna banka može skratiti rok za očitovanje na tri radna dana.
(7) Iznimno od stavaka 4. i 5. ovoga članka, Hrvatska narodna banka može u hitnim situacijama, kako bi se spriječila značajna šteta za financijski sustav u cjelini, donijeti privremeno rješenje bez davanja mogućnosti stranki da se očituje o činjenicama, okolnostima i pravnim pitanjima koja su važna za donošenje rješenja.
(8) U slučaju iz stavka 7. ovoga članka Hrvatska narodna banka bez odgađanja će omogućiti stranki da se u roku od deset dana od dana primitka odluke iz stavka 6. ovoga članka pisano očituje o činjenicama, okolnostima i pravnim pitanjima koja su važna za donošenje rješenja.
(9) Rok za očitovanje stranke iz stavka 8. ovoga članka Hrvatska narodna banka može produžiti na zahtjev stranke do najviše šest mjeseci.
(10) U slučaju iz stavka 8. ovoga članka Hrvatska narodna banka će nakon isteka roka za očitovanje stranke donijeti odluku kojom rješava o upravnoj stvari, uzimajući pritom u obzir očitovanje stranke o činjenicama, okolnostima i pravnim pitanjima koja su važna za donošenje rješenja te će tim rješenjem ukinuti privremeno rješenje iz stavka 7. ovoga članka.
Uvid u spis
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 344.
(1) Tijekom postupka supervizije Hrvatske narodne banke, kao i tijekom postupka za izricanje upravne sankcije, upravne mjere i periodičnog penala stranka u postupku ovlaštena je izvršiti uvid u spis.
(2) Spis iz stavka 1. ovoga članka sastoji se od svih dokumenata koje je Hrvatska narodna banka primila, izradila ili prikupila za vrijeme vođenja postupka neovisno o mediju na kojem su pohranjeni.
(3) Uvid u spis omogućit će se stranki ili pomoću uređaja za pohranu elektroničkih podataka, uključujući bilo koji uređaj koji može biti dostupan u budućnosti, ili putem preslike dostupnih spisa u papirnatom obliku dostavljenih stranki koji se stranki šalju poštom ili pozivanjem stranaka da pregledaju dostupne spise u prostorijama Hrvatske narodne banke.
(4) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, pravo na uvid u spis ne odnosi se na povjerljive informacije koje je Hrvatska narodna banka primila u svrhu obavljanja supervizije ili drugih zadataka na koje je ovlaštena ili koje je Hrvatska narodna banka primila u postupku razmjena informacija s drugim nadzornim tijelima u Republici Hrvatskoj ili izvan nje ili na interne dokumente koje je izradila Hrvatska narodna banka u postupku supervizije ili postupku za izricanje upravne sankcije, upravne mjere i periodičnog penala.
(5) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, pravo na uvid u spis ne odnosi se na informacije koje predstavljaju poslovnu ili profesionalnu tajnu pravne osobe ili predstavljaju osobne podatke fizičke osobe koja nije stranka u postupku.
(6) Omogućavanje uvida u spis stranki u postupku ne utječe na pravo Hrvatske narodne banke da otkriva ili upotrebljava informacije potrebne za dokazivanje povrede prava.
Izmjena rješenja
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 345.
(1) Hrvatska narodna banka u obavljanju supervizije poslovanja kreditne institucije može, na zahtjev stranke ili po službenoj dužnosti, izmijeniti rješenje.
(2) Hrvatska narodna banka može izmijeniti rješenje u slučajevima kada su nakon izdavanja odobrenja nastupile nove okolnosti koje utječu ili mogu utjecati na poslovanje kreditne institucije.
(3) Hrvatska narodna banka uzima u obzir sve činjenice i okolnosti koje su nastale nakon donošenja rješenja iz stavka 1. ovoga članka, odnosno izdavanja odobrenja.
Odgovornost za štetu
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 346.
Hrvatska narodna banka, radnici Hrvatske narodne banke ili bilo koja osoba koju je ovlastila Hrvatska narodna banka ne odgovaraju za štetu koja nastane tijekom obavljanja dužnosti u okviru ovoga Zakona, Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci , Uredbe (EU) br. 575/2013 i propisa donesenih na temelju tih zakona i Uredbe, osim ako se dokaže da su određenu radnju učinili ili propustili učiniti namjerno ili krajnjom nepažnjom.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
XXXI. POSTUPAK IZDAVANJA ODOBRENJA
Pokretanje postupka za izdavanje odobrenja ili suglasnosti
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 347.
Hrvatska narodna banka može postupak za izdavanje odobrenja ili suglasnosti pokrenuti na zahtjev stranke, po službenoj dužnosti ili na zahtjev drugog nadležnog tijela ako je to propisano ovim Zakonom ili Uredbom (EU) br. 575/2013.
Rokovi
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 348.
(1) Rok za odlučivanje o:
1. zahtjevu za izdavanje odobrenja za rad iz članaka 14. i 15. ovoga Zakona, kao i o svim drugim zahtjevima iz članaka 20., 73. i 87. ovoga Zakona, je šest mjeseci od podnošenja urednog zahtjeva
2. zahtjevu za izdavanje prethodnih suglasnosti iz članaka 45., 46., 49. i 50. ovoga Zakona ili Uredbe (EU) br. 575/2013, je tri mjeseca od podnošenja urednog zahtjeva, a može se u iznimnim slučajevima i produžiti.
(2) Rok za donošenje odluke i obavijest o odluci iz stavka 1. točke 1. ovoga članka ne može biti duži od 12 mjeseci od dana podnošenja zahtjeva.
(3) Rok iz stavka 1. točke 2. ovoga članka za odlučivanje i donošenje rješenja ne teče za vrijeme koje je stranci ostavljeno da se očituje u postupku sukladno članku 343. ovoga Zakona.
Obnova postupka
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 349.
Obnova postupka iz članka 47. stavka 1. točke 4. i članka 51. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona može se pokrenuti na zahtjev stranke ili po službenoj dužnosti u roku od šest godina od dana dostave rješenja stranci.
Urednost zahtjeva
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 350.
(1) Ako ovim Zakonom nije drugačije propisano u postupcima koje vodi Hrvatska narodna banka temeljem ovog Zakona zahtjev će se smatrati urednim nakon što stranka dostavi sve informacije i dokumentaciju propisanu ovim Zakonom, podzakonskim propisima donesenim na temelju ovoga Zakona ili drugim primjenjivim propisima.
(2) Ako Hrvatska narodna banka utvrdi da zahtjev nije uredan zatražit će dopunu zahtjeva u primjerenom roku.
(3) Ako stranka ne dostavi zatražene informacije i dokumentaciju u ostavljenom roku iz stavka 2. ovoga članka Hrvatska narodna banka odbacit će zahtjev.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
XXXII. OBAVJEŠTAVANJE O POVREDI MJERODAVNIH PROPISA
Obavještavanje o povredi mjerodavnih propisa
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 351.
(1) Hrvatska narodna banka omogućit će pouzdan način dostavljanja obavijesti o kršenju:
– ovoga Zakona i podzakonskih propisa donesenih na temelju ovoga Zakona
– Uredbe (EU) 575/2013 i propisa donesenih na temelju te Uredbe
– drugog mjerodavnog prava Europske unije koje bi moglo utjecati na bonitetne zahtjeve
– uredbi ili odluka Europske središnje banke kojima se nameću obveze subjektima supervizije.
(2) Obavijest o kršenju mjerodavnih propisa može dostaviti svaka osoba koja raspolaže informacijama da nadzirani subjekt postupa protivno mjerodavnim propisima iz stavka 1. ovoga članka.
(3) U svrhu dostavljanja obavijesti iz stavka 1. ovoga članka Hrvatska narodna banka:
1. može donijeti procedure kojima detaljnije uređuje prihvat obavijesti i postupanje u vezi s dostavljenom obavijesti s jasnim pravilima o povjerljivosti podataka o osobi koja je obavijest dostavila i osobi koja je navodno, u skladu s obavijesti, počinila kršenje mjerodavnih propisa
2. osigurat će odgovarajuću zaštitu osobe koja je dostavila obavijest iz stavka 1. ovoga članka u svrhu njegove zaštite od moguće diskriminacije, osvete ili drugih oblika dovođenja u nepovoljniji položaj.
(4) Hrvatska narodna banka ovlaštena je prikupljati i obrađivati osobne podatke koji su joj dostavljeni temeljem ovoga članka, a s prikupljenim osobnim podacima Hrvatska narodna banka će postupati u skladu s propisima kojima se uređuje zaštita osobnih podataka.
(5) Iznimno od stavka 4. ovoga članka, Hrvatska narodna banka će podatke o osobi koja je dostavila obavijest iz stavka 1. ovoga članka i o osobama na koje se obavijest odnosi upotrijebiti ako je to nužno u svrhu provođenja istrage u kaznenom postupku ili za pokretanja drugih sudskih postupaka.
(6) Iznimno od stavka 4. ovoga članka, ako postoji opravdana potreba, Hrvatska narodna banka će podatke o osobama na koje se obavijest odnosi proslijediti Europskoj središnjoj banci ili drugom nadležnom tijelu u svrhu postupanja u vezi s dostavljenom obavijesti iz nadležnosti Europske središnje banke ili drugog nadležnog tijela.
Obveza kreditne institucije u vezi s obavještavanjem o kršenju mjerodavnih propisa
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 352.
(1) Kreditna institucija dužna je propisati interne procedure u skladu s kojima njezini radnici mogu preko posebnog, neovisnog i samostalnog internog kanala prijaviti svako eventualno kršenje mjerodavnih propisa iz članka 351. stavka 1. ovoga Zakona koje moraju sadržavati i način na koji će kreditna institucija rješavati te prijave.
(2) S prikupljenim osobnim podacima kreditna institucija će postupati u skladu s propisima kojima se uređuje zaštita osobnih podataka.
(3) Osobe koje su primile informacije iz stavka 1. ovoga članka dužne su ih čuvati kao povjerljive.
(4) Iznimno od stavaka 2. i 3. ovoga članka, kreditna institucija će podatke iz stavka 1. ovoga članka upotrijebiti ako je to nužno u svrhu provođenja istrage u kaznenom postupku ili za pokretanja drugih sudskih postupaka.
(5) Kreditna institucija ne smije ni na koji način radnike koji su joj dostavili obavijest o kršenju mjerodavnih propisa iz članka 351. stavka 1. ovoga Zakona, diskriminirati, dovoditi u nepovoljniji položaj u odnosu na druge radnike niti takvo postupanje može biti razlog za otkaz ugovora o radu ili drugog ugovora na temelju kojeg radnik radi u kreditnoj instituciji.
(6) Kreditna institucija može zahtjev za uspostavu kanala iz stavka 1. ovoga članka ispuniti i dogovorom sa socijalnim partnerom.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
XXXIII. IZRICANJE UPRAVNIH SANKCIJA
XXXIII.1. OPĆE ODREDBE
Nadležnost za vođenje postupka izricanja upravnih sankcija
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 353.
(1) Hrvatska narodna banka nadležna je za vođenje upravnog postupka za izricanje upravnih sankcija, utvrđivanje povrede te izricanje upravnih sankcija pravnoj osobi i odgovornoj osobi u pravnoj osobi te drugoj fizičkoj osobi za povrede propisane ovim Zakonom.
(2) Hrvatska narodna banka može pokrenuti upravni postupak za izricanje upravne sankcije za povrede propisane ovim Zakonom protiv fizičke osobe, pravne osobe i odgovorne osobe u toj pravnoj osobi ili samo protiv pravne osobe ili samo protiv jedne ili više odgovornih osoba u pravnoj osobi.
(3) Kada izriče upravnu sankciju članu višeg rukovodstva, nositelju ključnih funkcija ili drugom članu osoblja kreditne institucije čije profesionalne aktivnosti imaju značajan utjecaj na profil rizičnosti kreditne institucije za povrede propisane ovim Zakonom, Hrvatska narodna banka će upravnu sankciju izreći i članu uprave kreditne institucije koji je nadležan za područje poslovanja navedenih odgovornih osoba.
(4) Postupak izricanja upravne sankcije može voditi samo osoba koja u posljednje dvije godine nije sudjelovala u postupku supervizije nad strankom u postupku.
(5) Upravne sankcije moraju biti djelotvorne, razmjerne i odvraćajuće.
Vrste i svrha izricanja upravnih sankcija
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 354.
(1) Upravne sankcije su novčana kazna, upozorenje, upravne mjere i periodični penali.
(2) Hrvatska narodna banka izriče novčane kazne u cilju sankcioniranja počinitelja za povredu propisanu ovim Zakonom u visini koja odgovara okolnostima pod kojima je povreda počinjena te u cilju odvraćanja počinitelja i drugih osoba od takvih povreda ubuduće.
(3) Hrvatska narodna banka može počinitelju izreći upozorenje za povredu propisanu ovim Zakonom ako se radi o iznimno laganom obliku te povrede i kada se s obzirom na sve okolnosti koje se tiču počinitelja steknu uvjeti za postizanje svrhe sankcioniranja bez izricanja novčane kazne.
(4) Hrvatska narodna banka može za isto kršenje odnosno povredu izreći jednu ili više upravnih mjera propisanih ovim Zakonom neovisno o izrečenim supervizorskim mjerama, drugim upravnim sankcijama ili drugim mjerama ako je isto opravdano okolnostima pod kojima je povreda počinjena te u cilju odvraćanja počinitelja i drugih osoba od počinjenja takvih povreda ubuduće.
(5) Hrvatska narodna banka izriče periodične penale za povredu propisanu ovim Zakonom koja je u tijeku, s ciljem da počinitelja povrede prisili da se uskladi s odredbama koje krši.
(6) Izricanje periodičnih penala ne sprečava Hrvatsku narodnu banku u izricanju drugih upravnih sankcija propisanih ovim Zakonom za isto kršenje.
Upravne mjere
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 355.
(1) Upravne mjere su:
1. javna izjava u kojoj se navodi počinitelj odgovorna fizička osoba, odgovorna kreditna institucija, financijski holding, mješoviti financijski holding ili posredničko matično društvo te vrsta i opis povrede
2. nalog kojim se od počinitelja odgovorne fizičke osobe, odgovorne kreditne institucije, financijskog holdinga, mješovitog financijskog holdinga ili posredničkog matičnog društva zahtjeva da prekine s povredom i više ne ponavlja takvo postupanje
3. privremena suspenzija glasačkih prava kvalificiranom imatelju ili dioničaru koji zajednički djeluje a koji je počinio povredu
4. privremena zabrana obavljanja funkcije člana uprave, nadzornog odbora, višeg rukovodstva, nositelja ključne funkcije ili drugih poslova članova osoblja čije profesionalne aktivnosti imaju značajan utjecaj na profil rizičnosti kreditne institucije osobi odgovornoj za povredu, a koji je počinio povredu
5. ukidanje odobrenja za rad.
(2) Javna izjava u smislu ove glave znači njezina objava na internetskim stranicama počinitelja ili internetskim stranicama Hrvatske narodne banke.
(3) Hrvatska narodna banka će u rješenju kojim izriče upravnu mjeru iz stavka 1. točke 1. ovoga članka odrediti način njenog izvršenja u skladu sa stavkom 2. ovoga članka.
(4) Na upravnu mjeru iz stavka 1. točke 3. ovoga članka na odgovarajući način se primjenjuje članak 39. stavci 3. do 6. ovoga Zakona.
(5) Iznimno od članka 353. stavka 4. ovoga Zakona, nije dopušteno za istu povredu izreći privremenu mjeru ostvarivanja prava glasa kvalificiranog imatelja sukladno članku 39. ovoga Zakona i upravnu mjeru privremene suspenzije glasačkih prava iz stavka 1. točke 3. ovoga Zakona.
(6) Hrvatska narodna banka može izreći upravnu mjeru iz stavka 1. točke 4. ovoga članka u trajanju od tri do 18 mjeseci i to na način da se privremena zabrana odnosi samo na obavljanje te funkcije u kreditnoj instituciji u kojoj je ta osoba počinila povredu ili na sve kreditne institucije sa sjedištem u Republici Hrvatskoj ako postoji opasnost da će zlouporabom te dužnosti ponovno počiniti prekršaj.
(7) Hrvatska narodna banka rješenje iz stavka 6. ovoga članka dostavlja i kreditnoj instituciji u kojoj počinitelj obavljanja funkciju člana uprave, nadzornog odbora, višeg rukovodstva, nositelja ključne funkcije ili druge poslove.
(8) Upravna mjera iz stavka 1. točke 5. ovoga članka može se izreći zbog razloga navedenih u članku 18. ovoga Zakona na način i u skladu kako je to propisano Uredbom (EU) 1024/2013.
Nadležnost za donošenje rješenja o upravnoj sankciji
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 356.
(1) Rješenje o izricanju novčane kazne, upozorenja i upravne mjere donosi Savjet Hrvatske narodne banke.
(2) Rješenje o izricanju periodičnih penala donosi guverner Hrvatske narodne banke.
Dostava u postupku izricanja upravnih sankcija
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 357.
(1) Dostava pismena u postupku izricanja upravnih sankcija obavlja se po pravilima osobne dostave koja su propisana zakonom kojim se uređuje opći upravni postupak, osim ako ovim Zakonom nije propisano drugačije.
(2) Kada Hrvatska narodna banka pokrene postupak izricanja upravnih sankcija protiv pravne osobe i odgovorne osobe u pravnoj osobi zbog iste povrede, dostava pismena odgovornoj osobi u pravnoj osobi može se izvršiti i na adresu pravne osobe pod uvjetom da odgovorna osoba u pravnoj osobi u trenutku dostave obnaša dužnost ili je zaposlena u toj pravnoj osobi.
(3) Hrvatska narodna banka može izvršiti dostavu pismena i putem kurirske službe.
(4) Hrvatska narodna banka izvršiti će dostavu pismena javnom objavom ako u prethodna dva pokušaja dostava sukladno stavcima 1. do 3. ovoga članka nije uspjela.
Upravni spor/Sudska zaštita
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 358.
(1) Tužba protiv rješenja o izricanju upravne sankcije zadržava izvršenje tog rješenja.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, tužba protiv rješenja o izricanju upravne mjere iz članka 360. stavka 1. točaka 3. i 4. ovoga Zakona ne odgađa izvršenje tog rješenja.
(3) S rasprave u upravnom sporu javnost je isključena.
Postupak izvršenja rješenja o izricanju upravne sankcije i ukupnog iznosa periodičnih penala
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 359.
(1) U rješenju o izricanju upravne sankcije kojim se izriče novčana kazna ili ukupni iznos periodičnih penala, Hrvatska narodna banka naznačit će način i rok uplate izrečene novčane kazne ili ukupnog iznosa periodičnih penala, a koji ne može biti kraći od 30 dana niti duži od šest mjeseci.
(2) Ako stranka u naznačenom roku ne uplati novčanu kaznu ili ukupni iznos periodičnih penala, Hrvatska narodna banka će tijelu nadležnom za provedbu ovrhe na novčanim sredstvima podnijeti nalog za prisilnu naplatu novčane kazne ili ukupni iznos periodičnih penala izrečenih izvršnim rješenjem, sukladno posebnom zakonu kojim je uređena provedba ovrhe na novčanim sredstvima, a iznosi prisilno naplaćene novčane kazne ili ukupni iznos periodičnih penala uplaćuju se izravno u korist državnog proračuna.
(3) Izrečene novčane kazne ili ukupni iznos periodičnih penala prihod su državnog proračuna.
Zastara izvršenja rješenja o izricanju upravnih sankcija i ukupnog iznosa periodičnih penala
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 360.
(1) Rješenje o izricanju novčane kazne, upravne mjere ili ukupnog iznosa periodičnih penala ne može se izvršiti ako od dana izvršnosti rješenja o izricanju novčane kazne, upravne mjere ili ukupnog iznosa periodičnih penala istekne rok od pet godina.
(2) Zastara iz stavka 1. ovoga članka počinje teći od dana izvršnosti rješenja o izricanju novčane kazne, upravne mjere ili ukupnog iznosa periodičnih penala.
(3) Zastara iz stavka 1. ovoga članka prekida se:
– dok ne protekne rok za plaćanje izrečene novčane kazne ili izrečenog ukupnog iznosa periodičnih penala ili
– svakom radnjom Hrvatske narodne banke poduzetom radi izvršenja izrečene novčane kazne, upravne mjere ili izrečenog ukupnog iznosa periodičnih penala.
(4) Poslije svakog prekida zastara počinje teći iznova i navršava se kad istekne rok od pet godina od tog prekida.
Ukupni godišnji neto promet i prosječan neto dnevni promet
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 361.
(1) Ukupni godišnji neto promet zbroj je sljedećih stavki, utvrđenih u skladu s prilozima III. i IV. Provedbene uredbe Komisije (EU) 2024/3117 оd 29. studenog 2024. o utvrđivanju provedbenih tehničkih standarda za primjenu Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu nadzornog izvješćivanja institucija i stavljanju izvan snage Provedbene uredbe (EU) br. 2021/451 (Tekst značajan za EGP) (SL L, 27. 12. 2024.(u daljnjem tekstu: Provedbena uredba Komisije (EU) 2024/3117):
a) kamatnih prihoda
b) kamatnih rashoda
c) rashoda od dioničkog kapitala koji se vraća na zahtjev
d) prihoda od dividendi
e) prihoda od naknada i provizija
f) rashoda za naknade i provizije
g) neto dobitaka ili gubitaka po financijskoj imovini i financijskim obvezama koje se drži radi trgovanja
h) neto dobitaka ili gubitaka po financijskoj imovini i financijskim obvezama po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak
i) neto dobitaka ili gubitaka od računovodstva zaštite
j) neto tečajnih razlika (dobitak ili gubitak)
k) ostalih prihoda iz poslovanja
l) ostalih rashoda iz poslovanja.
(2) Za potrebe ovoga članka, osnova za izračun ukupnog godišnjeg neto prometa su posljednji godišnji nadzorni financijski podaci u kojima je rezultat veći od nule.
(3) Ako stranka koja je pravna osoba ne podliježe Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2024/3117, relevantni ukupni godišnji neto promet jest ukupni godišnji neto promet ili odgovarajuća vrsta prihoda u skladu s primjenjivim računovodstvenim okvirom a ako je ta pravna osoba dio grupe, relevantni ukupni godišnji neto promet jednak je ukupnom godišnjem neto prometu koji proizlazi iz konsolidiranog godišnjeg financijskog izvještaja krajnjeg matičnog društva.
(4) Prosječan neto dnevni promet izračunava se na način da se ukupan godišnji neto promet iz stavka 1. ovoga članka podijeli s 365.
(5) Stranka je dužna, na zahtjev Hrvatske narodne banke, dostaviti podatke za izračun ukupnog godišnjeg neto prometa iz stavaka 1. ili 3. ovoga članka.
Evidencija o izrečenim upravnim sankcijama
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 362.
(1) Hrvatska narodna banka vodi evidenciju o izrečenim upravnim sankcijama.
(2) Hrvatska narodna banka će podatke iz evidencije o izrečenim upravnim sankcijama dati na pisani obrazloženi zahtjev suda ili drugog državnog tijela ako su im ti podaci potrebni u izvršavanju njihovih ovlasti.
(3) Svatko ima pravo tražiti podatke o sebi iz evidencije o izrečenim upravnim sankcijama.
(4) Istekom pet godina od pravomoćnosti rješenja o izricanju upravne sankcije odnosno sudske odluke, Hrvatska narodna banka iz evidencije o izrečenim upravnim sankcijama briše podatak o počinitelju.
Suradnja
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 363.
(1) Hrvatska narodna banka u izvršavanju svojih ovlasti izricanja upravnih sankcija blisko surađuje i svoja djelovanja usklađuje s tijelima nadležnim tijelima za izricanje upravnih sankcija kojima su u nacionalne propise država članica preneseni članci 65. do 67. Direktive 2013/36/EU kako bi se u prekograničnim slučajevima spriječila kumulacija i preklapanje pri primjeni upravnih sankcija.
(2) Hrvatska narodna banka može voditi postupak izricanja upravnih sankcija te izreći upravnu sankciju fizičkoj ili pravnoj osobi bez obzira na vođenje prekršajnog ili kaznenog postupka protiv iste osobe zbog počinjenja kažnjivog djela koje sadržajno odgovara povredi ovoga Zakona, ako je takva kumulacija postupaka te sankcija i kazni nužna i proporcionalna kako bi se ostvarili različiti i komplementarni ciljevi od općeg interesa.
(3) U slučaju iz stavka 2. ovoga članka, Hrvatska narodna banka će, ako ima saznanja da drugo tijelo vodi prekršajni, kazneni postupak ili drugi slični postupak za istu fizičku ili pravnu osobu zbog počinjenja kažnjivog djela koje sadržajno odgovara povredi koja je propisana ovim Zakonom, obavijestit to tijelo o činjenici pokretanja postupka izricanja upravne sankcije pred Hrvatskom narodnom bankom odnosno da je upravna sankcija već izrečena.
XXXIII.2. POSTUPAK IZRICANJA NOVČANE KAZNE, UPOZORENJA I UPRAVNE MJERE
Ispitni postupak
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 364.
(1) U svrhu utvrđivanja svih činjenica i okolnosti koje su bitne za odlučivanje o izricanju novčane kazne, upozorenja i upravne mjere Hrvatska narodna banka provodi ispitni postupak sukladno zakonu kojim se uređuje opći upravni postupak.
(2) Pri provođenju ispitnog postupka iz stavka 1. ovoga članka Hrvatska narodna banka ima i ovlasti koje ima u postupku provođenja supervizije.
(3) Pri provođenju ispitnog postupka iz stavka 1. ovoga članka Hrvatska narodna banka može se koristiti cjelokupnom dokumentacijom i svim informacijama prikupljenima u postupku supervizije nad kreditnom institucijom te ako ocijeni potrebnim i dokumentacijom drugih nadležnih tijela prikupljenom u okviru njihove nadzorne ovlasti ili drugih tijela u okviru njihove zakonom dane ovlasti.
(4) Pri provođenju ispitnog postupka iz stavka 1. ovoga članka Hrvatska narodna banka može zatražiti očitovanje stranke o svim činjenicama, okolnostima i pravnim pitanjima koja su važna za odlučivanje i koja mogu utjecati na određivanje novčane kazne ili upozorenja i upravne mjere, odnosno koja mogu utjecati na visinu novčane kazne (olakotne i otegotne okolnosti) te dostavu podataka i dokumentacije relevantne za utvrđivanje činjeničnog stanja i predlaganje ostalih dokaza, kao i očitovanje o imovnom stanju.
(5) Hrvatska narodna banka će za dostavu očitovanja i dokumentacije iz stavka 4. ovoga članka odrediti rok u kojem se stranka ima pravo očitovati, koji ne može biti kraći od osam niti dulji od 30 dana.
(6) Iznimno od stavka 4. ovoga članka, Hrvatska narodna banka iz opravdanih razloga može na zahtjev stranke produljiti rok za dostavu očitovanja za najdulje 30 dana.
(7) Ako se stranka ne očituje u roku iz stavaka 6. i 7. ovoga članka, činjenice i okolnosti relevantne za utvrđivanje činjeničnog stanja i utvrđivanje kriterija za izricanje novčane kazne ili upozorenja i upravne mjere Hrvatska narodna banka utvrdit će po službenoj dužnosti, na temelju vlastitih saznanja, raspoloživih podataka i dokumentacije.
Usmena rasprava
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 365.
U postupcima izricanja upravnih sankcija koje vodi Hrvatska narodna banka na temelju ovoga Zakona može se održati usmena rasprava s koje je javnost isključena.
Nalaz o utvrđenom činjeničnom stanju
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 366.
(1) Po provedenom ispitnom postupku Hrvatska narodna banka sastavit će nalaz o utvrđenom činjeničnom stanju koji sadrži:
1. utvrđeno činjenično stanje
2. odredbu ovoga Zakona na temelju koje i u vezi s kojom je utvrđena povreda i
3. određivanje novčane kazne ili upozorenja i/ili upravne mjere te olakotne i otegotne okolnosti koje su uzete u obzir pri određivanju jedne od tih upravnih sankcija, kao i one okolnosti koje su utjecale na određivanje visine novčane kazne ako je kao upravna sankcija određena novčana kazna.
(2) Hrvatska narodna banka će nalaz iz stavka 1. ovoga članka dostaviti stranki na očitovanje i pozvati stranku da se očituje u određenom roku koji ne može biti kraći od osam niti dulji od 30 dana od dana primitka nalaza.
(3) U slučaju da Hrvatska narodna banka ocijeni da su činjenice i dokazi iz očitovanja stranke iz stavka 3. ovoga članka odlučni, sastaviti će novi nalaz o utvrđenom činjeničnom stanju te ga dostaviti stranci u skladu sa stavkom 2. ovoga članka.
(4) Hrvatska narodna banka do okončanja postupka može izmijeniti nalaz iz stavka 1. ovoga članka i dostaviti ga stranki na očitovanje u skladu sa stavkom 2. ovoga članka.
(5) Ako se tijekom postupka utvrdi da ne postoje razlozi za izricanje novčane kazne ili upozorenja odnosno upravne mjere, guverner Hrvatske narodne banke rješenjem će obustaviti postupak.
Kriteriji za određivanje novčane kazne, upozorenja i upravne mjere
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 367.
(1) Hrvatska narodna banka uzet će u obzir sve okolnosti koje utječu na određivanje novčane kazne, upozorenja i upravne mjere, a osobito okolnosti kao što su:
– težina, ponavljanje, učestalost ili trajanje povrede
– stupanj odgovornosti stranke
– utjecaj povrede na bonitetne zahtjeve i drugi utjecaj povrede na kreditnu instituciju
– financijska snaga stranke
– iznos stečene dobiti ili izbjegnutog gubitka stranke, ako ih je moguće utvrditi
– gubici koje su zbog počinjene povrede imale treće osobe, ako ih je moguće utvrditi
– suradnju stranke s Hrvatskom narodnom bankom
– ponašanje stranke nakon povrede
– priznanje stranke da je počinila povredu
– prethodna kršenja koja su utvrđena za stranku
– posljedice takve povrede za stabilnost financijskog sustava i potrošače
– sve moguće sistemske posljedice povrede i
– upravne sankcije i prekršaje koje su prethodno izrečene stranci.
(2) Povreda je beznačajna ako je stupanj povrede neznatan i ne postoji potreba da se počinitelju izrekne novčana kazna, upozorenje ili upravna mjera.
(3) Za povrede iz koristoljublja kojim je ostvarena imovinska korist stranka se može strože kazniti, najviše do dvostrukog iznosa propisane novčane kazne za tu povredu.
(4) Kada Hrvatska narodna banka za istu stranku vodi jedan postupak izricanja novčane kazne, upozorenja i upravne mjere radi više počinjenih povreda i ako za svaku pojedinu povredu izrekne novčanu kaznu, konačni iznos ukupne izrečene novčane kazne činit će zbroj pojedinačnih novčanih kazni određenih za svaku pojedinu povredu.
Zastara za vođenje postupka za izricanje novčane kazne, upozorenja i upravne mjere
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 368.
(1) Povreda je počinjena u vrijeme kada je počinitelj povrede radio ili je bio dužan raditi, bez obzira na to kada je nastupila posljedica povrede.
(2) Postupak za izricanje novčane kazne, upozorenja i upravne mjere ne može biti pokrenut nakon što istekne rok od pet godina od dana kada je počinjena povreda.
(3) Sastoji li se djelatnost počinitelja iz više vremenski odvojenih radnji, povreda je počinjena danom posljednje radnje, a kod povreda kod kojih radnja traje, danom prestanka posljednje radnje.
(4) Zastara iz stavka 1. ovoga članka prekida se svakom radnjom Hrvatske narodne banke poduzetom radi utvrđivanja povrede i izricanja novčane kazne, upozorenja i upravne mjere zbog te povrede a prekid zastare započinje danom kada je stranka primila obavijest o poduzetoj radnji Hrvatske narodne banke.
(5) Poslije svakog prekida zastara počinje ponovno teći, ali se postupak ni u kojem slučaju ne može voditi protekom dvostrukog vremena određenog stavkom 1. ovoga članka, a da Hrvatska narodna banke nije izrekla novčanu kaznu ili upozorenje odnosno upravnu mjeru.
(6) Zastara izricanja novčane kazne, upozorenja i upravne mjere iz stavka 5. ovoga članka ne teče:
– za vrijeme trajanja postupka pred upravnim sudom koji se vodi u vezi s rješenjem o izricanju novčane kazne, upozorenja i upravne mjere i
– za vrijeme trajanja kaznenog postupka koji se protiv stranke vodi u vezi s istim činjenicama.
XXXIII.3. POSTUPAK IZRICANJA PERIODIČNIH PENALA
Periodični penali
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 369.
(1) Hrvatska narodna banka odmjerit će periodične penale rješenjem o odmjeravanju periodičnih penala ili rješenjem o nalaganju supervizorskih mjera u skladu s ovim Zakonom.
(2) Rješenje o odmjeravanju periodičnih penala i rješenje o izricanju ukupnog iznosa periodičnih penala donose se u postupku na koji se na odgovarajući način primjenjuju odredbe glave XXX. ovoga Zakona.
Odmjeravanje iznosa periodičnog penala
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 370.
(1) Rješenjem o odmjeravanju periodičnih penala ili rješenjem o nalaganju supervizorskih mjera Hrvatska narodna banka odmjerit će iznos periodičnih penala za svaki dan trajanja kršenja, naznačiti datum od kojeg počinju teći periodični penali te navesti rok u kojem je stranka obvezna uskladiti se s odredbama koje krši, a koji ne može biti duži od šest mjeseci.
(2) Gornja granica periodičnog penala koji se može odmjeriti pravnoj osobi po danu kršenja je 5% prosječnog neto dnevnog prometa te osobe, odnosno 50.000,00 eura odgovornoj osobi u pravnoj osobi ili drugoj fizičkoj osobi.
(3) Pri odmjeravanju periodičnih penala Hrvatska narodna banka uzet će u obzir mogući učinak periodičnih penala na financijsko stanje stranke koja čini kršenje kako bi se izbjeglo dovođenje stranke u financijske poteškoće ali također i moguću dobit ostvarenu ili gubitak izbjegnut kršenjem.
Izricanje ukupnog iznosa periodičnih penala
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 371.
(1) Ako je stranka postupila sukladno rješenju kojim je odmjeren iznos periodičnih penala te uskladila se s odredbama koje krši, Hrvatska narodna banka će rješenjem o izricanju ukupnog iznosa periodičnih penala utvrditi datum prestanka kršenja, izreći ukupan iznos periodičnih penala za one dane koji su protekli od dana kad su periodični penali počeli teći do dana kada se stranka uskladila s odredbama koje krši, te odrediti rok u kojem je stranka dužna platiti navedeni iznos.
(2) Ako stranka nije postupila sukladno rješenju kojim je odmjeren iznos periodičnih penala i uskladila se s odredbama koje krši, Hrvatska narodna banka će rješenjem o izricanju ukupnog iznosa periodičnih penala utvrditi da stranka nije otklonila kršenje u ostavljenom roku, izreći ukupan iznos periodičnih penala za sve dane ostavljenog roka te odrediti rok u kojem je stranka dužna platiti navedeni iznos.
XXXIV. STEČAJNI REDOVI STAVKI REDOVNOG KAPITALA FINANCIJSKIH INSTITUCIJA I HOLDINGA
Stečajni redovi stavki regulatornog kapitala financijskih institucija i holdinga
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 372.
(1) U redovnom postupku zbog insolventnosti pokrenutom nad određenim financijskim institucijama ili holdinzima sve tražbine koje proizlaze iz stavki regulatornog kapitala tih subjekata imaju niži red prvenstva od bilo koje tražbine koja ne proizlazi iz stavke regulatornog kapitala tih subjekata.
(2) Financijske institucije i holdinzi iz stavka 1. ovoga članka su:
- financijska institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja je društvo kći kreditne institucije ili društva iz podstavaka 2. ili 3. ovoga stavka i koja je obuhvaćena nadzorom matičnog društva na konsolidiranoj osnovi u skladu s člancima 6. do 17. Uredbe (EU) br. 575/2013
- financijski holding, mješoviti financijski holding i mješovit holding sa sjedištem u Republici Hrvatskoj
- matični financijski holding u Republici Hrvatskoj, matični financijski holding u Europskoj uniji sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, matični mješoviti financijski holding u Republici Hrvatskoj i matični mješoviti financijski holding u Europskoj uniji sa sjedištem u Republici Hrvatskoj.
(3) U slučaju kada je instrument samo djelomično priznat kao stavka regulatornog kapitala, s cijelim instrumentom postupa se kao s tražbinom koja proizlazi iz stavke regulatornog kapitala te on ima niži red prvenstva od tražbine koja ne proizlazi iz stavke regulatornog kapitala.
(4) Redovni postupak zbog insolventnosti je postupak zbog insolventnosti koji dovodi do djelomične ili potpune prodaje imovine dužnika i imenovanja likvidatora ili stečajnog upravitelja, koji se uobičajeno primjenjuje na institucije prema nacionalnom pravu te se ili zasebno primjenjuju na te institucije ili se općenito primjenjuje za svaku fizičku ili pravnu osobu, a u Republici Hrvatskoj je to stečajni postupak odnosno postupak prisilne likvidacije.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
XXXV. POVREDE PROPISA I PREKRŠAJNE ODREDBE
XXXV.1. POVREDE PROPISA
Povrede pravnih i fizičkih osoba
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 373.
(1) Pravnoj ili fizičkoj osobi i odgovornoj osobi u pravnoj osobi može se izreći novčana kazna, upozorenje, periodični penal i upravna mjera ako se utvrdi jedna od sljedećih povreda:
1. ako se koristi u svom nazivu ili upotrebljava u pravnom prometu riječi „kreditna institucija“, „banka“, „štedna banka“, „stambena štedionica“ ili „štedionica“ odnosno izvedenicama tih riječi suprotno odredbama članka 5., članka 330. stavaka 3. i 4. i članka 336. ovoga Zakona.
2. ako prima depozite ili ostala povratna sredstva od javnosti bez odobrenja za rad, što je protivno odredbi članka 11. stavka 5. ovoga Zakona
3. ako obavlja djelatnost kreditne institucije ili obavlja djelatnost kao kreditna institucija bez prethodnog odobrenja za rad, protivno što je protivno odredbi članka 14. stavka 2. ovoga Zakona
4. ako obavlja bilo koju od aktivnosti iz članka 4. stavka 1. točke 1. podtočke (b) Uredbe (EU) br. 575/2013 bez odobrenja za rad kada je dostignut prag iz članka 14. stavka 6. ovoga Zakona, i da ta osoba nije dobila izuzeće na temelju članka 14. stavka 9. ovoga Zakona, što je protivno odredbi članka 14. stavka 2. ovoga Zakona
5. ako kao kreditna institucija, financijski holding ili mješoviti financijski holding iz članka 87. ovoga Zakona provede statusnu promjenu protivno odredbi članka 23. ovoga Zakona
6. ako je izravno ili neizravno stekla kvalificirani udjel u kreditnoj instituciji ili je kvalificirani udjel u kreditnoj instituciji izravnim ili neizravnim stjecanjem dodatno povećala, zbog čega bi udjel njezinih glasačkih prava ili udjel u kapitalu dosegnuo ili premašio pragove iz članka 31. stavka 3. ovoga Zakona bez prethodne suglasnosti ili unatoč protivljenju Europske središnje banke, što je protivno odredbi članka 31. stavaka 1. odnosno 3. ovoga Zakona
7. ako je prodala ili na drugi način otuđila svoje dionice zbog čega se njezin udio smanjio ispod visine za koju je dobila prethodnu suglasnost ili je kreditna institucija prestala biti njezino društvo kći, a o tome nije prethodno obavijestila Hrvatsku narodnu banku, što je protivno odredbi članka 31. stavka 7. ovoga Zakona
8. ako kao matični financijski holding u RH, matični mješoviti financijski holding u RH, matični financijski holding iz EU-a i matični mješoviti financijski holding iz EU-a koji je član grupe kreditnih institucija u RH iz članka 135. ovoga Zakona ne podnese zahtjev za izdavanje odobrenja što je protivno odredbi članka 87. stavka 1. ovoga Zakona
9. ako kao financijski holding ili mješoviti financijski holding koji je obvezan uskladiti se s ovim Zakonom i/ili Uredbom (EU) br. 575/2013 na potkonsolidiranoj osnovi ili ako je imenovan kao odgovoran za osiguranje usklađenosti grupe s bonitetnim zahtjevima na konsolidiranoj osnovi u skladu sa člankom 88. stavkom 2. točkom 4. ovoga Zakona, ne podnese zahtjev za izdavanje odobrenja, što je protivno odredbi članka 87. stavka 2. ovoga Zakona
10. ako kao financijski holding ili mješoviti financijski holding kontinuirano ne ispunjava uvjete iz članka 87. stavka 11. ovoga Zakona, što je protivno odredbi članka 87. stavka 12. ovoga Zakona
11. ako kao financijski holding ili mješoviti financijski holding bez odgađanja ne obavijesti Hrvatsku narodnu banku da su promijenjene okolnosti na temelju kojih je izdano odobrenja a koje bi mogle utjecat na ispunjavanje uvjeta iz članka 87. stavka 11. ovoga Zakona, što je protivno odredbi članka 87. stavka 12. ovoga Zakona
12. ako kao financijski holding ili mješoviti financijski holding Hrvatskoj narodnoj banci kao konsolidirajućem nadzornom tijelu najkasnije četiri mjeseca po isteku kalendarske godine ne dostavi informacije nužne za redovito praćenje organizacijske strukture grupe i usklađenosti s uvjetima iz članka 87. stavka 11. ovoga Zakona, što je protivno odredbi članka 87. stavka 14. ovoga Zakona
13. ako kao financijski holding ili mješoviti financijski holding postupi protivno podzakonskom propisu koji je donesen na temelju članka 87. stavka 16. ovoga Zakona
14. ako kao financijski holding ili mješoviti financijski holding bez odgađanja ne obavijesti Hrvatsku narodnu banku da su promijenjene okolnosti na temelju koje je odobreno izuzeće iz članka 88. stavka 2. ovoga Zakona, a koje bi mogle utjecati ispunjavanje uvjeta za izuzeće, što je protivno odredbi članka 88. stavka 6. ovoga Zakona
15. ako kao financijski holding ili mješoviti financijski holding Hrvatskoj narodnoj banci kao konsolidirajućem nadzornom tijelu najkasnije četiri mjeseca po isteku kalendarske godine ne dostavi informacije nužne za redovito praćenje organizacijske strukture grupe i usklađenosti s uvjetima iz članka 88. stavka 2. ovoga Zakona, što je protivno odredbi članka 88. stavka 8. ovoga Zakona
16. ako kao financijski holding ili mješoviti financijski holding postupi protivno podzakonskom propisu koji je donesen na temelju članka 88. stavka 10. ovoga Zakona
17. ako kao financijski holding ili mješoviti financijski holding u roku od tri mjeseca od primitka rješenja Hrvatske narodne banke kojim je odbijen zahtjev za izuzeće od odobrenja iz članka 88. ovoga Zakona ili je po kontinuiranom nadzoru utvrđeno da uvjeti za izuzeće nisu više ispunjeni, ne podnese Hrvatskoj narodnoj banci zahtjev za izdavanje odobrenja iz članka 87. ovoga Zakona, što je protivno odredbi članka 89. stavka 4. ovoga Zakona
18. ako kao kreditna institucija, financijski holding ili mješoviti financijski holding iz glave X. ovoga Zakona nije obavijestio Hrvatsku narodnu banku o svakoj namjeri stjecanja, sklapanjem pravnog posla ili osnivanjem društva ili pravne osobe, kojom je postupno ili odjednom stekao neposredno ili posredno, udio koji predstavlja 15% ili više njihovog priznatog kapitala što je protivno odredbi članka 291. stavka 1. ovoga Zakona
19. ako kao kreditna institucija, financijski holding ili mješoviti financijski holding iz glave X. ovoga Zakona nije obavijestio Hrvatsku narodnu banku u pisanom obliku ili obavijest ne sadržava opseg namjeravanog stjecanja ili ne sadržava informacije i dokumentaciju propisane podzakonskim propisom donesenim na temelju članka 292. stavka 8. ovoga Zakona, što je protivno odredbi članka 291. stavka 2. ovoga Zakona
20. ako kao kreditna institucija, financijski holding ili mješoviti financijski holding iz glave X. ovoga Zakona ne obavijesti Hrvatsku narodnu banku da namjerava izravno ili neizravno otuđiti značajan udio, a što je protivno odredbo članka 294. stavka 1. ovoga Zakona ili ako obavijest ne dostavi u pisanom obliku ili ne navede veličinu udjela koji namjerava otuđiti, što je protivno odredbi članka 294. stavka 2. ovoga Zakona
21. ako kao kreditna institucija, financijski holding ili mješoviti financijski holding iz glave X. ovoga Zakona nije prije prijenosa bilo da se on provodi prodajom ili drugim pravnim poslom, neovisno o tome provodi li se navedeni prijenos između članice iste grupe, obavijestio Hrvatsku narodnu banku o namjeri provedbe značajnog prijenosa imovine ili obveza odnosno ako obavijest nije dostavio u pisanom obliku prije provedbe tog prijenosa bilo da se on provodi prodajom ili drugim pravnim poslom te, što je protivno odredbi članka 296. stavka 1. ovoga Zakona
22. ako kreditna institucija, financijski holding, mješoviti financijski holding ili fizička osoba ne ispunjava zahtjeve iz odluke ili rješenja koju je Hrvatska narodna banka ili Europska središnja banka donijela u skladu s odredbama ovoga Zakona ili u skladu s Uredbom (EU) br. 575/2013.
(2) Za povrede iz stavka 1. ovoga članka, kaznit će se pravna osoba novčanom kaznom u iznosu do 10 % ukupnog godišnjeg neto prometa te pravne osobe a ako je utvrđeno da je ostvarena dobit ili izbjegnut gubitak, novčana kazna može iznositi i do dvostrukog iznosa dobiti ostvarene povredom odnosno gubitka izbjegnutog povredom, ako je moguće utvrditi ostvarenu dobit ili izbjegnute dobitke.
(3) Za povredu iz stavka 1. ovoga članka, novčanom kaznom do 5 milijuna eura kaznit će se odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(4) Za povrede iz stavka 1. točaka 2., 4. i 5. ovoga članka novčanom kaznom do 5 milijuna eura kaznit će se fizička osoba.
(5) Za povrede iz stavka 1. ovoga članka, mogu se izreći periodični penali:
– pravnoj osobi do 5% prosječnog dnevnog neto prometa za svaki dan kršenja koje je u tijeku
– fizičkoj osobi i odgovornoj osobi u pravnoj osobi do 50.000 eura za svaki dan kršenja koje je u tijeku.
(6) Za povrede iz stavka 1. ovoga članka, mogu se izreći sljedeće upravne mjere:
– javna izjava u kojoj se navodi počinitelj odgovorna fizička osoba, odgovorna kreditna institucija, financijski holding, mješoviti financijski holding ili posredničko matično društvo te vrsta i opis povrede
– nalog kojim se od počinitelja odgovorne fizičke osobe, odgovorne kreditne institucije, financijskog holdinga, mješovitog financijskog holdinga ili posredničkog matičnog društva zahtjeva da prekine s povredom i više ne ponavlja takvo postupanje
– privremena suspenzija glasačkih prava kvalificiranom imatelju ili dioničaru koji zajednički djeluje a koji je počinio povredu i
– privremena zabrana obavljanja funkcije člana uprave, nadzornog odbora, višeg rukovodstva, nositelja ključne funkcije ili drugih poslova članova osoblja čije profesionalne aktivnosti imaju značajan utjecaj na profil rizičnosti kreditne institucije osobi odgovornoj za povredu, a koji je počinio povredu.
Povrede kreditnih institucija, financijskog holdinga i mješovitog financijskog holdinga
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 374.
(1) Pravnoj ili fizičkoj osobi i odgovornoj osobi u pravnoj osobi može se izreći novčana kazna, upozorenje, periodični penal i upravna mjera ako se utvrdi jedna od sljedećih povreda:
1. ako ne osigura da predsjednik uprave i članovi uprave kreditne institucije u svakom trenutku ispunjavaju uvjete za članstvo u upravi sukladno članku 44. stavku 1. ovoga Zakona, što je protivno odredbi članka 44. stavka 2. ovoga Zakona
2. ne procijeni primjerenost predsjednika odnosno članova uprave prije podnošenja zahtjeva iz članaka 45. stavka 2. ovoga Zakona odnosno ne procijeni periodično njihovu primjerenost, što je protivno odredbi članka 44. stavka 2. ovoga Zakona
3. ako pravodobno ne razriješi dužnosti člana uprave u vezi kojeg na temelju provedene procjene primjerenosti zaključi da ne ispunjava uvjete iz članka 44. stavka 1. ovoga Zakona, ili u odnosu na njega pravodobno ne poduzme dodatne korektivne mjere potrebne kako bi se osiguralo da taj član uprave ispunjava uvjete iz članka 44. stavka 1. ovoga Zakona, što je protivno odredbi članka 44. stavka 3. ovoga Zakona
4. ako odmah po saznanju novih činjenica ili drugih okolnosti koje bi mogle utjecati na primjerenost članova uprave ne provede ponovnu procjenu ispunjenja uvjeta iz članka 44. stavka 1. ovoga Zakona, ili o rezultatima te procjene bez odgode ne obavijesti Hrvatsku narodnu banku, što je protivno odredbi članka 44. stavka 4. ovoga Zakona
5. ako imenuje člana uprave bez prethodne suglasnosti Hrvatske narodne banke, što je protivno odredbi članka 45. stavka 1. ovoga Zakona
6. ako ne osigura da predsjednik nadzornog odbora ili članovi nadzornog odbora kreditne institucije u svakom trenutku ispunjavaju uvjete za članstvo u nadzornom odboru sukladno članku 48. stavku 1. ovoga Zakona, što je protivno odredbi članka 48. stavka 2. ovoga Zakona
7. ako ne procijeni primjerenost predsjednika odnosno članova nadzornog odbora prije podnošenja zahtjeva iz članka 49. stavka 2. ovoga Zakona odnosno ne procijeni periodično njihovu primjerenost, što je protivno odredbi članka 48. stavka 2. ovoga Zakona
8. ako pravodobno ne razriješi dužnosti člana nadzornog odbora u vezi kojeg na temelju provedene procjene primjerenosti zaključi da ne ispunjava uvjete iz članka 48. stavka 1. ovoga Zakona, ili u odnosu na njega pravodobno ne poduzme dodatne korektivne mjere potrebne kako bi se osiguralo da taj član nadzornog odbora ispunjava uvjete iz članka 44. stavka 1. ovoga Zakona, što je protivno odredbi članka 48. stavka 3. ovoga Zakona
9. ako odmah po saznanju novih činjenica ili drugih okolnosti koje bi mogle utjecati na primjerenost članova nadzornog odbora ne provede ponovnu procjenu ispunjenja uvjeta iz članka 48. stavka 1. ovoga Zakona, odnosno o rezultatima te procjene bez odgode ne obavijesti Hrvatsku narodnu banku, što je protivno odredbi članka 48. stavka 4. ovoga Zakona
10. ako nadzorni odbor kreditne institucije koja nije mala i jednostavna kreditna institucija i nadzorni odbor kreditne institucije čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište kako je određeno zakonom kojim se uređuje tržište kapitala nema dovoljan broj neovisnih članova, što je protivno odredbi članka 48. stavka 6. ovoga Zakona
11. ako nadzorni odbor kreditne institucije koja nije mala i jednostavna kreditna institucija nema najmanje jednog neovisnog člana nadzornog odbora, što je protivno odredbi članka 48. stavka 7. ovoga Zakona
12. ako izabere ili imenuje člana nadzornog odbora bez prethodne suglasnosti Hrvatske narodne banke, što je protivno odredbi članka 49. stavka 1. ovoga Zakona
13. ako, nakon što je saznala da da je fizička ili pravna osoba stekla kvalificirani udio odnosno da je kvalificirani imatelj prodao ili na drugi način otuđio svoje dionice tako da se zbog toga njegov udio povećao iznad odnosno smanjio ispod visine za koju je dobio prethodnu suglasnost, nije bez odgode izvijestila Hrvatsku narodnu banku, što je protivno odredbi članka 212. stavka 1. podstavku 9. ovoga Zakona
14. ako su njezine dionice uvrštene za trgovanje na uređenom tržištu nije barem jednom godišnje izvijestila Hrvatsku narodnu banku o imateljima kvalificiranog udjela te o veličini tih udjela, što je protivno članka 213. ovoga Zakona
15. ako kreditna institucija nema uspostavljene sustave upravljanja koji su razmjerni vrsti, opsegu i složenosti poslova koje obavlja i rizicima svojstvenih modelu poslovanja, ili ako ne uspostavi i provodi djelotvoran i pouzdan sustav upravljanja koji ne obuhvaća jasan organizacijski ustroj s dobro definiranim, preglednim i dosljednim linijama ovlasti i odgovornosti unutar kreditne institucije ili djelotvorno upravljanje svim rizicima kojima je izložena ili bi mogla biti izložena u svojem poslovanju, uključujući ESG rizike u kratkoročnom, srednjoročnom i dugoročnom razdoblju, kao i koncentracijski rizik koji proizlazi iz izloženosti prema središnjim drugim ugovornim stranama uzimajući u obzir uvjete iz članka 7.a Uredbe (EU) br. 648/2012 ili primjerene sustave unutarnjih kontrola koji uključuju i primjerene administrativne i računovodstvene postupke ili rodno neutralne politike i prakse primitaka koje su u skladu s i promiču odgovarajuće i djelotvorno upravljanjem rizicima uzimajući u obzir sklonost preuzimanja rizika kreditne institucije u odnosu na ESG rizik, te primjenu istih ili prikladne mrežne i informacijske sustave koji su uspostavljeni i kojima se upravlja u skladu s Uredbom (EU) 2022/2554, što je protivno odredbi članka 181. ovoga Zakona
16. ako ne ispunjava zahtjeve u pogledu primitaka iz članaka 200. i 201. ovoga Zakona ili ako upotrijebi instrumente za dodjelu varijabilnih primitaka u obliku redovnih dionica kreditne institucije koja je izravno ili neizravno nadređena kreditnoj instituciji ili u obliku instrumenata povezanih s redovnim dionicama kreditne institucije koja je izravno ili neizravno nadređena kreditnoj instituciji, ako upotreba instrumenata koje je izdala sama kreditna institucija za upravljanje kapitalom na razini grupe kreditnih institucija u kojoj je kreditna institucija članica, nije bilo onemogućeno ili znatno otežano, što je protivno članku 202. ovoga Zakona
17. ako ne izvještava Hrvatsku narodnu banku o informacijama koje se odnose na veliku izloženost ili dostavlja nepotpune odnosno netočne informacije, što je protivno članku 394. stavka 1. Uredbe (EU) br. 575/2013
18. ako ne izvještava Hrvatsku narodnu banku o informacijama koje se odnose na likvidnost ili dostavlja nepotpune odnosno netočne informacije, što je protivno članku 415. stavaka 1. i 2. Uredbe (EU) br. 575/2013
19. ako ne održava omjer neto stabilnih izvora financiranja, što je protivno članku 413. ili članka 428.b Uredbe (EU) br. 575/2013, ili u više navrata ili kontinuirano ne drži likvidnu imovinu, što je protivno članku 412. te Uredbe
20. ako ne objavljuje informacije ili Hrvatskoj narodnoj banci dostavlja nepotpune odnosno netočne informacije, što je protivno članku 431. stavaka 1., 2. i 3. ili članku 451. stavka 1. Uredbe (EU) br. 575/2013
21. ako vrši isplate imateljima instrumenata uključenih u regulatorni kapital institucije, što je protivno članku 250. ovoga Zakona ili ako kreditna institucija vrši isplatu imateljima instrumenata uključenih u regulatorni kapital u slučajevima kada je člancima 28., 51. ili 63. Uredbe (EU) 575/2013 zabranjena takva isplata
22. ako matična institucija, matični financijski holding ili matični mješoviti financijski holding ne poduzimaju mjere koje bi mogle biti potrebne za osiguravanje usklađenosti s bonitetnim zahtjevima iz dijela trećeg, četvrtog, šestog ili sedmog Uredbe (EU) br. 575/2013 ili naložene u skladu s člankom 107. ili 110. ovoga Zakona na konsolidiranoj ili potkonsolidiranoj osnovi
23. ako kreditna institucija ne ispunjava kapitalne zahtjeve utvrđene u članku 92. stavku 1. Uredbe (EU) br. 575/2013
24. ako kreditna institucija, financijski holding ili mješoviti financijski holding ili fizička osoba opetovano ne ispunjava zahtjeve iz odluke ili rješenja koju je Hrvatska narodna banka ili Europska središnja banka donijela u skladu s odredbama ovoga Zakona ili u skladu s Uredbom (EU) br. 575/2013
25. ako kreditna institucija ne ispunjava zahtjeve povezane sa sastavom, uvjetima, usklađenjima i odbicima koji se odnose na regulatorni kapital kako je utvrđeno u dijelu drugom Uredbe (EU) br. 575/2013
26. ako kreditna institucija ne ispunjava zahtjeve povezane sa svojim velikim izloženostima prema jednoj osobi ili grupi povezanih osoba iz dijela četvrtog Uredbe (EU) br. 575/2013
27. ako kreditna institucija ne ispunjava zahtjeve povezane s izračunom omjera financijske poluge, uključujući primjenu odstupanja iz dijela sedmog Uredbe (EU) br. 575/2013
28. ako kreditna institucija Hrvatskoj narodnoj banci ne dostavlja informacije o podacima iz članka 430. stavaka 1., 2. ili 3. te članka 430.a Uredbe (EU) br. 575/2013 ili dostavlja nepotpune odnosno netočne informacije
29. ako kreditna institucija ne ispunjava zahtjeve za prikupljanje podataka i upravljanje njima iz dijela trećeg glave III. poglavlja 2. Uredbe (EU) br. 575/2013
30. ako kreditna institucija ne ispunjava zahtjeve povezane s izračunom iznosa izloženosti ponderiranih rizikom ili kapitalnih zahtjeva ili ne primjenjuje sustave upravljanja utvrđene u dijelu trećem glavama od II. do VI. Uredbe (EU) br. 575/2013
31. ako kreditna institucija ne ispunjava zahtjeve povezane s izračunom koeficijenta likvidnosne pokrivenosti ili omjera neto stabilnih izvora financiranja iz dijela šestog, glava I. i IV. Uredbe (EU) br. 575/2013 i delegiranog akta iz članka 460. stavka 1. te Uredbe.
(2) Za povrede iz stavka 1. ovoga članka, novčanom kaznom u iznosu do 10 % ukupnog godišnjeg neto prometa pravne osobe kaznit će se kreditna institucija, financijski holding ili mješoviti financijski holding ako je utvrđeno da je ostvarena dobit ili izbjegnut gubitak, novčana kazna može iznositi i do dvostrukog iznosa dobiti ostvarene povredom odnosno gubitka izbjegnutog povredom, ako je moguće utvrditi ostvarenu dobit ili izbjegnute dobitke.
(3) Za povredu iz stavka 1. ovoga članka, novčanom kaznom do 5 milijuna eura kaznit će se i odgovorna osoba u kreditnoj instituciji, financijskom holdingu ili mješovitom financijskom holdingu.
(4) Za povrede iz stavka 1. ovoga članka, mogu se izreći periodični penali:
– kreditnoj instituciji, financijskom holdingu ili mješovitom financijskom holdingu do 5% prosječnog dnevnog neto prometa za svaki dan kršenja koje je u tijeku
– odgovornoj osobi u kreditnoj instituciji, financijskom holdingu ili mješovitom financijskom holdingu do 50.000 eura za svaki dan kršenja koje je u tijeku.
(5) Za povrede iz stavka 1. ovoga članka, mogu se izreći sljedeće upravne mjere:
– javna izjava u kojoj se navodi počinitelj odgovorna fizička osoba, odgovorna kreditna institucija, financijski holding, mješoviti financijski holding ili posredničko matično društvo te vrsta i opis povrede,
– nalog kojim se od počinitelja odgovorne fizičke osobe, odgovorne kreditne institucije, financijskog holdinga, mješovitog financijskog holdinga ili posredničkog matičnog društva zahtjeva da prekine s povredom i više ne ponavlja takvo postupanje,
– privremena suspenzija glasačkih prava kvalificiranom imatelju ili dioničaru koji zajednički djeluje a koji je počinio povredu,
– privremena zabrana obavljanja funkcije člana uprave, nadzornog odbora, višeg rukovodstva, nositelja ključne funkcije ili drugih poslova članova osoblja čije profesionalne aktivnosti imaju značajan utjecaj na profil rizičnosti kreditne institucije osobi odgovornoj za povredu, a koji je počinio povredu
–- ukidanje odobrenja za rad kreditnoj instituciji koja je počinila povredu.
Ostale povrede kreditnih institucija i matičnih institucija
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 375.
(1) Kreditnoj instituciji, financijskom holdingu ili mješovitom financijskom holdingu te odgovornoj osobi u toj pravnoj osobi može se izreći novčana kazna, upozorenje, periodični penal i upravna mjera ako se utvrdi jedna od sljedećih povreda:
1. ako obavlja drugu djelatnost osim pružanja bankovnih i financijskih usluga za koje je dobila odobrenje te pomoćnih usluga, što je protivno odredbi članka 14. stavka 3. ovoga Zakona
2. ako odluku o ukidanju odobrenja za pružanje financijskih usluga ne dostavi nadležnom trgovačkom sudu u roku od osam dana ili istu javno ne objavi bez odgađanja na svojim internetskim stranicama, što je protivno odredbi članka 22. stavka 2. ovoga Zakona
3. ako nakon usvajanja nacrta uvjeta provedbe statusne promjene Hrvatskoj narodnoj banci ne podnese zahtjev za izdavanje odobrenja za provedbu statusne promjene ili taj zahtjev ne sadrži informacije iz podzakonskog propisa donesenog na temelju članka 25. stavka 13. ovoga Zakona, ili o tome ne obavijesti tijelo koje će biti nadležno za superviziju subjekata koji nastaju nakon te statusne promjene., što je protivno odredbi članka 23. stavka 2. ovoga Zakona
4. ako kao podnositelj zahtjeva ne dostavi odluku o statusnoj promjeni iz članka 24. stavka 11. ovoga Zakona tijelima koja su prema nacionalnom pravu zadužena za nadzor predložene statusne promjene, što je protivno odredbi članka 24. stavka 13. ovoga Zakona
5. ako kreditna institucija koja se namjerava provesti pripajanje drugoj kreditnoj instituciji sa sjedištem u drugoj državi članici, a kreditna institucija kojoj će ona biti pripojena nije osnovala podružnicu u Republici Hrvatskoj, prije provođenja pripajanja a najkasnije dva mjeseca od objave zajedničkog pripajanja nije obavijestila vjerovnike o pripajanju i o načinu na koji namjerava na području Republike Hrvatske osigurati ispunjenje njihovih tražbina ili nije obavijestila dužnike o načinu na koji će primati ispunjenje obveza na području Republike Hrvatske ili nije obavijestila Hrvatsku narodnu banku o tome da je obavijestila vjerovnike i dužnike, što je protivno odredbi članka 24. stavka 16. ovoga Zakona
6. ako kreditna institucija koja se namjerava provesti spajanje s drugom kreditnom institucijom sa sjedištem u drugoj državi članici, pri čemu će kreditna institucija koja će nastati spajanjem imati sjedište u drugoj državi članici, prije provođenja spajanja, a najkasnije dva mjeseca od objave zajedničkog spajanja nije obavijestila vjerovnike o spajanju i o načinu na koji namjerava na području Republike Hrvatske osigurati ispunjenje njihovih tražbina ili nije obavijestila dužnike o načinu na koji će primati ispunjenje obveza na području Republike Hrvatske ili nije obavijestila Hrvatsku narodnu banku o tome da je obavijestila vjerovnike i dužnike, što je protivno odredbi članka 24. stavka 17. ovoga Zakona
7. ako izravno ili neizravno, kreditira stjecanje ili izdaje garancije ili druga jamstva za stjecanje svojih dionica ili dionica, odnosno poslovnih udjela društava u čijem kapitalu sudjeluje s 20% ili više udjela, što je protivno odredbi članka 28. stavka 1. ovoga Zakona
8. ako izravno ili neizravno, kreditira stjecanje ili izdaje garancije ili drugih jamstva za stjecanje drugih financijskih instrumenata koje sama izdaje, odnosno koje izdaje društvo u čijem kapitalu sudjeluje s 20% ili više udjela, što je protivno odredbi članka 28. stavka 2. ovoga Zakona
9. ako iznos kredita ili jamstava iz članka 28. stavka 4. ovoga Zakona prijeđe 10% temeljnog kapitala kreditne institucije, što je protivno odredbi članka 28. stavka 5. ovoga članka
10. ako iznos temeljnog kapitala koji se odnosi na povlaštene dionice prijeđe jednu četvrtinu iznosa njenog temeljnog kapitala, što je protivno odredbi članka 29. ovoga Zakona
11. ako stekne kvalificirani udjel u pravnoj osobi koja ima kvalificirani udjel u toj kreditnoj instituciji protivno odredbi članka 30. stavka 2. ovoga Zakona
12. ako ne osigura da kvalificirani imatelj kojem je privremeno zabranjeno ostvarivanje prava glasa na glavnoj skupštini ne ostvaruje pravo glasa ni iz jedne dionice za koju je privremeno zabranjeno ostvarivanje prava glasa, što je protivno odredbi članka 39. stavka 6. ovoga Zakona
13. ako bez odgađanja ne obavijesti Hrvatsku narodnu banku o prestanku mandata člana uprave i nadzornog odbora ili ne navede razloge prestanka mandata, što je protivno odredbi članka 41. stavka 5. ovoga Zakona
14. ako nema najmanje dva člana uprave koji vode poslove i zastupaju kreditnu instituciju, od kojih je jedan imenovan za predsjednika uprave, što je protivno odredbi članka 42. stavka 1. ovoga Zakona
15. ako članovi uprave ne vode poslove i ne zastupaju kreditnu instituciju zajedno, osim ako tako nije određeno statutom kreditne institucije, što je protivno odredbi članka 42. stavka 3. ovoga Zakona
16. ako članovi uprave kreditne institucije nisu u radnom odnosu s kreditnom institucijom ili nisu u radnom odnosu s punim radnim vremenom, što je protivno odredbi članka 43. stavka 1. ovoga Zakona
17. ako ne osigura da ugovori na temelju kojih su članovi uprave u radnom odnosu s kreditnom institucijom sadržavaju odredbu kojom je ugovoreno da takvi ugovori prestaju imenovanjem zamjenskog člana uprave koji zamjenjuje tog člana uprave, uvođenjem posebne uprave, uvođenjem sanacijske uprave, ili imenovanjem likvidatora, što je protivno odredbi članka 43. stavka 2. ovoga Zakona
18. ako isplati otpremninu ili varijabilni primitak članu uprave kojem radni odnos prestane imenovanjem zamjenskog člana uprave koji zamjenjuje tog člana uprave, uvođenjem posebne uprave, uvođenjem sanacijske uprave ili imenovanjem likvidatora što je protivno odredbi članka 43. stavka 3 ovoga Zakona
19. ako postupi protivno podzakonskom propisu koji je donesen na temelju odredbe članka 44. stavka 9. ovoga Zakona
20. ako postupi protivno podzakonskom propisu koji je donesen na temelju članka 48. stavka 11. ovoga Zakona
21. ako najmanje četiri mjeseca prije planiranog imenovanja pojedinog člana nadzornog odbora ne podnese Hrvatskoj narodnoj banci zahtjev za izdavanje prethodne suglasnosti za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora, odnosno predsjednika nadzornog odbora, što je protivno odredbi članka 49. stavka 16. ovoga Zakona
22. ako ne identificira ključne funkcije, što je protivno odredbi članka 52. stavka 1. ovoga Zakona
23. ako ne osigura da nositelj ključne funkcije u svakom trenutku ispunjavaju uvjete primjerenosti sukladno članku 52. stavku 2. ovoga Zakona, što je protivno odredbi članka 52. stavka 3. ovoga Zakona
24. ako ne procijeni nositelja ključne funkcije prije njegova preuzimanja dužnosti ili periodično ne povodi procjenu njegove primjerenosti, što je protivno odredbi članka 52. stavka 3. ovoga Zakona
25. ako osobu koja ne ispunjava uvjete iz članka 52. stavka 2. ovoga Zakona imenuje nositeljem ključne funkcije ako je procjena dovršena prije nego što je osoba preuzela dužnost, odnosno pravodobno ne razriješi tu osobu dužnosti nositelja ključne funkcije ili pravodobno ne poduzme dodatne mjere potrebne kako bi se osiguralo da nositelj ključne funkcije bude ili postane primjeren, što je protivno odredbi članka 52. stavka 4. ovoga Zakona
26. ako ne poduzme sve potrebne mjere kako bi osigurala da se dužnost nositelja ključnih funkcija odgovarajuće izvršava, uključujući zamjenu nositelja ključnih funkcija ako ta osoba prestane ispunjavati uvjete primjerenosti, što je protivno odredbi članka 52. stavka 5. ovoga Zakona
27. ako postupi protivno podzakonskom propisu koji je donijela Hrvatska narodna banka na temelju članka 52. stavka 8. ovoga Zakona
28. ako u roku od tri radna dana nakon imenovanja voditelja interne kontrolne funkcije ili glavnog financijskog direktora Hrvatskoj narodnoj banci ne dostavi procjenu primjerenosti zajedno s informacijama i dokumentacijom kojima dokazuje ispunjavanje uvjeta za njihovo imenovanje iz članka 52. stavka 2. ovoga Zakona, što je protivno odredbi članka 53. stavka 1. ovoga Zakona
29. ako odmah po saznanju novih činjenica ili drugih okolnosti koje bi mogle utjecati na primjerenost voditelja interne kontrolne funkcija i glavnog financijskog direktora ne provede ponovnu procjenu ispunjenja uvjeta iz članka 52. stavka 2. ovoga Zakona, odnosno o rezultatima te procjene bez odgode ne obavijesti Hrvatsku narodnu banku, što je protivno odredbi članka 53. stavka 8. ovoga Zakona
30. ako članovi upravljačkog tijela financijskog holdinga ili mješovitog financijskog holdinga, koji nemaju odobrenje u skladu s člankom 87. ovoga Zakona, nemaju dobar ugled ili ne posjeduju dostatno znanje, vještine i iskustvo kako je navedeno u članku 44. i članku 48. ovoga Zakona za obavljanje svojih dužnosti, što je protivno odredbi članka 54. stavka 1. ovoga Zakona
31. ako kao financijski holding ili mješoviti financijski holdinga, koji nemaju odobrenje u skladu s člankom 87. ovoga Zakona ne osiguraju primjerenost članova svojeg upravljačkog tijela, što je protivno odredbi članka 54. stavka 2. podstavku prvom ovoga Zakona
32. ako kao financijski holding ili mješoviti financijski holdinga koji nemaju odobrenje u skladu s člankom 87. ovoga Zakona, ne obavijesti Hrvatsku narodnu banku o svakoj promjeni svojih članova upravljačkog tijela u roku od osam dana od provođenja te promjene, što je protivno odredbi članka 54. stavka 2. podstavku drugom ovoga Zakona
33. ako imenuje upravljačko tijelo bez da ishodi prethodnu suglasnost Hrvatske narodne banke, što je protivno odredbi članka 54. stavka 3. ovoga Zakona
34. ako pri procjeni primjerenosti članova upravljačkog tijela ne primjenjuje na odgovarajući način uvjete propisane člancima 41. do 51. ovoga Zakona, što je protivno odredbi članka 54. stavka 3. ovoga Zakona
35. ako pri procjeni primjerenosti nositelja ključnih funkcija ne primjenjuje na odgovarajući način uvjete propisane člancima 52. i 53. ovoga Zakona, što je protivno odredbi članka 54. stavka 3. ovoga Zakona
36. bez odobrenja Hrvatske narodne banke osnuje podružnicu u drugoj državi članici, što je protivno odredbi članka 56. stavka 1. ovoga Zakona
37. ako započne pružati usluge preko podružnice u drugoj državi članici prije nego što od nadležnog tijela države članice domaćina dobije obavijest o uvjetima koje radi zaštite općeg dobra mora poštivati tijekom pružanja usluga u toj državi članici, odnosno ako takvu obavijest nije zaprimila, prije isteka od dva mjeseca od dana kada je nadležno tijelo države članice domaćina zaprimilo obavijest s informacijama i dokumentacijom iz članka 56. stavka 1. ovoga Zakona, što je protivno odredbi članka 58. stavka 1. ovoga Zakona
38. ako ne obavijesti Hrvatsku narodnu banku da namjerava u istoj državi članici u kojoj je već osnovala podružnicu na temelju odobrenja Hrvatske narodne banke osnovati drugu, odnosno svaku sljedeću podružnicu, što je protivno odredbi članka 58. stavka 2. ovoga Zakona
39. ako u roku od najmanje mjesec dana prije provođenja promjene nekih od podataka iz članka 56. stavka 1. ovoga Zakona ne obavijesti Hrvatsku narodnu banku odnosno nadležno tijelo države članice domaćina o promjenama u vezi s poslovanjem podružnice u državi članici, što je protivno odredbi članka 59. stavka 1. ovoga Zakona
40. ako započne neposredno pružati uzajamno priznate usluge bez da prethodno obavijesti Hrvatsku narodnu banku, što je protivno odredbi članka 61. stavka 1. ovoga Zakona
41. ako ne dostavi informacije o uslugama koje namjerava pružati u državi članici ili ne dostavi informacije o poslovnom planu za prve tri poslovne godine u sadržaju koji je propisan Delegiranom uredbom Komisije (EU) br. 1151/2014 i na način propisan Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 926/2014, što je protivno odredbi članka 61. stavka 3. ovoga Zakona
42. ako počne neposredno pružati uzajamno priznate usluge prije primitka obavijesti Hrvatske narodne banke, što je protivno odredbi članka 61. stavka 5. ovoga Zakona
43. ako osnuje podružnicu u trećoj zemlji bez prethodnog odobrenja Hrvatske narodne banke, što je protivno odredbi članka 62. stavka 2. ovoga Zakona
44. ako ne obavijesti Hrvatsku narodnu banku da namjerava u istoj trećoj zemlji u kojoj je već osnovala podružnicu na temelju odobrenja Hrvatske narodne banke osnovati drugu, odnosno svaku sljedeću podružnicu, što je protivno odredbi članka 62. stavka 7. ovoga Zakona
45. ako ne obavijesti Hrvatsku narodnu banku o promjeni nekih od podataka iz članka 62. stavka 3. ovoga Zakona najmanje mjesec dana prije provođenja promjene, što je protivno odredbi članka 62. stavka 8. ovoga Zakona
46. ako osnuje predstavništvo u trećoj zemlji, a da o tome nije obavijestila Hrvatsku narodnu banku, što je protivno odredbi članka 63.ovoga Zakona
47. ako ne postupi u skladu sa zahtjevom Hrvatske narodne banke iz članka 97. stavka 2., 3. ili 5. ovoga Zakona, što je protivno odredbi članka 97. stavka 6. ovoga Zakona
48. ako postupi protivno podzakonskom propisu koji je donesen na temelju članka 97. stavka 13. ovoga Zakona
49. ako joj je odobrena primjena internog pristupa pri izračunu kapitalnih zahtjeva u skladu s dijelom trećim Uredbe (EU) br. 575/2013 a više ne ispunjava propisane zahtjeve za primjenu tog pristupa, ne postupi u skladu sa zahtjevom Hrvatske narodne banke i ne dostavi dokaze da je utjecaj neusklađenosti beznačajan, kada je to primjenjivo u skladu s Uredbom (EU) br. 575/2013, ili ne predstavi plan za pravovremenu ponovnu uspostavu usklađenosti sa zahtjevima ili ne odredi rok za njegovu provedbu, što je protivno odredbi članka 101. stavka 5. ovoga Zakona
50. ako ne izvrši supervizorsku mjeru naloženu rješenjem što je protivno odredbi članka 102. stavka 9. ovoga Zakona
51. ako regulatorni kapital, koji održava za dodatni kapitalni zahtjev naložen na temelju članka 105. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona, a koji ne uključuje kapital naložen za pokriće rizika prekomjerne financijske poluge, upotrebljava za ispunjenje kapitalnih zahtjeva navedenih u članku 92. stavku 1. točkama (a), (b) i (c) Uredbe (EU) br. 575/2013 ili zahtjeva za kombinirani zaštitni sloj ili smjernica o dodatnom regulatornom kapitalu iz članka 108. stavka 3. ovoga Zakona, a koji nije određen za pokriće rizika prekomjerne financijske poluge, a što je protivno odredbi članka 107. stavka 13. ovoga Zakona
52. ako regulatorni kapital, kojim se održava dodatni kapitalni zahtjev naložen na temelju članka 105. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona za pokriće rizika prekomjerne financijske poluge, a koji nije dostatno pokriven člankom 92. stavkom 1. točkom (d) Uredbe (EU) br. 575/2013, upotrebljava za ispunjenje kapitalnog zahtjeva navedenog u članku 92. stavku 1. točki (d) Uredbe (EU) br. 575/2013 ili zahtjeva za zaštitni sloj omjera financijske poluge iz članka 92. stavka 1.a Uredbe (EU) br. 575/2013 smjernica o dodatnom regulatornom kapitalu iz članka 108. stavka 3. ovoga Zakona određenog za pokriće rizika prekomjerne financijske poluge, a što je protivno odredbi članka 107. stavka 14. ovoga Zakona
53. ako strategijama i postupcima iz članka 180. ovoga Zakona ne procijeni i ne održava razinu internog kapitala na razini dostatnoj za pokriće svih rizika kojima je izložena te ne osigurava da njezin regulatorni kapital pokriva i potencijalne gubitke koji proizlaze iz stresnih scenarija, uključujući i rizike utvrđene u okviru supervizorskog testiranja otpornosti na stres iz članka 98. stavka 7. ovoga Zakona, što je protivno odredbi članka 108. stavka 1. ovoga Zakona
54. ako regulatorni kapital, kojim se koristi za ispunjavanje zahtjeva iz smjernice o dodatnom regulatornom kapitalu, osim dijela kojim se pokriva rizik prekomjerne financijske poluge, koristi za ispunjenje kapitalnih zahtjeva navedenih u članku 92. stavku 1. točkama (a), (b) i (c) Uredbe (EU) br. 575/2013 ili zahtjeva za dodatnim regulatornim kapitalom utvrđenog u skladu s člankom 107. ovoga Zakona, koji je naložila Hrvatska narodna banka, a koji nije određen za pokriće rizika prekomjerne financijske poluge i ne predstavlja zahtjev za kombinirani zaštitni sloj, što je protivno odredbi članka 108. stavka 7. ovoga Zakona
55. ako regulatorni kapital, koji se upotrebljava za ispunjavanje smjernice o dodatnom regulatornom kapitalu kojima se obuhvaća rizik prekomjerne financijske poluge, upotrebljava za ispunjenje kapitalnog zahtjeva navedenog u članku 92. stavku 1. točki (d) Uredbe (EU) br. 575/2013 ili zahtjeva za dodatnim regulatornim kapitalom utvrđenog u skladu s člankom 11307. ovoga Zakona koji je naložila Hrvatska narodna banka za pokriće rizika prekomjerne financijske poluge ili zahtjeva za zaštitni sloj omjera financijske poluge iz članka 92. stavka 1.a Uredbe (EU) br. 575/2013, što je protivno članka 108. stavka 8. ovoga Zakona
56. ako javno ne objavi ciljanu zastupljenost slabije zastupljenog spola i način njezina postizanja u skladu s člankom 435. stavkom 2. točkom c) Uredbe (EU) br. 575/2013 što je protivno odredbi članka 112. stavka 1. ovoga Zakona
57. ako na svojim internetskim stranicama javno ne objavi ili redovito ne ažurira informacije o tome na koji se način uskladila s odredbama o sastavu, dužnostima i odgovornostima uprave i nadzornog odbora iz glave VI. ovoga Zakona ili sustavu upravljanja iz glave XV.3. ovoga Zakona ili organizacijskom ustroju iz glave XV.4. ovoga Zakona ili politikama primitaka iz glave XV.6. ovoga Zakona, što je protivno odredbi članka 112. stavka 5. ovoga Zakona
58. ako ne omogući predstavniku Hrvatske narodne banke prisustvovanje na glavnoj skupštini ili mu ne omogući obraćanje glavnoj skupštini, što je protivno odredbi članka 113. stavka 2. ovoga Zakona
59. ako ne pozove povjerenika na sjednice uprave, nadzornog odbora i njihovih tijela ili mu pravodobno ne dostavi sve informacije i dokumentaciju potrebnu za praćenje sastanka, ili mu onemogući da bude nazočan tim sjednicama ili mu onemogući da sudjeluje u njihovu radu što protivno odredbi članka 115. stavka 1. ovoga Zakona
60. ako povjereniku i njegovim pomoćnicima ne stave na raspolaganje sve potrebne informacije i dokumentaciju ili im ne omoguće uvid u poslovne knjige, što je protivno odredbi članka 115. stavka 4. ovoga Zakona
61. ako ne utvrdi primjerene postupke upravljanja rizicima ili ne uspostavi sustav unutarnjih kontrola, uključujući sustav izvještavanja i računovodstvene postupke, radi adekvatnog utvrđivanja, mjerenja, praćenja i kontrole unutargrupnih transakcija s matičnim mješovitim holdingom i njegovim društvima kćerima ili ako ne izvijestiti Hrvatsku narodnu banku o svakoj značajnoj unutargrupnoj transakciji s matičnim mješovitim holdingom i njegovim društvima kćerima osim onih iz članka 394. Uredbe (EU) 575/2013, što je protivno odredbi članka 148. stavka 2. ovoga Zakona
62. ako na pojedinačnoj osnovi ne ispunjava zahtjeve u vezi s glavom VI., glavom VII. i glavom XV. ovoga Zakona ili sa sastavljanjem i dostavljanjem financijskih i drugih izvještaja za potrebe Hrvatske narodne banke što je protivno odredbi članka 174. stavka 1. ovoga Zakona
63. ako je rasporedila instrumente kapitala iz članka 26. stavka 3. i članaka 52. i 63. Uredbe (EU) br. 575/2013 kao instrumente redovnog osnovnog kapitala, dodatnog osnovnog kapitala ili dopunskog kapitala bez prethodno dobivenog odobrenja Hrvatske narodne banke za raspoređivanje instrumenta kapitala kao instrumenata redovnog osnovnog kapitala, dodatnog osnovnog kapitala odnosno instrumenata dopunskog kapitala, što je u protivno odredbi članka 26. stavka 3. Uredbe (EU) br. 575/2013 odnosno odredbi članka 179. stavka 1. ovoga Zakona
64. ako postupi protivno podzakonskom propisu koji je donesen na temelju odredbe članka 179. stavka 3. ovoga Zakona
65. ako ne utvrdi primjerenu, djelotvornu i sveobuhvatnu strategiju i postupke za kontinuirano procjenjivanje i održavanje iznosa, vrste i raspodjele internog kapitala, ili ne osigura njenu provedbu, što je protivno odredbi članka 180. stavka 1. ovoga Zakona
66. ako pri procjeni internog kapitala koji smatra adekvatnim za pokriće ESG rizika ne uzme u obzir kratkoročno, srednjoročno i dugoročno razdoblje, što je protivno odredbi članka 180. stavka 3. ovoga Zakona
67. ako redovito ne preispituje strategiju i postupke za kontinuirano procjenjivanje i održavanje iznosa, vrste i raspodjele internog kapitala, što je protivno odredbi članka 180. stavka 4. ovoga Zakona
68. ako postupi protivno podzakonskom propisu koji je donesen na temelju odredbe članka 180. stavka 5. ovoga Zakona
69. ako ne uspostavi i ne provodi djelotvoran i pouzdan sustav upravljanja razmjerno vrsti, opsegu i složenosti poslova koje obavlja i rizicima svojstvenih modelu poslovanja, što je protivno odredbi članka 181. stavka 1. ovoga Zakona
70. ako sustava upravljanja koji je dužna uspostaviti i provoditi ne obuhvaća jasan organizacijski ustroj s dobro definiranim, preglednim i dosljednim linijama ovlasti i odgovornosti unutar kreditne institucije ili djelotvorno upravljanje svim rizicima kojima je izložena ili bi mogla biti izložena u svojem poslovanju, uključujući ESG rizike u kratkoročnom, srednjoročnom i dugoročnom razdoblju, kao i koncentracijski rizik koji proizlazi iz izloženosti prema središnjim drugim ugovornim stranama uzimajući u obzir uvjete iz članka 7.a Uredbe (EU) br. 648/2012 ili primjerene sustave unutarnjih kontrola koji uključuju i primjerene administrativne i računovodstvene postupke ili rodno neutralne politike i prakse primitaka koje su u skladu s i promiču odgovarajuće i djelotvorno upravljanjem rizicima uzimajući u obzir sklonost preuzimanja rizika kreditne institucije u odnosu na ESG rizik, te primjenu istih ili prikladne mrežne i informacijske sustave koji su uspostavljeni i kojima se upravlja u skladu s Uredbom (EU) 2022/2554, što je protivno odredbi članka 181. stavka 1. ovoga Zakona
71. ako ne uspostavi sustav upravljanja rizicima koji obuhvaća kreditni rizik, koncentracijski rizik, sekuritizacijske rizike, rezidualni rizik, tržišne rizike, operativni rizik, likvidnosni rizik, kamatni rizik u knjizi pozicija kojima se ne trguje, rizik prekomjerne financijske poluge, ESG rizik, rizik koji proizlazi iz izloženosti kriptoimovini, IKT rizik i ostale rizike kojima je izložena ili bi mogla biti izložena u svojem poslovanju, što je protivno odredbi članka 182. stavka 2. ovoga Zakona
72. ako ne osigura odgovarajuće resurse za upravljanje svim značajnim rizicima, uključujući odgovarajući broj radnika s potrebnim stručnim znanjem i iskustvom u upravljanju rizicima, te za poslove vrednovanja imovine, upotrebu vanjskih kreditnih rejtinga i interne modele za te rizike, što je protivno odredbi članka 182. stavka 3. ovoga Zakona
73. ako ne uspostavi odgovarajuće linije izvještavanja o rizicima prema upravi i nadzornom odboru koje pokrivaju sve značajne rizike i politike upravljanja rizicima te njihove promjene, što je protivno odredbi članka 182. stavka 4. ovoga Zakona
74. ako radi dosljedne primjene strategija i politika upravljanja rizicima, ne utvrdi ili dosljedno ne primjenjuje primjerene administrativne, računovodstvene i druge postupke, te djelotvoran sustav unutarnjih kontrola, osobito za izračunavanje i preispitivanje iznosa kapitalnih zahtjeva za te rizike i za utvrđivanje i praćenje velikih izloženosti, promjena u velikim izloženostima i za provjeravanje usklađenosti velikih izloženosti s politikama kreditne institucije u odnosu na tu vrstu izloženosti, što je protivno odredbi članka 182. stavka 5. ovoga Zakona
75. ako dosljedno ne primjenjuje interne sustave, upotrebljava standardiziranu metodologiju ili pojednostavnjenu standardiziranu metodologiju za prepoznavanje, vrednovanje, upravljanje i ublažavanje rizika koji proizlaze iz mogućih promjena kamatnih stopa koje utječu na ekonomsku vrijednost kapitala i neto kamatni prihod iz poslova koji se vode u knjizi pozicija kojima se ne trguje, što je protivno odredbi članka 182. stavka 6. ovoga Zakona
76. ako ne primjenjuje interne sustave za procjenu i praćenje rizika koji proizlaze iz mogućih promjena kreditnih raspona koje utječu na ekonomsku vrijednost kapitala i neto kamatni prihod iz poslova koji se vode u knjizi pozicija kojima se ne trguje, što je protivno odredbi članka 182. stavka 8. ovoga Zakona
77. ako postupi protivno podzakonskom propisu koji je donesen temelju odredbe članka 182. stavka 9. ovoga Zakona
78. ako ne obavijesti Hrvatsku narodnu banku o planiranoj izmjeni internog modela za koji je dobila odobrenje, što je protivno odredbi članka 184. stavka 1. ovoga Zakona ili ako toj obavijesti ne priloži dokaz da odstupanja nisu materijalno značajna ili plan za osiguravanje ispunjavanja uvjeta za izdavanje odobrenja, što je protivno odredbi članka 184. stavka 3. ovoga Zakona
79. ako se kao mala i jednostavna kreditna institucija pri procjeni kreditne sposobnosti klijenta ili financijskog instrumenta isključivo rukovodi vanjskim kreditnim rejtingom, što je protivno odredbi članka 185. stavka 3. ovoga Zakona
80. ako u skladu s Uredbom (EU) br. 575/2013 ima odobrenje za interne pristupe a ne dostavi Hrvatskoj narodnoj banci ili Europskom nadzornom tijelu za bankarstvo izvješće o rezultatima izračuna za svoje izloženosti ili pozicije koje su uključene u referentne portfelje, što je protivno odredbi članka 186. stavka 1. ovoga Zakona ili u izvješću ne prikaže rezultate svojih izračuna zajedno s obrazloženjem metodologija primijenjenih pri izračunu i svim kvalitativnim informacijama kojima se može objasniti učinak tih izračuna na kapitalne zahtjeve što je protivno odredbi članka 186. stavka 4. ovoga Zakona
81. ako koristi alternativni standardizirani pristup iz dijela trećeg glave IV. poglavlja 1.a Uredbe (EU) br. 575/2013, pod uvjetom da je njezin obujam bilančnih i izvanbilančnih poslova podložnih tržišnom riziku jednak ili veći od 500 milijuna EUR u skladu s člankom 325.a stavkom 1. točkom (b) Uredbe, a ne dostavi Hrvatskoj narodnoj banci i Europskom nadzornom tijelu za bankarstvo izvješće o rezultatima izračuna za svoje izloženosti ili pozicije koje su uključene u referentne portfelje, što je protivno odredbi članka 186. stavka 2. ovoga Zakona ili u izvješću ne prikaže rezultate svojih izračuna zajedno s obrazloženjem metodologija primijenjenih pri izračunu i svim kvalitativnim informacijama kojima se može objasniti učinak tih izračuna na kapitalne zahtjeve što je protivno odredbi članka 186. stavka 4. ovoga Zakona
82. ako u skladu s dijelom trećim glavom II. poglavljem 3. Uredbe (EU) br. 575/2013 ima odobrenje za interni pristup, ili ako primjenjuje standardizirani pristup u skladu s dijelom trećim glavom II. poglavljem 2. Uredbe a ne dostavi Hrvatskoj narodnoj banci i Europskom nadzornom tijelu za bankarstvo izvješće o rezultatima izračuna pristupa primijenjenih za potrebe određivanja iznosa očekivanih kreditnih gubitaka za svoje izloženosti ili pozicije uključene u referentne portfelje ako je ispunjen bilo koji od uvjeta iz članka 186. stavka 3. ovoga Zakona, što je protivno odredbi članaka 186. stavka 3. ovoga Zakona ili u izvješću ne prikaže rezultate svojih izračuna zajedno s obrazloženjem metodologija primijenjenih pri izračunu i svim kvalitativnim informacijama kojima se može objasniti učinak tih izračuna na kapitalne zahtjeve, što je protivno odredbi članka 186. stavka 4. ovoga Zakona
83. ako postupi protivno podzakonskom propisu koji je donesen na temelju odredbe članka 186. stavka 9. ovoga Zakona
84. ako ne uspostavi ili ne nadzire sustav upravljanja koji osigurava učinkovito i razborito upravljanje kreditnom institucijom, s dobro definiranim, preglednim i dosljednim linijama ovlasti i odgovornosti unutar kreditne institucije kojim se izbjegava sukob interesa, što je protivno odredbi članka 187. stavka 1. ovoga Zakona
85. ako sustav upravljanja nije uspostavljan na način da omogućuje učinkovitu komunikaciju i suradnju na svim organizacijskim razinama ili da omogućuje primjeren tijek informacija ili da ograničava i sprječava sukob interesa ili da uspostavlja jasan i dokumentiran proces donošenja odluka, što je protivno odredbi članka 187. stavka 2. ovoga Zakona
86. ako pravodobno ne utvrdi područja poslovanja u kojima postoji mogući sukob interesa ili ne osigura da se na odgovarajući način spriječi sukob interesa u bilo kojem obliku, što je odredbi protivno članka 187. stavka 7. ovoga Zakona
87. ako postupi protivno podzakonskom propisu koji je donesen na temelju odredbe članka 187. stavka 8. ovoga Zakona
88. ako ne osigura da članovi nadzornog odbora imaju odgovarajući pristup informacijama potrebnim za izvršavanje svojih ovlasti, a osobito o profilu rizičnosti kreditne institucije te, ako je potrebno i primjereno, pristup funkciji upravljanja rizicima i savjetima vanjskih stručnjaka, što je protivno odredbi članka 189. stavka 3. ovoga Zakona
89. ako ne uspostavi ili ne provodi djelotvoran sustav unutarnjih kontrola u svim područjima poslovanja koji obuhvaća primjeren organizacijski ustroj, organizacijsku kulturu, uspostavu internih kontrolnih funkcija kreditne institucije, adekvatne kontrolne aktivnosti i podjelu dužnosti, prikladne unutarnje kontrole integrirane u poslovne procese i aktivnosti kreditne institucije i prikladne administrativne i računovodstvene postupke, što je protivno odredbi članka 196. stavka 2. ovoga Zakona
90. ako razmjerno svojoj veličini te vrsti, opsegu i složenosti poslova u skladu sa svojim profilom rizičnosti ne uspostavi stalne i djelotvorne interne kontrolne funkcije s odgovarajućim ovlastima, neovisne o poslovnim procesima i aktivnostima u kojima rizik nastaje, odnosno koje interne kontrolne funkcije prate i nadziru, što je protivno odredbi članka 197. stavka 1. ovoga Zakona
91. ako ne uspostavi funkciju upravljanja rizicima ili funkciju praćenja usklađenosti ili funkciju unutarnje revizije, što je protivno odredbi članka 197. stavka 2. ovoga Zakona
92. ako ne osigura da interne kontrolne funkcije u okviru svojih područja nadležnosti provjeravaju provode li se ispravno politike, procesi i postupci koje je kreditna institucija utvrdila u cilju uspostavljanja i provođenja djelotvornog sustava unutarnjih kontrola ili se internim kontrolnim funkcijama ne osigurava da su svi značajni rizici kojima je kreditna institucija izložena ili bi mogla biti izložena, na odgovarajući način utvrđeni, izmjereni i da se o njima izvješćuje ili svaka interna kontrolna funkcija nema potpuni pregled čitavog raspona rizika kojima je kreditna institucija izložena, što je protivno odredbi članka 197. stavka 3. ovoga Zakona
93. ako ne osigura u cilju uspostave i provedbe primjerenog i djelotvornog sustava upravljanja rizicima da funkcija upravljanja rizicima aktivno sudjeluje u izradi strategije rizika kreditne institucije i u donošenju svih odluka o upravljanju značajnim rizicima te ima kontrolu nad provedbom strategije rizika ili ne osigura da funkcija unutarnje revizije provodi neovisnu reviziju provedbe strategije rizika institucije ili ne osigura da funkcija praćenja usklađenosti procjenjuje i smanjuje rizik usklađenosti i osigurava da se u strategiji rizika kreditne institucije uzima u obzir rizik usklađenosti i da se rizik usklađenosti na odgovarajući način uzme u obzir u svim odlukama o upravljanju značajnim rizicima, a što je protivno odredbi članka 197. stavka 5. ovoga Zakona
94. ako ne osigura da interne kontrolne funkcije budu uspostavljene i obavljaju poslove u skladu s ovim Zakonom i podzakonskim propisom donesenim na temelju ovoga Zakona, što je protivno odredbi članka 197. stavka 6. ovoga Zakona
95. ako internim kontrolnim funkcijama ne osigura izravan pristup i mogućnost izravnog izvještavanja nadzornog odbora, što je protivno odredbi članka 197. stavka 7. ovoga Zakona
96. ako postupi protivno podzakonskom propisu koji je donesen na temelju odredbe članka 197. stavka 8. ovoga Zakona
97. ako ne osigura da pojedina interna kontrolna funkcija nije organizirana u sklopu druge interne kontrolne funkcije, što je protivno odredbi članka 198. stavka 1. ovoga Zakona
98. ako ne organizira funkciju unutarnje revizije kao poseban organizacijski dio, funkcionalno i organizacijski neovisnu o aktivnostima koje revidira i o drugim organizacijskim dijelovima kreditne institucije, što je protivno odredbi članka 198. stavka 3. ovoga Zakona
99. ako ne uspostavi interne kontrolne funkcije na način da se izbjegne sukob interesa, što je protivno odredbi članka 198. stavka 4. ovoga Zakona
100. ako u cijelosti eksternalizira kontrolne funkcije, što je protivno odredbi članka 198. stavka 5. ovoga Zakona
101. ako razmjerno svojoj veličini, vrsti, opsegu i složenosti poslova za obavljanje poslova svake interne kontrolne funkcije ne osigura dostatan broj osoba s odgovarajućim ovlastima, statusom, stručnim znanjem i iskustvom, što je protivno odredbi članka 199. stavka 1. ovoga Zakona
102. ako ne imenuje voditelja svake interne kontrolne funkcije kao neovisnog člana višeg rukovodstva s posebnom nadležnošću za funkciju upravljanja rizicima, praćenja usklađenosti ili unutarnje revizije, odnosno u slučaju iz članka 198. stavka 2. ovoga Zakona za tu objedinjenu funkciju, što je protivno odredbi članka 199. stavka 2. ovoga Zakona
103. ako ne osigura da su interne kontrolne funkcije neovisne u odnosu na članove uprave i članove višeg rukovodstva ili ne osigura da imaju mogućnost postavljanja pitanja i upozoravanja nadzornog odbora, ili u slučaju specifičnih kretanja u području rizika koja utječu ili mogu utjecati na kreditnu instituciju, ne dovodeći u pitanje odgovornosti uprave i nadzornog odbora iz ovoga Zakona i Uredbe (EU) br. 575/2013, što je protivno odredbi članka 199. stavka 4. ovoga Zakona
104. ako ne osigura da su radnici koji obavljanju poslove internih kontrolnih funkcija neovisni u odnosu na poslovne jedinice koje nadziru, što je protivno odredbi članka 199. stavka 5. ovoga Zakona
105. ako njena uprava imenuje ili razriješi voditelja pojedine interne kontrolne funkcije bez suglasnosti njenog nadzornog odbora, što je protivno odredbi članka 199. stavka 6. ovoga Zakona
106. ako bez odgode odnosno u roku od tri radna dana ne obavijesti Hrvatsku narodnu banku o imenovanju voditelja svake interne kontrolne funkcije ili ne obavijesti Hrvatsku narodnu banku o razlozima za zamjenu te osobe, što je protivno odredbi članka 199. stavka 7. ovoga Zakona
107. ako ne osigura da voditelj pojedine interne kontrolne funkcije sudjeluje na sjednicama organa i tijela kreditne institucije koje izravno izvještava i to kada se raspravlja o izvještaju te osobe, što je protivno odredbi članka 199. stavka 8. ovoga Zakona
108. ako ne osigura da voditelj pojedine interne kontrolne funkcije koji tijekom obavljanja svojih poslova utvrdi nezakonitost u poslovanju ili kršenje pravila o upravljanju rizicima, odnosno kretanje (razvoj) rizika zbog čega je ugrožena likvidnost, solventnost ili sigurnost poslovanja kreditne institucije ne obavijesti upravu, nadzorni odbor i Hrvatsku narodnu banku, što je protivno odredbi članka 199. stavka 9. ovoga Zakona
109. ako ne osigura redovito i stručno obrazovanje i osposobljavanje osoba koje obavljaju poslove internih kontrolnih funkcija, što je protivno odredbi članka 199. stavka 10. ovoga Zakona
110. ako ne uspostavi ili ako ne primjenjuje politike primitaka razmjerno svojoj veličini, unutarnjoj organizaciji te vrsti, opsegu i složenosti poslova koje obavlja, što je protivno odredbi članka 200. stavka 1. ovoga Zakona
111. ako ugovori ili ako isplati varijabilne primitke protivno odredbama ovoga Zakona ili odredbama podzakonskog propisa donesenog na temelju odredbe članka 200. stavka 4. ovoga Zakona, što je protivno odredbi članka 200. stavka 3. ovoga Zakona
112. ako postupi protivno podzakonskom propisu kojim koji je donesen na temelju odredbe članka 200. stavka 4. ovoga Zakona
113. ako ne odredi odnos između varijabilnoga i fiksnog dijela ukupnih primitaka pojedinog radnika odrediti tako da iznos varijabilnog dijela ne prelazi iznos fiksnog dijela ukupnih primitaka, što je protivno odredbi članka 201. stavka 1. ovoga Zakona
114. ako u roku od pet radnih dana od dana održane glavne skupštine ne obavijesti Hrvatsku narodnu banku o donesenoj odluci glavne skupštine o odobrenom višem odnosu varijabilnih i fiksnih primitaka, uključujući naznaku višeg odnosa, ili o odobrenim različitim višim odnosima varijabilnih i fiksnih primitaka, ako primjenjuje različite više odnose za različite poslovne jedinice, interne kontrolne i ostale funkcije te različite kategorije identificiranih radnika, uključujući naznaku različitih viših odnosa, što je protivno odredbi članka 201. stavka 3. ovoga Zakona
115. ako u roku od pet radnih dana od dana održane glavne skupštine Hrvatskoj narodnoj banci ne dostavi informacije o broju radnika (na kraju posljednje poslovne godine), broju identificiranih radnika (rezultat posljednjeg utvrđivanja), ukupnoj bilanci na kraju posljednje poslovne godine, odluci glavne skupštine kreditne institucije, odnosu koji je odredila ili ako su odobreni različiti odnosi unutar kreditne institucije, poslovnim područjima i odobrenim postotcima te maksimalno odobrenom odnosu, što je protivno odredbi članka 201. stavka 4. ovoga Zakona
116. ako ne obavijesti Hrvatsku narodnu banku ili je ne obavijesti u roku od pet radnih dana od dana održane glavne skupštine o tome da je glavna skupština kreditne institucije donijela odluku o smanjenju prethodno utvrđenoga višega maksimalnog odnosa između varijabilnog i fiksnog dijela ukupnih primitaka, što je protivno odredbi članka 201. stavka 5. ovoga Zakona
117. ako upotrijebi instrumente za dodjelu varijabilnih primitaka u obliku redovnih dionica kreditne institucije koja je izravno ili neizravno nadređena kreditnoj instituciji ili u obliku instrumenata povezanih s redovnim dionicama kreditne institucije koja je izravno ili neizravno nadređena kreditnoj instituciji, a nije ispunjen uvjet da upravljanje kapitalom na razini grupe kreditnih institucija u kojoj je kreditna institucija članica onemogućuje ili znatno otežava upotrebu instrumenata koje je izdala sama kreditna institucija, što je protivno odredbi članka 202. ovoga Zakona
118. ako sklopi pravni posao s osobom u posebnom odnosu pod uvjetom koji je povoljniji od uobičajenih uvjeta kreditne institucije, što je protivno odredbi članka 206. stavka 1. ovoga Zakona
119. ako sklopi pravni prema kojem ukupna izloženost prema osobi u posebnom odnosu prelazi 50.000,00 eura bez jednoglasne odluke svih članova uprave ili bez prethodne suglasnosti nadzornog odbora, što je protivno odredbi članka 206. stavka 2. ovoga Zakona
120. ako pri izračunu vrijednosti izloženosti za potrebe članka 395. Uredbe (EU) br. 575/2013, protivno članku 402. stavcima 1. i 2. Uredbe (EU) br. 575/2013 umanji vrijednost izloženosti ili dijela izloženosti koja je u skladu s člankom 125. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 575/2013 osigurana stambenim nekretninama ili je u skladu s člankom 126. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 575/2013 osigurana poslovnim nekretninama, za založeni iznos tržišne vrijednosti ili hipotekarne vrijednosti dotične nekretnine, što je protivno odredbi članka 209. ovoga Zakona
121. ako sklopi pojedinačni pravni posao na temelju kojeg bi ukupna izloženost kreditne institucije mogla rezultirati velikom izloženošću kreditne institucije prema jednoj osobi ili grupi povezanih osoba bez prethodne suglasnosti nadzornog odbora kreditne institucije, što je protivno odredbi članka 210. stavka 1. ovoga Zakona
122. ako sklopi pravni posao zbog kojeg bi se velika izloženost kreditne institucije prema jednoj osobi ili grupi povezanih osoba povećala tako da postane jednaka ili da prijeđe 15%, odnosno 20% i svakih daljnjih 5% osnovnog kapitala kreditne institucije bez prethodne suglasnosti nadzornog odbora kreditne institucije, što je protivno odredbi članka 210. stavka 2. ovoga Zakona
123. ako ulaganja kreditne institucije u materijalnu imovinu prelazi 40% priznatog kapitala te kreditne institucije, što je protivno odredbi članka 211. stavka 1. ovoga Zakona
124. ako bez odgode ne izvijesti Hrvatsku narodnu banku o svim činjenicama koje se upisuju u sudski registar, i to o svakoj podnesenoj prijavi za upis podataka u sudski registar te o svakom izvršenom upisu promjene podataka u sudskom registru ili o sazivanju i datumu održavanja glavne skupštine s prijedlozima dnevnog reda i odluka ili o održanoj glavnoj skupštini i svim odlukama donesenima na toj skupštini ili o svakoj planiranoj promjeni u temeljnom kapitalu kreditne institucije od 10% ili više ili o prestanku pružanja bankovnih i/ili bilo koje financijske usluge ili ako je ugrožena likvidnost ili solventnost kreditne institucije ili ako nastupe okolnosti za prestanak važenja odobrenja za rad, razlozi za ukidanje odobrenja za rad ili razlozi za ukidanje odobrenja za pružanje pojedine financijske usluge ili ako regulatorni kapital kreditne institucije padne ispod visine propisane u članku 92. Uredbe (EU) br. 575/2013, odnosno ispod visine koju je Hrvatska narodna banka naložila u skladu s člancima 105., 107. i 140. i 142. ovoga Zakona ili o saznanju da je fizička ili pravna osoba stekla kvalificirani udio odnosno da je kvalificirani imatelj prodao ili na drugi način otuđio svoje dionice tako da se zbog toga njegov udio povećao iznad odnosno smanjio ispod visine za koju je dobio prethodnu suglasnost, što je protivno odredbi članka 212. stavka 1. ovoga Zakona
125. ako ne izvješćuje Hrvatsku narodnu banku o dioničarima i s njima povezanim osobama koje imaju 3% i više dionica s pravom glasa u glavnoj skupštini kreditne institucije ili o kupoprodajama plasmana ili o uskim povezanostima kreditne institucije i drugih fizičkih i pravnih osoba, što je protivno odredbi članka 212. stavka 2. ovoga Zakona
126. ako ne izvješćuje Hrvatsku narodnu banku u sadržaju koji je propisan podzakonskim propisom koji je donesen na temelju odredbe članka 212. stavka 3. ovoga Zakona
127. ako Hrvatskoj narodnoj banci na njen zahtjev ne dostavi izviješća, informacije i dokumentaciju o svim pitanjima važnima za provođenje supervizije odnosno nadzora ili za izvršavanje ostalih zadataka iz nadležnosti Hrvatske narodne banke, što je protivno odredbi članka 214. ovoga Zakona
128. ako Hrvatskoj narodnoj banci u roku od 15 dana od dana primitka a najkasnije u roku od tri mjeseca od isteka poslovne godine na koju se odnose godišnji financijski izvještaji ne dostavi za svaku državu članicu i treću zemlju podatke o nazivu države članice i treće zemlje u kojoj pruža usluge, bankovne i financijske usluge koje pruža, prirodi njezinih aktivnosti i geografskom položaju tih usluga ili o iznosu ukupnih prihoda ili o broju radnika na osnovi ekvivalenta punom radnom vremenu ili o iznosu dobiti ili gubitka prije oporezivanja ili o iznosu poreza na dobit ili o iznosu primljenih javnih subvencija, što je protivno odredbi članka 215. stavka 1. ovoga Zakona
129. ako dostavljeni podaci iz članka 215. stavka 1. ovoga Zakona nisu revidirani ili nisu objavljeni kao prilog godišnjim financijskim izvještajima i, kada je primjenjivo, godišnjim konsolidiranim financijskim izvještajima, što je protivno odredbi članka 215. stavka 2. ovoga Zakona
130. ako, kada je primjenjivo, pri objavi podataka iz članka 215. stavka 1. ovoga Zakona ne razgraniči podatke po pojedinim državama članicama te trećim zemljama u kojima kreditna institucija pruža usluge, što je protivno odredbi članka 215. stavka 3. ovoga Zakona
131. ako ne vodi poslovne knjige, ostalu poslovnu dokumentaciju i evidencije, vrednovati imovinu i obveze te sastavljati i objavljivati godišnji izvještaj u skladu s važećim propisima i standardima struke, što je protivno odredbi članka 216. stavka 1. ovoga Zakona
132. ako poslovne knjige i ostalu poslovnu dokumentaciju i evidencije ne vodi na način koji omogućuje, u bilo koje vrijeme, provjeru posluje li kreditna institucija u skladu s važećim propisima i standardima struke, što je protivno odredbi članka 216. stavka 2. ovoga Zakona
133. ako u slučaju kada revizorsko društvo izda revizorsko mišljenje s rezervom, negativno mišljenje ili se suzdrži od izražavanja mišljenja ponovo ne izradi godišnje financijske izvještaje odnosno godišnje konsolidirane financijske izvještaje ili ne osigura obavljanje zakonske revizije tih izvještaja u roku od tri mjeseca od kada je zaprimila revizorski izvještaj, što je protivno odredbi članka 216. stavka 3. ovoga Zakona
134. ako novi revizorski izvještaj, uključujući i relevantne godišnje financijske izvještaje ne objaviti ili ako ne dostavi na način propisan za objavu i dostavu revizorskog mišljenja u roku od 15 dana od dana zaprimanja novog revizorskog mišljenja, što je protivno odredbi članka 216. stavka 4. ovoga Zakona
135. ako Hrvatskoj narodnoj banci ne dostavi financijska i druga izvješća u obliku, opsegu i sadržaju propisanom podzakonskim propisom donesenim na temelju odredbe članka 217. stavka 2. ovoga Zakona, što je protivno odredbi članka 217. stavka 1. ovoga Zakona
136. ako Hrvatskoj narodnoj banci u roku od 15 dana od dana primitka a najkasnije u roku od tri mjeseca od isteka poslovne godine na koju se odnose godišnji financijski izvještaji u strojnom čitljivom obliku i otvorenom formatu ne dostaviti godišnji izvještaj i konsolidirani godišnji izvještaj u skladu s propisima kojima se uređuje računovodstvo poduzetnika ili izvještaj o reviziji za potrebe Hrvatske narodne banke iz članka 224. ovoga Zakona, što je protivno odredbi članka 218. stavka 1. ovoga Zakona
137. ako svoj godišnji izvještaj ne objavi u strojnom čitljivom obliku i otvorenom formatu na svojim internetskim stranicama ili ne učini dostupnim najkasnije u roku od četiri mjeseca od isteka poslovne godine na koju se on odnosi, što je protivno odredbi članka 218. stavka 3. ovoga Zakona
138. ako u svojem godišnjem izvještaju ne objavi, u okviru glavnih pokazatelja, svoj povrat na imovinu, izračunat kao neto-dobit podijeljena s ukupnom imovinom, što je protivno odredbi članka 218. stavka 4. ovoga Zakona
139. ako za pružanje zakonske revizije i revizije za potrebe Hrvatske narodne banke sklopi ugovor samo s revizorskim društvom koje ne ispunjava uvjet iz članka 220. ovoga Zakona, što je protivno odredbi članka 219. stavka 2. ovoga Zakona
140. ako ne osigura da isto revizorsko društvo obavlja njenu zakonsku reviziju najviše za sedam uzastopnih godina, što je protivno odredbi članka 220. stavka 1. ovoga Zakona
141. ako nakon proteka sedam uzastopnih godina što je revizorsko društvo obavljalo zakonsku reviziju imenuje isto revizorsko društvo u narednih četiri godine za obavljanje istih poslova, što je protivno odredbi članka 220. stavka 2. ovoga Zakona
142. ako u slučaju raskida ugovora o obavljanju zakonske revizije, u primjerenom roku, ne dostavi Hrvatskoj narodnoj banci pisano obrazloženje razloga sporazumnog raskida ugovora odnosno ako je ugovor raskinula jedna ugovorna strana obrazloženje razloga raskida, ili se kao druga ugovorna strana nije očitovao o razlozima za raskid ugovora koje navodi druga ugovorna strana, što je protivno odredbi članka 221. stavka 1. ovoga Zakona
143. ako se redovnim osnovnim kapitalom koji održava radi ispunjavanja zahtjeva za kombinirani zaštitni sloj koristi za ispunjavanje zahtjeva navedenih u članku 92. stavku 1. točkama a), b) i c) Uredbe (EU) br. 575/2013 ili ispunjavanje zahtjeva za dodatni regulatorni kapital koji je Hrvatska narodna banka naložila na temelju članka 105. ovoga Zakona, a koji se koriste za pokrivanje rizika osim rizika prekomjerne financijske poluge ili ispunjavanje smjernica o kojima je Hrvatska narodna banka obavijestila kreditnu instituciju u skladu s člankom 108. ovoga Zakona koje se koriste za pokrivanje rizika, osim rizika prekomjerne financijske poluge, što je protivno odredbi članka 225. stavka 1. ovoga Zakona
144. ako se redovnim osnovnim kapitalom, koji održava za ispunjavanje jednog od zaštitnih slojeva, koristi za ispunjavanje drugih primjenjivih zaštitnih slojeva, što je protivno odredbi članka 225. stavka 2. ovoga Zakona
145. ako se redovnim osnovnim kapitalom, koji održava radi ispunjavanja zahtjeva za kombinirani zaštitni sloj, koristi za ispunjavanje zahtjeva za regulatorni kapital i prihvatljive obveze GSV kreditne institucije iz članka 92.a Uredbe (EU) br. 575/2013 ili za ispunjavanje zahtjeva za regulatorni kapital i prihvatljive obveze GSV kreditne institucije izvan EU-a iz članka 92.b Uredbe (EU) br. 575/2013 ili za ispunjavanje minimalnog zahtjeva za regulatorni kapital i prihvatljive obveze naloženog na temelju članka 26. Zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava ("Narodne novine" br. 146/2020., 21/2022., 27/2024. i 145/2024.) ili za ispunjavanje minimalnog zahtjeva za regulatorni kapital i prihvatljive obveze za sanacijske subjekte koji su dio GSV kreditne institucije i značajna društva kćeri sa sjedištem u EU GSV kreditne institucija izvan EU-a, što je protivno odredbi članka 225.stavka 3. ovoga Zakona
146. ako ne poduzme mjere iz članka 249. stavka 1. ovoga Zakona ili ako postupi protivno podzakonskom propisu koji je donesen na temelju odredbe članka 249. stavka 1. ovoga Zakona, što je protivno odredbi članka 249. stavka 2. ovoga Zakona
147. ako ispunjava zahtjev za kombinirani zaštitni sloj a provodi raspodjele u vezi s redovnim osnovnim kapitalom na način da smanjuje redovni osnovni kapital do razine na kojoj više ne ispunjava zahtjev za kombinirani zaštitni sloj, što je protivno odredbama članka 250. stavka 1. ovoga Zakona
148. ako bez odgode ne obavijesti Hrvatsku narodnu banku o izračunatom najvećem raspodjeljivom iznosu u skladu s podzakonskim propisom donesenim na temelju članka 250. stavka 10. ovoga Zakona, što je protivno odredbi članka 250. stavka 2. ovoga Zakona
149. ako ne izračunava ili netočno izračunava najveći raspodjeljivi iznos u skladu s podzakonskim propisom donesenim na temelju članka 250. stavka 10. ovoga Zakona, što je protivno odredbi članka 250. stavka 2. ovoga Zakona
150. ako provodi raspodjele u vezi s redovnim osnovnim kapitalom, stvori obvezu isplate varijabilnih primitaka ili diskrecijskih mirovinskih pogodnosti, isplaćuje varijabilne primitke ili provodi plaćanja po instrumentima dodatnog osnovanog kapitala prije nego što je izračunala najveći raspodjeljivi iznos, što je protivno odredbi članka 250. stavka 3. ovoga Zakona
151. ako radnjama iz članka 250. stavka 3. ovoga Zakona raspodijeli iznos koji prelazi najveći raspodjeljivi iznos izračunat u skladu s člankom 250. stavkom 2. ovoga Zakona, što je protivno odredbi članka 250. stavka 5. ovoga Zakona
152. ako ispunjava zahtjeve za zaštitni sloj omjera financijske poluge na temelju članka 92. stavka 1.a Uredbe (EU) br. 575/2013, a provodi raspodjele u vezi s osnovnim kapitalom i time smanjuje osnovni kapital do razine na kojoj se više ne ispunjava zahtjev za kombinirani zaštitni sloj, što je protivno odredbi članka 250. stavka 6. ovoga Zakona
153. ako ne ispunjava zahtjev za zaštitni sloj omjera financijske poluge, a ne izračuna najveći raspodjeljivi iznos u vezi s omjerom financijske poluge (engl. Leverage ratio related maximum distributable amount , L-MDA) u skladu s podzakonskim propisom iz članka 250. stavka 10. ovoga Zakona, što je protivno odredbi članka 250. stavka 7. ovoga Zakona
154. ako ne ispunjava zahtjev za zaštitni sloj omjera financijske poluge, a o izračunanom raspodjeljivom iznosu bez odgode ne izvijesti Hrvatsku narodnu banku, što je protivno odredbi članka 250. stavka 7. ovoga Zakona
155. ako provede raspodjele u vezi s redovnim osnovnim kapitalom, stvori obvezu isplate varijabilnih primitaka ili diskrecijskih mirovinskih pogodnosti, isplati varijabilne primitke ili provede plaćanja po instrumentima dodatnog osnovanog kapitala prije nego što je izračunala najveći raspodjeljivi iznos u vezi s omjerom financijske poluge (engl. Leverage ratio related maximum distributable amount , L-MDA), što je protivno odredbi članka 250. stavka 8. ovoga Zakona
156. ako radnjama iz članka 250. stavka 8. ovoga Zakona raspodijeli iznos koji prelazi najveći raspodjeljivi iznos u vezi s omjerom financijske poluge (eng. Leverage ratio related maximum distributable amount, L-MDA ), što je protivno odredbi članku 250. stavka 9. ovoga Zakona
157. ako postupi protivno odredbama podzakonskog propisa donesenog na temelju odredbe članka 250. stavka 10. ovoga Zakona
158. ako ne ispunjava zahtjev za kombinirani zaštitni sloj ili zaštitni sloj omjera financijske poluge, a ne izradi plan za očuvanje kapitala i dostavi ga Hrvatskoj narodnoj banci najkasnije u roku od pet radnih dana nakon što je ustanovila da ne ispunjava taj zahtjev, što je protivno odredbi članka 255. stavka 1. ovoga Zakona
159. ako namjerava poduzeti druge mjere za povećanje stopa kapitala odnosno ako namjerava promijeniti vremenski okvir za povećanje regulatornoga kapitala sadržanog u odobrenom planu za očuvanje kapitala, a o tome ne obavijesti Hrvatsku narodnu banku i ne dostavi izmijenjeni plan za očuvanje kapitala, što je protivno odredbi članka 255. stavka 7. ovoga Zakona
160. ako ne izvijesti Hrvatsku narodnu banku o zaštitnim slojevima iz glave XVIII.2 do XVIII.6 na način i u rokovima propisanim podzakonskim propisom donesenim na temelju odredbe članka 217. ovoga Zakona, što je protivno odredbi članka 257. ovoga Zakona
161. ako ne izvijesti Hrvatsku narodnu banku o mjerama za očuvanje kapitala iz članaka 250. do 256. ovoga Zakona na način i u rokovima propisanim podzakonskim propisom donesenim na temelju odredbe članka 217. ovoga Zakona, što je protivno odredbi članka 257. ovoga Zakona
162. ako ne sastavi ili ne održava plan oporavka u kojem utvrđuje mjere za obnavljanje financijskog položaja nakon njegovoga značajnog pogoršanja, što je protivno odredbi članka 258. stavka 1. ovoga Zakona
163. ako plan oporavka ne ažurira najmanje jednom godišnje ili ne ažurira nakon promjene u pravnoj ili organizacijskoj strukturi kreditne institucije ili članice grupe kreditnih institucija za koju se plan oporavka izrađuje ili ne ažurira nakon promjene njihove poslovne ili financijske situacije koja bi mogla bitno utjecati na plan oporavka ili stvoriti potrebu za njegovom promjenom, ili plan oporavka odnosno ažurirani plan oporavka ne dostavi Hrvatskoj narodnoj banci, što je protivno odredbi članka 258. stavka 3. ovoga Zakona
164. ako ne primjenjuje plan oporavka, što je protivno odredbi članka 258. stavka 6. ovoga Zakona
165. ako postupi protivno podzakonskom propisu koji je donesen na temelju odredbe članka 258. stavka 15. ovoga Zakona
166. ako ne uspostavi ili ako redovito ne ažurira popis svih financijskih ugovora u kojima je ta kreditna institucija ugovorna strana, što je protivno odredbi članka 258. stavka 8. ovoga Zakona
167. ako ne propiše, dokumentira ili redovito ne nadzire postupak izrade i ažuriranja plana oporavka, što je protivno odredbi članka 258. stavka 9. ovoga Zakona
168. ako ne osigura da plan oporavka obuhvaća kriterije (i) razumno je vjerojatno da provedba aranžmana predloženih u planu osigurava ili ponovno uspostavlja održivost redovnog poslovanja i stabilnost financijskog položaja kreditne institucije ili grupe kreditnih institucija za koju se plan izrađuje, u situacijama značajnog financijskog poremećaja, uzimajući u obzir pripremne mjere koje je kreditna institucija poduzela ili planira poduzeti ili (ii) razumno je vjerojatno da se plan oporavka i mjere predviđene njime mogu u situacijama značajnog financijskog poremećaja brzo i učinkovito provesti te neće dovesti do značajnih štetnih posljedica u financijskom sustavu, čak i u slučaju istodobnog provođenja plana oporavka u drugoj kreditnoj instituciji, što je protivno odredbi članka 259. stavka 1. ovoga Zakona
169. ako sklopi sporazum o financijskoj potpori čije sklapanje nije odobrilo konsolidirajuće nadzorno tijelo ili ako ne obavijesti Hrvatsku narodnu banku o namjeri sklapanju sporazuma o financijskoj potpori u EU, što je protivno odredbi članka 263. stavka 4. ovoga Zakona
170. ako sklopi sporazum o financijskoj potpori u bez odobrenja Hrvatske narodne banke, što je protivno odredbi članka 263. stavka 13. ovoga Zakona
171. ako odluku glavne skupštine o davanju ovlaštenja upravi i odluku o njezinu opozivu bez odgađanja ne dostavi Hrvatskoj narodnoj banci i svim potpisnicama sporazuma o financijskoj potpori, što je protivno odredbi članka 264. stavka 5. ovoga Zakona
172. ako bez odgađanja ne obavijesti Hrvatsku narodnu banku o sklapanju sporazuma o financijskoj potpori ili ne dostavi presliku sporazuma, što je protivno odredbi članka 265. stavka 1. ovoga Zakona
173. ako odluka o davanju financijske potpore nije detaljno obrazložena ili u noj nisu naznačeni cilj predložene financijske potpore ili opis načina na koji su ispunjeni uvjeti iz članka 266. stavka 1. ovoga Zakona, što je protivno odredbi članka 267. stavka 2. ovoga Zakona
174. ako pruži financijsku potporu bez odobrenja Hrvatske narodne banke, što je protivno odredbi članka 268. stavka 1. ovoga Zakona,
175. ako je dala financijsku potporu a nije prethodno o tome obavijestila konsolidirajuće nadzorno tijelo ili nadležno tijelo korisnika potpore ili Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo, što je protivno odredbi članka 268. stavka 3. ovoga Zakona
176. ako ne objavi ili ako najmanje jednom godišnje ne ažurira informacije o tome je li sklopila sporazum o financijskoj potpori ili o općim uvjetima sklopljenog sporazuma o financijskoj potpori ili o nazivima drugih potpisnica sporazuma, što je protivno odredbi članka 269. stavka 3. ovoga Zakona
177. ako javu objavu iz članka 269. stavka 3. ovoga Zakona ne provodi u skladu s člancima 431. do 434. Uredbe (EU) br. 575/2013, što je protivno odredbi članka 269. stavka 5. ovoga Zakona
178. ako ne obavijesti Hrvatsku narodnu banku o promjeni djelatnosti pravne osobe u kojoj ima većinski udio u kapitalu ili većinsko pravo odlučivanja prije upisa te promjene u sudski registar, što je protivno odredbi članka 295. stavka 3. ovoga Zakona
179. ako donese odluku o prestanku društva a nije izradila ili nije Hrvatskoj narodnoj banci dostavila plan likvidacije najkasnije tri mjeseca prije planiranog poziva za sazivanje glavne skupštine ili ako ne dostavi suglasnost nadzornog odbora na taj plan, a što je protivno odredbi članka 297. stavka 1. ovoga Zakona
180. ako na dan donošenja odluke glavne skupštine o prestanku društva o donesenoj odluci odmah ne obavijesti Hrvatsku narodnu banku, što je protivno odredbi članka 297. stavka 8. ovoga Zakona
181. ako značajno izmjeni odobreni plana likvidacije, a nije dobila prethodno odobrenje Hrvatske narodne banke, što je protivno odredbi članka 297. stavka 12. ovoga Zakona
182. ako ne izradi godišnje financijske izvještaje za svaku poslovnu godinu u tijeku trajanja postupka redovne likvidacije, ili ako za godišnje financijske izvještaje kreditne institucije u likvidaciji ne provede zakonsku reviziju pri čemu je poslovna godina jednaka kalendarskoj godini, što je protivno odredbi članka 297. stavka 14. ovoga Zakona
183. ako postupi protivno podzakonskom propisu donesenom na temelju odredbe članka 297. stavka 15. ovoga Zakona
184. ako bez odgode na svojim internetskim stranicama ili u dva dnevna lista u Republici Hrvatskoj ne odjavi obavijest da je donijela odluku o isplatama kojima se smanjuju stavke redovnog osnovnog kapitala iz članka 26. stavka 1. točaka c), e) i f) Uredbe (EU) br. 575/2013, što je protivno odredbi članka 324. stavka 1. ovoga Zakona
185. ako obavijest o odluci o isplatama kojima se smanjuju stavke redovnog osnovnog kapitala iz članka 26. stavka 1. točaka c), e) i f) Uredbe (EU) br. 575/2013 ne sadrži odluku o smanjenju stavki redovnog osnovnog kapitala ili iznos redovnog osnovnog kapitala kreditne institucije prije odluke o smanjenju ili iznos za koji kreditna institucija smanjuje redovni osnovni kapital ili iznos redovnog osnovnog kapitala kreditne institucije nakon odluke o smanjenju ili postotak za koji se smanjuje redovni osnovni kapital kreditne institucije ili izjavu uprave kreditne institucije da će nakon smanjenja redovnog osnovnog kapitala kreditna institucija ispunjavati sve svoje obveze prema deponentima i ispunjavati sve zahtjeve iz propisa kojima se uređuje poslovanje kreditnih institucija ili uputu deponentima o načinu ostvarivanja njihovih prava iz članka 324. stavka 2. ovoga Zakona, što je protivno odredbi članka 324. stavka 1. ovoga Zakona
186. ako kreditna institucija koja je odnijela odluku o isplatama kojima se smanjuju stavke redovnog osnovnog kapitala iz članka 26. stavka 1. točaka c), e) i f) Uredbe (EU) br. 575/2013 na traženje deponenta ne isplati mu depozit i kamate ili mu depozite ne isplati bez naplate naknada i troškova, ili depozite ne isplati u roku od 30 dana od dana podnošenja zahtjeva iako su za to ispunjeni uvjeti iz članka 324. stavka 2. ovoga Zakona, što je protivno odredbi članka 324. stavka 2. ovoga Zakona
187. ako je odnijela odluku o isplatama kojima se smanjuju stavke redovnog osnovnog kapitala iz članka 26. stavka 1. točaka c), e) i f) Uredbe (EU) br. 575/2013 i provede smanjenje stavki redovnog osnovnog kapitala bez da su ispunjeni svi uvjeti iz članka 324. stavka 3. ovoga Zakona, što je protivno odredbi članak 324. stavka 3. ovoga Zakona
188. ako je odlučila provesti isplatu na osnovi smanjenja stavki redovnog osnovnog kapitala nakon isteka roka od dvije godine od dana donošenja odluke o smanjenju stavki redovnog osnovnog kapitala, a bez odgode ne objavi na svojim internetskim stranicama odluku o smanjenju stavki redovnog osnovnog kapitala ili odluku o roku isplate, što je protivno odredbi članka 325. stavka 1. ovoga Zakona
189. ako s iznosom za koji je odlučila smanjiti stavke redovnog osnovnog kapitala iz članka 324. stavka 1. ovoga Zakona ne postupa kao sa stavkama koje kreditnoj instituciji više nisu dostupne za neograničenu i trenutačnu upotrebu za pokriće rizika ili gubitaka ili od trenutka donošenja te odluke iskazuje kao dio redovnog osnovnog kapitala kreditne institucije, što je protivno odredbi članka 326. ovoga Zakona
190. ako ne razmijeni, na zahtjev, informacije i osobne podatke o klijentima u svrhu procjene kreditne sposobnosti ili upravljanja kreditnim rizikom s drugim kreditnim institucijama sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koje imaju odobrenje za rad, kao i kreditnim institucijama koje su na temelju ovoga Zakona ovlaštene pružati uzajamno priznate usluge na području Republike Hrvatske, što je protivno odredbi članka 338. stavka 2. ovoga Zakona
191. ako ne razmijeni sve kategorije informacije i osobnih podataka o klijentima iz članka 338. stavka 3. ovoga Zakona, što je protivno odredbi članka 338. stavka 3. ovoga Zakona
192. ako odbije razmijeniti informacije i osobne podatke o klijentima zbog činjenice da druga kreditna institucija koristi drugačiji način razmjene podataka, što je protivno odredbi članka 338. stavka 5. ovoga Zakon
193. ako postupi protivno podzakonskom propisu koji je Hrvatska narodna banka donijela na temelju ovlaštenja iz Uredbe (EU) br. 575/2013
194. ako je rasporedila naknadna izdanja oblika instrumenata redovnog osnovnog kapitala za koja je već dobila odobrenje Hrvatske narodne banke za raspoređivanje instrumenta kapitala kao instrumenta redovnoga osnovnoga kapitala iako nije ispunila uvjete iz točke a) i/ili točke b) drugog odlomka članka 26. stavka 3. Uredbe (EU) br. 575/2013, što je protivno drugom odlomku članka 26. stavka 3. Uredbe (EU) br. 575/2013
195. ako postupi protivno pravnim aktima koje je donijela Europska središnja banka na temelju Uredbe (EU) br. 1024/2013
196. ako postupi protivno delegiranoj ili provedbenoj uredbi Komisije donesenoj na temelju Uredbe (EU) br. 575/2013 ili Direktive 2013/36 /EU.
(2) Za povrede iz stavka 1. ovoga članka, novčanom kaznom u iznosu do 10 % ukupnog godišnje neto prometa pravne osobe kaznit će se kreditna institucija, financijski holding ili mješoviti financijski holding a ako je utvrđeno da je ostvarena dobit ili izbjegnut gubitak, novčana kazna može iznositi i do dvostrukog iznosa dobiti ostvarene povredom odnosno gubitka izbjegnutog povredom, ako je moguće utvrditi ostvarenu dobit ili izbjegnute dobitke.
(3) Za povredu iz stavka 1. ovoga članka, novčanom kaznom do 15.000,00 eura kaznit će se i odgovorna osoba u kreditnoj instituciji, financijskom holdingu ili mješovitom financijskom holdingu.
(4) Za povrede iz stavka 1. ovoga članka, mogu se izreći periodični penali:
– kreditnoj instituciji, financijskom holdingu ili mješovitom financijskom holdingu do 5% prosječnog dnevnog neto prometa za svaki dan kršenja koje je u tijeku
– odgovornoj osobi u kreditnoj instituciji, financijskom holdingu ili mješovitom financijskom holdingu do 50.000 eura za svaki dan kršenja koje je u tijeku.
(5) Za povrede iz stavka 1. ovoga članka, mogu se izreći sljedeće upravne mjere:
– javna izjava u kojoj se navodi počinitelj odgovorna fizička osoba, odgovorna kreditna institucija, financijski holding, mješoviti financijski holding ili posredničko matično društvo te vrsta i opis povrede,
– nalog kojim se od počinitelja odgovorne fizičke osobe, odgovorne kreditne institucije, financijskog holdinga, mješovitog financijskog holdinga ili posredničkog matičnog društva zahtjeva da prekine s povredom i više ne ponavlja takvo postupanje,
– privremena suspenzija glasačkih prava kvalificiranom imatelju ili dioničaru koji zajednički djeluje a koji je počinio povredu,
– privremena zabrana obavljanja funkcije člana uprave, nadzornog odbora, višeg rukovodstva, nositelja ključne funkcije ili drugih poslova članova osoblja čije profesionalne aktivnosti imaju značajan utjecaj na profil rizičnosti kreditne institucije osobi odgovornoj za povredu, a koji je počinio povredu.
Povrede članice i matičnog društva grupe kreditnih institucija
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 376.
(1) Matičnoj kreditnoj instituciji, imenovanoj kreditnoj instituciji, matičnom financijskom holdingu, matičnom mješovitom financijskom holdingu, društvu kćeri koje je članica grupe kreditnih institucija te odgovornoj osobi u toj pravnoj osobi može se izreći novčana kazna, upozorenje, periodični penal i upravna mjera ako se utvrdi jedna od sljedećih povreda:
1. ako kao matični financijski holding u RH, matični mješoviti financijski holding u RH, matični financijski holding u EU sa sjedištem u RH ili matični mješoviti financijski holding u EU sa sjedištem u RH koji unutar grupe ima veliku kreditnu instituciju, u roku od tri radna dana nakon imenovanja voditelja interne kontrolne funkcije ili glavnog financijskog direktora Hrvatskoj narodnoj banci ne dostavi procjenu primjerenosti zajedno s informacijama i dokumentacijom kojima dokazuje ispunjavanje uvjeta za njihovo imenovanje iz članka 52. stavka 2. ovoga Zakona, što je protivno odredbi članka 53. stavka 1. ovoga Zakona
2. ako kao matična kreditna institucija nije prethodno obavijestila Hrvatsku narodnu banku da financijska institucija koja je njezino društvo kći namjerava pružati uzajamno priznate financijske usluge na području druge države članice preko svoje podružnice, što je protivno odredbi članka 57. stavka 1. ovoga Zakona
3. ako kao matična kreditna institucija u RH u roku od najmanje mjesec dana prije provođenja promjene nekih od podataka iz članka 57. stavka 2. ovoga Zakona ne obavijesti Hrvatsku narodnu banku odnosno nadležno tijelo države članice domaćina o promjenama u vezi s poslovanjem podružnice u državi članici, što je protivno odredbi članka 59. stavka 1. ovoga Zakona
4. ako kao matična kreditna institucija u RH kojoj je financijska institucija društvo kći, a koja ispunjava uvjete iz članka 65. stavka 1. ovoga Zakona, započne neposredno pružati uzajamno priznate usluge na području druge države članice bez da prethodno obavijesti Hrvatsku narodnu banku ili ne navede državu članicu u kojoj ta financijska institucija namjerava početi neposredno pružati usluge, što je protivno odredbi članka 61. stavka 2. ovoga Zakona
5. ako matična kreditna institucija u RH kojoj je financijska institucija društvo kći, a koja ispunjava uvjete iz članka 65. stavka 1. ovoga Zakona ne dostavi informacije o uslugama koje namjerava pružati u državi članici te poslovnom planu za prve tri poslovne godine u sadržaju koji je propisan Delegiranom uredbom Komisije (EU) br. 1151/2014 i na način propisan Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 926/2014, što je protivno odredbi članka 61. stavka 3. ovoga Zakona
6. ako ne ispuni zahtjev ili ne izvrši supervizorsku mjeru u rokovima iz odluke ili rješenja koju je Hrvatska narodna banka ili Europska središnja banka donijela u skladu s odredbama ovoga Zakona ili u skladu s Uredbom (EU) br. 1024/2013, što je protivno odredbi članka 102. stavka 9. ovoga Zakona
7. ako kao matična kreditna institucija u RH, matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH, matični financijski holding i matični mješoviti financijski holding koji je dobio odobrenje po ovom Zakonu, te imenovani subjekt iz glave X. ovoga Zakona javno ne objavi opis pravnih odnosa u svojoj grupi kreditnih institucija u RH ili opis sustava upravljanja i organizacijske strukture svoje grupe kreditnih institucija u RH, što je protivno odredbi članka 112. stavka 2. ovoga Zakona
8. ako kao matična kreditna institucija u RH, matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH, matični financijski holding i matični mješoviti financijski holding koji je dobio odobrenje po ovom Zakonu, te imenovani subjekt iz glave X. ovoga Zakona ili ako te informacije iz članka 112. stavka 2. i 3. ovoga Zakona redovito ne ažurira na svojim internetskim stranicama, što je protivno odredbi članka 112. stavka 4. ovoga Zakona
9. ako društvo kći koje je članica grupe kreditnih institucija u RH matičnoj kreditnoj instituciji u RH, matičnoj kreditnoj instituciji u EU-u sa sjedištem u RH te, ako ima odobrenje iz članka 87. ovoga Zakona, matičnom financijskom holdingu u RH, matičnom mješovitom financijskom holdingu u RH, matičnom financijskom holdingu iz EU-a sa sjedištem u RH, matičnom financijskom holdingu u EU, matičnom mješovitom financijskom holdingu iz EU-a i matičnom mješovitom financijskom holdingu iz EU-a sa sjedištem u RH, odnosno imenovanom subjektu iz članka 88. ili 89. ovoga Zakona ne dostavi podatke potrebne za konsolidaciju ili ne osigura odgovarajuće postupke unutarnjih kontrola za provjeru ispravnosti tih podataka i informacija ili ne dostavi podatke koji su bitni za utvrđivanje opsega konsolidacije, što je protivno odredbi članka 138. stavka 1. ovoga Zakona
10. ako kao matična kreditna institucija u RH, matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH te, ako ima odobrenje iz članka 87. ovoga Zakona, matični financijski holding u RH, matični mješoviti financijski holding u RH, matični financijski holding iz EU-a sa sjedištem u RH, matični financijski holding iz EU-a, matični mješoviti financijski holding iz EU-a i matični mješoviti financijski holding iz EU-a sa sjedištem u RH, odnosno imenovani subjekt iz članka 88. i 89. ovoga Zakona ne osiguraju da im društva kćeri članice grupe kreditnih institucija u RH dostavljaju podatke koji su potrebni za konsolidaciju, što je protivno odredbi članka 138. stavka 2. ovoga Zakona
11. ako kao društvo kćer članice grupe kreditnih institucija u RH, matičnog mješovitog financijskog holdinga iz članaka 135. i 136. ovoga Zakona i matičnog financijskog holdinga iz članaka 135. i 136. ovoga Zakona Hrvatskoj narodnoj banci, kao nadležnom tijelu koje je odgovorno za superviziju na konsolidiranoj osnovi, ne omoguće obavljanje supervizije poslovanja radi provjere informacija iz članka 138. stavaka 1. i 2. ovoga članka, što je protivno odredbi članka 138. stavka 3. ovoga Zakona
12. ako kao matično društvo kreditne institucije sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja nije uključena u superviziju na konsolidiranoj osnovi matičnog društva na temelju članka 19. Uredbe (EU) br. 575/2013 na zahtjev Hrvatske narodne banke ne dostave informacije potrebne za superviziju te kreditne institucije, što je protivno odredbi članka 138. stavka 4. ovoga Zakona
13. ako kao pravna osoba koja je društvo kći matične kreditne institucije u RH, matične kreditne institucije u EU-u sa sjedištem u RH, mješovitog financijskog holdinga iz članka 135. ovoga Zakona ili financijskog holdinga iz članka 135. ovoga Zakona, koja nije uključena u superviziju na konsolidiranoj osnovi na zahtjev Hrvatske narodne banke ne dostave informacije potrebne za superviziju pojedinačnih kreditnih institucija u grupi kreditnih institucija u RH ili ne omoguće obavljanje nadzora poslovanja u poslovnim prostorijama radi provjere dobivenih informacija, što je protivno odredbi članka 138. stavka 5. ovoga Zakona
14. ako kao mješoviti holding koji je matično društvo u odnosu na jednu ili više kreditnih institucija ili njegova društva kćeri ne dostave na zahtjev Hrvatske narodne banke, izravno ili preko kreditnih institucija koje su društva kćeri, sve informacije potrebne za superviziju kreditnih institucija koje su društva kćeri, što je protivno odredbi članka 147. stavka 1. ovoga Zakona
15. ako kao matična kreditna institucija u RH i matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH, matični financijski holding i matični mješoviti financijski holding koji su dobili odobrenje temeljem ovoga Zakona, odnosno imenovani subjekt iz glave X. ovoga Zakona, ne ispunjava za svoju grupu kreditnih institucija u RH na konsolidiranoj osnovi odnosno potkonsolidiranoj osnovi zahtjeve u vezi s glavom VI., glavom VII. i glavom XV. ovoga Zakona ili zahtjeve u vezi sa sastavljanjem i dostavljanjem financijskih i drugih izvještaja za potrebe Hrvatske narodne banke, što je protivno odredbi članka 175. stavka 1. ovoga Zakona
16. ako kao matična kreditna institucija u RH i matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH, matični financijski holding i matični mješoviti financijski holding koji su dobili odobrenje temeljem ovoga Zakona, odnosno imenovani subjekt iz glave X. ovoga Zakona, ne ispunjava za svoju grupu kreditnih institucija u RH na konsolidiranoj osnovi zahtjeve o postupcima procjenjivanja adekvatnosti internog kapitala iz članka 180. ovoga Zakona na način propisan dijelom prvim, glavom II. poglavljem 2. odjeljcima 2. i 3. Uredbe (EU) br. 575/2013 što je protivno odredbi članka 175. stavka 2. ovoga Zakona
17. ako kao društvo kći koje je kreditna institucija, matični mješoviti financijski holding u grupi kreditnih institucija u RH ili matični financijski holding u grupi kreditnih institucija u RH koji su matična društva ili imaju sudjelujući udio u drugoj kreditnoj instituciji, financijskoj instituciji ili društvu za upravljanje UCITS-om ili mirovinskom društvu sa sjedištem u trećoj zemlji, zahtjeve o postupcima procjenjivanja adekvatnosti internog kapitala iz glave XV. ovoga Zakona ne ispunjavaju na potkonsolidiranoj osnovi, što je protivno odredbi članka 175. stavka 3. ovoga Zakona
18. ako kao matična kreditna institucija u grupi kreditnih institucija u RH, matični financijski holding i matični mješoviti financijski holding koji su dobili odobrenje temeljem ovoga Zakona te njihova društva kćeri u grupi kreditnih institucija u RH su na konsolidiranoj ili na potkonsolidiranoj osnovi ne ispunjavaju obveze o sustavu upravljanja iz glave XV. ovoga Zakona na razini grupe kreditnih institucija u RH, s ciljem da se osigura da organizacijski ustroj, postupci i sustavi unutar grupe kreditnih institucija budu usklađeni i propisno primijenjeni te da omogućavaju neometano prikupljanje svih podataka i informacija potrebnih za obavljanje supervizije, što je protivno odredbi članka 175. stavka 4. ovoga Zakona
19. ako kao matična kreditna institucija u grupi kreditnih institucija u RH, matični financijski holding i matični mješoviti financijski holding koji su dobili odobrenje temeljem ovoga Zakona te njihova društva kćeri u grupi kreditnih institucija u RH ne osiguraju da organizacijski ustroj, postupci i sustavi unutar grupe kreditnih institucija iz glave XV. budu usklađeni i propisno primijenjeni u njihovim društvima kćerima koje nisu obveznici primjene ovoga Zakona, uključujući i ona društva kćeri čiji se poslovni nastan nalazi u off-shore financijskim centrima, ili ako to ne učine na način da ta društva kćeri mogu neometano prikupljati sve podatke i informacije potrebne za obavljanje supervizije, a društva kćeri koja nisu obveznici primjene ovoga Zakona na pojedinačnoj osnovi ispunjavaju zahtjeve specifične za pojedini sektor, što je protivno odredbi članka 175. stavka 5. ovoga Zakona
20. ako kao matična kreditna institucija u RH i matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH, matični financijski holding i matični mješoviti financijski holding koji su dobili odobrenje temeljem ovoga Zakona, odnosno imenovani subjekt iz glave IX. ovoga Zakona nisu osigurali primjenu na konsolidiranoj osnovi, odredbe o odnosu između varijabilnog i fiksnog dijela ukupnih primitaka iz članka 201. ovoga Zakona na društva kćeri, što je protivno odredbi članka 176. stavka 2. ovoga Zakona
21. ako kao matična kreditna institucija u RH ili matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH, matični financijski holding i matični mješoviti financijski holding koji su dobili odobrenje temeljem ovoga Zakona, odnosno imenovani subjekt iz glave X. ovoga Zakona ne osiguraju da se zahtjevi iz članka 192. stavaka od 1. do3. te članaka 200., 201. i 202. i ovoga Zakona kojima se uređuje politika primitaka, varijabilni primici i osnivanje odbora za primitke odnosno podzakonskog propisa donesenog na temelju članka 200. stavka 5. ovoga Zakona primjenjuje na pojedinačnoj osnovi na radnike društva kćeri koje nije obveznik primjene ovoga Zakona, ako su ispunjeni uvjeti iz članka 176. stavka 3. točke 1.i 2. ovoga Zakona, a što je protivno odredbi članka 176. stavka 3. ovoga Zakona
22. ako kao matična kreditna institucija u RH i matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH ne osigura da, za sklapanje pojedinačnog pravnog posla na temelju kojeg bi ukupna izloženost grupe kreditnih institucija u RH mogla rezultirati velikom izloženošću grupe kreditnih institucija u RH prema jednoj osobi ili grupi povezanih osoba članica grupe kreditnih institucija u RH, dobije prethodnu suglasnost njenog nadzornog odbora, što je protivno odredbi članka 210. stavka 3. ovoga Zakona
23. ako kao matična kreditna institucija u RH i matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH ne osigura da, za sklapanje pravnog posla zbog kojeg bi se velika izloženost grupe kreditnih institucija u RH prema jednoj osobi ili grupi povezanih osoba povećala tako da postane jednaka ili da prijeđe 15% odnosno 20% i svakih daljnjih 5% osnovnog kapitala grupe kreditnih institucija u RH, dobije prethodnu suglasnost njenog nadzornog odbora, što je protivno odredbi članka 210. stavka 4. ovoga Zakona
24. ako kao matično društvo ne objavi konsolidirani godišnji izvještaj za grupu određenu prema propisima kojima se uređuje računovodstvo poduzetnika u strojno čitljivoj formi na svojim internetskim stranicama ili ga ne učini dostupnim najkasnije u roku od četiri mjeseca od isteka poslovne godine na koju se on odnosi, što je protivno odredbi članka 218. stavka 5. ovoga Zakona
25. ako kao matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH ne izradi plan oporavka grupe, ili ga ne usvoji ili ga ne dostavi Hrvatskoj narodnoj banci, što je protivno odredbi članka 260. stavka 1. ovoga Zakona
26. ako plan oporavka matične kreditne institucije u EU-u sa sjedištem u RH ne sadrži plan oporavka čitave grupe kreditnih institucija u EU ili ne utvrđuje mjere oporavka čija se provedba zahtijeva na razini matične kreditne institucije u EU i svakog društva kćeri pojedinačno, što je protivno odredbi članka 260. stavka 2. ovoga Zakona
27. ako plan oporavka grupe ne uključuje mehanizme kojima se osigurava koordinacija i dosljednost mjera oporavka koje treba poduzeti na razini matične kreditne institucije u EU, na razini financijskog holdinga u EU, mješovitog financijskog holdinga u EU i mješovitog holdinga u EU, matičnog financijskog holdinga u RH, matičnog financijskog holdinga u EU, matičnog mješovitog holdinga u RH, matičnog mješovitog holdinga u EU, ili ne sadržava mjere koje treba poduzeti na razini društava kćeri i, prema potrebi, u skladu s ovim Zakonom na razini značajnih podružnica, što je protivno odredbi članka 260. stavka 5. ovoga članka
28. ako plan oporavka grupe i bilo koji plan sastavljen za pojedino društvo kći ne uključuje elemente navedene u članku 258. ovoga Zakona i podzakonskom propisu koji je donesen na temelju tog članka, ili ti planovi ne uključuju mjere za financijsku potporu unutar grupe usvojene na temelju sporazuma o financijskoj potpori unutar grupe koji je postignut u skladu s poglavljem XIX.2. ovoga Zakona, što je protivno odredbi članka 260. stavka 6. ovoga Zakona
29. ako plan oporavka grupe ne uključuje raspon mogućnosti oporavka koji navodi mjere za rješavanje scenarija predviđenih podzakonskim propisom ili za svaki od tih scenarija planom oporavka grupe nije utvrđeno postoje li prepreke u provedbi mjera za oporavak unutar grupe, uključujući na razini pojedinačnih subjekata obuhvaćenih planom, ili nije utvrđeno postoje li sadržajne praktične i pravne prepreke za brz prijenos regulatornog kapitala ili otplatu obveza ili imovine unutar grupe, što je protivno odredbi članka 260. stavka 7. ovoga Zakona
30. ako u sporazumu o financijskoj potpori grupe potpisnice sporazuma ne ugovore način izračuna kamate i druge naknade za svaku transakciju učinjenu u skladu sa sporazumom, ili se visina kamate i druge naknade ne odrede u vrijeme davanja financijske potpore ili pri sklapanju toga sporazuma i definiranju izračuna kamata i drugih naknada potpisnice sporazuma nisu vodile računa o tome da je sklopljeni sporazum odraz njihove slobodne volje ili da svaka potpisnica sporazuma djeluje u svojem najboljem interesu pri čemu se u obzir mogu uzeti sve izravne ili neizravne koristi koje potpisnica sporazuma može steći kao posljedicu davanja financijske potpore ili da svaki korisnik financijske potpore mora svakom davatelju financijske potpore dati sve relevantne informacije prije određivanja kamata i drugih naknada za davanje financijske potpore i prije donošenja odluke o davanju financijske potpore ili da pri određivanju kamata i drugih naknada za davanje financijske potpore davatelj financijske potpore može u obzir uzeti informacije kojima raspolaže zbog činjenice da je član iste grupe kreditnih institucija kao i korisnik financijske potpore, a koje nisu javno dostupne ili da način izračuna kamata i drugih naknada za davanje financijske potpore ne mora uzeti u obzir očekivani privremeni učinak na cijene na tržištu koji proizlazi iz događaja koji ne proizlaze iz poslovanja te grupe kreditnih institucija, što je protivno odredbi članka 262. stavka 11. ovoga Zakona
31. ako kao matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH sklopila sporazum o grupnoj financijskoj potpori a Hrvatskoj narodnoj banci kao konsolidirajućem nadzornom tijelu nije prije odobravanja podnijela zahtjev za izdavanje odobrenja za sklapanje sporazuma o financijskoj potpori grupe kreditnih institucija u EU ili mu nije priložila prijedlog teksta sporazuma s nazivima članica grupe kreditnih institucija u RH koje namjeravaju biti potpisnice sporazuma, što je protivno odredbi članka 263. stavka 1. ovoga Zakona
32. ako kao matična kreditna institucija u RH ili matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH ne osigura da sve članice grupe kreditnih institucija u RH koje namjeravaju sklopiti sporazum, a nisu kreditne institucije ili investicijska društva, postupaju u skladu s odredbama glave XIX. ovoga Zakona, što je protivno odredbi članka 264. stavka 7. ovoga Zakona
33. ako kao matična kreditna institucija u RH i matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH ne obavijestiti Hrvatsku narodnu banku ako njezino društvo kći namjerava dati financijsku potporu, što je protivno odredbi članka 268. stavka 2. ovoga Zakona
34. ako matična kreditna institucija u RH i matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH iz ovoga Zakona za svaku članicu grupe kreditnih institucija u RH koja nije kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj javno ne objavi ili najmanje jednom godišnje ne ažurira informacije o tome je li sklopila sporazum o financijskoj potpori u EU-u ili o općim uvjetima sklopljenog sporazuma o financijskoj potpori u EU-u ili o nazivima drugih potpisnica sporazuma, što je protivno odredbi članka 269. stavka 4. ovoga Zakona
35. ako kao matična kreditna institucija u RH i matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH iz ovoga Zakona ne provede javnu objavu iz članka 269. stavka 1. ovoga Zakona ne provodi u skladu s člancima 431. do 434. Uredbe (EU) br. 575/2013 za svaku članicu grupe kreditnih institucija u RH koja nije kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, što je protivno odredbi članka 269. stavka 5. ovoga Zakona
36. ako postupi protivno pravnim aktima koje je donijela Europska središnja banka na temelju Uredbe (EU) br. 1024/2013
37. ako postupi protivno delegiranoj ili provedbenoj uredbi Komisije donesenoj na temelju Uredbe (EU) br. 575/2013 ili Direktive 2013/36 /EU.
(2) Za povrede iz stavka 1. ovoga članka, novčanom kaznom u iznosu do 10 % ukupnog godišnjeg neto prometa pravne osobe kaznit će se odgovorna pravna osoba, a ako je utvrđeno da je ostvarena dobit ili izbjegnut gubitak, novčana kazna može iznositi i do dvostrukog iznosa dobiti ostvarene povredom odnosno gubitka izbjegnutog povredom, ako je moguće utvrditi ostvarenu dobit ili izbjegnute dobitke.
(3) Za povredu iz stavka 1. ovoga članka, novčanom kaznom do 15.000,00 eura kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(4) Za povrede iz stavka 1. ovoga članka, mogu se izreći periodični penali:
– pravnoj osobi do 5% prosječnog dnevnog neto prometa za svaki dan kršenja koje je u tijeku,
– odgovornoj osobi u pravnoj osobi do 500,00 eura za svaki dan kršenja koje je u tijeku.
(5) Za povrede iz stavka 1. ovoga članka, mogu se izreći sljedeće upravne mjere:
- javnu izjava u kojoj se navodi počinitelj odgovorna fizička osoba, odgovorna matična kreditna institucija, imenovana kreditna institucija, matični financijski holdingu, matični mješoviti financijski holdingu, društvo kćer koje je članica grupe kreditnih institucija ili posrediničko matično društvo te vrsta i opis povrede te vrsta i opis povrede i
- nalog kojim se od počinitelja odgovorne fizičke osobe, odgovorne matične kreditne institucija, imenovane kreditne institucije, matičnog financijskog holdinga, matičnog mješovitog financijskog holdinga, društva kćeri koje je članica grupe kreditnih institucija ili posredničkog matičnog društva zahtjeva da prekine s povredom i više ne ponavlja takvo postupanje.
Povrede kreditnih institucija sa sjedištem izvan Republike Hrvatske
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 377.
(1) Kreditnoj instituciji iz druge države članice može se izreći novčana kazna, upozorenje, periodični penal i upravna mjera ako se utvrdi jedna od sljedećih povreda:
1. ako u Republici Hrvatskoj osnuje podružnicu i pruža uzajamno priznate usluge koje nije ovlaštena pružati u matičnoj državi članici, što je protivno odredbi članka 64. stavka 1. ovoga Zakona
2. ako u Republici Hrvatskoj pruža uzajamno priznate usluge koje nije ovlaštena pružati u matičnoj državi članici, što je protivno odredbi članka 64. stavka 2. ovoga članka
3. ako počne pružati usluge preko podružnice u Republici Hrvatskoj prije isteka dva mjeseca od dana kada je Hrvatska narodna banka od nadležnog tijela matične države članice zaprimila obavijest u sadržaju koji je propisan Delegiranom uredbom Komisije (EU) br. 1151/2014 i na način propisan Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 926/2014, što je protivno odredbi članka 66. stavka 1. ovoga članka
4. ako ne obavijesti Hrvatsku narodnu banku o promjeni nekih od podataka dostavljenih nadležnom tijelu matične države članice, u sadržaju koji je propisan Delegiranom uredbom Komisije (EU) br. 1151/2014 i na način propisan Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 926/2014, najmanje mjesec dana prije provođenja promjene, što je protivno odredbi članka 66. stavka 3. ovoga Zakona
5. ako počne neposredno pružati uzajamno priznate usluge na području Republike Hrvatske prije nego što Hrvatska narodna banka od nadležnog tijela države članice primi obavijest o tome, što je protivno odredbi članka 67. ovoga Zakona
6. ako ne objavi revidirani godišnje financijske izvještaje, godišnje konsolidirane financijske izvještaje, godišnji izvještaj, konsolidirani godišnji izvještaj, mišljenje osobe odgovorne za zakonsku reviziju godišnjih financijskih izvještaja i godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja kreditne institucije, što je protivno odredbi članka 68. stavka 4. ovoga Zakona
7. ako jednom godišnje ne objavi prihode i troškove podružnice i to stavke 1, 3, 4, 6, 7, 8 i 15 članka 27 ili stavke A.4, A.9, B.1 do B.4 i B.7 članka 28 Direktive 86/635/EEC, što je protivno odredbi članka 68. stavka 5. podstavka 1. ovoga Zakona
8. ako jednom godišnje ne objavi ukupna potraživanja i obveze podružnice, raščlanjene na potraživanja i obveze koje se odnose na kreditne institucije i one koje se odnose na klijente, zajedno s ukupnim iznosom takvih potraživanja i obveza izraženim u valuti Republike Hrvatske, što je protivno odredbi članka 68. stavka 5. podstavka 2. ovoga Zakona
9. ako jednom godišnje ne objavi prosječan broj osoblja zaposlenog u podružnici, što je protivno odredbi članka 68. stavka 5. podstavka 3. ovoga Zakona
10. ako jednom godišnje ne objavi ukupnu aktivu i iznose koji odgovaraju stavkama 2., 3., 4., 5. i 6. aktive, stavkama 1., 2. i 3. pasive, te izvanbilančnim stavkama 1. i 2. koje su definirane u članku 4. i odgovarajućim člancima Direktive 86/635/EEZ te u slučaju stavki 2., 5. i 6. aktive, raščlambu vrijednosnih papira prema tome smatraju li se ili ne dugotrajnom financijskom imovinom u skladu s člankom 35. Direktive 86/635/EEZ, što je protivno odredbi članka 68. stavka 5. podstavka 4. ovoga Zakona
11. ako točnost i usklađenost informacija navedenih u članku 68. stavku 5. ovoga Zakona s godišnjim financijskim izvještajem nisu provjerene od strane ovlaštenog revizora, što je protivno odredbi članka 68. stavka 6. ovoga Zakona
12. ako ne obavijesti Hrvatsku narodnu banku o namjeri osnivanja predstavništva kreditne institucije u Republici Hrvatskoj, što je protivno odredbi članka 86. stavka 1. ovoga Zakona
13. ako Hrvatskoj narodnoj banci ne dostavi obavijest o namjeri osnivanja predstavništva kreditne institucije u Republici Hrvatskoj koja sadrži informacije iz članka 86. stavka 3. ovoga Zakona, što je protivno odredbi članka 86. stavka 3. ovoga Zakona
14. ako predstavništvo kreditne institucije počne s poslovanjem prije primitka obavijesti Hrvatske narodne banke iz članka 86. stavka 2. ovoga Zakona, što je protivno odredbi članak 86. stavka 4. ovoga Zakona
15. ako predstavništvo kreditne institucije obavlja druge poslove od navedenih u članku 3. stavku 1. točki 98. ovoga Zakona, što je protivno odredbi članka 86. stavka 5. ovoga Zakona
16. ako ne obavijesti Hrvatsku narodnu banku o tome da je predstavništvo osnovano ili da je prestalo s radom, što je protivno odredbi članka 86. stavka 6. ovoga Zakona
17. ako ne dostavi Hrvatskoj narodnoj banci informacije o svim uslugama koje ta podružnica pruža na području Republike Hrvatske ili te informacije ne dostavi na način i u rokovima kako je to propisano podzakonskim propisom donesenim na temelju članka 217. stavka 2. ovoga Zakona, što je protivno odredbi članka 125. stavka 1. ovoga Zakona
18. ako ne postupi u skladu s rješenjem Hrvatske narodne banke kojim su naložene odgovarajuće mjere kako bi spriječilo daljnja kršenja, a radi zaštite općeg interesa deponenata, ulagatelja i drugih osoba kojima se pružaju bankovne i financijske usluge ili kako bi se zaštitila stabilnost financijskog sustava, što je protivno odredbi članka 126. stavka 5. ovoga Zakona
19. ako ne postupi u po rješenju Hrvatske narodne banke kojim su naložene preventivne mjere što je protivno odredbi članka 128. ovoga Zakona
20. ako Hrvatskoj narodnoj banci ne dostavi financijska i druga izvješća u obliku, opsegu i sadržaju propisanom podzakonskim propisom donesenim na temelju odredbe članka 217. stavka 2. ovoga Zakona, što je protivno odredbi članka 217. stavka 1. ovoga Zakona
21. ako najkasnije u roku od 45 dana od dana isteka roka za objavu financijskih izvještaja u državi sjedišta osnivača podružnice na svojim internetskim stranicama ne objavi na hrvatskom jeziku revidirane godišnje financijske izvještaje i revidirane godišnje konsolidirane financijske izvještaje svojeg osnivača te godišnji izvještaj svojeg osnivača, uključujući revizorski izvještaj, što je protivno odredbi članka 218. stavka 6. ovoga Zakona
22. ako ne postupi po rješenju Hrvatske narodne banke.
(2) Kreditnoj instituciji iz treće zemlje može se izreći novčana kazna, upozorenje, periodični penal i upravna mjera ako se utvrdi jedna od sljedećih povreda:
1. ako namjerava provesti statusnu promjenu pripajanja kreditne institucije a prije provođenja pripajanja ne podnese Hrvatskoj narodnoj banci zahtjev iz članka 70. ovoga Zakona, a što je protivno odredbi članka 24. stavka 18. ovoga Zakona
2. ako kao kreditna institucija iz treće zemlje koja je nastala statusnom promjenom spajanja s kreditnom institucijom sa sjedištem u Republici Hrvatskoj ne podnese ili ne podnese u roku od 15 dana od dana spajanja Hrvatskoj narodnoj banci zahtjev iz članka 70. ovoga Zakona, što je protivno odredbi članka 24. stavka 19. ovoga Zakona
3. ako na području Republike Hrvatske pruža bankovne i/ili financijske usluge a nije osnovala podružnicu ili ako je u Republici Hrvatskoj osnovala podružnicu i pruža bankovne i/ili financijske usluge koje nije ovlaštena pružati u matičnoj državi članici, što je protivno odredbi članka 70. stavka 1. ovoga Zakona
4. ako u Republici Hrvatskoj osnuje podružnicu bez odobrenja Hrvatske narodne banke, što je protivno odredbi članka 70. stavka 3. ovoga Zakona
5. ako upiše podružnicu u sudski registar bez odobrenja Hrvatske narodne banke, što je protivno odredbi članka 70. stavka 5. ovoga Zakona
6. ako ne postupi po zahtjevu Hrvatske narodne banke za dostavom podataka iz članka 70. stavka 9. ovoga Zakona, što je protivno odredbi članka 70. stavka 10. ovoga Zakona
7. ako Hrvatsku narodnu banku bez odgode ne obavijesti o svakoj promjeni uvjeta iz članka 71. stavka 1. ovoga Zakona, što je protivno odredbi članka 71. stavka 6. ovoga Zakona
8. ako Hrvatsku narodnu banku bez odgode ne obavijesti o postojanju okolnosti iz članka 74. stavka 1. točke b) ovoga Zakona, što je protivno odredbi članka 74. stavka 2. ovoga Zakona
9. ako podružnica iz treće zemlje razvrstana u 1. razred, kontinuirano ne održava minimalni iznos dotacijskog kapitala koji je barem jednak 2,5 % prosječnih obveza podružnice iz treće zemlje za tri godišnja izvještajna razdoblja koja neposredno prethode tekućem razdoblju ili, za podružnice iz treće zemlje kojoj je izdano novo odobrenje za osnivanje podružnice iz treće zemlje, obveza podružnice u trenutku izdavanja tog odobrenja, kako su iskazane u skladu s člankom 83. ovoga Zakona, ali ne manje od 10 milijuna eura, što je protivno odredbi članka 77. stavka 1. točki a) ovoga Zakona
10. ako podružnica iz treće zemlje razvrstana u 2. razred, kontinuirano ne održava minimalni iznos dotacijskog kapitala koji je barem jednak 0,5 % prosječnih obveza podružnice iz treće zemlje za tri godišnja izvještajna razdoblja koja neposredno prethode tekućem razdoblju ili, za podružnice iz treće zemlje kojoj je izdano novo odobrenje za osnivanje podružnice iz treće zemlje, obveza podružnice u trenutku izdavanja tog odobrenja, kako su iskazane u skladu s članku 83. ovoga Zakona, ali ne manje od 5 milijuna eura, što je protivno odredbi članka 77. stavka 1. točki b) ovoga Zakona
11. ako ne položi instrumente dotacijskog kapitala iz članka 77. stavka 2. ovoga Zakona na escrow račun kreditne institucije sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja nije dio grupe glavnog društva, što je protivno odredbi članka 77. stavka 3. ovoga Zakona
12. ako oblici imovine za ispunjavanje zahtjeva za minimalni dotacijski kapital iz članka 77. stavka 2. ovoga Zakona ne ispunjavaju kriterije iz podzakonskog propisa koji je donesen na temelju odredbe članka 77. stavka 6. ovoga Zakona
13. ako kontinuirano ne odražava količinu neopterećene i likvidne imovine dovoljnu za pokrivanje likvidnosnih odljeva te podružnice tijekom razdoblja od najmanje 30 dana, što je protivno odredbi članka 78. stavka 1. ovoga Zakona
14. ako likvidnu imovinu koju drži u svrhu ispunjavanja zahtjeva iz članka 78. stavka 1. ovoga Zakona ne položi na račun kreditne institucije sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja nije dio grupe glavnog društva, što je protivno odredbi članka 78. stavka 3. ovoga Zakona
15. ako ne imenuje najmanje dvije osobe koje će biti odgovorne za vođenje poslova podružnice i koje će voditi poslove podružnice s područja Republike Hrvatske, što je protivno odredbi članka 79. stavka 1. ovoga Zakona
16. ako bez prethodne suglasnosti Hrvatske narodne banke imenuje ili u sudski registar upiše osobe koje su u poslovanju podružnice ovlaštene za zastupanje, što je protivno odredbi članka 79. stavka 2. ovoga Zakona
17. ako osobe odgovorne za vođenje poslova podružnice ne ispunjavaju uvjete iz članka 44. ovoga Zakona, što je protivno odredbi članka 79. stavka 3. ovoga Zakona
18. ako ne imenuje upravljački odbor, što je protivno odredbi članka 79. stavka 5. ovoga Zakona
19. ako osobe imenovane u upravljački odbor ne ispunjavaju uvjete iz glave VI. ovoga Zakona, što je protivno odredbi članka 79. stavka 5. ovoga Zakona
20. ako postupa protivno pravilima o sustavu upravljanja iz glave XV.3. ovoga Zakona što je protivno odredbi članka 79. stavka 6. ovoga Zakona
21. ako ne imenuje voditelja internih kontrolnih funkcija sukladno glavi XV.5. ovoga Zakona, što je protivno odredbi članka 79. stavka 7. ovoga Zakona
22. ako ne uspostavi linije izvješćivanja upravljačkom tijelu glavnog društva koje obuhvaćaju sve značajne rizike i politike upravljanja rizikom i njihove izmjene te uspostaviti odgovarajuće IKT-a sustave i kontrole radi usklađenosti s tim politikama, što je protivno odredbi članka 79. stavka 8. ovoga Zakona
23. ako ne prati i upravlja eksternalizacijom svojih poslovnih procesa te osigura Hrvatskoj narodnoj banci potpuni pristup svim informacijama koje su joj potrebne za izvršavanje njezinih supervizorskih ovlasti, što je protivno odredbi članka 79. stavka 9. ovoga Zakona
24. ako sudjeluje u naizmjeničnim operacijama (engl. back-to-back ) ili operacijama unutar grupe a nema odgovarajuće resurse za utvrđivanje i pravilno upravljanje kreditnim rizikom druge ugovorne strane ako se značajni rizici povezani s računovodstvena imovinom koja je evidentirana u poslovnim knjigama podružnice iz treće zemlje prenose na drugu ugovornu stranu, što je protivno odredbi članka 79. stavka 10. ovoga Zakona
25. ako glavno društvo podružnice iz treće zemlje obavlja njezine ključne ili važne funkcije, i te se funkcije obavljaju u skladu s internim politikama ili procedurama odnosno sporazumima unutar grupe a ne osigura Hrvatskoj narodnoj banci pristup svim informacijama koje su joj potrebne za obavljanje njezinih supervizorskih ovlasti, što je protivno odredbi članka 79. stavka 11. ovoga Zakona
26. ako ne angažira ovlaštenog revizora da za svaku poslovnu godinu da ocjenu primjene i stalne usklađenosti podružnice iz treće zemlje sa zahtjevima utvrđenima u članku 79. ovoga Zakona, što je protivno odredbi članka 79. stavka 12. ovoga Zakona
27. ako Hrvatskoj narodnoj banci najmanje jednom godišnje ne podnese izvješće o nalazima i zaključcima ocjene ovlaštenog revizora o primjeni i stalnog usklađenosti podružnice iz treće zemlje sa zahtjevima utvrđenima u članku 79. ovoga Zakona, što je protivno odredbi članka 79. stavka 12. ovoga Zakona
28. ako postupi protivno podzakonskom propisu donesenom na temelju odredbe članka 79. stavka 14. ovoga Zakona
29. ako ne vodi poslovne knjige kako bi se omogućilo praćenje i vođenje sveobuhvatne i točne evidencije cjelokupne računovodstvene imovine i obveza podružnice iz treće zemlje ili cjelokupne imovine i obveza koje nastaju u podružnici iz treće zemlje u Republici Hrvatskoj i samostalno upravljanje tom imovinom i obvezama unutar podružnice iz treće zemlje, što je protivno odredbi članka 80. stavka 1. ovoga Zakona
30. ako ne vodi poslovne knjige na način da iste pružaju sve potrebne i dostatne informacije o rizicima koji proizlaze iz poslovanja te podružnice kao i o tome kako se tim rizicima upravlja, što je protivno odredbi članka 80. stavka 2. ovoga Zakona
31. ako ne propisuje i razvija te redovito ne preispituje i ažurira računovodstvene politike i postupke za vođenje poslovnih knjiga, što je protivno odredbi članka 80. stavka 3. ovoga Zakona
32. ako ne dokumentira politike iz članka 80. stavka 3. ovoga Zakona ili ne dokumentira njezine izmjene i dopune, što je protivno odredbi članka 80. stavka 4. ovoga Zakona
33. ako ne vodi ili ne objavljuje poslovne knjige primjenom međunarodnih računovodstvenih standarda u skladu s Uredbom (EZ) br. 1606/2002, što je protivno odredbi članka 80. stavka 6. ovoga Zakona
34. ako ne objavljuje revidirane godišnje financijske izvještaje koji se odnose na njeno vlastito poslovanje, uključujući i informaciju o prosječnom broju osoblja zaposlenog u podružnici, te iznosu dotacijskog kapitala, što je protivno odredbi članka 80. stavka 7. ovoga Zakona
35. ako dokumente iz članka 80. stavka 7. ovoga Zakona ne objavi na hrvatskom jeziku, što je protivno odredbi članka 80. stavka 8. ovoga Zakona
36. ako revidirane godišnje financijske izvještaje koji se odnose na njeno vlastito poslovanje, a koji uključuju i mišljenje ovlaštenog revizora o tome jesu li ti izvještaji sastavljeni u skladu s ovim člankom, ne dostavi Hrvatskoj narodnoj banci u roku od 15 dana od dana primitka tog revizorskog izvještaja, a najkasnije u roku od četiri mjeseca od isteka poslovne godine na koju se odnose ti izvještaji, što je protivno odredbi članka 80. stavka 9. ovoga Zakona
37. ako ne postupi sukladno nalogu Hrvatske narodne banke i podnese zahtjev za izdavanje odobrenja za rad u skladu s glavom III. poglavljem 1. ovoga Zakona i nastavi poslovati kao kreditna institucija, što je protivno odredbi članka 81. stavka 1. ovoga Zakona
38. ako ne dostavi ili ne dostavi na način kako je propisano delegiranim aktom koji temeljem članka 48.l Direktive 2013/36/EU donosi Europska komisija informacije o računovodstvenoj imovini i obvezama u svojim poslovnim knjigama u skladu s člankom 80. ovoga Zakona te imovini i obvezama koje su nastale u toj podružnici, s raščlambom u kojoj se izdvajaju najveći iznos iskazane imovine i obveza razvrstane prema sektoru i vrsti druge ugovorne strane, uključujući posebno izloženosti financijskog sektora, značajne koncentracije izloženosti i izvora financiranja u odnosu na određene vrste drugih ugovornih strana značajne interne transakcije s glavnim društvom i članovima grupe glavnog društva, što je protivno odredbi članka 83. stavka 1. točki a) ovoga Zakona,
39. ako ne dostavi ili ne dostavi na način kako je propisano delegiranim aktom koji temeljem članka 48.l Direktive 2013/36/EU donosi Europska komisija informacije o usklađenosti podružnice iz treće zemlje sa zahtjevima koji se na njih primjenjuju na temelju ovoga Zakona, što je protivno odredbi članka 83. stavka 1. točki b) ovoga Zakona
40. ako na zahtjev Hrvatske narodne banke ne dostavi ili ne dostavi na način kako je propisano delegiranim aktom koji temeljem članka 48.l Direktive 2013/36/EU donosi Europska komisija informacije o sustavima zaštite depozita koji su dostupni deponentima u podružnici iz treće zemlje u skladu sa zakonom kojim se uređuje sustav osiguranja depozita, što je protivno odredbi članka 83. stavka 1. točki c) ovoga Zakona
41. ako ne dostavi ili ne dostavi na način kako je propisano delegiranim aktom koji temeljem članka 48.l Direktive 2013/36/EU donosi Europska komisija informacije o dodatnim regulatornim zahtjevima sukladno ovom Zakonu i propisima donesenim temeljem ovoga Zakona, što je protivno odredbi članka 83. stavka 1. točki d) ovoga Zakona
42. ako pri izvješćivanju o računovodstvenoj imovini i obvezama u svojim poslovnim knjigama u skladu s člankom 80. ovoga Zakona te imovini i obvezama koje su nastale u toj podružnici u skladu s člankom 83. stavkom 1. podstavkom 1. ovoga Zakona ne primjeni međunarodne računovodstvene standarde u skladu s Uredbom (EZ) br. 1606/2002, što je protivno odredbi članka 83. stavka 2. ovoga Zakona
43. ako ne dostavi ili ne dostavi u roku i na način kako je to propisano podzakonskim propisom donesenim na temelju članka 83. stavka 5. ovoga Zakona agregirane informacije o imovini i obvezama koje se drže ili su računovodstveno evidentirane u društvima kćerima odnosno drugim podružnicama iz trećih zemalja u Europskoj uniji koje pripadaju grupi tog glavnog društva, što je protivno odredbi članka 83. stavka 3. točke a) ovoga Zakona
44. ako ne dostavi ili ne dostavi u roku i na način kako je to propisano podzakonskim propisom donesenim na temelju članka 83. stavka 5. ovoga Zakona informacije o usklađenosti glavnog društva s primjenjivim bonitetnim zahtjevima na pojedinačnoj i konsolidiranoj osnovi, što je protivno odredbi članka 83. stavka 3. točke b) ovoga Zakona
45. ako ne dostavi ili ne dostavi u roku i na način kako je to propisano podzakonskim propisom donesenim na temelju članka 83. stavka 5. ovoga Zakona informacije o značajnim nadzornim provjerama i procjenama kad se provode nad glavnim društvom i nadzorne odluke koje iz toga proizlaze, što je protivno odredbi članka 83. stavka 3. točke c) ovoga Zakona
46. ako ne dostavi ili ne dostavi u roku i na način kako je to propisano podzakonskim propisom donesenim na temelju članka 83. stavka 5. ovoga Zakona planove oporavka glavnog društva i konkretne mjere koje bi se mogle poduzeti u vezi s podružnicama iz trećih zemalja u skladu s tim planovima te sva naknadna ažuriranja i izmjene tih planova, što je protivno odredbi članka 83. stavka 3. ovoga točke d) Zakona
47. ako ne dostavi ili ne dostavi u roku i na način kako je to propisano podzakonskim propisom donesenim na temelju članka 83. stavka 5. ovoga Zakona poslovnu strategiju glavnog društva u odnosu na podružnice iz trećih zemalja i sve naknadne izmjene te strategije, što je protivno odredbi članka 83. stavka 3. točke e) ovoga Zakona
48. ako ne dostavi ili ne dostavi u roku i na način kako je to propisano podzakonskim propisom donesenim na temelju članka 83. stavka 5. ovoga Zakona popis usluga koje glavno društvo pruža klijentima koji imaju poslovni nastan ili se nalaze u Europskoj uniji na temelju obrnutog nuđenja usluga u skladu s člankom 70. ovoga Zakona, što je protivno odredbi članka 83. stavka 3. točke f) ovoga Zakona
49. ako ne obavijesti Hrvatsku narodnu banku o namjeri osnivanja predstavništva kreditne institucije u Republici Hrvatskoj, što je protivno odredbi članka 86. stavka 1. ovoga Zakona
50. ako Hrvatskoj narodnoj banci ne dostavi obavijest o namjeri osnivanja predstavništva kreditne institucije u Republici Hrvatskoj koja sadrži informacije iz članka 86. stavka 3. ovoga Zakona, što je protivno odredbi članka 86. stavka 3. ovoga Zakona
51. ako predstavništvo kreditne institucije počne s poslovanjem prije primitka obavijesti Hrvatske narodne banke iz članka 86. stavka 2. ovoga Zakona, što je protivno odredbi članak 86. stavka 4. ovoga Zakona
52. ako predstavništvo kreditne institucije obavlja druge poslove od navedenih u članku 3. stavku 1. točki 98. ovoga Zakona, što je protivno odredbi članka 86. stavka 5. ovoga Zakona
53. ako ne obavijesti Hrvatsku narodnu banku o tome da je predstavništvo osnovano ili da je prestalo s radom, što je protivno odredbi članka 86. stavka 6. ovoga Zakona
54. ako Hrvatskoj narodnoj banci ne dostavi financijska i druga izvješća u obliku, opsegu i sadržaju propisanom podzakonskim propisom donesenim na temelju odredbe članka 217. stavka 2. ovoga Zakona, što je protivno odredbi članka 217. stavka 1. ovoga Zakona
55. ako najkasnije u roku od 45 dana od dana isteka roka za objavu financijskih izvještaja u državi sjedišta osnivača podružnice na svojim internetskim stranicama ne objavi na hrvatskom jeziku revidirane godišnje financijske izvještaje i revidirane godišnje konsolidirane financijske izvještaje svojeg osnivača te godišnji izvještaj svojeg osnivača, uključujući revizorski izvještaj, što je protivno odredbi članka 218. stavka 6. ovoga Zakona
56. ako ne postupi po rješenju Hrvatske narodne banke
57. ako postupi protivno pravnim aktima koje je donijela Europska središnja banka na temelju Uredbe (EU) br. 1024/2013
58. ako postupi protivno delegiranoj ili provedbenoj uredbi Komisije donesenoj na temelju Uredbe (EU) br. 575/2013 ili Direktive 2013/36 /EU.
(2) Za povrede iz stavka 1. i 2. ovoga članka, novčanom kaznom u iznosu do 10 % ukupnog godišnjeg neto prometa pravne osobe kaznit će se odgovorna pravna osoba, a ako je utvrđeno da je ostvarena dobit ili izbjegnut gubitak, novčana kazna može iznositi i do dvostrukog iznosa dobiti ostvarene povredom odnosno gubitka izbjegnutog povredom, ako je moguće utvrditi ostvarenu dobit ili izbjegnute dobitke.
(3) Za povredu iz stavka 1. i 2. ovoga članka, novčanom kaznom do 15.000,00 eura kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(4) Za povrede iz stavka 1. i 2. ovoga članka, mogu se izreći periodični penali:
– pravnoj osobi do 5% prosječnog dnevnog neto prometa za svaki dan kršenja koje je u tijeku,
– odgovornoj osobi u pravnoj osobi do 500,00 eura za svaki dan kršenja koje je u tijeku.
(5) Za povrede iz stavka 1. i 2. ovoga članka, mogu se izreći sljedeće upravne mjere:
- javnu izjava u kojoj se navodi odgovorna fizička osoba, kreditna institucija, financijski holding, mješoviti financijski holding ili posredničko matično društvo te vrsta i opis povrede i
- nalog kojim se od pravne ili odgovorne fizičke osobe zahtjeva da prekine s povredom i više ne ponavlja takvo postupanje.
Povrede štednih banaka
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 378.
(1) Novčanom kaznom u iznosu do 10% ukupnog prihoda kaznit će se štedna banka:
1. ako joj naziv tvrtke ne sadrži riječi „štedna banka“ a što je protivno odredbi članka 330. stavka 2. ovoga Zakona
2. ako pruža usluge za koje nije dobila odobrenje Hrvatske narodne banke, što je protivno odredbi članka 332. stavka 2. ovoga Zakona
3. ako posluje izvan Republike Hrvatske ili osnuje podružnicu ili predstavništvo izvan Republike Hrvatske, što je protivno odredbi članka 332. stavaka 3. ovoga Zakona
4 . ako izda povlaštene dionice, što je protivno odredbi članka 333. ovoga Zakona.
(2) Za povrede iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu do 2.000,00 eura kaznit će se i odgovorna osoba iz uprave štedne banke.
Povrede uprave i nadzornog odbora kreditne institucije
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 379.
(1) Novčanom kaznom u iznosu do 5.000,00 eura kaznit će se član uprave kreditne institucije:
1. ako uprava ne vodi poslove kreditne institucije s područja Republike Hrvatske, što je protivno odredbi članka 42. stavka 2. ovoga Zakona
2. ako u slučaju kada upravu ovlasti prokurista za zastupanje odnosno sklapanje ugovora i poduzimanje pravnih radnji u ime i za račun kreditne institucije koje proizlaze iz usluga za koje je kreditna institucija dobila odobrenje, ali samo zajedno s barem jednim članom uprave kreditne institucije nije ga ovlastila za zastupanje sa barem jednim članom uprave kreditne institucije, što je protivno odredbi članka 42. stavka 4. ovoga Zakona
3. ako pri upisu prokure u sudski registar ne upiše i ograničenja prokure, što je protivno odredbi članka 42. stavka 5. ovoga Zakona
4. ako, uz prethodnu suglasnost nadzornog odbora, ne donese ili ako ne osigura provedbu primjerene politike za izbor i procjenu ispunjenja uvjeta za članove uprave kreditne institucije ili ista nije u skladu s podzakonskim propisom donesenim na temelju članka 44. stavka 9. ovoga Zakona, što je protivno odredbi članka 44. stavka 6. ovoga Zakona
5. ako se ne odazove pozivu povjerenika na sazvanu sjednicu uprave, što je protivno odredbi članka 115. stavka 2. ovoga Zakona
6. ako ne odobri ili ako najmanje svake dvije godine ne preispita strateške ciljeve te strategije i politike upravljanja rizicima, uključujući i upravljanje rizicima koji proizlaze iz makroekonomskog okružja u kojemu kreditna institucija posluje te stanje poslovnog ciklusa u kojemu je kreditna institucija, te rizike koji proizlaze iz trenutnih, kratkoročnih, srednjoročnih i dugoročnih učinaka ESG čimbenike, što je protivno odredbi članka 183. stavka 1. točke a) ovoga Zakona
7. ako ne posvetiti dovoljno vremena razmatranju pitanja rizika, što je protivno odredbi članka 183. stavka 1. točke b) ovoga Zakona
8. ako nije aktivno uključena u upravljanje svim značajnim rizicima koji se uređuju ovim Zakonom i Uredbom (EU) br. 575/2013 kao i u vrednovanje imovine, upotrebu vanjskih kreditnih rejtinga i internih modela koji se odnose na te rizike i za te potrebe ne nadzire jesu li osigurani odgovarajući resursi, što je protivno odredbi članka 183. stavka 1. točke c) ovoga Zakona
9. ako ne donese i ne nadzire primjenu posebnih planova, mjerljivih ciljeva i procesa za praćenje i upravljanje financijskim rizicima koji proizlaze iz kratkoročnih, srednjoročnih i dugoročnih ESG čimbenika, uključujući i onih koji proizlaze iz procesa prilagodbe i trendova tranzicije prema primjenjivim regulatornim ciljevima Republike Hrvatske i Europske unije te pravnim aktima u odnosu na ESG čimbenike, a posebno onih navedenih u Uredbi (EU) 2021/1119 (Europski zakon o klimi), kao i, tamo gdje je primjenjivo, ciljevima i propisima trećih zemalja, što je protivno odredbi članka 183. stavka 1. točke d) ovoga Zakona
10. ako ne donese posebne planove i mjerljive ciljeve u skladu sa zahtjevima utvrđenim u članku 7.a Uredbe (EU) br. 648/2012 radi praćenja i otklanjanja koncentracijskog rizika koji proizlazi iz izloženosti prema središnjim drugim ugovornim stranama koje nude usluge od znatne sistemske važnosti za Europsku uniju odnosno jednu ili više država članica što je protivno odredbi članka 183. stavka 1. točke e) ovoga Zakon
11. ako ne osigura integritet računovodstvenog sustava i sustava financijskog izvještavanja kao i financijske i operativne kontrole ili ne osigura usklađenost sa zakonom i relevantnim standardima, što je protivno odredbi članka 187. stavka 4. točke 1. ovoga Zakona
12. ako redovito ne preispita ili ne nadzire ispravnost postupaka objave i priopćavanja informacija, što je protivno odredbi članka 187. stavka 4. točke 2. ovoga Zakona
13. ako ne osigura djelotvoran nadzor višeg rukovodstva, što je protivno odredbi članka 187. stavka 4. točke 3. ovoga Zakona
14. ako periodično, a najmanje jedanput godišnje, ne preispita učinkovitost sustava upravljanja kreditnom institucijom, uključujući primjerenost postupaka i djelotvornost internih kontrolnih funkcija, ili ako svoje zaključke ne dokumentira ili ako ne poduzme odgovarajuće mjere za ispravljanje utvrđenih nedostataka, što je protivno odredbi članka 187. stavka 6. ovoga Zakona
15. ako postupi protivno podzakonskom propisu koji je donesen na temelju odredbe članka 187. stavka 8. ovoga Zakona
16. ako ne osigura da kreditna institucija posluje u skladu s pravilima struke ili u skladu s ovim Zakonom, propisima donesenim na temelju ovoga Zakona te, kada je primjenjivo, propisima Europske unije kojima se uređuje poslovanje kreditnih institucija i propisima Europske središnje banke donesenih na temelju Uredbe (EU) br. 1024/2013 ili u skladu s drugim propisima kojima se uređuje poslovanje kreditne institucije, što je protivno odredbi članka 188. stavka 1. ovoga Zakona
17. ako ne osigura provođenje supervizorskih mjera koje je naložila Hrvatska narodna banka, što je protivno odredbi članka 188. stavka 2. podstavka 1. ovoga Zakona
18. ako ne donese poslovnu politiku kreditne institucije, što je protivno odredbi članka 188. stavka 2. podstavka 2. ovoga Zakona
19. ako ne obavijesti bez odgode, ili ne obavijesti u pisanom obliku, nadzorni odbor kreditne institucije o tome da je ugrožena likvidnost ili solventnost kreditne institucije, što je protivno odredbi članka 189. stavka 1. podstavka 1. ovoga Zakona
20. ako ne obavijesti bez odgode, ili ne obavijesti u pisanom obliku, nadzorni odbor kreditne institucije o tome da su nastupile okolnosti za prestanak važenja odobrenja za rad ili razlozi za ukidanje odobrenja za rad ili razlozi za ukidanje odobrenja za pružanje pojedine financijske usluge, što je protivno odredbi članka 189. stavka 1. podstavka 2. ovoga Zakona
21. ako ne obavijesti bez odgode, ili ne obavijesti u pisanom obliku, nadzorni odbor kreditne institucije da se financijsko stanje kreditne institucije promijenilo tako da neka od stopa kapitala padne ispod razine iz članka 92. stavka 1. Uredbe (EU) br. 575/2013 ili iz članka 107. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona, što je protivno odredbi članka 189. stavka 1. podstavka 3. ovoga Zakona
22. ako ne obavijesti bez odgode, ili ne obavijesti u pisanom obliku, nadzorni odbor kreditne institucije o drugim okolnostima propisanim podzakonskim propisima koje je Hrvatska narodna banka donijela na temelju ovoga Zakona, što je protivno odredbi članka 189. stavka 1. podstavka 4. ovoga Zakona
23. ako ne obavijesti bez odgode, ili ne obavijesti u pisanom obliku, nadzorni odbor kreditne institucije o svim nacrtima, zapisnicima i mjerama Hrvatske narodne banke i drugih nadzornih tijela koje su donesene u postupku supervizije kreditne institucije ili nadzora nad njom, što je protivno odredbi članka 189 stavka 1. podstavka 5. ovoga Zakona
24. ako ne obavijesti bez odgode , ili ne obavijesti u pisanom obliku, nadzorni odbor o svojem izboru ili opozivu u nadzorno tijelo druge pravne osobe, što je protivno odredbi članka 189. stavka 2. podstavka 1. ovoga Zakona
25. ako ne obavijesti bez odgode, ili ne obavijesti u pisanom obliku, nadzorni odbor o pravnim poslovima na temelju kojih je on sam ili netko od članova njegove uže obitelji neposredno ili posredno stekao dionice ili poslovne udjele u pravnoj osobi na temelju kojih je sam član uprave zajedno s članovima svoje uže obitelji stekao kvalificirani udio u toj drugoj pravnoj osobi ili na temelju kojih su njihovi udjeli pali ispod granice kvalificiranog udjela, što je protivno odredbi članka 189. stavka 2. podstavka 2. ovoga Zakona
26. ako ne donese interni akt za svaku internu kontrolnu funkciju što je protivno odredbi članka 197. stavka 4. ovoga Zakona
27. ako imenuje ili razriješi voditelja pojedine interne kontrolne funkcije bez suglasnosti nadzornog odbora kreditne institucije, što je protivno odredbi članka 199. stavka 6. ovoga Zakona
28. ako u roku od osam dana od dana donošenja odluke ne dostavi Hrvatskoj narodnoj banci odluku o imenovanju revizorskog društva, a što je protivno odredbi članka 219. stavka 1. ovoga Zakona
29. ako ne procijeni ili ne odobri plan oporavka, uz prethodnu suglasnost nadzornoga odbora, što je protivno odredbi članka 258. stavka 5. ovoga Zakona
30. ako je članica grupe kreditnih institucija potpisnica sporazuma, nije najmanje jednom godišnje izvijestio glavnu skupštinu o provedbi sporazuma ili provedbi svake odluke donesene u skladu s tim sporazumom, što je protivno odredbi članka 264. stavka 6. ovoga Zakona
31. ako ne omogući posebnoj upravi i pomoćnicima posebne uprave odmah po njihovom imenovanju pristup cjelokupnoj poslovnoj i ostaloj dokumentaciji kreditne institucije ili ako ne sastavi izvješće o primopredaji poslovanja, što je protivno odredbi članka 282. stavka 1. ovoga Zakona
32. ako posebnoj upravi ili pojedinom članu posebne uprave ne da zatražena obrazloženja ili dodatna izvješća o poslovanju kreditne institucije, a što je protivno odredbi članka 282. stavka 2. ovoga Zakona.
(2) Novčanom kaznom u iznosu do 5.000,00 eura kaznit će se član nadzornog odbora kreditne institucije:
1. ako najmanje četiri mjeseca prije planiranog imenovanja pojedinog člana uprave ne podnese Hrvatskoj narodnoj banci zahtjev za izdavanje prethodne suglasnosti za obavljanje funkcije člana uprave, odnosno predsjednika uprave, što je protivno odredbi članka 45. stavka 16. ovoga Zakona
2. ako se ne odazove pozivu povjerenika na sazvanu sjednicu nadzornog odbora, što je protivno odredbi članka 115. stavka 2. ovoga Zakona
3. ako najmanje svake dvije godine ne preispita i dade suglasnost upravi na strateške ciljeve te strategije i politike upravljanja rizicima, uključujući i upravljanje rizicima koji proizlaze iz makroekonomskog okružja u kojemu kreditna institucija posluje te stanje poslovnog ciklusa u kojemu je kreditna institucija, te rizike koji proizlaze iz trenutnih, kratkoročnih, srednjoročnih i dugoročnih učinaka ESG čimbenike, što je protivno odredbi članka 183. stavka 2. točke a) ovoga Zakona
4. ako ne posveti dovoljno vremena razmatranju pitanja rizika, što je protivno odredbi članka 183. stavka 2. točke b) ovoga Zakona
5. ako ne nadzire ili ne prati upravljanje svim značajnim rizicima koji se uređuju ovim Zakonom i Uredbom (EU) br. 575/2013 kao i u vrednovanje imovine, upotrebu vanjskih kreditnih rejtinga i internih modela koji se odnose na te rizike i za te potrebe nadzirati jesu li osigurani odgovarajući resursi, što je protivno odredbi članka 183. stavka 2. točke c) ovoga Zakona
6. ako ne nadzire primjenu posebnih planova, mjerljivih ciljeva i procesa za praćenje i upravljanje financijskim rizicima koji proizlaze iz kratkoročnih, srednjoročnih i dugoročnih ESG čimbenika, uključujući i onih koji proizlaze iz procesa prilagodbe i trendova tranzicije prema primjenjivim regulatornim ciljevima Republike Hrvatske i Europske unije te pravnim aktima u odnosu na ESG čimbenike, a posebno onih navedenih u Uredbi (EU) 2021/1119 (Europski zakon o klimi), kao i, tamo gdje je primjenjivo, ciljevima i propisima trećih zemalja, što je protivno odredbi članka 183. stavka 2. ovoga točke d) Zakona
7. ako ne nadzire provedbu posebnih planova i mjerljivih ciljeva u skladu sa zahtjevima utvrđenim u članku 7.a Uredbe (EU) br. 648/2012 radi praćenja i otklanjanja koncentracijskog rizika koji proizlazi iz izloženosti prema središnjim drugim ugovornim stranama koje nude usluge od znatne sistemske važnosti za Europsku uniju odnosno jednu ili više država članica, što je protivno odredbi članka 183. stavka 2. točke e) ovoga Zakona
8. ako ne nadzire postupanje uprave kreditne institucije propisano člankom 187. stavkom 4. ovoga Zakona, što je protivno odredbi članka 187. stavka 5. ovoga Zakona
9. ako periodično, a najmanje jedanput godišnje, ne preispita učinkovitost sustava upravljanja kreditnom institucijom, uključujući primjerenost postupaka i djelotvornost internih kontrolnih funkcija, ili ako svoje zaključke ne dokumentira ili ako ne poduzme odgovarajuće mjere za ispravljanje utvrđenih nedostataka, što je protivno odredbi članka 187. stavka 6. ovoga Zakona
10. ako postupi protivno podzakonskom propisu koji je donesen na temelju odredbe članka 187. stavka 8. ovoga Zakona
11. ako ne odredi vrstu, količinu, oblik i učestalost informacija koje će primati od odgovarajućih funkcija, osoba i organizacijskih jedinica kreditne institucije, što je protivno odredbi članka 189. stavka 4. ovoga Zakona
12. ako ne zauzima stavove o nalazima Hrvatske narodne banke i drugih nadzornih tijela u postupcima supervizije kreditne institucije ili nadzora nad njom, ili te stavove ne zauzima u roku od 30 dana od dana dostave dokumenata Hrvatske narodne banke nakon obavljene supervizije ili zapisnika drugih nadzornih tijela o obavljenom nadzoru, što je protivno odredbi članka 191. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona
13. ako ne nadzire primjerenost postupaka i djelotvornost unutarnje revizije, što je protivno odredbi članka 191. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona
14. ako ne zauzima stavove o polugodišnjim izvješćima unutarnje revizije, što je protivno odredbi članka 191. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona
15. ako odmah ne obavijestiti Hrvatsku narodnu banku o imenovanju ili prestanku svoje funkcije u upravnim i nadzornim organima drugih pravnih osoba, što je protivno odredbi članka 191. stavka 1. točke 4. podtočke a) ovoga Zakona
16. ako odmah ne obavijestiti Hrvatsku narodnu banku o pravnim poslovima na temelju kojih je sam član nadzornog odbora ili netko od njegove uže obitelji neposredno ili posredno stekao dionice ili poslovne udjele u pravnoj osobi na temelju kojih je taj član nadzornog odbora zajedno s članovima svoje uže obitelji stekao kvalificirani udio u toj pravnoj osobi ili na temelju kojih su njihovi udjeli pali ispod granice kvalificiranog udjela, što je protivno odredbi članka 191. stavka 1. točke 4. podtočke b). ovoga Zakona
17. ako ne nadzire provedbu poslovne politike kreditne institucije, što je protivno odredbi članka 191. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona
18. ako ne donese ili redovito ne preispituje temeljna načela politike primitaka ili ne nadzire ili ne prati je li provedba politike i praksi primitaka u skladu s cjelokupnim okvirom korporativnog upravljanja, korporativnom kulturom, sklonošću preuzimanju rizika i povezanim procesom upravljanja, što je protivno odredbi članka 191. stavka 1. točke 6. ovoga Zakona
19. ako ne osnuje odbor za primitke, odbor za imenovanja i odbor za rizike a kreditna institucija nije mala i jednostavna kreditna institucija, to je protivno odredbi članka 192. stavka 1. ovoga Zakona
20. ako ne izvršava zadatke odbora za imenovanja iz članka 193. ovoga Zakona i odbora za primitke iz članka 195. ovoga Zakona, a kreditna institucija je mala i jednostavna kreditna institucija koja nije osnovala odbor za imenovanja i odbor za primitke, što je protivno odredbi članka 192. stavka 3. ovoga Zakona
21. ako ne osnuje odbor za rizike ili ne kombinira odbor za rizike s revizijskim odborom a kreditna institucija je mala i jednostavna kreditna institucija, što je protivno odredbi članka 192. stavka 4. ovoga Zakona
22. ako ne osigura da svaki odbor nadzornog odbora ima najmanje tri člana što je protivno odredbi članka 192. stavka 6. ovoga Zakona
23. ako ne postupi u skladu s podzakonskim propisom donesenim na temelju odredbe članka 192. stavka 7. ovoga Zakona.
Ostale povrede Uredbe (EU) br. 575/2013 i povrede likvidatora
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 380.
(1) Pravnoj ili fizičkoj osobi i odgovornoj osobi u pravnoj osobi može se izreći novčana kazna, upozorenje, periodični penal i upravna mjera ako se utvrdi jedna od sljedećih povreda:
1. ako je bez dobivenog prethodnog odobrenja Hrvatske narodne banke uključila dobit tekuće godine ostvarenu tijekom poslovne godine ili dobit tekuće godine ostvarenu na kraju poslovne godine u redovni osnovni kapital prije nego što je donijela formalnu odluku kojom se potvrđuje konačna godišnja dobit ili gubitak institucije, što je protivno odredbi članka 26. stavka 2. Uredbe (EU) 575/2013
2. ako izvrši isplatu imateljima instrumenata uključenih u regulatorni kapital u slučajevima kada je člancima 28., 51. ili 63. Uredbe (EU) 575/2013 zabranjena takva isplata
3. ako joj je stopa redovnog osnovnog kapitala ispod visine propisane člankom 92. Uredbe (EU) br. 575/2013 ili ako joj je stopa osnovnog kapitala ispod visine propisane člankom 92. Uredbe (EU) br. 575/2013 ili ako joj je stopa ukupnog kapitala ispod visine propisane člankom 92. Uredbe (EU) br. 575/2013 ili ako joj je regulatorni kapital ispod visine propisane člankom 93. Uredbe (EU) br. 575/2013
4. ako ne ispunjava obveze vezane uz knjigu trgovanja iz članaka 102. do 106. Uredbe (EU) br. 575/2013 ili ne ispunjava obveze vezane uz bonitetno vrednovanje u skladu s tehničkim standardom koji je donijela Europska komisija na temelju članka 105. Uredbe (EU) br. 575/2013
5. ako ne obavijesti Hrvatsku narodnu banku o prekoračenju najveće dopuštene izloženosti na način kako je propisano člankom 396. Uredbe (EU) br. 575/2013 ili ako sukladno članku 396. Uredbe (EU) br. 575/2013 ne dostavi Hrvatskoj narodnoj banci prihvatljiv i vjerodostojan plan za pravodobno ponovno uspostavljanje usklađenosti s ograničenjima velikih izloženosti ili ne izvršava taj plan u roku i na način kako je njime predviđeno
6. ako je izložena kreditnom riziku po sekuritizacijskoj poziciji, a nisu ispunjeni uvjeti iz članka 405. Uredbe (EU) 575/2013, ili ne postupa u skladu sa zahtjevima iz dijela petog Uredbe (EU) br. 575/2013 ili zahtjevima vezanima uz izloženosti prenesenom kreditnom riziku iz tehničkog standarda koji je donijela Europska komisija na temelju članka 410. Uredbe (EU) br. 575/2013
7. ne izvještava Hrvatsku narodnu banku na način propisan tehničkim standardom koji je donijela Europska komisija na temelju članka 415. Uredbe (EU) br. 575/2013 ili ne izvještava Hrvatsku narodnu banku prema referentnim datumima na način propisan tehničkim standardom koji je donijela Europska komisija na temelju članka 415. Uredbe (EU) br. 575/2013 ili ne izvještava Hrvatsku narodnu banku u rokovima za dostavu izvješća propisan tehničkim standardom koji je donijela Europska komisija na temelju članka 415. Uredbe (EU) br. 575/2013 ili ne dostavlja potrebna dodatna likvidnosna nadzorna izvješća na način propisan tehničkim standardom koji je donijela Europska komisija na temelju članka 415. Uredbe (EU) br. 575/2013
8. ako ne obavijesti i ne dostavi Hrvatskoj narodnoj banci plan za pravodobnu ponovnu usklađenost, što je protivno odredbi članka 414. Uredbe (EU) br. 575/2013
9. ako ne razvije metodologije i postupke za izračun i iskazivanje tržišne vrijednosti i korektivnih faktora za dionice ili udjele u investicijskim fondovima u skladu s člankom 418. stavkom 4. Uredbe (EU) br. 575/2013, odnosno člankom 15. stavkom 4. Delegirane Uredbe (EU) 2015/61
10. ako postupi protivno delegiranom aktu koji je donijela Europska komisija na temelju članaka 456., 457., 459. i 460. Uredbe (EU) br. 575/2013
11. ako postupi protivno podzakonskom propisu koji je Hrvatska narodna banka donijela radi provedbe provedbenih i regulatornih tehničkih standarda, usklađivanja sa smjernicama i preporukama koje je izdalo Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo u skladu s člankom 16. Uredbe (EU) br. 1093/2010 ili usklađivanja s upozorenjima i preporukama koje je izdao Europski odbor za sistemske rizike u skladu s člankom 16. Uredbe (EU) br. 1092/2010
(2) Za povrede iz stavka 1. ovoga članka, kaznit će se pravna osoba novčanom kaznom u iznosu do 10 % ukupnog godišnjeg neto prometa te pravne osobe a ako je utvrđeno da je ostvarena dobit ili izbjegnut gubitak, novčana kazna može iznositi i do dvostrukog iznosa dobiti ostvarene povredom odnosno gubitka izbjegnutog povredom, ako je moguće utvrditi ostvarenu dobit ili izbjegnute dobitke.
(3) Za povredu iz stavka 1. ovoga članka, novčanom kaznom do 5 milijuna eura kaznit će se odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(4) Za povrede iz stavka 1. točaka 2., 4. i 5. ovoga članka novčanom kaznom do 5 milijuna eura kaznit će se fizička osoba.
(5) Za povrede iz stavka 1. ovoga članka, mogu se izreći periodični penali:
– pravnoj osobi do 5% prosječnog dnevnog neto prometa za svaki dan kršenja koje je u tijeku
– fizičkoj osobi i odgovornoj osobi u pravnoj osobi do 50.000 eura za svaki dan kršenja koje je u tijeku.
(6) Za povrede iz stavka 1. ovoga članka, mogu se izreći sljedeće upravne mjere:
– javna izjava u kojoj se navodi počinitelj odgovorna fizička osoba, odgovorna kreditna institucija, financijski holding, mješoviti financijski holding ili posredničko matično društvo te vrsta i opis povrede
– nalog kojim se od počinitelja odgovorne fizičke osobe, odgovorne kreditne institucije, financijskog holdinga, mješovitog financijskog holdinga ili posredničkog matičnog društva zahtjeva da prekine s povredom i više ne ponavlja takvo postupanje
– privremena suspenzija glasačkih prava kvalificiranom imatelju ili dioničaru koji zajednički djeluje a koji je počinio povredu i
– privremena zabrana obavljanja funkcije člana uprave, nadzornog odbora, višeg rukovodstva, nositelja ključne funkcije ili drugih poslova članova osoblja čije profesionalne aktivnosti imaju značajan utjecaj na profil rizičnosti kreditne institucije osobi odgovornoj za povredu, a koji je počinio povredu.
(7) Novčanom kaznom u iznosu do 5.000,00 eura kaznit će se likvidator kreditne institucije:
1. ako Hrvatskoj narodnoj banci ne dostavi izvješće o tijeku postupka redovne likvidacije u sadržaju i roku propisanim podzakonskim propisom donesenim na temelju članka 297. stavka 15. ovoga Zakona, što je protivno odredbi članka 297. stavka 13. ovoga Zakona
2. ako postupi protivno podzakonskom propisom donesenom na temelju odredbe članka 297. stavka 15. ovoga Zakona.
XXXV.2. PREKRŠAJNE ODREDBE
Ovlast Hrvatske narodne banke kao ovlaštenog tužitelja
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 381.
Hrvatska narodna banka je ovlašteni tužitelj za podnošenje optužnih prijedloga ako utvrdi kršenje odredbi ovoga Zakona.
Prekršaji zbog povrede odredaba o zaštiti potrošača
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 382.
(1) Za prekršaj kaznit će se globalna ili ostala sistemski važna kreditna institucija novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 eura do najviše 3% ukupnog prihoda:
1. ako kao stjecatelj na kojeg je prenesena tražbina iz ugovora o kreditu ili koja je postala vjerovnik prijenosom ugovora o kreditu s treće osobe ne postupa u skladu s odredbama glave XXIII. ovoga Zakona, što je protivno odredbi članka 307. stavka 3. ovoga Zakona
2. ako potrošaču ne stavi na raspolaganje opće informacije o uslugama ili ako opće informacije o uslugama koje stavi na raspolaganje nisu jasne i razumljive ili nisu na hrvatskom jeziku ili opće informacije ne stavi na raspolaganje na pogodnom mjestu u poslovnim prostorijama u kojima pruža usluge potrošaču ili na svojoj internetskoj stranici, što je protivno odredbi članka 308. stavka 1. ovoga Zakona
3. ako, na zahtjev potrošača, opće informacije ne da potrošaču u papirnatom obliku ili ako mu ih ne dostavi putem elektroničke pošte, ili ako za davanje informacija u papirnatom obliku ili putem elektroničke pošte potrošaču naplati naknadu, što je protivno odredbi članku 308. stavka 2. ovoga Zakona
4. ako nudi ugovore o kreditu koji se pozivaju na referentnu vrijednost kako je definirana u članku 3. stavku 1. točki 3. Uredbe (EU) 2016/1011 a u opće informacije ne uključi imena referentnih vrijednosti odnosno njihovih administratora te mogući utjecaj promjene referentne vrijednosti za potrošača, što je protivno odredbi članka 308. stavka 3. ovoga Zakona
5. ako prilikom informiranja o ponudi kredita ili depozita potrošaču ne da ili ne da bez naknade opće informacije o kreditu ili depozitu iz članka 308. ovoga Zakona, što je protivno odredbi članka 309. stavka 1. ovoga Zakona
6. ako prilikom informiranja o kreditu potrošaču koji je zatražio informaciju o iznosu kredita koji bi mu kreditna institucija mogla odobriti odnosno prilikom informiranja o depozitu zatražio informaciju o uvjetima za polaganje depozita u kreditnoj instituciji, kreditna institucija potrošaču ne da personalizirane informacije koje su mu potrebne za usporedbu različitih ponuda na tržištu i donošenje odluke o sklapanju ugovora o kreditu ili depozitu, što je protivno odredbi članka 309. stavka 2. ovoga Zakona
7. ako personalizirane informacije koje je kreditna institucija dužna dati potrošaču ne obuhvaćaju najmanje informacije propisane zakonom kojim se uređuje potrošačko kreditiranje, stambeno potrošačko kreditiranje odnosno drugim propisima kojima se uređuju primanje depozita i odobravanje kredita, što je protivno odredbi članka 309. stavka 3. ovoga Zakona
8. ako prije sklapanja ugovora o kreditu ili depozitu ne da potrošaču personalizirane informacije koje u potpunosti odgovaraju uvjetima iz ugovora, što je protivno odredbi članka 310. stavka 1. ovoga Zakona
9. ako prije sklapanja ugovora o kreditu, ne da personalizirane informacije svim drugim sudionicima kreditnog odnosa (sudužnicima, založnim dužnicima i jamcima) ili ako ih ne upozori na pravne posljedice sudužništva, založnog dužništva odnosno jamstva, osobito na pravo kreditne institucije da u skladu s pravilima obveznog prava poduzme radnje za naplatu potraživanja iz ugovora o kreditu od svih sudionika kreditnog odnosa, što je protivno odredbi članka 310. stavka 2. ovoga Zakona
10. ako na zahtjev potrošača ne da, ili ne da bez naknade nacrt ugovora o kreditu ili depozitu, što je protivno odredbi članka 310. stavka 3. ovoga Zakona
11. ako potrošača za kojeg je u vrijeme podnošenja zahtjeva ocijenila da ne želi sklopiti taj pravni posao, o tome bez odgode ne izvijesti ili ne izvijesti pisanim putem, što je protivno odredbi članka 310. stavka 3. ovoga Zakona
12. ako nacrt ugovora o kreditu ne da na zahtjev drugim sudionicima kreditnog odnosa, što je protivno odredbi članka 310. stavka 4. ovoga Zakona
13. ako potrošaču uz nacrt ugovora o kreditu ili depozitu ne da ili ne da bez naknade i presliku ili elektroničku verziju odgovarajućih odredbi iz važećih Općih uvjeta poslovanja, Politike kamatnih stopa, Tarife naknada, kao i svih ostalih akata kreditne institucije koji su sastavni dio ugovora o kreditu ili depozitu, a mogu utjecati na financijski položaj potrošača uz kratko objašnjenje tog utjecaja, što je protivno odredbi članka 310. stavka 5. ovoga Zakona
14. ako ne sklopi s potrošačem ugovor o kreditu ili depozitu u pisanom obliku, ili ako sklopljeni ugovor nije na hrvatskom jeziku, ili ako najmanje jedan primjerak ugovora ne preda potrošaču zajedno s važećim Općim uvjetima poslovanja, Politikom kamatnih stopa, Tarifom naknada i svim ostalim aktima kreditne institucije koji su sastavni dio ugovora o kreditu ili depozitu, ili ako u slučaju sklapanja ugovora o kreditu ne preda jedan primjerak ugovora drugim sudionicima kreditnog odnosa (sudužnicima, založnim dužnicima i jamcima), što je protivno odredbi članka 310. stavka 6. ovoga Zakona
15. ako u poslovanju s potrošačima koje je vezano uz ugovor o kreditu ili depozitu koje se odnosi na usluge s valutnom klauzulom ne primijeni srednji tečaj Hrvatske narodne banke odgovarajuće valute u odnosu na euro koji važi na dan transakcije, što je protivno odredbi članka 310. stavka 7. ovoga Zakona
16. ako opće uvjete poslovanja, koji sadržavaju informacije o uvjetima ugovaranja kredita ili depozita, ne stavi na raspolaganje potrošačima, na hrvatskom jeziku ili ne stavi opće uvjete poslovanja na pogodnom mjestu u poslovnim prostorijama u kojima pruža usluge potrošačima i na svojoj internetskoj stranici, što je protivno odredbi članka 311. stavka 1. ovoga Zakona
17. ako ne stavi na raspolaganje izmjene i dopune općih uvjeta poslovanja na način iz članka 311. stavka 1. ovoga Zakona odnosno ako izmjene i dopune općih uvjeta poslovanja ne stavi na raspolaganje najmanje petnaest dana prije nego što one stupe na snagu, što je protivno odredbi članka 311. stavka 3. ovoga Zakona
18. ako o namjeravanim izmjenama i dopunama općih uvjeta poslovanja na ugovoreni način ne obavijesti potrošača na kojeg se ti opći uvjeti poslovanja primjenjuju odnosno ako ga ne obavijesti najmanje 15 dana prije nego što one stupe na snagu, što je protivno odredbi članka 311. stavka 4. ovoga Zakona
19. ako obavijest o namjeravanim izmjenama i dopunama općih uvjeta poslovanja ne da potrošaču na papiru ili nekom drugom trajnom mediju ili ako ta obavijest nije dana razumljivim riječima i u jednostavnom i sveobuhvatnom obliku ili nije dana na hrvatskom jeziku, što je protivno odredbi članka 311. stavka 5. ovoga Zakona
20. ako opći uvjeti poslovanja koji se odnose na odobravanje kredita ne sadrže informacije o vrstama kamatnih stopa ili metodama i učestalosti obračuna kamata ili uvjetima pod kojima se mogu mijenjati stope redovnih i zateznih kamata tijekom korištenja odnosno otplate kredita ili valutama u kojima se može nominirati ili uz koje se može vezati glavnica i pojašnjenja koja se odnose na rizik promjene tečaja tih valuta ili naknadama odnosno provizijama koje (osim kamata po deklariranoj nominalnoj stopi) kreditna institucija zaračunava korisniku kredita, uključujući i objašnjenje povezano s mogućom promjenjivosti tih naknada odnosno provizija za trajanja ugovora o kreditu ili efektivnoj kamatnoj stopi koja odražava ukupnu cijenu pojedine vrste kredita ili uvjetima polaganja depozita kod kreditne institucije, ako je to uvjet za odobravanje kredita ili mogućnostima i uvjetima prijeboja kredita i depozita ili instrumentima osiguranja otplate kredita i drugim uvjetima koje postavlja kreditna institucija, uz posebno isticanje posljedica neizvršenja obveze iz ugovora, raskida odnosno otkaza ugovora te redoslijeda aktiviranja instrumenata osiguranja ili pravu potrošača da odustane od ugovora i zakonskim rokovima za to ili mogućnostima i uvjetima prijevremenog povrata kredita ili vrstama troškova koji mogu nastati nakon otkaza kredita i/ili aktiviranja instrumenata osiguranja i/ili pokretanja postupka prisilne naplate, što je protivno odredbi članka 311. stavka 6. ovoga Zakona
21. ako opći uvjeti poslovanja koji se odnose na primanje depozita ne sadrže informacije o vrstama kamatnih stopa ili metodama i učestalosti obračuna kamata ili valutama u kojima se može nominirati ili uz koje se može vezati depozit i pojašnjenja koja se odnose na rizik promjene tečaja tih valuta ili uvjetima pod kojima se mogu mijenjati kamatne stope ili najmanjem iznosu koji se prima kao depozit ili naknadama za vođenje računa i drugim sličnim naknadama, odnosno provizijama ako ih kreditna institucija zaračunava deponentu, uključujući i objašnjenje u vezi s mogućom promjenjivosti tih naknada za trajanja ugovora o depozitu ili efektivnoj kamatnoj stopi koja odražava ukupan prinos na depozit ili osnovnim informacijama o sustavu osiguranja depozita ili mogućnosti isplate oročenog depozita prije isteka roka oročenja sa svim posljedicama takvog postupanja ili načinu postupanja s depozitima nakon isteka roka oročenja ili uvjetima raspolaganja sredstvima maloljetnih osoba, što je protivno odredbi članka 311. stavka 7. ovoga Zakona
22. ako najmanje jednom godišnje ne obavijesti potrošača o stanju njegova kredita odnosno o stanju njegova depozita i to najkasnije do 31. ožujka tekuće godine za prethodnu godinu, odnosno ako ga ne obavijesti na ugovoreni način ili ga ne obavijesti bez naknade, što je protivno odredbi članka 312. stavka 1. ovoga Zakona
23. ako u obavijesti o stanju kredita iz članka 312. stavka 1. ovoga Zakona posebno ne iskaže dospjelo nepodmireno dugovanje potrošača prema kreditnoj instituciji ili informaciju o tome u kojem roku kreditna institucija šalje prvu i drugu opomenu o dugovanju ili upozorenje o pravu kreditne institucije na otkaz kredita, što je protivno odredbi članka 312. stavka 2. ovoga Zakona
24. ako obavijest o stanju kredita iz članka 312. stavka 1. ovoga Zakona jednom godišnje ne uputi na adrese sudužnika i jamca ili obavijest ne uputi bez naknade ili obavijest ne uputi najkasnije do 31. ožujka tekuće godine za prethodnu godinu, što je protivno odredbi članka 312. stavka 3. ovoga Zakona
25. ako ne dostavlja potrošaču obavijesti o stanju kredita jednom godišnje bez naknade odnosno ne upućuje obavijest o stanju kredita na adrese sudužnika i jamca i to najkasnije do 31. ožujka tekuće godine za prethodnu godinu, sve do trenutka pokretanja sudskog postupka za naplatu dugovanja po tom ugovoru o kreditu, što je protivno odredbi članka 312. stavka 4. ovoga Zakona
26. ako u obavijesti o stanju depozita iz članka 312. stavka 1. ovoga Zakona ne iskaže iznos depozita ili iznos obračunatih kamata po tom ugovoru o depozitu, što je protivno odredbi članka 312. stavka 5. ovoga Zakona
27. ako, u slučaju da se potrošač-kreditni dužnik i kreditna institucija nakon nastupa kašnjenja u otplati dugovanja ne dogovore o načinu daljnje otplate najduže u roku dva mjeseca ne obavijesti sudužnika, založnog dužnika i jamca o stanju dugovanja ili ako sudužniku, založnom dužniku ili jamcu ne ostavi rok 15 dana od dana slanja preporučenom pošiljkom obavijesti da to dugovanje podmiri u novcu, što je protivno odredbi članka 312. stavka 6. ovoga Zakona
28. ako naplati naknadu za otkaz ugovora o kreditu, odnosno ako u trenutku otkaza ne obavijesti, ili ne obavijesti bez naknade potrošača korisnika kredita, sudužnika, založnog dužnika i jamca o ukupnom iznosu i strukturi dugovanja prema sljedećim stavkama: glavnica, kamata, naknade i drugi troškovi ili osnovanosti pojedinačnih stavki za koje se traži naplata, uz naznaku koje su stavke podložne uvećanju i po kojoj pripadajućoj kamatnoj stopi, što je protivno odredbi članka 312. stavka 7. ovoga Zakona
29. ako u slučaju kada su ugovorene promjenjive kamatne stope, ne obavijesti potrošača o promjeni ugovorene promjenjive kamatne stope na ugovoreni način najmanje 15 dana prije nego što se one počnu primjenjivati, ili u obavijesti potrošaču ne predoči i objasni kretanje parametara zbog kojih je došlo do promjene kamatne stope, ili ako kod ugovora o kreditu potrošaču ne dostavi izmijenjeni otplatni plan, što je protivno odredbi članka 312. stavka 8. ovoga Zakona
30. ako, kod ugovora o kreditu kod kojeg je došlo do povećanja kamatne stope, primijeni promijenjenu kamatnu stopu, a da o toj promjeni na ugovoreni način najmanje 15 dana prije njezine primjene nije obavijestila potrošača, što je protivno odredbi članka 312. stavka 9. ovoga Zakona
31. ako, kod ugovora o depozitu kod kojeg je došlo do smanjenja kamatne stope, primijeni promijenjenu kamatnu stopu, a da o toj promjeni na ugovoreni način najmanje 15 dana prije njezine primjene nije obavijestila potrošača, što je protivno odredbi članka 312. stavka 10. ovoga Zakona
32. ako, kod ugovora o depozitu koji se automatski obnavlja po isteku roka oročenja, ne obavijesti potrošača o uvjetima pod kojima će se ugovor o depozitu obnoviti ili to ne učini najmanje 15 dana prije primjene uvjeta pod kojima će se ugovor o depozitu obnoviti, što je protivno odredbi članka 312. stavka 11. ovoga Zakona
33. ako potrošaču, korisniku kredita, koji nakon primitka obavijesti o povećanju kamatne stope nije suglasan s navedenom promjenom i u roku tri mjeseca od primitka obavijesti prijevremeno vrati kredit, naplati naknadu ili naplati ugovorenu naknadu za raniji povrat kredita, što je protivno odredbi članka 312. stavka 12. ovoga Zakona
34. ako potrošaču, na njegov zahtjev, ne stavi na raspolaganje, bez naknade i u svakom trenutku tijekom trajanja ugovora o kreditu, izvještaj u obliku otplatnog plana, informaciju o ukupno plaćenoj glavnici, kamatama i troškovima, pregled uplata i pregled promjena kamatnih stopa po tom kreditu, što je protivno odredbi članka 312. stavka 13. ovoga Zakona
35. ako ne obavijesti potrošača najkasnije 15 dana od dana otplate kredita u cijelosti, bez naknade i na ugovoreni način o otplati cjelokupnog kredita ili ga ne informira o načinu preuzimanja brisovnog očitovanja, ili ako postoje prava trećih osoba koje su dijelom ili u cijelosti otplatile kredit ne informira potrošača o pravima tih osoba te o daljnjim uvjetima izdavanja brisovnog očitovanja, ili ne informira potrošača o načinu preuzimanja svih drugih instrumenata osiguranja otplaćenog kredita, ili ne obavijesti na isti način sve sudionike kreditnog odnosa (sudužnike, založne dužnike, jamce) koje su dijelom ili u cijelosti otplatile kredit, što je protivno odredbi članka 312. stavka 14. ovoga Zakona
36. ako nudi ugovaranje promjenjive kamatne stope, a prije sklapanja ugovora o depozitu ne upozori potrošača na sve rizike promjenjivosti kamatne stope ili u ugovoru o depozitu jasno i nedvojbeno ne ugovori parametre koji utječu na promjenu ugovorene kamatne stope, što je protivno odredbi članka 314. stavka 1. ovoga Zakona
37. ako ne objavi ili ako redovito ne ažurira u poslovnim prostorijama i na svojoj internetskoj stranici parametre koji utječu na promjenu ugovorene kamatne stope kod ugovora o kreditu, neovisno o ukupnom iznosu i vrsti kredita koji kreditna institucija odobrava potrošaču ili kod ugovora o depozitu, što je protivno odredbi članka 314. stavka 2. ovoga Zakona
38. ako arhivsku evidenciju o parametrima koji utječu na promjenu ugovorene kamatne stope kod ugovora o depozitu i ugovora o kreditu koji nije stambeni potrošački kredit ne učini dostupnoma na svojim internetskim stranicama, što je protivno odredbi članka 314. stavka 3. ovoga Zakona
39. ako ugovori kratkoročni depozit ili kratkoročni kredit s promjenjivom kamatnom stopom, što je protivno odredbi članka 314. stavka 4. ovoga Zakona
40. ako promotivne kamatne stope (akcijske) koje se nude pri prodaji usluga na točno određeni rok istekom kojeg se visina te kamatne stope korigira na visinu tržišne (trenutačno važeće) ugovori za usluge koje nisu kratkoročne usluge, što je protivno odredbi članka 314. stavka 5. ovoga Zakona
41. ako za trajanja ugovora o kreditu ili depozitu naplati potrošaču naknadu koja u vrijeme sklapanja ugovora nije bila navedena u Tarifi naknada ili koja nije bila iskazana u novčanom ili postotnom iznosu različitom od nule, što je protivno odredbi članka 315. stavka 1. ovoga Zakona
42. ako ne izradi ili ne dostavi Hrvatskoj narodnoj banci internu metodologiju utvrđivanja strukture naknada za sve usluge koje ima u ponudi za potrošače, što je protivno odredbi članka 315. stavka 2. ovoga Zakona
43. ako ne obavijesti Hrvatsku narodnu banku o svim izmjenama i dopunama metodologije iz članka 315. stavka 2. ovoga Zakona najmanje 30 dana prije stupanja na snagu tih izmjena i dopuna, što je protivno odredbi članka 315. stavka 3. ovoga Zakona
44. ako postupi protivno podzakonskom propisu donesenom na temelju odredbe članka 315. stavka 4. ili 5. ovoga Zakona
45. ako ne osigura da potrošač, čiji je ugovor o kreditu ili tražbina iz ugovora o kreditu prenesena na stjecatelja ili na treću osobu na koju je stjecatelj prenio ugovor o kreditu ili tražbinu iz ugovora o kreditu, ne dođe kod tog stjecatelja ili kod te treće osobe, u nepovoljniji položaj na osnovi zaštite potrošača u odnosu na položaj koji je kao dužnik imao prema kreditnoj instituciji, što je protivno odredbi članka 316. stavka 1. ovoga Zakona
46. ako ustupi tražbinu iz ugovora o kreditu ili prenese ugovor o kreditu vjerovniku koji sukladno zakonu kojim se uređuje potrošačko kreditiranje i zakonu kojim se uređuje stambeno potrošačko kreditiranje nije ovlašten odobravati kredite, što je protivno odredbi članka 316. stavka 2. ovoga Zakona
47. ako, u slučaju promjene vjerovnika kod ugovora o kreditu, ne obavijesti dužnika o promjeni vjerovnika, ili ako je primjenjivo, uz tu obavijest ne dostavi i izvještaj o ukupnom stanju dugovanja sa stanjem na dan promjene vjerovnika odnosno strukturu dugovanja prema sljedećim stavkama: glavnica, kamata, naknade i drugi troškovi, što je protivno odredbi članka 316. stavka 4. ovoga Zakona
48. ako u utvrđenom roku ne dostavi dodatne podatke, izvještaje ili druge akte koje je zatražila Hrvatska narodna banka, što je protivno odredbi članka 317. stavka 3. ovoga Zakona
49. ako ne povjeri poslove rješavanja prigovora potrošača najmanje jednoj osobi koja je u radnom odnosu s tom kreditnom institucijom, što je protivno odredbi članka 317. stavka 5. ovoga Zakona
50. ako ne imenuje osobu za praćenje procesa upravljanja prigovorima potrošača, što je protivno odredbi članka 317. stavka 7. ovoga Zakona
51. ako ne dostavi Hrvatskoj narodnoj banci informacije o tržišnom ponašanju u obuhvatu, na način i u rokovima određenim podzakonskim propisom iz članka 322. točke 4. ovoga Zakona, što je protivno odredbi članka 317. stavka 11. ovoga Zakona
52. ako ne čuva ugovore i druge isprave o zasnivanju poslovnog odnosa kreditne institucije s potrošačem ili ostalu poslovnu dokumentaciju i evidencije koje se odnose na poslovne odnose između kreditne institucije i potrošača što je protivno odredbi članka 318. stavka 1. ovoga Zakona, ili tu dokumentaciju ne čuva tijekom trajanja poslovnog odnosa odnosno ne čuva ju najmanje pet godina nakon isteka godine u kojoj je taj poslovni odnos prestao, što je protivno odredbi članka 318. stavka 2. ovoga Zakona
53. ako je na temelju ugovornog odnosa s potrošačem pokrenut sudski spor, a kreditna institucija ne čuva poslovnu dokumentaciju i dulje od roka iz članka 318. stavka 2. ovoga Zakona odnosno do okončanja sudskog spora koji je na temelju tog ugovornog odnosa pokrenut, što je protivno odredbi članka 318. stavka 3. ovoga Zakona
54. ako odbije sudjelovati u postupku mirenja odnosno alternativnog rješavanja spora koji je pokrenuo potrošač, što je protivno odredbi članka 319. stavka 3. ovoga Zakona
55. ako dio prihoda svake godine ne izdvoji za financiranje aktivnosti za osnaživanje financijske pismenosti građana Republike Hrvatske što je protivno odredbi članka 321. stavka 1. ovoga Zakona ili ako ne postupi u skladu sa smjernicom Ministra financija koja je donesena na temelju članka 321. stavka 2. ovoga Zakona, što je protivno odredbi članka 321. stavka 2. ovoga Zakona
56. ako postupi protivno podzakonskom propisu koji je donesen na temelju odredbe članka 322. ovoga Zakona.
(2) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu od 500,00 do 3.000,00 eura kaznit će se i odgovorna osoba iz uprave ili nadzornog odbora globalne ili ostale sistemski važne kreditne institucije.
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 eura do najviše 3% ukupnog prihoda kaznit će se kreditna institucija sa sjedištem izvan Republike Hrvatske koja na području Republike Hrvatske pruža usluge preko podružnice ako poslove rješavanja prigovora potrošača iz Republike Hrvatske ne povjeri najmanje jednoj osobi koja je u radnom odnosu s tom kreditnom institucijom, a koja radi u podružnici u Republici Hrvatskoj, što je protivno odredbi članka 317. stavka 6. ovoga Zakona.
(4) Za prekršaje iz stavka 3. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu od 500,00 do 3.000,00 eura kaznit će se i odgovorna osoba iz uprave kreditne institucije.
(5) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 eura do najviše 3% ukupnog prihoda kaznit će se kreditna institucija za koju nije utvrđeno da je globalna ili ostala sistemski važna kreditna institucija.
(6) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu od 100,00 do 3.000,00 eura kaznit će se i odgovorna osoba iz uprave ili nadzornog odbora kreditne institucije za koju nije utvrđeno da je globalna ili ostala sistemski važna kreditna institucija.
(7) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu od 100,00 do 3.000,00 eura kaznit će se i odgovorna osoba ovlaštena da u poslovanju podružnice zastupa osnivača kreditnu instituciju.
(8) Hrvatska narodna banka dužna je dostaviti nadležnom općinskom sudu ili drugom stvarno nadležnom tijelu rješenje o utvrđivanju globalne ili ostale sistemski važne kreditne institucije za kreditnu instituciju protiv koje se vodi prekršajni postupak, i to za godinu u kojoj je prekršaj počinjen.
Prekršaji revizorskog društva i ovlaštenog revizora
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 383.
(1) Za prekršaj kaznit će se revizorsko društvo novčanom kaznom od 10.000,00 eura do 100.000,00 eura:
1. ako za svaku kreditnu instituciju koja mu je povjerila obavljanje zakonske revizije godišnjih financijskih izvještaja i/ili godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja (u daljnjem tekstu: zakonska revizija) do 30. lipnja tekuće godine ne dostavi Hrvatskoj narodnoj banci plan obavljanja zakonske revizije za tu poslovnu godinu, ili se iz dostavljenog plana ne vide područja poslovanja koja će biti predmet zakonske revizije, ili opis sadržaja planirane zakonske revizije po pojedinim područjima i predviđeno trajanje zakonske revizije, ili kvantitativna razina značajnosti koja se primjenjuje za provođenje revizije s obrazloženjem kvalitativnih čimbenika koji su razmatrani prilikom određivanja razine značajnosti, što je protivno odredbi članka 219. stavka 3. ovoga Zakona
2. ako je nakon sedam uzastopnih godina obavljanja zakonske revizije određene kreditne institucije obavilo zakonsku reviziju te iste kreditne institucije u naredne četiri godine, a što je protivno odredbi članka 220. stavka 2. ovoga Zakona
3. ako obavlja zakonsku reviziju kreditne institucije, a tu reviziju ne obavljaju najmanje dva ovlaštena revizora koji su radnici tog revizorskog društva, što je protivno odredbi članka 220. stavka 3. ovoga Zakona
4. ako u slučaju raskida ugovora o obavljanju zakonske revizije, u primjerenom roku, ne dostavi Hrvatskoj narodnoj banci pisano obrazloženje razloga za sporazumni raskid ugovora odnosno ako je ugovor raskinula jedna ugovorna strana obrazloženje razloge raskida, ili se kao druga ugovorna strana nije očitovao o razlozima za raskid ugovora koje navodi druga ugovorna strana, što je protivno odredbi članka 221. stavka 1. ovoga Zakona
5. ako obavlja zakonsku reviziju kreditne institucije i pruži, izravno ili neizravno, kreditnoj instituciji koja je predmet revizije, njezinu matičnom društvu ili njezinim društvima koja su pod njezinom kontrolom u državama članicama ili trećim državama bilo koje zabranjene nerevizorske usluge iz članka 5. stavka 1. Uredbe (EU) br. 537/2014 tijekom razdoblja između početka razdoblja koje je predmet revizije i izdavanja revizorskog izvještaja ili financijske godine koja prethodi razdoblju iz podstavka 1. ovoga stavka u vezi s uslugom osmišljavanja i provedbe postupaka unutarnje kontrole ili upravljanja rizikom povezanih s pripremom i/ili nadzorom financijskih informacija ili osmišljavanja i provedbe tehnoloških sustava za financijske informacije, što je protivno odredbi članka 221. stavka 2. ovoga Zakona
6. ako pisano i bez odgode obavijestiti Hrvatsku narodnu banku o utvrđenim nezakonitostima ili činjenicama i okolnostima koje mogu na bilo koji način ugroziti daljnje poslovanje kreditne institucije ili ne obavijesti okolnostima koje su razlog za ukidanje odobrenja za rad iz članka 18. stavka 1. ovoga Zakona ili o materijalno značajnoj razlici u procjeni rizika prisutnih u poslovanju kreditne institucije i vrednovanju bilančnih i izvanbilančnih stavki i stavki računa dobiti i gubitka ili o težem kršenju internih akata ili o znatnijoj slabosti u ustroju sustava unutarnjih kontrola ili propustima u primjeni sustava unutarnjih kontrola ili o činjenicama koje bi mogle dovesti do mišljenja s rezervom, negativnog mišljenja ili suzdržavanja od izražavanja mišljenja na financijske izvještaje, što je protivno odredbi članka 222. stavka 1. ovoga Zakona
7. ako pisano i bez odgode ne obavijestiti Hrvatsku narodnu banku ako u postupku obavljanja revizije financijskih izvještaja društva koje kontrolira kreditna institucija sazna činjenice iz članka 222. stavka 1. ovoga Zakona, što je protivno odredbi članka 222. stavka 2. ovoga Zakona
8. ako o činjenicama iz članka 222. stavka 1. ovoga Zakona istodobno ne obavijestiti i upravu kreditne institucije, osim ako ocijeni da postoje opravdani razlozi koji priječe takvo obavještavanje, što je protivno odredbi članka 222. stavka 4. ovoga Zakona
9. ako za potrebe Hrvatske narodne banke ne da ocjenu o pridržavanju pravila o upravljanju rizicima ili o obavljanju poslova funkcije upravljanja rizikom, funkcije praćenja usklađenosti i funkcije unutarnje revizije ili o stanju digitalne operativne otpornosti i primjerenosti upravljanja IKT rizikom, u skladu s Uredbom (EU) 2022/2554 ili o usklađenosti sekuritizacije sa STS kriterijima navedenim u člancima 19. do 22., članka 23., članaka 26.a do 26.e (EU) 2017/2402, kada je primjenjivo ili o pravilnosti, točnosti i potpunosti izvješća koja se dostavljaju Hrvatskoj narodnoj banci, što je protivno odredbi članka 224. stavka 1. ovoga Zakona.
(2) Za prekršaj kaznit će se i odgovorna osoba pravne osobe koja počini prekršaj iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom od 5.000,00 do 13.000,00 eura.
(3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se ovlašteni revizor novčanom kaznom od 1.000,00 do 10.000,00 eura.
(4) Za prekršaj će se kazniti ovlašteni revizor novčanom kaznom od 1.000,00 do 10.000,00 eura ako ne čuva kao povjerljive sve informacije u vezi sa supervizijom kreditne institucije koje je saznao tijekom rada za Hrvatsku narodnu banku, što je protivno odredbi članka 161. stavka 1. ovoga Zakona.
Prekršaji u vezi s nadzorom nad primjenom ovoga i drugih zakona
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 384.
(1) Za prekršaj će se kazniti kreditna institucija novčanom kaznom od 10.000,00 eura do 100.000,00 eura:
1. ako ovlaštenoj osobi Hrvatske narodne banke ne omogući da obavi neposredni nadzor nad njezinim poslovanjem n u sjedištu kreditne institucije i na ostalim mjestima na kojima kreditna institucija, odnosno druga osoba na temelju ovlaštenja kreditne institucije, obavlja djelatnosti i poslove u vezi s kojima Hrvatska narodna banka provodi nadzor, što je protivno odredbi članka 305. ovoga Zakona
2. ako ovlaštenoj osobi, na njezin zahtjev, ne omogući da obavi kontrolu poslovnih knjiga, poslovne dokumentacije te administrativne ili poslovne evidencije, kao i kontrolu informacijske tehnologije i drugih pridruženih tehnologija, u opsegu potrebnom za obavljanje pojedinog nadzora, što je protivno odredbi članka 305. stavka 2. ovoga Zakona
3. ako ovlaštenoj osobi, na njezin zahtjev, ne uruči računalne ispise, preslike poslovnih knjiga, poslovne dokumentacije te administrativne ili poslovne evidencije u papirnatom obliku ili u obliku elektroničkog zapisa na mediju i u obliku koji zahtijeva ovlaštena osoba, što je protivno odredbi članka 305. stavka 1. ovoga Zakona
4. ako ovlaštenoj osobi ne osigura standardno sučelje za pristup sustavu za upravljanje bazama podataka kojima se koristi kreditna institucija, u svrhu provođenja nadzora potpomognutog računalnim programima, što je protivno odredbi članka 305. stavka 1. ovoga Zakona
5. ako ne izvrši nadzorne mjere naložene rješenjem Hrvatske narodne banke, što je protivno odredbi članka 306. stavka 6. ovoga Zakona.
(2) Za prekršaj kaznit će se i odgovorna osoba pravne osobe koja počini prekršaj iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom od 1.000,00 eura do 10.000,00 eura.
Prekršaji u vezi s obvezom čuvanja bankovne tajne
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 385.
(1) Pravnoj ili fizičkoj osobi i odgovornoj osobi u pravnoj osobi može se izreći novčana kazna ako se utvrdi jedan od sljedećih prekršaja:
1. ako ne čuva bankovnu tajnu, što je protivno odredbi članka 327. stavka 1. ovoga Zakona
2. ako ne čuva bankovnu tajnu te ju priopći trećim osobama, iskoristi ju protiv interesa kreditne institucije ili njezinih klijenata ili omogući trećim osobama da ju iskoriste, što je protivno odredbi članak 328. stavka 1. ovoga Zakona
3. ako prekrši obvezu čuvanja bankovne tajne iz članka 328. stavka 1. ovoga Zakona i nakon prestanka rada u kreditnoj instituciji, odnosno nakon prestanka svojstva dioničara ili članstva u tijelima kreditne institucije ili nakon prestanka ugovornog odnosa o obavljanju poslova za kreditnu instituciju, što je protivno odredbi članka 328. stavka 2. ovoga Zakona
4. ako kao kreditna institucija pri priopćavanju podataka prikupljenih na temelju suglasnosti nije osigurala da su podaci koji se dostavljaju točni, potpuni i ažurni ili nije klijentu omogućila uvid u njegove podatke koje ona dostavlja ili nije osigurala da se na taj način ne priopćavaju podaci u opsegu većem nego što je potrebno za svrhu u koju se podaci razmjenjuju ili ako čuva primljene podatke duže nego što je potrebno za svrhu u koju se podaci dostavljaju, što je protivno odredbi članka 328. stavka 5. ovoga Zakona
5. ako se ne koristi povjerljivim podacima do kojih su došli na temelju članka 328. stavka 3. ovoga Zakona isključivo u svrhu za koju su im ti podaci dani ili ako te podatke priopće trećim osobama ili im omoguće da ih doznaju i iskoriste, što je protivno odredbi članka 329. stavka 1. ovoga Zakona.
(2) Za prekršaj kaznit će se kreditna institucija novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 eura do najviše 100.000,00 eura.
(3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba iz uprave kreditne institucije novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 10.000,00 eura.
(4) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga kaznit će se pravna osoba novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 100.000,00 eura.
(5) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 10.000,00 eura .
(6) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se fizička osoba novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 10.000,00 eura.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
XXXVI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Odobrenja, suglasnosti, ugovori i rješenja
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 386.
(1) Odobrenja i suglasnosti koji su izdani na temelju Zakona o kreditnim institucijama („Narodne novine“ br. 159/13., 19/15., 102/15., 15/18., 70/19., 47/20., 146/20., 151/22. i 145/24.) do dana stupanja na snagu ovoga Zakona ostaju na snazi, uključujući i suglasnost za imenovanog člana nadzornog odbora koji na dan stupanja na snagu ovoga Zakona obnaša dužnost predsjednika nadzornog odbora.
(2) Kreditna institucija koje je na dan stupanja na snagu ovoga Zakona upisana u sudski registar i ima odobrenje za rad odnosno odobrenje za pružanje bankovnih i financijskih usluga dužna je u roku od godine dana od stupanja na snagu ovoga Zakona uskladiti u sudskom registru upisan predmet poslovanja s nazivima usluga upisanih u sudski registar sa nazivima usluga iz članaka 11. i 12. ovoga Zakona na način kako je to uređeno u tablici iz Priloga 1. ovoga Zakona.
(3) Sudski registar na temelju prijave kreditne institucije provodi upis iz stavka 2. ovoga članka.
(4) Sudski registar prije upisa usklađivanja iz stavka 2. ovoga članka provjerava ispravnost prijave usporedbom upisanog predmeta poslovanja i tablice iz Priloga 1. ovoga Zakona.
(5) Za usklađivanje predmeta poslovanja upisanog u sudski registar s tablicom iz Priloga 1. ovoga Zakona, nije potrebno prethodno odobrenje Hrvatske narodne banke.
(6) Svi postupci za dobivanje odobrenja i suglasnosti koji su bili pokrenuti prije stupanja na snagu ovoga Zakona sukladno Zakonu o kreditnim institucijama („Narodne novine“ br. 159/13., 19/15., 102/15., 15/18., 70/19., 47/20., 146/20., 151/22. i 145/24.) dovršit će se prema postupovnim odredbama ovoga Zakona.
(7) Svi postupci supervizije i drugi postupci koji su bili pokrenuti prije stupanja na snagu ovoga Zakona sukladno Zakonu o kreditnim institucijama („Narodne novine“ br. 159/13., 19/15., 102/15., 15/18., 70/19., 47/20., 146/20., 151/22. i 145/24.) dovršit će se prema postupovnim odredbama ovoga Zakona.
(8) Rješenja koja je Hrvatska narodna banka izdala u postupcima pokrenutima po službenoj dužnosti do dana stupanja na snagu ovoga Zakona ostaju na snazi i primjenjuju se na način i u rokovima kako je određeno u tim rješenjima.
(9) Svi postupci izricanja upravnih sankcija i periodičnih penala koji su bili pokrenuti prije stupanja na snagu ovoga Zakona sukladno Zakonu o kreditnim institucijama („Narodne novine“ br. 159/13., 19/15., 102/15., 15/18., 70/19., 47/20., 146/20., 151/22. i 145/24.) dovršit će se prema odredbama ovoga Zakona.
(10) Predstavništvo kreditne institucije s poslovnim nastanom izvan Republike Hrvatske koje na dan stupanja na snagu ovoga Zakona posluje na području Republike Hrvatske dužno je u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci obavijest iz članka 86. ovoga Zakona.
(11) Kreditne institucije dužne su do 31. ožujka 2026. uskladiti svoje politike i procedure s odredbama ovoga Zakona.
(12) Kreditna institucija iz članka 53. stavka 1. ovoga Zakona dužna je za voditelje internih kontrolnih funkcija i glavnog financijskog direktora koji te funkcije obavljaju na dan stupanja na snagu ovoga Zakona, sukladno Zakonu o kreditnim institucijama („Narodne novine“ br. 159/13., 19/15., 102/15., 15/18., 70/19., 47/20., 146/20., 151/22. i 145/24.), Hrvatskoj narodnoj banci dostaviti njihovu procjenu primjerenosti, te informacije i dokumentaciju iz članka 52. ovoga Zakona bez odgađanja pri prvoj procjeni po ovom Zakonu, a najkasnije godinu dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Dovršetak stečajnog postupka, postupka redovne likvidacije i prekršajnih postupaka
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 387.
(1) Stečajni postupci otvoreni prije stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se prema odredbama zakona koji je važio na dan donošenja rješenja o otvaranju stečajnog postupka.
(2) Postupak redovne likvidacije započet prije stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se prema odredbama zakona koji je važio na dan donošenja odluke o prestanku društva.
Rokovi za donošenje podzakonskih propisa i za usklađivanje rješenja
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 388.
(1) Ministar financija u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijet će odluku iz članka 321. ovoga Zakona.
(2) Hrvatska narodna banka u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijet će podzakonske propise iz članka 20. stavka 8., članka 25. stavka 13., članka 32. stavka 4., članka 36. stavka 10., članka 44. stavka 9., članka 48. stavka 11., članka 52. stavka 8., članka 56. stavka 8., članka 73. stavka 8., članka 77. stavka 6., članka 79. stavka 14., članka 83. stavka 5., članka 97. stavka 13., članka 159. stavka 2., članka 179. stavka 3., članka 187. stavka 7., članka 192. stavka 7., članka 197. stavka 8., članka 217. stavka 2., članka 223. stavka 10., članka 224. stavka 7., članka 292. stavka 8., članka 296. stavka 9., i članka 338. stavka 6- ovoga Zakona.
(3) Hrvatska narodna banka u roku od dvije godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijet će podzakonske propise iz članka 87. stavka 16., članka 88. stavka 10., članka 98. stavka 15., članka 112. stavka 6., članka 180. stavka 5., članka 182. stavka 9., članka 200. stavka 5., članak 212. stavak 3. ovog Zakona, članka 235. stavka 3., članka 238. stavka 5., članka 249. stavka 1., članka 250. stavka 10., članka 256. stavka 4.,članka 258. stavka 15., članka 266. stavka 3., članka 297. stavak 15., članka 300. stavka 4., članka 302. stavka 4., članka 315. stavka 4. i članak 322. ovoga Zakona.
(4) Do dana stupanja na snagu propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, ostaju na snazi i primjenjuju se u dijelu u kojem nisu u suprotnosti s ovim Zakonom, sljedeći podzakonski propisi:
– Odluka o dokumentaciji koja se prilaže zahtjevu za izdavanje odobrenja za rad kreditne institucije i zahtjevu za izdavanje odobrenja za pružanje financijskih usluga („Narodne novine“ br. 135/23. i 107/24.)
– Odluka o dokumentaciji koja se prilaže zahtjevu za odobrenje te sadržaju i načinu praćenja usklađenosti matičnih financijskih holdinga i matičnih mješovitih financijskih holdinga („Narodne novine“ broj 155/22.)
– Odluka o procjeni primjerenosti predsjednika uprave, člana uprave, člana nadzornog odbora i nositelja ključne funkcije u kreditnoj instituciji („Narodne novine“ br. 20/21. i 104/22.)
– Odluka o prethodnoj suglasnosti za stjecanje kvalificiranog udjela u kreditnoj instituciji („Narodne novine“ br. 25/18., 139/22. i 71/24.)
– Odluka o dokumentaciji koja se prilaže zahtjevu za izdavanje odobrenja za raspoređivanje instrumenata kapitala kao instrumenta regulatornoga kapitala kreditnih institucija („Narodne novine“ br. 25/18., 145/20. i 139/22.)
– Odluka o naknadi za superviziju kreditnih institucija („Narodne novine“ broj 122/23.)
– Odluka o provedbi Uredbe (EU) br. 575 /2013 u dijelu kojim se uređuju ulaganja kreditnih institucija u kvalificirane udjele izvan financijskog sektora i o ograničenju ulaganja kreditnih institucija u materijalnu imovinu („Narodne novine“ br. 22/19. i 150/24.)
– Odluka o planovima oporavka kreditnih institucija („Narodne novine“ br. 110/22. i 150/24.)
– Odluka o načinu provedbe supervizije kreditnih institucija i izricanju supervizorskih mjera („Narodne novine“ br. 87/21., 145/24. i 150/24.)
– Odluka o eksternalizaciji („Narodne novine“ br. 118/20., 139/22. i 150/24.)
– Odluka o odbijanju godišnjih financijskih izvještaja kreditnih institucija i sadržaju revizije za potrebe Hrvatske narodne banke („Narodne novine“ br. 22/19., 139/22. i 150/24.)
– Odluka o velikim izloženostima kreditnih institucija („Narodne novine“ br. 111/18., 120/18., 92/20., 139/22. i 107/24.)
– Odluka o sustavu upravljanja („Narodne novine“ br. 96/18., 67/19., 145/20., 145/21., 51/23., 28/24. i 150/24.)
– Odluku o klasifikaciji izloženosti u rizične skupine i načinu utvrđivanja kreditnih gubitaka („Narodne novine“ br. 114/17., 110/18. i 139/22.)
– Odluka o primjeni odredbi Zakona o kreditnim institucijama na kreditne institucije u likvidaciji („Narodne novine“ br. 24/18. i 139/22.)
– Odluka o primicima radnika („Narodne novine“ br. 31/17., 57/17., 146/20., 4/21., 145/21. i 51/23.)
– Odluka o uvjetima za davanje financijske potpore grupe kreditnih institucija („Narodne novine“ broj 67/16.)
– Odluka o izvještajima za potrebe supervizije kreditnih institucija ( „Narodne novine“ broj 146/21., 108/22., 27/23. i 76/24.)
– Odluka o postupku procjenjivanja adekvatnosti internoga kapitala i interne likvidnosti kreditne institucije („Narodne novine“ br. 20/14. i 126/17.)
– Odluka o politikama i praksama primitaka povezanima s pružanjem bankovnih proizvoda i/ili usluga potrošačima („Narodne novine“ br. 106/18. i 146/20.)
– Odluku o sadržaju i obliku u kojem se potrošaču daju informacije prije ugovaranja pojedine bankovne usluge („Narodne novine“ br. 107/17. i 91/22.)
– Odluka o efektivnoj kamatnoj stopi („Narodne novine“ br. 105/17. i 91/22.)
– Odluka o provođenju nadzora nad kreditnim institucijama i kreditnim posrednicima te izricanju mjera u području zaštite potrošača („Narodne novine“ broj 65/22.)
– Odluka o stopi protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala („Narodne novine“ br. 9/15. i 146/20.)
– Odluka o zaštitnim slojevima kapitala i mjerama za očuvanje kapitala („Narodne novine“ br. 4/21. i 100/21.)
– Odluka o primjeni zaštitnog sloja za strukturni sistemski rizik („Narodne novine“ broj 144/20.)
– Odluka o postupku priznavanja mjera makrobonitetne politike koje su donijela odgovarajuća tijela drugih država članica Europske unije i postupku procjene prekograničnih učinaka mjera makrobonitetne politike („Narodne novine“ broj 60/17.)
- Odluka o kriterijima kreditiranja potrošača („Narodne novine“ broj 50/25.)
- Odluka o statističkom i nadzornom izvješćivanju („Narodne novine“ br. 85/18., 47/19., 14/20., 53/20., 122/20., 53/21., 142/21., 108/22., 27/23. i 90/23.) .
(5) Podzakonski propisi doneseni na temelju Zakona o kreditnim institucijama („Narodne novine“, br. 159/13., 19/15., 102/15., 15/18., 70/19., 47/20., 146/20., 151/22. i 145/24.) ostaju na snazi i primjenjuju se u dijelu u kojem nisu u suprotnosti s ovim Zakonom, i to sljedeći podzakonski propisi:
– Odluka o stopi protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala ostaje na snazi do početka primjene stope protucikličkog zaštitnog sloja kapitala koju Hrvatska narodna banka određuje sukladno glavi XVIII.3. ovoga Zakona i objavljuje u „Narodnim novinama“ i
– Odluka o primjeni zaštitnog sloja za strukturni sistemski rizik ostaje na snazi do početka primjene stope zaštitnog sloja za sistemski rizik koju Hrvatska narodna banka određuje sukladno glavi XVIII.4. ovoga Zakona i objavljuje u „Narodnim novinama“.
Prestanak važenja
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 389.
Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaju važiti:
1. Zakon o kreditnim institucijama („Narodne novine“, br. 159/13., 19/15., 102/15., 15/18., 70/19., 47/20., 146/20., 151/22. i 145/24.)
2. Odluka o predstavništvima kreditnih institucija iz trećih zemalja („Narodne novine“, broj 47/14.)
3. Odluka o pobližim uvjetima osnivanja, poslovanja, izvješćivanja i prestanka podružnice kreditne institucije iz treće zemlje u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“, br. 81/14., 4/21., 19/21. i 139/22.)
4. Odluka o kupoprodaji plasmana kreditnih institucija („Narodne novine“, br. 127/14., 24/18., 26/21. i 139/22.)
Stupanje na snagu
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 390.
Ovaj Zakon objavit će se u „Narodnim novinama“, a stupa na snagu 1. siječnja 2026., osim članka 99. stavka 2., članka 105. stavka 1. točke 20., članka 181., članka 183. stavka 2. točke e) ovoga Zakona koje stupaju na snagu 25. lipnja 2026. te odredbi članka 172. stavaka 13. i 14. ovoga Zakona koje stupaju na snagu 10. siječnja 2030.
Prilog 1.:
PRILOG 1.:
Nazivi usluga upisanih u sudskom registru
Nazivi usluga iz članaka 11. i 12. ovoga Zakona
Bankovne usluge
Bankovne usluge
primanje depozita ili drugih povratnih sredstava od javnosti i odobravanje kredita iz tih sredstava, a za svoj račun
primanje depozita ili drugih povratnih sredstava od javnosti i odobravanje kredita a za svoj račun
primanje novčanih depozita i odobravanja kredita i drugih plasmana iz tih sredstava u svoje ime i za svoj račun
primanje depozita ili drugih povratnih sredstava od javnosti i odobravanje kredita iz tih sredstava za račun banke
banka obavlja sve depozitne, kreditne i druge bankovne poslove u zemlji i inozemstvu u skladu sa Zakonom o bankama i općim aktima Banke, a osobito:
* primanje depozita ili drugih povratnih sredstava od javnosti i odobravanje kredita iz tih sredstava, a za svoj račun
Osnovne financijske usluge
Osnovne financijske usluge
primanje depozita ili drugih povratnih sredstava
primanje depozita ili drugih povratnih sredstava
primanje svih vrsta depozita u domaćoj i stranoj valuti od trgovca pojedinca i fizičkih osoba, uključujući i one fizičke osobe čija je poslovna aktivnost upisana u skladu sa Zakonom o obrtu
primanje novčanih depozita
primanje svih vrsta depozita
primanje depozita ili drugih povratnih sredstava
odobravanje kredita i zajmova, uključujući potrošačke kredite i zajmove te hipotekarne kredite i zajmove ako je to dopušteno posebnim zakonom i financiranje komercijalnih poslova, uključujući izvozno financiranje na osnovi otkupa s diskontom i bez regresa dugoročnih nedospjelih potraživanja osiguranih financijskim instrumentima (forfeiting)
kreditiranje, uključujući, među ostalim: potrošačke kredite i zajmove, hipotekarne kredite i zajmove, otkup potraživanja (engl. factoring) s regresom ili bez njega, financiranje trgovačkih transakcija (uključujući izvozno financiranje na osnovi otkupa s diskontom i bez regresa dugoročnih nedospjelih potraživanja osiguranih financijskim instrumentima (engl. forfeiting)
davanje kredita osobama iz točke 1., manjim i srednjim poduzetnicima te drugim bankama
otkup potraživanja s regresom ili bez njega (factoring)
odobravanje kredita i drugih plasmana u svoje ime i za svoj račun
kreditiranje, uključujući potrošačke kredite, hipotekarne kredite i financiranje komercijalnih poslova (uključujući forfeiting)
factoring
davanje svih vrsta kredita, otvaranje dokumentarnih akreditiva, izdavanje jamstava i bankovnih garancija te preuzimanje drugih financijskih obveza
obavljanje poslova financijskog leasinga i faktoringa
obavljanje kreditnih poslova s inozemstvom i platnog prometa s inozemstvom
financijski najam (leasing)
financijski leasing (engl. financial leasing)
obavljanje poslova financijskog leasinga i faktoringa
platne usluge u skladu s posebnim zakonima
platne usluge u skladu s posebnim propisima kojima se uređuje platni promet i to:
1. usluge koje omogućuju polaganje gotova novca na račun za plaćanje, kao i svi postupci koji su potrebni za vođenje računa za plaćanje
2. usluge koje omogućuju podizanje gotova novca s računa za plaćanje, kao i svi postupci koji su potrebni za vođenje računa za plaćanje
3. usluge izvršenja platnih transakcija, uključujući prijenos novčanih sredstava na račun za plaćanje kod korisnikova pružatelja platnih usluga ili kod drugog pružatelja platnih usluga, i to:
a) izvršenje izravnih terećenja, uključujući jednokratna izravna terećenja
b) izvršenje platnih transakcija putem platnih kartica ili sličnog sredstva ili
c) izvršenje kreditnih transfera, uključujući trajne naloge
4. usluge izvršenja platnih transakcija u kojima su novčana sredstva pokrivena kreditnom linijom za korisnika platnih usluga, i to:
a) izvršenje izravnih terećenja, uključujući jednokratna izravna terećenja
b) izvršenje platnih transakcija putem platnih kartica ili sličnog sredstva ili
c) izvršenje kreditnih transfera, uključujući trajne naloge
5. usluge izdavanja platnih instrumenata i/ili prihvaćanja platnih transakcija
6. usluge novčanih pošiljaka
7. usluge iniciranja plaćanja i
8. usluge informiranja o računu
usluge platnog prometa u zemlji i s inozemstvom u skladu s posebnim zakonima
obavljanje platnog prometa u zemlji i s inozemstvom
obavljanje platnog prometa u zemlji i s inozemstvom sukladno posebnim zakonima
bavljanje kreditnih poslova s inozemstvom i platnog prometa s inozemstvom
platne usluge, i to:
* 1) usluge koje omogućuju polaganje gotovog novca na račun za plaćanje kao i svi postupci koji su potrebni za vođenje računa za plaćanje
* 2) usluge koje omogućuju podizanje gotovog novca s računa za plaćanje kao i svi postupci koji su potrebni za vođenje računa za plaćanje
* 3) usluge izvršenja platnih transakcija, uključujući prijenos novčanih sredstava na račun za plaćanje kod korisnikovog pružatelja platnih usluga ili kod drugog pružatelja platnih usluga:
* - izvršenje izravnih terećenja, uključujući jednokratna izravna terećenja,
* - izvršenje platnih transakcija putem platnih kartica ili sličnog sredstva,
* - izvršenje kreditnih transfera, uključujući trajne naloge
* 4) usluge izvršenja platnih transakcija u kojima su novčana sredstva pokrivena kreditnom linijom za korisnika platnih usluga:
*- izvršenje izravnih terećenja, uključujući jednokratna izravna terećenja,
*- izvršenje platnih transakcija putem platnih kartica ili sličnog sredstva,
*- izvršenje kreditnih transfera, uključujući trajne naloge
* 5) usluge izdavanja i/ili prihvaćanja platnih instrumenata
* 6) usluge novčanih pošiljaka
platne usluge, i to:
* usluge koje omogućuju polaganje gotovog novca na račun za plaćanje kao i svi postupci koji su potrebni za vođenje računa za plaćanje
* usluge koje omogućuju podizanje gotovog novca s računa za plaćanje kao i svi postupci koji su potrebni za vođenje računa za plaćanje
* usluge izvršenja platnih transakcija, uključujući prijenos novčanih sredstava na račun za plaćanje kod korisnikovog pružatelja platnih usluga ili kod drugog pružatelja platnih usluga
* izvršenje izravnih terećenja, uključujući jednokratna izravna terećenja
* izvršenje platnih transakcija putem platnih kartica ili sličnog sredstva
* izvršenje kreditnih transfera, uključujući trajne naloge
* usluge izdavanja i/ili prihvaćanja platnih instrumenata
* usluge novčanih pošiljaka
pružanje usluga platnog prometa osobama iz točke 1.
obavljanje platnog prometa u zemlji
usluge izvršenja platnih transakcija, uključujući prijenos novčanih sredstava na račun za plaćanje kod korisnikovog pružatelja platnih usluga ili kod drugog pružatelja platnih usluga:
* - izvršenje izravnih terećenja, uključujući jednokratna izravna terećenja,
* - izvršenje platnih transakcija putem platnih kartica ili sličnog sredstva,
* - izvršenje kreditnih transfera, uključujući trajne naloge
*usluge izvršenja platnih transakcija u kojima su novčana sredstva pokrivena kreditnom linijom za korisnika platnih usluga:
*- izvršenje izravnih terećenja, uključujući jednokratna izravna terećenja,
*- izvršenje platnih transakcija putem platnih kartica ili sličnog sredstva,
*- izvršenje kreditnih transfera, uključujući trajne naloge
*usluge izdavanja I/ili prihvaćanja platnih instrumenata
usluge izdavanja i/ili prihvaćanja platnih instrumenata
usluge informiranja o računu
platne usluge u skladu s posebnim zakonima:
* usluge koje omogućuju polaganje gotovog novca na račun za plaćanje kao i svi postupci koji su potrebni za vođenje računa za plaćanje
* usluge koje omogućuju podizanje gotovog novca s računa za plaćanje kao i svi postupci koji su potrebni za vođenje računa za plaćanje
* usluge izvršenja platnih transakcija, uključujući prijenos novčanih sredstava na račun za plaćanje kod korisnikovog pružatelja platnih usluga ili kod drugog pružatelja platnih usluga:
*- izvršenje izravnih terećenja, uključujući jednokratna izravna terećenja,
*- izvršenje platnih transakcija putem platnih kartica ili sličnog sredstva,
*- izvršenje kreditnih transfera, uključujući trajne naloge
* usluge izvršenja platnih transakcija u kojima su novčana sredstva pokrivena kreditnom linijom za korisnika platnih usluga:
*- izvršenje izravnih terećenja, uključujući jednokratna izravna terećenja,
*- izvršenje platnih transakcija putem platnih kartica ili sličnog sredstva,
*- izvršenje kreditnih transfera, uključujući trajne naloge
* usluge izdavanja I/ili prihvaćanja platnih instrumenata
* usluge novčanih pošiljaka
* izdavanje elektroničkog novca
* usluge iniciranja plaćanja
* usluge informiranja o računu
usluge iniciranja plaćanja
usluge izvršenja platnih transakcija u kojima su novčana sredstva pokrivena kreditnom linijom za korisnike platnih usluga:
* izvršenje izravnih terećenja, uključujući jednokratna izravna terećenja
* izvršenje platnih transakcija putem platnih kartica ili sličnog sredstva
* izvršenje kreditnih transfera, uključujući trajne naloge
* usluge iniciranja plaćanja
* usluge informiranja o računu
izdavanje drugih instrumenata plaćanja i upravljanje njima ako se pružanje ovih usluga ne smatra pružanjem platnih usluga u skladu s posebnim zakonom
izdavanje ostalih sredstava plaćanja i upravljanje njima (npr. putnički čekovi i bankovne mjenice) ako se pružanje tih usluga ne smatra pružanjem usluga u smislu točke 4. ovoga stavka, a u skladu s posebnim propisima kojima se uređuje platni promet
izdavanje drugih instrumenata plaćanja i upravljanje njima ako se pružanje ovih usluga ne smatra pružanjem usluga u smislu usluga platnog prometa u zemlji i s inozemstvom
izdavanje i upravljanje instrumentima plaćanja posredovanje pri sklapanju financijskih poslova
izdavanje i upravljanje instrumentima plaćanja
izdavanje drugih instrumenata plaćanja i upravljanja njima ako se pružanje ovih usluga ne smatra pružanjem usluga u smislu čl. 5. točke 7. Zakona o kreditnim institucijama, a u skladu s posebnih zakonom
izdavanje garancija ili drugih jamstava
izdavanje garancija, drugih jamstava i preuzimanje obveza
davanje svih vrsta kredita, otvaranje dokumentarnih akreditiva, izdavanje jamstava i bankovnih garancija te preuzimanje drugih financijskih obveza
trgovanje za svoj račun ili za račun klijenta: instrumentima tržišta novca,
prenosivim vrijednosnim papirima,
stranim sredstvima plaćanja, uključujući mjenjačke poslove,
financijskim ročnicama i opcijama,
valutnim i kamatnim instrumentima;
trgovanje za svoj račun:
– instrumentima tržišta novca (npr. čekovima, mjenicama, certifikatima o depozitu)
– stranim sredstvima plaćanja uključujući mjenjačke poslove
– financijskim ročnicama i opcijama
– valutnim i kamatnim instrumentima
– prenosivim vrijednosnim papirima
trgovanje za vlastiti račun
kupovanje i prodavanje za svoj račun ili za račun svojih komitenata instrumenata tržišta novca (uključujući između ostalog čekove, mjenice i certifikate o depozitu) vrijednosne papire Republike Hrvatske ili Hrvatske narodne banke
trgovanje u svoje ime i za svoj račun ili u svoje ime i za račun klijenta:
instrumentima tržišta novca i ostalim prenosivim vrijednosnim papirima,
stranim sredstvima plaćanja uključujući mjenjačke poslove,
financijskim terminskim ugovorima i opcijama, valutnim i kamatnim instrumentima
*obavljanje poslova s mjenicama, čekovima i certifikatima o depozitu za svoj račun ili za račun svojih komitenata
*pozajmljivanje, prodaja i kupnja za svoj račun ili za račun svojih komitenata financijskih izvedenica (ročnica, opcija i sl.)
*obavljanje poslova s vrijednosnim papirima za svoj račun ili za račun drugih osoba
obavljanje poslova sa stranim sredstvima plaćanja u zemlji (mjenjački poslovi)
trgovanje za svoj račun ili za račun klijenta: - instrumentima tržišta novca, - prenosivim vrijednosnim papirima, - stranim sredstvima plaćanja uključujući mjenjačke poslove
trgovanje u svoje ime i za svoj račun ili u svoje ime i za račun klijenta:
* - instrumentima tržišta novca i ostalim prenosivim vrijednosnim papirima
* - stranim sredstvima plaćanja uključujući mjenjačke poslove
* - financijskim terminskim ugovorima i opcijama
*_- valutnim i kamatnim instrumentima
trgovanje za račun klijenta: instrumentima tržišta novca, prenosivim vrijednosnim papirima, stranim sredstvima plaćanja, uključujući mjenjačke poslove, financijskim ročnicama i opcijama, valutnim i kamatnim instrumentima
trgovanje za račun klijenta:
– instrumentima tržišta novca (npr. čekovima, mjenicama, certifikatima o depozitu)
– stranim sredstvima plaćanja, uključujući mjenjačke poslove
– financijskim ročnicama i opcijama
– valutnim i kamatnim instrumentima
– prenosivim vrijednosnim papirima
trgovanje za svoj račun ili za račun klijenta: - instrumentima tržišta novca, - prenosivim vrijednosnim papirima, - stranim sredstvima plaćanja, uključujući mjenjačke poslove, - financijskim ročnicama i opcijama, - valutnim i kamatnim instrumentima
trgovanje za svoj račun ili za račun klijenata
*- instrumentima tržišta novca
*- prenosivim vrijednosnim papirima
*- stranim sredstvima plaćanja, uključujući mjenjačke poslove
*- financijskim ročnicama i opcijama
*- valutnim i kamatnim instrumentima
* obavljanje poslova s mjenicama, čekovima i certifikatima o depozitu za svoj račun ili za račun svojih komitenata
* pozajmljivanje, prodaja i kupnja za svoj račun ili za račun svojih komitenata financijskih izvedenica (ročnica, opcija i sl.)
* obavljanje poslova s vrijednosnim papirima za svoj račun ili za račun drugih osoba
kupovanje i prodavanje za svoj račun ili za račun svojih komitenata instrumenata tržišta novca (uključujući između ostalog čekove, mjenice i certifikate o depozitu) vrijednosne papire Republike Hrvatske ili Hrvatske narodne banke
trgovanje u svoje ime i za svoj račun ili u svoje ime i za račun klijenta:
instrumentima tržišta novca i ostalim prenosivim vrijednosnim papirima,
stranim sredstvima plaćanja uključujući mjenjačke poslove,
financijskim terminskim ugovorima i opcijama, valutnim i kamatnim instrumentima
trgovanje za svoj račun ili za račun klijenta: - instrumentima tržišta novca, - prenosivim vrijednosnim papirima, - stranim sredstvima plaćanja uključujući mjenjačke poslove
sudjelovanje u izdavanju financijskih instrumenata te pružanje usluga vezanih uz izdavanje financijskih instrumenata u skladu sa zakonom koji uređuje tržište kapitala: - usluge provedbe ponude, odnosno prodaje financijskih instrumenata uz obvezu otkupa, - usluge provedbe ponude, odnosno prodaje financijskih instrumenata bez obveze otkupa
sudjelovanje u izdavanju vrijednosnih papira i pružanje usluga vezanih sa spomenutim izdanjima
sudjelovanje u izdavanju financijskih instrumenata te pružanje usluga vezanih uz izdavanje financijskih instrumenata u skladu sa zakonom koji uređuje tržište kapitala
prikupljanje sredstva izdavanjem vrijednosnih papira i na druge načine koje propiše ili odredi Hrvatska narodna banka
savjetovanje pravnih osoba glede strukture kapitala, poslovne strategije i sličnih pitanja te pružanje usluga koje se odnose na poslovna spajanja i stjecanje dionica i poslovnih udjela u drugim društvima
savjetovanje pravnih osoba u vezi sa strukturom kapitala, poslovnom strategijom i povezanim pitanjima te savjetovanje i usluge u vezi s poslovnim spajanjima odnosno pripajanjima i kupnjom pravnih osoba
savjetovanje o strukturi kapitala, poslovnim strategijama i srodnim pitanjima, kao i savjetovanje i usluge vezane uz spajanja i stjecanje udjela u društvima, - usluge deviznog poslovanja, ako su vezane uz pružanje investicijskih usluga, - investicijsko istraživanje i financijska analiza, kao i ostalih preporuka koje se odnose na transakcije s financijskim instrumentima, - usluge vezane uz usluge provedbe ponude, odnosno prodaje financijskih instrumenata uz obvezu otkupa, - investicijske usluge i aktivnosti te pomoćne usluge koje se odnose na temeljnu imovinu izvedenica iz članka 3. stavka 1. točke 2. podtočke d. alineje 2., 3., 4. i 7. Zakona o tržištu kapitala kada su te investicijske usluge i aktivnosti nadovezane na investicijske usluge ili pomoćne usluge,
savjetovanje pravnih osoba glede strukture kapitala, poslovne strategije i sličnih pitanja i pružanje usluga koje se odnose na poslovna spajanja i stjecanje dionica i poslovnih udjela u drugim društvima
savjetovanje o strukturi kapitala, poslovnim strategijama i srodnim pitanjima, kao i savjetovanje i usluge vezane uz spajanja i stjecanja udjela u društvima
posredovanje pri sklapanju poslova na novčanom tržištu
posredovanje pri sklapanju poslova na novčanom tržištu
obavljanje novčanih posredovanja
posredovanje pri sklapanju financijskih poslova
upravljanje imovinom klijenata i savjetovanje u vezi s tim
upravljanje portfeljem i savjetovanje u vezi s tim
poslovi skrbništva nad financijskim instrumentima te usluge vezane uz skrbništvo nad financijskim instrumentima u skladu sa zakonom koji uređuje tržište kapitala
pohrana i administriranje vrijednosnim papirima
usluge vezane uz poslove kreditiranja, kao npr. prikupljanje podataka, izrada analiza i davanje informacija o kreditnoj sposobnosti pravnih i fizičkih osoba koje samostalno obavljaju djelatnost
usluge vezane uz poslove kreditiranja
prikupljanje, izrada analiza i davanje informacija o kreditnoj sposobnosti pravnih i fizičkih osoba koje samostalno obavljaju djelatnost
davanje informacija o bonitetu komitenata na njihov zahtjev
iznajmljivanje sefova
usluge iznajmljivanja sefova
izdavanje elektroničkog novca
izdavanje elektroničkog novca uključujući tokene elektroničkog novca
izdavanje sredstava plaćanja u obliku elektronskog novca
izdavanje tokena vezanih uz imovinu
-
usluge povezane s kriptoimovinom
investicijske i pomoćne usluge i aktivnosti propisane posebnim zakonom kojim se uređuje tržište kapitala, a koje nisu uključene u usluge iz točke 1. do 16. stavka 1. članka 5. Zakona o kreditnim institucijama i to: zaprimanje i prijenos naloga u svezi jednog ili više financijskih instrumenata
investicijske i pomoćne usluge i aktivnosti propisane zakonom kojim se uređuje tržište kapitala, a koje nisu uključene u usluge iz točaka 1. do 18. ovoga stavka, a koje se odnose na jedan ili više financijskih instrumenata, a u biti čine:
– zaprimanje i prijenos naloga
– izvršavanje naloga za račun klijenta
– trgovanje za vlastiti račun
– upravljanje portfeljem
– investicijsko savjetovanje
– pokroviteljstvo i/ili usluge provedbe ponude financijskih instrumenata uz obvezu otkupa
– usluge provedbe ponude odnosno prodaje financijskih instrumenata bez obveze otkupa
– upravljanje multilateralnom trgovinskom platformom (MTP) i
– upravljanje organiziranom trgovinskom platformom (OTP)
investicijske i pomoćne usluge i aktivnosti propisane posebnim zakonom kojim se uređuje tržište kapitala, a koje nisu uključene u usluge iz točke 1. do 15. stavka 1. članka 5. Zakona o kreditnim institucijama i to: - zaprimanje i prijenos naloga u svezi jednog ili više financijskih instrumenata, - izvršavanje naloga za račun klijenta, - trgovanje za vlastiti račun, - upravljanje portfeljem, - investicijsko savjetovanje, - pohrana i administriranje financijskih instrumenata za račun klijenta, uključujući i poslove skrbništva i s tim povezane usluge, kao na primjer upravljanje novčanim sredstvima, odnosno instrumentima osiguranja, - davanja kredita ili zajma ulagatelju kako bi mu se omogućilo zaključenje transakcije s jednim ili više financijskih instrumenata, ako je u transakciju uključeno društvo koje odobrava zajam ili kredit, - savjetovanje o strukturi kapitala, poslovnim strategijama i srodnim pitanjima, kao i savjetovanje i usluge vezane uz spajanja i stjecanje udjela u društvima, - usluge deviznog poslovanja, ako su vezane uz pružanje investicijskih usluga, - investicijsko istraživanje i financijska analiza, kao i ostalih preporuka koje se odnose na transakcije s financijskim instrumentima, - usluge vezanih uz usluge provedbe ponude, odnosno prodaje financijskih instrumenata uz obvezu otkupa, - investicijske usluge i aktivnosti te pomoćne usluge koje se odnose na temeljnu imovinu izvedenica iz članka 3. stavka 1. točke 2. podtočke d. alineje 2., 3., 4. i 7. Zakona o tržištu kapitala kada su te investicijske usluge i aktivnosti nadovezane na investicijske ili pomoćne usluge
investicijske i pomoćne usluge i aktivnosti propisane posebnim zakonom koji uređuje tržište kapitala, i to:
*zaprimanje i prijenos naloga u svezi jednog ili više financijskih instrumenata
*pohrana i administriranje financijskih instrumenata za račun klijenta, uključujući i poslove skrbništva i s tim povezane usluge, kao na primjer upravljanje novčanim sredstvima, odnosno instrumentima osiguranja
*davanje kredita ili zajma ulagatelju kako bi mu se omogućilo zaključenje transakcije s jednim ili više financijskih instrumenata, ako je u transakciju uključeno društvo koje odobrava zajam ili kredit
*trgovanje za vlastiti račun
* zaprimanje i prijenos naloga u svezi jednog ili više financijskih instrumenata
*usluge provedbe ponude, odnosno prodaje financijskih instrumenata bez obveze otkupa
*pohrana i administriranje financijskih instrumenata za račun klijenata, uključujući i poslove skrbništva i s tim povezane usluge, kao na primjer upravljanje novčanim sredstvima, odnosno instrumentima osiguranja
*davanje kredita ili zajma ulagatelju kako bi mu se omogućilo zaključenje transakcije s jednim ili više financijskih instrumenata, ako je u transakcije uključeno društvo koje odobrava zajam ili kredit
*usluge deviznog poslovanja, ako su vezane uz pružanje investicijskih usluga
investicijske i pomoćne usluge i aktivnosti propisane posebnim zakonom kojim se uređuje tržište kapitala, i to:
*- trgovanje za vlastiti račun
*- usluge provedbe ponude, odnosno prodaje financijskih instrumenata uz obvezu otkupa
*- usluge provedbe ponude, odnosno prodaje financijskih instrumenata bez obveze otkupa
*- pohrana i administriranje financijskih instrumenata za račun klijenta, uključujući i poslove skrbništva i s tim povezane usluge, kao na primjer upravljanje novčanim sredstvima, odnosno instrumentima osiguranja
*- savjetovanje o strukturi kapitala, poslovnim strategijama i srodnim pitanjima, kao i savjetovanje i usluge vezane uz spajanja i stjecanje udjela u društvima
*- usluge vezane uz usluge provedbe ponude, odnosno prodaje financijskih instrumenata uz obvezu otkupa
*- investicijske usluge i aktivnosti te pomoćne usluge koje se odnose na temeljnu imovinu izvedenica iz članka 3. stavka 1. točke 2. podtočke d. alineje 2., 3., 4. i 7. Zakona o tržištu kapitala kada su te investicijske usluge i aktivnosti nadovezane na investicijske usluge ili pomoćne usluge
investicijske i pomoćne usluge i aktivnosti propisane posebnim zakonom kojim se uređuje tržište kapitala, i to: - zaprimanje i prijenos naloga u svezi jednog ili više financijskih instrumenata, - izvršavanje naloga za račun klijenata, - trgovanje za vlastiti račun, - upravljanje portfeljem, - investicijsko savjetovanje, - usluge provedbe ponude, odnosno prodaje financijskih instrumenata uz obvezu otkupa, - usluge provedbe ponude, odnosno prodaje financijskih instrumenata bez obveze otkupa, - pohrana i administriranje financijskih instrumenata za račun klijenata, uključujući i poslove skrbništva i s tim povezane usluge, kao na primjer upravljanje novčanim sredstvima, odnosno instrumentima osiguranja, - davanje kredita ili zajma ulagatelju kako bi mu se omogućilo zaključenje transakcije s jednim ili više financijskih instrumenata, ako je u transakciju uključeno društvo koje odobrava zajam ili kredit,
investicijske i pomoćne usluge i aktivnosti propisane posebnim zakonom kojim se uređuje tržište kapitala i to:
*- zaprimanje i prijenos naloga u svezi jednog ili više financijskih instrumenata iz članka 5. stavka 1. točke 1. Zakona o tržištu kapitala
obavljanje investicijskih usluga i investicijskih aktivnosti i s njima povezanih pomoćnih usluga propisanih posebnim zakonom kojim se uređuje tržište kapitala, i to: trgovanje za vlastiti račun
investicijske i pomoćne usluge i aktivnosti propisane posebnim zakonom kojim se uređuje tržište kapitala, i to: zaprimanje i prijenos naloga u svezi jednog ili više financijskih instrumenata, izvršavanje naloga za račun klijenta, trgovanje za vlastiti račun, pohrana i administriranje financijskih instrumenata za račun klijenata, uključujući i poslove skrbništva i s tim povezane usluge, kao na primjer upravljanje novčanim sredstvima, odnosno instrumentima osiguranja
investicijsko savjetovanje
usluge provedbe ponude, odnosno prodaje financijskih instrumenata uz obvezu otkupa
usluge provedbe ponude, odnosno prodaje financijskih instrumenata bez obveze otkupa
investicijske i pomoćne usluge i aktivnosti propisane posebnim zakonom kojim se uređuje tržište kapitala i to:
*- zaprimanje i prijenos naloga u svezi jednog ili više financijskih instrumenata
*- izvršavanje naloga za račun klijenata
*- trgovanje za vlastiti račun
*- upravljanje portfeljem
*- investicijsko savjetovanje
*- usluge provedbe ponude, odnosno prodaje financijskih instrumenata uz obvezu otkupa
*- usluge provedbe ponude, odnosno prodaje financijskih instrumenata bez obveze otkupa
* - pohrana i administriranje financijskih instrumenata za račun klijenata, uključujući i poslove skrbništva i s tim povezane usluge kao na primjer upravljanje novčanim sredstvima, odnosno instrumentima osiguranja
*- davanje kredita ili zajma ulagatelju kako bi mu se omogućilo zaključenje transakcije s jednim ili više financijskih instrumenata, ako je u transakciju uključeno društvo koje odobrava zajam ili kredit
*- savjetovanje o strukturi kapitala, poslovnim strategijama i srodnim pitanjima, kao i savjetovanje i usluge vezane uz spajanje i stjecanja udjela u društvima
*- usluge deviznog poslovanja, ako su vezane uz pružanje investicijskih usluga
*- investicijsko istraživanje i financijska analiza, kao i ostale preporuke koje se odnose na transakcije s financijskim instrumentima
*- usluge vezane uz usluge provedbe ponude, odnosno prodaje financijskih instrumenata uz obvezu otkupa
*- investicijske usluge i aktivnosti te pomoćne usluge koje se odnose na temeljnu imovinu izvedenica iz čl. 3. st. 1. točka 2. podtočka d), alineja 2, 3, 4 i 7 Zakona o tržištu kapitala kada su te investicijske usluge i aktivnosti nadovezane na investicijske usluge ili pomoćne usluge
pružanje investicijskih i pomoćnih usluga i aktivnosti propisanih posebnim zakonom kojima se uređuje tržište kapitala, a koje nisu uključene u prethodno navedene osnovne financijske usluge, i to: - zaprimanje i prijenos naloga u svezi jednog ili više financijskih instrumenata, - izvršavanje naloga za račun klijenta, - trgovanje za vlastiti račun, - investicijsko savjetovanje, - usluge provedbe ponude, odnosno prodaje financijskih instrumenata uz obvezu otkupa, - usluge provedbe ponude, odnosno prodaje financijskih instrumenata bez obveze otkupa, - pohrana i administriranje financijskih instrumenata za račun klijenta, uključujući i poslovne skrbništva i s tim povezane usluge, - davanje kredita ili zajmova ulagatelju kako bi mu se omogućilo zaključenje transakcije s jednim ili više financijskih instrumenata, ako je u transakciju uključeno društvo koje odobrava zajam ili kredit, - usluge deviznog poslovanja, ako su vezane uz pružanje investicijskih usluga, - investicijsko istraživanje i financijska analiza, kao i
*ostale preporuke koje se odnose na transakcije s financijskim instrumentima, - usluge vezane uz usluge provedbe ponude, odnosno prodaje financijskih instrumenata uz obvezu otkupa, - investicijske usluge i aktivnosti te pomoćne usluge koje se odnose na temeljnu imovinu izvedenica
zaprimanje i prijenos naloga u svezi jednog ili više financijskih instrumenata
*izvršavanje naloga za račun klijenta
*trgovanje za vlastiti račun
*investicijsko savjetovanje
*usluge provedbe ponude, odnosno prodaje financijskih instrumenata uz obvezu otkupa
*usluge provedbe ponude, odnosno prodaje financijskih instrumenata bez obveze otkupa
*pohrana i administriranje financijskih instrumenata za račun klijenata, uključujući i poslove skrbništva i s tim povezane usluge, kao na primjer upravljanje novčanim sredstvima, odnosno instrumentima osiguranja
davanje kredita ili zajma ulagatelju kako bi mu se omogućilo zaključenje transakcije s jednim ili više financijskih instrumenata, ako je u transakciju uključeno društvo koje odobrava zajam ili kredit
usluge deviznog poslovanja ako su vezane uz pružanje investicijskih usluga
investicijsko istraživanje i financijska analiza, kao i ostale preporuke koje se odnose na transakcije s financijskim instrumentima
investicijske i pomoćne usluge i aktivnosti propisane posebnim zakonom kojim se uređuje tržište kapitala, a koje nisu uključene u usluge iz točke 1. do 16. stavka 1. članka 5. Zakona o kreditnim institucijama i to: zaprimanje i prijenos naloga u svezi jednog ili više financijskih instrumenata
*izvršavanje naloga za račun klijenata
*trgovanje za vlastiti račun
*investicijsko savjetovanje
*usluge provedbe ponude, odnosno prodaje financijskih instrumenata uz obvezu otkupa
*usluge provedbe ponude, odnosno prodaje financijskih instrumenata bez obveze otkupa
*pohrana i administriranje financijskih instrumenata za račun klijenata, uključujući i poslove skrbništva i s tim povezane usluge, kao na primjer upravljanje novčanim sredstvima, odnosno instrumentima osiguranja
*davanje kredita ili zajma ulagatelju kako bi mu se omogućilo zaključenje transakcije s jednim ili više financijskih instrumenata, ako je u transakciju uključeno društvo koje odobrava zajam ili kredit
* usluge deviznog poslovanja, ako su vezane uz pružanje investicijskih usluga
* investicijsko istraživanje i financijska analiza, kao i ostale preporuke koje se odnose na transakcije s financijskim instrumentima
* usluge vezane uz usluge provedbe ponude, odnosno prodaje financijskih instrumenata uz obvezu otkupa
* investicijske usluge i aktivnosti te pomoćne usluge koje se odnose na temeljnu imovinu izvedenica iz članka 3. stavka 1. točke 2. podtočke d. alineje 2., 3., 4. i 7. Zakona o tržištu kapitala kada su te investicijske usluge i aktivnosti nadovezane na investicijske usluge ili pomoćne usluge
Dodatne financijske usluge:
Dodatne financijske usluge:
obavljanje poslova vezanih uz prodaju polica osiguranja u skladu s propisima koji uređuju osiguranje
poslovi distribucije osiguranja u skladu s propisima kojima se uređuje osiguranje
zastupanje u prodaji polica osiguranja, u skladu sa zakonom koji uređuje osiguranje, posredovanja i zastupanje u osiguranju
zastupanje u osiguranju
Pružanje financijskih usluga zastupanja u osiguranju, u skladu sa zakonom koji uređuje osiguranje, i to dijelom koji se odnosi na obavljanje djelatnosti zastupanja u osiguranju za banke
obavljanje poslova distribucije osiguranja u skladu s propisima kojima se uređuje osiguranje
poslovi zastupanja u osiguranju u skladu sa zakonom koji uređuje osiguranje i to dijelom koji se odnosi na obavljanje djelatnosti zastupanja u osiguranju banke
Poslovi vezani uz prodaju polica osiguranja u skladu s propisima koji uređuju osiguranje
-
usluga upravljanja platnim sustavima u skladu s odredbama posebnog zakona
-
druge usluge koje kreditna institucija može pružati u skladu s odredbama posebnog zakona
-
trgovanje zlatom za svoj račun i račun klijenta, uključujući trgovinsko zastupanje i posredovanje u trgovanju zlatom
-
usluge dostave podataka u skladu s propisima kojima se uređuje tržište kapitala
-
drugo trgovinsko zastupanje odnosno posredovanje koje nije obuhvaćeno pod ostalim točkama ovoga članka
pružanje ostalih financijskih usluga koje propiše ili odredi Hrvatska narodna banka
druge usluge ili poslovi koji s obzirom na način pružanja i rizik kojem je kreditna institucija izložena, imaju slične karakteristike kao i osnovne financijske usluge iz stavka 1. ovoga članka, a navedene su u odobrenju za rad kreditne institucije
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
OBRAZLOŽENJE
Člankom 1. uređuje se predmet Zakona na način kako je propisan Direktivom 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o pristupanju djelatnosti kreditnih institucija i bonitetnom nadzoru nad kreditnim institucijama i investicijskim društvima, izmjeni Direktive 2002/87/EZ te stavljanju izvan snage direktiva 2006/48/EZ i 2006/49/EZ (Tekst značajan za EGP) (SL L 176, 27. 6. 2013.) kako je posljednji put izmijenjena Direktivom (EU) 2024/2994 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2024. o izmjeni direktiva 2009/65/EZ, 2013/36/EU i (EU) 2019/2034 u pogledu tretmana koncentracijskog rizika koji proizlazi iz izloženosti prema središnjim drugim ugovornim stranama te rizika druge ugovorne strane za transakcije izvedenicama čije poravnanje obavlja središnja druga ugovorna strana (Tekst značajan za EGP) (SL L 2994, 4. 12. 2024.) (u daljnjem tekstu: Direktiva 2013/36/EU) i Direktivom 2014/59/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o uspostavi okvira za oporavak i sanaciju kreditnih institucija i investicijskih društava te o izmjeni Direktive Vijeća 82/891/EEZ i direktiva 2001/24/EZ, 2002/47/EZ, 2004/25/EZ, 2005/56/EZ, 2007/36/EZ, 2011/35/EU, 2012/30/EU i 2013/36/EU te uredbi (EU) br. 1093/2010 i (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (Tekst značajan za EGP) (SL L 173, 12. 6. 2014.) kako je posljednji put izmijenjena Direktivom (EU) 2024/1174 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. travnja 2024. o izmjeni Direktive 2014/59/EU i Uredbe (EU) br. 806/2014 u pogledu određenih aspekata minimalnog zahtjeva za regulatorni kapital i prihvatljive obveze (Tekst značajan za EGP) (SL L 1174, 22.4.2024.) (u daljnjem tekstu: Direktiva 2014/59/EU) i to: uvjeti za osnivanje, poslovanje i prestanak rada kreditnih institucija sa sjedištem u RH, uvjeti pod kojima pravne osobe sa sjedištem izvan Republike Hrvatske mogu pružati bankovne i/ili financijske usluge u RH, supervizija poslovanja kreditnih institucija uključujući nadzorne ovlasti i alate za superviziju nad kreditnim institucijama od strane Hrvatske narodne banke, supervizija nad kreditnim institucijama od strane Hrvatske narodne banke na način koji je usklađen s pravilima navedenima u Uredbi (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (Tekst značajan za EGP) (SL L 176, 27. 6. 2013.) kako je posljednji put izmijenjena Uredbom (EU) 2024/2987 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2024. o izmjeni uredaba (EU) br. 648/2012, (EU) br. 575/2013 i (EU) 2017/1131 u pogledu mjera za ublažavanje prekomjernih izloženosti prema središnjim drugim ugovornim stranama trećih zemalja i poboljšanje učinkovitosti tržišta poravnanja u Uniji (Tekst značajan za EGP) (SL L 2987, 4. 12. 2024.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 575/2013), javna objava od strane Hrvatske narodne banke na području bonitetne regulative i supervizije kreditnih institucija, pravila i postupci koji se odnose na oporavak kreditnih institucija, pravila i nadzor zaštite potrošača i pravila i postupci koji se odnose na izricanje upravnih sankcija, upravnih mjera i periodičnih penala.
Člankom 2. se navode direktive koje se prenose ovim Zakonom i uredbe čije se provođenje osigurava ovim Zakonom.
Člankom 3. definiraju se pojmovi koji se koriste u Zakonu na način kako je to uređeno člankom 3. Direktive 2013/36/EU, Direktivom 2014/59/EU, Uredbom (EU) br. 575/2013, Uredbom (EU) 2022/2554, Uredbom (EU) br. 1024/2013, Uredbom (EU) br. 806/2014, Uredbom (EU) 2021/1119, Uredbom (EU) br. 468/2014, Uredbom (EU) 2023/1114 te da određeni pojmovi imaju isto značenje kao pojmovi određeni u zakonu kojim se uređuje sanacija kreditnih institucija i investicijskih društava. Dodatno se pojašnjava pojam nacionalna referentna stopa, a kako je definiran zakonom kojim se uređuje potrošačko kreditiranje. Nadalje utvrđuje se da se izrazi koji se koriste u ovom Zakonu, a imaju rodno značenje, odnose jednako na muški i ženski rod. Isto tako se odredbama stavka 3. ovoga članka prenose odredbe članka 2. stavka 6. Direktive 2013/36/EU koje reguliraju postupanje prema subjektima, a koji su u ostatku Zakona izuzeti od primjene Direktive 2013/36/EU.
Člankom 4. pojašnjenja je podredna primjena drugih propisa Republike Hrvatske na poslovanje kreditnih institucija te se pojašnjava kako se na kreditnu instituciju primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuju trgovačka društva, osim ako nije drukčije propisano ovim Zakonom.
Člankom 5. definirano je kako se kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj može osnovati kao: banka, štedna banka ili stambena štedionica. Pojam „kreditna institucija“ koji ne sadržava dodatak „iz države članice“ ili „iz treće zemlje“, u smislu Prijedloga zakona, odnosi se na kreditnu instituciju sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja je dobila odobrenje za rad u skladno sa Zakonom. Definirano je i da se iznimno, pojam „kreditna institucija“ može koristiti se za svaku kreditnu instituciju neovisno o državi u kojoj se nalazi njezino sjedište. Pojam „kreditna institucija kći“, u smislu poglavlja „supervizija“ na konsolidiranoj osnovi, koristi se za svaku kreditnu instituciju koja ima položaj kreditne institucije kćeri neovisno o državi u kojoj kreditna institucija ima sjedište.
Člankom 6. prenose se odredbe članka 19. Direktive 2013/36/EU. Ovim člankom propisano je koje sve pravne osobe mogu upisati u sudski registar ili koristiti u prometu riječi „kreditna institucija“ i „banka“ kao ili izvedenice tih riječi. Iznimka je propisana stavkom 2. predloženog članka prema kojoj riječi „kreditna institucija“ i "banka" ili izvedenice tih riječi mogu upisati u sudski registar i koristiti u pravnom prometu i druge pravne osobe ako je to drugim zakonom dopušteno. Pravna osoba koja dobila odobrenje za rad kao banka može koristiti i riječ „štedionica“ u svom nazivu. Kreditne institucije iz druge države članice može za poslovanje u Republici Hrvatskoj koristiti isti naziv tvrtke kao i u matičnoj državi članici, a u slučaju da u Republici Hrvatskoj posluje kreditna institucija s istim ili sličnim nazivom, Hrvatska narodna banka može zatražiti od kreditne institucije iz druge države članice da se naziv tvrtke dopuni radi razlikovanja.
Člankom 7. prenose se odredbe članka 46. Direktive 2013/36/EU. Ovim člankom definirano je oglašavanje usluga prema kojem kreditna institucija sa sjedištem u drugoj državi članici može na području Republike Hrvatske oglašavati svoje usluge uz poštivanje propisa Republike Hrvatske donesenih u području oglašavanja te donesenih radi zaštite općeg dobra.
Člankom 8. propisuje se omogućuje provedbe nadzora nad Uredbom (EU) br. 575/2013 i Zakonom na način da se ta nadležnost dodjeljuje Hrvatskoj narodnoj banci te se odjeljuju odgovornosti sa Europskom središnjom bankom za one zadaće za koje je, sukladno Uredbi (EU) br. 1024/2013, ona nadležna. Isto tako se ovim člankom omogućuje provedba Uredbe (EU) br. 575/2013 na način da se Hrvatska narodna banka proglašava imenovanim odnosno nadležnim tijelom za potrebe određivanja po mogućnostima danim joj kroz odredbe Uredbe (EU) br. 575/2013 i ovoga Zakonom. Ovim se člankom isto tako propisuje obveza obavještava Europske komisije od strane Ministarstva financija te Europskog nadzornog tijela za bankarstvo od strane Hrvatske narodne banke o raspodjeli nadležnosti za potrebe primjene ovoga Zakona i Uredbe (EU) br. 575/2013 u ovom dijelu, a kako se traži odredbama članka 4. stavka 1. Direktive 2013/36/EU.
Člankom 9. prenose se odredbe članaka 6. i 7. Direktive 2013/36/EU. Ovim člankom propisuje se obveza Hrvatske narodne banke da u izvršavanju svojih ovlasti vodi računa o ujednačavanju supervizorskih alata i postupaka pri primjeni zakona, Uredbe (EU) br. 575/2013 i drugih propisa, a u tu svrhu je kao članica Europskog sustava financijskog nadzora, dužna surađivati s ostalim članicama tog tijela, sudjelovati u aktivnostima Europskog nadzornog tijela za bankarstvo i, kada je to primjereno, kolegija supervizora, poduzeti sve aktivnosti u svrhu usklađivanja sa smjernicama i preporukama koje je izdalo Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo i blisko surađivati s Europskim odborom za sistemske rizike. Predloženim odredbama se isto tako omogućuje implementacija Smjernica Europskog nadzornog tijela za bankarstvo kako bi se što bolje osigurala ujednačena primjena propisa za poslovanje kreditnih institucija na području Europske unije.
Člankom 10. se preciziraju nadležnosti Europske središnje banke i Hrvatske narodne banke u jedinstvenom nadzornom mehanizmu upućujući na odredbe Uredbe br. 1024/2013/EU od 15. listopada 2013. o dodjeli određenih zadaća Europskoj središnjoj banci u vezi s politikama bonitetnog nadzora kreditnih institucija (SL L 287, 29. 10. 2013.; u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 1024/2013) u kojima je isto detaljnije propisano.
Člankom 11. propisuje se definicija bankovne usluge na način da se ista usklađuje s odredbom članka 4. stavka 1. točke 1. pod a) Uredbe (EU) 575/2013 koja definira kreditnu instituciju kao društvo čija je djelatnost primanje depozita ili drugih povratnih sredstava od javnost i odobravanje kredita za svoj račun. Depozit se u stavku 2. definira na način kako je to propisano zakonom kojim se uređuje sustav osiguranja depozita kako bi se osigurala zaštita deponenata od gubitka depozita u slučaju propasti kreditne institucije, a kojim sustavom osiguranja depozita upravlja Hrvatska agencija za osiguranje depozita. Nadalje, stavcima 3. do 7. ovoga članka se u hrvatski pravni sustav prenosi članak 9. Direktive 2013/36/EU kojim se zabranjuje primanje depozita ili ostalih povratnih sredstava od javnosti osobama ili društvima koja nisu kreditne institucije te propisuje kada se ta zabrana ne primjenjuje. S obzirom da je člankom 9. stavkom 3. Direktive 2013/36/EU prepušteno državama članicama mogućnost da same odrede situacije u kojima je moguće drugim društvima osim kreditnih institucija prikupljati depozite, u stavku 3. pod točkama 3. i 4. se takvim izuzećima smatraju primici u obliku depozita koje kreditna unija primi od članova te primici od izdavanja dužničkih vrijednosnih papira pravne osobe koja nije kreditna institucija kojima ona financira obavljanje svoje osnovne djelatnosti, a pod uvjetom da njezina osnovna djelatnost nije odobravanje zajmova. Bankovne usluge u Republici Hrvatskoj može primati samo kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja je dobila odobrenje za rad u skladu s ovim Zakonom; kreditna institucija iz druge države članice koja na području Republike Hrvatske osnuje podružnicu ili je ovlaštena neposredno pružati bankovne usluge na području Republike Hrvatske i podružnica kreditne institucije iz treće zemlje koja je od Hrvatske narodne banke dobila odobrenje za pružanje bankovnih usluga na području Republike Hrvatske. Ako se utvrdi da neka druga osoba prima depozite i druga povratna sredstva od javnosti Hrvatska narodna banka o tome će bez odgađanja izvijestiti državno odvjetništvo ili neko drugo nadzorno tijelo. U slučaju da se nekim nacionalnim zakonima dopušta društvima koja nisu kreditne institucije da obavljaju djelatnost primanja depozita i ostalih povratnih sredstava od javnosti u Republici Hrvatskoj, Hrvatska narodna banka o tome će obavijestiti Europsku komisiju i Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo.
Člankom 12. definiran je popis osnovnih i dodatnih financijskih usluga. Ovaj popis financijskih usluga usklađen je s Popisom djelatnosti koji podliježu međusobnom priznavanju iz Priloga I. Direktive 2013/36/EU i izričajem utvrđenim Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2022/193 оd 17. studenoga 2021. o izmjeni provedbenih tehničkih standarda utvrđenih u Provedbenoj uredbi (EU) br. 926/2014 o utvrđivanju standardnih obrazaca, predložaka i postupaka u pogledu informacija koje se dostavljaju pri ostvarivanju prava poslovnog nastana i slobode pružanja usluga.
Člankom 13. određuje se sukladno Prilogu I. Direktive 2013/36/EU da se uzajamno priznatim uslugama smatraju uzajamno priznate bankovne usluge iz članka 11. ovoga Zakona, a uzajamno priznate financijske usluge one iz članka 12. stavka 1. ovoga Zakona. Time se provodi usklađivanje koje je potrebno i dostatno kako bi se osiguralo uzajamno priznavanje odobrenja za rad i sustav bonitetnog nadzora, čime se omogućuje izdavanje jedinstvene licencije koja se priznaje u cijeloj Uniji i primjena načela bonitetnog nadzora matične države članice.
Člankom 14. prenosi se članak 8. stavak 1. Direktive 2013/36/EU kojim se propisuje da kreditne institucije prije početka svog poslovanja i upisa u sudski registar moraju dobiti odobrenje za rad. Kreditnoj instituciji izdaje se odobrenje za rad kao banka, štedna banka ili stambena štedionica. Odobrenje za rad sadržava odobrenje za pružanje bankovnih usluga a može sadržavati i odobrenje za pružanje osnovnih i dodatnih financijskih usluga. Ovim se člankom propisuje i izdavanje odobrenja za rad društvu iz članka 4. stavka 1. točke 1. podtočke (b) Uredbe (EU) 575/2013, kojemu je odobrenje za rad izdano u skladu s propisima kojima se uređuje tržište kapitala. Tim postupkom sistemski važna investicijska društva u EU-u ostaju u supervizorskom prudencijalnom okviru za kreditne institucije. U stavku 6. definira se obveza tih društava kada nastupa obveza podnošenja zahtjeva Hrvatskoj narodnoj banci za izdavanjem odobrenja za rad, a najkasnije na dan kada nastupi jedan od ovim člankom propisanih uvjeta. Radi se o kvantitativnim uvjetima vezanim za prosječnu mjesečnu ukupnu imovinu izračunatu u razdoblju od 12 mjeseci koja mora iznositi najmanje 30 milijardi eura ili u slučaju kada je iznos navedene imovine manji od 30 milijardi eura i društvo je dio grupe u kojoj pojedina društva u grupi koja su osnovana u Europskoj uniji uključujući sve njihove podružnice i društva kćeri s poslovnim nastanom u trećoj zemlji a koja pojedinačno imaju ukupnu imovinu manju od iznosa od 30 milijardi eura i obavljaju bilo koju od investicijskih djelatnosti iz odjeljka A. točaka 3. i 6. Priloga I. Direktive 2014/65/EU odnosno nacionalnih propisa država članica kojim je prenesena ta Direktiva, iznosi ili prelazi iznos od 30 milijardi eura, oboje izračunano kao prosjek u razdoblju od 12 uzastopnih mjeseci. Takvo društvo do izdavanja odobrenja ovo društvo može pružati usluge za koje je dobilo odobrenje za rad po propisima koje uređuju tržište kapitala. Nadalje stavkom 9. prenesene su i posljednje izmjene odredbe članka 8.a Direktive 2013/36/EU (izmijenjenih Direktivom 2024/1619) kojim se omogućuje da ta društva mogu podnijeti zahtjev za izuzeće od obveze dobivanja odobrenja za rad ako su ispunjeni propisani kriteriji. Po zaprimanju takvog zahtjeva Hrvatska narodna banka o tome je dužna obavijestiti Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo koje u roku mjesec dana o tome izdaje mišljenje. Hrvatska narodna banka u odluci o izuzeću može odstupiti od mišljenja Europskog nadzornog tijela za bankarstvo pri čemu mora navesti razloge za odstupanje. Ako je donesena odluka o izuzeće za dobivanja odobrenja za rad, Hrvatska narodna banka dužna je svake tri godine procjenjivati ispunjava li to društvo i dalje kriterije za dobivanje takvog izuzeća.
Člankom 15. prenosi se članak 8. stavak 1., članak 10. stavak 1. i članak 14. stavak 1. Direktive 2013/36/EU. Ovim člankom propisuje se sadržaj zahtjeva, dokumentacije i informacija koja podnositelj podnosi i prilaže Hrvatskoj narodnoj banci radi izdavanja odobrenja za rad. Uz zahtjev za odobrenje za rad, podnositelj zahtjeva dužan je priložiti informacije i dokumentaciju propisanu odgovarajućim podzakonskim propisom na temelju koje je moguće utvrditi postoje li kadrovski, tehnički i organizacijski uvjeti za pružanje usluga na koje se odnosi zahtjev za izdavanje odobrenja za rad odnosno jesu li ostvareni uvjeti za izdavanje odobrenja i suglasnosti u ostalim slučajevima ako su primjenjivi odnosno ako ih je podnositelj zatražio uz zahtjev za odobrenje za rad (zahtjev za izdavanje odobrenja za pružanje financijske usluge, zahtjev za stjecanje kvalificiranog udjela, zahtjev za izdavanje prethodne suglasnosti za obavljanje funkcije člana uprave ili funkcije člana nadzornog odbora). Propisana je i obveza k reditne institucije koja namjerava pružati dodatnu financijsku uslugu pružanje koje je propisano drugim zakonima, da dostavi Hrvatskoj narodnoj banci informacije i dokumentaciju propisanu tim posebnim zakonima. Nadalje, ovim člankom prenosi se i članak 16. Direktive 2013/36/EU prema kojem se Hrvatska narodna banka u slučajevima prije izdavanja odobrenja za rad savjetuje i razmjenjuje informacije s nadležnim tijelom države članice u nekoj od propisanih situacija ako je kreditna institucija društvo kći kreditne institucije koja je dobila odobrenje za rad u toj drugoj državi članici ili je društvo kći matičnog društva kreditne institucije koja je dobila odobrenje za rad u toj drugoj državi članici; i ako je kreditna institucija pod kontrolom istih osoba, bilo fizičkih ili pravnih, koje kontroliraju kreditnu instituciju koja je dobila odobrenje za rad u toj drugoj državi članici. Na isti način će se Hrvatska narodna banka savjetovati i razmjenjivati informacije s nadležnim tijelom druge države članice koje je odgovorno za nadzor nad društvima za osiguranje ili investicijskim društvima u toj državi članici. Hrvatska narodna banka će se s nadzornim tijelom druge države članice osobito savjetovati i razmjenjivati informacije u odnosu na primjerenost stjecatelja kvalificiranog udjela, te ugled i iskustvo članova upravljačkog tijela uključenih u upravljanje drugim članom iste grupe. Nadalje, općenito je Hrvatska narodna banka ovlaštena, za pravne ili fizičke osobe za koje procjenjuje podatke o prekršajnoj osuđivanosti, o tome vodi li se protiv tih osoba kazneni ili prekršajni postupak te o tome da te osobe nisu pravomoćno osuđene, podatke o pravomoćnoj osuđivanosti tih osoba za kaznena djela i prekršaje u Republici Hrvatskoj, kao i za kaznena djela i prekršaja u državi članici, pribaviti iz kaznene odnosno prekršajne evidencije na temelju obrazloženog zahtjeva ili iz Europskog sustava kaznenih evidencija u skladu sa zakonom kojim se uređuju pravne posljedice osude, kaznena evidencija i rehabilitacija. Pri izdavanju odobrenja za rad kreditne institucije istodobno se odlučuje o više zahtjeva (zahtjevu za stjecanje kvalificiranog udjela, zahtjevu kandidata za izdavanje prethodne suglasnosti za predsjednika i članove uprave te predsjednika i članove nadzornog odbora kreditne institucije i zahtjevu za izdavanje odobrenja za pružanje financijskih usluga ako je kreditna institucija istodobno podnijela zahtjev za pružanje tih usluga), a koji postupci se spajaju u jedan postupak.
Člankom 16. prenose se članci 10. i 11., članak 12. stavak 1., članak 13. i članak 14. stavak 2. i 3. Direktive 2013/36/EU kojim se propisuju uvjeti koji moraju biti ispunjeni za izdavanje odobrenja za rad. Također je određeno da se Hrvatska narodna banka pri odlučivanju o zahtjevu za izdavanje odobrenja za rad neće voditi ekonomskim potrebama tržišta. Za društvo koje ima odobrenje za rad na temelju propisa kojima se uređuje tržište kapitala, a koje je dužno podnijeti zahtjev za izdavanje odobrenja za rad, ali nastavlja pružati usluge za koje je dobilo odobrenje prema propisima kojima se uređuje tržište kapitala, pri izdavanju odobrenja za rad uzimaju se u obzir informacije koje su bile dostupne pri izdavanju postojećih odobrenja. Općenito, ako utvrdi da uvjeti za izdavanje odobrenja za nisu ispunjeni, Hrvatska narodna banka odbit će zahtjev i o tome obavijestiti Europsku središnju banku i Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo.
Člankom 17. prestanak važenja odobrenja za rad usklađuje se s odredbama o prestanku društva sukladno zakonu kojim se uređuju trgovačka društva kao i s odredbama članka 13. stavka 1. i 4. Zakona o prisilnoj likvidaciji kreditnih institucija („Narodne novine“ broj 146/20. i 27/24.) te je sukladno navedenom u slučaju prisilne likvidacije kreditne institucije predviđen prestanak važenja odobrenja za rad istodobno (danom, satom i minutom) s pokretanjem prisilne likvidacije. Stavkom 2. je propisan simultani prestanak važenja odobrenja za pružanje financijskih usluga kao i svih drugih odobrenja danih kreditnoj instituciji s prestankom važenja odobrenja za rad. Hrvatska narodna banka će o prestanku važenja odobrenja za rad određene kreditne institucije obavijestiti Europsku središnju banku.
Člankom 18. prenosi se članak 18. Direktive 2013/36/EU kojim su na razini EU harmonizirani razlozi za ukidanje odobrenja za rad. Tim se člankom Hrvatska narodna banka obvezuje utvrditi postojanje nekog od propisanih razloga za ukidanje odobrenja za rad kreditnoj instituciji. Jedan od ključnih razloga za ukidanje odobrenja za rad jest slučaj kada kreditna institucija prestane ispunjavati uvjete na temelju kojih je dobila odobrenje za rad ili ako kreditna institucija više ne ispunjava bonitetne zahtjeve iz Uredbe (EU) br. 575/2013.. Posljednjim izmjenama Direktive razlozi za ukidanje odobrenja za rad u cijelosti su usklađeni sa razlozima kada se smatra da banka propada ili će vjerojatno propasti, a što je razlog u kojem se razmatra provođenje postupka sanacije, odnosno kada se predlaže pokretanje prisilne likvidacije. Time je ovaj članak u cijelosti usklađen sa zakonom koji se uređuje sanacija kreditnih institucija i investicijskih društava i zakonom kojim se uređuje prisilna likvidacija kreditnih institucija. Tim je člankom propisana i iznimka kada Hrvatska narodna banka neće razmatrati postojanje nekog od ovim člankom propisanih razloga, a to je slučaj kada je pokrenut postupak sanacije budući da u tom slučaju kreditna institucija u sanaciji zadržava svoju licencu. Odluka o ukidanju odobrenja mora biti i javno objavljena.
Člankom 19. propisuje se obveza Hrvatskoj narodnoj banci da odluku o ukidanju odobrenja za rad dostavi nadležnom trgovačkom sudu kako bi se kreditna institucija brisala iz sudskog registra i Hrvatskoj agenciji za osiguranje depozita kako bi se osigurala zaštita deponenata od gubitka depozita. Također, odluka o ukidanju odobrenja za rad objavljuje se na s internetskim stranicama Hrvatske narodne banke u svrhu informiranja javnosti te sukladno članku 20. Direktive 2013/36/EU uvodi obveza obavješćivanja Europskog nadzornog tijela za bankarstvo o toj odluci.
Člankom 20. omogućuje se kreditnoj instituciji da ako želi pružati neku od financijskih usluga iz Priloga I. Direktive 2013/36/EU nakon što je dobila odobrenje za rad a ista nije navedena u tom odobrenju, podnese zahtjev za izdavanje odobrenja za pružanje financijske usluge. S obzirom da je Zakonom o provedbi Uredbe (EU) 2023/1114 o tržištima kriptoimovine („Narodne novine“, broj 85/24.) propisano kako će odobrenje za pružanje usluga definiranih Uredbom (EU) 2023/1114 za kreditne institucije izdavati Hrvatska narodna banka, a nadzor nad pružanjem istih usluga vršiti Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (u daljnjem tekstu: Agencija), i to kod svih subjekata, uključujući kreditne institucije, ovim člankom uvode se i postupovne odredbe vezane uz podnošenje zahtjeva za izdavanje odobrenja za pružanje tih usluga. Hrvatska narodna banka će zahtjeve zaprimljene od kreditnih institucija dostavljati Agenciji na mišljenje, a mišljenje koje će o istima dostaviti Agencija Hrvatska narodna banka uzimat će u obzir pri donošenju odluke o izdavanju odobrenja za pružanje ovih financijskih usluga. Rok za odlučivanje o zahtjevu za izdavanje odobrenja iz ovoga članka ne teče sve dok Agencija ne dostavi mišljenje ili ne proteknu rokovi iz stavka 5. ovoga članka. Hrvatska narodna banka podzakonskim propisom definira detaljnije dokumentaciju i informacije koje se prilažu zahtjevu za izdavanje odobrenja za pružanje financijskih usluga.
Člankom 21. propisuju se razlozi za odbijanje zahtjeva za izdavanje odobrenja za pružanje financijskih usluga u slučaju ako kreditna institucija ne ispunjava tehničke, kadrovske, organizacijske ili ostale uvjete; ako su izrečene neke od supervizorskih mjera, a uvođenje nove financijske usluge bi moglo negativno utjecati na izvršenje tih mjera; kao i ako kreditna institucija ne ispunjava druge posebne uvjete koji su ovisno o planiranoj financijskoj usluzi propisani drugim propisom kojim se uređuje pružanje pojedine financijske usluge.
Člankom 22. propisuju se u kojim slučajevima se donosi odluka o ukidanju odobrenja za pružanje pojedinih financijskih usluga. Ako se takva odluka donese, kreditna institucija je u svrhu informiranja javnosti dužna takvu odluku objaviti na svojim internetskim stranicama i dostaviti nadležnom trgovačkom sudu kako bi se usluga obuhvaćena odlukom o ukidanju brisala iz sudskog registra.
Člankom 23. prenosi se članak 27.h i članak 27.i stavak 1. i 3. Direktive 2013/36/EU kako bi se statusne promjene koje uključuju spajanja, pripajanja i podjele provodila prema usklađenim pravilima i postupcima posebno za prekogranična spajanja odnosno pripajanja i podjele društava kapitala i dopuna su postupku utvrđenom u Direktivi (EU) 2017/1132 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. lipnja 2017. o određenim aspektima prava društava. Osim toga, obuhvaćene su i druge statusne promjene propisane zakonom kojim se uređuje poslovanje trgovačkih društava. Stoga su kreditna institucija, financijski holding i mješoviti financijski holding koji namjerava provesti jednu od statusnih promjena, dužni nakon usvajanja nacrta uvjeta provedbe statusne promjene, a prije njenog usvajanja na glavnoj skupštini, Hrvatskoj narodnoj banci podnijeti zahtjev za izdavanje odobrenja za provedbu statusne promjene. Ako statusnom promjenom nastaje nova kreditna institucija, tada nema obveze podnošenja predmetnog zahtjeva već se podnosi zahtjev za izdavanje odobrenja za rad. Također, nema obveze podnošenja predmetnog zahtjeva ako je statusna promjena rezultat provedbe sanacije temeljem propisa kojim se uređuje provedba sanacije kreditnih institucija.
Člankom 24. prenosi se članak 27.i stavci 4., 5., 6., 8., 9., 10. Direktive 2013/36/EU kojim se propisuje postupak podnošenja zahtjeva za odobrenje statusne promjene. Zahtjev za odobrenje statusne promjene mora biti uredan odnosno sadržavati sve potrebne informacije i dokumentaciju kako bi počeo teći rok za odlučivanje o istome o čemu se izdaje potvrda u kojem se taj rok naznačuje. Ovaj rok može biti obustavljen u slučaju da je potrebno dostaviti dodatne informacije i dokumentaciju u strogo utvrđenim rokovima. U slučaju da statusna promjena uključuje financijska društva iz iste grupe, rok za odlučivanje o zahtjevu je 60 radnih dana od izdavanja potvrde, a u svim ostalim slučajevima rok za odlučivanje o zahtjevu je maksimalno šest mjeseci. Također ovim člankom propisuju se odredbe o obavijesti vjerovnika i dužnika u slučaju spajanja ili pripajanja kada kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj namjerava se spojiti ili pripojiti drugoj kreditnoj instituciji koja (će) ima(ti) sjedište u drugoj državi članici. Ako se kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj namjerava spojiti ili pripojiti drugoj kreditnoj instituciji koja (će) ima(ti) sjedište u trećoj zemlji, ta kreditna institucija iz treće zemlje obavezna je u slučaju pripajanja podnijeti zahtjev za osnivanje podružnice u Republici Hrvatskoj najmanje godinu dana od dana pripajanja odnosno u roku od 15 dana od dana u slučaju spajanja.
Člankom 25. prenosi se članak 27.j, 27.k i 27.l Direktive 2013/36/EU koji se odnosi na kriterije koji moraju biti ispunjeni kako bi predložena statusna promjena bila odobrena, suradnja među nadležnim tijelima i obveza obavješćivanja te nalaganje supervizorskih mjera ako se statusna promjena provede bez odobrenja. U situacijama kada su uključeni subjekti s poslovnim nastanom u različitim državama članicama, statusne promjene mogu zahtijevati veći broj obavijesti i procjena različitih nadležnih tijela, te stoga zahtijevati učinkovitu suradnju tih tijela. Stoga se ovim člankom utvrđuju obveze suradnje, posebno u pogledu ranog prekograničnog obavješćivanja, neometane razmjene informacija, među ostalim s tijelima odgovornima za sprečavanje pranja novca ili financiranja terorizma, i koordinacije postupka procjene.
Člankom 26. prenosi se članak 12. stavci 1., 2. i 4. Direktive 2013/36/EU kojim se propisuje visina inicijalnog kapitala koji za banke iznosi najmanje 5 milijuna eura, te je dopušteno državama članicama određenim kategorijama kreditnih institucija utvrditi inicijalni kapital manji od tog iznosa, ali ne manji od jednog milijuna eura. Sukladno tome utvrđeno je da inicijalni kapital štedne banke iznosi najmanje jedan milijun eura, a stambene štedionice najmanje 2,5 milijuna eura. Inicijalni kapital obuhvaća jednu ili više stavki navedenih u članku 26. stavku 1. točka a) do e) Uredbe (EU) br. 575/2013. Također, propisuje se obveza obavješćivanja Europske komisije i Europskog nadzornog tijela za bankarstvo u slučaju da se izda odobrenje za rad određenim kategorijama kreditnih institucija s inicijalnim kapitalom manjim od propisanog uz navođenje razloga.
Člankom 27. propisuje se kao nacionalna specifičnost da kreditna institucija mora biti osnovana kao dioničko društvo sukladno zakonu kojim se uređuje poslovanje trgovačkih društava. Kako bi se osigurao kvalitetan kapital za poslovanje kreditne institucije dionice u cijelosti moraju biti uplaćene u novcu, a iznimka od toga dozvoljena je samo u slučaju provođenja statusnih promjena ili pretvaranja instrumenata kapitala odnosno druge novčane obveze kreditne institucije u temeljni kapital u skladu s ovim Zakonom i Uredbom (EU) br. 575/2013 ili zakonom kojim se uređuje sanacija kreditnih institucija i investicijskih društava. Dionice kreditne institucije izdaju se u nematerijaliziranom obliku i u slučaju da se dionice kreditne institucije vode na skrbničkom računu, skrbnički račun mora glasiti na ime. Imatelji dionica dužni su pri ostvarivanju svojih dioničarskih prava djelovati u interesu kreditne institucije.
Člankom 28. propisuje se da kreditna institucija ne može, izravno ili neizravno, kreditirati stjecanje ili izdavati garancije ili druga jamstva za stjecanje svojih dionica ili dionica, odnosno poslovnih udjela društava u čijem kapitalu sudjeluje s 20 ili više posto udjela, osim ako takvim stjecanjem dionica, odnosno poslovnih udjela prestaje svaka kapitalna povezanost kreditne institucije s odnosnim društvom. Pod kreditiranjem u smislu ovoga članka smatra se i svaki drugi pravni posao koji je po svojoj ekonomskoj namjeni jednak kreditu. Osim toga, kreditnoj instituciji je zabranjeno kreditirati stjecanje ili izdavati garancije ili druga jamstva za stjecanje drugih financijskih instrumenata koje sama izdaje, odnosno koje izdaje društvo u čijem kapitalu sudjeluje s 20 ili više posto udjela, a koji se s obzirom na svoje karakteristike uključuju u izračun regulatornog kapitala te kreditne institucije. Iznimka od ove zabrane odnosi se na kredite ili jamstva za kredite koje kreditna institucija daje svojim radnicima i radnicima društava u kojima kreditna institucija ima sudjelujući udio, i to za kupnju vlastitih dionica te kreditne institucije s time da ukupni iznos takvih kredita i jamstava ne smije prelaziti 10 posto temeljnog kapitala te kreditne institucije.
Člankom 29. propisano je da ukupni iznos temeljnog kapitala koji se odnosi na povlaštene dionice ne smije prijeći jednu četvrtinu iznosa temeljnog kapitala kreditne institucije.
Člankom 30. zabranjuje se međusobno stjecanje dionica između kreditne institucije i pravne osobe u slučaju kada međusobno imaju kvalificirani udio. Iznimke od ograničenja ulaganja u materijalnu imovinu iz članka 217. stavka 2. Prijedloga zakona primjenjuju se i na ograničenja iz stavka 2. ovoga članka.
Člankom 31. prenosi se članak 22. stavci 1. i 7., članak 24. stavci 1. i 2., te članci 25. i 27. Direktive 2013/36/EU kojima se propisuje tko može biti imatelj kvalificiranog udjela u kreditnoj instituciji, tko su obveznici podnošenja zahtjeva za stjecanje kvalificiranog udjela u kreditnoj instituciji, visina udjela za čije stjecanje se zahtjev podnosi, te rokovi u kojem se takvo stjecanje mora dovršiti odnosno produžiti. Propisana je obveza imatelja kvalificiranog udjela podnijeti zahtjev za stjecanje i za svako daljnje povećanje kvalificiranog udjela, kao i dužnost prethodnog obavještavanja Hrvatske narodne banke u slučaju smanjenja kvalificiranog udjela ispod visine za koju je ishođena prethodna suglasnost. Stavcima 8, 9. i 10. koji predstavljaju usklađenje s odredbama članka 24. stavak 1. i 2. direktive 2013/36/EU su propisane situacije kada će se Hrvatska narodna banka savjetovati s drugim nadležnim nadzornim tijelom; u tim slučajevima će se u obrazloženju nacrta odluke o davanju prethodne suglasnosti navesti i mišljenje drugih nadležnih tijela, te će Hrvatska narodna banka će s nadležnim nadzornim razmjenjivati sve informacije koje su nužne ili relevantne za procjenu zahtjeva za stjecanje kvalificiranog imatelja, kako na traženje drugog nadležnog nadzornog tijela, tako i na vlastitu inicijativu. Propisano je također da je pravna osoba imatelj dužna obavijestiti Hrvatsku narodnu banku o eventualnom sudjelovanju u statusnoj promjeni, a financijski holding i mješoviti financijski holding koji ima položaj matičnog društva u odnosu na kreditnu instituciju je dužan obavijestiti Hrvatsku narodnu banku o promjeni svojih članova uprave. Vezano za utvrđivanje postotka kvalificiranog udjela se upućuje na odredbe propisa kojima se uređuje tržište kapitala u stavku 13. ovoga članka. Stavcima 15, 16. i 17. su propisane situacije stjecanja ili povećanja kvalificiranog udjela bilo naknadnim zajedničkim djelovanjem, nasljeđivanjem, smanjenjem temeljnog kapitala i slično, na takve imatelje na odgovarajući način primjenjuju odredbe ove glave Zakona. Nadalje je propisano da je za osobe, osim onih iz stavaka 2. i 15., koje smatraju da ne postoji zajedničko djelovanje, dužne su podnijeti Hrvatskoj narodnoj banci zahtjev za utvrđivanje nepostojanja zajedničkog djelovanja. U slučaju da Hrvatska narodna banka temeljem takvog zahtjeva utvrdi da zaista ne postoji zajedničko djelovanje, te osobe ne moraju podnijeti zahtjev za stjecanje kvalificiranog udjela, U suprotnome, ako Hrvatska narodna banka odbije njihov zahtjev, utvrdit će postojanje zajedničkog djelovanja te su u tom slučaju dužni podnijeti odgovarajući zahtjev za sjecanje kvalificiranog udjela. Hrvatska narodna banka je ovlaštena na primjenu privremene zabrane ostvarivanja prava glasa kvalificiranog imatelja u slučaju kršenja ovih obveza.
Člankom 32. precizira se zajedničko djelovanje iz članka 22. stavka 1. Direktive 2013/13 EU. Određuje se da su osobe koje djeluju zajednički fizičke ili pravne osobe koje međusobno surađuju na temelju sporazuma, izričitoga ili prešutnoga, usmenoga ili pisanoga, čiji je cilj stjecanje dionica s pravom glasa ili usklađeno ostvarivanje prava glasa ili drugih prava iz dionica. Također se detaljnije propisuje kada se smatra da takvo zajedničko djelovanje postoji. Dodatno, posljednjim izmjenama zakona kojim se uređuje poslovanje trgovačkih društava uvedena je odredba o sporazumima dioničara kojima je cilj učvršćenja dioničarske strukture ili postojanog upravljanja društva kada se tim dionicama trguje na uređenom tržištu dok se ovim Prijedlogom zakona ta odredba primjenjuje neovisno o tome trguje li se tim dionicama na tržištu ili ne. Hrvatskoj narodnoj banci se daje ovlast donošenja podzakonskog propisa kojim se pobliže određuju okolnosti koje upućuju na postojanje zajedničkog djelovanja.
Člankom 33. propisuje se zahtjev za stjecanje kvalificiranog udjela s tim da se popis informacija i dokumentacije koja mu se prilažu biti detaljnije propisano podzakonskim propisom. Nadalje se propisuje ovlaštenje Hrvatske narodne banke pribaviti podatke o kaznenoj ili prekršajnoj osuđivanosti stjecatelja, o tome vodi li se protiv stjecatelja kazneni ili prekršajni postupak te o tome da stjecatelj nije pravomoćno osuđen za kaznena djela u Republici Hrvatskoj, kao i za kaznena djela u državi članici iz kaznene odnosno prekršajne evidencije na temelju obrazloženog zahtjeva ili iz Europskog informacijski sustava kaznenih evidencija (ECRIS) u skladu sa zakonom kojim se uređuju pravne posljedice osude, kaznena evidencija i rehabilitacija. Osim informacija i dokumentacije navedene u podzakonskom propisu i u stavku 2. ovoga članka, Hrvatska narodna banka može tijekom postupka obrade zahtjeva zatražiti i drugu dokumentaciju koju ocijeni potrebnom za odlučivanje o izdavanju prethodne suglasnosti uključujući informacije koje su propisane zakonom kojim se uređuje sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma, a koju prikupljaju obveznici toga zakona. Pri procjeni ugleda u okviru postupka odlučivanja iz ovoga članka, Hrvatska narodna banka će provjeriti podatke o izrečenim sankcijama u evidenciji EBA-e i drugim evidencijama europskih tijela. Predloženim člankom izvršeno je usklađivanje s člankom 23. stavkom 4. i člankom 69. stavkom 2. Direktive 2013/36/EU vezano za provjerava bazu podataka EBA-e o administrativnim kaznama. U katalog kaznenih dijela za koja se pribavljaju podaci su uvrštena kaznena djela težeg karaktera koja u bitnom utječu na procjenu primjerenosti navedenih osoba.
Člankom 34. prenosi se članak 22. stavak 2., 5. i 6. i članak 23. stavak 5. Direktive 2013/36/EU. Posljednjim izmjenama Direktive 2013/36/EU rok za izdavanje potvrde o zaprimanju zahtjeva za stjecanje kvalificiranog udjela je promijenjen iz dva radna dana u deset radnih dana, dok rok za odlučivanje o zahtjevu za stjecanje iznosi 60 radnih dana i nije mijenjan. Navedeni rok započinje se računati od dana izdavanja pisane potvrde. Ako zahtjev za stjecanje kvalificiranog udjela nije uredan, Hrvatska narodna banka će pozvati podnositelja da zahtjev nadopuni u ostavljenom roku te će u roku od 10 radnih dana od zaprimanja nadopunjenog zahtjeva, izdati podnositelju pisanu potvrdu o zaprimanju zahtjeva. Stavkom 5. je propisano što se smatra urednim zahtjevom temeljem kojeg se može provesti postupak odlučivanja. Hrvatska narodna banka će poništiti potvrdu kojom je utvrđeno da je zahtjev uredan ako se tijekom postupka odlučivanja povodom zahtjeva na strani podnositelja pojave nove činjenice i okolnosti koje utječu na postupak, te će pozvati podnositelja zahtjeva da zahtjev nadopuni u ostavljenom roku. Hrvatska narodna banka će odluku o zahtjevu dostaviti podnositelju u roku 2 radna dana unutar roka od 60 radnih dana od potvrde o zaprimanju urednog zahtjeva, Stavkom 9. je propisano da je u slučaju odbijanja zahtjeva za stjecanje kvalificiranog udjela potrebno objaviti odgovarajuće priopćenje uz navođenje razloga odbijanja. Stavkom 10. je izvršeno usklađenje s odredbom članka 23. stavak 5. Direktive 2013/36/EU te je propisana obveza postupanja na nediskriminirajući način prema svim namjeravanim stjecateljima u slučaju zaprimanja dva ili više zahtjeva za stjecanje kvalificiranog udjela u istoj kreditnoj instituciji. Stavkom 11. je predviđena presumpcija da je izdana prethodna suglasnost za stjecanje kvalificiranog udjela ako o zahtjevu za stjecanje kvalificiranog udjela ne bude odlučeno u roku od 60 dana radnih dana od dana izdavanja potvrde o zaprimanju urednog zahtjeva. Minimalni popis informacija i dokumentacija koja se prilaže zahtjevu za stjecanje bit će propisan regulatornim tehničkim standardima koje donosi Europsko tijelo za bankarstvo pa stoga će Hrvatska narodna banka donijeti podzakonski propis kojim će propisati detaljan popis informacija i dokumentacije koji se prilaže zahtjevu za stjecanje kako se isti smatrao urednim. Stavkom 12. je je propisano da rok od 60 dana za odlučivanje i donošenje rješenja ne teče za vrijeme koje je stranki ostavljeno radi izjašnjavanja sukladno članku 343. ovoga Zakona odnosno sukladno Okvirnoj Uredbi o SSM-u br. 468/2014 u postupcima koje vode Europska središnja banka uključujući postupke o zahtjevu za stjecanje kvalificiranog udjela prema kojoj se stranci mora dati pravo na saslušanje za koje vrijeme ne teče rok za odlučivanje i donošenje rješenja.
Člankom 35. prenosi se članak 22. stavak 3. i 4. Direktive 2013/36/EU kojim se nadležnim tijelima dozvoljava da za vrijeme razdoblja procjene, ako je to potrebno, no najkasnije do 50-og radnog dana razdoblja procjene, zahtijevati dodatne informacije koje su potrebne za dovršetak takve procjene. Taj se zahtjev podnosi u pisanom obliku te se u njemu pobliže navode dodatne informacije koje su potrebne te u roku koji ne može biti duži od 20 radnih dana. Kada zaprimi zatražene dodatne informacije i dokumentaciju, Hrvatska narodna banka će o tome izdati podnositelju pisanu potvrdu. Naknadno Hrvatska narodna banka može zatražiti dopunu ili pojašnjenje dostavljenih informacija, ali takav zahtjev neće produživati rok za odlučivanje i donošenje rješenja o zahtjevu. Hrvatska narodna banka može iznimno produljiti rok za dostavu do najviše 30 radnih dana ako je predloženi stjecatelj iz treće zemlje ili je reguliran u trećoj zemlji ili je fizička odnosno pravna osoba koja ne podliježe nadzoru prema Direktivi 2013/36/EU ili direktivama 2009/65/EZ, 2009/138/EZ ili 2004/39/EZ. Razdoblje procjene prekida se u razdoblju od dana kada nadležna tijela zatraže informacije do primitka odgovora predloženog stjecatelja na taj zahtjev. Sukladno članku 85. stavku 2. Okvirne Uredbe o SSM-u br. 468/2014 nacionalnim nadležnim tijelima dozvoljava se da obavijeste Europsku središnju banku a ko moraju odgoditi razdoblje procjene zbog zahtjeva za dodatnim informacijama što je ovim člankom u stavku 5. propisano te će dodatno zaprimljene informacije proslijediti Europskoj središnjoj banci najkasnije pet radnih dana nakon što ih je zaprimila od podnositelja zahtjeva.
Člankom 36. prenosi se članak 23. stavak 1. i 3. Direktive 2013/36/EU kojim se propisuju kriteriji procjene pri odlučivanju o prethodnoj suglasnosti za stjecanje kvalificiranog udjela, a koji kriteriji su primjerenost, financijsko stanje stjecatelja, mogućnost kreditne institucije da se pridržava odredbi ovoga Prijedloga Zakona i Uredbe (EU) br. 575/2013 te postoje li opravdani razlozi za sumnju da se u vezi s predmetnim stjecanjem provodi pranje novca ili financiranje terorizma. Sukladno članku 15. Uredbe (EU) br. 1024/2013 nacionalno nadležno tijelo procjenjuje predloženo stjecanje i šalje Europskoj središnjoj banci prijedlog za odluku o protivljenju ili slaganju sa stjecanjem na temelju gore navedenih kriterija e je nadalje ovim člankom procedura odlučivanja detaljno propisana. Također, ovaj postupak odlučivanja na odgovarajući način provodi se i u slučaju kada Hrvatska narodna banka odlučuje o izdavanju prethodne suglasnosti za stjecanje kvalificiranog udjela u kreditnoj instituciji u sanaciji. Hrvatska narodna banka će detaljnije razraditi ovo područje podzakonskim propisom.
Člankom 37. prenosi se članak 23. stavak 2 . Direktive 2013/36/EU koji se odnose na razloge za odbijanje zahtjeva za stjecanje kvalificiranog udjela. Sukladno posljednjim izmjenama Direktive 2013/36/EU negativno mišljenje nadležnog nadzornog tijela za sprečavanje novca i financiranja terorizma može biti osnova za odbijanje zahtjeva za izdavanje prethodne suglasnosti odnosno da se to mišljenje uzima u obzir pri odlučivanju o tom zahtjevu. Također, ako se predloženi stjecatelj nalazi u trećoj zemlji koja je uvrštena na popis visokorizičnih trećih zemalja sa strateškim nedostacima u svojem režimu sprečavanja pranja novca i financiranja terorizma u skladu s člankom 9. Direktive (EU) 2015/849, ili u trećoj zemlji na koju se primjenjuju mjere ograničavanja Europske unije isto može biti osnova za odbijanje zahtjeva za stjecanje kvalificiranog udjela.
Člankom 38. propisuju se slučajevi kada se stjecatelju kvalificiranog udjela može ukinuti suglasnost za stjecanje kvalificiranog udjela bilo da ne postupi po rješenju Hrvatske narodne banke ili drugog nadležnog tijela države članice, ne ispunjava više propisane kriterije ili su podaci na temelju kojih je dobio suglasnost neistiniti ili netočni te ako se koristi svojim utjecajem protivno dobrom i razboritom upravljanju kreditnom institucijom ili ne postupa s pozornošću urednog i savjesnog gospodarstvenika.
Člankom 39. prenosi se članak 26. stavak 2. Direktive 2013/36/EU koji se odnosi na mjere i posljedice prema neprimjerenim kvalificiranim imateljem ili osobi koje je stekla i/ili drži kvalificirani udio bez suglasnosti. Zabrana ostvarivanja prava glasa iz takvih dionica upisuje se u sudskom registru radi upisa zabilježbe takve zabrane, a koja zabrana traje 12 mjeseci uz mogućnost produženja te zabrane.
Člankom 40. propisuju s okolnosti koje dovode do prestanka važenja suglasnosti za stjecanje kvalificiranog udjela. Tako je stavkom 1. propisano da u slučaju ako stjecatelj kvalificiranog udjela ne stekne dionice kreditne institucije do visine minimalnog kvalificiranog udjela u roku određenom odlukom o izdavanju prethodne suglasnosti odnosno u produljenom roku, suglasnost prestaje važiti u cijelosti. Stavkom 2. je propisano da u slučaju ako kvalificirani imatelj u roku određenom odlukom o izdavanju prethodne suglasnosti odnosno u produljenom roku, stekne najmanje 10% kvalificiranog udjela, ali ne stekne povećani udio za koji je izdana suglasnost, suglasnost vrijedi samo u dijelu do postotka koji je imatelj ostvario, a prestaje važiti u preostalom dijelu za koji je dobio suglasnost. Hrvatska narodna banka će izdati rješenje kojim utvrđuje udio za koji stjecatelj ima suglasnost.
Članak 41. ovim člankom se u hrvatsko zakonodavstvo prenosi članak 91. stavak 2.b Direktive 2013/36 koji definira da članovi uprave i nadzornog odbora moraju zajedno imati stručna znanja, sposobnosti i iskustvo potrebne za provođenje svojih poslova a posebno za razumijevanje poslova i ključnih rizika kreditne institucije, a Direktivom 2024/1619 koja mijenja Direktivu 2013/36, poseban naglasak stavljen je na potrebu uzimanja u obzir okolišnih, društvenih i upravljačkih čimbenika. Posebno je istaknuta i potreba da sastav uprave i nadzornog odbora mora biti dovoljno raznolik kako bi odrazio širok raspon pojedinačnih različitih iskustava i različitih razmišljanja. Raznolikost se podrazumijeva u kontekstu obrazovanja, profesionalnog iskustva, spola, dobi i zemljopisnog podrijetla, a detaljnije uređenje aspekata raznolikosti obuhvaćeno je Odlukom o procjeni primjerenosti predsjednika uprave, člana uprave, člana nadzornog odbora i nositelja ključne funkcije u kreditnoj instituciji. Također ovim člankom, definirana je obveza kreditne institucije da obavijesti Hrvatsku narodnu banku o prestanku mandata člana uprave i nadzornog odbora.
Člankom 42. uređuju se detalji o sastavu uprave, te se definira da uprava kreditne institucije mora imati najmanje dva člana, a jedan od članova uprave mora biti imenovan za predsjednika uprave. Uprava je dužna poslove kreditne institucije voditi s područja Republike Hrvatske, što konkretno predstavlja prijenos članka 13. Direktive 2013/36. Dodatno, definirano je da najmanje jedan član uprave kreditne institucije mora poznavati hrvatski jezik. Uprava također može ovlastiti prokurista (jednog ili više njih) za zastupanje kreditne institucije ali samo zajedno s barem jednim članom uprave kreditne institucije. Ostala pravila vezana uz prokuru propisana su člancima 44. do 54. Zakona o trgovačkim društvima.
Članak 43. propisuje da članovi uprave moraju biti u radnom odnosu s kreditnom institucijom i moraju obavljati poslove upravljanja u punom radnom vremenu. Definirano je i da ugovori o radu članova uprave prestaju uvođenjem posebne uprave, sanacijske uprave ili imenovanje likvidatora, u kojem slučaju taj član uprave čiji ugovor prestaje, nema pravo na otpremninu ni varijabilni primitka. Također je propisan izuzetak koji se odnosi na članove sanacijske uprave koji ne moraju biti u radnom odnosu s kreditnom institucijom, obzirom da njih imenuje sanacijsko tijelo, odnosno Hrvatska narodna banka svojom odlukom kod pokretanja postupka sanacije kreditne institucije.
Članak 44. definira uvjete koje u svakom trenutku mora ispunjavati član uprave kreditne institucije, a kreditna institucija dužna je osigurati da ih članovi ispunjavaju u trenutku podnošenja zahtjeva, te je procjenu primjerenosti dužna provoditi periodično. Ovim člankom u hrvatsko zakonodavstvo prenosi se dio članak 91. Direktive 2013/36 i to za članove uprave: stavak 1., prvi podstavak stavka 1.a, stavak 1.b, prva rečenica stavka 1.f, drugi i treći podstavak stavka 1.h, stavak 2., prva rečenica stavka 2.a. Član uprave kreditne institucije u svakom trenutku mora imati dobar ugled, biti pošten i savjestan, mora imati odgovarajuća stručna znanja, sposobnost i iskustvo za vođenje kreditne institucije, mora biti sposoban iskazati neovisno mišljenje radi djelotvorne procjene i preispitivanja odluka uprave u svrhu izbjegavanja sukoba interesa te mora imati dovoljno vremena kako bi mogao ispunjavati obveze iz svoje nadležnosti. Dodatno, mora ispunjavati i uvjete za člana uprave prema zakonu kojim se uređuju trgovačka društva. Ovim člankom su nadalje definirana moguća postupanja kreditne institucije ako se zaključi da član uprave više ne ispunjava propisane uvjete. U svakom slučaju, kreditna institucija dužna je čim sazna nove činjenice koje mogu dovesti u pitanje ispunjenje uvjeta provesti ponovnu procjenu primjerenosti tog člana i o rezultatima te procjene obavijestiti Hrvatsku narodnu banku. Temeljem odredbi Direktive 2013/36 iz članka 91.stavka 1. f Hrvatska narodna banka je također dužan provjeravati ispunjavaju li članovi uprave u svakom trenutku propisane uvjete na način da prati periodične procjene koje izrađuje kreditna institucija, a u slučaju da su se promijenile informacije koje mogu imati utjecaja na primjerenost nekog člana, Hrvatska narodna banka provodi ponovnu procjenu ispunjenja uvjeta. Kreditnim institucijama propisana je i obveza donošenja i provođenja politike za izbor i procjenu ispunjenja uvjeta za članove uprave. Članak nadalje propisuje da osoba koja je pravomoćno osuđena za kaznena dijela iz članka 33. stavka 2. ovog Zakona nema dobar ugled. Pri procjeni dobrog ugleda osobe za koju je podnesen zahtjev za članstvo u upravi, Hrvatska narodna banka će kroz upitnik o procjeni primjerenosti provjeriti je li ta osoba suradnik osobe koja je pravomoćno osuđena za kaznena dijela te će to uzeti u obzir pri procjeni dobrog ugleda te osobe. Ovim člankom definira se i pravna osnova za donošenje podzakonskog propisa u dijelu detaljnijeg definiranja uvjeta za pojedinačnu i kolektivnu procjenu primjerenosti uprave, opis postupka za izdavanje prethodne suglasnosti i naknadnih procjena od strane Hrvatske narodne banke, popis dokumentacije i informacija koje se prilažu zahtjevu za izdavanje prethodne suglasnosti za imenovanje, sadržaj politike za izbor i procjenu ispunjenja uvjeta, uvjete pod kojima Hrvatska narodna banka može produžiti rok za donošenje odluke o zahtjevu, zahtjeve vezane uz raznolikost uprave i zahtjeve vezane uz provođenje edukacije članova uprave. Odredbe kojima se uređuju uvjeti procjene primjerenosti za članstvo u upravi kreditne institucije usklađene su sa Smjernicama za procjenu primjerenosti članova upravljačkog tijela i nositelja ključnih funkcija koje su 2. srpnja 2021. usvojili Europsko nadzorna tijelo za bankarstvo (EBA) i Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA), EBA/GL/2021/06, a detalji vezani uz svaki od propisanog uvjeta navedeni su u samom podzakonskom propisu.
Člankom 45. uređen je postupak izdavanja prethodne suglasnosti za obavljanje funkcije člana uprave kreditne institucije od strane Hrvatske narodne banke koju suglasnost je potrebno ishoditi prije imenovanja svakog člana uprave. Zahtjev Hrvatskoj narodnoj banci podnosi nadzorni odbor kreditne institucije. Najduži mandat člana uprave može biti pet godina, no u opravdanom slučaju, Hrvatska narodna banka ima mogućnost izdati suglasnost na rok kraći od zahtijevanog. Članak nadalje prepoznaje i određuje iznimke i postupanje u slučaju kada člana uprave imenuje nadležni sud i kada mandat može najduže trajati 6 mjeseci. Ovim člankom definira se da je popis dokumentacije i informacija koje se prilažu zahtjevu za izdavanje prethodne suglasnosti propisan podzakonskim propisom. Također, ovlašćuje se Hrvatska narodna banka da može od ministarstva nadležnog za pravosuđe pribaviti podatke o pravomoćnoj osuđivanosti za kaznena djela i prekršaje iz kaznene evidencije ili iz Europskog informacijskog sustava kaznenih evidencija i iz prekršajne evidencije, što predstavlja prijenos odredbi članka 69. stavaka 2. i 3. Direktive 2013/36 u lokalnu regulativu. Dodatno, Direktivom 2024/1619 koja mijenja Direktivu 2013/36, u hrvatsko zakonodavstvo prenesene su odredbe članka 91., stavka 1.i Direktive 2013/36, kojima Hrvatska narodna banka ima ovlast u postupku odlučivanja o zahtjevu zatražiti od tijela nadležnog za nadzor nad sprječavanjem pranja novca da pregleda relevantne informacije o osobi za koju je podnesen zahtjev, te može zatražiti i pristup središnjoj bazi podataka za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma. Ovim se člankom prenosi se i članak 91., drugi podstavak stavka 2. Direktive 2013/36 koji omogućuje Hrvatskoj narodnoj banci da od osobe za koju je podnesen zahtjev zatraži dodatne informacije ili dokumentaciju, odnosno sa kandidatom može obaviti intervju ili saslušanje. Članak nadalje propisuje da će Hrvatska narodna banka odbiti zahtjev za obavljanje funkcije člana uprave ako ocijeni da nisu ispunjeni uvjeti iz članka 44., kao i postupanje Hrvatske narodne banke u slučaju da su kod osobe za koju je podnesen zahtjev utvrđeni nedostaci koji nisu toliko značajni da bi doveli do odbijanja zahtjeva. U ovaj dio članka prenesene su odredbe članka 91., prvi podstavak stavka 1.h, točke a) i c), Direktive 2013/36. Unatoč tome što je Direktivom 2024/1619 koja mijenja Direktivu 2013/36 (članak 91., stavak 1.h, zadnji podstavak Direktive) omogućeno nadležnim tijelima da prilikom obnove mandata nisu obavezni ponovno procijeniti primjerenost članova uprave (osim ako su se promijenile informacije koje bi mogle utjecati na primjerenost dotičnog član), ovim člankom se zadržava dosadašnja praksa te se propisuje da je prilikom svake obnove mandata kod ponovnog imenovanja član uprave dužan ponovno proći postupak za izdavanje prethodne suglasnosti. Zaključno, ovim je člankom definiran rok za podnošenje zahtjeva hrvatskoj narodnoj banci najmanje četiri mjeseca prije planiranog imenovanja. No, imajući u vidu situacije koje se mogu dogoditi, a u cilju osiguranja adekvatnog upravljanja kreditnom institucijom, ako uprava nije u punom sastavu, ovim je odredbama propisano da članovi nadzornog odbora mogu bez prethodne suglasnosti Hrvatske narodne banke imenovati svoje članove za zamjenike članova uprave na maksimalni rok od šest mjeseci.
Članak 46. propisuje da predsjednikom uprave kreditne institucije može biti imenovana samo osoba koja je dobila prethodnu suglasnost Hrvatske narodne banke za obavljanje te funkcije. Licenciranje predsjednika prati isti postupak kao i licenciranje člana uprave. Dodatno, kad je riječ o kandidatu za predsjednika uprave kreditne institucije ovlašćuje se Hrvatska narodna banka da može od kandidata zatražiti prezentaciju o vođenju poslova kreditne institucije u cijelosti.
Člankom 47. propisuju se razlozi za ukidanje ili prestanak važenja suglasnosti za obavljanje funkcije predsjednika ili člana uprave kreditne institucije. Hrvatska narodna banka će ukinuti ranije izdano rješenje ako predsjednik ili član uprave krši odredbe Zakona o trgovačkim društvima čija je posljedica opoziv člana uprave; ako više ne ispunjava uvjete za članstvo u upravi (a što predstavlja prijenos odredbe iz članka 91. stavka 1.h točke b) Direktive 2013/36); ako osoba u roku 6 mjeseci od imenovanja ne stupi na dužnost ili ako se utvrdi da je prethodna suglasnost donesena na temelju neistinitih ili netočnih podataka. Dodatno, Hrvatska narodna banka može ukinuto ranije izdano rješenje ako predsjednik ili član uprave nije osigurao provođenje supervizorske mjere naložene od strane Hrvatske narodne banke ili ESB-a; ako je prekršio dužnosti člana uprave propisane ovim Zakonom; ako se kreditna institucija ne pridržava odobrenja koje je dobila za interni model ili ako nastupe uvjeti za izricanje mjera rane intervencije. Ovim je člankom propisano i da prethodno izdana suglasnost za obavljanje funkcije predsjednika odnosno člana uprave prestaje ako prestane dužnost na koju se suglasnost odnosi ili ako predsjedniku odnosno članu uprave istekne ugovor o radu. Odredbama ovoga članka Hrvatska narodna banka ovlašten je od predsjednika odnosno člana uprave zatražiti informacije kako bi se provjerilo postoje li činjenice i okolnosti za eventualno ukidanje prethodno izdane suglasnosti za obavljanje funkcije.
Članak 48. definira uvjete koje u svakom trenutku mora ispunjavati član nadzornog odbora kreditne institucije, a kreditna institucija dužna je osigurati da članovi nadzornog odbora ispunjavaju sve propisane uvjete u trenutku podnošenja zahtjeva, te je dužna procjenu primjerenosti provoditi periodično. Ovim člankom u hrvatsko zakonodavstvo prenosi se dio članak 91. Direktive 2013/36 i to za članove uprave: stavak 1., prvi podstavak stavka 1.a, stavak 1.b, prva rečenica stavka 1.f, drugi i treći podstavak stavka 1.h, stavak 2., prva rečenica stavka 2.a. Član nadzornog odbora kreditne institucije u svakom trenutku mora imati dobar ugled, biti pošten i savjestan, mora imati odgovarajuća stručna znanja, sposobnost i iskustvo za vođenje kreditne institucije, mora biti sposoban iskazati neovisno mišljenje radi djelotvorne procjene i preispitivanja odluka uprave u svrhu izbjegavanja sukoba interesa te mora imati dovoljno vremena kako bi mogao ispunjavati obveze iz svoje nadležnosti. Dodatno, mora ispunjavati i uvjete za člana nadzornog odbora prema Zakonu o trgovačkim društvima. Ovim člankom su nadalje definirana moguća postupanja kreditne institucije ako se zaključi da član nadzornog odbora više ne ispunjava propisane uvjete. U svakom slučaju, kreditna institucija dužna je čim sazna nove činjenice koje mogu dovesti u pitanje ispunjenje uvjeta provesti ponovnu procjenu primjerenosti tog člana nadzornog odbora i o rezultatima procjene obavijestiti Hrvatsku narodnu banku. Temeljem odredbi Direktive 2013/36 iz članka 91. stavka 1.f Hrvatska narodna banka je također dužan provjeravati ispunjavaju li članovi nadzornog odbora u svakom trenutku propisane uvjete na način da prati periodične procjene koje izrađuje kreditna institucija, a u slučaju da su se promijenile ili pojavile nove informacije koje mogu imati utjecaja na primjerenost nekog člana, Hrvatska narodna banka provodi ponovnu procjenu ispunjenja uvjeta. Odredbama ovoga članka utvrđena je obveza da nadzorni odbor kreditne institucije koja nije mala i jednostavna i nadzorni odbor kreditne institucije čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište, mora imati dovoljan broj neovisnih članova. Intencija je da broj neovisnih članova bude što veći kako bi se izbjegao potencijalni sukob interesa. S druge strane, nadzorni odbor male i jednostavne institucije mora imati najmanje jednog neovisnog člana nadzornog odbora, osim ako se radi o manjoj kreditnoj instituciji koja je društvo kći matične kreditne institucije sa sjedištem u RH koja ne mora imati neovisnog člana nadzornog odbora. Također, na prijedlog uprave glavna skupština ima obvezu donošenja i provođenja politike za izbor i procjenu ispunjenja uvjeta za pojedinačne članove nadzornog odbora kao i za sve članove nadzornog odbora zajedno. Članak nadalje propisuje da osoba koja je pravomoćno osuđena za kaznena dijela iz članka 33. stavka 2. ovog Zakona nema dobar ugled. Ovim člankom definira se i pravna osnova za donošenje podzakonskog propisa u dijelu detaljnijeg definiranja uvjeta za pojedinačnu i kolektivnu procjenu primjerenosti članova nadzornog odbora, opis postupka za izdavanje prethodne suglasnosti i naknadnih procjena od strane Hrvatske narodne banka, popis dokumentacije i informacija koje se prilažu zahtjevu za izdavanje prethodne suglasnosti za imenovanje, sadržaj politike za izbor i procjenu ispunjenja uvjeta za članstvo u nadzornom odboru, uvjete pod kojima Hrvatska narodna banka može produžiti rok za donošenje odluke o zahtjevu, zahtjeve vezane uz raznolikost nadzornog odbora i zahtjeve vezane uz provođenje edukacije članova nadzornog odbora. Odredbe kojima se uređuju uvjeti procjene primjerenosti za članstvo u nadzornom odboru kreditne institucije usklađene su sa Smjernicama za procjenu primjerenosti članova upravljačkog tijela i nositelja ključnih funkcija koje su 02. srpnja 2021. usvojili Europsko nadzorna tijelo za bankarstvo (EBA) i Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA), EBA/GL/2021/06, a detalji vezani uz svaki od propisanog uvjeta navedeni su u podzakonskom propisu.
Člankom 49. uređen je postupak izdavanja prethodne suglasnosti za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora kreditne institucije. Zahtjev Hrvatskoj narodnoj banci podnosi kreditna institucija ili osnivači. Najduži mandat člana nadzornog odbora može biti četiri godine, no u opravdanom slučaju, Hrvatska narodna banka ima mogućnost izdati suglasnost na rok kraći od zahtijevanog. Članak nadalje prepoznaje i određuje iznimke i postupanje u slučaju kada člana nadzornog odbora imenuje nadležni sud i kada mandat može najduže trajati 6 mjeseci. Ovim člankom definira se da je popis dokumentacije i informacija koje se prilažu zahtjevu za izdavanje prethodne suglasnosti propisan podzakonskim propisom. Ovim se člankom ovlašćuje Hrvatska narodna banka da može od ministarstva nadležnog za pravosuđe pribaviti podatke o pravomoćnoj osuđivanosti za kaznena djela i prekršaje iz kaznene evidencije ili iz Europskog informacijskog sustava kaznenih evidencija i iz prekršajne evidencije, što predstavlja prijenos odredbi članka 69. stavaka 2. i 3. Direktive 2013/36 u lokalnu regulativu. U ovaj članak prenesene su odredbe članka 91., stavka 1.i Direktive 2013/36, kojima Hrvatska narodna banka ima ovlast u postupku odlučivanja o zahtjevu zatražiti od tijela nadležnog za nadzor nad sprječavanjem pranja novca da pregleda relevantne informacije o osobi za koju je podnesen zahtjev, te može zatražiti i pristup središnjoj bazi podataka za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma. Ovim člankom također prenosi se članak 91., drugi podstavak stavka 2. Direktive 2013/36 koji omogućuje Hrvatskoj narodnoj banci da od osobe za koju je podnesen zahtjev zatraži dodatne informacije ili dokumentaciju, odnosno sa kandidatom može obaviti intervju ili saslušanje. Članak nadalje propisuje da će Hrvatska narodna banka odbiti zahtjev za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora ako ocijeni da nisu ispunjeni uvjeti propisani člankom 48. ovog Zakona, kao i postupanje Hrvatske narodne banke u slučaju da su kod osobe za koju je podnesen zahtjev utvrđeni nedostaci koji nisu toliko značajni da bi doveli do odbijanja zahtjeva. U ovaj dio članka prenesene su odredbe članka 91., prvi podstavak stavka 1.h, točke a) i c), Direktive 2013/36. Unatoč tome što je Direktivom 2024/1619 koja mijenja Direktivu 2013/36 (članak 91., stavak 1.h, zadnji podstavak Direktive) omogućeno nadležnim tijelima da prilikom obnove mandata nisu obavezni ponovno procijeniti primjerenost članova nadzornog odbora (osim ako su se promijenile informacije koje bi mogle utjecati na primjerenost dotičnog član), Hrvatska narodna banka zadržava dosadašnju praksu i ovim člankom propisuje da je prilikom svake obnove mandata kod ponovnog imenovanja član nadzornog odbora dužan ponovno proći postupak za izdavanje prethodne suglasnosti. Također, definiran je rok za podnošenje zahtjeva Hrvatskoj narodnoj banci najmanje četiri mjeseca prije planiranog imenovanja. Dodatno, ovim člankom prenesen je članak 91., stavak 14. Direktive 2013/36 kojim se utvrđuje da se odredbe ovoga članka ne odnose na člana nadzornog odbora kojeg je na funkciju imenovala jedinica područne (regionalne) samouprave i jedinica lokalne samouprave u Republici Hrvatskoj, te na člana nadzornog odbora u čijem izboru odnosno imenovanju kreditna institucija nema ovlasti. Unatoč tome, ovi članovi nadzornog odbora moraju ispunjavati uvjete iz članka 48. stavka 1. ovoga Zakona.
Članak 50. propisuje da predsjednikom nadzornog odbora kreditne institucije može biti imenovana samo osoba koja je dobila prethodnu suglasnost Hrvatske narodne banke za obavljanje te funkcije. Također je definirano da se na izdavanje prethodne suglasnosti za obavljanje funkcije predsjednika nadzornog odbora na odgovarajući način primjenjuju odredbe o licenciranju člana nadzornog odbora.
Člankom 51. uređuju se razlozi za ukidanje ili prestanak važenja suglasnosti za obavljanje funkcije predsjednika ili člana nadzornog odbora kreditne institucije. Hrvatska narodna banka ukinuti će ranije izdano rješenje u sljedećim slučajevima: ako predsjednik ili član nadzornog odbora više ne ispunjava uvjete za članstvo u nadzornom odboru iz članka 48. ovog zakona, a što predstavlja prijenos odredbe članka 91. stavka 1.h točke b) Direktive 2013/36; ako osoba u roku 6 mjeseci od imenovanja ne stupi na dužnost ili ako se utvrdi da je prethodna suglasnost donesena na temelju neistinitih ili netočnih podataka. Dodatno, Hrvatska narodna banka može ukinuti ranije izdano rješenje ako je predsjednik ili član nadzornog odbora prekršio dužnosti člana nadzornog odbora propisane ovim Zakonom ili ako nastupe uvjeti za izricanje mjera rane intervencije. Također, propisano je da prethodno izdana suglasnost za obavljanje funkcije predsjednika odnosno člana nadzornog odbora prestaje ako prestane dužnost na koju se suglasnost odnosi. Odredbama ovoga članka Hrvatska narodna banka ovlaštena je od predsjednika odnosno člana nadzornog odbora zatražiti informacije kako bi se provjerilo postoje li činjenice i okolnosti za eventualno ukidanje prethodno izdane suglasnosti za obavljanje funkcije.
Člankom 52. uvodi se obveza kreditnoj instituciji da identificira nositelje ključnih funkcija u kreditnoj instituciji za koje je potrebno osigurati da u svakom trenutku moraju imati dobar ugled, biti pošteni, savjesni, imati odgovarajuća stručna znanja, sposobnosti i iskustvo. Kreditna institucija provjeru ispunjenja uvjeta provodi za sve nositelje ključnih funkcija prije preuzimanja dužnosti i periodično (najmanje jednom godišnje, obveza propisana podzakonskim propisom). Ovim člankom u hrvatsko zakonodavstvo prenosi se članak 91.a, stavci 1., 2. i 3. Direktive 2013/36. Dodatno je uređeno postupanje u slučaju kada kreditna institucija procijeni da nositelj ključne funkcije ne ispunjava propisane uvjete. Jednako kao i kod upravljačkog tijela, kreditna institucija dužna je donijeti i provoditi politike za izbor i procjenu primjerenosti nositelja ključnih funkcija. Također smatra se da osoba za koju je utvrđeno da je pravomoćno osuđena za kaznena djela iz članka 33. stavka 2. ovoga Zakona, nema dobar ugled. Ovim člankom definira se i pravna osnova za donošenje podzakonskog propisa u dijelu detaljnijeg definiranja uvjeta procjenu primjerenosti, popis dokumentacije i informacija koje se prilažu informacije i dokumentaciju koja se prilažu procjeni primjerenosti i dostavljaju Hrvatskoj narodnoj banci, dinamiku procjene ispunjenja uvjeta za nositelje ključnih funkcija te sadržaj politike za izbor i procjenu ispunjenja uvjeta.
Člankom 53. propisana je obveza velikim kreditnim institucijama da u roku od mjesec dana nakon imenovanja svakog voditelja interne kontrolne funkcije ili glavnog financijskog direktora dostave Hrvatskoj narodnoj banci procjenu primjerenosti zajedno s informacijama i dokumentacijom kojima dokazuje ispunjavanje uvjeta iz članka 52. stavka 2. ovoga Zakona. Temeljem dostavljene dokumentacije i informacija, Hrvatska narodna banka provjerava jesu li uvjeti za ove osobe ispunjeni te o ispunjenu uvjeta šalje obavijest kreditnoj instituciji. Člankom su također propisana postupanja Hrvatske narodne banke u slučaju da se utvrdi kako uvjeti nisu ispunjeni ili nisu u potpunosti ispunjeni. Ovim člankom prenosi se članak 91.a, stavci 5., 6. i 7. Direktive 2013/36. Također, ovlašćuje se Hrvatska narodna banka da za postupke provjere ispunjenja uvjeta, može od ministarstva nadležnog za pravosuđe pribaviti podatke o pravomoćnoj osuđivanosti za kaznena djela i prekršaje iz kaznene evidencije ili iz Europskog informacijskog sustava kaznenih evidencija i iz prekršajne evidencije. Hrvatska narodna banka ima ovlast u postupku procjene ispunjenja uvjeta nositelja ključnih funkcija zatražiti od tijela nadležnog za nadzor nad sprječavanjem pranja novca da pregleda relevantne informacije o osobi za koju je podnesen zahtjev, te može zatražiti i pristup središnjoj bazi podataka za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma. Člankom se uređuje i obveza provođenja ponovne procjene primjerenosti velikoj kreditnoj instituciji čim sazna nove činjenice koje bi mogle utjecati na primjerenost voditelja interne kontrolne funkcija i glavnog financijskog direktora, o čemu je dužna bez odgode obavijestiti Hrvatsku narodnu banku. Nakon analize dostavljene dokumentacije, Hrvatska narodna banka donosi odluku hoće li i sama provesti dodatnu procjenu primjerenosti ako je primjerenost pojedinog nositelja ključne funkcije i ispunjenje uvjeta iz članka 52. ovog Zakona dovedeno u pitanje. Kod procjene primjerenosti nositelja ključne funkcije odlučeno je iskoristiti opciju koja proizlazi iz članka 91.a Direktive 2013/36 da se pri obnovi ili produljenu mandata voditelja internih kontrolnih funkcija i glavnog financijskog direktora velikih kreditnih institucija ne vrši ponovna procjena ispunjenja uvjeta od strane Hrvatske narodne banke. Ista će se provesti jedino u slučaju da su nastupile nove okolnosti, činjenice ili događaji koji bi mogli utjecati na ispunjenje uvjeta.
Članak 54. propisuje uvjete za članstvo u upravljačkom tijelu financijskog holdinga i mješovitog financijskog holdinga u Republici Hrvatskoj. Ovim člankom u hrvatsko zakonodavstvo prenosi se članak 121. Direktive 2013/36. Članak definira da su članovi upravljačkog tijela financijskog holdinga ili mješovitog financijskog holdinga, koji nemaju odobrenje u skladu s člankom 87. ovoga Zakona, dužni imati dobar ugled znanje, vještine i iskustvo. Financijski holding ili mješoviti financijski holding dužan je osigurati primjerenosti članova svojeg upravljačkog tijela. Dodatno je propisano da je financijski holding ili mješoviti financijski holding koji je dobio odobrenje Hrvatske narodne banke dužan na odgovarajući način primjenjivati uvjete propisane člancima 41. do 51. ovoga Zakona, te sukladno tim odredbama prije imenovanja upravljačkog tijela dobiti prethodnu suglasnost Hrvatske narodne banke. Navedene odredbe strože su od propisanih člankom 21.a Direktive 2013/36 koje propisuju da je kod imenovanja novih članova upravljačkog tijela financijskog holdinga i mješovitog financijskog holdinga dovoljno samo obavijestiti nadležno tijelo. Primijenjen je stroži princip kako bismo uskladili postupke sa kreditnim institucijama (gdje smo također zadržali postojeću praksu prilikom obnove mandata članova uprave i nadzornog odbora). Ovim člankom dodatno je propisano da je financijski holding ili mješoviti financijski holding koji je dobio odobrenje Hrvatske narodne banke dužan na odgovarajući način primjenjivati uvjete za nositelje ključnih funkcija propisane člancima 52. i 53. ovoga Zakona, što je prijenos članka 91.a Direktive 2013/36.
Člankom 55. se provodi usklađenje s člankom 33. i člankom 34. stavak 1. Direktive 2013/36/EU te se propisuje ovlaštenje kreditne institucije sa sjedištem u Republici Hrvatskoj odnosno financijske institucije sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja ispunjava točno određene uvjet iz članka 65. stavka 1. uzajamno priznate usluge koje je ovlaštena pružati na području Republike Hrvatske pružati i na području druge države članice, preko podružnice ili neposredno. Stavkom 2. je predviđeno nadalje da kreditna institucija koja ispunjava uvjete previđene ovim Zakonom može preko podružnice ili neposredno pružati i dodatne financijske usluge ako je to dopušteno propisima države članice domaćina i ako je za njih dobila odobrenje Hrvatske narodne banke.
Člankom 56. prenosi se članak 35. stavci 1., 2. i 3. i članak 37. te se vrši usklađenje s točkom 16. preambule Direktive 2013/36/EU, Naime, ovom odredbom se propisuje obveza kreditnoj instituciji koja namjerava osnovati podružnicu u drugoj državi članici da Hrvatskoj narodnoj banci podnese zahtjev za odobrenje za osnivanje podružnice u državi članici s informacijama koje je potrebno dostaviti u okviru zahtjeva. Stavkom 2, je određen sadržaj informacija koje je potrebno dostaviti i način na koji se dostavljaju uređen je Delegiranom uredbom Komisije (EU) br. 1151/2014 оd 4. lipnja 2014. o dopuni Direktive 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu regulatornih tehničkih standarda u području informacija koje se priopćuju pri ostvarivanju prava poslovnog nastana i slobode pružanja usluga i Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 926/2014 оd 27. kolovoza 2014. Nadalje, propisano je postupanje Hrvatske narodne banke i rokovi postupanja u slučajevima nedostatka informacija odnosno dokumentacije, odlučivanje o zahtjevu, dostava informacija nadležnom tijelu države članice domaćina te obavještavanje kreditne institucije koja je podnijela zahtjev. U propisanim situacijama kada Hrvatska narodna banka odbije zahtjev za osnivanje podružnice u državi članici dužna je sukladno članku 37. Direktive 2013/36/EU o tome obavijestiti Europsku komisiju i Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo. Nadalje je propisano da će Hrvatska narodna banka podzakonskim propisom detaljnije urediti postupak za davanje odobrenja iz ovoga članka.
Člankom 57. prenosi se članak 34. stavci 1., 2. i 3. te članak 35. stavci 2., 3. i 4. Direktive 2013/36/EU te se istim uređuje situacija kada financijska institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja je društvo kći kreditne institucije ili više kreditnih institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj namjerava pružati uzajamno priznate financijske usluge na području druge države članice preko podružnice. U tom slučaju, matična kreditna institucija u Republici Hrvatskoj te financijske institucije o tome je dužna obavijestiti Hrvatsku narodnu banku. Stavcima 2., 3. i 4. ovoga članka propisuju se nadalje informacije i dokumentacija koju je u tom slučaju dužna priložiti matična kreditna institucija kao i rok od 30 dana u kojem će Hrvatska narodna banka zatražiti dodatne informacije te rok od 60 dana za provjeru ispunjava li financijska institucija propisane uvjete. Ako Hrvatska narodna banka ocijeni da su ispunjeni propisani uvjeti, dostavlja financijskoj instituciji potvrdu o ispunjavanju uvjeta i o tome obavještava nadležno tijelo države članice domaćina te prilaže podatak o kapitalnim zahtjevima te financijske institucije i grupe kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj kojoj ta financijska institucija pripada. Za financijsku instituciju za koju ocijeni temeljem podataka kojima raspolaže ocijeni da je ostvaren jedan ili oba uvjeta iz stavka 6. ovoga članka, Hrvatska narodna banka donosi rješenje kojim odbija dostavljanje obavijesti nadležnom tijelu države članice domaćina i dostavlja ga matičnoj kreditnoj instituciji u Republici Hrvatskoj. Ako je financijska institucija koja je započela pružanje usluga u drugoj državi članici prestala ispunjavati neki od propisanih uvjeta za pružanje takvih usluga, Hrvatska narodna banka će o tome obavijestiti matičnu kreditnu instituciju u Republici Hrvatskoj te nadležno tijelo države članice domaćina. Na društvo kći financijske institucije koja je kći kreditne institucije ili više kreditnih institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja namjerava pružati usluge u drugoj državi članici preko podružnice, na odgovarajući način se primjenjuju odredbe ove glave. Na financijske institucije koja je kći kreditne institucije ili više kreditnih institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja namjerava pružati usluge u drugoj državi članici preko podružnice na odgovarajući način se primjenjuju odredbe o obavještavanju Europske komisije i Europskog nadzornog tijela za bankarstvo te odredbe vezano za provođenje supervizije poslovanja podružnice iz ovoga Zakona.
Člankom 58. prenosi se članak 36. stavak 2. Direktive 2013/36/EU k ojim je definirano kada kreditna institucija koja je od Hrvatske narodne banke dobila odobrenje za osnivanje podružnice u drugoj državi članici može početi pružati usluge na području te države i to ovisno je li od nadležnog tijela države članice domaćina dobila obavijest o uvjetima koje radi zaštite općeg dobra mora poštivati tijekom pružanja usluga u toj državi članici ili takvu obavijest nije zaprimila. U ovom članku je također propisana obveza kreditne institucije koja je dobila odobrenje za rad obavijestiti Hrvatsku narodnu banku o osnivanju druge podružnice u kojem slučaju se primjenjuju odredbe članka 56. ovoga Zakona. Također je propisana odgovarajuća primjena odredbe iz stavka 1. ovoga članka na financijsku instituciju koja je društvo kći kreditne institucije ili više kreditnih institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja namjerava pružati uzajamno priznate usluge na području druge države članice preko svoje podružnice.
Člankom 59. prenosi se članak 36. stavak 3. Direktive 2013/36/EU koji se odnosi na situaciju kada kreditna institucija koja je dobila odobrenje za osnivanje podružnice u drugoj državi članici ili matična kreditna institucija financijskoj instituciji iz članka 57. ovoga Zakona koja namjerava promijeniti neki od dostavljenih podataka dužna je najmanje mjesec dana prije provođenja promjene o tome obavijestiti Hrvatsku narodnu banku i nadležno tijelo države članice domaćina. Ovu obavijest je kreditna institucija dužna dostaviti u sadržaju i na način propisan Delegiranom uredbom Komisije (EU) br. 1151/2014 i na način propisan Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 926/2014.
Člankom 60. definirani su razlozi za ukidanje odobrenja kreditnoj instituciji za osnivanje podružnice u drugoj državi članici, te su pobrojani razlozi temeljem kojih Hrvatska narodna banka može ukinuti takvo odobrenje. Zahtjev za brisanje podružnice iz sudskog ili drugog odgovarajućeg registra se može podnijeti tek nakon namire svih obveza nastalih poslovanjem podružnice.
Člankom 61. prenosi se članak 39. stavci 1. i 2. Direktive 2013/36/EU kojim se propisuje neposredno pružanje usluga u drugoj državi članici. Tako, kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja namjerava početi pružati uzajamno priznate usluge neposredno na području druge države članice kao i matična kreditna institucija u Republici Hrvatskoj kada financijska institucija koja je njezino društvo kći namjerava početi uzajamno priznate usluge neposredno na području druge države članice, dužna je o tome prethodno obavijestiti Hrvatsku narodnu banku i navesti državu članicu u kojoj namjerava početi neposredno pružati usluge. Navedenoj obavijesti kreditna institucija odnosno matična kreditna institucija dužna je priložiti popis usluga koje namjerava pružati u državi članici te poslovni plan za prve tri poslovne godine. Najkasnije u roku mjesec dana od dana primitka obavijesti Hrvatska narodna banka će istu dostaviti nadležnom tijelu države članice domaćina i tome obavijestiti kreditnu instituciju. Kreditna ili financijska institucija može početi s namjeravanim neposrednim pružanjem uzajamno priznate usluge od dana primitka obavijesti Hrvatske narodne banke da je nadležno tijelo države članice obaviješteno.
Člankom 62. propisano je da kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj može pružati bankovne i/ili financijske usluge u trećoj zemlji samo preko podružnice. Za osnivanje podružnice u trećoj zemlji kreditna institucija dužna je od Hrvatske narodne banke dobiti odobrenje. Također se ovim člankom propisuje sadržaj dokumentacije koju je takva kreditna institucija dužna priložiti uz navedeni zahtjev i navesti treću zemlju u kojoj namjerava osnovati podružnicu. Određuje se rok od 60 dana od dana dostave urednog zahtjeva u kojem će Hrvatska narodna banka donijeti rješenje kojim odlučuje o navedenom zahtjevu. Propisani su i razlozi za poništavanje i ukidanje odobrenja za osnivanje podružnice u trećoj zemlji. Kreditna institucija koja je dobila odobrenje za osnivanje podružnice u trećoj zemlji, dužna je obavijestiti Hrvatsku narodnu banku u slučaju namjere osnivanja druge i svake sljedeće podružnice u istoj zemlji. Također je obvezna obavijestiti Hrvatsku narodnu banku u slučaju promjene podataka priloženih uz zahtjev.
Člankom 63. određeno je da je kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja namjerava osnovati predstavništvo dužna o tome obavijestiti Hrvatsku narodnu banku i navesti državu članicu u kojoj namjerava osnovati predstavništvo.
Člankom 64. se propisuje da kreditna institucija iz druge države članice može, pod uvjetima određenim ovim Zakonom, osnovati podružnicu u Republici Hrvatskoj i preko nje pružati uzajamno priznate usluge koje je ovlaštena pružati u matičnoj državi članici. Osim toga, kreditna institucija iz države članice može, pod uvjetima određenim ovim Zakonom, uzajamno priznate usluge koje je ovlaštena pružati u matičnoj državi članici privremeno pružati i neposredno na području Republike Hrvatske. Predmetni članak se temelji na odredbama članka 33. i 39. stavak 1. Direktive 2013/36/EU s tim da se ovdje radi o situaciji kada kreditne institucije druge države članice žele pružati uzajamno priznate usluge na području Republike Hrvatske, preko podružnice ili neposredno.
Članak 65. propisuje uvjete koje je financijska institucija iz druge države članice dužna ispuniti ako želi pružati usluge na području Republike Hrvatske. Time se uzajamno priznavanje djelatnosti navedenih u Prilogu I Direktive 2013/36/EU proširuje i na financijske institucije koje su društvo kćeri kreditnih institucija pod uvjetom da su ta društva kćeri obuhvaćena konsolidiranom supervizijom od strane njihovog matičnog društva te da zadovoljavaju određene stroge uvjete. Članak se temelji na odredbi članaka 34. stavaka 1. i 3. Direktive 2013/36/EU i vrši se usklađenje na odgovarajući način s tim da se ovdje radi o situaciji kada financijske institucije druge države članice žele pružati uzajamno priznate usluge na području Republike Hrvatske, preko podružnice ili neposredno.
Člankom 66. se propisuje rok u kojem kreditna institucija ili financijska institucija iz druge države članice može podnijeti zahtjev za upis podružnice u sudski registar i početi pružati usluge odnosno slučajevi primjene propisa Republike Hrvatske na poslovanje financijske institucije. Članak se temelji na članku 36. stavcima 1., 2. i 3. Direktive 2013/36/EU i provodi se usklađenje na odgovarajući način s obzirom da se radi o namjeri pružanja usluga preko podružnice u Republici Hrvatskoj od strane kreditne institucije ili financijske institucije druge države članice.
Člankom 67. se propisuje rok u kojem kreditna ili financijska institucija iz druge države članice može početi neposredno pružati uzajamno priznate usluge na području Republike Hrvatske. Ovaj članak se temelji na odredbi članka 39. stavka 2. Direktive 2013/36/EU a u slučaju iskazane namjere pružanja usluga neposredno u Republici Hrvatskoj od strane kreditne institucije ili financijske institucije druge države članice.
Člankom 68. prenosi se članak 40. Direktive 2013/36/EU kojim se propisuje izvještajni zahtjevi koje je podružnica kreditne institucije iz države članice dužna objaviti. Navedeni članak navodi i odredbe zakona koji se primjenjuju na kreditnu instituciju iz druge države članice koja neposredno pruža uzajamno priznate usluge na području Republike Hrvatske i na kreditnu instituciju iz druge države članice koja preko podružnice pruža uzajamno priznate usluge na području Republike Hrvatske koji se radi zaštite općeg dobra primjenjuju na području Republike Hrvatske.
Člankom 69. prenosi se članak 47. stavak 3. Direktive 2013/36/EU kojim se definiraju pojmovi za potrebe glave o podružnicama iz treće zemlje. Naime, posljednjim izmjenama Direktive 2013/36/EU odnosno Direktivom 2024/1619 ista je značajno izmijenjena u dijelu kojim se reguliraju zahtjevi za pružanja bankovnih i/ili financijskih usluga od strane kreditne institucije iz treće zemlje u Republici Hrvatskoj.
Člankom 70. prenosi se članak 21.c Direktive 2013/36/EU kojim se propisuje zahtjev za osnivanje podružnice u Republici Hrvatskoj radi pružanja bankovnih i/ili financijskih usluga od strane kreditne institucije iz treće zemlje. Posljednjim izmjenama Direktive 2013/36/EU pružanje temeljnih bankovnih usluga navedenih u točkama 1., 2. i 6. Priloga I. Direktive 2013/36/EU uvjetuje se izričitim i usklađenim zahtjevom za izdavanje odobrenja za rad u pravu Unije, u kojem se navodi da društva s poslovnim nastanom u trećoj zemlji koje želi pružati takve temeljne bankovne usluge u Uniji trebaju barem osnovati podružnicu u državi članici i imati odobrenje za rad u skladu s pravom Unije. Zahtjev za osnivanje podružnice ne primjenjuje se na slučajeve u kojima kreditne institucije iz trećih zemalja u Republici Hrvatskoj pružaju investicijske usluge i aktivnosti navedene u odjeljku A Priloga I. Direktivi 2014/65/EU i sve s njima povezane pomoćne usluge, kao što su povezano primanje depozita ili odobravanje kredita ili zajmova čija je svrha pružanje usluga na temelju te direktive, uključujući pružanje usluga trgovanja financijskim instrumentima ili upravljanja privatnom imovinom.
Člankom 71. prenosi se članak 48.a Direktive 2013/36/EU kojim se propisuju uvjeti za klasifikaciju podružnice iz treće zemlje. Radi proporcionalnosti minimalni zahtjevi uvedeni podružnicama iz trećih zemalja odgovaraju riziku koji te podružnice predstavljaju za financijsku stabilnost i cjelovitost tržišta Unije i država članica. Podružnice iz trećih zemalja svrstavaju se u 1. razred ako se smatraju rizičnijima ili u 2. razred ako se smatra da su male i jednostavne i ne predstavljaju znatan rizik za financijsku stabilnost (u skladu s definicijom „malih i jednostavnih institucija” iz Uredbe (EU) br. 575/2013). U skladu s time, podružnice iz trećih zemalja čija računovodstvena vrijednost imovine u Republici Hrvatskoj iznosi 5 milijardi EUR ili više predstavljaju takav veći rizik jer su veće i složenije te bi njihova propast mogla dovesti do znatnog poremećaja tržišta bankovnih usluga ili bankarskog sustava države članice. Rizičnijima se smatraju i podružnice iz trećih zemalja koje imaju odobrenje za prihvaćanje depozita stanovništva bez obzira na njihovu veličinu ako iznos takvih depozita stanovništva prelazi određeni prag, u mjeri u kojoj bi njihova propast mogla utjecati na vrlo osjetljive deponente i uzrokovati gubitak povjerenja u sigurnost i stabilnost bankarskog sustava i njegove sposobnosti da zaštiti štednju građana. Stoga obje navedene vrste podružnica iz trećih zemalja svrstavaju se kao podružnice iz trećih zemalja 1. razreda. O svakoj promjeni za klasifikaciju podružnice iz treće zemlje dužna je obavijestiti Hrvatsku narodnu banku.
Člankom 72. prenosi se članak 48.b stavci 1., 2. i 5. Direktive 2013/36/EU kojim se u 1. razred svrstavaju podružnice iz trećih zemalja ako glavno društvo podliježe regulaciji, a za nadzor i provedbu te regulacije nije utvrđeno da su barem istovjetni onome što se zahtijeva Direktivom 2013/36/EU i Uredbom (EU) br. 575/2013, ili ako je relevantna treća zemlja uvrštena na popis visokorizičnih trećih zemalja sa strateškim nedostacima u svojem režimu sprečavanja pranja novca i financiranja terorizma u skladu s Direktivom (EU) 2015/849. Te podružnice iz trećih zemalja predstavljaju znatan rizik za financijsku stabilnost Unije i države članice poslovnog nastana jer okviri za regulaciju ili za sprečavanje pranja novca i financiranja terorizma koji se primjenjuju na njihovo glavno društvo ne obuhvaćaju na odgovarajući način specifične rizike koji proizlaze iz djelatnosti koje podružnica obavlja u državi članici odnosno ne omogućuju njihovo odgovarajuće praćenje, ili rizike za druge ugovorne strane u državi članici povezanih s grupom iz treće zemlje. Tako, kad relevantna treća zemlja nije upisana u javni registar trećih zemalja i nadležnih tijela koje zadovoljavaju uvjete, Hrvatska narodna banka će potrebe utvrđivanja istovjetnosti bankovnih bonitetnih i nadzornih standarda treće zemlje u odnosu na standarde Unije, zatražiti od Komisije da provede procjenu i objavi izvješće o bankovnom regulatornom okviru relevantne treće zemlje.
Člankom 73. prenosi se članak 48.c stavci 1. do 5. Direktive 2013/36/EU kojim se propisuju minimalni uvjeti za izdavanje odobrenja za osnivanje podružnice iz treće zemlje. Prije nego što podružnica iz treće zemlje počne pružati usluge u Republici Hrvatskoj, propisuje se mogućnost sklapanja sporazuma s nadzornim tijelima treće zemlje ili državnim službama nadležnima za regulaciju banaka koji će se temeljiti na metodologiji koje je razvila EBA u skladu s člankom 33. Uredbe (EU) br. 1093/2010 kako bi se osigurala stroga i transparentna provedba procjene. Hrvatska narodna banka izdat će odobrenje za osnivanje podružnice iz treće zemlje ako su ispunjeni svi propisani uvjeti. Podružnica iz treće zemlje koja je dobila odobrenje za osnivanje podružnice iz treće zemlje može pružati usluge za koje joj je izdano odobrenje samo u Republici Hrvatskoj i ne može pritom koristiti se pravom jedinstvene putovnice odnosno pružati te usluge prekogranično osim transakcija financiranja unutar grupe sklopljenih s drugim podružnicama istoga glavnog društva iz treće zemlje i transakcija sklopljenih u okviru obrnutog nuđenja usluga.
Člankom 74. prenosi se članak 48.d stavak 1. Direktive 2013/36/EU kojim se propisuju slučajevi u kojima Hrvatska narodna banka odbija zahtjev za izdavanje odobrenja za osnivanje podružnice za iz treće zemlje.
Člankom 75. prenosi se članak 48.d stavci 2., 3. i 4. Direktive 2013/36/EU kojim se propisuju slučajevi u kojima će Hrvatska narodna banka ukinuti odobrenje za osnivanje podružnice iz treće zemlje. U procjeni da li je ispunjen uvjet za ukidanje odobrenja kada je u pitanju sumnja na pranje novca i financiranja terorizma, Hrvatska narodan banka savjetovat će se s tijelom nadležnim za provedbu nadzora u sprečavanju pranja novca i financiranja terorizma u Republici Hrvatskoj. Također, odobrenje za osnivanje podružnice prestaje važiti i u svim drugim slučajevima kada kreditna institucija ili društvo osnivač iz treće zemlje prestane postojati ili mu nadležno tijelo ukine odobrenje za rad.
Člankom 76. propisuje se mogućnost da se podružnici iz treće zemlje izdaje ili ukida odobrenje za pružanje pojedine financijske usluge na način kako je to predviđeno za kreditne institucije.
Člankom 77. prenosi se članak 48.e Direktive 2013/36/EU kojim se propisuje minimalni iznos dotacijskog kapitala ovisno o tomu je li podružnica 1. ili 2. razreda iz trećih zemalja u određenim oblicima imovine. Podružnice iz trećih zemalja instrumente dotacijskog kapitala dužni su položiti na založni ( escrow ) račun pri kreditnoj instituciji u Republici Hrvatskoj koja nije dio njezine grupe glavnog društva kako bi isti bio dostupan u slučaju sanacije ili prisilne likvidacije podružnice iz treće zemlje.
Člankom 78. prenosi se članak 48.f Direktive 2013/36/EU kojim se propisuju zahtjevi za likvidnost, pa tako podružnice iz trećih zemalja dužne su stalno držati količinu neopterećene i likvidne imovine dovoljnu za pokrivanje njezinih likvidnosnih odljeva tijekom razdoblja od najmanje 30 dana. Kako bi se ovaj zahtjev ispunio, podružnica iz treće zemlje dužna je ispunjavati zahtjev za likvidnosnu pokrivenost sukladno dijelu šestom glave I. Uredbe (EU) br. 575/2013 i Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2015/61. Kao i kod dotacijskog kapitala, likvidnu imovinu podružnica iz treće zemlje dužna je položiti na založni ( escrow ) račun pri kreditnoj instituciji u Republici Hrvatskoj koja nije dio njezine grupe glavnog društva kako bi isti bio dostupan u slučaju sanacije ili prisilne likvidacije podružnice iz treće zemlje.
Člankom 79. prenosi se članak 48.g Direktive 2013/36/EU kojim se propisuje sustav upravljanja podružnicama iz treće zemlje. Kao i kod kreditnih institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, zahtijeva se da dvije osobe koje stvarno upravljaju poslovanjem podružnice imaju dobar ugled, odgovarajuće znanje, vještine i iskustvo te za čije imenovanje je potrebno dobiti prethodnu suglasnost Hrvatske narodne banke. Također, osobe u upravljačkom odboru koji će izvršavati izvršne i ovlasti nadzornog odbora mora ispunjavati uvjete propisane za upravu i nadzorni odbor kreditne institucije. Odredbe ovog Prijedloga zakona koje se odnose na sustav upravljanja i imenovanje voditelja internih kontrolnih funkcija primjenjuje se i na podružnicu iz treće zemlje. Ovim člankom zahtijeva se od podružnice iz treće zemlje da uspostavi linije izvješćivanja upravljačkom tijelu glavnog društva, te da prati i upravlja eksternalizacijom svoji poslovnih procesa, a podružnica iz treće zemlje koja sudjeluje u naizmjeničnim operacijama ( engl. back-to-back ) ili operacijama unutar grupe dužna je imati odgovarajuće resurse za utvrđivanje i pravilno upravljanje kreditnim rizikom druge ugovorne strane. Odredbe ovog Prijedloga zakona koje se odnose na reviziju za potrebe Hrvatske narodne na odgovarajući način primjenjuje se i na podružnicu iz treće zemlje.
Člankom 80. prenosi se članak 48.h Direktive 2013/36/EU kojim se propisuju zahtjevi za vođenje poslovnih knjiga koje tim podružnicama iz trećih zemalja omogućuju praćenje i vođenje sveobuhvatne i točne evidencije cjelokupne računovodstvene imovine i obveza podružnice iz treće zemlje ili cjelokupne imovine i obveza koje nastaju u podružnici iz treće zemlje u Republici Hrvatskoj i samostalno upravljanje tom imovinom i obvezama unutar podružnice iz treće zemlje. Podružnica iz treće zemlje dužna je propisati i redovito preispitivati i ažurirati računovodstvene politike i postupke za vođenje poslovnih knjiga koje moraju biti u skladu s međunarodnim računovodstvenim standardima te iste podliježu zakonskoj reviziji sukladno zakonu kojim se uređuje računovodstvo. Revidirane godišnje financijske izvještaje koji se odnose na poslovanje podružnice iz treće zemlje uključujući i mišljenje ovlaštenog revizora, podružnice iz treće zemlje moraju dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci u roku od 15 dana od dana primitka tog revizorskog izvještaja, a najkasnije u roku od četiri mjeseca od isteka poslovne godine na koju se odnose ti izvještaji.
Člankom 81. prenosi se članak 48.i Direktive 2013/36/EU kojim se propisuje ovlast Hrvatskoj narodnoj banci da od društva osnivača podružnice iz treće zemlje zahtijeva osnivanja društva kćeri čime se iskorištava diskrecijsko pravo navedeno predmetnim člankom Direktive 2013/36/EU. Osnivanje društva kćeri zahtijeva se ako te podružnice posluju s klijentima ili drugim ugovornim stranama u drugim državama članicama kršeći pravila unutarnjeg tržišta, ako podružnice iz trećih zemalja imaju sistemsku važnost ili predstavljaju znatan rizik za financijsku stabilnost Republike Hrvatske ili Unije, ako je ukupni iznos imovine svih podružnica iz trećih zemalja u Uniji koje pripadaju istoj grupi iz treće zemlje jednak ili veći od 40 milijardi EUR, odnosno iznos računovodstvene imovine u Republic Hrvatskoj je jednak ili veći od 10 milijardi EUR te ako imovina i potencijalne obveze iskazane u njezinim revidiranim izvještajima prelaze 5% ukupne imovine i potencijalnih obveza svih kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj. Kako bi se razmotrile posljedice na razini cijele Unije, prije zahtijevanja osnivanja društva kćeri, Hrvatska narodna banka će se savjetovati s Europskim nadzornim tijelom za bankarstvo i nadležnim tijelima država članica u kojima je relevantna grupa iz treće zemlje osnovala druge podružnice ili društva kćeri. Nadalje, pri procjeni imaju li podružnice iz trećih zemalja sistemsku važnost ili predstavljaju znatan rizik za financijsku stabilnost Republike Hrvatske ili Unije ili ukupni iznos imovine svih podružnica iz trećih zemalja u Uniji koje pripadaju istoj grupi iz treće zemlje je jednak ili veći od 40 milijardi EUR odnosno u Republici Hrvatskoj 10 milijardi EUR, Hrvatska narodna banka preispitati će predstavlja li podružnica sličnu razinu rizika za financijsku stabilnost kao institucije koje se na temelju Direktive 2013/36/EU i Uredbe (EU) br. 575/2013 smatraju „sistemski važnim institucijama”.
Člankom 82. prenosi se članak 48.j Direktive 2013/36/EU kojim se propisuje procjena sistemske važnosti i zahtjevi Hrvatske narodne banke za podružnice iz trećih zemalja koje imaju sistemsku važnost. Pri procjeni sistemske važnosti kao prag uzima se u obzir ukupan iznos imovine u Uniji svih podružnica iz trećih zemalja u Uniji koje pripadaju istoj grupi iz treće zemlje koji je jednak ili veći od 40 milijardi EUR bilo za trogodišnje izvještajno razdoblja koja neposredno prethode tekućem razdoblju ili apsolutni iznos za najmanje tri godišnja izvještajna razdoblja tijekom pet godišnjih izvještajnih razdoblja koja neposredno prethode tekućem razdoblju. Kao dio procjene i kako bi procijenila rizike za financijsku stabilnost koje podružnica iz treće zemlje sa sjedištem u Republici Hrvatskoj predstavlja za ostale države članice, Hrvatska narodna banka će se savjetovati s Europskim nadzornim tijelom za bankarstvo i nadležnim tijelima država članica u kojima je relevantna grupa iz treće zemlje osnovala druge podružnice ili društva kćeri iz trećih zemalja. U slučaju neslaganja s procjenom sistemske važnosti podružnice iz treće zemlje s drugim nadležnim tijelima, Hrvatska narodna banka uz pomoć Europskog nadzornog tijela za bankarstvo uložit će se napor kako bi se postigao konsenzus u procjeni. Ako se utvrdi da su podružnice iz trećih zemalja sistemski važne, donose se mjere primjerene za ublažavanje rizika za financijsku stabilnost. U tu bi svrhu Hrvatska narodna banka može naložiti podružnici iz treće zemlje obvezu restrukturiranja imovine podružnice iz treće zemlje ili njihova poslovanja tako da ta podružnice više ne bude sistemski važna, odnosno dodatne zahtjeve u pogledu kapitala, likvidnosti, izvješćivanja ili objavljivanja informacija ako bi to bilo dovoljno da se odgovori na rizike za financijsku stabilnost. U slučaju neizvršavanja naloženih mjera, podružnica iz treće zemlje dužna je dostaviti Europskom nadzornom tijelu i nadležnim tijelima država članica ako je relevantna grupa iz treće zemlje osnovala druge podružnice ili institucije kćeri iz trećih zemalja o razlozima zbog kojih je odlučilo da neće izvršavati te ovlasti.
Člankom 83. prenosi se članak 48.k Direktive 2013/36/EU koji se odnosi na regulatorne i financijske informacije o podružnicama iz trećih zemalja i glavnome društvu. Podružnice iz treće zemlje dostavljat će Hrvatskoj narodnoj banci informacije na način propisan delegiranim aktom koji temeljem članka 48.l Direktive 2013/36/EU donosi Europska komisija o imovini i obvezama u svojim poslovnim knjigama, njezinoj usklađenosti sa zahtjevima koji se na njih primjenjuje na temelju ovog Prijedloga zakona, o sustavima zaštite depozita koji su dostupni deponentima u podružnicama iz trećih zemalja kao i o dodatnim regulatornim zahtjevima sukladno Prijedlogu zakona i njegovim podzakonskim propisima. Također, podružnica iz treće zemlje u obvezi je dostavljati određene informacije i o svom glavnom društvu kao što su agregirane informacije o imovini i obvezama koje se drže ili su računovodstveno evidentirane u društvima kćerima odnosno drugim podružnicama iz trećih zemalja u Europskoj uniji koje pripadaju grupi tog glavnog društva, informacije o usklađenosti glavnog društva s primjenjivim bonitetnim zahtjevima na pojedinačnoj i konsolidiranoj osnovi, planove oporavka glavnog društva i konkretne mjere koje bi se mogle poduzeti u vezi s podružnicama iz trećih zemalja u skladu s tim planovima. Sadržaj izvješća i obavijesti, rokove i način izvješćivanja o informacijama Hrvatska narodna banka propisat će podzakonskim propisom.
Člankom 84. prenosi se članak 48.q Direktive 2013/36/EU kojim propisuje se obavješćivanje Europskog nadzornog tijela u vezi podružnica iz trećih zemalja.
Člankom 85. propisuje se na odgovarajući primjena odredbi ovog Prijedloga Zakona i njegovih podzakonskih propisa kao i odredbi Uredbe (EU) br. 575/2013 i propisa donesenih na temelju te Uredbe na podružnicu iz treće zemlje.
Člankom 86. uređuje se poslovanje predstavništava stranih kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj. Propisuje se obveza kreditnoj instituciji sa sjedištem izvan Republike Hrvatske obavijestiti Hrvatsku narodnu banku o namjeri osnivanja svog predstavništva u Republici Hrvatskoj. Također, propisuje se sadržaj obavijesti koje kreditna institucija sa sjedištem izvan Republike Hrvatske dostavlja Hrvatskoj narodnoj banci te nakon što joj Hrvatska narodna banka potvrdi primitak predmetne obavijesti, predstavništvo kreditne institucije može početi poslovanje u Republici Hrvatskoj. Hrvatska narodna banka vodi registar predstavništva kreditnih institucija sa sjedištem izvan Republike Hrvatske koji objavljuje na svojim internetskim stranicama.
Člankom 87. prenosi se članak 21.a) Direktive 2013/36/EU kojim se uređuje izdavanje odobrenja financijskim holdinzima i mješovitim financijskim holdinzima. Člankom su definirani postupci izdavanja odobrenja od strane Hrvatske narodne banke kao konsolidirajućeg nadzornog tijela te kontinuiranog nadzora o ispunjenju uvjeta prema kojima su izdana odobrenja pri čemu su, između ostalog, propisani obveznici i sadržaj zahtjeva za izdavanje odobrenje, uvjeti koje je potrebno zadovoljiti za odobrenje financijskom holdingu i mješovitom financijskom holdingu te obveza konsolidirajućeg nadzornog tijela o kontinuiranom praćenju ispunjenja uvjeta.
Člankom 88. prenosi se članak 21.a stavak 4.,4a. i 5. Direktive 2013/36/EU kojima su propisani uvjeti za izuzeće od odobrenja financijskim holdinzima i mješovitim financijskim holdinzima, uvjeti za isključenje iz opsega konsolidacije u slučaju izuzeća te obveza/ovlast provođenja kontinuiranog nadzora nad ispunjavanjem uvjeta za konsolidirajuće nadzorno tijelo odnosno Hrvatsku narodnu banku.
Člankom 89. propisane su supervizorske mjere prema financijskom holdingu i mješovitom financijskom holdingu čime se prenose stavci 6.,7. i 10. članka 21.a Direktive 2013/36/EU. Predmetnim odredbama propisane su mjere koje konsolidirajuće nadzorno tijelo može poduzeti prema financijskom holdingu ili mješovitom financijskom holdingu u slučaju neispunjenja uvjeta te postupak u slučaju donošenje mjere zabrane ostvarivanja prava glasa koje proizlazi iz dionica institucija kćeri koje drži financijski holding ili mješoviti financijski holding.
Člankom 90. propisan je postupak donošenja zajedničke odluke o ispunjenju uvjeta za izdavanje odobrenja financijskom holdingu ili mješovitom financijskom holdingu kada je Hrvatska narodna banka konsolidirajuće nadzorno tijelo. Radi se o suradnji s nadležnim tijelima u drugoj državi članici u kojoj financijski holding ili mješoviti financijski holding ima poslovni nastan. Predmetnim člankom prenose se stavci 8. i 9. članka 21.a Direktive 2013/36/EU.
Člankom 91. propisan je postupak analogan postupku iz članka 90. za slučaj kada Hrvatska narodna banka nije konsolidirajuće nadzorno tijelo.
Člankom 92. propisani su razlozi za ukidanje odobrenja financijskom holdingu i mješovitom financijskom holdingu.
Člankom 93. propisan je postupak i uvjeti identifikacije posredničkog matičnog društva u EU-u u slučajevima kada je na području EU-a identificirano poslovanje grupe iz treće zemlje. Hrvatska narodna banka će tada u suradnji s drugim nadležnim tijelima ovlaštenim za superviziju članica grupe iz treće zemlje odrediti jedinstveno posredničko matično društvo u EU-u, odnosno u iznimnim slučajevima mogu se odrediti dva posrednička matična društva u EU-u. Po određivanju posredničkog matičnog društva Hrvatska narodna banka ima obvezu dostavljanja ovim člankom propisanih informacija Europskom nadzornom tijelu za bankarstvo. Predmetnim člankom prenosi se članak 21. b Direktive 2013/36/EU.
Članak 94. propisuje da je osnovni cilj supervizije Hrvatske narodne banke očuvanje povjerenja u bankovni sustav te njegova sigurnost i stabilnost. Utvrđuje da Hrvatska narodna banka obavlja superviziju nad kreditnim institucijama s odobrenjem temeljem ovoga Zakona, uključujući kada one posluju prekogranično. Ne dovodi u pitanje nadležnosti nadzornih tijela domaćina prema Direktivi 2013/36/EU. Ovim člankom u hrvatsko zakonodavstvo prenosi se članak 49. stavci 1. i 2. Direktive 2013/36.
Člankom 95. koji propisuje supervizorske ovlasti Hrvatske narodne banke, propisani su subjekti supervizije te nekoliko načina provođenja ovlasti (samostalno, u suradnji, prijenosom zadataka ili putem prijava nadležnim tijelima). Ovim člankom u hrvatsko zakonodavstvo prenosi se članak 64. Direktive 2013/36.
Članak 96. propisuje način na koji Hrvatska narodna banka obavlja superviziju kreditnih institucija i to kroz postupak supervizorske provjere i ocjene (SREP), nadzor nad primjenom Zakona, Uredbe (EU) br. 575/2013i propisa temeljenih na Direktivi 2013/36/EU, izdavanjem mjera, odobrenja i sl. Također je nadležna za ocjenu internih modela, planove oporavka i ranu intervenciju. Sve aktivnosti provode se u skladu s razinom primjene zahtjeva iz Uredbe (EU) br. 575/2013 čime se u hrvatsko zakonodavstvo prenosi članak 110. Direktive 2013/36.
Članak 97. propisuje ovlast Hrvatske narodne banke da za potrebe supervizije prikuplja informacije i provodi potrebne radnje nad širokim spektrom subjekata. Također, propisuje nadzorne ovlasti, uključujući pristup prostorijama, pregled dokumentacije, ispitivanje osoblja i mogućnost nenajavljenih pretraga uz sudski nalog. Ovim člankom u hrvatsko zakonodavstvo prenosi se članak 65. stavak 4. Direktive 2013/36/EU. Također, dana je ovlast Hrvatskoj narodnoj banci za propisivanjem uvjeta i načina provedbe supervizije, izricanja supervizorskih mjera te obveze tijela kreditne institucije i drugih osoba nakon supervizije koju obavlja Hrvatska narodna banka.
Članak 98. u hrvatsko zakonodavstvo prenosi članak 97., članak 100. stavak 1. i članak 107. stavak 1. Direktive 2013/36/EU. Njime se propisuju rizici i opseg koji pri obavljanju postupka supervizorske provjere i ocjene Hrvatska narodna banka provjerava i procjenjuje kako bi osiguralo da kreditne institucije imaju uspostavljen primjeren sustav upravljanja i pokrivenost rizika. Propisano je načelo proporcionalnosti pri utvrđivanju učestalosti i intenziteta postupka provjere i ocjene, uključujući i dodatno načelo proporcionalnosti. P ropisana je učestalost obavljanja postupka provjere i ocjene od najmanje jedanput na godinu za svaku kreditnu instituciju obuhvaćenu planom supervizije i učestalost provođenja odgovarajućih testiranja otpornosti kreditnih institucija na stres. U slučaju sumnje na pranje novca ili druge rizike, Hrvatska narodna banka surađuje s EU tijelima i može naložiti mjere. Utvrđuje se obveza redovitog provođenja testiranja otpornosti na stres te je propisano da Hrvatska narodna banka obavještava Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo o funkcioniranju i metodologiji postupka provjere i ocjene.
Članak 99. u hrvatsko zakonodavstvo prenosi članak 98. Direktive 2013/36/EU. Njime su propisani tehnički kriteriji kojih se dužna pridržavati Hrvatska narodna banka prilikom obavljanja postupka supervizorske provjere i ocjene. P ropisuje se da Hrvatska narodna banka procjenjuje upravljanje i izloženost kreditnih institucija različitim vrstama rizika, uključujući i ESG rizik i koncentracijski rizik koji proizlazi iz izloženosti prema središnjim drugim ugovornim stranama kao i rizik koji proizlazi iz pružanja usluga povezanih s kriptoimovinom. Propisana je mogućnost nalaganja dodatnih mjera vezanih uz izloženost kamatnom riziku koji proizlazi iz knjige pozicija kojima se ne trguje.
Članak 100. propisuje da Hrvatska narodna banka, najmanje jednom godišnje, donosi plan supervizije kreditnih institucija, uzimajući u obzir rezultate postupka supervizorske provjere i ocjene iz članka 98. ovoga Zakona. Utvrđuje se da plan sadržava način provođenja supervizije, raspodjelu resursa, popis institucija pod pojačanim nadzorom te plan nadzora u poslovnim prostorijama, uključujući podružnice u drugim državama članicama. Određuje se da Hrvatska narodna banka provodi pojačanu superviziju kada to zahtijevaju rezultati provjere i ocjene ili testiranja otpornosti na stres. Propisuje se mogućnost nadzora nad podružnicama institucija iz drugih država članica, neovisno o planu supervizije nadležnog tijela matične države. Ovim člankom u hrvatsko zakonodavstvo prenosi se članak 99. Direktive 2013/36/EU
Člankom 101. propisana je obveza Hrvatske narodne banke da redovito, a najmanje svake tri godine, provjerava usklađenost kreditne institucije s propisanim zahtjevima za dobivanje prethodnog odobrenja za primjenu internih pristupa pri izračunu kapitalnih zahtjeva. Nadalje, propisan je postupak ako se predmetnom provjerom utvrde značajni nedostaci u obuhvatu izloženosti riziku internih pristupa kreditne institucije. Ovim člankom u hrvatsko zakonodavstvo prenosi se članak 101. Direktive 2013/36/EU.
Članak 102. propisuje kriterije kada Hrvatska narodna nalaže supervizorske mjere te utvrđuje da se supervizorske mjere izriču pismom preporuke ili rješenjem, pri čemu rješenje može uslijediti nakon neispunjenja preporuke. Određuje se obveza poštivanja rokova koje odredi Hrvatska narodna banka, te se uređuje mogućnost zahtjeva za produljenje roka, osim ako je isti jednak ili kraći od 30 radnih dana. Propisuje se da je kreditna institucija dužna provesti supervizorske mjere naložene rješenjem u određenim rokovima. Ovim člankom u hrvatsko zakonodavstvo prenosi se članak 102. Direktive 2013/36/EU.
Člankom 103. propisana je mogućnost da Hrvatska narodna banka donese rješenje i tijekom nadzora u poslovnim prostorijama te naloži kreditnoj instituciji poduzimanje mjera za otklanjanje određenih nezakonitosti.
Člankom 104. propisana je mogućnost da Hrvatska narodna banka naloži kreditnoj instituciji da u određenom roku izvijesti o izvršenju naloženih mjera.
Člankom 105. propisane su supervizorske mjere koje Hrvatska narodna banka može naložiti kreditnoj instituciji. Također su propisani slučajevi kada Hrvatska narodna banka u dogovoru sa sanacijskim tijelom može naložiti te mjere. Ovim člankom u hrvatsko zakonodavstvo prenosi se članak 84. stavci 3. i 4. i članak 104. stavak 1. Direktive 2013/36/EU.
Člankom 106. propisani su kriteriji kada se može naložiti mjera češćeg i dodatnog izvješćivanja Hrvatske narodne banke te su propisane odredbe kako bi se otklonila mogućnost dvostrukih zahtjeva za informacijama. Ovim člankom u hrvatsko zakonodavstvo prenosi se članak 104. stavak 2. Direktive 2013/36/EU.
Članak 107. utvrđuje kriterije i postupak za određivanje supervizorske mjere dodatnih kapitalnih zahtjeva, povrh minimalno propisanih, pojedinoj kreditnoj instituciji, uključujući obuhvaćene rizike i njihovo mjerenje kao i način održavanja. Propisani su i postupci ako institucija postane obveznik primjene minimalne donje granice iz članka 92. stavka 3. Uredbe (EU) br. 575/2013. Ovim člankom u hrvatsko zakonodavstvo prenosi se članak 104.a Direktive 2013/36/EU.
Članak 108. propisuje da Hrvatska narodna banka procjenjuje potrebu utvrđivanje smjernice o dodatnom kapitalu (tzv. Pillar 2 Guidance ) radi pokrića gubitaka u stresnim uvjetima te osigurava da isti ne služi ispunjavanju ostalih kapitalnih zahtjeva. Također propisuje obvezu preispitivanja naložene smjernice od strane Hrvatske narodne banka, ako institucija postane obveznik primjene minimalne donje granice. Ovim člankom u hrvatsko zakonodavstvo prenosi se članak 104.b Direktive 2013/36/EU.
Članak 109. propisuje obvezu Hrvatskoj narodnoj banci da o naloženim dodatnim kapitalnim zahtjevima i smjernicama obavijesti nadležno sanacijsko tijelo. Ovim člankom u hrvatsko zakonodavstvo prenosi se članak 104.c Direktive 2013/36/EU.
Članak 110. propisuje da Hrvatska narodna banka na temelju provedene supervizije može naložiti posebne zahtjeve za likvidnost ako procijeni da je institucija izložena specifičnim likvidnosnim rizicima. Pritom uzima u obzir poslovni model, sustave upravljanja i rezultate prethodnih nadzornih postupaka. Ovim člankom u hrvatsko zakonodavstvo prenosi se članak 105. Direktive 2013/36/EU.
Člankom 111. prenosi se članak 106. Direktive 2013/36/EU kojim je Hrvatskoj narodnoj banci dana ovlast da kreditnoj instituciji naloži dinamiku, rokove i način javnog objavljivanja informacija. Također, Hrvatskoj narodnoj banci dana je mogućnosti da odredi način na koji kreditna institucija koja postaje dužna primjenjivati minimalnu donju granicu treba Hrvatskoj narodnoj banci dostavljati i objavljivati informacije o utjecaju na bonitetne zahtjeve te kreditne institucije, a u skladu s člankom 104.a) stavak 7. podstavak b) Direktive 2013/36/EU.
Člankom 112. prenosi se članak 88. stavak 2. Direktive 2013/36 EU kojim je kreditnim institucijama propisana obveza da, u skladu s člankom 435. stavkom 2. točkom c) Uredbe (EU) br. 575/2013, javno objave ciljanu zastupljenost slabije zastupljenog spola i način njezina postizanja. Također, prenosi se i članak 106. stavak 2. Direktive 2013/36 EU kojim se od matičnog društva zahtijeva da jednom godišnje objavljuje, bilo u cijelosti ili upućivanjem na istovjetne informacije, opis svoje pravne strukture te strukture upravljanja i organizacijske strukture grupe institucija. Dodatno, definirani su i zahtjevi vezani uz javnu objavu na internetskim stranicama kreditne institucije čime se prenosi članak 96. Direktive 2013/36 EU.
Članak 113. propisuje da Hrvatska narodna banka može ovlastiti predstavnika da prisustvuje glavnoj skupštini kreditne institucije, koji ima pravo prisustvovati i obraćati se, a institucija mu to mora omogućiti.
Članak 114. propisuje da Hrvatska narodna banka može imenovati povjerenika ako na temelju provedenog postupka provjere i ocjene procijeni da je potreban za pojačan nadzor u instituciji. Povjerenik ima mandat do 12 mjeseci i može imati pomoćnike, a Hrvatska narodna banka određuje opseg izvješćivanja.
Članak 115. propisuje da povjerenik ima pravo prisustvovati i sazivati sjednice uprave i nadzornog odbora, predlagati odluke te da ima pristup svim informacijama. Povjerenik ne može prenositi ovlasti na druge i odgovara izravno Hrvatskoj narodnoj banci.
Članak 116. propisuje da povjerenik mora bez odgode obavijestiti Hrvatsku narodnu banku o svim okolnostima koje mogu ugroziti provedbu supervizorskih mjera ili stabilnost institucije, te sastaviti posebno izvješće ako je potrebno.
Članak 117. utvrđuje postupanje Hrvatske narodne banke temeljem izvješća povjerenika pri čemu ona može na temelju izvješća povjerenika naložiti supervizorske mjere ili mjere rane intervencije ako utvrdi da su za to ispunjeni uvjeti.
Članak 118. utvrđuje da ovlasti povjerenika prestaju istekom mandata, opozivom, uvođenjem posebne uprave, likvidatora ili sanacijske uprave.
Člankom 119. uređuje se suradnja Hrvatske narodne banke s nadležnim tijelima drugih država članica u vezi sa supervizijom kreditnih institucija iz RH koje putem podružnica pružaju usluge na njihovom teritoriju. Propisuje se razmjena informacija važnih za bonitetni nadzor, osobito u pogledu likvidnosti, solventnosti i sistemskog rizika. Također se osigurava pravovremena komunikacija u slučaju nastanka ili očekivanja likvidnosnih poteškoća te mogućnost intervencije nadležnog tijela zemlje domaćina ako se utvrdi da Hrvatska narodna banka kao matično tijelo ne poduzima primjerene mjere. Ujedno se uređuje mogućnost uključivanja Europskog nadzornog tijela za bankarstvo u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 1093/2010. Ovim člankom u hrvatsko zakonodavstvo prenosi se članak 50. Direktive 2013/36/EU.
Člankom 120. se omogućuje Hrvatskoj narodnoj banci provođenje nadzora u poslovnim prostorijama podružnica kreditnih institucija koje posluju u drugim državama članicama. Propisuje se i mogućnost suradnje s nadležnim tijelima države članice domaćina, uključujući i izravne ili posredne nadzore, uz obvezno prethodno obavještavanje nadležnih tijela države članice domaćina. Dodatno se uređuje način postupanja u slučaju kada država članica domaćina sama provodi nadzor, uključujući obvezu uzimanja u obzir rezultata nadzora u planiranju supervizije od strane Hrvatske narodne banke. Ovim člankom u hrvatsko zakonodavstvo prenosi se članak 52. i članak 118. Direktive 2013/36/EU.
Člankom 121. propisuje se postupanje Hrvatske narodne banke u slučaju kada nadležno tijelo države članice domaćina utvrdi da kreditna institucija koja preko podružnice pruža usluge na njezinom području krši ili bi mogla kršiti odredbe Direktive 2013/36/EU ili Uredbe (EU) br. 575/2013. Hrvatska narodna banka dužna je bez odgode poduzeti supervizorske mjere za otklanjanje ili sprječavanje neusklađenosti te o tome izvijestiti nadležno tijelo države članice domaćina. Ovim se osigurava učinkovit bonitetni nadzor u prekograničnom kontekstu i potiče suradnja nadzornih tijela država članica. Ujedno se uređuje mogućnost poduzimanja preventivnih mjera od strane nadležnog tijela države članice domaćina te uključivanje Europskog nadzornog tijela za bankarstvo u slučajevima nesuglasja između nadzornih tijela, u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 1093/2010. Ovim člankom u hrvatsko zakonodavstvo prenosi se članak 41. i članak 43. stavak 5. Direktive 2013/36/EU.
Člankom 122. utvrđuje se obveza Hrvatske narodne banke da bez odgode obavijesti nadležno tijelo države članice domaćina ako kreditnoj instituciji bude ukinuto odobrenje za rad ili joj bude izrečena supervizorska mjera zabrane pružanja pojedine financijske usluge. Cilj je omogućiti nadležnim tijelima država članica domaćina da pravodobno poduzmu odgovarajuće mjere kako bi se zaštitili deponenti i spriječilo daljnje poslovanje institucije koja više nema zakonsku osnovu za pružanje usluga. Ovim člankom u hrvatsko zakonodavstvo prenosi se članak 45. Direktive 2013/36/EU.
Člankom 122. uređuje se da se na superviziju kreditne institucije koja neposredno pruža usluge u drugoj državi članici primjenjuju odgovarajuće odredbe ovoga Zakona koje se odnose na prekogranične aktivnosti. Također se propisuje da se iste odredbe primjenjuju i na financijske institucije koje pružaju uzajamno priznate usluge, sukladno članku 57. Zakona. Time se osigurava koherentna primjena nadzornih pravila i nad kreditnim i nad financijskim institucijama koje posluju prekogranično, u skladu s načelima unutarnjeg tržišta EU.
Člankom 124. utvrđuje se da je za bonitetni nadzor nad poslovanjem podružnice kreditne institucije iz druge države članice koja na području Republike Hrvatske pruža uzajamno priznate usluge nadležno tijelo matične države članice. Iznimno, Hrvatska narodna banka može obavljati superviziju u skladu sa svojim ovlastima ako je riječ o zaštiti financijskog sustava RH. Ovim člankom u hrvatsko zakonodavstvo prenosi se članak 49. stavak 1. Direktive 2013/36/EU.
Člankom 125. propisuje se obveza podružnica stranih kreditnih institucija da Hrvatskoj narodnoj banci dostavljaju podatke o pruženim uslugama. Hrvatska narodna banka ima pravo koristiti te informacije za nadzor, a podaci se smatraju povjerljivima. Također, uređuju se pravila o nadzoru pri čemu nadzor može provesti matično nadzorno tijelo, Hrvatska narodna banka ili uz međusobnu suradnju, pri čemu Hrvatska narodna banka mora prethodno savjetovati i naknadno izvijestiti matično tijelo. Nadzor se provodi u skladu s pravom Republike Hrvatske , a pri izricanju mjera Hrvatska narodna banka ne smije postupati diskriminatorno. Ovim člankom u hrvatsko zakonodavstvo prenosi se članak 40., članak 52. i članak 49. stavak 3. Direktive 2013/36/EU.
Članak 126. propisuje obvezu suradnje Hrvatske narodne banke i nadležnih tijela matične države članice u superviziji kreditnih institucija iz druge države članice koje posluju u Hrvatskoj. Uključuje razmjenu ključnih informacija (o upravljanju, vlasničkoj strukturi, likvidnosti, unutarnjim kontrolama itd.), kao i pravo Hrvatske narodne banke da traži objašnjenje načina na koji je matično tijelo postupilo po dostavljenim informacijama. Ako Hrvatska narodna banka ocijeni da mjere nisu dovoljne, može samostalno postupiti radi zaštite javnog interesa, uz prethodno obavještavanje EBA-e. Također, Hrvatska narodna banka može zatražiti posredovanje EBA-e ako dođe do prekida suradnje s nadležnim tijelom matične države članice. Ovim člankom u hrvatsko zakonodavstvo prenosi se članak 50. Direktive 2013/36/EU.
Članak 127. propisuje mjere nadležnog tijela matične države članice u vezi s uslugama koje se pružaju u Republici Hrvatskoj. Ako Hrvatska narodna banka utvrdi da kreditna institucija iz druge države članice koja posluje u RH krši relevantne EU propise, mora o tome obavijestiti nadležno tijelo matične države članice. To tijelo zatim mora poduzeti mjere i o njima izvijestiti Hrvatsku narodnu banku. Ako Hrvatska narodna banka procijeni da mjere nisu poduzete ili neće biti učinkovite, može zatražiti posredovanje EBA-e, koja odlučuje u roku od 24 sata. EBA može i samoinicijativno pomoći u postizanju dogovora između nadležnih tijela. Ovim člankom u hrvatsko zakonodavstvo prenosi se članak 41. Direktive 2013/36/EU.
Članak 128. daje ovlast Hrvatskoj narodnoj banci da u izvanrednim situacijama poduzme preventivne mjere prema kreditnoj instituciji iz druge države članice koja posluje u RH , kako bi spriječila financijsku nestabilnost i zaštitila interese korisnika usluga (deponenta, ulagatelja itd.). Te mjere moraju biti razmjerne svrsi, a mogu uključivati i privremenu obustavu plaćanja. Hrvatska narodna banka mora obavijestiti relevantna tijela (matično nadzorno tijelo, EBA, Komisiju), a mjere prestaju ako matično tijelo poduzme reorganizacijske mjere. Ako mjere postanu suvišne, Hrvatska narodna banka ih samostalno ukida. Nadležna tijela drugih država mogu zatražiti posredovanje EBA-e u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 1093/2010. Ovim člankom u hrvatsko zakonodavstvo prenosi se članak 43. Direktive 2013/36/EU.
Članak 129. propisuje da neovisno o prethodnim člancima, Hrvatska narodna banka može samostalno poduzimati mjere za sprječavanje ili sankcioniranje kršenja propisa u RH , uključujući i one kojima se štiti opće dobro. Ove mjere mogu uključivati zabranu sklapanja novih pravnih poslova od strane podružnice strane kreditne institucije. Propisuje se primjena odredbi Zakona o trgovačkim društvima za ukidanje podružnice, uz ovlaštenje Hrvatske narodne banke za pokretanje postupka. Ovim člankom u hrvatsko zakonodavstvo prenosi se članak 44. Direktive 2013/36/EU.
Članak 130. propisuje da ako kreditnoj instituciji iz druge države članice bude oduzeto odobrenje za rad, Hrvatska narodna banka mora spriječiti da njezina podružnica u RH nastavi sklapati nove poslove, te pritom zaštititi interese deponenata. Ova obveza proizlazi iz koordinacije sa matičnim nadzornim tijelom, koje je dužno obavijestiti Hrvatsku narodnu banku o oduzimanju odobrenja. Ovim člankom u hrvatsko zakonodavstvo prenosi se članak 45. Direktive 2013/36/EU.
Članak 131. propisuje da Hrvatska narodna banka primjenjuje nadzorne mehanizme na kreditne institucije iz EU koje pružaju usluge u RH bez osnivanja podružnice, kao i na financijske institucije koje nude usluge. Iako se ne radi o podružnicama, Hrvatska narodna banka ima određene ovlasti u pogledu nadzora u skladu s navedenim člancima, uključujući suradnju s nadzornim tijelima matičnih država članica.
Članak 132. propisuje da Hrvatska narodna banka provodi nadzor nad podružnicama iz trećih zemalja koje pružaju usluge u RH na isti način kao nad kreditnim institucijama iz RH, uz uključivanje u plan supervizije i provedbu postupka nadzorne provjere i ocjene. Poseban naglasak stavljen je na sustave upravljanja, rizike i održivost poslovanja, uz mogućnost poduzimanja širokog spektra mjera, uključujući zahtjeve za dodatni kapital i likvidnost. U slučajevima sumnje na pranje novca ili financiranje terorizma, Hrvatska narodna banka je obvezna surađivati s EBA-om i domaćim tijelima za sprječavanje pranja novca. Ovim člankom u hrvatsko zakonodavstvo prenose se članci 48.m, 48.n, i 48.o Direktive 2013/36/EU.
Članak 132. utvrđuje da su Hrvatska narodna banka i nadležna tijela drugih država članica obvezna usko surađivati i razmjenjivati informacije pri superviziji podružnica i institucija kćeri istih grupa iz trećih zemalja. U tu svrhu sklapaju pisane sporazume o suradnji i koordinaciji. Ako podružnice 1. razreda ili institucije kćeri posluju u više država članica, osniva se kolegij supervizora koji osigurava sveobuhvatni nadzor cijele grupe u EU. Kolegij priprema godišnje izvješće o poslovanju grupe, razmjenjuje rezultate nadzora i usklađuje primjenu supervizorskih mjera. Glavno nadzorno tijelo određuje se prema najvećoj podružnici grupe u EU (po računovodstvenoj imovini) i ima ulogu konsolidirajućeg nadzornog tijela. Ovim člankom u hrvatsko zakonodavstvo prenosi se članak 48.p Direktive 2013/36/EU.
Člankom 133. propisana je suradnja nadležnih tijela i kolegija supervizora, odnosno Hrvatska narodna banka i nadležna tijela drugih država članica koja provode superviziju podružnica iz treće zemlje i institucija kćeri iste grupe iz treće zemlje blisko surađuju i razmjenjuju informacije, te da sklapaju sporazume o suradnji.
Člankom 134. izvršeno je usklađivanje s člankom 111., stavcima1. i 3. Direktive 2013/36/EU te SSM Uredbom (EU) 1024/2013. Slijedom navedenog, ovim je člankom propisano da Hrvatska narodna banka, uz superviziju kreditne institucije u Republici Hrvatskoj na pojedinačnoj osnovi, provodi i superviziju grupe kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj na konsolidiranoj osnovi. Pri tome, ako je Europska središnja banka konsolidirajuće nadzorno tijelo, Hrvatska narodna banka u superviziji na konsolidiranoj osnovi sudjeluje kao promatrač. Člankom je definiran i obuhvat pojmova relevantnih za primjenu supervizorskih ovlasti na konsolidiranoj i potkonsolidiranoj osnovi.
Člankom 135. izvršeno je usklađivanje s člankom 111. stavcima 1.-5. Direktive 2013/36/EU te je propisana definicija grupe kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj. Grupa kreditnih institucija u RH postoji i u slučajevima kada se konsolidacija zahtijeva sukladno članku 18., stavku 3 ili stavku 6. Uredbe br. 575/2013 i kada je Hrvatska narodna banka nadležno tijelo za kreditnu instituciju s najvećim bilančnim iznosom.
Člankom 136. izvršeno je usklađenje s člankom 18., stavkom 6. podstavkom 2. Uredbe 575/2013/EU, slijedom čega su ovim člankom propisani posebni slučajevi uključivanja u grupu kreditnih institucija u RH temeljem naloga Hrvatske narodne banke da se u grupu kreditnih institucija u RH, uključe i određeni članovi grupe te se po potrebi provede konsolidacija radi potpunog i objektivnog prikazivanja financijskog stanja i poslovanja, odnosno ispunjavanja zahtjeva na konsolidiranoj osnovi. Način provođenja konsolidacije, Hrvatska narodna banka određuje rješenjem.
Člankom 137. prenosi se članak 111. stavak 5. Direktive 2013/36/EU sukladno kojemu ulogu konsolidirajućeg nadzornog tijela preuzima ono nadležno tijelo koje na pojedinačnoj osnovi nadzire jednu ili više kreditnih institucija unutar grupe, u kojoj je zbroj ukupnih bilanci viši od onoga koje bilo koje drugo nadležno tijelo nadzire na pojedinačnoj osnovi. Stoga se ovim člankom uređuje da Hrvatska narodna banka, kada nije konsolidirajuće nadzorno tijelo, ovisno o relativnoj važnosti pojedinih članica grupe, može preuzeti nadležnost za superviziju na konsolidiranoj osnovi, a isto tako prenijeti nadležnost za superviziju na drugo nadležno tijelo. O navedenom preuzimanju ili prijenosu nadležnosti, Hrvatska narodna banka obavještava Europsku komisiju i Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo.
Člankom 138. prenosi se članak 119., stavci 1. do 3. Direktive 2013/36/EU i članak 124., stavak 1. Direktive 2013/36/EU te se ovim člankom uređuje uključivanje matičnog mješovitog financijskog holdinga i matičnog financijskog holdinga u superviziju na konsolidiranoj osnovi koju provodi Hrvatska narodna banka kao nadležno tijelo koje je odgovorno za superviziju na konsolidiranoj osnovi. S tim u vezi, Hrvatska narodna banka ima ovlast primiti podatke potrebne za konsolidaciju, kao i podatke potrebne za superviziju pojedinačnih kreditnih institucija te provesti superviziju poslovanja na konsolidiranoj i pojedinačnoj osnovi.
Člankom 139. prenosi se članak 112. Direktive 2013/36/EU kojim je propisano usklađivanje nadzornih aktivnosti od strane konsolidirajućeg nadzornog tijela. Slijedom navedenog, ovim člankom propisano je da u slučaju kada je Hrvatska narodna banka konsolidirajuće nadzorno tijelo, ona obavlja dodatne zadaće poput usklađivanja prikupljanja informacija, planiranja i usklađivanja nadzornih aktivnosti s uključenim nadzornim tijelima, kao i mogućnost traženja posredovanja Europskog nadzornog tijela za bankarstvo u slučaju izostanka takve suradnje.
Člankom 140. prenosi se članak 116. stavci 1. do 9. Direktive 2013/36/EU te se propisuje osnivanje i rad kolegija za superviziju u uvjetima kada je Hrvatska narodna banka konsolidirajući supervizor, preko kojega se provodi suradnja i razmjena informacija između Hrvatske narodne banke, Europskog nadzornog tijela za bankarstvo i drugih nadležnih tijela. Hrvatska narodna banka, u rad kolegija može uključiti i druga tijela iz Republike Hrvatske, druge države članice ili treće zemlje uz osigurano istovjetno ispunjenje obveze čuvanja povjerljivih informacija. Hrvatska narodna banka, kao konsolidirajuće nadzorno tijelo, vrši sve zadaće propisane ovim člankom, a u slučaju neslaganja između nadležnih tijela u kolegiju, može zatražiti posredovanje Europskog nadzornog tijela za bankarstvo.
Člankom 141. prenosi se članak 113. stavci 1. do 4. Direktive 2013/36/EU, za slučajeve kada je Hrvatska narodna banka konsolidirajuće nadzorno tijelo. Slijedom navedenog, propisana je suradnja Hrvatske narodne banke, kao konsolidirajućeg nadzornog tijela s nadležnim tijelima drugih država članica u kojima je sjedište društava uključenih u grupu kreditnih institucija u RH pri donošenju zajedničkih odluka, područja u kojima se donose zajedničke odluke, podnošenje izvješća Hrvatske narodne banke na temelju provedene supervizije, rokovi za donošenje zajedničkih odluka te mogućnost traženja savjeta od Europskog nadzornog tijela za bankarstvo u slučaju različitih mišljenja u vezi s donošenjem zajedničke odluke i postupanje u takvim slučajevima.
Člankom 142. prenosi se članak 113., stavci 1. - 4. Direktive 2013/36/EU, za slučajeve kada Hrvatska narodna banka nije konsolidirajuće nadzorno tijelo, nego istu ulogu ima nadležno tijelo druge države članice. Slijedom navedenog, propisuje se način odlučivanja u takvim slučajevima i sudjelovanje Hrvatske narodne banke u tom postupku, područja u kojima se donosi zajednička odluka, sastavljanje izvješća od strane Hrvatske narodne banke na temelju provedene supervizije, način donošenja rješenja na temelju zajedničke odluke, postupanje u slučaju različitih mišljenja te savjetovanje s Europskim nadzornim tijelom za bankarstvo u slučaju različitih mišljenja.
Člankom 143. prenosi se članak 114., stavci 1. i 2. Direktive 2013/36/EU te se uređuje način prosljeđivanja i razmjene informacija kada nastupi izvanredno stanje, od strane Hrvatske narodne banke, kao konsolidirajućeg nadzornog tijela, prema Europskom nadzornom tijelu za bankarstvo i Europskom odboru za financijske rizike, uz poštivanje odredaba ovoga Zakona kojima se uređuje razmjena povjerljivih informacija i uz korištenje uspostavljenih kanala komuniciranja. Kada pak Hrvatska narodna banka nije konsolidirajuće nadzorno tijelo, o istim informacijama obavještava konsolidirano nadzorno tijelo u drugoj državi članici poštujući iste odredbe o povjerljivosti podataka. Pri svemu navedenom, izbjegava se dvostruko izvješćivanje različitih tijela uključenih u nadzor, ako su predmetne informacije već dostavljene.
Člankom 144. prenosi se članak 115., stavci 1. i 2. Direktive 2013/36/EU, kojima je propisana obveza pisanih sporazuma o usklađivanju i suradnji. Slijedom navedenog, ovim je člankom uređeno da će radi omogućavanja i uspostave djelotvorne supervizije na konsolidiranoj osnovi, Hrvatska narodna banka, s drugim tijelima uključenim u tu superviziju, sklopiti pisani sporazum o koordinaciji i suradnji. Također, propisani su predmeti tih sporazuma koji mogu uključivati prijenos odnosno preuzimanje nadležnosti za superviziju.
Člankom 145. prenosi se članak 24. stavak 2. i članak 117. stavci 1. do 3. Direktive 2013/36/EU. Stoga je ovim člankom propisano da će Hrvatska narodna banka, surađivati s nadležnim tijelima država članica te im dostavljati informacije relevantne za obavljanje supervizije, sukladno ovom Zakonu i Uredbi (EU) br. 575/2013. Također, definiran je način i postupak suradnje te posredovanje Europskog nadzornog tijela za bankarstvo u slučaju potrebe.
Člankom 146. prenosi se članak 117. stavci 4. i 5. Direktive 2013/36/EU. Stoga je ovim člankom propisana obveza savjetovanja Hrvatske narodne banke, prije donošenja odluke važne za obavljanje supervizije drugih nadležnih tijela država članica, s tim nadležnim tijelima. Također, propisana su područja u kojima će se vršiti savjetovanje te način donošenja odluka u hitnim slučajevima. Člankom je također propisana suradnja i razmjena informacija u području sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma.
Člankom 147. prenosi se članak 122. stavci 1. i 2. te članak 124. stavak 1. Direktive 2013/36/EU. Sukladno navedenom, ovim člankom propisane su obveze mješovitog holdinga i njegovih društava kćeri u pogledu dostave Hrvatskoj narodnoj banci, svih informacija potrebnih za superviziju kreditnih institucija koje su društva kćeri. Također, omogućuje se Hrvatskoj narodnoj banci ili drugoj osobi koju ona ovlasti, obavljanje nadzora radi provjere dobivenih informacija.
Člankom 148. prenosi se članak 123., stavci 1. i 2. Direktive 2013/36/EU te se propisuje da će Hrvatska narodna banka, u okviru svojih ovlasti za superviziju kreditnih institucija, provoditi nadzor nad svim transakcijama između kreditnih institucija i mješovitog holdinga i njegovih društava kćeri, u slučaju kada je mješoviti holding matično društvo, u odnosu na jednu ili više kreditnih institucija. Člankom se propisuju i dužnosti tih kreditnih institucija u smislu upravljanja rizicima, mehanizma unutarnjih kontrola i izvješćivanja Hrvatske narodne banke o unutargrupnim transakcijama što je predmet nadzora Hrvatske narodne banke.
Člankom 149. prenosi se članak 124., stavci 2. i 3. Direktive 2013/36/EU te se propisuje razmjena informacija relevantnih za potrebe supervizije na konsolidiranoj osnovi, i to kada Hrvatska narodna banka provodi superviziju na konsolidiranoj osnovi, ali isto tako i kada Hrvatska narodna banka ne provodi superviziju na konsolidiranoj osnovi.
Člankom 150. prenosi se članak 125., stavci 1. i 2. Direktive 2013/36/EU te se propisuje da će u slučajevima kada kreditna institucija, financijski holding, mješoviti financijski holding ili mješoviti holding, kontrolira jedno ili više društava kćeri koja su društva za osiguranje ili društva ovlaštena za pružanje investicijskih usluga, a koja podliježu izdavanju odobrenja za rad, Hrvatska narodna banka surađivati s nadzornim tijelima odgovornim za nadzor tih društava, razmjenjivati informacije s tim tijelima radi lakšeg obavljanja njihovih zadaća te omogućiti nadzor nad aktivnostima i općim financijskim položajem nadziranih društava. Člankom je propisana koordinacija i suradnja pri razmjeni informacija te obveza čuvanja povjerljivosti informacija koje se razmjenjuju.
Člankom 151. prenosi se članak 118. Direktive 2013/36/EU sukladno kojemu je ovim člankom propisano da nadležno tijelo druge države članice, može Hrvatskoj narodnoj banci poslati zahtjev za obavljanje nadzora u poslovnim prostorijama u odnosu na društva koja imaju sjedište u Republici Hrvatskoj. U pogledu takvog zahtjeva, Hrvatska narodna banka može samostalno obaviti takav nadzor, omogućiti ovlaštenim osobama nadležnog tijela druge države članice obavljanje takvog nadzora (ili sudjelovanje u nadzoru koji provodi Hrvatska narodna banka) ili pak omogućiti ovlaštenim revizorima ili drugim stručnim osobama obavljanje takvog nadzora. Ovim člankom propisana je i obratna situacija sukladno kojoj Hrvatska narodna banka može poslati zahtjev za obavljanje nadzora u poslovnim prostorijama nadležnom tijelu druge države članice, u odnosu na društva sa sjedištem u toj državi članici.
Člankom 152. prenosi se članak 126. Direktive 2013/36/EU te se propisuje da će Hrvatska narodna banka naložiti supervizorske mjere, u slučaju ako financijski holding, mješoviti financijski holding, mješoviti holding ili odgovorne osobe u tim društvima krše propise ili akte donesene s ciljem provedbe supervizije na konsolidiranoj osnovi.
Člankom 153. prenosi se članak 120., stavci 1. do 3. Direktive 2013/36/EU te se propisuje da se na mješoviti financijski holding primjenjuju relevantne odredbe onoga zakona kojim se uređuje najznačajniji financijski sektor utvrđen zakonom kojim se uređuje dodatna supervizija financijskih konglomerata.
Člankom 154. prenosi se članak 48. i članak 115. stavak 1. Direktive 2013/36/EU te se određuje da Hrvatska narodna banka, može sklopiti sporazum s jednim ili više nadležnih tijela trećih zemalja radi obavljanja supervizije na konsolidiranoj osnovi, nad kreditnom institucijom, čije matično društvo ima sjedište u trećoj zemlji ili kreditnom institucijom u trećoj zemlji čije matično društvo ima sjedište u Republici Hrvatskoj.
Člankom 155. prenosi se članak 127., stavci 1. do 3. Direktive 2013/36/EU koji uređuje procjenu istovjetnosti nadzora na konsolidiranoj osnovi trećih zemalja. Stoga se ovim člankom propisuje način suradnje Hrvatske narodne banke s trećim zemljama, i to u slučaju kada je kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, društvo kći kreditne institucije, mješovitog financijskog holdinga ili financijskog holdinga, sa sjedištem u trećoj zemlji i ne podliježe superviziji na konsolidiranoj osnovi od strane Hrvatske narodne banke ili nadležnog tijela druge države članice. Hrvatska narodna banka dužna je uzimati u obzir moguće opće smjernice Europskog nadzornog tijela za bankarstvo o usklađenosti pravila supervizije, savjetovati se s navedenim tijelom prije donošenja odluke, a u posebnim slučajevima može zahtijevati osnivanje financijskog holdinga ili mješovitog financijskog holdinga sa sjedištem u jednoj od država članica i provedbu konsolidacije u skladu sa ovim Zakonom.
Članak 156. utvrđuje da Hrvatska narodna banka može zatražiti da se podružnica kreditne institucije iz druge države članice, koja posluje u RH, proglasi značajnom. Takav zahtjev se temelji na kriterijima poput tržišnog udjela (više od 2 % depozita), potencijalnog utjecaja prestanka rada podružnice na likvidnost i platne sustave, te broja klijenata i sistemske važnosti za hrvatski financijski sustav. O odluci surađuju nadležna tijela matične i države domaćina, a ako ne postignu dogovor u roku, Hrvatska narodna banka može donijeti samostalnu odluku. Takve odluke su obvezujuće za sve uključene strane. U slučaju proglašenja značajne podružnice, Hrvatska narodna banka sudjeluje u radu kolegija supervizora, koji koordinira nadzor i razmjenu informacija. Ovim člankom u hrvatsko zakonodavstvo prenosi se članak 51. Direktive 2013/36/EU.
Članak 157. uređuje postupak odlučivanja o statusu značajne podružnice kada je Hrvatska narodna banka konsolidirajuće nadzorno tijelo. Ako druga država članica zatraži da se podružnica hrvatske banke smatra značajnom, Hrvatska narodna banka kao konsolidirajuće nadzorno tijelo surađuje u donošenju zajedničke odluke. Ako se ne postigne zajednička odluka u roku od dva mjeseca, država članica domaćin može samostalno donijeti odluku, koja postaje obvezujuća za Hrvatsku narodnu banku. Hrvatska narodna banka zatim razmjenjuje informacije i surađuje u nadzoru značajnih podružnica u drugim državama članicama te prenosi relevantne procjene rizika, supervizorske mjere i validacije internih modela. Također, u izvanrednim situacijama, Hrvatska narodna banka obavještava nadležna tijela i Europski odbor za sistemske rizike. Ako je to relevantno za likvidnosni rizik u državi domaćinu, Hrvatska narodna banka savjetuje se s nadležnim tijelima o planovima oporavka likvidnosti. Ovim člankom u hrvatsko zakonodavstvo prenosi se članak 51. stavak 1. i 2. Direktive 2013/36/EU.
Članak 158. uređuje pravila vezana uz osnivanje kolegija supervizora za značajne podružnice. Ako ne postoji kolegij supervizora, a hrvatska banka ima značajne podružnice u drugim državama članicama, Hrvatska narodna banka osniva kolegij i predsjeda njime. Nakon konzultacija s drugim nadležnim tijelima, Hrvatska narodna banka definira način rada kolegija pisanim aktom te određuje tko će sudjelovati, vodeći računa o potencijalnom utjecaju supervizorskih aktivnosti na stabilnost financijskih sustava drugih država. Hrvatska narodna banka pravodobno informira članove kolegija o sastancima, temama i poduzetim mjerama. Ovim člankom u hrvatsko zakonodavstvo prenosi se članak 51. stavak 3. Direktive 2013/36/EU.
Člankom 160. prenosi se članak 5. Direktive 2013/36/EU kojim je propisana obveza usklađenosti u slučaju postojanja više nadležnih nadzornih tijela u državi članici te članak 4., stavak 8. iste Direktive sukladno kojemu države članice moraju osigurati blisku suradnju i savjetovanje između tijela koja imaju ovlasti za sanaciju i nadležnih nadzornih tijela u vezi s pripremom sanacijskih planova. Slijedom navedenog, predloženim člankom propisana je obveza suradnje i obavještavanja između Hrvatske narodne banke i drugih nadležnih i nadzornih tijela u Republici Hrvatskoj u postupku provođenja zadataka supervizije i nadzora nad kreditnim ili financijskim institucijama te obveza suradnje i konzultacija u postupcima sanacije.
Člankom 161. prenesen je članak 53. Direktive 2013/366/EU, kojim se uređuje čuvanje poslovne tajne i člankom 143. kojim su propisani opći zahtjevi vezani uz objavu. Sukladno navedenom, propisana je obveza čuvanja povjerljivih informacija od strane Hrvatske narodne banke, njezinih radnika, revizora i drugih stručnih osoba koje rade ili su radile po ovlaštenju Hrvatske narodne banke, a koje saznaju tijekom rada za Hrvatsku narodnu banku. Člankom su također propisane iznimke od obveze čuvanja poslovne tajne, sukladne iznimkama propisanim člankom 53. navedene Direktive, u koje su, zadnjim izmjenama Direktive, dodani i slučajevi obuhvaćeni poreznim pravom čime se omogućuje efikasnija suradnja s poreznim tijelima.
Člankom 162. prenesen je članak 54. Direktive 2013/36/EU kojim se propisuje način korištenja povjerljivih informacija, a slijedom toga, predloženim člankom, propisan je način i moguće svrhe korištenja povjerljivih informacija od strane Hrvatske narodne banke, a koje je ista saznala tijekom obavljanja supervizije i drugih poslova iz svoje nadležnosti.
Člankom 163. prenesen je članak 56. Direktive 2013/36/EU kojim se uređuje razmjena informacija između nadležnih tijela. Stoga je predloženim člankom propisana mogućnost razmjene povjerljivih informacija između Hrvatske narodne banke i drugih tijela u Republici Hrvatskoj i drugim državama članicama, u svrhu provođenja supervizije, nadzora i drugih poslova za koje su ovlaštena pri čemu su tijela taksativno navedena, a sukladno zadnjoj izmjeni Direktive, uključena je i razmjena informacija s poreznim tijelima unutar Republike Hrvatske.
Člankom 164. prenesen je članak 57. Direktive 2013/36/EU kojim se uređuje razmjena informacija s osobama ovlaštenima za provedbu nadzora. Stoga se predloženim člankom propisuje mogućnost razmjene povjerljivih informacija između Hrvatske narodne banke i drugih tijela u Republici Hrvatskoj i drugim državama članicama koja su ovlaštena za provedbu nadzora u taksativno navedenim područjima i sukladno propisanim uvjetima. Pri tome je nužno poštivati odredbe o povjerljivosti informacija iz članka 161. ovoga Zakona.
Člankom 165. prenosi se članak 58. Direktive 2013/36/EU kojim se uređuje prijenos informacija koje se odnose na monetarni aspekt, aspekt osiguranja depozita, sistemski i aspekt platnog prometa. Slijedom navedenog, predloženim člankom propisuje se osnova dostave povjerljivih informacija od strane Hrvatske narodne banke drugim tijelima u Republici Hrvatskoj i drugim državama članicama, a koje se odnose na ovo područje suradnje.
Člankom 166. prenosi se članak 58.a. Direktive 2013/36/EU kojim se regulira prijenos informacija od strane Hrvatske narodne banke prema međunarodnim tijelima. Stoga se predloženim člankom regulira ovakva dostava podataka, na izričit zahtjev tih tijela i uz ispunjene propisane uvjete.
Člankom 167. prenose se članci 59., 60. i 61. Direktive 2013/36/EU, kojima se uređuje prijenos informacija drugim subjektima u Republici Hrvatskoj i drugim državama članicama, uvjeti pod kojima je moguće dostaviti te podatke i potrebne suglasnosti. Ako povjerljive informacije koje se dostavljaju, sadrže i osobne podatke, tijela su dužna postupati u skladu s propisom kojim se uređuje zaštita osobnih podataka.
Člankom 168. prenosi se članak 55. Direktive 2013/36/EU kojim se regulira suradnja s nadležnim tijelima trećih zemalja. Slijedom navedenog, ovim člankom propisano je da Hrvatska narodna banka može sklopiti sporazum s nadležnim tijelima iz trećih zemalja radi razmjene informacija u svrhu obavljanja supervizije, nadzora ili drugih poslova za koje su ovlašteni. Hrvatska narodna banka također može dostaviti povjerljive informacije i osobama iz trećih zemalja koje imaju izjednačen položaj s nadležnim tijelima uz ispunjenje propisanih uvjeta.
Člankom 169. prenosi se članak 62. Direktive 2013/36/EU kojim se regulira obrada osobnih podataka te se ovim člankom propisuje da se na obradu osobnih podataka koja se vrši temeljem ovoga Zakona, primjenjuju propisi koji uređuju zaštitu osobnih podataka.
Člankom 170. prenosi se članak 20. stavak 3 Direktive 2013/36/EU kojim je propisana obveza obavješćivanja nadležnih tijela i Europskog nadzornog tijela za bankarstvo o informacijama vezanim uz grupu kreditnih institucija. Također, ovim člankom se također propisuje obveza obavješćivanja Europske komisije, Europskog nadzornog tijela za bankarstvo, Europskog odbora za bankarstvo i drugih tijela Europske unije o svim pitanjima kada je to propisano pravnom stečevinom Europske unije te obavješćivanje Europske središnje banke o svim izrečenim sankcijama i pravnim lijekovima, kao i tijeku postupka, sukladno Uredbi (EU) br. 1024/2013.
Člankom 171. prenosi se članak 69. Direktive 2013/36/EU kojim se regulira razmjena informacija o kaznama. Stoga se ovim člankom propisuje način obavješćivanja od strane Hrvatske narodne banke, Europskog nadležnog tijela za bankarstvo o svim izrečenim upravnim kaznama i mjerama, odlukama u prekršajnom postupku te o podnesenim pravnim lijekovima vezano uz navedene sankcije i mjere te o ishodu tih postupaka. Također, ovim člankom propisuje se način korištenja istovjetnih informacija iz baze Europskog nadzornog tijela za bankarstvo, od strane Hrvatske narodne banke.
Člankom 172. prenose se članci 66., 68. i 143. Direktive 2013/36/EU kojima je regulirana javna objava informacija. Stoga se ovim člankom propisuju informacije koje je Hrvatska narodna banka dužna javno objaviti i način njihove objave.
Člankom 173. prenosi se članak 144. Direktive 2013/36/EU kojim se reguliraju posebni zahtjevi javnog objavljivanja informacija povezanih s izloženošću prenesenom kreditnom riziku Hrvatske narodne banke. Stoga se ovim člankom propisuje opseg podataka koje je Hrvatska narodna banka dužna javno objaviti u ovom području.
Člankom 174. propisano je koji se bonitetni zahtjevi iz ovog Zakona primjenjuju na pojedinačnoj osnovi za kreditnu instituciju sa sjedištem u Republici Hrvatskoj. Također članak određuje iznimke od ovoga članka koje obuhvaćaju kreditne institucije uključene u grupu kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj, a koje nisu dužne na pojedinačnoj osnovi ispunjavati zahtjev vezan uz strategije i postupke procjenjivanja adekvatnosti internog kapitala iz članka 180. ako u Republici Hrvatskoj imaju položaj matične kreditne institucije ili kreditne institucije koja je društvo kći matične kreditne institucije sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, matičnog financijskog holdinga u grupi kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj ili matičnog mješovitog financijskog holdinga u grupi kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj. Ovim člankom u hrvatsko zakonodavstvo prenesen je članak 108. stavak 1. i članak 109. stavak 1. Direktive 2013/36/EU.
Člankom 175. određeno je koji se bonitetni zahtjevi propisani ovim Zakonom primjenjuju na konsolidiranoj osnovi grupe kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj. Posebno je izdvojeno koje bonitetne zahtjeva na konsolidiranoj osnovi ispunjava matična kreditna institucija u RH i matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH, matični financijski holding i matični mješoviti financijski holding koji su dobili odobrenje temeljem ovoga Zakona. Također definirano je koji zahtjevi i tko su obveznici primjene bonitetnih zahtjeva na potkonsolidiranoj osnovi. Ovim člankom u hrvatsko zakonodavstvo prenesen je članak 108. stavci 2. i 4., članak 109. stavci, 2. i 3. Direktive 2013/36/EU.
Članak 176. određuje iznimke koje se odnose na primjenu bonitetnih zahtjeva za konsolidiranoj osnovi iz članka 175. vezano uz politiku primitaka, varijabilne primitke i osnivanje odbora za primitke. Ovim člankom u hrvatsko zakonodavstvo prenesen je članak 109., stavci 4. i 5. Direktive 2013/36.
Člankom 177. u svrhu očuvanja stabilnosti financijskog sustava, propisano je da kreditna institucija mora poslovati prema načelu likvidnosti i načelu solventnosti.
Člankom 178. propisuje se obveza kreditne institucije da u svakom trenutku raspolaže kapitalom koji je adekvatan vrstama, opsegu i složenosti usluga koje pruža i rizicima kojima je izložena ili bi mogla biti izložena u pružanju tih usluga.
Članak 179. propisuje da se instrumenti kapitala iz članaka 52. i 63. Uredbe (EU) br. 575/2013 mogu rasporediti kao instrumenti dodatnog osnovnog kapitala odnosno instrumente dopunskog kapitala nakon što kreditna institucija dobije odobrenje za raspoređivanje instrumenta kapitala kao instrumenata dodatnog osnovnog kapitala odnosno instrumenata dopunskog kapitala. Hrvatska narodna banka izdaje ovo odobrenje jedino ako instrument kapitala ispunjava sve propisane uvjete iz Uredbe (EU) br. 575/2013. Također, ovim člankom uvodi se nova obveza Hrvatskoj narodnoj banci da podzakonskim propisom propiše informacije i dokumentaciju koju je kreditna institucija dužna dostaviti zajedno sa zahtjevom za izdavanje spomenutog odobrenja Hrvatskoj narodnoj banci i zahtjevom za izdavanje odobrenja iz članka 26. stavka 3. Uredbe (EU) br. 575/2013. Podzakonskim propisom obuhvatit će se i osnova za usklađivanje Odluke o dokumentaciji koja se prilaže zahtjevu za izdavanje odobrenja za raspoređivanje instrumenata kapitala kao instrumenta regulatornoga kapitala kreditnih institucija za naknadna izdanja oblika instrumenta redovnog osnovnog kapitala s prošlim izmjenama CRR-a (Uredba (EU) 2019/876) i ITS-a o regulatornom kapitalu i prihvatljivim obvezama (Delegirana uredba Komisije EU 2023/827) vezano uz detaljnije propisivanje dokumentacije kod naknadnih izdanja oblika instrumenata redovnog osnovnog kapitala za koje je kreditna institucija već dobila odobrenje i rokova za dostavu obavijesti što je potrebno radi usklađivanja Hrvatske narodne banke postupaka s u međuvremenu donesenim ECB procedurama u ovom dijelu.
Člankom 180. propisuje se obveza kreditne institucije za utvrđivanjem i provođenjem primjerene, djelotvorne i sveobuhvatne strategije i postupaka za kontinuirano procjenjivanje i održavanje iznosa, vrste i rasporeda internoga kapitala. Također je definirano i što se smatra internim kapitalom, te obveza kreditne institucije da je pri procjeni internog kapitala koji smatra adekvatnim za pokriće ESG rizika dužna uzeti u obzir kratkoročno, srednjoročno i dugoročno razdoblje. Strategija i postupci moraju biti sveobuhvatni i razmjerni vrsti, opsegu i složenosti poslova koje kreditna institucija obavlja. Također, daje se ovlast Hrvatskoj narodnoj banci da podzakonskim propisom detaljnije uredi postupke procjenjivanja, načina i rokova izvješćivanja Hrvatske narodne banke o adekvatnosti internoga kapitala kreditne institucije te izračuna internoga kapitala na pojedinačnoj i konsolidiranoj osnovi. Ovim člankom u hrvatsko zakonodavstvo prenosi se članak 73. Direktive 2013/36/EU.
Članak 181. utvrđuje obvezu kreditne institucije na uspostavljanje i provođenje djelotvornog i pouzdanog sustava upravljanja tako da je kreditna institucija dužna, razmjerno vrsti, opsegu i složenosti poslova koje obavlja i rizika svojstvenih modelu poslovanja, ovim sustavom obuhvatiti jasan organizacijski ustroj, djelotvorno upravljanje svim rizicima uključujući ESG rizike kao i koncentracijski rizik koji proizlazi iz izloženosti prema središnjim drugim ugovornim stranama, primjerene sustave unutarnjih kontrola, rodno neutralne politike primitaka i prikladne mrežne i informacijske sustave. Ovim člankom u hrvatsko zakonodavstvo prenosi se članak 74. Direktive 2013/36. Odredbe ovoga članka vezane uz primjenu koncentracijskog rizika stupaju na snagu 25. lipnja 2026. Ove odredbe proizlaze iz Direktive 2024/2994 koja mijenja Direktivu 2013/36.
Člankom 182. definira se pojam upravljanja rizicima te se propisuju zahtjevi vezani uz obvezu kreditne institucije za djelotvornim upravljanjem svim rizicima kojima je izložena ili bi mogla biti izložena, uključujući ESG rizike, rizike koji proizlaze iz izloženosti kriptoimovini, IKT rizike. Propisana je obveza kreditnoj instituciji za osiguravanje dostatnih resursa za upravljanje značajnim rizicima kao i za uspostavom linija izvješćivanja o rizicima prema upravi i nadzornom odboru. Članak također uređuje obvezu kreditnoj instituciji za utvrđivanjem i primjenom administrativnih, računovodstvenih postupaka, te uspostavu djelotvornog sustava unutarnjih kontrola. Dodatno, kreditna institucija dužna je primjenjivati interne sustave, upotrebljavati metodologiju za prepoznavanje, vrednovanje, upravljanje i ublažavanje rizika koji proizlaze iz mogućih promjena kamatnih stopa koje utječu na ekonomsku vrijednost kapitala i neto kamatni prihod iz poslova koji se vode u knjizi pozicija kojima se ne trguje. Također je propisana obveza kreditnoj instituciji za primjenu internih sustava za procjenu i praćenje rizika koji proizlaze iz mogućih promjena kreditnih raspona koje utječu na ekonomsku vrijednost kapitala i neto kamatni prihod iz poslova koji se vode u knjizi pozicija kojima se ne trguje. Ovim člankom djelomično se u hrvatsko zakonodavstvo prenosi članak 76, stavak 2. te članak 84. stavci 1., 2. i 5. Direktive 2013/36. Također, ovim člankom dana je ovlast Hrvatskoj narodnoj banci za donošenje podzakonskih propisa iz područja sustava upravljanja rizicima.
Člankom 183. u hrvatsko zakonodavstvo prenose se odredbe članka 76. stavaka 1. i 2. Direktive 2013/36 kojima se propisuju rokovi i dužnosti članova uprave i nadzornog odbora (u okviru ovlasti svakog organa upravljačkog tijela) vezano uz uspostavu i preispitivanje strateških ciljeva te strategija i politika upravljanja rizicima. Članovi upravljačkog tijela dužni su posvetiti dovoljno vremena razmatranju pitanja rizika, dužni su biti aktivno uključeni, odnosno nadzirati upravljanje značajnim rizicima, donijeti i nadzirati primjenu posebnih planova, mjerljivih ciljeva i procesa za praćenje i upravljanje financijskim rizicima koji proizlaze iz kratkoročnih, srednjoročnih i dugoročnih ESG čimbenika, te donijeti i nadzirati posebne planove i mjerljive ciljeve u skladu sa zahtjevima utvrđenim u članku 7.a Uredbe (EU) br. 648/2012 radi praćenja i otklanjanja koncentracijskog rizika. Odredbe ovoga članka vezane uz donošenje i nadziranje posebnih planova i mjerljivih ciljeva radi praćenja i otklanjanja koncentracijskog rizika stupaju na snagu 25. lipnja 2026. Ove odredbe proizlaze iz Direktive 2024/2994 koja mijenja Direktivu 2013/36.
Članak 187. propisuje zahtjeve vezano uz organizacijski ustroj kreditne institucije odnosno obvezu kreditne institucije za uspostavom i nadzorom sustava upravljanja koji mora uključivati dobro definirane, pregledne i dosljedne linije ovlasti i odgovornosti unutar kreditne institucije. Sustav upravljanja mora biti uspostavljen na način da se izbjegne sukob interesa. Odgovornost za provođenje organizacijskog ustroja je na upravi kreditne institucije. Člankom su nadalje propisane dužnosti i odgovornosti uprave i nadzornog odbora u svrhu uspostavljanja, provedbe i nadzora djelotvornog i pouzdanog sustava upravljanja. Dodatno je propisana obveza uprave i nadzornog odbora da periodično a najmanje jednom godišnje preispitaju učinkovitost sustava upravljanja. Ovim člankom dana je ovlast Hrvatskoj narodnoj banci za donošenje podzakonskog propisa kojim će se detaljnije urediti zahtjevi vezani uz organizacijski ustroj. Člankom 187. u hrvatsko zakonodavstvo prenosi se članak 88. stavak 1. i članak 74. stavak 1. Direktive 2013/36.
Člankom 188. uređuju se dužnosti i odgovornosti uprave kreditne institucije. Uprava je dužna osigurati da kreditna institucija posluje sukladno pravilima struke, u skladu sa predloženim Zakonom, propisima donesenim na temelju istog te ostalim propisima EU kao i drugim propisima kojima se uređuje poslovanje kreditne institucije. Uprava je također obvezna osigurati provođenje supervizorskih mjera naloženih od Hrvatske narodne banke kao i donijeti poslovnu politiku kreditne institucije. Dodatno, propisana je solidarna odgovornost članova uprave prema kreditnoj instituciji za štetu koja nastane kao posljedica činjenja, nečinjenja i propuštanja ispunjavanja dužnosti.
Članak 189. definira događaje i situacije o kojima je uprava dužna u pismenom obliku obavijestiti nadzorni odbor. Obaveza obavještavanja postoji ako je ugrožena likvidnost ili solventnost, ako se steknu uvjeti za prestanak važenja odobrenja za rad ili za pružanje pojedine usluge, ako kapital padne ispod propisanih razina te o svim nacrtima, zapisnicima i mjerama Hrvatske narodne banke i drugih nadzornih tijela. Također je uprava dužna obavijesti nadzorni odbor o svojem izboru ili opozivu u nadzorno tijelo druge pravne osobe i stjecanju kvalificiranih udjela. Kreditna institucija dužna je osigurati članovima nadzornog odbora pristup svim potrebnim informacijama, a nadzorni odbor određuje vrstu, količinu, oblik i učestalost informacija koje želi primati. Odredbe vezane uz pristup informacijama članovima nadzornog odbora predstavljaju djelomičan prijenos članka 76. stavka 4. Direktive 2013/36 u lokalnu regulativu.
Člankom 190. propisane su nadležnosti nadzornog odbora osim nadležnosti propisanih zakonom kojim se uređuju trgovačka društva. Nadzorni odbor kreditne institucije nadležan je za davanje suglasnosti upravi na poslovnu politiku, financijski plan, strategije i postupke procjenjivanja adekvatnosti internoga kapitala kreditne institucije te na akt o unutarnjoj reviziji i godišnji plan rada unutarnje revizije.
Člankom 191. definiraju se dužnosti i odgovornosti članova nadzornog odbora. Članovi nadzornog odbora dužni su zauzimati stavove o nalazima Hrvatske narodne banke i drugih nadzornih tijela u postupcima supervizije kreditne institucije ili nadzora nad njom; nadzirati primjerenost postupaka i djelotvornost unutarnje revizije; zauzimati stavove o polugodišnjim izvješćima unutarnje revizije; obavijestiti Hrvatsku narodnu banku o funkcijama u upravi/ nadzornom odboru druge pravne osobe ili stjecanju kvalificiranih udjela; nadzirati provedbu poslovne politike; donijeti i preispitivati politiku primitaka te je odgovoran za nadziranje provedbe te politike i njenu usklađenost sa cjelokupnim okvirom korporativnog upravljanja. Dodatno, propisana je solidarna odgovornost članova nadzornog odbora prema kreditnoj instituciji za štetu koja nastane kao posljedica činjenja, nečinjenja i propuštanja ispunjavanja dužnosti.
Članak 192. propisuje obvezu nadzornom odboru značajne kreditne institucije osnivanja odbora za primitke i odbora za imenovanja. Sve kreditne institucije neovisno o veličini dužne su osnovati odbor za rizike. Obveza vezana uz obavezno osnivanje odbora za rizike predstavlja specifičnost Republike Hrvatske u odnosu na članak 76. stavak 3. Direktive 2013/36 prema kojem samo značajne kreditne institucije imaju ovu obvezu. Mala i jednostavna kreditna institucija može odbor za rizike kombinirati sa revizijskim odborom, što također predstavlja prijenos članka 76. stavka 3. Direktive 2013/36. U malim i jednostavnim kreditnim institucijama, nadzorni obor izvršava zadatke odbora za imenovanja i odbora za primitke. Članovi odbora imenuju se iz redova članova nadzornog odbora kreditne institucije, a svaki odbor mora imati najmanje tri člana. Osim već navedenog prijenosa članka 76. stavka 3., ovim člankom prenosi se članak 88. prvi podstavak stavka 2., te članak 95. stavak 1. Direktive 2013/36/EU. Dodatno, ovim člankom dana je ovlast Hrvatskoj narodnoj banci za donošenje podzakonskog propisa kojim se uređuju detalji vezano uz svaki pojedini odbor.
Člankom 193. propisuju se dužnosti i zadaci odbora za imenovanja, a ovim člankom u hrvatski pravni sustav prenose se odredbe članka 88. stavka 2. Direktive 2013/36. Odbor za imenovanja dužan je predlagati članove uprave i članove nadzornog odbora, pripremiti opise dužnosti i uvjeta za ove funkcije; odrediti ciljanu zastupljenost slabije zastupljenog spola u upravljačkom tijelu; redovito procjenjivati strukturu, veličinu, sastav, znanje, sposobnosti, iskustvo i djelovanje uprave i nadzornog odbora te preispitivati politike za izbor članova upravljačkog tijela i osigurati nepostojanje dominacije pojedinaca ili male grupe pojedinaca pri odlučivanju uprave i nadzornog odbora.
Članak 194. propisuje da članovi odbora za rizike moraju imati odgovarajuće znanje, vještine i stručnost kao bi u potpunosti razumjeli i pratili strategiju rizika i sklonost preuzimanju rizika kreditne institucije. Također se navode dužnosti i zadaci tog odbora koje obuhvaćaju savjetovanje uprave i nadzornog odbora o sklonosti preuzimanja rizika i strategiji rizika te pomoć u nadziranju provedbe te strategije od strane višeg rukovodstva, preispituju jesu li se pri određivanju cijene imovine i obveza koja se nudi klijentima uzeli u obzir model poslovanja kreditne institucije i strategija rizika te u slučaju potrebe predlažu plan za otklanjanje nedostataka. Također, neovisno o poslovima odbora za primitke, odbor za rizike dužan je preispitati jesu li pri određivanju poticaja predviđenih sustavom primitaka uzeti u obzir rizik, uključujući i ESG rizike, kapital, likvidnost te vjerojatnost i očekivano razdoblje ostvarivanja. Kreditna institucija dužna je osigurati članovima odbora za rizike pristup svim potrebnim informacijama, a odbor za rizike određuje vrstu, količinu, oblik i učestalost informacija koje želi primati. Odredbe vezane uz pristup informacijama članovima nadzornog odbora predstavljaju prijenos članka 76. stavka 4. Direktive 2013/36 u lokalnu regulativu.
Člankom 195. u hrvatski pravni sustav prenosi se članak 95. stavci 1. i 2. Direktive 2013/36. Članak propisuje da se odbor za primitke mora uspostaviti na način koji će mu omogućiti donošenje stručne i neovisne prosudbe o politikama i praksama vezanim uz primitke te o utjecaju primitaka na upravljanje rizicima, kapitalom i likvidnošću. Odbor za primitke priprema odluke vezano uz primitke radnika, a pri obavljanju svojih poslova uzima u obzir dugoročne interese dioničara, ulagatelja i ostalih zainteresiranih strana. Kreditna institucija dužna je osigurati članovima odbora za primitke pristup svim potrebnim informacijama, a odbor za primitke određuje vrstu, količinu, oblik i učestalost informacija koje želi primati.
Člankom 196. definira se sustav unutarnjih kontrola kao skup procesa i postupaka uspostavljenih za adekvatnu kontrolu rizika, praćenje učinkovitosti i djelotvornosti poslovanja kreditne institucije, pouzdanosti njezinih financijskih i ostalih informacija te usklađenosti s propisima, internim aktima, standardima i kodeksima radi osiguranja stabilnosti poslovanja kreditne institucije. Članak nadalje definira minimalni obuhvat djelotvornog sustava unutarnjih kontrola koji uključuje primjeren organizacijski ustroj, organizacijsku kulturu, uspostavu internih kontrolnih funkcija, adekvatne kontrolne aktivnosti i podjelu dužnosti, prikladne unutarnje kontrole integrirane u poslovne procese i aktivnosti kreditne institucije i prikladne administrativne i računovodstvene postupke.
Članak 197. utvrđuje obvezu kreditne institucije za uspostavu tri interne kontrolne funkcije: funkciju upravljanja rizicima, funkciju praćenja usklađenosti i unutarnje revizije. Nadalje je definirano da interne kontrolne funkcije moraju biti neovisne o poslovnim procesima u kojima rizik nastaje, odnosno koje te funkcije nadziru. Člankom su definirane dužnosti kreditne institucije vezano uz uspostavu internih kontrolnih funkcija u cilju uspostave i provedbe primjerenog i djelotvornog sustava upravljanja rizicima. Isto tako kreditna institucija dužna je internim kontrolnim funkcijama osigurati izravan pristup i mogućnost izravnog izvještavanja nadzornog odbora. Odredbama ovoga članka prenesen je članak 76. stavak 5. Direktive 2013/36 koji je izmijenjen Direktivom 2024/1619. Članak dodatno propisuje obvezu donošenje internog akta za svaku internu kontrolnu funkciju. Također, daje se ovlast Hrvatskoj narodnoj banci na reguliranje detaljnijih odredbi vezano uz interne kontrolne funkcije podzakonskim propisom.
Članak 198. uređuje organizacijski ustroj internih kontrolnih funkcija, koji prije svega zahtjeva da pojedina interna kontrolna funkcija nije organizirana u sklopu druge interne kontrolne funkcije, no samo male i jednostavne kreditne institucije mogu funkciju praćenja usklađenosti organizirati unutar funkcije upravljanja rizicima ili neke funkcije podrške, ali poslovi tih funkcije ne mogu se organizirati unutar funkcije unutarnje revizije koja mora biti poseban organizacijski dio. Ova odredba predstavlja prijenos članka 76. stavka 5. Direktive 2013/36. Članak nadalje propisuje da interne kontrolne funkcije moraju biti uspostavljene na način da se izbjegne sukob interesa. Dodatno ove funkcije ne smiju se u cijelosti eksternalizirati.
Člankom 199. prenesene su odredbe članka 76. novog stavka 6. Direktive 2013/36 koje propisuju kreditnoj instituciji obvezu imenovanja voditelja svake interne kontrolne funkcije kao neovisnog člana višeg rukovodstva. Propisana je i iznimka od ovog pravila koju mogu koristiti male i jednostavne kreditne institucije prema kojoj kreditna institucija nije dužna imenovati voditelja funkcije upravljanja rizicima ili funkcije usklađenosti, odnosno za obavljanje poslova tih internih kontrolnih funkcija mogu odrediti drugu osobu na višem položaju koja mora ispunjavati uvjete propisane ovim člankom. Nadalje je propisano da interne kontrolne funkcije moraju imati osiguranu mogućnost postavljanja pitanja i upozoravanja nadzornog odbora, a r adnici internih kontrolnih funkcija moraju biti neovisni u odnosu na poslovne jedinice koje nadziru. Ako voditelj pojedine interne kontrolne funkcije utvrdi nezakonitost u poslovanju ili kretanje rizika koje može ugroziti likvidnost, solventnost ili sigurnost poslovanja kreditne institucije, dužan je o tome obavijestiti upravu i nadzorni odbor kreditne institucije te Hrvatsku narodnu banku.
Članak 200. propisuje obvezu kreditnoj instituciji uspostave i primjene politike primitaka, što predstavlja prijenos članka 92. Direktive 2013/36. Ovim člankom propisana je i ovlast Hrvatskoj narodnoj banci za donošenje podzakonskog propisa u koji su prenesene odredbe vezane uz primitke te posebno odredbe vezane uz varijabilne primitke koje predstavljaju prijenos članka 94. Direktive 2013/36. Dodatno propisana je i ovlast Hrvatskoj narodnoj banci da prikuplja informacije o broju radnika čija primanja u financijskoj godini iznose jedan milijun eura ili više, kao i obveza obavještavanja Europskog nadzornog tijela za bankarstvo o svim prikupljenim podacima vezano uz radnike sa visokim primicima, a što predstavlja prijenos članka 75. stavka 3. Direktive 2013/36.
Člankom 201. regulira se odnos između varijabilnoga i fiksnog dijela ukupnih primitaka tako da iznos varijabilnog dijela ne prelazi iznos fiksnog dijela ukupnih primitaka. Nadalje članak propisuje moguću iznimku od navedenog pravila u kojem slučaju kreditna institucija ima mogućnost isplatiti dvostruki iznos fiksnog dijela ukupnih primitaka pojedinog radnika, no isto je moguće jedino u slučaju ispunjenja pet uvjeta koji su propisani ovim člankom. Navedenim odredbama prenesen je članak 94. stavak 1. točka g) Direktive 2013/36. Člankom se nadalje propisuju rokovi i obuhvat informacija koje se po ovoj osnovi dostavljaju Hrvatskoj narodnoj banci.
Članak 202. propisuje ograničenja u odnosu na vrstu i oblike instrumenata u kojima varijabilni primici mogu biti dodijeljeni, a vezana je uz dodjelu u instrumentima kreditne institucije koja je nadređena kreditnoj instituciji. S obzirom da se radi o nacionalnoj diskreciji koja je namijenjena državama članicama a koja proizlazi iz članka 94. stavka 1. točke l) Direktive 2013/36, odredbe o primicima radnika unesene su u ovaj Zakon, a detaljnije su uređene podzakonskim propisom.
Člankom 203. uređena je ovlast Hrvatske narodne banke da prikuplja podatke u skladu s člankom 450. stavkom 1. točkama g), h), i) i k) Uredbe (EU) br. 575/2013 i podatke o razlikama u primicima između rodova te da koristi te podatke pri utvrđivanju referentnih trendova i praksi kreditnih institucija vezanih uz primitke radnika. Hrvatska narodna banka obavijestiti će Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo o podacima koje prikuplja u skladu s ovim člankom. Ove odredbe predstavljaju prijenos članka 75. stavka 1. Direktive 2013/36.
Člankom 204. uređena je ovlast Hrvatske narodne banke da prikuplja podatke u skladu s člankom 435. stavkom 2. točkom c) Uredbe (EU) br. 575/2013 i koristi se njima pri utvrđivanju referentnih trendova i praksi kreditnih institucija vezanih uz raznolikost uprave i nadzornog odbora. Hrvatska narodna banka obavijestiti će Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo o podacima koje prikuplja u skladu s ovim člankom. Ove odredbe predstavljaju prijenos članka 91. stavka 9. Direktive 2013/36.
Člankom 205. u ovaj Zakon prenosi se članak 88. stavak 1. Direktive 2013/36/EU kojim su na razini EU harmonizira obuhvat i način praćenja tzv. „povezanih strana“. Obuhvat osoba u ovom članku nadilazi obveze iz te Direktive i zasniva se na osnovnom načelu 20. Bazelskog odbora za nadzor banaka, a među ostalim obuhvaća: dioničara s 5% ili više dionica, člana uprave, nadzornog odbora i prokuristu kreditne institucije te svaku pravnu osobu u kojoj ta osoba može imati značajan utjecaj ili gdje je član višeg rukovodstva, izabrane nositelje ključnih funkcija kreditne institucije, pravnu osobu u kojoj kreditna institucija ima sudjelujući udio te pravnu osobu čije je više rukovodstvo istodobno član uprave, nadzornog odbora ili prokurist kreditne institucije i obratno. Pri tome se za sve propisane kategorije pod jednom osobom u posebnom odnosu s kreditnom institucijom također smatra član uže obitelji i pravna osoba s kojom je taj član uže obitelji povezan na neki od propisanih načina te sve osobe povezane u 'grupu povezanih osoba' kako je definirana člankom 4. stavkom 1. točkom 39. Uredbe (EU) br. 575/2013. Na taj se način nastojao obuhvatiti široki spektar osoba koje zbog svog izravnog ili neizravnog utjecaja imaju, odnosno mogu imati, utjecaj na poslovanje kreditne institucije.
Člankom 206. definiraju se pravila odlučivanja u poslovanju s osobama u posebnom odnosu s kreditnom institucijom, pa se tako iz osnovnog načela 20. Bazelskog odbora za nadzor banaka i poglavlja 12.1. Smjernica o internom upravljanju Europskog nadzornog tijela za bankarstvo (EBA/GL/2021/05) prenose odredbe o načelu poslovanja pod uvjetima koji nisu povoljniji od uobičajenih (engl. arm's lenght principle ). Isto tako, prenosi se načelo izbjegavanja sukoba interesa člana upravljačkog tijela suzdržavanjem od glasovanja prema osobama s kojima je član upravljačkog tijela na bilo koji od propisanih načina povezan. Ovim člankom uspostavlja se obveza jednoglasne odluke svih članova uprave i prethodne jednoglasne suglasnosti nadzornog odbora kao posebni okvir odlučivanja za sve pravne poslove koji se sklapaju s osobama u posebnom odnosu s kreditnom institucijom i na osnovi kojih ukupna izloženost kreditne institucije prema tim osobama prelazila 50.000,00 eura. Pri tome pojam „izloženost“ podrazumijeva izloženost definiranu za potrebe dijela IV. Velike izloženosti Uredbe (EU) br. 575/2013 kako je to navedeno i u osnovnom načelu 20. Bazelskog odbora za nadzor banaka.
Člankom 207. odnosno pozivanjem na članak 389. Uredbe (EU) br. 575/2013 pojam „izloženost“ izjednačava se, za potrebe poglavlja XV.8., sa značenjem u dijelu IV. velike izloženosti te Uredbe.
Člankom 208. propisuje se način iskorištenja diskrecije države članice iz članka 493. stavka 3. točke (c) Uredbe (EU) br. 575/2013. Radi se o privremenom prijelaznom određenju kojim se izloženost prema članicama grupe izjednačava s ograničenjima prema svim drugim izloženostima prema jednoj osobi ili grupi povezanih osoba iz te Uredbe neovisno od odluke nadležnog tijela.
Člankom 209. izvršava se nacionalna diskrecija iz članka 402. stavaka 1. i 2. Uredbe (EU) br. 575/2013 koja državi članici omogućava zabranu umanjenja vrijednosti izloženosti ili dijela izloženosti osiguranih stambenim i/ili poslovnim nekretninama u izračunu velikih izloženosti.
Člankom 210. definiraju se pravila odlučivanja za svaku veliku izloženost kreditne institucije prema jednoj osobi ili grupi povezanih osoba ishođenjem obavezne prethodne suglasnosti nadzornog odbora kreditne institucije. Povećana pozornost nadzornog odbora zahtijeva se za svaku izloženost koja dosegne ili premaši 10% osnovnog kapitala kreditne institucije, a dodatni sigurnosni okidači propisani su na svakih daljnjih 5% osnovnog kapitala kreditne institucije. Isti okvir potrebno je uspostaviti i za matičnu kreditnu instituciju u RH i matičnu kreditnu instituciju u EU-u sa sjedištem u RH.
Člankom 211. propisano je ograničenje ulaganja kreditne institucije u materijalnu imovinu koje ne smije prelaziti 40 posto priznatog kapitala kreditne institucije pri čemu su također definirani i izuzeci od ograničenja ulaganja u materijalnu imovinu. Navedeno ograničenje propisano je iz razloga što takva vrsta ulaganje ne predstavlja djelatnost koja bi se trebala smatrati karakterističnom u poslovanju kreditnih institucija.
Člankom 212. prenosi se članak 14. stavak 3., članak 26. stavak 1. i članak 65. stavak 4. Direktive 2013/36/EU. Člankom su propisane činjenice i okolnosti o kojima je kreditna institucija dužna obavijestiti Hrvatsku narodnu banku te je dana ovlast Hrvatskoj narodnoj banci da podzakonskim propisom detaljnije uredi sadržaj izvješća.
Člankom 213. prenosi se članak 26. stavak 1. Direktive 2013/36/EU odnosno propisana je obveza dostave obavijesti o dioničarima koji su imatelji kvalificiranog udjela.
Člankom 214. prenosi se članak 65. stavak 4. podstavak a) Direktive 2013/36/EU. Propisano je da je kreditna institucija dužna na zahtjev Hrvatske narodne banke dostaviti izvješća, informacije i dokumentaciju o svim pitanjima važnima za provođenje supervizije odnosno nadzora ili za izvršavanje ostalih zadataka iz nadležnosti Hrvatske narodne banke.
Člankom 215. prenosi se članak 89. Direktive 2013/36/EU kojim je kreditnim institucijama propisana obveza dostave seta revidiranih podataka koji se odnose na proteklu poslovnu godinu za svaku državu članicu i treću zemlju. Također propisan je i način objave navedenih podataka.
Člankom 216. prenosi se članak 4., stavak 6. Direktive 2013/36 EU odnosno definirana je obveza kreditne institucije da vodi poslovne knjige, dokumentaciju i evidencije, vrednuje imovinu i obveze te sastavlja godišnji izvještaj u skladu s važećim propisima i standardima struke te na način koji omogućuje, u bilo kojem trenutku, provjeru posluje li kreditna institucija u skladu s važećim propisima i standardima struke. Također, člankom je definirano i postupanje u slučaju da revizorsko društvo izda revizorsko mišljenje s rezervom, negativno mišljenje ili se suzdrži od izražavanja mišljenja na godišnje financijske izvještaje kreditne institucije.
Člankom 217. dana je ovlast Hrvatskoj narodnoj banci za propisivanjem oblika, opsega i sadržaja, načina i rokova dostave financijskih i drugih izvještaja kreditne institucije, podružnice kreditne institucije iz druge države članice te podružnice kreditne institucije iz treće zemlje, za potrebe Hrvatske narodna banke.
Člankom 218. propisani su rokovi dostave godišnjeg i konsolidiranoj godišnjeg izvještaja te izvještaja o reviziji za potrebe Hrvatske narodne banke Hrvatskoj narodnoj banci kao i rokovi javne objave godišnjeg i konsolidiranog godišnjeg izvještaja. Člankom je također i propisana obveza podružnica kreditne institucije iz druge države članice i iz treće zemlje da na svojim internetskim stranicama objavljuju na hrvatskom jeziku revidirane godišnje financijske izvještaje svojeg osnivača u roku od 45 dana od dana isteka roka za objavu tih izvještaja u državi sjedišta osnivača podružnice. Stavkom 4. prenosi se članak 90. Direktive 2013/36 EU kojim je propisana obveza javne objave povrata na imovinu, u sklopu godišnjeg izvještaja.
Člankom 219. definirana je obveza dostave odluke o imenovanju revizorskog društva u roku od 8 dana od dana donošenja odluke te obveza dostave plana obavljanja zakonske revizije s glavnim informacijama koje taj plan mora sadržavati, a u svrhu aktivnosti supervizije.
Člankom 220. iskorištena je nacionalna diskrecija omogućena Uredbom (EU) br. 537/2014 kojom se određuje najduže razdoblje u kojem isto revizorsko društvo može obavljati zakonsku reviziju određene kreditne institucije. To razdoblje je za kreditne institucije zadržano na sedam uzastopnih godina. Nadalje, u cilju pravne sigurnosti naglašeno je da je sukladno članku 17. stavka 3. Uredbe (EU) br. 537/2014 nastavak obavljanja zakonske revizije kreditne institucije istom revizorskom društvu dopušten nakon proteka roka od četiri godine. Budući da su kreditne institucije, sukladno zakonu kojim se uređuje računovodstvo poduzetnika, subjekti od javnog interesa, prema zakonu kojim se uređuje revizija određeno je da je revizorsko društvo koje obavlja zakonsku reviziju takvih subjekata mora imati najmanje tri ovlaštena revizora zaposlena na puno radno vrijeme. Ovim se člankom propisuje dodatni uvjet da zakonsku reviziju kreditne institucije može obavljati revizorsko društvo u kojem tu zakonsku reviziju obavljaju najmanje dva ovlaštena revizora koji su radnici revizorskog društva.
Člankom 221. definirani su zahtjevi vezani uz neovisnost revizora, pri čemu se u stavku 1. preciziraju obveze kreditne institucije i revizorskog društva o obavještavanju Hrvatske narodne banke o razlozima raskida ugovora o obavljanju zakonske revizije kao i očitovanju o razlozima zbog kojih druga strana raskida ugovor. Stavkom 2. prenosi se nacionalna diskrecija o zabrani pružanja nerevizorskih usluga iz članka 5. stavka 2. Uredbe (EU) br. 537/2014 na način da se ne zabranjuju nove nerevizorske usluge već samo one koje su navedene u članku 5. stavku 1. Uredbe (EU) br. 537/2014.
Člankom 222. prenosi se članak 63. stavak 1. Direktive 2013/36/EU. Članak definira obveze revizorskog društva koje uključuju i obavještavanje Hrvatske narodne banke u slučajevima koji su također određeni predmetnim člankom.
Člankom 223. definirani su razlozi zbog kojih Hrvatska narodna banka neće prihvatiti odnosno zbog kojih može odbiti revizorski izvještaj. Također su određene i posljedice odbacivanja i odbijanja godišnjih financijskih izvještaja za revizorsko društvo i samu kreditnu instituciju. Člankom je također dana ovlast Hrvatskoj narodnoj banci da podzakonskim propisom detaljnije uredi razloge za odbijanje godišnjih financijskih izvještaja kreditne institucije odnosno godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja.
Člankom 224. uređuje se sadržaj revizije za potrebe Hrvatske narodne banke, navode područja o kojima revizorsko društvo daje ocjenu, definiraju se ocjene kao i razlozi zbog kojih Hrvatska narodna banka može od revizora zahtijevati ispravak odnosno dopunu ocjene ili odbiti ocjenu i zahtijevati od kreditne institucije da ocjenu daju ovlašteni revizori drugog revizorskog društva, a na trošak kreditne institucije.
Člankom 225. prenesen je članak 128. Direktive 2013/36/EU. Člankom se uređuje ograničenje raspolaganja redovnim osnovnim kapitalom koji se koristi za kombinirani zaštitni sloj ili za pojedini od zaštitnih slojeva.
Člankom 226. prenesen je članak 129. Direktive 2013/36/EU. Članak propisuje obavezu kreditnih institucija da održavaju zaštitni sloj za očuvanje kapitala, visina stope, način održavanja te postupanje u slučaju neispunjavanja zahtjeva za održavanje zaštitnog sloja za očuvanje kapitala.
Člankom 227. prenesen članak 130. Direktive 2013/36/EU. Članak propisuje se obveza kreditnim institucijama da održavaju protuciklički zaštitni sloj kapitala, obveznici, način primjene te postupanje u slučaju neispunjavanja zahtjeva za održavanje ovog zaštitnog sloja. S tim u vezi, Hrvatska narodna banka će za svako tromjesečje izračunavati referenti pokazatelj koji treba smisleno odražavati kreditni ciklus i rizike koji proizlaze iz prekomjernog rasta kredita u Republici Hrvatskoj uzimajući pritom u obzir specifičnosti nacionalnog gospodarstva.
Člankom 228. prenesen članak 136. Direktive 2013/36/EU. Članak uređuje postupak određivanja stope protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala, kojeg utvrđuje Hrvatska narodna banka kao imenovano tijelo za određivanje stope i procjenu intenziteta cikličkog rizika. S tim u vezi, Hrvatska narodna banka će za svako tromjesečje izračunavati referenti pokazatelj koji treba smisleno odražavati kreditni ciklus i rizike koji proizlaze iz prekomjernog rasta kredita u Republici Hrvatskoj uzimajući pritom u obzir specifičnosti nacionalnog gospodarstva
Članci od 229. do 231. prenose članak 136. Direktive 2013/36/EU. Članci određuju pravila za određivanje visine stope protucikličkog zaštitnog sloja kapitala, početak primjene te stope odražavanja i njezino smanjenje ili ukidanje. Protuciklički zaštitni sloj kapitala bi se trebao povećavati ako se ocijeni da je agregatni rast kredita i ostalih kategorija imovine koje imaju značajan utjecaj na profil rizičnosti kreditnih institucija povezan s povećanjem rizika na razini cijelog sustava, a smanjivati u razdobljima stresa.
Člankom 232. prenesen članak 136. Direktive 203/36/EU. Članak određuje se sadržaj objave stope protucikličkog zaštitnog sloja kapitala. Pritom, Hrvatska narodna banka dužna je o svakoj tromjesečnoj objavi protucikličkog zaštitnog sloja kapitala obavijestiti Europski odbor za sistemske rizike.
Člankom 233. prenosi se članak 137. Direktive 2013/36/EU. Člankom se određuje način na koji će Hrvatska narodna banka priznati stopu protucikličkog zaštitnog sloja kapitala u slučaju kada tu stopu određuje imenovano tijelo druge države članice ili relevantno tijelo treće zemlje u visini većoj od 2,5% ukupne izloženosti rizicima te objavu predmetne odluke o priznavanju stope ovog zaštitnog sloja.
Člankom 234. prenesen je članak 139. Direktive 2013/36/EU. Članak uređuje postupak odlučivanja o stopi protucikličkoga kapitala za treće zemlje, te objavu predmete odluke o stopi ovog zaštitnog sloja za područje treće zemlje.
Člankom 235. prenesen je članak 140. Direktive2013/36/EU. Člankom se zahtijeva se od kreditnih institucija da izračunavaju svoju stopu protucikličkog zaštitnog sloja kapitala kao ponderirani prosjek stopa protucikličkog zaštitnog sloja kapitala koji se primjenjuju u državama u kojima se nalaze kreditne izloženosti te kreditne institucija. Naime, osim kapitalnih zahtjeva od kreditnih institucija se zahtijeva da imaju i protuciklički zaštitni sloj kapitala kako bi se osiguralo da kreditne institucije u razdobljima gospodarskog rasta akumuliraju dostatnu kapitalnu osnovu za apsorbiranje gubitaka u razdobljima krize.
Člancima 236. i 237. prenesen je članak 140. Direktive 2013/36/EU. Člancima se određuju se pravila o primjeni stope protucikličkog zaštitnoj sloja kapitala veće od 2,5% koja će kreditna institucija biti dužna voditi računa pri izračunu svoje stope protucikličkog zaštitnog sloja kapitala za izloženosti koje ima u Republici Hrvatskoj, državi članici i trećoj zemlji. Također, kreditnim institucijama određen je i početak primjene stope pri izračunu svoje stope protucikličkog zaštitnog sloja kapitala ovisno o području gdje ima kreditne izloženosti.
Člankom 238. prenesen je članak 133. stavak 1. Direktive 2013/36/EU. Člankom se određuje da će Hrvatska narodna banka, radi ublažavanja makrobonitetnih ili sistemskih rizika, uključivo i rizike koji proizlaze iz klimatskih promjena koji nisu obuhvaćeni Uredbom (EU) 575/2013, glavama XVIII.3 i XVIII.5. ovoga Zakona. odrediti zaštitni sloj za sistemski rizik te obveznici primjene ovog zaštitnog sloja.
Člancima 239. i 240. prenose se odredbe članka 133. Direktive 2013/36/EU. Člancima se zahtjeva od kreditnih institucija da održavaju zaštitni sloj za sistemski rizik te način održavanja tog zaštitnog sloja. Zaštitni sloj za sistemski rizik može se primjenjivati na sve izloženosti, na pojedine sektorske izloženosti, izloženosti u drugim državama članicama ili trećim zemljama, a određuje se kao višekratnik 0,5 postotnih bodova. Zaštitnim slojem za sistemski rizik ne smiju se rješavati rizici na koje se odnose protuciklički zaštitni sloj i zaštitni sloj za OSV institucije. Ako kreditna institucija postane obveznik primjene minimalne donje granice, Hrvatska narodna banka provest e preispitivanje primjerenosti ranije utvrđenog zahtjeva za održavanje ovog zaštitnog sloja.
Člankom 241. prenosi se članak 133. Direktive 2013/36/EU određen je postupak koji je Hrvatska narodna banka dužna provesti kada određuje stopu zaštitnog sloja za strukturni sistemski rizik. Pri određivanju te stope Hrvatska narodna banka dužna je obavijestiti Europski odbor za sistemske rizike te nadležna tijela relevantnih država članica i trećih zemalja ovisno o tome gdje kreditne institucije imaju izloženosti, a ovisno o razini kombinirane stope ovog zaštitnog sloja određuje se i postupak odobrenja Europske komisije.
Člankom 242. prenosi se članak 133. st.13. Direktive 2013/36/EU. Člankom se određuje način i sadržaj objave zaštitnog sloja za strukturni rizik.
Člankom 243. prenosi se članak 134. Direktive 2013/36/EU. Člankom se uređuje priznavanje stope zaštitnog sloja za strukturni sistemski rizik koju je odredilo relevantno tijelo druge države članice. U tom slučaju, Hrvatska narodna banka dužna je obavijestiti Europski odbor za sistemske rizike te državu članicu koja je odredila stopu zaštitnog sloja za strukturni sistemski rizik.
Članak 244. i 245. prenosi se članak 131. Direktive 2013/36/EU. Člancima se određuju zaštitni sloj za GSV kreditne institucije na konsolidiranoj osnovi kao i metodologiju za utvrđivanje tih kreditnih institucija. Ovisno o veličini i složenosti grupe, njezinoj povezanosti s financijskim sustavom, uslugama koje pruža i prekograničnoj aktivnosti određuje se visina zaštitnog sloja za svaku pojedinu GSV kreditnu instituciju.
Članci 246. i 247. prenosi se članak 131. Direktive 2013/36/EU . Člancima se određuju zaštitni sloj za OSV kreditne institucije kao i metodologija za utvrđivanje tih kreditnih institucija. Hrvatska narodna banka utvrđuje OSV kreditne institucije kod kojih poremećaj u poslovanju ili prestanak poslovanja može rezultirati sistemskim rizikom u Republici Hrvatskoj. Pri tome sistemska važnost pojedine OSV kreditne institucije ocjenjuje se na temelju njezine veličine i prekogranične aktivnosti, njezine povezanosti s financijskim sustavom te značajem za gospodarstvo Europske unije ili Republike Hrvatske. Ako kreditna institucija postane obveznim primjene minimalne donje granice, Hrvatska narodna banka preispitat će prikladnost ranije utvrđenog zahtjeva za održavanje ovog zaštitnog sloja.
Člankom 248. prenosi se članak 131. stavak 15. Direktive 2013/36/EU. Člankom se određuje međuodnos zaštitnih slojeva za sistemski rizik, GSV i OSV kreditne institucije. Kada kreditna institucija podliježe zaštitnom sloju za sistemski rizik utvrđenom u skladu s odredbama ovog Zakona, taj se zaštitni sloj dodaje zaštitnom sloju za OSV kreditne institucije ili zaštitnom sloju za GSV kreditne institucije. Ovisno o propisanom pragu zbroja stopa ovih zaštitnih slojeva, Hrvatska narodna banka će zatražiti odobrenje Europske komisije.
Članak 249. razrađuje ovlast Hrvatske narodne banke u donošenju i provedbi makrobonitetnih mjera i instrumenata s ciljem očuvanja stabilnosti financijskog sustava u cjelini, utvrđivanjem načina njihova donošenja te navođenjem nekih od mogućih makrobonitetnih mjera.
Ovom odredbom u hrvatski pravni okvir uključena je mogućnost donošenja mjera usmjerenih na korisnike kredita koje nisu dio harmonizirane europske legislative, ali predstavljaju važne makrobonitetne instrumente.
Člankom 250. prenosi se članak 141. Direktive 2013/36/EU, a kojim su propisana ograničenja raspodjela kojih se kreditna institucija treba pridržavati s ciljem očuvanja kapitala odnosno ispunjavanja zahtjeva za kombinirani zaštitni sloj. Člankom se prenosi i članak 141. b Direktive 2013/36/EU izmijenjen Direktivom (EU) 2019/878 prema kojoj se kreditnoj instituciji koja ispunjava zahtjeve za zaštitni sloj omjera financijske poluge na temelju članka 92. stavka l.a Uredbe (EU) br. 575/2013 ograničava provođenje raspodjela u vezi s redovnim osnovnim kapitalom ako raspodjele smanjuju njen redovni osnovni kapital do razine na kojoj više ne ispunjava zahtjev za kombinirani zaštitni sloj te se određuje najveći raspodjeljivi iznos u vezi s omjerom financijske poluge.
Člankom 251. prenosi se članak 141.a Direktive 2013/36/EU kojim se propisuje što se smatra neispunjavanjem zahtjeva za kombinirani zaštitni sloj.
Člankom 252. prenosi se članak 141.c Direktive 2013/36/EU kojim se propisuje što se smatra neispunjavanjem zaštitnog sloja omjera financijske poluge.
Člankom 253. propisana su plaćanja koja podliježu ograničenjima raspodjele iz članka 250. ovog Zakona.
Člankom 254. propisane su obveze za kreditnu instituciju koja ne ispunjava zahtjev za kombinirani zaštitni sloj ili zaštitni sloj omjera financijske poluge, a namjerava raspodijeliti određeni dio dobiti raspoložive za raspodjelu ili provesti radnje iz članka 250. stavaka 3. i 8. ovoga Zakona, a čime se prenose zahtjevi članka 141. i 141.b Direktive 2013/36/EU.
Člankom 255. prenosi se članak 142. Direktive 2013/36/EU kojim je kreditnoj instituciji koja ne ispunjava zahtjev za kombinirani zaštitni sloj ili zaštitni sloj omjera financijske poluge propisana obveza izrade i dostave plana za očuvanje kapitala koji mora sadržavati procjene prihoda i rashoda te projekciju bilance, mjere za povećanje stopa kapitala, plan i vremenski okvir za povećanje regulatornoga kapitala kako bi se u cijelosti ispunio zahtjev za kombinirani zaštitni sloj ili ako je to primjenjivo zahtjev za zaštitni sloj omjera financijske poluge. Člankom je također propisana ovlast Hrvatskoj narodnoj banci da provede procjenu plana za očuvanje kapitala kao i postupanje u slučaju da Hrvatska narodna banka ne odobri plan za očuvanje kapitala.
Člankom 256. propisane su mjere za očuvanjem kapitala u slučaju da matična kreditna institucija ne ispunjava zahtjev za kombinirani zaštitni sloj na konsolidiranoj osnovi na način da se iste mjere za očuvanje kapitala koje su propisane na pojedinačnoj osnovi primjenjuju i na matičnu kreditnu instituciju u slučaju da se zahtjev kombinirani zaštiti sloj ne ispunjava na konsolidiranoj osnovi.
Člankom 257. propisuje se kreditnim institucijama i matičnim kreditnim institucijama obveza izvještavanja o zaštitnim slojevima kapitala i mjerama za očuvanje kapitala.
Člankom 258. propisani su obveznici dostave Plana oporavka u kojem se utvrđuju mjere za obnavljanje financijskog položaja kreditne institucije nakon njegovoga značajnog pogoršanja. Kreditna institucija dužna je plan oporavka ažurirati najmanje jednom godišnje ili nakon promjene u pravnoj ili organizacijskoj strukturi kreditne institucije ili članice grupe kreditnih institucija za koju se plan oporavka izrađuje ili nakon promjene njihove poslovne ili financijske situacije koja bi mogla bitno utjecati na plan oporavka ili stvoriti potrebu za njegovom promjenom, te isti dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci. Prije dostave Hrvatskoj narodnoj banci, uprava kreditne institucije procjenjuje i odobrava plan oporavka, uz prethodnu suglasnost nadzornoga odbora. Kreditna institucija dužna je propisati, dokumentirati i redovito nadzirati postupak izrade i ažuriranja plana oporavka. Hrvatska narodna banka podzakonskim propisom detaljnije uređuje način i opseg primjene zahtjeva vezanih uz izradu plana oporavka kreditne institucije te sadržaj, način i rokove dostave tog plana. Kreditna institucija u sanaciji nije dužna izraditi niti ažurirati plan oporavka.
Člankom 259. propisuje se način procjene planova oporavka. Kreditna institucija dužna je osigurati da plan oporavka ispunjava sljedeće kriterije: razumno je vjerojatno da provedba aranžmana predloženih u planu osigurava ili ponovno uspostavlja održivost redovnog poslovanja i stabilnost financijskog položaja kreditne institucije ili grupe kreditnih institucija za koju se plan izrađuje, u situacijama značajnog financijskog poremećaja, uzimajući u obzir pripremne mjere koje je kreditna institucija poduzela ili planira poduzeti i razumno je vjerojatno da se plan oporavka i mjere predviđene njime mogu u situacijama značajnog financijskog poremećaja brzo i učinkovito provesti te neće dovesti do značajnih štetnih posljedica u financijskom sustavu, čak i u slučaju istodobnog provođenja plana oporavka u drugoj kreditnoj instituciji. Hrvatska narodna banka dužna je u roku od šest mjeseci od dostave plana oporavka provjeriti jesu li ispunjeni zahtjevi iz ovoga Zakona. Ako Hrvatska narodna banka ocijeni da postoje značajni nedostaci u planu oporavka ili značajne prepreke mogućnosti njegove provedbe, naložit će kreditnoj instituciji da u roku od najviše dva mjeseca dostavi izmijenjeni plan oporavka. Ako kreditna institucija ne odredi promjene u poslovanju za uklanjanje nedostataka ili prepreka u provedbi plana oporavka ili ako Hrvatska narodna banka ocijeni da predložene promjene ili rokovi nisu adekvatni, Hrvatska narodna banka može kreditnoj instituciji naložiti bilo koju mjeru koju smatra potrebnom za uklanjanje nedostataka ili prepreka u provedbi plana oporavka i razmjernom s obzirom na ozbiljnost nedostataka i prepreka te učinke mjera na poslovanje kreditne institucije.
Člankom 260. propisuje se način izrade planova oporavka grupe. Matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH dužna je izraditi, usvojiti plan oporavka grupe i dostaviti ga Hrvatskoj narodnoj banci. Plan oporavka grupe sadrži plan oporavka čitave grupe kreditnih institucija u EU i utvrđuje mjere oporavka čija se provedba zahtijeva na razini matične kreditne institucije u EU i svakog društva kćeri pojedinačno. Hrvatska narodna banka članici grupe može naložiti izradu i dostavu plana oporavka na pojedinačnoj osnovi. Cilj plana oporavka grupe jest postizanje stabilnosti grupe kreditnih institucija u grupi kao cjeline ili bilo koje članice te grupe u situacijama financijskog poremećaja, radi rješavanja ili uklanjanja uzroka poremećaja ili poboljšanja financijskoga položaja te grupe ili članica te grupe, pri čemu valja istodobno voditi računa o financijskom položaju drugih društava u toj grupi.
Člankom 261. propisuje se način procjene planova oporavka prekogranične grupe. Nakon savjetovanja s nadležnim tijelima država članica koje su članice kolegija supervizora i ako je to primjenjivo za tu podružnicu, nakon savjetovanja s nadležnim tijelima država članica u kojima se nalaze značajne podružnice, Hrvatska narodna banka i nadležna tijela drugih država članica u kojima je sjedište drugih društava koja su uključena u grupu kreditnih institucija u EU preispituju plan oporavka grupe kreditnih institucija i procjenjuju u kojoj mjeri ispunjava zahtjeve i kriterije propisane ovim Zakona.
Člankom 262. propisuje se koji nadzirani subjekti mogu sklopiti sporazum o financijskoj potpori grupe kreditnih institucija u RH kako bi se osigurala međusobna financijska potpora kada jedna ili više potpisnica ispune uvjete za ranu intervenciju u skladu s člankom 271. ovoga Zakona. Društva mogu sklopiti sporazum o financijskoj potpori grupe samo ako u vrijeme njegova predlaganja ili sklapanja niti jedna od potpisnica nije u fazi rane intervencije. Davatelj financijske potpore može kroz jednu ili više transakcija dati potporu davanjem kredita ili zajma, izdavanjem garancije ili pružanjem jamstva ili osnivanjem založnog prava ili prijenosom vlasništva nad imovinom radi osiguranja ili kombinacijom prethodnih točki. U sporazumu o financijskoj potpori grupe potpisnice sporazuma dužne su ugovoriti način izračuna kamate i druge naknade, za svaku transakciju učinjenu u skladu sa sporazumom, pri čemu će se visina kamate i druge naknade odrediti u vrijeme davanja financijske potpore.
Člankom 263. propisuje se da je matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH dužna Hrvatskoj narodnoj banci kao konsolidirajućem nadzornom tijelu podnijeti zahtjev za izdavanje odobrenja za sklapanje sporazuma o financijskoj potpori grupe kreditnih institucija u EU. Ako Hrvatska narodna banka nije konsolidirajuće nadzorno tijelo za grupu kreditnih institucija u EU, ona sudjeluje na zahtjev konsolidirajućeg nadzornog tijela u postupku donošenja zajedničke odluke o ispunjenju uvjeta za sklapanje sporazuma o financijskoj potpori grupe kreditnih institucija u EU. Zajednička odluka biti će donesena u roku od četiri mjeseca od dana kada Hrvatska narodna banka zaprimi zahtjev, odluka mora biti obrazložena i dostavljena podnositelju zahtjeva. Hrvatska narodna banka može u postupku donošenja zajedničke odluke zatražiti pomoć Europskog nadzornog tijela za bankarstvo. Ako zajednička odluka nije donesena u roku, Hrvatska narodna banka će kao konsolidirajuće nadzorno tijelo odlučiti o zahtjevu vodeći računa o stavovima i izdvojenim mišljenjima koje su iznijela druga nadležna tijela. Hrvatska narodna banka može u roku od četiri mjeseca od dana kada je zahtjev zaprimljen zatražiti posredovanje Europskog nadzornog tijela za bankarstvo u skladu sa člankom 19. Uredbe (EU) br. 1093/2010.
Člankom 264. propisuje se da nakon izdavanja odobrenja Hrvatske narodne banke ili drugog relevantnog konsolidirajućeg nadzornog tijela matičnoj kreditnoj instituciji za sklapanje sporazuma o potpori, uprava kreditne institucije koja namjerava sklopiti taj sporazum o potpori dužna je za sklapanje tog sporazuma dobiti suglasnost glavne skupštine. Uprava članice grupe kreditnih institucija koja je potpisnica sporazuma dužna je najmanje jednom godišnje izvijestiti glavnu skupštinu o provedbi sporazuma i provedbi svake odluke donesene u skladu s tim sporazumom.
Člankom 265. propisuje se da je kreditna institucija dužna bez odgađanja obavijestiti Hrvatsku narodnu banku o sklapanju sporazuma o financijskoj potpori uz dostavu preslike sporazuma. Hrvatska narodna banka dužna je sporazum o financijskoj potpori dostaviti sanacijskom tijelu. Ako je Hrvatska narodna banka konsolidirajuće nadzorno tijelo sporazum o financijskoj potpori dostaviti će sanacijskim tijelima država članica u kojima je sjedište članica grupe kreditnih institucija u RH potpisnica sporazuma.
Člankom 266. propisuju se da kreditna institucija može dati financijsku potporu ako su ispunjeni sljedeći uvjeti: dana financijska potpora znatno će smanjiti financijske poteškoće korisnika potpore, cilj financijske potpore je očuvanje ili obnavljanje financijske stabilnosti grupe u cjelini ili bilo koje potpisnice sporazuma te ako je u interesu davatelja potpore, ako je, na temelju informacija dostupnih upravi davatelja financijske potpore u vrijeme kada je donesena odluka o financijskoj potpori, razumno očekivati da će korisnik financijske potpore platiti kamatu i naknadu za potporu i ako je potpora dana u obliku zajma ili kredita, vratiti zajam ili kredit, ako davanje financijske potpore ne bi ugrozilo likvidnost ili solventnost davatelja financijske potpore, ako davatelj financijske potpore, u vrijeme davanja financijske potpore, ispunjava zahtjeve vezane uz kapital i likvidnost te veliku izloženost te ako davanje financijske potpore ne bi ugrozilo mogućnost sanacije davatelja financijske potpore.
Člankom 267. se propisuje da odluku o davanju financijske potpore donosi upravljačko tijelo subjekta grupe koji pruža financijsku potporu. Odluka o davanju financijske potpore mora biti detaljno obrazložena te u njoj moraju biti naznačeni ciljevi predložene financijske potpore te uvjeti za davanje financijske potpore. Odluku o primanju financijske potpore donosi upravljačko tijelo korisnika financijske potpore.
Člankom 268. propisuje se da kreditna institucija može dati financijsku potporu u skladu s potpisanim sporazumom ako je dobila odobrenje od Hrvatske narodne banke. Matična kreditna institucija u RH i matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH iz ovoga Zakona dužna je obavijestiti Hrvatsku narodnu banku ako njezino društvo kći namjerava dati potporu. Zahtjev za davanje odobrenja smatra se urednima ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti: zahtjev sadrži sve pojedinosti predložene financijske potpore i njihovo obrazloženje, zahtjevu je priložen primjerak odluke uprave o davanju financijske potpore i kreditna institucija davatelj potpore je dostavila presliku sporazuma o financijskoj potpori. Hrvatska narodna banka donijet će najkasnije u roku od pet radnih dana od dana dostave urednog zahtjeva rješenje kojim odlučuje o zahtjevu, a ako u tom roku ne odluči, smatra se da je izdala odobrenje za davanje financijske potpore. Ako su uvjeti potrebni za davanje odobrenja ispunjeni djelomično ili nisu ispunjeni, Hrvatska narodna banka može djelomično usvojiti zahtjev ili ga usvojiti, ali u rješenju odrediti rok u kojem je kreditna institucija dužna ponovno uskladiti poslovanje sa zahtjevima.
Člankom 269. propisuje se da je kreditna institucija nakon dobivanja odobrenja od Hrvatske narodne, odluku o davanju financijske potpore dužna dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci, konsolidirajućem nadzornom tijelu, nadležnom tijelu korisnika potpore i Europskom nadzornom tijelu za bankarstvo. Kreditna institucija dužna je javno objaviti i najmanje jednom godišnje ažurirati informacije o tome je li sklopila sporazum o financijskoj potpori, o općim uvjetima sklopljenog sporazuma o financijskoj potpori i o nazivima drugih potpisnica sporazuma. Ujedno, kreditna institucija dužna je dostaviti informacije iz stavka 4. ovoga članka nadležnom tijelu za prikupljanje koje je imenovano za potrebe primjene članka 2. točke 2. Uredbe (EU) 2023/2859 tj. za potrebe njihove dostupnosti na jedinstvenoj europskoj pristupnoj točki (ESAP) uspostavljenoj na temelju te Uredbe.
Člankom 270. propisano je da se na sporazum o potpore ne primjenjuju članci koji se odnose na odlučivanje o poslovanju s osobama u posebnom odnosu s kreditnom institucijom i prethodnu suglasnost za članove nadzornog odbora. Odredbe ove glave primjenjuju se i na svaku izmjenu sporazuma o potpori.
Člankom 271. propisuju se mjere radne intervencije u slučajevima kada dolazi do značajnog pogoršanja financijskog stanja kreditne institucije a koje se iskazuje putem pogoršanja likvidnosne pozicije, sve veće razine financijske poluge, neprihodujućih kredita ili koncentracije izloženosti. Hrvatska narodna banka u takvim situacijama može naložiti kreditnoj instituciji da razmotri stanje, utvrdi mjere za rješavanje mogućih utvrđenih problema i izradi program djelovanja za rješavanje tih problema kao i vremenski rok za njegovu provedbu, naložiti kreditnoj instituciji da sazove skupštinu dioničara i zahtijevati da dioničari razmotre donošenje određenih odluka, naložiti kreditnoj instituciji da razriješi ili imenuje novog ili više novih članova uprave, nadzornog odbora ili višega rukovodstva, naložiti kreditnoj instituciji da prema potrebi izradi plan pregovora o restrukturiranju duga, naložiti kreditnoj instituciji promjene poslovne strategije kreditne institucije, naložiti kreditnoj instituciji promjene pravne ili operativne strukture kreditne institucije te prikupljati sve potrebne informacije, uključujući i nadzorom u poslovnim prostorijama, te ih prosljeđivati sanacijskom tijelu kako bi se ažurirao plan sanacije i pripremilo za moguću sanaciju institucije.
Člankom 272. detaljnije se obrazlaže da Hrvatska narodna banka može kao jednu od mjera rane intervencije naložiti kreditnoj instituciji sazivanje glavne skupštine, a ako navedena mjera ne bude izvršena na adekvatan način, moguće je da Hrvatska narodna banka sazove glavnu skupštinu kreditne institucije, utvrdi dnevni red kao i prijedlog odluka koje je potrebno donijeti. Ako glavnu skupštinu saziva Hrvatska narodna banka, izvještaj o poslovanju kreditne institucije biti će sastavljen sa njezine strane.
Člankom 273. detaljnije se obrazlaže da Hrvatska narodna banka može kao jednu od mjera rane intervencije naložiti kreditnoj instituciji razrješenje višeg rukovodstva, članova uprave ili nadzornog odbora. Razlozi za razrješenje proizlaze iz kršenja zahtjeva ovog Zakona kao i ostalih relevantnih regulatornih propisa koji uređuju poslovanje kreditne institucije. Dodatno, ako kreditna institucija unatoč naloženim mjerama rane intervencije ne poboljša svoje financijsko stanje ili Hrvatska narodna banka ocjeni da naložene mjere nisu dovoljne za poboljšavanje stanja kreditne institucije može naložiti prethodna razrješenja.
Člankom 274. detaljnije se obrazlaže imenovanje zamjenskog člana uprave ili nadzornog odbora kreditne institucije. Imenovanje je rezultat značajnog kršenja ovog Zakona ili drugih relevantnih propisa ili ako postoje značajni utvrđeni nedostatci u poslovanju ili ako nalaganje mjera rane intervencije nije rezultiralo poboljšanjem u poslovanju ili je ocijenjeno da navedene mjere nisu dovoljno adekvatne kako bi se stanje poboljšalo. U navedenim slučajevima Hrvatska narodna banka može imenovati zamjenskog člana uprave koji zamjenjuje razriješenog člana uprave sa svim njegovim pravima i obvezama koje je taj član imao. Hrvatska narodna banka može opozvati zamjenskog člana uprave ili nadzornog odbora tijekom njegova mandata i imenovati drugog zamjenskog člana uprave ili nadzornog odbora. Rješenjem o imenovanju utvrđuju se ovlasti i dužnosti, razdoblje imenovanja, rokovi redovnog izvješćivanja te poslovi koje je moguće poduzimati samo uz suglasnost Hrvatske narodne banke. Zamjenski član uprave odnosno nadzornog odbora može biti djelatnik Hrvatske narodne banke ili druga osoba, a naknadu za rad isplaćuje Hrvatska narodna banka koja je ovlaštena davati zamjenskom članu uprave pisane naloge i upute.
Člankom 275. se propisuje da Hrvatska narodna banka može donijeti rješenje o imenovanju jednog ili više administratora da privremeno radi s upravom odnosno nadzornim odborom kreditne institucije u slučaju da kreditna institucija značajno krši regulatorne propise uključivo ovaj Zakon ili ako postoje značajni nedostaci u poslovanju kreditne institucije ili ako se unatoč naloženim mjerama rane intervencije financijsko stanje kreditne institucije nije poboljšalo ili ako Hrvatska narodna banka ocijeni da mjere rane intervencije ne bi bile dovoljne za poboljšanje financijskog stanja. Administrator ima i najmanje jednu od sljedećih ovlasti-davanje prethodne suglasnosti na određene odluke uprave i nadzornog odbora kreditne institucije ili savjetovanje uprave i nadzornog odbora kreditne institucije prije donošenja odluka. Rješenjem Hrvatske narodne banke određuju se uloga, dužnosti i ovlasti administratora, svi zahtjevi kada se uprava i nadzorni odbor savjetuju sa administratorom ili traže njegovu prethodnu suglasnost kao i funkcije administratora koji mogu biti utvrđivanje financijskog položaja kreditne institucije, upravljanje poslovanje ili dijelom poslovanja s ciljem očuvanja ili obnavljanja financijskog položaja i poduzimanje mjera radi obnove adekvatnog upravljanja poslovanjem. Hrvatska narodna banka može zahtijevati od administratora tijekom njegova mandata sastavljanje izvještaja o financijskom položaju kreditne institucije i radnjama izvršenim tijekom njegova mandata u rokovima koje utvrdi Hrvatska narodna banka i na kraju njegova mandata.
Člankom 276. se propisuje da Hrvatska narodna banka može donijeti odluku o uvođenju posebne uprave u kreditnu instituciju u slučaju ako kreditna institucija krši regulatorne propise ili ako postoje značajni nedostatci u poslovanju kreditne institucije ili ako unatoč naloženim mjerama rane intervencije stanje nije poboljšano ili ako Hrvatska narodna banka ocijeni da naložena mjera rane intervencije ne bi bila dovoljna za poboljšanje stanja. Rješenjem o uvođenju posebne uprave imenuje se predsjednik i pojedinačni članovi uprave te se utvrđuje opseg poslovanja za svakog pojedinog člana posebne uprave, imenuju se pomoćnici posebne uprave, utvrđuje se razdoblje na koje je imenovana posebna uprava i mogu se odrediti određeni poslovi koje posebna uprava može poduzeti samo uz prethodnu suglasnost Hrvatske narodne banke.
Članak 277. propisuje da će nadležni upravni sud o tužbi podnesenoj protiv rješenja Hrvatske narodne banke o uvođenju posebne uprave kreditnoj instituciji odlučiti hitno, a najkasnije u roku od 30 dana od primitka tužbe.
Članak 278. detaljnije definira ulogu i zadatke članova i pomoćnika posebne uprave. Posebna uprava kreditne institucije ima najmanje dva člana od kojih je jedan imenovan predsjednikom posebne uprave. Član posebne uprave mora biti osoba koja posjeduje odgovarajuća stručna znanja i sposobnosti za obavljanje svojih dužnosti te nije u sukobu interesa. Članovi i pomoćnici posebne uprave mogu biti djelatnici Hrvatske narodne banke ili druge osobe, a za svoj rad imaju pravo na naknadu koju isplaćuje Hrvatska narodna banka. Mandat posebne uprave sukladno članku 276. traje 12 mjeseci te može biti produžen za još 12 mjeseci ako se ocijeni da i nadalje postoji potreba za unaprjeđenjem financijskog stanja u kreditnoj instituciji.
Člankom 279. detaljnije se obrazlaže upis u sudski registar i objavljivanje odluke o uvođenju posebne uprave. U sudski registar istovremeno se upisuje odluka o uvođenju posebne uprave i promjena osoba ovlaštenih za zastupanje kreditne institucije. Prijedlog za upis novih podataka podnosi posebna uprava u roku od tri dana od dana donošenja odluke o uvođenju posebne uprave kreditnoj instituciji. Hrvatska narodna banka odluku o imenovanju posebne uprave dostaviti će odmah kreditnoj instituciji, članovima uprave i nadzornog odbora.
Člankom 280. detaljnije se obrazlažu pravne posljedica odluke o uvođenju posebne uprave. Danom dostave odluke o uvođenju posebne uprave prestaju važiti sva prava i ovlasti dosadašnjih članova uprave i nadzornog odbora kao i ugovori na temelju kojih su dosadašnji članovi uprave bili zaposleni u toj kreditnoj instituciji.
Člankom 281. propisuje se odgovornost Hrvatske narodne banke za štetu koju prouzroče članovi posebne uprave ili njihovi pomoćnici prilikom obavljanja svoje dužnosti u sklopu ovog Zakona, a šteta je prouzročena namjerno ili u krajnjoj nepažnji.
Člankom 282. propisuje se nužnost suradnje između dosadašnjih članova uprave i drugih djelatnika kreditne institucije sa posebnom upravom. Posebnoj upravi i njezinim pomoćnicima dosadašnja je uprava kao i djelatnici kreditne institucije dužna odmah omogućiti pristup cjelokupnoj poslovnoj i ostaloj dokumentaciji te sastaviti izvješće o primopredaji poslovanja. Nadalje, dosadašnja uprava dužna je članovima posebne uprave dati sva obrazloženja ili dodatna izvješća o poslovanju kreditne institucije.
Člankom 283. detaljnije su pojašnjeni poslovi posebne uprave. U vođenju poslova posebna uprava mora se pridržavati ograničenja koja su joj postavljena na osnovi rješenja Hrvatske narodne banke koja je ovlaštena posebnoj upravi davati pisane naloge i upute. U tijeku mandata ako posebna uprava prenosi ugovore o depozitima ili kreditima na drugu kreditnu instituciju, takav prijenos može se izvršiti bez prethodne suglasnosti druge ugovorene strane ugovora koji se prenosi.
Člankom 284. detaljnije se pojašnjavaju dužnosti posebne uprave. Odmah nakon imenovanja, u roku koji odredi Hrvatska narodna banka, posebna uprava dužna je sastaviti i dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci izvješće o financijskom stanju i uvjetima poslovanja kreditne institucije zajedno sa procjenom financijske stabilnosti kreditne institucije i mogućnostima za njezino poslovanje. Posebna uprava dužna je na zahtjev Hrvatske narodne banke dostaviti dodatna izvješća i informacije o svim pitanjima važnima za provođenje supervizije, odnosno nadzora te procjene financijskog stanja i mogućnosti daljnjeg poslovanja kreditne institucije. Posebna uprava dužna je bez odgode obavijestiti Hrvatsku narodnu banku o svim okolnostima koje mogu utjecati na pogoršanje financijskog stanja kreditne institucije. Hrvatska narodna banka može naložiti posebnoj upravi da sazove glavnu skupštinu dioničara kreditne institucije s utvrđenim dnevnim redom i prijedlogom odluka.
Člankom 285. propisuje se imenovanje zamjenika člana uprave iz redova nadzornog odbora. Ako je glavna skupština kreditne institucije u koju je uvedena posebna uprava donijela odluku o izboru, odnosno imenovanju članova novoga nadzornog odbora, do imenovanja novih članova uprave, ali ne duže od tri mjeseca, prava i dužnosti uprave kreditne institucije obnašaju dva člana nadzornog odbora koje kao zamjenike članova uprave imenuje nadzorni odbor. Ako je statutom kreditne institucije predviđeno da nadzorni odbor ima tri člana, glavna skupština mora u novi nadzorni odbor izabrati odnosno imenovati pet članova, od kojih dva s mandatom do imenovanja novih članova uprave.
Člankom 286. pojašnjava se nalaganje mjera rane intervencije ako je Hrvatska narodna banka konsolidirajuće nadzorno tijelo. Ako je ispunjen bilo koji uvjet iz članka 271. ili uvjet za imenovanje administratora ili posebne uprave matičnoj kreditnoj instituciji u EU-u sa sjedištem u RH, Hrvatska narodna banka kao konsolidirajuće nadzorno tijelo obavještava Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo i savjetuje se s drugim nadležnim tijelima uključenima u kolegij supervizora o ispunjenju navedenih uvjeta i o namjeri donošenja mjere iz članka 271. stavka 1. ovoga Zakona toj kreditnoj instituciji. Zajednička odluka donosi se u roku od pet dana od dana kada je Hrvatska narodna banka dostavila obavijest o svim namjeravanim mjerama, a mora biti u pisanom obliku i obrazložena te će ju Hrvatska narodna banka dostaviti matičnoj kreditnoj instituciji u EU-u sa sjedištem u RH.
Člankom 287. propisuje se nalaganje mjera u fazi rane intervencije ako Hrvatska narodna banka nije konsolidirajuće nadzorno tijelo. Ako je nadležno tijelo druge države članice ujedno i konsolidirajuće nadzorno tijelo, Hrvatska narodna banka na zahtjev konsolidirajućeg nadzornog tijela može dati svoje mišljenje u postupku donošenja odluke o nalaganju mjera predviđenih posebnim propisom koje svojim sadržajem odgovaraju mjerama iz članaka 27. i 29. Direktive 2014/59/EU za matičnu kreditnu instituciju u EU-u. Ako Hrvatska narodna banka namjerava donijeti mjeru iz članka 271. stavka 1. ovoga Zakona za kreditnu instituciju sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, koja je društvo kći matične kreditne institucije u EU-u, dužna je o tome obavijestiti konsolidirajuće nadzorno tijelo i Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo. Hrvatska narodna banka, nakon savjetovanja s konsolidirajućim nadzornim tijelom koje ne može trajati duže od tri dana, samostalno će donijeti odluku, vodeći računa o mišljenju konsolidirajućeg nadzornog tijela te će o toj odluci obavijestiti konsolidirajuće nadzorno tijelo i ostala nadležna tijela uključena u kolegij supervizora te Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo.
Člankom 288. propisuje se odluka o uvođenju posebnog rukovodstva u podružnici kreditne institucije iz treće zemlje. Hrvatska narodna banka donijet će odluku o uvođenju posebnog rukovodstva u podružnici kreditne institucije iz treće zemlje u Republici Hrvatskoj prvenstveno ako je podružnici kreditne institucije iz treće zemlje naloženo provođenje supervizorskih mjera, a ona ih u roku određenom za njihovo provođenje nije počela provoditi ili ih nije provela, zbog čega bi daljnje poslovanje te podružnice moglo ugroziti njezinu likvidnost odnosno solventnost te je nužna zaštita interesa njezinih vjerovnika. Odluka o posebnom rukovodstvu donosi se u obliku rješenja. U tom se rješenju utvrđuju razlozi za uvođenje posebnog rukovodstva u konkretnom slučaju, imena članova posebnog rukovodstva, opseg poslova koje obavlja i/ili kojima upravlja pojedini član posebnog rukovodstva te razdoblje trajanja posebnog rukovodstva, koje ne smije biti duže od jedne godine računajući od dana donošenja rješenja.
Člankom 289. propisuje se Pravno sredstvo protiv odluke o posebnom rukovodstvu podružnice kreditne institucije iz treće zemlje. Protiv odluke Hrvatske narodne banke o posebnom rukovodstvu dosadašnje rukovodstvo podružnice, kao i kreditna institucija iz treće zemlje (osnivač), ovlašteni su podnijeti tužbu nadležnom upravnom sudu u roku 30 dana od dana dostave navedene odluke. Nadležni upravni sud o tužbi odlučit će hitno, a najkasnije u roku od 30 dana od njezina primitka.
Člankom 290. Na posebno rukovodstvo podružnice kreditne institucije iz treće zemlje na odgovarajući način primjenjuju se odredbe članaka 293., 294., 297., 298., 299. i 300. ovoga Zakona.
Člankom 291. prenosi se članak 27.a Direktive 2013/36/EU, a kojim se propisuje obveza kreditnoj instituciji, financijskom holdingu i mješovitom financijskom holdingu obavještavanja Hrvatske narodne banke o svakoj namjeri stjecanja, sklapanjem pravnog posla ili osnivanjem društva ili pravne osobe, kojom postupno ili odjednom namjeravaju steći (u daljnjem tekstu: predloženo stjecanje), neposredno ili posredno, udio koji predstavlja 15% ili više njihovog priznatog kapitala. Člankom je također propisan sadržaj i oblik predmetne obavijesti, kao i rokovi i aktivnosti u postupku procjene obavijesti kojeg provodi Hrvatska narodna banka.
Člankom 292. prenosi se članak 27.b Direktive 2013/36/EU, a kojim se propisuje kriteriji koji se razmatraju prilikom odlučivanja o obavijesti o predloženom stjecanju. Člankom je također propisana ovlast Hrvatskoj narodnoj banci da podzakonskim propisom detaljnije uređuje kriterije na temelju kojih procjenjuje obavijest o predloženom stjecanju značajnog udjela, način podnošenja obavijesti o predloženom stjecanju značajnog udjela, dokumentacija i informacije koje se prilaže obavijesti o predloženom stjecanju značajnog udjela.
Člankom 293. prenosi se članak 27.c Direktive 2013/36/EU kojim je propisan postupak procjene stjecanja značajnog udjela u slučaju kada se predmetno stjecanje stječe u kreditnoj instituciji, društvu za osiguranje, društvu za reosiguranje, investicijskom društvu ili društvu za upravljanje imovinom kojima je odobrenje za rad izdano u drugoj državi članici ili u sektoru različitom od onog u kojem posluje predloženi stjecatelj; matičnom društvu kreditne institucije, društva za osiguranje, društva za reosiguranje, investicijskog društva ili društva za upravljanje imovinom kojima je odobrenje za rad izdano u drugoj državi članici ili u sektoru različitom od onog u kojem posluje predloženi stjecatelj ili pravnoj osobi koja kontrolira kreditnu instituciju, društvo za osiguranje, društvo za reosiguranje, investicijsko društvo ili društvo za upravljanje imovinom kojima je odobrenje za rad izdano u drugoj državi članici ili u sektoru različitom od onog u kojem se stjecanje predlaže.
Člankom 294. prenosi se članak 27.d Direktive 2013/36/EU kojim je propisana obveza kreditnoj instituciji, financijskom holdingu i mješovitom financijskom holdingu da obavijesti Hrvatsku narodnu banku u slučaju da namjeravaju izravno ili neizravno otuđiti značajan udjel, a kako je definiran člankom 291. ovog Zakona.
Člankom 295. prenosi se članak 27.e Direktive 2013/36/EU kojim je propisana ovlast Hrvatskoj narodnoj banci da poduzme odgovarajuće mjere u slučaju da p redloženi stjecatelj unaprijed ne dostavi obavijest o predloženom stjecanju u skladu s člankom 291. ovog Zakona odnosno da Rješenjem može naložiti privremenu suspenziju glasačkih prava koja proizlaze iz tih udjela u slučaju da je značajan udjel stečen unatoč protivljenju Hrvatske narodne banke.
Člankom 296. prenose se članci 27.g i 27.h Direktive 2013/36/EU, a kojima su propisani značajan prijenos imovine i obveza, obveza kreditne institucije, financijskoj holdinga i mješovitog financijskoj holdinga da prije takvog prijenosa obavijesti Hrvatsku narodnu banku. Također je propisana i ovlast Hrvatskoj narodnoj banci da poduzme odgovarajuće mjere u slučaju da subjekti koji sudjeluju u predloženoj transakciji ne obavijeste Hrvatsku narodnu banku o namjeravanom prijenosu, a sukladno odredbama predmetnog članka. Dodatno, propisana je i ovlast Hrvatskoj narodnoj banci da podzakonskim propisom detaljnije uređuje način podnošenja ovlasti o predloženoj transakciji te dokumentacija i informacije koje se prilažu predmetnoj obavijesti.
Člankom 297. propisuje se način pokretanja postupka redovne likvidacije kreditne institucije pri čemu kreditna institucija koja namjerava donijeti odluku o prestanku društva dužna je izraditi i Hrvatskoj narodnoj banci dostaviti plan likvidacije najkasnije tri mjeseca prije planiranog poziva za sazivanje glavne skupštine uz koji je dužna dostaviti i suglasnost nadzornog odbora na taj plan. Hrvatska narodna banka će u roku od najviše tri mjeseca od dana dostave plana likvidacije izdati pozitivno mišljenje o planu likvidacije ili rješenjem odbiti plan likvidacije. Odlukom glavne skupštine o prestanku društva kreditna institucija dužna je odrediti dan otvaranja postupka redovne likvidacije koji mora biti najmanje pet dana nakon donošenja odluke o prestanku društva. Kreditna institucija dužna je Hrvatskoj narodnoj banci dostaviti nalog za prijenos sredstava sa svojih računa u Hrvatskoj narodnoj banci na transakcijski račun u drugoj kreditnoj instituciji prije kraja radnog dana koji prethodi danu otvaranja postupka redovne likvidacije. Likvidatori su dužni Hrvatskoj narodnoj banci dostaviti izvješća o tijeku postupka redovne likvidacije. Kreditna institucija u redovnoj likvidaciji dužna je izrađivati godišnje financijske izvještaje za svaku poslovnu godinu u tijeku trajanja redovne likvidacije, a godišnji financijski izvještaji podliježu obvezi zakonske revizije.
Člankom 298. propisuje se da kreditna institucija u redovnoj likvidaciji mora imati najmanje dva likvidatora. Likvidatorom može biti imenovana samo fizička osoba koja ispunjava uvjete za imenovanje za člana uprave kreditne institucije u skladu s ovim Zakonom.
Člankom 299. propisuju se dužnosti likvidatora koje uključuju okončavanje poslova koji su u tijeku, naplatu tražbine, unovčavanje imovine i podmirenje obveza prema vjerovnicima. U mjeri u kojoj to zahtijeva provođenje likvidacije, likvidatori mogu ulaziti u nove poslove.
Člankom 300. propisuje se da se na kreditnu instituciju u redovnoj likvidaciji na odgovarajući način primjenjuju odredbe ovog Zakona. Prestanak važenja odobrenja za rad stvara iste pravne posljedica vezano za osiguranje depozita kao i ukidanje odobrenja za rad kreditne institucije. Na kreditnu instituciju koja provodi redovnu likvidaciju primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuju trgovačka društva, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.
Člankom 301. propisuje se zabrana promjene djelatnosti kreditne institucije u redovnoj likvidaciji u smislu da kreditna institucija ne može prestati pružati bankovne usluge i nastaviti poslovati, već mora završiti postupak likvidacije i provesti brisanje u sudskom registru.
Člankom 302. uređena je nadležnost Hrvatske narodne banke za nadzor nad kreditnim institucijama u dijelu koji se odnosi na primjenu glave XXIII. ovog Zakona i propisa donesenih na temelju te glave Zakona, kao i drugih zakona i propisa donesenih na temelju tih zakona, a za koji je Hrvatska narodna banka ovlaštena na temelju tih zakona. Ovim člankom Hrvatskoj narodnoj banci dana je mogućnost da i kod nadzora na odgovarajući način primjenjuje odredbe o postupku supervizije te mogućnost izricanja supervizorskih i drugih mjera.
Člankom 303. uređeno je da Hrvatska narodna banka može provoditi posredni nadzor i neposredni nadzor, a u koji je uključena i tajna kupnja.
Člankom 304. propisane su osobe ovlaštene za obavljanje nadzora. Vezano za neposredni nadzor tajnom kupnjom regulirano je da vanjski suradnici koji obavljaju zadatke povezane s tajnom kupnjom imaju jednake ovlasti kao i ovlaštene osobe Hrvatske narodne banke. Uz to, propisano je da osoba ovlaštena za obavljanje neposrednog nadzora tajnom kupnjom u kreditnoj instituciji, može postupati kao stranka i sklopiti ugovor o kreditu ili depozitu s kreditnom institucijom za potrebe nadzora, pri čemu taj ugovor ne proizvodi pravne učinke između ugovornih strana, već se uzima kao da je sklopljen isključivo za potrebe dokazivanja činjenica utvrđenih u postupku nadzora tajnom kupnjom te u prekršajnom postupku povodom tog postupka nadzora.
Člankom 305. propisana je obveza kreditne institucije da ovlaštenoj osobi omogući obavljanje nadzora u svom sjedištu i na ostalim mjestima u kojima kreditna institucija obavlja djelatnosti i poslove u vezi s kojima se obavlja nadzor. Također, propisane su obveze kreditne institucije da ovlaštenoj osobi za potrebe nadzora omogući kontrolu poslovnih knjiga, poslovne dokumentacije, evidencija, informacijske tehnologije, kao i da uruči računalne spise, preslike poslovnih knjiga, dokumentacije i evidencija te osigura standardno sučelje za pristup sustavu za upravljanje bazama podataka.
Člankom 306. regulirano je u kojim slučajevima se sastavlja zapisnik o obavljenom nadzoru, pri čemu je kod nadzora tajnom kupnjom propisano da se u slučaju kada nisu utvrđene nezakonitosti, nedostaci i/ili slabosti u poslovanju kreditne institucije, sastavlja bilješka o provedenoj tajnoj kupnji. Uz to, propisana je obveza kreditne institucije na izvršenje nadzornih mjera u rokovima naloženim rješenjem Hrvatske narodne banke, kao i ovlast Hrvatske narodne banke na izdavanje okružnica, mišljenja ili preporuka.
Člankom 307. regulira se značenje pojmova i primjena glave XXIII ovoga Zakona. Zaštita potrošača. Tako je potrošač definiran kao svaka fizička osoba koja je klijent kreditne institucije, a koja djeluje izvan područja svoje gospodarske djelatnosti ili slobodnog zanimanja. Depozit je u smislu odredbi spomenute glave ovoga Zakona novčani polog kako je definiran Zakonom kojim se uređuju obvezni odnosi. Razlog za posebnu definiciju depozita u ovom članku je izmijenjena odredba članka 11. ovoga Zakona kojom se depozitom u smislu ovog Zakona, ako nije drugačije regulirano, smatra depozit na način definiran zakonom kojim se uređuje sustav osiguranja depozita , a prema kojem se depozitom smatra svaki potražni saldo koji proizlazi iz sredstava preostalih na računu ili privremenih situacija proizašlih iz uobičajenih bankovnih transakcija koje kreditna institucija mora isplatiti prema primjenjivim zakonskim i ugovornim uvjetima, uključujući oročeni depozit i štedni depozit, ali isključujući potražni saldo ako su ispunjeni uvjeti propisani tim zakonom. Kako bi se osigurala primjena glave XXIII. ovog Zakona samo na novčani polog kako je definiran zakonom kojim se uređuju obvezni odnosi, a ne bi se proširivala primjena i na, primjerice saldo na tekućem računa, uvedena je posebna definicija depozita u ovoj glavi Zakona.
Također, ovim člankom predlaže se primjena odredbi glave XXIII. ovoga Zakona na odgovarajući način i na kreditnu instituciju stjecatelja koja nakon prijenosa tražbine iz ugovora o kreditu s treće osobe kao prodavatelja na kreditnu instituciju kao stjecatelja nastupa kao vjerovnik prema potrošaču. Navedeno je predloženo kako bi se osigurala adekvatna zaštita potrošača primjenom odgovarajućih odredbi ovoga Zakona kod prijenosa tražbine iz aktivnih (nedospjelih) ugovora o kreditu.
Člankom 308. propisuje se obveza kreditne institucije da za svaku uslugu koju ima u ponudi za potrošače stavi na raspolaganje jasne i razumljive opće informacije o uslugama na hrvatskom jeziku, na pogodnom mjestu u poslovnim prostorijama i na internetskoj stranici, a ne nužno u papirnatom obliku. Ovom odredbom nastoji se regulativu prilagoditi kretanjima povezanim s digitalizacijom kako bi se osigurao jednostavniji, brži i pregledniji uvid u dokumentaciju koju je kreditna institucija obvezna učiniti dostupnom potrošačima. Međutim, na zahtjev potrošača kreditna institucija dužna je, bez naknade, opće informacije učiniti dostupnima potrošaču u papirnatom obliku ili putem elektroničke pošte.
Člankom 309. jasnije je propisana obveza kreditne institucije vezano za pravovremeno informiranje potrošača o kreditu i depozitu te davanje predugovornih informacija kako bi se osiguralo da kreditna institucija potrošaču na vrijeme daje personalizirane informacije potrebne za usporedbu različitih ponuda i donošenje odluke o sklapanju ugovora o kreditu ili depozitu.
Članak 310. propisuje redoslijed postupanja kreditne institucije prilikom sklapanja ugovora o kreditu ili depozitu. U skladu s tim prvenstveno je propisana obveza kreditne institucije da prije sklapanja ugovora o kreditu ili depozitu mora potrošaču dati personalizirane informacije koje u potpunosti odgovaraju uvjetima iz ugovora, a ista obveza propisana je i za ostale sudionike kreditnog odnosa (sudužnike, založne dužnike i jamce). Također, regulirana je obveza davanja nacrta ugovora o kreditu ili depozitu i pripadajuće dokumentacije, osim u slučaju da je kreditna institucija u vrijeme podnošenja zahtjeva ocijenila da ne želi sklopiti taj pravni posao, o čemu je bez odgode dužna pisanim putem izvijestiti potrošača. Uz to, propisana je obveza sklapanja ugovora o kreditu ili depozitu u pisanom obliku, na hrvatskom jeziku i obveza uručivanja ugovorne dokumentacije potrošaču, a kod ugovora o kreditu i svim drugim sudionicima kreditnog odnosa. Kod ugovora o kreditu ili depozitu s valutnom klauzulom propisuje se obvezna primjena srednjeg tečaja Hrvatske narodne banke odgovarajuće valute u odnosu na euro koji važi na dan transakcije.
Člankom 311. propisana je obveza kreditne institucije da potrošačima stavi na raspolaganje opće uvjete poslovanja o ugovaranju kredita ili depozita, na hrvatskom jeziku, na pogodnom mjestu u poslovnim prostorijama i na svojoj internetskoj stranici. Propisana je obveza kreditne institucije da izmjene i dopune općih uvjeta poslovanja stavi na raspolaganje najmanje 15 dana prije nego što one stupe na snagu te da o namjeravanim izmjenama i dopunama općih uvjeta poslovanja na ugovoreni način obavijesti potrošača na kojeg se ti opći uvjeti poslovanja primjenjuju, najmanje 15 dana prije nego što one stupe na snagu. Istim člankom propisane su minimalne informacije koje moraju sadržavati opći uvjeti poslovanja koji se odnose na odobravanje kredita i primanje depozita.
Člankom 312. propisana je obveza kreditne institucije da na ugovoreni način, najmanje jednom godišnje bez naknade obavijesti potrošača o stanju njegova kredita, odnosno o stanju depozita i to najkasnije do 31. ožujka tekuće godine za prethodnu godinu. Također, reguliran je sadržaj obavijesti o stanju kredita te obveza kreditne institucije da tu obavijest uputi jednom godišnje i na adrese sudužnika i jamca. Propisano je da godišnja obavijest o stanju depozita mora sadržavati iznos depozita i iznos obračunatih kamata po depozitu. Ovim člankom regulirano je i postupanje kreditne institucije u slučaju kašnjenja kreditnog dužnika u otplati dugovanja po kreditu te obavještavanje sudionika kreditnog odnosa kod otkaza ugovora o kreditu.
Nadalje, detaljno je regulirana obveza obavještavanja potrošača kada su ugovorene promjenjive kamatne stope, a propisana je odgoda primjene nove kamatne stope do idućega obračunskog razdoblja ako kreditna institucija ne obavijesti potrošača o povećanju kamatne stope kod ugovora o kreditu odnosno o smanjenju kamatne stope kod ugovora o depozitu najmanje 15 dana prije njezine primjene. Uz to, propisano je pravo korisnika kredita da ako, nakon primitka obavijesti o povećanju kamatne stope nije suglasan s promjenom, ima pravo u roku tri mjeseca od primitka obavijesti na prijevremeno vraćanje kredita bez obveze plaćanja bilo kakve naknade kreditnoj instituciji, uključujući i ugovorenu naknadu za raniji povrat kredita, a kreditna institucija nema pravo na naknadu štete zbog ranijeg povrata.
Kod ugovora o depozitu, koji se automatski obnavlja po isteku roka oročenja, propisana je obveza obavještavanja potrošača o uvjetima pod kojima će se ugovor o depozitu obnoviti i to najmanje 15 dana prije primjene uvjeta pod kojima će se ugovor o depozitu obnoviti.
Ovim člankom propisana je obveza stavljanja na raspolaganje otplatnog plana, bez naknade i na zahtjev potrošača, u svakom trenutku tijekom trajanja ugovora o kreditu. Propisana je i obveza kreditne institucije o obavještavanju potrošača nakon otplate kredita u cijelosti.
Člankom 313. određuje se primjena odredaba Zakona o potrošačkom kreditiranju koje uređuju promjenjivu kamatnu stopu na sve ugovore o kreditu (osim stambenog potrošačkog kredita), neovisno o ukupnom iznosu i vrsti kredita. Sukladno ovom članku, Hrvatska narodna banka izračunava i objavljuje na svojim internetskim stranicama nacionalnu referentnu stopu prosječnog troška financiranja hrvatskog bankovnog sustava (u daljnjem tekstu: NRS), a na svojim internetskim stranicama će javno objaviti metodologiju za izračun NRS-a i kalendar objave NRS-a.
Člankom 314. definirano je da kada kreditna institucija nudi ugovaranje promjenjive kamatne stope, dužna je prije sklapanja ugovora o depozitu upozoriti potrošača na sve rizike promjenjivosti kamatne stope te jasno i nedvojbeno, u ugovoru o depozitu, ugovoriti parametre koji utječu na promjenu ugovorene kamatne stope. Propisana je obveza kreditne institucije da parametre koji utječu na promjenu ugovorene kamatne stope kod ugovora o kreditu i depozitu objavi i redovito ažurira u poslovnim prostorijama i na svojoj internetskoj stranici, a arhivsku evidenciju o tim parametrima dužna je učiniti dostupnom na svojim internetskim stranicama. Odredbom se zabranjuje da kratkoročni depoziti i kratkoročni krediti budu ugovoreni s promjenjivom kamatnom stopom. Definirano je da promotivne kamatne stope (akcijske) mogu biti ugovorene samo na kratkoročne usluge.
Člankom 315. propisano je da kreditna institucija za trajanja ugovora o kreditu ili depozitu može naplatiti potrošaču samo naknadu koja je u vrijeme sklapanja ugovora bila navedena u Tarifi naknada i koja je bila iskazana u novčanom ili postotnom iznosu različitom od nule.
Istim člankom obvezuje se kreditna institucija da izradi i dostavi Hrvatskoj narodnoj banci internu metodologiju utvrđivanja strukture naknada za sve usluge koje ima u ponudi za potrošače te da obavijesti Hrvatsku narodnu banku o svim izmjenama i dopunama najmanje 30 dana prije stupanja na snagu tih izmjena i dopuna. Hrvatska narodna banka podzakonskim propisom će pobliže urediti minimalni sadržaj interne metodologije i način obavještavanja Hrvatske narodne banke o svim izmjenama i dopunama interne metodologije. Uz to, propisano je da Hrvatska narodna banka može propisati listu aktivnosti koje kreditna institucija kreditnom i depozitnom poslovanju s potrošačima mora obavljati bez naknade.
Člankom 316. uređuje se promjena vjerovnika kod ugovora o kreditu, a odredbe tog članka primjenjuju se i na kupoprodaju potraživanja koja nije uređena zakonom kojim se uređuje način, uvjeti i postupak servisiranja i kupoprodaje potraživanja. P ropisano je da je k reditna institucija dužna osigurati da potrošač, čiji je ugovor o kreditu ili tražbina iz ugovora o kreditu prenesena na stjecatelja ili na treću osobu na koju je stjecatelj prenio ugovor o kreditu ili tražbinu iz ugovora o kreditu, ne dođe u nepovoljniji položaj na osnovi zaštite potrošača u odnosu na položaj koji je kao dužnik imao prema kreditnoj instituciji. Kreditna institucija solidarno odgovara sa stjecateljem ili trećom osobom za štetu nastalu potrošaču zbog toga što je potrošač došao pravno ili stvarno u nepovoljniji položaj u odnosu na položaj koji je kao dužnik imao prema kreditnoj instituciji. Također je uređeno da kreditna institucija može ustupiti tražbinu iz ugovora o kreditu ili prenijeti ugovor o kreditu samo na vjerovnika koji je ovlašten odobravati kredite sukladno Zakonu o potrošačkom kreditiranju i Zakonu o stambenom potrošačkom kreditiranju. Propisana je obveza kreditne institucije da obavijesti dužnika o promjeni vjerovnika kod ugovora o kreditu, a uz tu obavijest kreditna institucija dužna je, ako je primjenjivo, dostaviti i izvještaj o ukupnom stanju dugovanja sa stanjem na dan promjene vjerovnika i strukturu dugovanja.
Člankom 317. propisane su aktivnosti koje Hrvatska narodna banka poduzima radi praćenja primjene objavljenih internih akata kreditne institucije u poslovanju s potrošačima, poštivanje ugovora koje je kreditna institucija sklopila s potrošačima, odredbi ovoga Zakona koje se odnose na zaštitu potrošača te odredbi posebnih zakona kojima se uređuje zaštita potrošača. Definira se postupanje Hrvatske narodne banke po prigovorima potrošača. Propisuje se obveza kreditne institucije da poslove rješavanja prigovora potrošača povjeri najmanje jednoj osobi koja je u radnom odnosu s tom kreditnom institucijom te da imenuje osobu za praćenje procesa upravljanja prigovorima potrošača. Dano je ovlaštenje Hrvatskoj narodnoj banci da prati periodično kretanje broja prigovora potrošača za svaku kreditnu instituciju te je propisano da je kreditna institucija dužna informacije o tržišnom ponašanju dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci u obuhvatu, na način i u rokovima određenim podzakonskim propisom.
Člankom 318. propisano je da je kreditna institucija dužna čuvati ugovore i druge isprave o zasnivanju poslovnog odnosa s potrošačem i ostalu poslovnu dokumentaciju i evidencije koje se odnose na poslovne odnose između kreditne institucije i potrošača, i to tijekom trajanja poslovnog odnosa te najmanje 5 godina nakon isteka godine u kojoj je taj poslovni odnos prestao. Međutim, ako je na temelju toga ugovornog odnosa pokrenut sudski spor, kreditna institucija dužna je dokumentaciju vezanu za taj poslovni odnos čuvati i dulje od spomenutog roka odnosno do okončanja sudskog spora koji je na temelju toga ugovornog odnosa pokrenut.
Člankom 319. uređuje se alternativno rješavanje sporova sa svrhom poticanja rješavanja sporova između kreditnih institucija i njihovih klijenata posredovanjem centara za mirenje ili centara za alternativno rješavanje sporova te se uvodi obveza kreditnim institucijama da sudjeluju u postupku mirenja odnosno alternativnog rješavanja spora koji je pokrenuo potrošač.
Člankom 320. definiraju se mjere zaštite potrošača koje se provode rješenjem ili sporazumom o razumijevanju. Hrvatska narodna banka može nakon provedenog nadzora donijeti rješenje kojim je ovlaštena odrediti mjere radi osiguravanja zaštite potrošača i rokove za njihovo ispunjenje ili sklopiti sporazum o razumijevanju s kreditnom institucijom ako utvrdi slabosti ili nedostatke u poslovanju kreditne institucije te ako ocijeni potrebnim da kreditna institucija poduzme radnje i postupke potrebne za poboljšanja u poslovanju i za zaštitu potrošača. Dalje se propisuju slučajevi u kojima Hrvatska narodna banka može kreditnoj instituciji predložiti sklapanje sporazuma o razumijevanju, a u kojem se određuju rok i način postupanja kreditne institucije radi otklanjanja slabosti ili nedostataka u poslovanju kreditne institucije te rok, odnosno dinamika kojom će kreditna institucija izvješćivati Hrvatsku narodnu banku o izvršavanju obveza preuzetih sporazumom o razumijevanju. Također je propisano da će Hrvatska narodna banka donijeti rješenje o nalaganju mjera ako kreditna institucija ne ispuni obveze preuzete sporazumom o razumijevanju.
Člankom 321. propisuje se obveza kreditne institucije da dio prihoda svake godine izdvaja za financiranje aktivnosti za osnaživanje financijske pismenosti građana Republike Hrvatske te se daje ovlast ministru financija da odlukom donese smjernicu o ispunjavanju te obveze kreditne institucije.
Člankom 322. daje se ovlast Hrvatskoj narodnoj banci da podzakonskim propisom propiše jedinstveni način izračunavanja i iskazivanja cijene kredita i depozita (efektivne kamatne stope), sadržaj i oblik u kojem se daju personalizirane informacije prije sklapanja ugovora o kreditu i depozitu, uvjete i način provedbe nadzora i izricanje mjera te obuhvat, način i rokove izvještavanja iz područja zaštite potrošača i tržišnog ponašanja.
Člankom 323. propisano je da se zaštita prava potrošača kreditne institucije provodi i na temelju posebnih zakona kojima se uređuje zaštita potrošača, a za čiji nadzor nad primjenom je ovlaštena Hrvatska narodna banka.
Člankom 324. propisuje se obveza kreditne institucije koja donese odluku o isplatama kojima se smanjuju stavke redovnog osnovnog kapitala iz članka 26. stavka 1. točke c), e) i f) Uredbe (EU) br. 575/2013 da na svojim internetskim stranicama i u najmanje dva dnevna lista u Republici Hrvatskoj bez odgode objavi obavijest o toj odluci, a također su propisane i informacije koje takva obavijest mora sadržavati. Zaštita deponenata u slučaju ovakve odluke kreditne institucije ostvaruje se kroz pravo deponenta na isplatu depozita i kamate koje su obračunate do dana isplate, bez naplate naknada i troškova, sve u roku od 30 dana od dana podnošenja zahtjeva deponenta, pod uvjetom da je zahtjev deponenta podnesen u roku od šest mjeseci od dana posljednje objave obavijesti o smanjenju stavki redovnog osnovnog kapitala, pri čemu su propisano uvjeti koje depozit mora zadovoljavati.
Člankom 325. propisuje se da se obveze iz članka 324. ne odnose na kreditnu instituciju koja odluči provesti isplatu na osnovi smanjenja stavki redovnog osnovnog kapitala nakon isteka roka od dvije godine od dana donošenja odluke o smanjenju stavki redovnog osnovnog kapitala.
Člankom 326. propisuje se tretman smanjenja stavki redovnog osnovnog kapitala na način da se propisuje obveza kreditne institucije da s iznosom za koji je odlučila smanjiti stavke redovnog osnovnog kapitala iz članka 26. stavka 1. točke c), e) i f) Uredbe (EU) br. 575/2013. postupa kao sa stavkama koje kreditnoj instituciji više nisu dostupne za neograničenu i trenutačnu upotrebu za pokriće rizika ili gubitaka, te navedene stavke više ne smije iskazivati kao dio redovnog osnovnog kapitala kreditne institucije.
Člankom 327. definirano je što se smatra bankovnom tajnom, propisana je obveza čuvanja bankovne tajne od strane kreditne institucije te je definiran klijent kreditne institucije u smislu ovoga Zakona.
Člankom 328. propisana je obveza čuvanja bankovne tajne, od strane kreditne institucije, članova tijela kreditne institucije, dioničara, radnika i drugih osoba koje imaju pristup povjerljivim podacima. Obveza čuvanja bankovne tajne traje tijekom i nakon prestanka rada u kreditnoj instituciji, odnosno prestanka svojstva dioničara ili ugovornog odnosa o obavljanju poslova s kreditnom institucijom. Stavkom 4. ovoga članka, propisana su izuzeća od obveze čuvanja bankovne tajne, u taksativno navedenim slučajevima. Nadalje, propisano je da se odavanje podataka u agregiranom obliku, kao i odavanje javnih podataka iz jedinstvenog registra računa ne smatra odavanjem povjerljivih podataka. Također, propisano je da se priopćavanje povjerljivih podataka na temelju suglasnosti klijenta (jedna od mogućih iznimki od čuvanja bankovne tajne iz ovoga članka) mora odvijati uz ispunjenje propisanih uvjeta.
Člankom 329. propisana je obveza da osobe (sudovi i druge institucije), koje su primile podatke temeljem izuzeća od obveze čuvanja bankovne tajne iz članka 328., iste smiju koristiti samo u svrhe za koju su dani. Istodobno, navedene osobe te podatke, činjenice i okolnosti, ne smiju priopćiti trećima ili im omogućiti da ih doznaju i iskoriste, osim u slučajevima propisanim zakonom. Takva obveza odnosi se i na sve fizičke osobe koje u svojstvu radnika ili u drugom svojstvu, rade ili su radile u tim osobama.
Člankom 330. propisano je da se štedna banka sa sjedištem u Republici Hrvatskoj osniva kao kreditna institucija u pravnom obliku trgovačkog društva koje je dobilo odobrenje za rad kao štedna banka. Definiran je sadržaj tvrtke koji sadrži riječi "štedna banka" koje su ili izvedenice tih riječi sadržane u nazivu tvrtke upisuju u sudski registar i koje mogu upotrebljavati u pravnom prometu samo pravne osobe koje su dobile odobrenje za rad od Hrvatske narodne banke kao štedna banka. Iznimno, riječi "štedna banka" u pravnom prometu može koristiti i štedna banka koja je dobila odobrenje za rad kao banka u skladu s ovim Zakonom.
Člankom 331. uređena je primjena pojedinih odredbi predloženog Zakona za štedne banke, kao i propisa donesenih na temelju Zakona te drugih propisa kojima je uređeno poslovanje kreditnih institucija.
Člankom 332. propisan je obuhvat bankovnih usluga iz članka 11. ovoga Zakona koje štedna banka može pružati, kao i financijske usluge za koje štedna banka od Hrvatske narodne banke može dobiti odobrenje za pružanje tih usluga. Propisano je i teritorijalno ograničenje poslovanja štedne banke na područje Republike Hrvatske, te zabrana osnivanja podružnica i predstavništva izvan Republike Hrvatske.
Člankom 333. propisana je zabrana izdavanja povlaštenih dionica za štednu banku.
Člankom 334. propisan je za štednu banku postupak odlučivanja izdavanja odobrenja za rad Hrvatske narodne banke kao banci.
Člankom 335. propisana je primjena odredbi Zakona na stambene štedionice ako drugim zakonima nije drukčije propisano.
Člankom 336. propisano je da riječi "stambena štedionica" ili izvedenice tih riječi mogu u sudski registar upisati i upotrebljavati ih samo stambena štedionica, osim ako to drugim zakonom nije dopušteno.
Člankom 337. propisano je da se kreditne institucije mogu se udružiti u udruženje osnovano kao gospodarsko interesno udruženje ili kao neki drugi oblik udruživanja gospodarskih subjekata u skladu s posebnih zakonom.
Člankom 338. propisana je razmjena informacija za potrebe procjene kreditne sposobnosti i upravljanja kreditnim rizikom. Ove odredbe uvedene su 2020. godine s obzirom da Zakon o stambenom potrošačkom kreditiranju (Narodne novine, broj 101/17, 128/22, 156/23) i Zakon o potrošačkom kreditiranju (Narodne novine, broj 75/09, 112/12, 143/13, 147/13, 9/15, 78/15, 102/15 i 52/16, 128/22, 156/23), propisuju obvezu kreditne institucije da prije sklapanja ugovora o kreditu procijeni kreditnu sposobnost potrošača, između ostalog, uvidom u dostupne kreditne registre. Stoga je ovim člankom osigurana pravna sigurnost pri razmjeni informacija koje kreditne institucije izravno ili preko zasebne pravne osobe razmjenjuju s ciljem procjene kreditne sposobnosti klijenta. Pored toga, ovim člankom propisana je obveza kreditne institucije da u svrhu procjene kreditne sposobnosti i upravljanja kreditnim rizikom, na zahtjev razmjenjuje minimalni obuvat vezan uz obveze klijenata, uključujući i osobne podatke klijenata, s drugim kreditnim institucijama.
Člancima od 339. do 346. propisan je način i postupak odlučivanja Hrvatske narodne banke u upravnim postupcima koje vodi temeljem ovog Zakona. U upravnom postupku koji vodi Hrvatska narodna banka ne može se zahtijevati povrat u prijašnje stanje budući da isto nije provedivo u praksi primjerice prilikom izdavanja odobrenja. U postupcima se odlučuje o pravima i obvezama kreditnih institucija, a kreditne institucije upravljaju novčanim sredstvima prikupljenima od javnosti te je u javnom interesu da se žurno odluči o eventualnoj tužbi podnesenoj protiv odluke donesene na temelju ZOKI-ja, a ako to ne bude tako, propisano je pravo žalbe čak i u slučaju vraćanja na ponovno postupanje. Kako bi se olakšao i ubrzao rad upravnog suda HNB je dužan dostaviti opis činjeničnog stanja i ocjenu tog stanja (ako to već nije učinjeno u rješenju), te osigurati osobu koju će sud moći saslušati u upravnom sporu.
Člankom 347. propisuje se način na koji se pokreće postupak izdavanja odobrenja ili suglasnosti koja daje Hrvatska narodna banka, i to na zahtjev stranke, po službenoj dužnosti ili na zahtjev drugog nadležnog tijela ako je to propisano ovim Zakonom ili Uredbom (EU) br. 575/2013.
Člankom 348. propisuju se u stavku 1. rokovi u kojima Hrvatska narodna banka mora odlučiti o podnesenim urednim zahtjevima za izdavanje odobrenja za rad odnosno za izdavanje prethodnih suglasnosti. Propisan je nadalje u stavku 2. krajnji rok za donošenje odluke i obavijesti o odluci povodom zahtjeva za izdavanje odobrenja za rad koji ne može biti duži od 12 mjeseci od dana primitka zahtjeva. Stavkom 3. predviđeno da rok za odlučivanje i donošenje rješenja povodom zahtjeva za izdavanje prethodne suglasnosti ne teče za vrijeme ostavljeno stranki na izjašnjavanje sukladno odredbi iz članka 343. ovoga Zakona.
Člankom 349. propisano je da se obnova mandata člana uprave odnosno nadzornog odbora mogu pokrenuti šest godina od njihova izdavanja.
Člankom 350. propisuje se kada se zahtjev smatra urednim i to kada stranka dostavi sve propisane informacije i dokumentaciju, a ako je zahtjev neuredan, zatražit će se dopuna zahtjeva u primjerenom roku. Ako stranka ne dostavi zatražene informacije i dokumentaciju u ostavljenom roku, Hrvatska narodna banka je ovlaštena odbaciti takav zahtjev.
Člancima 351. i 352. propisano je obavještavanje o povredi mjerodavnih propisa kojim Hrvatska narodna banka omogućuje pouzdan način dostavljanja obavijesti o kršenju, te obveza kreditne institucije u vezi s obavještavanjem o istom.
Člancima od 353. do 371. propisan je postupak izricanja upravnih sankcija od strane Hrvatske narodne banke, uključujući nadležnost za vođenje postupka izricanja upravnih sankcija, vrste i svrha izricanja sankcija, te mogućnost izricanja upravnih mjera.
Člankom 372. se u pravni okvir Republike Hrvatske prenosi odredba članka 1. stavka 20. Direktive (EU) 2019/879 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2019. o izmjeni Direktive 2014/59/EU u pogledu kapaciteta pokrivanja gubitaka i dokapitalizacije kreditnih institucija i investicijskih društava te Direktive 98/26/EZ (SL L 150, 7.6.2019.). Tim stavkom je u članak 48. Direktive 2014/59/EU dodan novi stavak 7. kojim se traži od država članica EU da osiguraju da obveze određenih kategorija pravnih osoba (u ovom slučaju financijske institucije i holding društva), koje proizlaze iz ulaganja u regulatorni kapital tih pravnih osoba, budu u redovnom postupku zbog insolventnosti pokrenutim nad tim pravnim osobama isplaćene nakon obveza koje ne proizlaze iz takvih ulaganja, tj. da budu subordinirane u okviru hijerarhije tražbina vjerovnika. To podrazumijeva da će vjerovnici tih pravnih osoba u redovnom postupku zbog insolventnosti, a koji su ulagali u instrumente regulatornog kapitala, biti isplaćivani tek poslije vjerovnika koji nisu ulagali u te instrumente. S druge strane, ako sanacijsko tijelo tih pravnih osoba primjenjuje svoju sanacijsku ovlast kojom određene obveze tih pravnih osoba otpisuje ili ih pretvara u regulatorni kapital, neovisno primjenjuje li tu ovlast u postupku sanacije ili kao samostalnu mjeru izvan tog postupka, to tijelo mora se pridržavati propisanog redoslijeda zahvaćanja obveza. Taj redoslijed podrazumijeva da korištenjem te ovlasti sanacijsko tijelo, prije zadiranja u ostale obveze tih pravnih osoba, mora prvo zahvatiti stavke regulatornog kapitala. Stoga, subordinacijom ovih tražbina u hijerarhiji tražbina u okviru redovnog postupka zbog insolventnosti smanjuje se rizik od povrede načela da niti jedan vjerovnik ne smije zbog primjene sanacijske ovlasti pretrpjeti veću štetu od one koju bi pretrpio da sanacijska mjera nije poduzeta već pravna osoba likvidirana u okviru redovnog postupka zbog insolventnosti.
Člankom 373. se u ovaj Zakon prenosi članak 66. stavak 1. Direktive 2013/36/EU kojim je na razini EU harmonizirano izricanje administrativnih kazni, periodičnih penala i drugih administrativnih mjera za određena kršenja odredbi Direktive 2013/36/EU . Stoga se ovim člankom propisuje koja kršenja odredbi Direktive 2013/36/EU koje su implementirane u ovaj Zakona predstavljaju povrede te se propisuje ovlast Hrvatske narodne banke da pravnim i fizičkim osobama za navedene povrede izriče upozorenje, novčane kazne, periodične penale i upravne mjere. Pored navedenih kršenja odredbi Direktive 2013/36/EU koje su implementirane u ovaj Zakon, ovim člankom propisuju se i druga kršenja ovoga Zakona koja također predstavljaju povrede za koje Hrvatska narodna banka ovlaštena izreći navedene upravne sankcije. Nadalje, propisuje se maksimalni iznos novčane kazne i periodičnih penala koje Hrvatska narodna banka može izreći pravnoj i fizičkoj osobi. Uz navedeno, navode se upravne mjere koje Hrvatska narodna banka može izreći za navedene povrede.
Člankom 374. se u ovaj Zakon prenosi članak 67. stavak 1. Direktive 2013/36/EU kojim je na razini EU harmonizirano izricanje administrativnih kazni, periodičnih penala i drugih administrativnih mjera za određena kršenja odredbi Direktive 2013/36/EU i Uredbe (EU) 575/2013. Stoga se ovim člankom propisuje koja kršenja odredbi Direktive 2013/36/EU koje su implementirane u ovaj Zakona predstavljaju i kršenja odredbi Uredbe (EU) 575/2013 predstavljaju povrede te se propisuje ovlast Hrvatske narodne banke da kreditnim institucijama, financijskim holdinzima i mješovitim financijskim holdinzima te odgovornim fizičkim osobama za navedene povrede izriče upozorenje, novčane kazne, periodične penale i upravne mjere. Pored navedenih kršenja odredbi Direktive 2013/36/EU koje su implementirane u ovaj Zakon i kršenja odredbi Uredbe (EU) 575/2013, ovim člankom propisuju se i druga kršenja ovog Zakona koja također predstavljaju povrede za koje Hrvatska narodna banka može izreći navedene upravne sankcije. Nadalje, propisuje se maksimalni iznos novčane kazne i periodičnih penala koje Hrvatska narodna banka može izreći pravnoj i fizičkoj osobi. Uz navedeno, navode se upravne mjere koje Hrvatska narodna banka može izreći za navedene povrede.
Člankom 375. propisuju se ostale povrede kreditnih institucija i matičnih institucija koje ne predstavljaju implementaciju Direktive 2013/36/EU, kao i povrede Uredbe (EU) 575/2013 na koje ne upućuje Direktiva 2013/36/EU, za koje je Hrvatska narodna banka ovlaštena izreći upravne sankcije. Nadalje, propisuje se maksimalni iznos novčane kazne i periodičnih penala koje Hrvatska narodna banka može izreći pravnoj i fizičkoj osobi. Uz navedeno, navode se upravne mjere koje Hrvatska narodna banka može izreći za navedene povrede.
Člankom 376. propisuju se povrede ovog Zakona od strane članica i matičnih društva grupe kreditnih institucija za koje je Hrvatska narodna banka ovlaštena izreći upravne sankcije. Nadalje, propisuje se maksimalni iznos novčane kazne i periodičnih penala koje Hrvatska narodna banka može izreći pravnoj i fizičkoj osobi. Uz navedeno, navode se upravne mjere koje Hrvatska narodna banka može izreći za navedene povrede.
Člankom 377. propisuju se povrede ovog Zakona od strane kreditnih institucija sa sjedištem izvan Republike Hrvatske za koje je Hrvatska narodna banka ovlaštena izreći upravne sankcije. Nadalje, propisuje se maksimalni iznos novčane kazne i periodičnih penala koje Hrvatska narodna banka može izreći pravnoj i fizičkoj osobi. Uz navedeno, navode se upravne mjere koje Hrvatska narodna banka može izreći za navedene povrede.
Člankom 378. propisuju se povrede ovog Zakona od strane štednih banaka za koje je Hrvatska narodna banka ovlaštena izreći upozorenje i novčane kazne. Nadalje, propisuje se maksimalni iznos novčane kazne koju Hrvatska narodna banka može izreći pravnoj i fizičkoj osobi.
Člankom 379. propisuju se povrede ovog Zakona od strane članova uprave i nadzornog odbora kreditne institucije za koje je Hrvatska narodna banka ovlaštena izreći upozorenje i novčane kazne. Nadalje, propisuje se maksimalni iznos novčane kazne koju Hrvatska narodna banka može izreći navedenim fizičkim osobama.
Člankom 380. propisuju se ostale povrede Uredbe (EU) br. 575/2013 za koje je Hrvatska narodna banka ovlaštena izreći upravne sankcije. Nadalje, propisuje se maksimalni iznos novčane kazne i periodičnih penala koje Hrvatska narodna banka može izreći pravnoj i fizičkoj osobi. Uz navedeno, navode se upravne mjere koje Hrvatska narodna banka može izreći za navedene povrede.
Člankom 381. ovlašćuje se Hrvatska narodna banka na podnošenje optužnih prijedloga u prekršajnim postupcima ako utvrdi kršenje odredbi ovoga Zakona koje predstavljaju prekršaje iz članaka 381. do 384.
Člankom 382. propisuje se koja kršenja odredbi ovog Zakona o zaštiti potrošača predstavljaju prekršaje te se propisuje minimalni i maksimalni iznos novčane kazne koja se može izreći pravnoj i fizičkoj osobi za navedene prekršaje.
Člankom 383. propisuju se prekršaji revizorskog društva i ovlaštenog revizora te minimalni i maksimalni iznos novčane kazne koja se može izreći pravnoj i fizičkoj osobi za navedene prekršaje.
Člankom 384. propisuju se prekršaji u vezi s nadzorom nad primjenom drugih zakona te minimalni i maksimalni iznos novčane kazne koja se može izreći pravnoj i fizičkoj osobi za navedene prekršaje.
Člankom 385. propisuju se prekršaji u vezi s obvezom čuvanja bankovne tajne te minimalni i maksimalni iznos novčane kazne koja se može izreći pravnoj i fizičkoj osobi za navedene prekršaje.
Člancima od 386. do 389. propisane su prijelazne odredbe, te stupanje na snagu Zakona 1. siječnja 2026., odnosno određenih odredbi i tek u 2030. Odgoda stupanja na snagu predviđena je za odredbe onih direktiva koje primjerice za jedinstvenu pristupnu točku predviđaju primjenu tek od 2030. godine.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA