Ustavna osnova za donošenje Zakona o kreditnim institucijama sadržana je u članku 2. stavku 4. podstavku 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 85/10. – pročišćeni tekst i br. 5/14. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI
Zakon o kreditnim institucijama („Narodne novine“, br. 159/13., 19/15., 102/15., 15/18., 70/19., 47/20., 146/20., 151/22. i 145/24., u daljnjem tekstu: važeći Zakon) donesen je u prosincu 2013. godine, a stupio je na snagu 1. siječnja 2014. godine. Važećim Zakonom uređeni su uvjeti za osnivanje, poslovanje i prestanak rada kreditnih institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, supervizija njihova poslovanja, uvjeti pod kojima pravne osobe sa sjedištem izvan Republike Hrvatske mogu pružati bankovne i/ili financijske usluge u Republici Hrvatskoj te javna objava od strane Hrvatske narodne banke na području bonitetne regulative i supervizije kreditnih institucija.
Od stupanja na snagu, važeći je Zakon izmijenjen i dopunjen osam puta. Razlozi izmjena i dopuna bili su prije svega usklađivanje Zakona s pravnom stečevinom Europske unije (u daljnjem tekstu: EU).
Naime, važeći Zakon usklađen je s Direktivom 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o pristupanju djelatnosti kreditnih institucija i bonitetnom nadzoru nad kreditnim institucijama i investicijskim društvima, izmjeni Direktive 2002/87/EZ te stavljanju izvan snage direktiva 2006/48/EZ i 2006/49/EZ (Tekst značajan za EGP) (SL L 176, 27.6.2013.) (u daljnjem tekstu: CRD IV) kako je posljednji put izmijenjena Direktivom (EU) 2019/2034 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2019. o bonitetnom nadzoru nad investicijskim društvima i izmjeni direktiva 2002/87/EZ, 2009/65/EZ, 2011/61/EU, 2013/36/EU, 2014/59/EU i 2014/65/EU (Tekst značajan za EGP) (SL L 314, 5.12.2019.). CRD IV donesen je zajedno s Uredbom (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (Tekst značajan za EGP) (SL L 176, 27.6.2013.) (u daljnjem tekstu: CRR) nakon globalne financijske krize, u kontekstu provedbe međunarodnih standarda Basel III te potrebe za uspostavom jedinstvenog regulatornog okvira EU-a kojim bi se osigurala veća otpornost bankarskog sektora, poboljšala kvaliteta kapitala kreditnih institucija te ojačala sposobnost financijskog sustava da apsorbira šokove. Sam CRD IV mijenjan je više puta, pa tako i na temelju Direktive (EU) 2019/878 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2019. o izmjeni Direktive 2013/36/EU u pogledu izuzetih subjekata, financijskih holdinga, mješovitih financijskih holdinga, primitaka, nadzornih mjera i ovlasti te mjera za očuvanje kapitala (Tekst značajan za EGP) (SL L 150, 7.6.2019.) (u daljnjem tekstu: CRD V).
Imajući u vidu da je važeći Zakon izmijenjen i dopunjen osam puta, utvrđeno je kako je svrsishodno donijeti novi Zakon o kreditnim institucijama. To dodatno proizlazi iz potrebe prijenosa u nacionalno zakonodavstvo Republike Hrvatske sljedećih direktiva kojima je izmijenjen CRD IV:
Direktive (EU) 2024/1619 Europskog parlamenta i Vijeća od 31. svibnja 2024. o izmjeni Direktive 2013/36/EU u pogledu nadzornih ovlasti, sankcija, podružnica iz trećih zemalja i okolišnih, socijalnih i upravljačkih rizika (Tekst značajan za EGP) (SL L, 19.6.2024.) (u daljnjem tekstu: CRD VI)
Direktive (EU) 2023/2864 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2023. o izmjeni određenih direktiva u pogledu uspostave i funkcioniranja jedinstvene europske pristupne točke (Tekst značajan za EGP) ( SL L, 20.12.2023.) (u daljnjem tekstu: ESAP direktiva)
Direktive (EU) 2024/2994 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2024. o izmjeni direktiva 2009/65/EZ, 2013/36/EU i (EU) 2019/2034 u pogledu tretmana koncentracijskog rizika koji proizlazi iz izloženosti prema središnjim drugim ugovornim stranama te rizika druge ugovorne strane za transakcije izvedenicama čije poravnanje obavlja središnja druga ugovorna strana (Tekst značajan za EGP) ( SL L, 4.12.2024.) (u daljnjem tekstu: Direktiva (EU) 2024/2994)
U Republici Hrvatskoj, bankovni sustav ima ključnu ulogu u financijskom posredovanju, osobito u mobiliziranju i preraspodjeli štednje te u funkcioniranju platnog prometa. Njegov utjecaj na gospodarstvo je iznimno značajan, a posebnu zabrinutost izazivaju negativne posljedice koje slabosti u bankovnom sustavu mogu imati na stabilnost i učinkovitost realnog sektora. Upravo zato je očuvanje stabilnosti bankovnog sustava u javnom interesu. Kreditne institucije su institucije kojima je Hrvatska narodna banka izdala odobrenje za rad u skladu s važećim Zakonom, a čija je djelatnost primanje depozita ili ostalih povratnih sredstava od javnosti te odobravanje kredita za vlastiti račun. Kreditna institucija u Republici Hrvatskoj može se osnovati kao banka, štedna banka ili stambena štedionica. U sektor kreditnih institucija ne uključuju se banke u likvidaciji i banke u stečaju. Također, Hrvatska narodna banka, kao nadležno tijelo u Republici Hrvatskoj za pitanja povezana s obavještavanjem o podružnicama i neposrednom pružanju financijskih usluga kreditnih i financijskih institucija u EU-u (tzv. jedinstvena putovnica), provodi postupak vezan uz to obavještavanje u skladu s važećim Zakonom. Naime, kreditne i financijske institucije iz država članica EU-a mogu, na temelju važećeg Zakona i pod uvjetima određenima važećim Zakonom, uzajamno priznate usluge koje su ovlaštene pružati u matičnoj državi članici, pružati na području Republike Hrvatske. Te usluge mogu se pružati preko podružnice osnovane u Republici Hrvatskoj, a privremeno se mogu pružati i neposredno (nakon što nadležno tijelo države članice o toj namjeri obavijesti Hrvatsku narodnu banku). Državom članicom EU-a, sukladno važećem Zakonu, smatra se i država potpisnica Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru (EGP).
Tablica 1: Broj kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj koje imaju odobrenje za rad u lipnju 2025.
Kreditna institucija
Broj
Banke
19
Stambene štedionice
1
Štedne banke
0
Podružnice stranih kreditnih institucija
1
Kreditne i financijske institucije sa sjedištem u EU-u koje mogu neposredno pružati uzajamno priznate usluge na području Republike Hrvatske
267
Izvor: Hrvatska narodna banka
CRD VI, koji u znatnoj mjeri mijenja CRD IV, stupio je na snagu 9. srpnja 2024. godine, a rok za njegov prijenos u nacionalno zakonodavstvo država članica EU-a određen je do 10. siječnja 2026. godine. Cilj CRD-a VI je izmjenom CRD-a IV unaprijediti usklađivanje nadzornog okvira za banke unutar EU-a, s posebnim naglaskom na jačanje otpornosti financijskog sustava kroz integraciju okolišnih, društvenih i upravljačkih rizika (u daljnjem tekstu: ESG rizici) i, u konačnici, produbiti unutarnje tržište za bankarstvo.
Zbog strategije prelaska na održivo i klimatski neutralno gospodarstvo EU-a te zahtjeva vezanih uz regulativu u području održivog financiranja, pojavila se sve veća potreba za smanjenjem financijskih rizika koji p roizlaze iz fizičkih posljedica klimatskih promjena, gubitka bioraznolikosti i osobito uništavanja ekosustava . U komunikaciji Europske komisije od 6. srpnja 2021. naslovljenoj „Strategija za financiranje tranzicije prema održivom gospodarstvu” („Obnovljena strategija održivog financiranja”) naglašava se da ESG rizici predstavljaju dosad nezabilježen izazov za gospodarstvo EU-a i stabilnost financijskog sustava. Ti su rizici specifični zbog njihova utjecaja na budućnost i karakterističnih učinaka u kratkoročnom, srednjoročnom i dugoročnom razdoblju. Odgovarajuća prilagodba financijskog sektora, a osobito kreditnih institucija, potrebna je kako bi se u gospodarstvu EU-a ostvario cilj nulte neto stope emisija stakleničkih plinova do 2050., uz istodobno zadržavanje inherentnih rizika pod kontrolom.
Postojeći pravni okvir nije sposoban odgovoriti na nove izazove održivosti, otpornosti i tržišne stabilnosti što se ogleda u raznim aspektima koji su regulirani CRD-om VI.
Radi osiguravanja dugoročne i duboke tranzicije prema održivom, klimatski neutralnom i kružnom gospodarstvu, CRD-om VI utvrđene su ovlasti nadležnih nadzornih tijela da procijene proces prilagodbe kreditnih institucija i interveniraju u svrhu jačanja ciljeva, mjera i djelovanja u okviru bonitetnih planova institucija ako se oni smatraju nedostatnima kao odgovor na ESG rizike u kratkoročnom, srednjoročnom i dugoročnom razdoblju i ako bi zbog toga mogli predstavljati značajne rizike za njihovu solventnost. ESG rizike treba razmatrati u okviru jedinstvene kategorije rizika kako bi se omogućila sveobuhvatna i koordinirana integracija tih čimbenika koji su često međusobno povezani. ESG rizici usko su povezani s pojmom održivosti jer ESG čimbenici predstavljaju tri glavna stupa održivosti. Kako bi se održala odgovarajuća otpornost na negativne učinke ESG rizika, kreditne institucije trebaju sustavno utvrđivati i mjeriti ESG rizike i upravljati njima, a nadzorna tijela trebaju procijeniti rizike na razini pojedinačne institucije, kao i na sistemskoj razini, dajući prednost okolišnim rizicima. Nadležna tijela trebaju u okviru svojih relevantnih nadzornih aktivnosti procijeniti u kojoj mjeri institucije odgovaraju na ESG rizike te imaju li popratne politike upravljanja i operativne mjere koje se odražavaju u ciljevima i ključnim točkama utvrđenima u njihovim bonitetnim planovima, a koje su u skladu s njihovim objavljenim obvezama u pogledu održivosti u kontekstu postupka prilagodbe u cilju klimatske neutralnosti do 2050.
Radi usklađivanja s odredbama CRD-a VI u pogledu ESG rizika, Prijedlogom zakona o kreditnim institucijama (u daljnjem tekstu: Prijedlog zakona) određuje se da će Hrvatska narodna banka provoditi postupak procjene i ocjene upravljanja kreditne institucije ESG rizicima:
procjenjujući i prateći razvoj ESG strategije kreditne institucije, njeno upravljanje rizicima, uključujući sustav upravljanja te opseg u kojem je kreditna institucija uspostavila odgovarajuće politike i operativne mjere povezane s mjerljivim ciljevima i ključnim točkama utvrđenima u planovima koje je kreditna institucija dužna donijeti u toj sferi
procjenjujući pouzdanost tih planova koji sadržavaju mjerljive ciljeve i postupke za praćenje i rješavanje ESG rizika koji nastaju u kratkoročnom, srednjoročnom i dugoročnom razdoblju te napredak postignut u rješavanju ESG rizika koji proizlaze iz procesa prilagodbe prema klimatskoj neutralnosti do 2050., kako je navedeno u Uredbi (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. lipnja 2021. o uspostavi okvira za postizanje klimatske neutralnosti i o izmjeni uredaba (EZ) br. 401/2009 i (EU) 2018/1999 („Europski zakon o klimi”) (SL L 243/1, 9. 7. 2021.), kao i prema drugim relevantnim regulatornim ciljevima EU-a u odnosu na ESG čimbenike
Pri toj procjeni Hrvatska narodna banka uzet će u obzir poslovne modele kreditne institucije, ponude proizvoda kreditne institucije povezane s održivošću, politike financiranja tranzicije, povezane politike odobravanja kredita, ESG ciljeve i ograničenja te, po potrebi, pri toj procjeni surađivati s tijelima ili javnim tijelima nadležnima za klimatske promjene i nadzor u području okoliša.
Novost CRD-a VI je i opsežna regulacija podružnica koje su osnovala društva iz treće zemlje radi pružanja bankovnih usluga u državi članici EU-a, a koje prema važećem regulatornom okviru podliježu nacionalnom pravu koje je u vrlo ograničenoj mjeri usklađeno CRD-om IV. Iako su podružnice iz trećih zemalja uvelike i sve više prisutne na bankarskim tržištima EU-a, trenutačno podliježu samo vrlo općenitim zahtjevima za pružanje informacija, ali ne i bonitetnim standardima ili mehanizmima suradnje u području nadzora na razini EU-a. Zbog nepostojanja ikakvog zajedničkog bonitetnog okvira, na podružnice iz trećih zemalja primjenjuju se neusklađeni nacionalni zahtjevi različite bonitetne razine i opsega. Osim toga, nadležnim tijelima nedostaju sveobuhvatne informacije i potrebni nadzorni alati za pravilno praćenje specifičnih rizika koji proizlaze iz poslovanja grupâ iz trećih zemalja u jednoj ili više država članica putem podružnica i društava kćeri. Do sada za njih nisu postojali integrirani nadzorni mehanizmi, a nadležno tijelo odgovorno za nadzor jedne podružnice grupe iz treće zemlje nije bilo obvezno razmjenjivati informacije s nadležnim tijelima koja nadziru druge podružnice ili društva kćeri iste grupe. Rascjepkano regulatorno okruženje stvorilo je rizike za financijsku stabilnost i cjelovitost tržišta EU-a što je stvorilo potrebu za formiranjem usklađenog regulatornog okvira za podružnice iz trećih zemalja. Takav okvir obuhvaća minimalne zajedničke zahtjeve u pogledu odobrenja za rad, bonitetnih standarda, unutarnjeg upravljanja, nadzora i izvješćivanja. Opisani skup zahtjeva temelji se na zahtjevima koje države članice već primjenjuju na podružnice iz treće zemlje koje posluju na njihovu državnom području, vodeći pritom računa o sličnim ili istovjetnim zahtjevima koje treće zemlje primjenjuju na strane podružnice, kako bi se osigurala dosljednost među državama članicama i regulatorni okvir EU-a za podružnice iz trećih zemalja uskladio s prevladavajućim međunarodnim praksama u tom području.
U skladu s CRD-om VI, Prijedlogom zakona predviđena je mogućnost da podružnicu iz treće zemlje u Republici Hrvatskoj može osnovati društvo s poslovnim nastanom u trećoj zemlji koje je u matičnoj državi licencirano za primanje depozita i drugih povratnih sredstava i kreditna institucija sa sjedištem u trećoj zemlji. Iz važećeg Zakona je zadržan „ subsidiary-like“ pristup prema kojem se podružnice iz treće zemlje osnovane u Republici Hrvatskoj tretiraju kao društva kćeri koje je osnovalo društvo sa sjedištem u EU-u i koje stoga imaju pravnu osobnost, za razliku od podružnica. Prema tome, za izdavanje odobrenja za rad primjenjuju se jednaki uvjeti kao za osnivanje kreditne institucije sa sjedištem u Republici Hrvatskoj. Dakle, društvo osnivač iz treće zemlje koje namjerava osnovati podružnicu na području Republike Hrvatske dužno je za to dobiti odobrenje od Hrvatske narodne banke. Odobrenje će sadržavati popis usluga koje smije pružati u Republici Hrvatskoj i tek po dobivanju odobrenja od Hrvatske narodne banke može se upisati u sudski registar. Iznimno, odobrenje nije dužna ishoditi kreditna institucija, odnosno društvo osnivač koje pruža usluge ili obavlja djelatnosti za klijenta ili drugu ugovornu stranu koja ima poslovni nastan ili se nalazi u EU-a, te ako je taj klijent ili druga ugovorna strana:
a) mali ulagatelj, kvalificirana druga ugovorna strana ili profesionalni ulagatelj kako su definirani propisom kojim se uređuje tržište kapitala koji ima poslovni nastan ili se nalazi u EU-u, ako taj klijent ili druga ugovorna strana isključivo na vlastitu inicijativu pristupi društvu s poslovnim nastanom u trećoj zemlji radi pružanja bilo koje usluge ili djelatnosti koju kreditna institucija, odnosno društvo osnivač pruža
b) kreditna institucija
c) društvo koje pripada istoj grupi kao i to društvo s poslovnim nastanom u trećoj zemlji
Ovisno o stupnju rizika, podružnice iz trećih zemalja bit će svrstane u 1. razred ako se smatraju rizičnijima ili u 2. razred ako se smatra da su male i jednostavne i ne predstavljaju znatan rizik za financijsku stabilnost (u skladu s definicijom „malih i jednostavnih institucija” iz CRR-a). U skladu s time, podružnice iz trećih zemalja čija je računovodstvena vrijednost imovine ili ukupna vrijednost imovine koja nastaje u podružnici iz treće zemlje u državi članici jednaka ili veća od 5 milijardi eura razvrstavaju se u 1. razred. Rizičnijima će se smatrati i podružnice iz trećih zemalja koje imaju odobrenje za prihvaćanje depozita ili ostalih povratnih sredstava od klijenata iz kategorije stanovništva, pod uvjetom da je iznos takvih depozita i drugih povratnih sredstava jednak ili veći od 5% ukupnih obveza podružnice iz treće zemlje ili da iznos takvih depozita i drugih povratnih sredstava premašuje 50 milijuna eura, te podružnica iz treće zemlje koja se ne smatra kvalificiranom podružnicom.
Hrvatska narodna banka imat će ovlast da od društva osnivača podružnice iz treće zemlje zahtijeva osnivanje društva kćeri ako te podružnice posluju s klijentima ili drugim ugovornim stranama u drugim državama članicama kršeći pravila unutarnjeg tržišta, ako podružnice iz trećih zemalja imaju sistemsku važnost ili predstavljaju znatan rizik za financijsku stabilnost Republike Hrvatske ili EU-a, ako je ukupni iznos imovine svih podružnica iz trećih zemalja u EU-u koje pripadaju istoj grupi iz treće zemlje jednak ili veći od 40 milijardi eura, odnosno iznos računovodstvene imovine u Republici Hrvatskoj je jednak ili veći od 10 milijardi eura ili ako imovina i potencijalne obveze iskazane u njezinim revidiranim izvještajima prelaze 5% ukupne imovine i potencijalnih obveza svih kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj.
Financijski holdinzi i mješoviti financijski holdinzi koji su matična društva bankovnih grupa i dalje prema Prijedlogu zakona podliježu mehanizmu identifikacije i odobrenja uvedenom CRD-om V. Tim se mehanizmom nadležnim tijelima omogućuje da određene financijske holdinge i mješovite financijske holdinge izravno obuhvate područjem primjene svojeg nadzora i nadzornih ovlasti na temelju CRD-a IV i CRR-a kako bi se osigurala usklađenost na konsolidiranoj osnovi. U skladu s time, Hrvatska narodna banka ima punu ovlast nadzora nad kreditnim institucijama sa sjedištem u Republici Hrvatskoj i financijskim holdingom odnosno mješovitim financijskim ho ldingom koji je dobio odobrenje sukladno Prijedlogu zakona. Hrvatska narodna banka provodi ovlast supervizije samostalno, u suradnji s drugim nadležnim tijelima, prijenosom obavljanja zadataka na druga tijela i osobe (pod odgovornošću Hrvatske narodne banke) i podnošenjem prijava i zahtjeva pravosudnim i drugim nadležnim tijelima.
U vezi sa stjecanjem ili prodajom značajnog poslovnog udjela, CRD-om VI postavljen je zahtjev prema kreditnim institucijama, financijskim holdinzima i mješoviti financijskim holdinzima (u daljnjem tekstu: nadzirani subjekti) da obavijeste nadležna nadzorna tijela o svakoj statusnoj promjeni, što podrazumijeva stjecanje značajnih udjela u subjektima financijskog ili nefinancijskog sektora, odnosno prijenos imovine i obveza na te subjekte te postupke spajanja odnosno pripajanja i podjele u koje su nadzirani subjekti uključeni. Navedene statusne promjene smatraju se značajnim operacijama koje bi mogle pobuditi sumnju u bonitetni profil nadziranog subjekta ili moguće aktivnosti pranja novca ili financiranja terorizma. Nadalje, nadležna tijela trebala bi imati ovlasti intervenirati u slučajevima stjecanja značajnih udjela, spajanja odnosno pripajanja ili podjela. Prijedlog zakona slijedi odredbe CRD-a VI i propisuje potrebu izdavanja odobrenja nadziranim subjektima za provedbu opisanih statusnih promjena. U skladu s navedenim, Hrvatska narodna banka će u roku od 10 radnih dana od dana zaprimanja zahtjeva za odobrenje statusne promjene izdati nadziranom subjektu, podnositelju zahtjeva pisanu potvrdu o zaprimanju zahtjeva u kojoj će utvrditi je li zahtjev uredan. Postupak odlučivanja o zahtjevu ne može biti duži od šest mjeseci. Ako statusna promjena uključuje isključivo financijske sudionike članove iste grupe, rok za provođenje postupka odlučivanja o zahtjevu ne može biti duži od 60 radnih dana od dana izdavanja potvrde i ako Hrvatska narodna banka u tom roku ne odluči o zahtjevu, smatra se da je odobrenje izdano. Obrazloženu odluku o zahtjevu za odobrenje statusne promjene dostavit će podnositelju zahtjeva u roku od dva radna dana od dana donošenja, a u odluci kojom daje odobrenje za statusnu promjenu Hrvatska narodna banka može odrediti rok u kojem se statusna promjena mora provesti.
Postojeći regulatorni okvir ne osigurava pravodobnu procjenu primjerenosti članova upravljačkog tijela nadziranih subjekata te su prekogranične institucije u tom pogledu suočene s različitim nacionalnim pravilima i postupcima, stoga je u skladu s CRD-om VI Prijedlogom zakona uspostavljen jedinstveni okvir za procjenu primjerenosti kojim će se osigurati konsolidacija nadzora, omogućiti povjerenje među nadležnim tijelima i pružiti veća pravna sigurnost institucijama.
Prijedlog zakona uvodi određene nove definicije te u sustavu upravljanja sukladno CRD-u VI precizira značenje i ulogu: kontrolnih funkcija, višeg rukovodstva, upravljačkog tijela, upravljačkog tijela u nadzornoj funkciji, upravljačkog tijela u upravljačkoj funkciji, voditelja internih kontrolnih funkcija. Više rukovodstvo su fizičke osobe koje obavljaju izvršne funkcije unutar kreditne institucije i izravno su odgovorne upravljačkom tijelu, ali nisu članovi tog tijela, te koje su odgovorne za svakodnevno upravljanje kreditnom institucijom pod vodstvom upravljačkog tijela. Načelo proporcionalnosti se veže za definiciju „ male i jednostavne kreditne institucije“ koja iznimno može objediniti funkciju praćenja usklađenosti i funkciju upravljanja rizicima, te nije dužna imenovati voditelja funkcije upravljanja rizicima i funkcije usklađenosti, već za obavljanje tih poslova može odrediti drugu osobu na višem položaju (uključujući i člana uprave).
S obzirom na to da imaju primarnu odgovornost za procjenu primjerenosti svakog člana svojeg upravljačkog tijela, kreditne institucije morat će provesti početnu procjenu njihove primjerenosti. Članom upravljačkog tijela kreditne institucije može biti imenovana samo osoba koja je dobila prethodnu suglasnost Hrvatske narodne banke za obavljanje takve funkcije. Svrha je procjene primjerenosti članova upravljačkih tijela osigurati da ti članovi imaju odgovarajuća stručna znanja, sposobnost i iskustvo za kvalitetno obavljanje posla te da ih odlikuje dobar ugled, poštenje i savjesnost. Ako kreditna institucija na temelju provedene procjene primjerenosti zaključi da član ili potencijalni član upravljačkog tijela ne ispunjava zahtjeve u pogledu primjerenosti, dužna je poduzeti odgovarajuće mjere.
Kreditna institucija dužna je osigurati da nositelj ključne funkcije u svakom trenutku ispunjava uvjete primjerenosti te procjenjuje primjerenost nositelja ključnih funkcija prije njihova preuzimanja dužnosti, nakon čega je dužna nastaviti periodično procjenjivati njihovu primjerenost.
Sljedeći subjekti dužni su u roku od tri dana nakon imenovanja voditelja interne kontrolne funkcije i glavnog financijskog direktora dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci procjenu primjerenosti zajedno s informacijama i dokumentacijom kojima dokazuju ispunjavanje uvjeta za njihovo imenovanje sukladno Prijedlogu zakona:
matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja se smatra velikom kreditnom institucijom
matična kreditna institucija u Republici Hrvatskoj koja se smatra velikom kreditnom institucijom
samostalna kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja se smatra velikom kreditnom institucijom
veliko društvo kći, kako je definirano u članku 4. stavku 1. točki 147. CRR uredbe
matični financijski holding u Republici Hrvatskoj, matični mješoviti financijski holding u Republici Hrvatskoj, matični financijski holding iz EU-u sa sjedištem u Republici Hrvatskoj i matični mješoviti financijski holding iz EU-a sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koji unutar grupe ima veliku kreditnu instituciju (osim financijskih holdinga izuzetih od izdavanja odobrenja).
Ako Hrvatska narodna banka utvrdi da voditelj interne kontrolne funkcije ili glavni financijski direktor ne ispunjava propisane uvjete, može naložiti navedenom subjektu da tu osobu razriješi dužnosti ili naložiti navedenom subjektu da pravovremeno poduzme dodatne mjere potrebne kako bi se osiguralo da taj voditelj interne kontrolne funkcije ili glavni financijski direktor postane primjeren.
Navedeni subjekti trebaju osigurati ažurnost informacija o primjerenosti voditelja interne kontrolne funkcije i glavnog financijskog direktora te su dužni čim saznaju za nove činjenice ili druge okolnosti koje bi mogle utjecati na njihovu primjerenost, provesti ponovnu procjenu primjerenost i o rezultatima te procjene bez odgode obavijestiti Hrvatsku narodnu banku.
Sukladno Prijedlogu zakona, Hrvatska narodna banka nije obvezna ponovno procijeniti primjerenost voditelja internih kontrolnih funkcija ili glavnog financijskog direktora pri obnovi ili produljenju njihova mandata, osim ako su nastupile nove okolnosti, činjenice ili događaji koji bi mogli utjecati na ispunjenje uvjeta primjerenosti.
Nadalje, sukladno CRD-u VI, Prijedlogom zakona prilagođene su odredbe o prethodnoj procjeni predloženih stjecanja kako bi se osiguralo da nadležno tijelo ima mogućnost intervenirati prije nego što nadzirani subjekt poduzme značajnu operaciju. Prema tome, nadzirani subjekti dužni su prethodno obavijestiti Hrvatsku narodnu banku o svakoj namjeri stjecanja, sklapanjem pravnog posla ili osnivanjem društva ili pravne osobe, kojom postupno ili odjednom namjeravaju steći, neposredno ili posredno, udio koji predstavlja 15% ili više njihovog priznatog kapitala. Hrvatska narodna banka će izdati potvrdu o zaprimljenoj obavijesti u roku od 10 radnih dana, te provesti procjenu u 60 radnih dana od izdavanja potvrde te u tom roku obavijestiti stjecatelja ako se protivi stjecanju. Ako predloženi stjecatelj unaprijed ne dostavi obavijest o predloženom stjecanju ili stekne značajan udjel unatoč protivljenju Hrvatske narodne banke, Hrvatska narodna banka može poduzeti odgovarajuće mjere. Nadzirani subjekti koji namjeravaju provesti značajni prijenos imovine ili obveza (više od 10% imovine ili obveza) dužni su u pisanom obliku obavijestiti Hrvatsku narodnu banku prije provedbe tog prijenosa, bilo da se on provodi prodajom ili drugim pravnim poslom, te neovisno o tome provodi li se navedeni prijenos između članice iste grupe ili ne.
Osim usklađivanja s CRD-om VI, Prijedlogom zakona se u pravni okvir Republike Hrvatske prenosi odredba članka 1. stavka 20. Direktive (EU) 2019/879 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2019. o izmjeni Direktive 2014/59/EU u pogledu kapaciteta pokrivanja gubitaka i dokapitalizacije kreditnih institucija i investicijskih društava te Direktive 98/26/EZ (SL L 150, 7.6.2019.) (tzv. BRRD 2). Naime, predmetnom direktivom obvezuje se države članice da osiguraju subordinaciju određenih obveza pravnih osoba (poput financijskih institucija i holding društava), konkretno onih koje proizlaze iz ulaganja u njihov regulatorni kapital. To znači da se takve obveze u postupku redovne insolventnosti isplaćuju tek nakon ostalih obveza koje ne proizlaze iz tih ulaganja. Drugim riječima, vjerovnici koji su ulagali u regulatorni kapital tih institucija bit će namireni tek nakon drugih vjerovnika koji u takve instrumente nisu ulagali. S druge strane, kada sanacijsko tijelo koristi svoje ovlasti za otpis obveza ili njihovu pretvorbu u kapital (bilo u sklopu postupka sanacije ili izvan njega), mora poštovati utvrđeni redoslijed pokrića gubitaka – pri čemu se prvo zahvaća regulatorni kapital, a tek potom druge obveze. Takva subordinacija u redovnom postupku zbog insolventnosti smanjuje rizik povrede načela prema kojem niti jedan vjerovnik ne smije pretrpjeti veći gubitak primjenom sanacijskih ovlasti nego što bi ga pretrpio da je nad pravnom osobom proveden običan stečajni postupak.
Također, ovim se Prijedlogom zakona u nacionalno zakonodavstvo prenosi Direktiva (EU) 2024/2994, čiji je cilj osigurati da kreditne institucije i njihova nadležna tijela učinkovito prate, ublažavaju i otklanjaju koncentracijski rizik koji proizlazi iz izloženosti prema središnjim drugim ugovornim stranama druge razine rizika koje pružaju usluge od znatne sistemske važnosti. Radi doprinosa ciljevima unije tržišta kapitala i učinkovitijeg poslovanja sa središnjim drugim ugovornim stranama, predmetnom direktivom mijenja se CRD IV s ciljem uklanjanja određenih prepreka za središnje poravnanje te pružanja dodatnih pojašnjenja u pogledu nadzornih zahtjeva i upravljanja koncentracijskim rizicima. Prekomjerno oslanjanje financijskog sustava EU na sistemski važne središnje druge ugovorne strane iz trećih zemalja (središnje druge ugovorne strane druge razine rizika) moglo bi uzrokovati probleme za financijsku stabilnost, koje treba rješavati na odgovarajući način. Kako bi se osigurala financijska stabilnost u EU i primjereno ublažili potencijalni rizici širenja zaraze u cijelom financijskom sustavu EU-a, uvode se odgovarajuće mjere za utvrđivanje, upravljanje i praćenje koncentracijskog rizika koji proizlazi iz izloženosti prema središnjim drugim ugovornim stranama. U tom kontekstu Direktiva (EU) 2024/2994 izmijenila je CRD IV kako bi se kreditne institucije potaknulo da poduzmu potrebne korake u prilagodbi svojih poslovnih modela kako bi osigurale usklađenost s novim zahtjevima za poravnanje uvedenima izmjenama Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju (Tekst značajan za EGP) (SL L 201, 27.7.2012.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 648/2012) i sveukupno poboljšale svoje prakse upravljanja rizicima, vodeći računa i o prirodi, opsegu i složenosti svojih tržišnih aktivnosti. Iako nadležna tijela već raspolažu sveobuhvatnim skupom nadzornih mjera i ovlasti za uklanjanje nedostataka u praksama upravljanja rizikom institucija i investicijskih društava, uključujući zahtjev za dodatni regulatorni kapital za rizike koji nisu pokriveni postojećim kapitalnim zahtjevima, ili nisu pokriveni u dovoljnoj mjeri, taj skup nadzornih mjera i ovlasti trebalo bi poboljšati dodatnim i konkretnijim alatima i ovlastima u okviru 2. stupa u kontekstu prekomjernog koncentracijskog rizika koji proizlazi iz izloženosti prema središnjim drugim ugovornim stranama. Stoga, u skladu s Direktivom (EU) 2024/2994, Prijedlogom zakona propisuje se obveza kreditnih institucija da uspostave i provode djelotvoran i pouzdan sustav upravljanja. Kreditna institucija dužna je, razmjerno vrsti, opsegu i složenosti svojih poslovnih aktivnosti te rizicima svojstvenima poslovnom modelu, učinkovito upravljati svim vrstama rizika, uključujući ESG rizike te koncentracijske rizike koji proizlaze iz izloženosti prema središnjim drugim ugovornim stranama. Također, uprava je dužna donijeti, a nadzorni odbor kreditne institucije nadzirati posebne planove i mjerljive ciljeve u skladu sa zahtjevima utvrđenim u članku 7.a Uredbe (EU) 648/2012 radi praćenja i otklanjanja koncentracijskog rizika koji proizlazi iz izloženosti prema središnjim drugim ugovornim stranama koje nude usluge od znatne sistemske važnosti za EU odnosno jednu ili više država članica.
Kako bi se javnosti pružio jednostavan centralizirani pristup informacijama o subjektima i njihovim proizvodima koje su od važnosti za financijske usluge, tržišta kapitala i održivost, a koje tijela i subjekti moraju objavljivati u skladu sa zakonodavnim aktima EU-a u tim područjima, na temelju Uredbe (EU) 2023/2859 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2023. o uspostavi jedinstvene europske pristupne točke za centralizirani pristup javno dostupnim informacijama koje su od važnosti za financijske usluge, tržišta kapitala i održivost (Tekst značajan za EGP) (SL L, 2023/2859, 20.12.2023.) uspostavljena je jedinstvena europska pristupna točka (u daljnjem tekstu: ESAP). Kako bi se omogućilo funkcioniranje ESAP-a bilo je potrebno izmijeniti niz direktiva u području financijskih usluga, tržišta kapitala i održivosti. Iz tog razloga donesena je ESAP direktiva, koja je izmijenila i CRD IV. Za potrebe funkcioniranja ESAP-a potrebno je imenovati tijelo za prikupljanje koje će od kreditnih institucija prikupljati informacije od važnosti za financijske usluge, tržišta kapitala i održivost. Za potrebe usklađivanja s ESAP direktivom, ovim Prijedlogom zakona Hrvatska narodna banka određuje se kao tijelo za prikupljanje podataka za potrebe ESAP-a.
U odnosu na glavu Prijedloga zakona kojom je uređeno pružanje bankovnih i/ili financijskih usluga, upotreba termina „depozit“ za potrebe predmetne glave je proširena tako da, ako Prijedlogom zakona nije drugačije određeno, depozitom se smatra depozit na način definiran zakonom kojim se uređuje sustav osiguranja depozita. Prema važećem Zakonu, depozitom se smatra novčani polog na način definiran zakonom kojim se uređuju obvezni odnosi.
Nadalje, u vezi s dijelom Prijedloga zakona kojim je uređeno pružanje bankovnih i/ili financijskih usluga, lista osnovnih i dodatnih financijskih usluga koje kreditne institucije upisuju u sudski registar je izričajem usklađena s CRD-om IV i detaljima prilagođena notifikaciji istih u prekograničnom pružanju usluga. Prijedlog zakona predviđa usklađivanje upisanih usluga u sudskom registru na način da odobrenja i suglasnosti izdane do dana stupanja na snagu Prijedloga zakona ostaju na snazi . Kreditne institucije koje su na dan stupanja na snagu Prijedloga zakona upisane u sudski registar i imaju odobrenje za rad, odnosno odobrenje za pružanje bankovnih i financijskih usluga, dužne su u roku od godine dana od stupanja na snagu Prijedloga zakona uskladiti u sudskom registru upisan predmet poslovanja s nazivima usluga upisanih u sudski registar sa nazivima usluga iz Prijedloga zakona na način kako je to uređeno u tablici koja predstavlja Prilog 1. Prijedloga zakona. Sudski registar će na temelju prijave kreditne institucije i prethodne provjere ispravnosti podnesene prijave provesti upis usklađivanja novih naziva usluga. Za usklađivanje predmeta poslovanja upisanog u sudski registar s tablicom koja predstavlja Prilog 1. Prijedloga zakona nije potrebno prethodno odobrenje.
III. OCJENA I IZVORI SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA
Za provedbu ovoga Zakona nije potrebno osigurati sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske
PRIJEDLOG ZAKONA O KREDITNIM INSTITUCIJAMA
I. OPĆE ODREDBE
Predmet Zakona
Članak 1.
Ovim se Zakonom uređuju:
1. uvjeti za osnivanje, poslovanje i prestanak rada kreditnih institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj
2. uvjeti pod kojima pravne osobe sa sjedištem izvan Republike Hrvatske mogu pružati bankovne i/ili financijske usluge u Republici Hrvatskoj
3. supervizija poslovanja kreditnih institucija uključujući nadzorne ovlasti i alate za superviziju kreditnih institucija od strane Hrvatske narodne banke, te superviziju kreditnih institucija od strane Hrvatske narodne banke na način koji je usklađen s pravilima navedenima u Uredbi (EU) br. 575/2013
4. javna objava od strane Hrvatske narodne banke na području bonitetne regulative i supervizije kreditnih institucija
5. pravila i postupci koji se odnose na oporavak kreditnih institucija
6. pravila i nadzor zaštite potrošača i
7. pravila i postupci koji se odnose na izricanje upravnih sankcija, upravnih mjera i periodičnih penala.
Preuzimanje i provedba pravnih akata Europske unije
Članak 2.
(1) Ovim se Zakonom u hrvatsko zakonodavstvo preuzimaju sljedeći akti Europske unije:
1. Direktiva 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o pristupanju djelatnosti kreditnih institucija i bonitetnom nadzoru nad kreditnim institucijama i investicijskim društvima, izmjeni Direktive 2002/87/EZ te stavljanju izvan snage direktiva 2006/48/EZ i 2006/49/EZ (Tekst značajan za EGP) (SL L 176, 27. 6. 2013.) kako je posljednji put izmijenjena Direktivom (EU) 2024/2994 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2024. o izmjeni direktiva 2009/65/EZ, 2013/36/EU i (EU) 2019/2034 u pogledu tretmana koncentracijskog rizika koji proizlazi iz izloženosti prema središnjim drugim ugovornim stranama te rizika druge ugovorne strane za transakcije izvedenicama čije poravnanje obavlja središnja druga ugovorna strana (Tekst značajan za EGP) (SL L 2994, 4. 12. 2024.) (u daljnjem tekstu: Direktiva 2013/36/EU)
2. Direktiva Vijeća 89/117/EEZ od 13. veljače 1989. o obvezama podružnica osnovanih u državi članici kreditnih i financijskih institucija koje imaju sjedište izvan te države članice, u pogledu objavljivanja godišnjih računovodstvenih dokumenata (SL L 44, 16. 2. 1989.)
3. Direktiva 2014/59/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o uspostavi okvira za oporavak i sanaciju kreditnih institucija i investicijskih društava te o izmjeni Direktive Vijeća 82/891/EEZ i direktiva 2001/24/EZ, 2002/47/EZ, 2004/25/EZ, 2005/56/EZ, 2007/36/EZ, 2011/35/EU, 2012/30/EU i 2013/36/EU te uredbi (EU) br. 1093/2010 i (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (Tekst značajan za EGP) (SL L 173, 12. 6. 2014.) kako je posljednji put izmijenjena Direktivom (EU) 2024/1174 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. travnja 2024. o izmjeni Direktive 2014/59/EU i Uredbe (EU) br. 806/2014 u pogledu određenih aspekata minimalnog zahtjeva za regulatorni kapital i prihvatljive obveze (Tekst značajan za EGP) (SL L 1174, 22.4.2024.) (u daljnjem tekstu: Direktiva 2014/59/EU)
4. Direktiva 2014/49/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o sustavima osiguranja depozita (Tekst značajan za EGP) (SL L 173, 12. 6. 2014.).
(2) Ovim se Zakonom osigurava provedba sljedećih akata Europske unije:
1. Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (Tekst značajan za EGP) (SL L 176, 27. 6. 2013.) kako je posljednji put izmijenjena Uredbom (EU) 2024/2987 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2024. o izmjeni uredaba (EU) br. 648/2012, (EU) br. 575/2013 i (EU) 2017/1131 u pogledu mjera za ublažavanje prekomjernih izloženosti prema središnjim drugim ugovornim stranama trećih zemalja i poboljšanje učinkovitosti tržišta poravnanja u Uniji (Tekst značajan za EGP) (SL L 2987, 4. 12. 2024.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 575/2013)
2. Uredbe (EU) br. 537/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o posebnim zahtjevima u vezi zakonske revizije subjekata od javnog interesa i stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2005/909/EZ (Tekst značajan za EGP) (SL L 158, 27. 5. 2014.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 537/2014)
3. Uredbe Vijeća (EU) br. 1024/2013 od 15. listopada 2013. o dodjeli određenih zadaća Europskoj središnjoj banci u vezi s politikama bonitetnog nadzora kreditnih institucija (SL L 287, 29. 10. 2013.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 1024/2013)
4. Uredbe (EU) br. 468/2014 Europske središnje banke od 16. travnja 2014. o uspostavljanju okvira za suradnju unutar Jedinstvenog nadzornog mehanizma između Europske središnje banke i nacionalnih nadležnih tijela te s nacionalnim imenovanim tijelima (Okvirna uredba o SSM-u) (SL L 141/1, 14. 5. 2014.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 468/2014)
5. Uredbe (EU) 806/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. srpnja 2014. o utvrđivanju jedinstvenih pravila i jedinstvenog postupka za sanaciju kreditnih institucija i određenih investicijskih društava u okviru jedinstvenog sanacijskog mehanizma i jedinstvenog fonda za sanaciju te o izmjeni Uredbe (EU) br. 1093/2010 (SL L 225, 30. 7. 2014.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 806/2014).
Pojmovi upotrijebljeni u ovom Zakonu
Članak 3.
(1) Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeće značenje:
1. član uže obitelji su sljedeće osobe:
a) bračni drug ili osoba koja prema posebnom zakonu ima položaj jednak položaju u bračnoj zajednici ili osoba s kojom je u skladu sa zakonom kojim se uređuje životno partnerstvo osoba istog spola sklopila životno partnerstvo odnosno živi u neformalnom životnom partnerstvu
b) roditelj i djeca te osobe
c) djeca osobe iz podtočke a) ove točke
d) druga osoba koja nema punu poslovnu sposobnost i koja je stavljena pod skrbništvo te osobe
3. digitalna operativna otpornost je digitalna operativna otpornost kako je definirana u članku 3. točki 1. Uredbe (EU) 2022/2554
4. društva povezana zajedničkim vođenjem su društva koja nisu povezana na način iz točke 45. ovoga članka, ali su povezana na jedan od sljedećih načina:
a) društva su ravnopravna i spojena zajedničkim vođenjem u skladu sa sklopljenim ugovorom ili odredbama statuta
b) kontrolira ih ista treća osoba ili
c) većina su članova uprava ili nadzornih odbora tih društava iste osobe
5. društvo kći je društvo kći definirano člankom 4. stavkom 1. točkom 16. Uredbe (EU) br. 575/2013
6. društvo za osiguranje je društvo za osiguranje definirano člankom 4. stavkom 1. točkom 5. Uredbe (EU) br. 575/2013
7. društvo za pomoćne usluge je društvo za pomoćne usluge definirano člankom 4. stavkom 1. točkom 18. Uredbe (EU) br. 575/2013
8. društvo za reosiguranje je društvo za reosiguranje definirano člankom 4. stavkom 1. točkom 6. Uredbe (EU) br. 575/2013
9. društvo za upravljanje imovinom je društvo za upravljanje imovinom definirano člankom 4. stavkom 1. točkom 19. Uredbe (EU) br. 575/2013
10. država članica je država članica Europske unije i država potpisnica Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru (SL, L 1, 3. 1. 1994.)
11. država članica domaćin je država članica domaćin definirana člankom 4. stavkom 1. točkom 44. Uredbe (EU) br. 575/2013
12. eksternalizacija je svako povjeravanje obavljanja procesa, usluga ili aktivnosti između kreditne institucije i pružatelja usluge koje bi kreditna institucija inače obavljala sama
17. glavni financijski direktor je osoba s općom odgovornošću za upravljanje financijskim sredstvima i financijsko planiranje kreditne institucije i njezino financijsko izvještavanje
18. globalna sistemski važna kreditna institucija ili GSV kreditna institucija je GSV kreditna institucija definirana člankom 4. stavkom 1. točkom 133. Uredbe (EU) br. 575/2013
19. globalna sistemski važna kreditna institucija izvan EU-a ili GSV kreditna institucija izvan EU-a je GSV kreditna institucija izvan EU-a definirana člankom 4. stavkom 1. točkom 134. Uredbe (EU) br. 575/2013
20. globalno sistemski važan subjekt ili GSV subjekt je GSV subjekt definiran člankom 4. stavkom 1. točkom 136. Uredbe (EU) br. 575/2013
21. grupa je grupa definirana člankom 4. stavkom 1. točkom 138. Uredbe (EU) br. 575/2013
22. grupa iz treće zemlje je grupa čije matično društvo ima poslovni nastan u trećoj zemlji
23. grupa kreditnih institucija je grupa koju čine kreditne institucije, investicijska društva i financijske institucije od kojih barem jedna institucija ima položaj:
a) matične kreditne institucije
b) matičnog financijskog holdinga kojemu je društvo kći barem jedna kreditna institucija
c) kreditne institucije koja je s drugom pravnom osobom iz grupe kreditnih institucija povezana zajedničkim vođenjem na način iz točke 5., prve i treće podtočke ovoga stavka ili
d) matičnog mješovitog financijskoga holdinga kojemu je društvo kći barem jedna kreditna institucija
24. grupa kreditnih institucija iz druge države članice je grupa kreditnih institucija koju kao takvu, u skladu sa svojom nadležnošću, utvrdi nadležno tijelo druge države članice
25. grupa kreditnih institucija u EU-u je grupa kreditnih institucija kojoj je krajnje matično društvo matična kreditna institucija u Europskoj uniji, matični financijski holding u Europskoj uniji ili matični mješoviti financijski holding u Europskoj uniji, koja nije ujedno i grupa kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj (u daljnjem tekstu: RH)
26. grupa kreditnih institucija u RH je grupa kreditnih institucija definiranu člankom 135. ovoga Zakona
27. grupa povezanih osoba je grupa povezanih osoba definiranu člankom 4. stavkom 1. točkom 39. Uredbe (EU) br. 575/2013
28. imenovano tijelo je tijelo koje je ovlašteno za određivanje stope protucikličkog zaštitnog sloja, stope zaštitnog sloja za sistemski rizik i za utvrđivanje izloženosti i podskupina kreditnih institucija na koje se on primjenjuje, ili zaštitnog sloja za globalnu sistemski važnu kreditnu instituciju (u daljnjem tekstu: GSV kreditna institucija) i ostalu sistemski važnu kreditnu instituciju (u daljnjem tekstu: OSV kreditna institucija)
29. informacijsko komunikacijski tehnološki rizik (u daljnjem tekstu: IKT rizik) je rizik kako je definiran u članku 3. točki 5. Uredbe (EU) 2022/2554
33. interne kontrolne funkcije su funkcije upravljanja rizicima, praćenja usklađenosti i unutarnje revizije
34. interni pristupi su pristupi zasnovani na internim rejting-sustavima iz članka 143. stavka 1., pristup internog modela iz članka 221., pristup interne procjene iz članka 265. stavka 2. metoda internih modela iz članka 283. i alternativni pristup internog modela iz članka 325.az Uredbe (EU) br. 575/2013
35. investicijsko društvo je investicijsko društvo definirano člankom 4. stavkom 1. točkom 2. Uredbe (EU) br. 575/2013
36. izloženost osigurana stambenom nekretninom ili izloženost osigurana hipotekom na stambenoj nekretnini je izloženost definirana člankom 4. stavkom 1. točkom 75.d Uredbe (EU) br. 575/2013
37. izloženost osigurana poslovnom nekretninom ili izloženost osigurana hipotekom na poslovnoj nekretnini je izloženost definirana člankom 4. stavkom 1. točkom 75.e Uredbe (EU) br. 575/2013
38. Jedinstveni nadzorni mehanizam ili SSM kako je definirano člankom 2. točkom 9. Uredbe (EU) br. 1024/2013
39. Jedinstveni sanacijski odbor je odbor osnovan u skladu s člankom 42. Uredbe (EU) br. 806/2014
41. klijent je svaka osoba koja je zatražila ili primila bankovnu i/ili financijsku uslugu od kreditne institucije
41. klimatska neutralnost je opći cilj postizanja klimatske neutralnosti do 2050. kako je utvrđen u članku 2. stavku 1. Uredbe (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. lipnja 2021. o uspostavi okvira za postizanje klimatske neutralnosti i o izmjeni uredaba (EZ) br. 401/2009 i (EU)2018/1999 („Europski zakon o klimi”) (SL L 243, 9. 7. 2021.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 2021/1119)
42. knjiga trgovanja je knjiga trgovanja definirana člankom 4. stavkom 1. točkom 86. Uredbe (EU) br. 575/2013
43. konsolidirajuće nadzorno tijelo je konsolidirajuće nadzorno tijelo definirano člankom 4. stavkom 1. točkom 41. Uredbe (EU) br. 575/2013
48. kreditna institucija koja nije velika kreditna institucija je kreditna institucija koja ne ispunjava uvjete propisane člankom 4. stavkom 1. točkom 146. Uredbe (EU) br. 575/2013 i čiji četverogodišnji prosjek imovine iskazane u revidiranim godišnjim financijskim izvještajima koji se odnose na zadnji dan prethodne četiri poslovne godine na pojedinačnoj osnovi ne prelazi iznos od jedne milijarde eura
49. kriptoimovina je kriptoimovina definirana člankom 3. stavkom 1. točkom 5. Uredbe (EU) 2023/1114 od 31. svibnja 2023. o tržištima kriptoimovine i izmjeni uredaba (EU) br. 1093/2010 i (EU) br. 1095/2010 te direktiva 2013/36/EU i (EU) 2019/1937 (Tekst značajan za EGP) (SL L 150/40, 9. 6. 2023., u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 2023/1114) i koja nije digitalna valuta središnje banke
51. manje značajni nadzirani subjekt je subjekt definiran člankom 2. točkom 7. Uredbe (EU) br. 468/2014
52. manje značajna nadzirana grupa je grupa definirana člankom 2. točkom 23. Uredbe (EU) br. 468/2014
53. mala i jednostavna kreditna institucija je kreditna institucija koja ispunjava uvjete iz članka 4. stavka 1. točke 145. Uredbe (EU) br. 575/2013, gdje je za potrebe primjenjivog praga iz podtočke (b) te točke Uredbe (EU) br. 575/2013 u Republici Hrvatskoj on smanjen na jednu milijardu eura
54. mali primici su primici radnika kreditne institucije čiji bruto varijabilni primici na godišnjoj osnovi ne prelaze iznos od 50.000,00 eura i ne čine više od jedne trećine njegovih bruto ukupnih primitaka na godišnjoj osnovi
55. matična država članica je matična država članica definirana člankom 4. stavkom 1. točkom 43. Uredbe (EU) br. 575/2013
56. matična institucija u državi članici je matična institucija u državi članici definirana člankom 4. stavkom 1. točkom 28. Uredbe (EU) br. 575/2013
57. matična institucija iz EU-a je matična institucija definirana člankom 4. stavkom 1. točkom 29. Uredbe (EU) br. 575/2013
58. matična institucija u EU-u sa sjedištem u RH je institucija koja ispunjava uvjete iz članka 4. stavka 1. točke 29. Uredbe (EU) br. 575/2013 i koja ima sjedište u Republici Hrvatskoj
59. matična kreditna institucija u državi članici je kreditna institucija definirana člankom 4. stavkom 1. točkom 29.c Uredbe (EU) br. 575/2013
60. matična kreditna institucija u EU-u je kreditna institucija definirana člankom 4. stavkom 1. točkom 29.d Uredbe (EU) br. 575/2013
61. matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH je kreditna institucija koja ispunjava uvjete iz članka 4. stavka 1. točke 29.d Uredbe (EU) br. 575/2013 i koja ima sjedište u Republici Hrvatskoj
62. matična kreditna institucija u RH je kreditna institucija koja ispunjava uvjete iz članka 4. stavka 1. točke 29.c Uredbe (EU) br. 575/2013 i koja ima sjedište u Republici Hrvatskoj
63. matično investicijsko društvo u državi članici je investicijsko društvo kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 29.a Uredbe (EU) br. 575/2013
64. matično investicijsko društvo u EU-u je investicijsko društvo definirano člankom 4. stavkom 1. točkom 29.b Uredbe (EU) br. 575/2013
65. matično investicijsko društvo u EU-u sa sjedištem u RH je investicijsko društvo koje ispunjava uvjete iz članka 4. stavka 1. točke 29.a Uredbe (EU) br. 575/2013 i koje ima sjedište u Republici Hrvatskoj
66. matično investicijsko društvo u RH je investicijsko društvo kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 29.a Uredbe (EU) br. 575/2013 i koje ima sjedište u Republici Hrvatskoj
67. matični financijski holding u državi članici je matični financijski holding u državi članici definiran člankom 4. stavkom 1. točkom 30. Uredbe (EU) br. 575/2013
68. matični financijski holding iz EU-a je matični financijski holding iz EU-a definiran člankom 4. stavkom 1. točkom 31. Uredbe (EU) br. 575/2013
69. matični financijski holding iz EU-a sa sjedištem u RH je financijski holding koji ispunjava uvjete iz članka 4. stavka 1. točke 31. Uredbe (EU) br. 575/2013 i koji ima sjedište u Republici Hrvatskoj
70. matični financijski holding u RH je financijski holding koji sam nije društvo kći kreditne institucije ili investicijskog društva koje je odobrenje za rad dobilo u Republici Hrvatskoj ili financijskog holdinga ili mješovitog financijskog holdinga koji su osnovani u Republici Hrvatskoj, a ne uključuje matični financijski holding u Europskoj uniji
71. matični mješoviti financijski holding u državi članici je matični mješoviti financijski holding u državi članici definiran člankom 4. stavkom 1. točkom 32. Uredbe (EU) br. 575/2013
72. matični mješoviti financijski holding iz EU-a je matični mješoviti financijski holding iz EU-a definiran člankom 4. stavkom 1. točkom 33. Uredbe (EU) br. 575/2013
73. matični mješoviti financijski holding iz EU-a sa sjedištem u RH je mješoviti financijski holding koji ispunjava uvjete iz članka 4. stavka 1. točke 33. Uredbe (EU) br. 575/2013 i koji ima sjedište u Republici Hrvatskoj
74. matični mješoviti financijski holding u RH je mješoviti financijski holding koji sam nije društvo kći kreditne institucije ili investicijskog društva koje je odobrenje za rad dobilo u Republici Hrvatskoj ili financijskog holdinga ili mješovitog financijskog holdinga koji su osnovani u Republici Hrvatskoj, a ne uključuje matični mješoviti financijski holding u EU-u
75. matično društvo je matično društvo definirano člankom 4. stavkom 1. točkom 15. Uredbe (EU) br. 575/2013
78. mrežni i informacijski sustav je mrežni i informacijski sustav definiran člankom 3. točkom 2. Uredbe (EU) 2022/2554
79. nacionalno nadležno tijelo je tijelo definirano člankom 2. točkom 2. Uredbe (EU) br. 1024/2013 a u Republici Hrvatskoj nacionalno nadležno tijelo je Hrvatska narodna banka
80. nacionalno imenovano tijelo je tijelo definirano člankom 2. točkom 7. Uredbe (EU) br. 1024/2013 a u Republici Hrvatskoj nacionalno imenovano tijelo je Hrvatska narodna banka
81. nacionalna referentna stopa prosječnog troška financiranja hrvatskog bankovnog sektora ili NRS kako je uređeno zakonom kojim se uređuje potrošačko kreditiranje
82. nadležno tijelo je nadležno tijelo definirano člankom 4. stavkom 1. točkom 40. Uredbe (EU) br. 575/2013
84. nadzirana grupa je grupa definirana člankom 2. točkom 21. Uredbe (EU) br. 468/2014
85. nositelji ključnih funkcija su osobe koje imaju znatan utjecaj na upravljanje kreditnom institucijom, ali nisu članovi upravljačkog tijela, uključujući voditelje internih kontrolnih funkcija i glavnog financijskog direktora ako nisu članovi upravljačkog tijela
86. odgovorne osobe su osobe koje su članovi uprave ili članovi nadzornog odbora kreditne institucije koji su nadležni za područje poslovanja na koje se odnosi počinjena povreda, više rukovodstvo, nositelji ključnih funkcija, drugi članovi osoblja čije profesionalne aktivnosti imaju značajan utjecaj na profil rizičnosti institucije kako je navedeno u članku 92. stavku 3. Direktive 2013/36/EU
87. odobrenje za rad je odobrenje za rad definirano člankom 4. stavkom 1. točkom 42. Uredbe (EU) br. 575/2013
88. okolišni, društveni i upravljački rizik ili ESG rizik je okolišni, društveni i upravljački rizik kako je definiran u članku 4. stavku 1. točki 52.d Uredbe (EU) br. 575/2013
90. periodični penal je periodična novčana mjera izvršenja usmjerena na okončanje tekućih kršenja ovoga Zakona ili nacionalnih odredaba kojima se prenosi Direktiva 2013/36/EU, kršenja Uredbe (EU) br. 575/2013 ili kršenja odluka koje je donijelo nadležno tijelo na temelju tih odredaba ili te uredbe te na prisiljavanje fizičke ili pravne osobe da ponovno ispunjava odredbe ili odluke koje su prekršene
91. prihvatljive obveze su podložne obveze definirane zakonom kojim se uređuje sanacija kreditnih institucija i investicijskih društava
93. pomoćne usluge su usluge koje su pomoćne i podrška su poslovanju u odnosu na bankovne ili osnovne i dodatne financijske usluge za čije pružanje kreditna institucija ima odobrenje poput usluge obrade podataka, upravljanje imovinom, i sve operativne i s platnim uslugama usko povezane pomoćne aktivnosti iz zakona kojim se uređuje platni promet
94. posredni imatelj je imatelj dionica, poslovnih udjela ili drugih prava koja mu osiguravaju udio u kapitalu pravne osobe ili u glasačkim pravima u pravnoj osobi, i to:
a) osoba za čiji je račun druga osoba (izravni imatelj) stekla dionice, poslovne udjele ili druga prava u pravnoj osobi
b) osoba koja je usko povezana s izravnim imateljem dionica, poslovnih udjela ili drugih prava u pravnoj osobi, kao i članovima uže obitelji te osobe ili
c) osoba koja je član uže obitelji izravnog imatelja
95. posredno ulaganje je ulaganje u kapital pravne osobe ili stjecanje glasačkih prava u pravnoj osobi preko treće osobe
97. potrošač je svaka fizička osoba koja je klijent kreditne institucije, a koja djeluje izvan područja svoje gospodarske djelatnosti ili slobodnog zanimanja
98. predstavništvo kreditne institucije je pravno ovisni dio kreditne institucije koji može obavljati samo poslove istraživanja tržišta, predstavljanja te promidžbe i informiranja o kreditnoj instituciji koja ga je osnovala
100. protuciklički zaštitni sloj kapitala je regulatorni kapital koji je kreditna institucija dužna održavati u skladu s glavom XVIII.3. ovoga Zakona, pri čemu se taj iznos izračunava za svaku kreditnu instituciju
101. pružatelj usluga eksternalizacije je pružatelj usluga koji je treća strana koja obavlja određeni eksternalizirani postupak, uslugu ili aktivnost, ili dijelove postupka, usluge ili aktivnosti, u okviru ugovora o eksternalizaciji
102. radni dan je svaki dan osim subote, nedjelje i neradnih dana koji su u skladu s propisima Republike Hrvatske proglašeni neradnim danima, a u postupcima u kojima sudjeluje Europska središnja banka neradni dan je i neradni dan Europske središnje banke
104. redovni osnovni kapital je kapital definiran člankom 50. Uredbe (EU) br. 575/2013
105. referentni pokazatelj je referentna stopa zaštitnog sloja kapitala izračunatu u skladu sa smjernicama Europskog odbora za sistemske rizike donesene na temelju članka 135. stavka 1. Direktive 2013/36/EU u vezi s određivanjem stope protucikličkog zaštitnog sloja
109. rodno neutralna politika primitaka je politika primitaka koja se temelji na jednakoj plaći radnika i radnica za jednak rad ili rad jednake vrijednosti
110. samostalna kreditna institucija u Europskoj uniji je institucija koja ne podliježe bonitetnoj konsolidaciji u Europskoj uniji na temelju dijela prvog glave II. poglavlja 2. Uredbe (EU) br. 575/2013 i koja u Europskoj uniji nema matično društvo koje podliježe bonitetnoj konsolidaciji
111. sanacijsko tijelo je sanacijsko tijelo definirano člankom 2. stavkom 1. točkom 18. Direktive 2014/59/EU
114. sekuritizacijski subjekt posebne namjene je sekuritizacijski subjekt posebne namjene definiran člankom 4. stavkom 1. točkom 66. Uredbe (EU) br. 575/2013
115. sistemski rizik je rizik poremećaja u financijskom sustavu koji bi mogao imati ozbiljne negativne posljedice za financijski sustav i realno gospodarstvo
116. sistemski važna kreditna institucija je matična institucija iz EU-a, matični financijski holding iz EU-a, matični mješoviti financijski holding iz EU-a ili institucija čija bi propast ili slabo poslovanje moglo dovesti do sistemskog rizika
118. smjernice o dodatnom regulatornom kapitalu su smjernice o dodatnom regulatornom kapitalu kako su određene člankom 108. ovoga Zakona
119. specifična stopa protucikličkog zaštitnog sloja kapitala je stopa koju pojedina kreditna institucija izračunava primjenom pravila iz članka 235. ovoga Zakona u svrhu izračuna protucikličkog zaštitnog sloja kapitala
121. središnja druga ugovorna strana je središnja druga ugovorna strana definirana člankom 4. stavkom 1. točkom 34. Uredbe (EU) br. 575/2013
122. središnje banke su središnje banke definirane člankom 4. stavkom 1. točkom 46. Uredbe (EU) br. 575/2013
123. središnje banke Europskog sustava središnjih banaka su središnje banke Europskog sustava središnjih banaka definirane člankom 4. stavkom 1. točkom 45. Uredbe (EU) br. 575/2013
124. stopa protucikličkog zaštitnog sloja je stopa koju je kreditna institucija dužna primjenjivati pri izračunu svog protucikličkog zaštitnog sloja kapitala, a određuje se u skladu s glavom XVIII.3 ovoga Zakona ili je određuje relevantno tijelo iz treće zemlje, ovisno o slučaju
125. sistemski rizik iz glave XVIII.4. je neciklički sistemski ili makrobonitetni rizik dugoročnog karaktera, odnosno rizik koji proizlazi iz strukture i uređenja financijskog sustava
128. suradnik osobe osuđene za kazneno djelo koje se goni po službenoj dužnosti (u daljnjem tekstu: suradnik) je:
a) svaka fizička osoba koja je član uprave ili nadzornog odbora u pravnom subjektu ili stvarni vlasnik pravne osobe osuđene za kazneno djelo koje se goni po službenoj dužnosti
b) svaka fizička osoba koja je stvarni vlasnik nad pravnim subjektom u kojem je osoba osuđena za kazneno djelo za koje se goni po službenoj dužnosti član uprave ili nadzornog odbora ili
c) svaka fizička osoba koja s osobom osuđenom za kazneno djelo koje se goni po službenoj dužnosti ima zajedničko stvarno vlasništvo nad pravnim subjektom
129. token elektroničkog novca je token elektroničkog novca definiran člankom 3. stavkom 1. točki 7. Uredbe (EU) 2023/1114 (EMT)
130. token vezan uz imovinu je token vezan uz imovinu definiran člankom 3. stavkom 1. točkom 6. Uredbe (EU) 2023/1114 (ART)
131. treća strana pružatelj IKT usluga je treća strana pružatelj IKT usluga definiran člankom 3. točkom 19. Uredbe (EU) br. 2022/2554
132. treća zemlja je država koja nije država članica
133. ukupni iznos izloženosti riziku je ukupni iznos izloženosti riziku izračunat u skladu s člankom 92. stavkom 3. prvi podstavak Uredbe (EU) br. 575/2013
134. upravljačko tijelo je tijelo, odnosno tijela institucije, imenovano u skladu s propisima Republike Hrvatske ili drugih država, koje je ovlašteno odrediti strategiju, ciljeve i opće usmjerenje institucije a koje nadzire i prati odlučivanje u vezi s upravljanjem te uključuje osobe koje stvarno upravljaju poslovanjem institucije , a za kreditne institucije u Republici Hrvatskoj to su uprava i nadzorni odbor
135. upravljačko tijelo u nadzornoj funkciji je upravljačko tijelo u ulozi nadziranja i praćenja odlučivanja u vezi s upravljanjem, a za kreditne institucije u Republici Hrvatskoj to je nadzorni odbor
136. upravljačko tijelo u upravljačkoj funkciji je upravljačko tijelo koje upravlja kreditnom institucijom i uključuje osobe koje stvarno upravljaju poslovanjem institucije, a za kreditne institucije u Republici Hrvatskoj to je uprava
139. usluge povezane s kriptoimovinom su usluge povezane s kriptoimovinom definirane člankom 3. stavkom 1. točkom 16. Uredbe (EU) 2023/1114 (CASP)
140. vanjska institucija za procjenu kreditnog rizika je vanjska institucija za procjenu kreditnog rizika definirana člankom 4. stavkom 1. točkom 98. Uredbe (EU) br. 575/2013
141. velika kreditna institucija je velika institucija definirana člankom 4. stavkom 1. točkom 146. Uredbe (EU) br. 575/2013
142. velika izloženost je izloženost definirana člankom 392. Uredbe (EU) br. 575/2013
143. veliko društvo kći je veliko društvo kći definirano člankom 4. stavku 1. točki 147. Uredbe (EU) 575/2013
144. više rukovodstvo su fizičke osobe koje obavljaju izvršne funkcije unutar kreditne institucije i izravno su odgovorne upravljačkom tijelu, ali nisu članovi tog tijela, te koje su odgovorne za svakodnevno upravljanje kreditnom institucijom pod vodstvom upravljačkog tijela
145. voditelji internih kontrolnih funkcija su osobe na najvišoj hijerarhijskoj razini zadužene za stvarno upravljanje svakodnevnim radom internih kontrolnih funkcija kreditne institucije
146. vrijednost nekretnine je vrijednost nekretnine definirana člankom 4. točkom 74.a Uredbe (EU) br. 575/2013
147. zahtjev za kombinirani zaštitni sloj je redovni osnovni kapital koji je potreban za ispunjavanje zahtjeva za zaštitni sloj za očuvanje kapitala, uvećan za sljedeće zaštitne slojeve, ovisno o tome što je primjenjivo:
a) protuciklički zaštitni sloj kapitala
b) zaštitni sloj za GSV kreditnu instituciju
c) zaštitni sloj za OSV kreditnu instituciju
d) zaštitni sloj za sistemski rizik
148. zaštitni sloj za GSV kreditnu instituciju je regulatorni kapital koji je GSV kreditna institucija dužna održavati u skladu s člankom 244. ovoga Zakona
149. zaštitni sloj za očuvanje kapitala je regulatorni kapital koji je kreditna institucija dužna održavati u skladu s člankom 226. ovoga Zakona
150. zaštitni sloj za OSV kreditnu instituciju je regulatorni kapital koji je OSV kreditna institucija dužna održavati u skladu s člankom 246. ovoga Zakona
151. zaštitni sloj za sistemski rizik je regulatorni kapital koji je kreditna institucija dužna održavati u skladu s člankom 239. ovoga Zakona.
152. značajna nadzirana grupa je grupa definirana člankom 2. točkom 22. Uredbe (EU) br. 468/2014
(2) Pojmovi financijski ugovor, ključne funkcije, sanacijski instrument, mjera za sprječavanje krize, ovlast za sanaciju, sanacija, sanacijska mjera, sanacijska uprava, sanacijski kolegij, sanacijski program za grupu, sanacijski subjekt, sanacijsko tijelo, grupno sanacijsko tijelo i subjekt za koji je izravno odgovoran Jedinstveni sanacijski odbor koji se koriste u glavi XIX. ovoga Zakona imaju isto značenje kao pojmovi određeni u zakonu kojim se uređuje sanacija kreditnih institucija i investicijskih društava.
(3) Subjekti iz članka 2. stavka 5. točaka 3. do 23. Direktive 2013/36/EU se za potrebe glave IX. i glave XI.9. ovoga Zakona smatraju financijskim institucijama.
(4) Izrazi koji se koriste u ovome Zakonu, a imaju rodno značenje odnose se jednako na muški i ženski rod.
Primjena odredbi Zakona o trgovačkim društvima
Članak 4.
Na kreditnu instituciju primjenjuju se odredbe Zakona o trgovačkim društvima, osim ako nije drukčije propisano ovim Zakonom.
II. REGULATORNI OKVIR I NADZOR KREDITNIH INSTITUCIJA
Kreditna institucija
Članak 5.
(1) Kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj može se, pod uvjetima utvrđenima ovim Zakonom, osnovati i poslovati kao banka, štedna banka, stambena štedionica ili kreditna institucija iz članka 4. stavka 1. točke 1. podtočke (b) Uredbe (EU) br. 575/2013.
(2) Pojam „kreditna institucija“ koji ne sadrži dodatak „iz države članice“ ili „iz treće zemlje“, u smislu ovoga Zakona, odnosi se na kreditnu instituciju sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja je sukladno ovom Zakonu dobila odobrenje za rad.
(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, pojam „kreditna institucija“, u smislu ove glave, upotrebljava se za svaku kreditnu instituciju neovisno o državi u kojoj se nalazi njezino sjedište a pojam „kreditna institucija kći“, u smislu glave XI. 9., upotrebljava se za svaku kreditnu instituciju koja ima položaj kreditne institucije kćeri neovisno o državi u kojoj kreditna institucija ima sjedište.
Uporaba naziva u pravnom prometu
Članak 6.
(1) Riječi „kreditna institucija“ i „banka“ ili izvedenice tih riječi ako su one sadržane u nazivu tvrtke, može upisati u sudski registar ili upotrebljavati u pravnom prometu samo:
1. pravna osoba koja je sukladno ovom Zakonu dobila odobrenje za rad kao banka, štedna banka, stambena štedionica ili kreditna institucija iz članka 4. stavka 1. točke 1. podtočke (b) Uredbe (EU) br. 575/2013
2. kreditna institucija koja je osnovala podružnicu u Republici Hrvatskoj u skladu s člancima 66. ili 70. ovoga Zakona
3. kreditna institucija koja neposredno pruža usluge u Republici Hrvatskoj u skladu s člankom 67. ovoga Zakona
4. članica grupe kreditnih institucija i
5. predstavništvo kreditne institucije sa sjedištem izvan Republike Hrvatske za obavljanje poslova na području Republike Hrvatske.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, riječi: „kreditna institucija“ i „banka“ ili izvedenice tih riječi ako su one sadržane u nazivu tvrtke, može upisati u sudski registar i upotrebljavati u pravnom prometu i druga pravna osoba ako je to drugim zakonom dopušteno.
(3) Pravna osoba koja je dobila odobrenje za rad kao banka propisano ovim Zakonom, može riječ: „štedionica“ ili izvedenicu te riječi ako je ona sadržana u nazivu tvrtke, upisati u sudski registar i upotrebljavati u pravnom prometu.
(4) Kreditna institucija iz druge države članice kao i kreditna institucija iz treće zemlje koja je osnovala podružnicu temeljem članka 70. ovoga Zakona može u Republici Hrvatskoj upotrebljavati isti naziv tvrtke kojim se koristi u matičnoj državi članici odnosno trećoj državi.
(5) Iznimno od stavka 4. ovoga članka, kada u Republici Hrvatskoj posluje kreditna institucija s istim ili sličnim nazivom, Hrvatska narodna banka može zatražiti od kreditne institucije iz druge države članice ili kreditne institucije iz treće zemlje koja je osnovala podružnicu temeljem članka 70. ovoga Zakona da se naziv tvrtke dopuni radi razlikovanja.
Oglašavanje
Članak 7.
Kreditna institucija sa sjedištem u drugoj državi članici može na području Republike Hrvatske oglašavati svoje usluge uz poštivanje propisa Republike Hrvatske donesenih u području oglašavanja i donesenih radi zaštite općeg dobra.
Nadležnost Hrvatske narodne banke
Članak 8.
(1) Hrvatska narodna banka nadležna je za nadzor nad primjenom odredbi ovoga Zakona, osim za one zadaće za koje je, sukladno Uredbi (EU) br. 1024/2013, nadležna Europska središnja banka.
(2) Hrvatska narodna banka je u smislu ovoga Zakona i Uredbe (EU) br. 575/2013 nadležno tijelo za kreditne institucije, ne dovodeći pritom u pitanje zadaće koje su Europskoj središnjoj banci dodijeljene sukladno Uredbi (EU) br. 1024/2013.
(3) Hrvatska narodna banka je imenovano tijelo u smislu članka 458. stavka 1. Uredbe (EU) br. 575/2013 i članka 249. ovoga Zakona u dijelu koji se tiče propisivanja mjera koje se odnose na kreditne institucije.
(4) Hrvatska narodna banka je u smislu članka 124. stavka 8. Uredbe (EU) br. 575/2013 imenovano tijelo za primjenu stavka 9. toga članka te je u smislu članka 164. stavka 5. Uredbe (EU) br. 575/2013 imenovano tijelo za primjenu stavka 6. toga članka.
(5) Ministarstvo financija obavještava Europsku komisiju, a Hrvatska narodna banka obavještava Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo o nadležnostima Hrvatske narodne banke po ovom članku.
Suradnja unutar Europskog sustava financijskog nadzora
Članak 9.
(1) U izvršavanju svojih ovlasti Hrvatska narodna banka vodi računa o ujednačavanju supervizorskih alata i postupaka pri primjeni ovoga Zakona, Uredbe (EU) br. 575/2013 i drugih propisa, pri čemu osobito:
− kao članica Europskog sustava financijskog nadzora, surađuje s povjerenjem i potpunim međusobnim poštovanjem s ostalim članicama tog tijela, posebno pri osiguranju protoka primjerenih i pouzdanih informacija s drugim članicama u skladu s načelom otvorene suradnje navedenim u članku 4. stavku 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije
− sudjeluje u aktivnostima Europskog nadzornog tijela za bankarstvo i, kada je to primjereno, kolegija supervizora
− poduzima sve aktivnosti u svrhu usklađivanja sa smjernicama i preporukama koje je izdalo Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo u skladu s člankom 16. Uredbe (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za bankarstvo), kojom se izmjenjuje Odluka br. 716/2009/EZ i stavlja izvan snage Odluka Komisije 2009/78/EZ (SL L 331/12, 15. 12. 2010.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 1093/2010) uključujući i donošenjem podzakonskih propisa, internih procedura ili supervizorskih očekivanja i
− reagira na upozorenja i preporuke koje je izdao Europski odbor za sistemske rizike u skladu s člankom 16. Uredbe (EU) br. 1092/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o makrobonitetnom nadzoru financijskog sustava Europske unije i osnivanju Europskog odbora za sistemske rizike (SL L 331/1, 24. 11. 2010.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 1092/2010) i
− blisko surađuje s Europskim odborom za sistemske rizike.
(2) Nacionalne ovlasti koje se drugim zakonima prenose na Hrvatsku narodnu banku ne smiju spriječiti Hrvatsku narodnu banku u obavljanju njene dužnosti kao članice Europskog nadzornog tijela za bankarstvo i Europskog odbora za sistemske rizike, kao ni dužnosti koje su propisane ovim Zakonom i Uredbom (EU) br. 575/2013.
(3) Hrvatska narodna banka će u izvršavanju svojih ovlasti, a osobito u izvanrednim situacijama, na temelju raspoloživih informacija voditi računa o mogućim učincima svojih odluka i postupaka na stabilnost financijskog sustava u drugim relevantnim državama članicama.
(4) U svrhu izvršavanja obveze iz stavka 1. podstavka 3. ovoga članka, Hrvatska narodna banka ovlaštena je donijeti podzakonski propis kojim uređuje način, rokove i opseg obveze postupanja kreditne institucije sa pojedinim odredbama smjernice odnosno preporuke koju izdaje Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo u skladu s člankom 16. Uredbe (EU) br. 1093/2010.
Jedinstveni nadzorni mehanizam
Članak 10.
(1) Hrvatska narodna banka i Europska središnja banka izvršavaju svoje zadaće unutar jedinstvenog nadzornog mehanizma sukladno članku 6. Uredbe br. 1024/2013.
(2) U izvršavanju svojih zadataka unutar jedinstvenog nadzornog mehanizma Hrvatska narodna banka surađuje s Europskom središnjom bankom.
(3) Kada Europska središnja banka izvršava svoje zadaće iz članka 4. stavka 1. podstavaka a) i c) Uredbe (EU) br. 1024/2013, Hrvatska narodna banka sudjeluje u postupku sukladno odredbama ovoga Zakona i Uredbe (EU) br. 1024/2013.
(4) Kada izvršava svoje zadaće iz članka 4. stavaka 1. i 2. i članka 5. Uredbe (EU) br. 1024/2013, Europska središnja banka ima ovlasti Hrvatske narodne banke iz ovoga Zakona i Uredbe (EU) br. 575/2013.
(5) Kada Europska središnja banka u izvršavanju svojih zadaća iz članka 4. stavaka 1. i 2. Uredbe (EU) br. 1024/2013 i zadataka iz članka 5. stavka 2. Uredbe (EU) br. 1024/2013 primjenjuje ovlasti iz članka 9. stavka 1. podstavka 3. Uredbe (EU) br. 1024/2013, Hrvatska narodna banka postupa u skladu s uputom Europske središnje banke.
(6) Kada Europska središnja banka izvršava svoje zadaće iz članka 5. Uredbe (EU) br. 1024/2013, Hrvatska narodna banka pri obavljanju svojih ovlasti imenovanog tijela u skladu s ovim Zakonom i Uredbom (EU) br. 575/2013 donosi odluke u skladu s postupkom propisanim člankom 5. Uredbe (EU) br. 1024/2013.
(7) Kada Hrvatska narodna banka djeluje kao imenovano tijelo za potrebe članka 458. stavka 1. Uredbe (EU) br. 575/2013 ili usvaja druge mjere koje su usmjerene na rješavanje sistemskog ili drugog makrobonitetnog rizika sukladno postupcima utvrđenim u Uredbi (EU) br. 575/2013 ili ovom Zakonu, a u slučajevima koji su posebno utvrđeni mjerodavnim pravom Europske unije u dijelu usvajanja mjera kojima se ograničava sistemski rizik, kada Europska središnja banka izvršava svoje ovlasti i zadaće iz članka 5. Uredbe (EU) br. 1024/2013, Hrvatska narodna banka će postupiti sukladno članku 5. Uredbe (EU) br. 1024/2013.
III. PRUŽANJE BANKOVNIH I/ILI FINANCIJSKIH USLUGE
III.1. PRUŽANJE BANKOVNIH USLUGA
Bankovne usluge
Članak 11.
(1) Bankovne usluge su primanje depozita ili drugih povratnih sredstava od javnosti i odobravanje kredita a za svoj račun.
(2) Ako ovim Zakonom nije drukčije određeno, depozitom se smatra depozit na način definiran zakonom kojim se uređuje sustav osiguranja depozita.
(3) U smislu ovoga Zakona, pod primanjem depozita ili drugih povratnih sredstava od javnosti iz stavka 1. ovoga članka ne smatra se:
1. primanje depozita ili drugih povratnih sredstava koji su izričito obuhvaćeni propisima Republike Hrvatske ili pravom Europske unije, pod uvjetom da te djelatnosti podliježu propisima i kontrolama čija je svrha zaštita deponenata i ulagatelja
2. primici Republike Hrvatske i drugih država članica, jedinica regionalne ili lokalne uprave Republike Hrvatske i drugih država članica ili javnog međunarodnog tijela u kojem su jedna ili više država članica članice ili u slučajevima koji su izričito navedeni nacionalnim pravom ili pravom Europske unije, pod uvjetom da su podložni pravnom okviru i nazoru u cilju zaštite depozita i ulagatelja
3. primici u obliku depozita koje kreditna unija primi od članova
4. primici od izdavanja dužničkih vrijednosnih papira pravne osobe koja nije kreditna institucija kojima ona financira obavljanje svoje osnovne djelatnosti, a pod uvjetom da njezina osnovna djelatnost nije odobravanje zajmova.
(4) Bankovne usluge na području Republike Hrvatske može pružati:
1. kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja je u skladu s ovim Zakonom dobila odobrenje za rad
2. kreditna institucija iz druge države članice koja u skladu s ovim Zakonom osnuje podružnicu na području Republike Hrvatske ili je ovlaštena neposredno pružati bankovne usluge na području Republike Hrvatske i
3. podružnica iz treće zemlje koja je od Hrvatske narodne banke dobila odobrenje za pružanje bankovnih usluga na području Republike Hrvatske.
(5) Depozite i druga povratna sredstva od javnosti u Republici Hrvatskoj ne smiju primati druge osobe osim osoba iz stavka 4. ovoga članka.
(6) Ako Hrvatska narodna banka iz podataka koje prikupi pri izvršavanju zadataka iz svoje nadležnosti utvrdi da postoje činjenice i okolnosti koje upućuju da depozite i druga povratna sredstva od javnosti prima osoba koja nije osoba iz stavka 4. ovoga članka, o tome će bez odgađanja izvijestiti državno odvjetništvo ili neko drugo nadzorno tijelo.
(7) Hrvatska narodna banka, u roku od mjesec dana od njihove objave u Narodnim novinama, obavještava Europsku komisiju i Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo o nacionalnim zakonima kojima se izričito dopušta društvima koja nisu kreditne institucije da obavljaju djelatnost primanja depozita i ostalih povratnih sredstava od javnosti.
Osnovne i dodatne financijske usluge
Članak 12.
(1) U smislu ovoga Zakona, osnovne financijske usluge su:
1. primanje depozita ili drugih povratnih sredstava
2. kreditiranje, uključujući, među ostalim: potrošačke kredite i zajmove, ugovore o kreditu odnosno zajmu koji se odnose na nekretnine, hipotekarne kredite i zajmove, otkup potraživanja (engl. factoring ) s regresom ili bez njega, financiranje trgovačkih transakcija (uključujući izvozno financiranje na osnovi otkupa s diskontom i bez regresa dugoročnih nedospjelih potraživanja osiguranih financijskim instrumentima (engl. forfeiting )
3. financijski leasing (engl. financial leasing )
4. platne usluge u skladu s posebnim propisima kojima se uređuje platni promet i to:
a) usluge koje omogućuju polaganje gotova novca na račun za plaćanje, kao i svi postupci koji su potrebni za vođenje računa za plaćanje
b) usluge koje omogućuju podizanje gotova novca s računa za plaćanje, kao i svi postupci koji su potrebni za vođenje računa za plaćanje
c) usluge izvršenja platnih transakcija, uključujući prijenos novčanih sredstava na račun za plaćanje kod korisnikova pružatelja platnih usluga ili kod drugog pružatelja platnih usluga, i to:
- izvršenje izravnih terećenja, uključujući jednokratna izravna terećenja
- izvršenje platnih transakcija putem platnih kartica ili sličnog sredstva ili
- izvršenje kreditnih transfera, uključujući trajne naloge
d) usluge izvršenja platnih transakcija u kojima su novčana sredstva pokrivena kreditnom linijom za korisnika platnih usluga, i to:
- izvršenje izravnih terećenja, uključujući jednokratna izravna terećenja
- izvršenje platnih transakcija putem platnih kartica ili sličnog sredstva ili
- izvršenje kreditnih transfera, uključujući trajne naloge
5. izdavanje ostalih sredstava plaćanja i upravljanje njima (npr. putnički čekovi i bankovne mjenice) ako se pružanje tih usluga ne smatra pružanjem usluga u smislu točke 4. ovoga stavka, a u skladu s posebnim propisima kojima se uređuje platni promet
6. izdavanje garancija, drugih jamstava i preuzimanje obveza
7. trgovanje za svoj račun:
a) instrumentima tržišta novca (npr. čekovima, mjenicama, certifikatima o depozitu)
b) stranim sredstvima plaćanja uključujući mjenjačke poslove
c) financijskim ročnicama i opcijama
d) valutnim i kamatnim instrumentima
e) prenosivim vrijednosnim papirima
8. trgovanje za račun klijenta:
a) instrumentima tržišta novca (npr. čekovima, mjenicama, certifikatima o depozitu)
b) stranim sredstvima plaćanja, uključujući mjenjačke poslove
c) financijskim ročnicama i opcijama
d) valutnim i kamatnim instrumentima
e) prenosivim vrijednosnim papirima
9. sudjelovanje u izdavanju vrijednosnih papira i pružanje usluga vezanih sa spomenutim izdanjima
10. savjetovanje pravnih osoba u vezi sa strukturom kapitala, poslovnom strategijom i povezanim pitanjima te savjetovanje i usluge u vezi s poslovnim spajanjima odnosno pripajanjima i kupnjom pravnih osoba
11. posredovanje pri sklapanju poslova na novčanom tržištu
12. upravljanje portfeljem i savjetovanje u vezi s tim
13. pohrana i administriranje vrijednosnim papirima
14. usluge vezane uz poslove kreditiranja
15. usluge iznajmljivanja sefova
16. izdavanje elektroničkog novca, uključujući tokene elektroničkog novca
17. izdavanje tokena vezanih uz imovinu
18. usluge povezane s kriptoimovinom i
19. investicijske i pomoćne usluge i aktivnosti propisane zakonom kojim se uređuje tržište kapitala, a koje nisu uključene u usluge iz točaka 1. do 18. ovoga stavka, a koje se odnose na jedan ili više financijskih instrumenata, a u biti čine:
(2) U smislu ovoga Zakona, dodatne financijske usluge jesu:
1. poslovi distribucije osiguranja u skladu s propisima kojima se uređuje osiguranje
2. usluga upravljanja platnim sustavima u skladu s odredbama posebnog zakona
3. druge usluge koje kreditna institucija može pružati u skladu s odredbama posebnog zakona
4. trgovanje zlatom za svoj račun i račun klijenta, uključujući i posredovanje u trgovanju zlatom
5. usluge dostave podataka u skladu s propisima kojima se uređuje tržište kapitala
6. drugo posredovanje koje nije obuhvaćeno pod ostalim točkama ovoga članka i
7. druge usluge ili poslovi koji s obzirom na način pružanja i rizik kojem je kreditna institucija izložena, imaju slične karakteristike kao i osnovne financijske usluge iz stavka 1. ovoga članka, a navedene su u odobrenju za rad kreditne institucije.
Uzajamno priznate usluge
Članak 13.
(1) U smislu ovoga Zakona, uzajamno priznate usluge jesu:
1. uzajamno priznate bankovne usluge i
2. uzajamno priznate financijske usluge.
(2) Uzajamno priznatim bankovnim uslugama smatraju se usluge iz članka 11. ovoga Zakona.
(3) Uzajamno priznatim financijskim uslugama smatraju se usluge iz članka 12. stavka 1. ovoga Zakona.
III.2 . ODOBRENJA ZA PRUŽANJE BANKOVNIH I/ILI FINANCIJSKIH USLUGA
Odobrenje za rad
Članak 14.
(1) Kreditnoj instituciji izdaje se, sukladno ovom Zakonu, odobrenje za rad kao banci, štednoj banci, stambenoj štedionici ili kreditnoj instituciji iz članka 4. stavka 1. točke 1. podtočke (b) Uredbe (EU) br. 575/2013 (u daljnjem tekstu: odobrenje za rad).
(2) Kreditna institucija dužna je prije početka svog poslovanja i upisa u sudski registar dobiti odobrenje za rad sukladno ovom Zakonu.
(3) Kreditna institucija ne smije obavljati nijednu drugu djelatnost, osim pružanja bankovnih i financijskih usluga za koje je dobila odobrenje nadležnog tijela te pomoćnih usluga.
(4) Odobrenje za rad sadrži odobrenje za pružanje bankovnih usluga.
(5) Iznimno od stavaka 3. i 4. ovoga članka, ako kreditna institucija namjerava pružati dodatnu financijsku uslugu iz članka 12. stavka 2. točke 2. ovoga Zakona, a za koju nije potrebno odobrenje u skladu s posebnim zakonom, može pružati tu uslugu bez dobivanja odobrenja za pružanje te dodatne financijske usluge i upisati pružanje te usluge u sudski registar.
(6) Društvo iz članka 4. stavka 1. točke 1. podtočke (b) Uredbe (EU) br. 575/2013 s poslovnim nastanom u Republici Hrvatskoj, koje ima odobrenje za rad na temelju propisa kojima se uređuje tržište kapitala, dužno je Hrvatskoj narodnoj banci podnijeti zahtjev za izdavanje odobrenja za rad iz stavka 1. ovoga članka najkasnije na dan kada nastupi nešto od sljedećeg:
− kada prosjek mjesečne ukupne imovine, izračunan u razdoblju od 12 uzastopnih mjeseci, iznosi ili prelazi iznos od 30 milijardi eura ili
− kada je prosjek mjesečne ukupne imovine izračunan u razdoblju od 12 uzastopnih mjeseci manji od iznosa 30 milijardi eura i društvo je dio grupe u kojoj ukupna vrijednost konsolidirane imovine svih društava u grupi koja je osnovana u Europskoj uniji uključujući sve njihove podružnice i društva kćeri s poslovnim nastanom u trećoj zemlji, a koja pojedinačno imaju ukupnu imovinu manju od iznosa od 30 milijardi eura i obavljaju bilo koju od djelatnosti iz odjeljka A. točaka 3. i 6. Priloga I. Direktive 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o tržištu financijskih instrumenata i izmjeni Direktive 2002/92/EZ i Direktive 2011/61/EU (preinačena) (Tekst značajan za EGP) (SL L 173, 12. 6. 2014.) (u daljnjem tekstu: Direktiva 2014/65/EU) odnosno nacionalnih propisa država članica kojim je prenesena Direktiva 2014/65/EU, iznosi ili prelazi iznos od 30 milijardi eura, oboje izračunano kao prosjek u razdoblju od 12 uzastopnih mjeseci.
(7) Hrvatska narodna banka će temeljem zaprimljenih informacija od Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga obavijestiti društvo iz članka 4. stavka 1. točke 1. podtočke (b) Uredbe (EU) br. 575/2013 s poslovnim nastanom u Republici Hrvatskoj da je dužno podnijeti zahtjev za izdavanje odobrenja iz stavka 1. ovoga članka i navesti rok u kojem je dužno podnijeti taj zahtjev, te o tome obavijestiti Hrvatsku agenciju za nadzor financijskih usluga.
(8) Društvo iz članka 4. stavka 1. točke 1. podtočke (b) Uredbe (EU) br. 575/2013 s poslovnim nastanom u Republici Hrvatskoj, koje ima odobrenje za rad na temelju propisa kojima se uređuje tržište kapitala, dok ne dobije odobrenje za rad iz stavka 1. ovoga članka može nastaviti pružati usluge za koje je dobilo odobrenje prema propisima kojima se uređuje tržište kapitala.
(9) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, društvo iz članka 4. stavka 1. točke 1. podtočke (b) Uredbe (EU) br. 575/2013 s poslovnim nastanom u Republici Hrvatskoj može Hrvatskoj narodnoj banci podnijeti zahtjev za izuzeće od obveze dobivanja odobrenja za rad iz stavka 1. ovoga članka.
(10) Hrvatska narodna banka će postupak izdavanja odobrenja provesti na način da postupak bude što jednostavniji i pri tome, u mjeri u kojoj je to primjenjivo, koristiti informacije iz postojećih odobrenja.
(11) Po zaprimanju zahtjeva iz stavka 9. ovoga članka Hrvatska narodna banka će o tome obavijestiti Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo.
(12) Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo izdaje u roku od mjesec dana od dobivanja obavijesti Hrvatske narodne banke iz stavka 11. ovoga članka mišljenje o zahtjevu iz stavka 9. ovoga članka.
(13) Društvo iz članka 4. stavka 1. točke 1. podtočke (b) Uredbe (EU) br. 575/2013 s poslovnim nastanom u Republici Hrvatskoj na temelju zaprimljenog zahtjeva iz stavka 9. ovoga članka i informacija dobivenih od Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga može biti izuzeto od obveze dobivanja odobrenja za rad iz stavka 1. ovoga članka uzimajući u obzir sljedeće kriterije:
− ako je društvo dio grupe, organizacijsku strukturu grupe, računovodstvene politike koje prevladavaju unutar grupe i raspodjelu imovine među subjektima grupe
− prirodu, veličinu i složenost djelatnosti koje društvo obavlja u Republici Hrvatskoj i u Europskoj uniji kao cjelini
− važnost i sistemski rizik koji predstavljaju djelatnosti koje društvo obavlja u Republici Hrvatskoj i u Europskoj uniji u cjelini.
(14) Prilikom izrade nacrta odluke o izuzeću od obveze dobivanja odobrenja za rad iz stavka 1. ovoga članka Hrvatska narodna banka uzeti će u obzir mišljenje Europskog nadzornog tijela za bankarstvo iz stavka 12. ovoga članka.
(15) Ako se odluka o izuzeću razlikuje od mišljenja Europskog nadzornog tijela za bankarstvo, odluka će sadržavati i razloge odstupanja.
(16) Odluka o izuzeću dostavlja se društvu iz stavka 9. ovoga članka i Europskom nadzornom tijelu za bankarstvo.
(17) Hrvatska narodna banka svake tri godine procjenjuje ispunjava li društvo iz članka 4. stavka 1. točke 1. podtočke (b) Uredbe (EU) br. 575/2013 kriterije za izuzeće iz stavka 13. ovoga članka.
Zahtjev za izdavanje odobrenja za rad
Članak 15.
(1) Za izdavanje odobrenja za rad podnositelj zahtjeva dužan je dostaviti sljedeće:
1. zahtjev za izdavanje odobrenja za rad te informacije i dokumentaciju kako je propisano Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2022/2580 od 17. lipnja 2022. o dopuni Direktive 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu regulatornih tehničkih standarda kojima se pobliže određuju informacije koje se dostavljaju u zahtjevu za izdavanje odobrenja za rad kreditne institucije i prepreke učinkovitom izvršavanju nadzornih funkcija nadležnih tijela (SL L 225, 29. 12. 2022.) i Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2022/2581 od 20. lipnja 2022. o utvrđivanju provedbenih tehničkih standarda za primjenu Direktive 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu dostavljanja informacija u zahtjevima za izdavanje odobrenja za rad kreditne institucije (SL L 335, 29. 12. 2022.)
2. ako je primjenjivo, zahtjev za izdavanje odobrenja za pružanje financijske usluge iz članka 20. ovoga Zakona te informacije i dokumentaciju propisanu podzakonskim propisom donesenim na temelju članka 20. stavka 8. ovoga Zakona
3. ako je primjenjivo, zahtjev za stjecanje kvalificiranog udjela iz članka 33. ovoga Zakona te informacije i dokumentaciju propisanu podzakonskim propisom donesenim na temelju članka 36. stavka 10. ovoga Zakona, a koji između ostalog uključuje informacije o identitetu svih fizičkih i pravnih osoba koje će, u slučaju dobivanja odobrenja za rad imati, izravno ili neizravno, kvalificirani udio u kreditnoj instituciji s iznosom tih udjela u kapitalu kreditne institucije
4. zahtjev za izdavanje prethodne suglasnosti za obavljanje funkcije člana uprave iz članka 45. stavka 2. ovoga Zakona i zahtjev za izdavanje prethodne suglasnosti za obavljanje funkcije predsjednika uprave iz članka 46. ovoga Zakona te informacije i dokumentaciju propisanu podzakonskim propisom donesenim na temelju članka 44. stavka 9. ovoga Zakonu
5. zahtjev za izdavanje prethodne suglasnosti za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora iz članka 49. stavka 2. ovoga Zakona i zahtjev za izdavanje prethodne suglasnosti za obavljanje funkcije predsjednika nadzornog odbora iz članka 50. ovoga Zakona te informacije i dokumentaciju propisanu podzakonskim propisom donesenim na temelju članka 48. stavka 11. ovoga Zakona
6. program rada s popisom bankovnih i financijskih usluga koje kreditna institucija namjerava pružati, organizacijskom strukturom kreditne institucije, uključujući i naznaku matičnih društava, financijskih holdinga i mješovitih financijskih holdinga unutar grupe kao i opis sustava upravljanja iz članka 181. ovoga Zakona
7. u slučaju da niti jedna pravna ili fizička osoba ne stječe, izravno ili neizravno, kvalificirani udio u kreditnoj instituciji, popis dvadeset najvećih dioničara kreditne institucije s iznosom njihovih udjela u kapitalu kreditne institucije.
(2) Kreditna institucija koja namjerava pružati dodatnu financijsku uslugu iz članka 12. stavka 2. točaka 1., 3. i 5. ovoga Zakona dužna je Hrvatskoj narodnoj banci dostaviti informacije i dokumentaciju propisanu posebnim zakonom.
(3) Prije izdavanja odobrenja za rad Hrvatska narodna banka savjetovat će se i razmijeniti informacije s nadležnim tijelom druge države članice ako je kreditna institucija:
1. društvo kći kreditne institucije koja je dobila odobrenje za rad u toj drugoj državi članici
2. društvo kći matičnog društva kreditne institucije koja je dobila odobrenje za rad u toj drugoj državi članici
3. pod kontrolom istih osoba, bilo fizičkih ili pravnih, koje kontroliraju kreditnu instituciju koja je dobila odobrenje za rad u toj drugoj državi članici.
(4) Prije izdavanja odobrenja za rad Hrvatska narodna banka savjetovat će se i razmijeniti informacije s nadležnim nadzornim tijelom druge države članice koje je odgovorno za nadzor nad društvima za osiguranje ili investicijskim društvima u toj državi članici ako je kreditna institucija:
1. društvo kći društva za osiguranje ili investicijskog društva koje je dobilo odobrenje za rad u Uniji
2. društvo kći matičnog društva, društva za osiguranje ili investicijskog društva koje je dobilo odobrenje za rad u Europskoj uniji ili
3. pod kontrolom istih osoba, bilo fizičkih ili pravnih, koje kontroliraju društvo za osiguranje ili investicijsko društvo koje je dobilo odobrenje za rad u Europskoj uniji.
(5) Pri savjetovanju i razmjeni informacija iz stavaka 3. i 4. ovoga članka Hrvatska narodna banka posebno će se savjetovati i razmijeniti sve informacije koje su značajne za izdavanje odobrenja za rad i koje su značajne za kontinuiranu procjenu usklađenosti s uvjetima poslovanja, a koje se odnose na:
− ugled i iskustvo članova upravljačkog tijela uključenih u upravljanje drugim članom iste grupe.
(6) Hrvatska narodna banka ovlaštena je za pravne ili fizičke osobe koje procjenjuje pri odlučivanju o zahtjevu za izdavanje odobrenja za rad, podatke o prekršajnoj osuđivanosti, o tome vodi li se protiv tih osoba kazneni ili prekršajni postupak te o tome da te osobe nisu pravomoćno osuđene pribaviti iz odgovarajućih evidencija.
(7) Hrvatska narodna banka ovlaštena je od ministarstva nadležnog za pravosuđe na temelju obrazloženog zahtjeva pribaviti podatke o pravomoćnoj osuđivanosti osoba iz stavka 6. ovoga članka za kaznena djela i prekršaje u Republici Hrvatskoj, kao i za kaznena djela i prekršaje u državi članici, iz:
– kaznene evidencije ili iz Europskog informacijskog sustava kaznenih evidencija (ECRIS) u skladu sa zakonom kojim se uređuju pravne posljedice osude, kaznena evidencija i rehabilitacija, a kojim su u nacionalne propise država članica prenesene Odluka 2009/316/PUP i, Okvirna odluka 2009/315/PUP Direktiva (EU) 2019/884 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2019. o izmjeni Okvirne odluke Vijeća 2009/315/PUP u vezi s razmjenom podataka o državljanima trećih zemalja i u vezi s Europskim informacijskim sustavom kaznene evidencije (ECRIS) te o zamjeni Odluke Vijeća 2009/316/PUP (SL L 151. 7. 6. 2019.) i osigurana provedba Uredbe (EU) 2019/816 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2019. o uspostavi centraliziranog sustava za utvrđivanje država članica koje imaju podatke o osuđujućim presudama protiv državljana trećih zemalja i osoba bez državljanstva (sustav ECRIS-TCN) za dopunu Europskog informacijskog sustava kaznene evidencije te o izmjeni Uredbe (EU) 2018/1726 (SL L 135. 22. 5. 2019.) (u daljnjem tekstu: propis kojim se uređuju pravne posljedice osude, kaznena evidencija i rehabilitacija), i to za kaznena djela iz članka 33. stavka 2. ovoga Zakona
– prekršajne evidencije.
(8) Pri izdavanju odobrenja za rad kreditne institucije spojiti će se postupci te će se istodobno odlučivati o sljedećim zahtjevima:
1. zahtjevu za izdavanje odobrenja za rad
2. zahtjevu za stjecanje kvalificiranog udjela
3. zahtjevu za izdavanje prethodne suglasnosti za obavljanje funkcije člana uprave i zahtjevu za izdavanje prethodne suglasnosti za obavljanje funkcije predsjednika uprave
4. zahtjevu za izdavanje prethodne suglasnosti za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora i zahtjevu za izdavanje prethodne suglasnosti za obavljanje funkcije predsjednika nadzornog odbora
5. zahtjevu za izdavanje odobrenja za pružanje financijske usluge iz članka 12. ovoga Zakona ako je istodobno podnesen zahtjev za pružanje te usluge.
(9) Hrvatska narodna banka obavještava Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo o uvjetima za izdavanje odobrenja za rad kreditnoj instituciji.
Usvajanje zahtjeva za izdavanje odobrenja za rad
Članak 16.
(1) Hrvatska narodna banka ocjenjuje jesu li za izdavanje odobrenja za rad ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
1. da za kvalificiranog stjecatelja ili, za slučaj da niti jedna pravna ili fizička osoba ne stječe kvalificirani udio, za 20 najvećih stjecatelja udjela u kreditnoj instituciji ne postoji razlog iz članka 37. ovoga Zakona
2. da obavljanje supervizije poslovanja kreditne institucije prema odredbama ovoga Zakona ne bi bilo otežano ili onemogućeno zbog uske povezanosti kreditne institucije s drugim pravnim ili fizičkim osobama
3. da obavljanje supervizije poslovanja kreditne institucije prema odredbama ovoga Zakona ne bi bilo otežano ili onemogućeno zbog propisa treće zemlje koji uređuju poslovanje pravnih ili fizičkih osoba sa sjedištem odnosno prebivalištem ili boravištem u trećoj zemlji s kojima je kreditna institucija usko povezana ili ako ne postoje drugi razlozi zbog kojih nije moguće ili je otežano provesti superviziju
4. da osobe predložene za predsjednika odnosno članove uprave kreditne institucije ispunjavaju uvjete iz članka 44. ili članka 45. ovoga Zakona ili ako osobe predložene za predsjednika odnosno članove nadzornog odbora ispunjavaju uvjete iz članka 48. ili članka 49. ovoga Zakona
5. da kreditna institucija ima vlastiti regulatorni kapital u skladu s Uredbom (EU) 575/2013 ili inicijalni kapital u skladu s člankom 26. ovoga Zakona
6. da će kreditna institucija biti organizirana u skladu s ovim Zakonom, odnosno da su osigurani uvjeti za poslovanje kreditne institucije određeni ovim Zakonom, propisima donesenima na temelju ovoga Zakona ili propisima Europske unije kojima se uređuje poslovanje kreditne institucije
7. da će kreditna institucija imati sjedište u Republici Hrvatskoj
8. da će kreditna institucija biti fizički prisutna u Republici Hrvatskoj i da će uprava voditi poslove s područja Republike Hrvatske
9. da odredbe statuta kreditne institucije nisu u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona ili odredbama propisa donesenih na temelju ovoga Zakona ili propisa Europske unije kojima se uređuje poslovanje kreditne institucije
10. da iz informacija i dokumentacije te drugih poznatih činjenica proizlazi da je kreditna institucija kadrovski, organizacijski i tehnički sposobna pružati bankovne i/ili financijske usluge na način i u opsegu koji je predviđen njezinim poslovnim planom
11. da iz informacija i dokumentacije te drugih poznatih činjenica proizlazi da je kreditna institucija uspostavila sustav upravljanja iz članka 181. ovoga Zakona na način koji omogućava dobro i učinkovito upravljanje rizicima i
12. da iz informacija i dokumentacije proizlazi da kreditna institucija ispunjava druge uvjete za pružanje bankovnih i/ili financijskih usluga na koje se odnosi zahtjev za izdavanje odobrenja za rad.
(2) Pri odlučivanju o zahtjevu za izdavanje odobrenja za rad ne vodi se računa o ekonomskim potrebama tržišta.
(3) U slučajevima iz članka 14. stavka 6. ovoga Zakona pri izdavanju odobrenja za rad uzimaju se u obzir informacije koje su bile dostupne pri izdavanju postojećih odobrenja.
(4) Ako Hrvatska narodna banka utvrdi da uvjeti za izdavanje odobrenja za rad nisu ispunjeni, odbit će zahtjev.
(5) Hrvatska narodna banka obavještava Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo o izdavanju i ukidanju odobrenja za rad kreditnoj instituciji kao i o razlozima za ukidanje odobrenja za rad.
(6) Pri obavještavanju Europskog nadzornog tijela za bankarstvo o izdavanju odobrenja za rad iz stavka 5. ovoga članka Hrvatska narodna banka dostavit će informaciju o sustavu osiguranja depozita u kojemu je kreditna institucija član.
2. danom upisa nove kreditne institucije u sudski registar u slučaju spajanja kreditnih institucija
3. danom upisa statusne promjene iz članka 23. stavka 3. ovoga Zakona kada statusnom promjenom prestane postojati
4. danom, satom i minutom navedenim u izreci odluke o pokretanju prisilne likvidacije kreditne institucije.
(2) Istovremeno s prestankom važenja odobrenja za rad prestaje važiti i odobrenje za pružanje financijskih usluga, kao i sva ostala odobrenja dana toj kreditnoj instituciji.
(3) Hrvatska narodna banka obavještava Europsku središnju banku kada odobrenje za rad kreditne institucije prestane važiti sukladno stavku 1. ovoga članka.
Razlozi za ukidanje odobrenja za rad
Članak 18.
(1) Hrvatska narodna banka ocijenit će je li ispunjen neki od sljedećih razloga za ukidanje odobrenja za rad:
1. ako kreditna institucija ne počne poslovati unutar 12 mjeseci od izdavanja odobrenja za rad
2. ako kreditna institucija Hrvatskoj narodnoj banci u pisanom obliku dostavi obavijest da više ne namjerava pružati bankovne usluge
3. ako kreditna institucija samostalno prestane pružati bankovne usluge za koje je dobila odobrenje duže od šest mjeseci
4. ako kreditna institucija odobrenje za rad upotrebljava isključivo za obavljanje aktivnosti iz članka 4. stavka 1. točke 1. podtočke (b) Uredbe (EU) br. 575/2013 i u razdoblju od pet uzastopnih godina ima prosjek ukupne imovine ispod pragova utvrđenih tim člankom
5. ako u slučaju provedene obnove postupka utvrdi da je odobrenje za rad kreditnoj instituciji doneseno na temelju neistinitih ili netočnih podataka ili izjava bitnih za donošenje tog odobrenja
6. ako kreditna institucija prestane ispunjavati uvjete na temelju kojih je dobila odobrenje za rad
7. ako kreditna institucija više ne ispunjava bonitetne zahtjeve iz dijela trećeg, četvrtog i šestog Uredbe (EU) br. 575/2013, osim zahtjeva utvrđenih u člancima 92.a i 92.b Uredbe (EU) br. 575/2013, ili zahtjeva vezanog uz visinu dodatnog regulatornog kapitala koje je svojim rješenjem naložila Hrvatska narodna banka u skladu s člankom 105. stavkom 1. točkom 1. ovoga Zakona, ili posebnog zahtjeva vezanog uz likvidnost u skladu s člankom 105. stavkom 1. točkom 16. ovoga Zakona odnosno člankom 110. ovoga Zakona
8. ako se ne može očekivati da će kreditna institucija nastaviti ispunjavati svoje obveze prema vjerovnicima te posebno ako više ne pruža sigurnost za imovinu koja joj je povjerena, osobito što se tiče isplate depozita
9. ako kreditna institucija ispunjava sve sljedeće uvjete:
a) u skladu sa zakonom kojim se uređuje sanacija kreditnih institucija i investicijskih društava ili člankom 18. stavkom 1. točkom (a) Uredbe (EU) 806/2014 utvrđeno je da kreditna institucija propada ili će vjerojatno propasti
b) sanacijsko tijelo, u skladu sa zakonom kojim se uređuje sanacija kreditnih institucija i investicijskih društava utvrdi da nije razumno očekivati da bi druge mjere privatnog sektora, mjere institucionalnog sustava zaštite, supervizorske mjere, supervizorske mjere u fazi rane intervencije ili smanjenje vrijednosti ili pretvaranje relevantnih instrumenata kapitala ili podložnih obveza u skladu s odredbama glave VII. tog zakona spriječile propast institucije u razumnom razdoblju ili ako utvrdi da je ispunjen uvjet iz članka 18. stavka 1. točke (b) Uredbe (EU) 806/2014
c) sanacijsko tijelo, u skladu sa zakonom kojim se uređuje sanacija kreditnih institucija i investicijskih društava utvrdi da sanacija kreditne institucije nije u javnom interesu ili ako utvrdi da nije ispunjen uvjet iz članka 18. stavka 1. točke (c) Uredbe (EU) 806/2014
10. ako je kreditna institucija proglašena krivom za ozbiljno kršenje zakona kojim se uređuje sprječavanje pranja novca i financiranje terorizma odnosno nacionalnih odredbi u koje je prenesena Direktiva (EU) 2015/849 o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca i financiranja terorizma, o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive 2005/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i Direktive Komisije 2006/70/EZ (SL L 141, 5. 6. 2015.) (u daljnjem tekstu: Direktiva EU 2015/849)
11. ako kreditna institucija na bilo koji način onemogućuje obavljanje supervizije svojeg poslovanja
12. ako postoji razlog za ukidanje suglasnosti za stjecanje kvalificiranog udjela iz članka 38. ovoga Zakona
13. ako kreditna institucija ne ispunjava obveze koje se odnose na osiguranje depozita u skladu sa zakonom kojim se uređuje sustav osiguranja depozita
14. ako kreditna institucija ne ispunjava tehničke, organizacijske, kadrovske ili ostale uvjete za pružanje bankovnih usluga i
15. ako je kreditna institucija počinila neku od povreda navedenih u člancima 372. i 373. ovoga Zakona.
(2) U odluci o ukidanju odobrenja za rad navest će se i da će ona biti javno objavljena.
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ako postoje razlozi za ukidanje odobrenje za rad kreditnoj instituciji odobrenje se ne može ukinuti od trenutka kada je donesena odluka o otvaranju postupka sanacije do trenutka donošenja odluke o okončanju postupka sanacije.
Objava odluke o ukidanju odobrenja za rad
Članak 19.
Hrvatska narodna banka dužna je odluku o ukidanju odobrenja za rad dostaviti nadležnom trgovačkom sudu i Hrvatskoj agenciji za osiguranje depozita te istu javno objaviti na svojim internetskim stranicama, te o toj odluci obavijestiti Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo.
Odobrenje za pružanje financijskih usluga
Članak 20.
(1) Kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj dužna je, prije upisa u sudski registar financijskih usluga koje namjerava pružati dobiti odobrenje za pružanje tih financijskih usluga u skladu s ovim Zakonom.
(2) Za dobivanje odobrenja za pružanje financijskih usluga kreditna institucija dužna je Hrvatskoj narodnoj banci podnijeti zahtjev za izdavanje odobrenja za pružanje financijskih usluga i dostaviti informacije i dokumentaciju sukladno podzakonskom propisu donesenom na temelju stavka 8. ovoga članka.
(3) Odluka o odobrenju iz stavka 1. ovoga članka donosi se istodobno kad i odluka o odobrenju za rad, osim ako je zahtjev za izdavanje odobrenja za pružanje financijske usluge podnesen nakon što je kreditna institucija iz stavka 1. ovoga članka dobila odobrenje za rad.
(4) Zahtjev za izdavanje odobrenja za pružanje financijske usluge iz članka 12. stavka 1. točke 18. ovoga Zakona, zajedno s informacijama i dokumentacijom iz članka 60. stavka 7. Uredbe (EU) 2023/1114 i delegirane uredbe donesene na temelju članka 60. stavka 13. Uredbe (EU) 2023/1114, Hrvatska narodna banka dostavit će Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga i zatražiti mišljenje o tome postoje li sumnje da kreditna institucija ne bi ispunjavala uvjete za pružanje usluga iz glave V. Uredbe (EU) 2023/1114.
(5) Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga dostavit će Hrvatskoj narodnoj banci mišljenje iz stavka 4. ovoga članka u roku od 40 dana od dana primitka potpunih informacija i dokumentacije iz stavka 4. ovoga članka a ako dokumentacija iz stavka 4. ovoga članka nije potpuna, Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga će u roku od 20 dana obavijestiti Hrvatsku narodnu banku te predložiti pozivanje stranke na dopunu dokumentacije.
(6) Hrvatska narodna banka će pri postupanju po zahtjeva za izdavanje odobrenja za pružanja financijske usluge iz članka 12. stavka 1. točke 18. ovoga Zakona uzeti u obzir mišljenje Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga.
(7) Rok iz članka 348. ovoga Zakona u kojem se odlučuje o zahtjevu za izdavanje odobrenja iz ovoga članka ne teče sve dok Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga ne dostavi mišljenje iz stavka 4. ovoga članka ili dok ne isteke rok iz stavka 5. ovoga članka.
(8) Hrvatska narodna banka podzakonskim propisom uređuje dokumentaciju i informacije koje se prilažu zahtjevu za izdavanje odobrenja za pružanje financijskih usluga.
Odbijanje zahtjeva za izdavanje odobrenja za pružanje pojedinih financijskih usluga
Članak 21.
Zahtjev za izdavanje odobrenja za pružanje financijskih usluga odbit će se:
1. ako kreditna institucija ne ispunjava tehničke, kadrovske, organizacijske ili ostale uvjete za pružanje pojedinih financijskih usluga
2. ako su kreditnoj instituciji izrečene supervizorske mjere, a uvođenje nove financijske usluge moglo bi negativno utjecati na izvršenje supervizorskih mjera ili
3. ako kreditna institucija ne ispunjava posebne uvjete koji se, glede financijskih usluga predviđenih njezinim poslovnim planom, propisuju drugim propisom kojim se uređuje pružanje financijskih usluga.
Ukidanje odobrenja za pružanje pojedinih financijskih usluga
Članak 22.
(1) Odluka o ukidanju odobrenja za pružanje financijskih usluga donosi se:
1. ako se u slučaju provedene obnove postupka utvrdi da je rješenje o odobrenju za pružanje financijske usluge doneseno na temelju neistinitih ili netočnih podataka ili izjava bitnih za donošenje tog rješenja
2. ako kreditna institucija više ne ispunjava tehničke, kadrovske, organizacijske ili ostale uvjete za pružanje pojedine financijske usluge
3. ako kreditna institucija više ne ispunjava uvjete propisane drugim propisima kojima se uređuje pružanje pojedine financijske usluge ili
4. ako kreditna institucija u pisanom obliku dostavi obavijest da više ne namjerava pružati jednu ili više financijskih usluga.
(2) Kreditna institucija je dužna odluku o ukidanju odobrenja za pružanje financijskih usluga dostaviti, u roku od osam dana od dana primitka te odluke, nadležnom trgovačkom sudu te istu bez odgađanja javno objaviti na svojim internetskim stranicama.
III.3 . OSTALA ODOBRENJA
Odobrenje za provedbu statusnih promjena
Članak 23.
(1) Kreditna institucija, financijski holding i mješoviti financijski holding koji je dobio odobrenje iz članka 87. ovoga Zakona (u daljnjem tekstu: financijski sudionik) koji namjeravaju provesti jednu od statusnih promjena iz stavka 3. ovoga članka dužni su nakon usvajanja nacrta uvjeta provedbe statusne promjene iz stavka 3. ovoga članka Hrvatskoj narodnoj banci podnijeti zahtjev za izdavanje odobrenja za provedbu statusne promjene (u daljnjem tekstu: zahtjev za odobrenje statusne promjene) koji sadrži informacije iz podzakonskog propisa donesenog na temelju članka 25. stavka 13. ovoga Zakona, te o tome obavijestiti tijelo koje će biti nadležno za superviziju subjekata koji nastaju nakon te statusne promjene.
(2) Financijski sudionik iz stavka 1. ovoga članka ne smije provesti statusnu promjenu niti je upisati u sudski registar prije dobivanja odobrenja za provedbu statusne promjene.
(3) Statusne promjene su promjene kod kojih:
a) jedno ili više društava, koji prestaju postojati bez postupka likvidacije, prenose svu svoju imovinu i obveze ili njihove dijelove na drugo postojeće društvo, društvo preuzimatelja, u zamjenu za izdavanje njihovim članovima vrijednosnih papira ili dionica koji predstavljaju kapital tog drugog društva i, ako je to primjenjivo, isplatu u gotovini iznosa koji ne prelazi 10 % nominalne vrijednosti, osim ako je drukčije propisano primjenjivim nacionalnim pravom, ili, ako nominalna vrijednost ne postoji, knjigovodstvene vrijednosti tih vrijednosnih papira ili dionica
b) jedno ili više društava, koji prestaju postojati bez postupka likvidacije, prenose svu svoju imovinu i obveze ili njihove dijelove na drugo postojeće društvo, društvo preuzimatelja, bez izdavanja novih vrijednosnih papira ili dionica društva preuzimatelja, pod uvjetom da jedna osoba izravno ili neizravno drži sve dionice društava koja se spajaju ili da članovi društava koja se spajaju drže svoje vrijednosne papire i dionice u istom omjeru u svim društvima koja se spajaju
c) dva ili više društava, koji prestaju postojati bez postupka likvidacije, prenose svu svoju imovinu i obveze ili njihove dijelove na društvo koje osnivaju u zamjenu za izdavanje njihovim članovima vrijednosnih papira ili dionica koji predstavljaju kapital tog novog društva i, prema potrebi, isplatu u gotovini iznosa koji ne prelazi 10 % nominalne vrijednosti, osim ako je drukčije propisano primjenjivim nacionalnim pravom, ili, ako nominalna vrijednost ne postoji, knjigovodstvene vrijednosti tih vrijednosnih papira ili dionica
d) društvo, koje prestaje postojati bez postupka likvidacije, prenosi svu svoju imovinu i obveze ili njihove dijelove na društvo koje drži sve vrijednosne papire ili dionice koji predstavljaju njegov kapital
e) transakcija u okviru koje društvo koje je prestalo postojati bez postupka likvidacije prenosi svu svoju imovinu i obveze na više društava u zamjenu za dodjelu, dioničarima društva koje se dijeli, vrijednosnih papira ili dionica u društvima koja zbog podjele primaju uplate i, ako je to primjenjivo, isplatu u gotovini iznosa koji ne prelazi 10 % nominalne vrijednosti, osim ako je drukčije propisano primjenjivim nacionalnim pravom, ili, ako nominalna vrijednost ne postoji, knjigovodstvene vrijednosti tih vrijednosnih papira ili dionica
f) transakcija u okviru koje društvo koje je prestalo postojati bez postupka likvidacije prenosi svu svoju imovinu i obveze na više novoosnovanih društava u zamjenu za dodjelu, dioničarima društva koje se dijeli, vrijednosnih papira ili dionica u društvima primateljima i, ako je to primjenjivo, isplatu u gotovini iznosa koji ne prelazi 10 % nominalne vrijednosti, osim ako je drukčije propisano primjenjivim nacionalnim pravom, ili, ako nominalna vrijednost ne postoji, knjigovodstvene vrijednosti tih vrijednosnih papira ili dionica
g) transakcija koja se sastoji od kombinacije transakcija opisanih u točkama e) i f) ovoga stavka
h) transakcija u okviru koje društvo koje se dijeli dio svoje imovine i obveza prenosi na jedno ili više društava primatelja u zamjenu za izdavanje, članovima društva koje se dijeli, vrijednosnih papira ili dionica u društvima primateljima, u društvu koje se dijeli ili i u društvima primateljima i u društvu koje se dijeli, i, ako je to primjenjivo, isplatu u gotovini iznosa koji ne prelazi 10 % nominalne vrijednosti, osim ako je drukčije propisano primjenjivim nacionalnim pravom, ili, ako nominalna vrijednost ne postoji, knjigovodstvene vrijednosti tih vrijednosnih papira ili dionica
i) transakcija u okviru koje društvo koje se dijeli dio svoje imovine i obveza prenosi na jedno ili više društava primatelja u zamjenu za izdavanje, društvu koje se dijeli, vrijednosnih papira ili dionica u društvima primateljima
j) provedena statusna promjena koja nije navedena u točkama od a) do i) ovoga stavka, a odnose se na spajanja, pripajanja odnosno podjele kako su propisani zakonom kojim se uređuju trgovačka društva.
(4) Iznimno od stavka 1. ovoga članka zahtjev za odobrenje statusne promjene nisu dužni podnijeti kreditna institucija, financijski holding i mješoviti financijski holding, ako namjeravaju provesti statusnu promjenu u kojoj nastaje nova kreditna institucija za koju se podnosi zahtjev za izdavanje odobrenja za rad u skladu s člankom 14. ovoga Zakona ili financijski holding odnosno mješoviti financijski holding koji podnosi zahtjev za izdavanje odobrenja u skladu s člankom 87. ovoga Zakona.
(5) Iznimno od stavka 1. ovoga članka statusne promjene koje su rezultat provedbe sanacije temeljem propisa kojim se uređuje sanacija kreditnih institucija ne podliježu obvezama utvrđenima ovom glavom.
Postupak podnošenja zahtjeva za odobrenje statusne promjene
Članak 24.
(1) Hrvatska narodna banka izdat će u roku od deset radnih dana od dana zaprimanja zahtjeva za odobrenje statusne promjene podnositelju zahtjeva pisanu potvrdu o zaprimanju zahtjeva u kojoj će utvrditi je li zahtjev uredan.
(2) Urednim zahtjevom iz stavka 1. ovoga članka smatra se zahtjev kojem su priložene sve informacije i dokumentacija propisana podzakonskim propisom donesenim na temelju članka 25. stavka 13. ovoga Zakona.
(3) Pri izdavanju potvrde iz stavka 1. ovoga članka Hrvatska narodna banka obavještava podnositelja zahtjeva o danu isteka roka za provođenje postupka odlučivanja o zahtjevu, a koji ne može biti duži od šest mjeseci od dana izdavanja potvrde.
(4) Ako zahtjev iz stavka 1. ovoga članka nije uredan, Hrvatska narodna banka će u primjerenom roku pozvati podnositelja tog zahtjeva da ga nadopuni u roku koji ona odredi.
(5) U roku od deset radnih dana od dana zaprimanja nadopunjenog zahtjeva za odobrenje statusne promjene Hrvatska narodna banka postupit će u skladu sa stavkom 1. ovoga članka.
(6) Ako se tijekom postupka odlučivanja o zahtjevu za odobrenje statusne promjene na strani podnositelja zahtjeva pojave nove činjenice i okolnosti koje utječu na postupak, Hrvatska narodna banka će poništiti potvrdu kojom je utvrđeno da je zahtjev uredan te će sukladno stavku 3. ovoga članka pozvati podnositelja zahtjeva da zahtjev nadopuni u primjerenom roku.
(7) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, ako statusna promjena uključuje isključivo financijske sudionike članove iste grupe, rok za provođenje postupka odlučivanja o zahtjevu ne može biti duži od 60 radnih dana od dana izdavanja potvrde iz stavka 1. ovoga članka.
(8) Tijekom provođenja postupka odlučivanja o zahtjevu za odobrenje statusne promjene, Hrvatska narodna banka može pisanim putem zatražiti i dodatne informacije i dokumentaciju, a ako statusna promjena uključuje financijske sudionike članove iste grupe Hrvatska narodna banka te dodatne informacije i dokumentaciju ne može zatražiti nakon isteka 50 radnih dana od dana izdavanja potvrde iz stavka 1. ovoga članka.
(9) U slučaju iz stavaka 7. i 8. ovoga članka, podnositelj zahtjeva dužan je dostaviti zatražene informacije i dokumentaciju u roku koji odredi Hrvatska narodna banka, a koji ne može biti duži od 20 radnih dana te u tom roku ne teče rok iz stavka 3. odnosno rok iz stavka 7. ovoga članka a Hrvatska narodna banka može naknadno zatražiti dopunu ili pojašnjenje dostavljenih informacija, ali takav zahtjev ne može produžiti rok iz stavka 3. odnosno rok iz stavka 7. ovoga članka.
(10) Iznimno od stavka 9. ovoga članka, Hrvatska narodna banka može odrediti rok za dostavu informacija i dokumentacije do 30 radnih dana u sljedećim slučajevima:
1. kada barem jedan od financijskih sudionika u statusnoj promjeni ima sjedište u trećoj zemlji, odnosno kada podliježe propisima treće zemlje ili
2. kada je razmjena informacija s nadležnim nadzornim tijelom za provedbu nadzora u području sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma potrebna radi provedbe procjene u postupku odlučivanja o zahtjevu za odobrenje statusne promjene.
(11) Obrazloženu odluku o zahtjevu za odobrenje statusne promjene dostavit će se podnositelju zahtjeva u roku od dva radna dana od dana donošenja.
(12) U odluci kojom daje odobrenje za statusnu promjenu Hrvatska narodna banka može odrediti rok u kojem se statusna promjena mora provesti.
(13) Podnositelj zahtjeva dužan je odluku o statusnoj promjeni iz stavka 11. ovoga članka dostaviti tijelima koja su prema nacionalnom pravu zadužena za nadzor predložene statusne promjene.
(14) U slučaju iz stavka 7. ovoga članka, ako Hrvatska narodna banka u roku iz tog stavka ne odluči o zahtjevu, smatra se da je odobrenje izdano.
(15) Podnositelj zahtjeva koji namjerava provesti statusnu promjenu dužan je zahtjevu za odobrenje statusne promjene priložiti obavijest o načinu kako namjerava osigurati zaštitu vjerovnika ako je ista primjenjiva na tu statusnu promjenu u skladu sa zakonom kojim se uređuju trgovačka društva te o načinu i rokovima obavještavanja deponenata u skladu sa zakonom kojim se uređuje sustav osiguranja depozita.
(16) Financijski sudionik koji namjerava provesti statusnu promjenu pripajanja (u daljnjem tekstu: pripajanje) drugoj kreditnoj instituciji sa sjedištem u drugoj državi članici, a kreditna institucija kojoj će ona biti pripojena nije osnovala podružnicu u Republici Hrvatskoj, dužna je prije provođenja pripajanja, a najkasnije dva mjeseca od objave zajedničkog plana pripajanja:
1. obavijestiti vjerovnike o pripajanju, kao i o načinu na koji namjerava na području Republike Hrvatske osigurati ispunjenje njihovih tražbina, osim ako je kreditna institucija prije pripajanja podmirila sve svoje obveze prema vjerovnicima iz Republike Hrvatske
2. obavijestiti dužnike o načinu na koji će primati ispunjenje obveza na području Republike Hrvatske i
3. obavijestiti Hrvatsku narodnu banku o ispunjenju obveza iz točaka 1. i 2. ovoga stavka.
(17) Financijski sudionik koji namjerava provesti statusnu promjenu spajanja (u daljnjem tekstu: spajanje) s drugom kreditnom institucijom sa sjedištem u drugoj državi članici, pri čemu će kreditna institucija koja će nastati spajanjem imati sjedište u drugoj državi članici, dužna je prije provođenja spajanja, a najkasnije dva mjeseca od objave zajedničkog plana spajanja:
1. obavijestiti vjerovnike o spajanju, kao i o načinu na koji namjerava na području Republike Hrvatske osigurati ispunjenje njihovih tražbina, osim ako je kreditna institucija prije spajanja podmirila sve svoje obveze prema vjerovnicima iz Republike Hrvatske
2. obavijestiti dužnike o načinu na koji će primati ispunjenje obveza na području Republike Hrvatske i
3. obavijestiti Hrvatsku narodnu banku o ispunjenju obveza iz točaka 1. i 2. ovoga stavka.
(18) Kreditna institucija ili društvo iz treće zemlje koja namjerava provesti pripajanje kreditne institucije dužna je prije provođenja pripajanja Hrvatskoj narodnoj banci podnijeti zahtjev iz članka 70. ovoga Zakona a kako bi se osigurao nastavak poslovanja preko podružnice najmanje godinu dana od dana pripajanja.
(19) Kreditna institucija ili društvo iz treće zemlje koja je nastala spajanjem s kreditnom institucijom sa sjedištem u Republici Hrvatskoj dužna je u roku od 15 dana od dana spajanja Hrvatskoj narodnoj banci podnijeti zahtjev iz članka 70. ovoga Zakona kako bi se osigurao nastavak poslovanja preko podružnice najmanje godinu dana od dana spajanja.
Odlučivanje o odobrenju za provođenje statusne promjene
Članak 25.
(1) Pri odlučivanju o izdavanju odobrenja za statusnu promjenu, a u svrhu osiguranja stabilnosti bonitetnog profila podnositelja zahtjeva nakon dovršetka statusnih promjena ako je primjenjivo, posebno rizika kojima je podnositelj zahtjeva izložen ili bi mogao biti izložen tijekom provedbe te statusne promjene i, ako je primjenjivo, rizika kojima bi podnositelj zahtjeva nakon statusne promjene mogao biti izložen, Hrvatska narodna banka procijeniti će sljedeće kriterije:
1. ugled financijskog sudionika u statusnoj promjeni
2. financijsku stabilnost podnositelja zahtjeva u statusnoj promjeni a osobito, ako je primjenjivo, u odnosu na vrstu poslova koje će subjekt koji nastaje nakon statusne promjene obavljati
3. ako je primjenjivo, mogućnosti subjekta koji nastaje nakon statusne promjene da se pridržava, odnosno nastavi pridržavati odredbi ovoga Zakona i Uredbe (EU) br. 575/2013 i kada je primjenjivo ostalih propisa Europske unije, a osobito propisa kojima je uređeno poslovanje konglomerata u koje je prenesena Direktiva EU 2002/87/EC Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2002. o dodatnom nadzoru kreditnih institucija, društava za osiguranje i investicijskih društava u financijskom konglomeratu i o izmjeni direktiva Vijeća 73/239/EEZ, 79/267/EEZ, 92/49/EEZ, 92/96/EEZ, 93/6/EEZ i 93/22/EEZ i direktiva 98/78/EZ i 2000/12/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 35, 11. 2. 2003.) i propisa kojima se uređuje osnivanje i poslovanje institucija za elektronički novac u koje je prenesena Direktiva 2009/110/EC od 16. rujna 2009. o osnivanju, obavljanju djelatnosti i bonitetnom nadzoru poslovanja institucija za elektronički novac te o izmjeni direktiva 2005/60/EZ i 2006/48/EZ i stavljanju izvan snage Direktive 2000/46/EZ (SL L 267, 10. 10. 2009.)
4. realističnost i utemeljenost plana provedbe statusne promjene iz bonitetnog aspekta i
5. postojanje opravdanih razloga za sumnju, u skladu s propisima kojima se uređuje sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma, da je u vezi s predmetnim stjecanjem provedeno, da se u vezi s predmetnim stjecanjem provodi ili pokušava provesti pranje novca ili financiranje terorizma, ili da predmetno stjecanje može povećati rizik od provođenja pranja novca ili financiranja terorizma.
(2) Hrvatska narodna banka prati provedbu plana iz stavka 1. točke 4. ovoga članka do završetka provedbe statusne promjene o kojoj je podnositelj zahtjeva dužan izvješćivati Hrvatsku narodnu banku.
(3) Pri procjeni kriterija iz stavka 1. točke 5. ovoga članka Hrvatska narodna banka savjetovati će se s nadležnim nadzornim tijelom za provedbu nadzora u području sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma.
(4) Hrvatska narodna banka izdati će odobrenje za statusnu promjenu ako:
1. temeljem kriterija iz stavka 1. ovoga članka ocijeni da stabilnost bonitetnog profila podnositelja zahtjeva nakon dovršetka statusnih promjena neće biti ugrožena, a osobito temeljem rizika kojima je podnositelj zahtjeva izložen ili bi mogao biti izložen tijekom provedbe te statusne promjene i, ako je primjenjivo, rizika kojima bi subjekt koji nastane iz statusne promjene mogao biti izložen
2. ako time u Republici Hrvatskoj ne bi došlo ili ne bi moglo doći do narušavanja sigurnosti i stabilnosti poslovanja jedne kreditne institucije ili financijskog sustava u cjelini.
(5) Zahtjev kreditne institucije za pripajanje kreditnoj instituciji iz treće zemlje odbit će se i ako je odbijen zahtjev te kreditne institucije za izdavanje odobrenja za osnivanje podružnice iz treće zemlje u skladu s člankom 70. ovoga Zakona.
(6) Pri donošenju odluke o zahtjevu za odobrenje statusne promjene uzima se u obzir negativno mišljenje koje je u pisanom obliku izdalo nadležno nadzorno tijelo za provedbu nadzora u području sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma u odnosu na uvjet iz stavka 1. točke 5. ovoga članka a koje je zaprimljeno u roku od 30 radnih dana od dana kada je zatraženo mišljenje a u slučaju da je to mišljenje negativno Hrvatska narodna banka može odbiti zahtjev za odobrenje statusne promjene.
(7) Pri odlučivanju o zahtjevu za odobrenje statusne promjene isti se neće procjenjivati s osnova ekonomskih potreba tržišta.
(8) Hrvatska narodna banka savjetovat će se prije donošenja odluke o odobrenju statusne promjene s drugim nadležnim odnosno nadzornim tijelom ako je sudionik u statusnoj promjeni jedan od sljedećih:
1. kreditna institucija, društvo za osiguranje i društvo za reosiguranje, investicijsko društvo ili društvo za upravljanje imovinom kojem je odobrenje za rad izdano u drugoj državi članici ili je izdalo drugo nadležno odnosno nadzorno tijelo
2. matično društvo kreditnoj instituciji, društvu za osiguranje i društvu za reosiguranje, investicijskom društvu ili društvu za upravljanje imovinom kojem je odobrenje za rad izdano u drugoj državi članici ili je za stjecatelja nadležno drugo nadzorno tijelo ili
3. pravna osoba koja kontrolira kreditnu instituciju, društvo za osiguranje i društvo za reosiguranje, investicijsko društvo ili društvo za upravljanje imovinom kojem je odobrenje za rad izdano u drugoj državi članici ili je za stjecatelja nadležno drugo nadzorno tijelo.
(9) U slučaju iz stavka 8. ovoga članka, u obrazloženju nacrta odluke o odobrenju statusne promjene Hrvatska narodna banka navest će mišljenja drugog nadzornog odnosno nadležnog tijela.
(10) Hrvatska narodna banka će drugom nadležnom tijelu, bez odgode, na njegov zahtjev dostaviti sve informacije koje su relevantne za procjenu statusne promjene, te na vlastitu inicijativu dostaviti sve informacije koje su bitne za procjenu statusne promjene.
(11) Hrvatska narodna banka će koordinirati svoju procjenu iz stavka 1. ovoga članka s drugim nadležnim tijelima i osigurati dosljednost svojih postupaka izdavanja odobrenja za statusne promjene.
(12) Ako podnositelj zahtjeva provede statusnu promjenu iz ovoga članka bez odobrenja Hrvatske narodne banke, Hrvatska narodna banka razmotrit će nalaganje odgovarajuće supervizorske mjere.
(13) Hrvatska narodna banka podzakonskim propisom detaljnije uređuje:
− informacije i dokumentaciju koja se prilaže zahtjevu za odobrenje statusne promjene
− način podnošenja zahtjeva za odobrenje statusne promjene i
− izvješćivanje o provedbi plana provedbe statusne promjene.
IV. INICIJALNI KAPITAL I DIONICE KREDITNE INSTITUCIJE
Inicijalni kapital kreditne institucije
Članak 26.
(1) Inicijalni kapital banke iznosi najmanje 5 milijuna eura.
(2) Inicijalni kapital štedne banke iznosi najmanje 1 milijun eura.
(3) Inicijalni kapital stambene štedionice iznosi najmanje 2,5 milijuna eura.
(4) Inicijalni kapital sastoji se od jedne ili više stavki navedenih u članku 26. stavku 1. točkama a) do e) Uredbe (EU) br. 575/2013.
(5) Hrvatska narodna banka obavijestiti će Europsku komisiju i Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo o razlozima za izdavanje odobrenja za rad određenim kategorijama kreditnih institucija čiji je inicijalni kapital manji od kapitala navedenog u stavku 1. ovoga članka.
Dionice kreditne institucije
Članak 27.
(1) Kreditna institucija je dioničko društvo.
(2) Dionice kreditne institucije glase na ime.
(3) Dionice kreditne institucije moraju biti u cijelosti uplaćene u novcu prije upisa osnivanja ili upisa povećanja temeljnog kapitala u sudski registar.
(4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, dionice kreditne institucije ne moraju biti uplaćene u novcu ako se temeljni kapital povećao:
− zbog provođenja statusnih promjena iz članka 23. ovoga Zakona u kojima sudjeluje kreditna institucija ili
− pretvaranjem instrumenta kapitala, odnosno druge novčane obveze kreditne institucije u temeljni kapital u skladu s ovim Zakonom i Uredbom (EU) br. 575/2013 ili zakonom kojim se uređuje sanacija kreditnih institucija i investicijskih društava.
(5) Dionice kreditne institucije izdaju se u nematerijaliziranom obliku.
(6) Imatelji dionica kreditne institucije dužni su pri ostvarivanju svojih dioničarskih prava djelovati u interesu kreditne institucije.
(7) Ako se dionice kreditne institucije vode na skrbničkom računu, skrbnički račun mora glasiti na ime.
Krediti i jamstva za stjecanje dionica odnosno udjela i drugih instrumenata regulatornog kapitala
Članak 28.
(1) Kreditna institucija ne može, izravno ili neizravno, kreditirati stjecanje ili izdavati garancije ili druga jamstva za stjecanje svojih dionica ili dionica, odnosno poslovnih udjela društava u čijem kapitalu sudjeluje s 20% ili više udjela, osim ako takvim stjecanjem dionica odnosno poslovnih udjela prestaje svaka kapitalna povezanost kreditne institucije s odnosnim društvom.
(2) Kreditna institucija ne može, izravno ili neizravno, kreditirati stjecanje ili izdavati garancije ili druga jamstva za stjecanje drugih financijskih instrumenata koje sama izdaje, odnosno koje izdaje društvo u čijem kapitalu sudjeluje s 20% ili više udjela, a koji se s obzirom na svoje karakteristike uključuju u izračun regulatornog kapitala te kreditne institucije.
(3) Kreditiranjem iz stavaka 1. i 2. ovoga članka smatra se i svaki drugi pravni posao koji je po svojoj ekonomskoj namjeni jednak kreditu.
(4) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, kreditna institucija može davati kredite ili jamstva za kredite svojim radnicima i radnicima društava u kojima kreditna institucija ima sudjelujući udio, i to za kupnju vlastitih dionica te kreditne institucije.
(5) Ukupan iznos kredita ili jamstava iz stavka 4. ovoga članka ne smije prelaziti 10% temeljnog kapitala te kreditne institucije.
Povlaštene dionice kreditne institucije
Članak 29.
Ukupan iznos temeljnog kapitala koji se odnosi na povlaštene dionice ne smije prijeći jednu četvrtinu iznosa temeljnog kapitala kreditne institucije.
Zabrana stjecanja dionica
Članak 30.
(1) Ako kreditna institucija ima kvalificirani udio u drugoj pravnoj osobi, ta pravna osoba ne može steći kvalificirani udio u toj kreditnoj instituciji.
(2) Ako pravna osoba ima kvalificirani udio u kreditnoj instituciji, ta kreditna institucija ne može steći kvalificirani udio u toj pravnoj osobi.
(3) Iznimke od ograničenja ulaganja iz članka 211. stavka 2. ovoga Zakona na odgovarajući se način primjenjuju i na ograničenja iz stavka 2. ovoga članka.
V. DIONIČARI KREDITNE INSTITUCIJE
Prethodna suglasnost za stjecanje kvalificiranog udjela
Članak 31.
(1) Imatelj kvalificiranog udjela u kreditnoj instituciji može biti samo pravna ili fizička osoba, i osobe koje zajednički djeluju, a koja je dobila prethodnu suglasnost za stjecanje kvalificiranog udjela, i to u visini za koju je dobila tu suglasnost.
(2) Pravna ili fizička osoba i osobe koje zajednički djeluju dužne su za stjecanje dionica kreditne institucije, na temelju kojih pojedinačno ili zajednički, neposredno ili posredno, stječu kvalificirani udio u kreditnoj instituciji, Hrvatskoj narodnoj banci podnijeti zahtjev za izdavanje prethodne suglasnosti za stjecanje kvalificiranog udjela (u daljnjem tekstu: zahtjev za stjecanje kvalificiranog udjela).
(3) Imatelj kvalificiranog udjela dužan je podnijeti zahtjev za stjecanje kvalificiranog udjela za svako daljnje neposredno ili posredno povećavanje kvalificiranog udjela u visini koja je jednaka ili veća od 20%, 30% odnosno 50% udjela u kapitalu odnosno glasačkim pravima u kreditnoj instituciji ili kada tim stjecanjem ili povećanjem kvalificiranog udjela kreditna institucija postaje društvo kći stjecatelja.
(4) Iznimno od stavaka 2. i 3. ovoga članka, za osobu koja nije neposredni stjecatelj kvalificiranog udjela kao ni krajnji stjecatelj kvalificiranog udjela, zahtjev za stjecanje kvalificiranog udjela može podnijeti krajnji stjecatelj kvalificiranog udjela.
(5) Osoba koja je dobila prethodnu suglasnost za stjecanje kvalificiranog udjela dužna je u roku koji je određen u odluci o izdavanju prethodne suglasnosti iz ovoga članka dovršiti stjecanje kvalificiranog udjela i o tome obavijestiti Hrvatsku narodnu banku.
(6) Ako osoba koja je dobila prethodnu suglasnost za stjecanje kvalificiranog udjela ne dovrši to stjecanje u roku iz stavka 5. ovoga članka, može najkasnije 30 dana prije isteka tog roka Hrvatskoj narodnoj banci podnijeti obrazloženi zahtjev za produljenje tog roka.
(7) Ako je osoba koja je dobila prethodnu suglasnost za stjecanje kvalificiranog udjela donijela odluku da proda ili na drugi način otuđi svoje dionice tako da će se zbog toga njezin udio smanjiti ispod visine za koju je dobila tu prethodnu suglasnost ili bi kreditna institucija prestala biti njezino društvo kći, dužna je o tome prethodno obavijestiti Hrvatsku narodnu banku.
(8) Hrvatska narodna banka savjetovat će se prije izrade nacrta odluke o davanju prethodne suglasnosti za stjecanje kvalificiranog udjela s drugim nadležnim nadzornim tijelom ako je stjecatelj:
1. kreditna institucija, društvo za osiguranje i društvo za reosiguranje, društvo za upravljanje u skladu sa zakonom kojim se uređuje poslovanje otvorenih investicijskih fondova (u daljnjem tekstu: društvo za upravljanje UCITS-om), mirovinsko društvo u skladu sa zakonom kojim se uređuje poslovanje mirovinskih fondova (u daljnjem tekstu: mirovinsko društvo) ili investicijsko društvo kojem je odobrenje za rad izdano u drugoj državi članici ili je za stjecanje nadležno drugo nadzorno tijelo
2. matično društvo kreditnoj instituciji, društvu za osiguranje i društvo za reosiguranje, društvu za upravljanje UCITS-om, mirovinskom društvu ili investicijskom društvu kojem je odobrenje za rad izdano u drugoj državi članici ili je za stjecatelja nadležno drugo nadzorno tijelo ili
3. fizička ili pravna osoba koja kontrolira kreditnu instituciju, društvo za osiguranje i društvo za reosiguranje, društvo za upravljanje UCITS-om, mirovinsko društvo ili investicijsko društvo kojem je odobrenje za rad izdano u drugoj državi članici ili je za stjecatelja nadležno drugo nadzorno tijelo.
(9) U slučaju iz stavka 8. ovoga članka, u obrazloženju nacrta odluke o davanju prethodne suglasnosti Hrvatska narodna banka navest će mišljenja drugih nadležnih tijela.
(10) Hrvatska narodna banka će s nadležnim nadzornim tijelima iz stavka 8. ovoga članka, bez nepotrebnog odgađanja, razmjenjivati sve informacije koje su nužne ili relevantne za procjenu stjecatelja kvalificiranog udjela, a osobito sve relevantne informacije koje zahtjeva drugo nadležno nadzorno tijelo, te na vlastitu inicijativu priopćiti i sve bitne informacije.
(11) Pravna osoba imatelj kvalificiranog udjela dužna je Hrvatsku narodnu banku obavijestiti o sudjelovanju u statusnoj promjeni, u roku od osam dana od dana provođenja statusne promjene.
(12) Pri utvrđivanju postotka kvalificiranog udjela na odgovarajući način primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje tržište kapitala kojim se prenose odredbe članaka 9., 10. i 11. Direktive 2004/109/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 15. prosinca 2004. o usklađivanju zahtjeva za transparentnošću u vezi s informacijama o izdavateljima čiji su vrijednosni papiri uvršteni za trgovanje na uređenom tržištu i o izmjeni Direktive 2001/34/EZ (SL L 390, 31. 12. 2004.) kako je posljednje izmijenjena Direktivom (EU) 2022/2464 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2022. o izmjeni Uredbe (EU) br. 537/2014, Direktive 2004/109/EZ, Direktive 2006/43/EZ i Direktive 2013/34/EU u pogledu korporativnog izvješćivanja o održivosti (Tekst značajan za EGP) (SL L 322, 16. 12. 2022.), te članak 12. stavci 4. i 5. te Direktive, a koji se odnose na postotak glasačkih prava.
(13) Pri utvrđivanju postotka kvalificiranog udjela neće se uzeti u obzir glasačka prava ili dionice koje kreditna institucija drži kao rezultat pružanja investicijske usluge provedbe ponude odnosno prodaje financijskih instrumenata uz obvezu otkupa, pod uvjetom da se ta prava ne koriste za ostvarivanje utjecaja na upravljanje izdavateljem te da se navedene dionice ne drže dulje od godine dana od dana stjecanja.
(14) Dioničari kreditne institucije kod kojih nakon stjecanja dionica kreditne institucije nastane zajedničko djelovanje zbog kojeg oni kao osobe koje djeluju zajednički postanu imatelji 10%, 20%, 30% odnosno 50% udjela u kapitalu, odnosno glasačkim pravima u kreditnoj instituciji, ili kojim kreditna institucija postaje društvo kći stjecatelja, dužni su podnijeti zahtjev za stjecanje kvalificiranog udjela u roku od 30 dana od nastanka takvog djelovanja a u slučaju da to ne učine Hrvatska narodna banka postupit će u skladu s člankom 39. ovoga Zakona.
(15) Ako osoba pojedinačno ili ako neka od osoba koje zajednički djeluju stekne ili poveća kvalificirani udio nasljeđivanjem ili u drugom slučaju kad nije znala, morala znati ili nije mogla utjecati na činjenicu da će premašiti navedeni udio, dužna je podnijeti zahtjev za stjecanje kvalificiranog udjela u roku od 30 dana od dana kada je saznala ili morala saznati za takvo stjecanje a u slučaju da to ne učini, Hrvatska narodna banka postupit će u skladu s člankom 39. ovoga Zakona.
(16) Ako se udio osobe ili osoba koje zajednički djeluju poveća zbog smanjenja temeljnoga kapitala kreditne institucije ili zbog sličnog njezina djelovanja na način da je jednak ili veći od 10%, 20%, 30% odnosno 50% udjela u kapitalu odnosno glasačkim pravima u kreditnoj instituciji, ili kojim kreditna institucija postaje društvo kći stjecatelja dužna je podnijeti zahtjev za stjecanje kvalificiranog udjela u roku od 30 dana od dana kada je saznala ili morala saznati da se njezin udio povećao zbog djelovanja kreditne institucije a u slučaju da to ne učini, Hrvatska narodna banka postupit će u skladu s člankom 39. ovoga Zakona.
(17) Na imatelja kvalificiranog udjela iz stavaka 14., 15. i 16. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ove glave Zakona.
(18) Iznimno od stavaka 2. i 14. ovoga članka, osobe za koje je ostvarena okolnost iz članka 32. stavka 2. ovoga Zakona, a koje smatraju da zajedničko djelovanje ne postoji, dužne su Hrvatskoj narodnoj banci podnijeti zahtjev za utvrđivanje nepostojanja zajedničkog djelovanja.
(19) Ako Hrvatska narodna banka na temelju zahtjeva iz stavka 18. ovoga članka utvrdi da ne postoji zajedničko djelovanje osoba iz članka 32. stavka 2. ovoga Zakona, te osobe nisu dužne podnijeti zahtjev iz stavka 2. odnosno iz stavka 14. ovoga članka.
(20) Ako Hrvatska narodna banka odbije zahtjev iz stavka 18. ovoga članka, utvrdit će da postoji zajedničko djelovanje, a:
1. osobe iz stavka 2. ovoga članka koje zajednički djeluju dužne su prije stjecanja kvalificiranog udjela podnijeti zahtjev za stjecanje kvalificiranog udjela
2. osobe iz stavka 14. ovoga članka koje zajednički djeluju dužne su podnijeti zahtjev za stjecanje kvalificiranog udjela u roku od 30 dana od dana dostave rješenja Hrvatske narodne banke o postojanju zajedničkog djelovanja.
(21) Ako osobe iz stavka 14. ovoga članka ne podnesu zahtjev iz stavka 18. ovoga članka u roku od 30 dana od nastanka takvog djelovanja, Hrvatska narodna banka postupit će u skladu s člankom 39. ovoga Zakona.
Zajedničko djelovanje
Članak 32.
(1) Osobe koje zajednički djeluju jesu fizičke ili pravne osobe koje međusobno surađuju na temelju sporazuma, izričitoga ili prešutnoga, usmenoga ili pisanoga, čiji je cilj stjecanje dionica s pravom glasa ili usklađeno ostvarivanje prava glasa ili drugih prava iz dionica.
(2) Smatra se da zajednički djeluju:
− dioničari koji postignu sporazum o pitanjima korporativnog upravljanja kojim se korporativno upravljanje kreditnom institucijom uređuje na način koji odstupa od propisanog ili sporazum o načinu ostvarivanja drugih prava iz dionica
− dioničari koji sklope sporazum koji ima svrhu učvršćenja dioničarske strukture i/ili ostvarenje postojanog upravljanja u društvu kako su definirani zakonom kojim se uređuju trgovačka društva
− fizičke osobe ako su u krvnom srodstvu u pravoj liniji, a u pobočnoj liniji zaključno do braće i sestara, te ako su bračni drug ili osoba s kojom duže živi u zajedničkom kućanstvu koja, prema posebnom zakonu, ima položaj jednak položaju u bračnoj zajednici
− osobe koje su članovi višeg rukovodstva, uprave ili nadzornog odbora ili osobe koje su ovlaštene imenovati članove višeg rukovodstva, uprave ili nadzornog odbora, u kreditnoj instituciji za koju se utvrđuje kvalificirani udio
− društva koja su članovi iste grupe
− osobe koje povezuju samo okolnosti u vezi sa stjecanjem dionica, uključujući korištenje istih izvora financiranja, koje upućuju na usklađenost u stjecanju dionica ili u zajedničkoj namjeri osoba
− osobe koje su usklađeno ostvarivale pravo glasa u kreditnoj instituciji za koju se utvrđuje kvalificirani udio
− pravne osobe koje su međusobno povezane u smislu odredbi zakona kojim se uređuju trgovačka društva
− članovi upravljačkog tijela društava koja djeluju zajednički
− članovi upravljačkog tijela s društvima u kojima su članovi tih organa
− društvo za upravljanje i svi investicijski fondovi kojima to društvo upravlja
− pravne osobe te fizičke i/ili pravne osobe kada jedna od njih izravno ili neizravno kontrolira drugu ili druge pravne osobe ili
− osobe koje su u smislu odredbi propisa kojim se uređuje preuzimanje dioničkih društava dužne objaviti ponudu za preuzimanje kreditne institucije.
(3) Hrvatska narodna banka može za osobe za koje utvrdi postojanje drugih okolnosti koje su slične okolnostima iz stavka 2. ovoga članka rješenjem utvrditi zajedničko djelovanje.
(4) Hrvatska narodna banka podzakonskim propisom detaljnije određuje okolnosti koje upućuju na zajedničko djelovanje iz stavaka 2. i 3. ovoga članka.
Zahtjev za stjecanje kvalificiranog udjela
Članak 33.
(1) Zahtjevu za stjecanje kvalificiranog udjela potrebno je priložiti informacije i dokumentaciju o ispunjavanju uvjeta propisanu podzakonskim propisom donesenim na temelju članka 36. stavka 10. ovoga Zakona.
(2) Hrvatska narodna banka ovlaštena je podatke o kaznenoj ili prekršajnoj osuđivanosti stjecatelja, o tome vodi li se protiv stjecatelja kazneni ili prekršajni postupak te o tome da stjecatelj nije pravomoćno osuđen za kaznena djela u Republici Hrvatskoj, kao i za kaznena djela u državi članici pribaviti iz kaznene odnosno prekršajne evidencije na temelju obrazloženog zahtjeva ili iz Europskog informacijskog sustava kaznenih evidencija u skladu sa propisom kojim se uređuju pravne posljedice osude, kaznena evidencija i rehabilitacija, i to za sljedeća kaznena djela:
– kaznena djela protiv života i tijela (glava X.), kaznena djela protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom (glava XIII.), kaznena djela protiv spolne slobode i spolnog ćudoređa (glava XIV.), kaznena djela protiv imovine (glava XVII.), osim kaznenih djela povrede prava autora ili umjetnika izvođača (članak 229.), nedozvoljene uporabe autorskog djela ili izvedbe umjetnika izvođača (članak 230.), povrede prava proizvoditelja zvučne ili slikovne snimke i prava u svezi s radiodifuzijskim emisijama (članak 231.) i povrede prava iz prijavljenog ili zaštićenog izuma (članak 232.), kaznena djela protiv sigurnosti platnog prometa i poslovanja (glava XXI.), kaznena djela protiv vjerodostojnosti isprava (glava XXIII.), kaznena djela protiv službene dužnosti (glava XXV.), osim kaznenih djela neizvršavanja zapovijedi (članak 340.) i povrede čuvanja državne granice (članak 341.), iz Kaznenog zakona („Narodne novine“, br. 110/97., 27/98., 50/00., 129/00., 51/01., 111/03., 190/03., 105/04., 84/05., 71/06., 110/07., 152/08. i 57/11.)
– kaznena djela neovlaštenog korištenja i odavanja povlaštenih informacija, kaznena djela manipuliranja cijenama i širenja neistinitih informacija, kaznena djela navođenja neistinitih podataka u prospektu i njegova nedopuštena distribucija, kaznena djela nedopuštenog uvrštenja vrijednosnih papira, kaznena djela prikrivanja vlasništva i kaznena djela nedopuštene trgovine vrijednosnim papirima iz Zakona o tržištu vrijednosnih papira („Narodne novine“, br. 84/02. i 138/06.)
– kaznena djela korištenja, otkrivanja i preporučivanja povlaštenih informacija, kaznena djela manipulacije tržištem, kaznena djela neovlaštenog pružanja investicijskih usluga i kaznena djela neovlaštenog obavljanja poslova vezanog zastupnika i Zakona o kaznenim djelima protiv tržišta kapitala („Narodne novine“, br. 152/08.)
– kaznena djela protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva (glava IX.), kaznena djela protiv života i tijela (glava X.), kazneno djelo povrede ravnopravnosti (članak 125.), kaznena djela protiv radnih odnosa i socijalnog osiguranja (glava XII.), kazneno djelo protupravnog oduzimanja slobode (članak 136.), kazneno djelo otmice (članak 137.), kazneno djelo zlouporabe snimke spolno eksplicitnog sadržaja (članak 144.a), kaznena djela protiv spolnih sloboda (glava XVI.), kaznena djela protiv spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta (glava XVII.), kazneno djelo neovlaštene proizvodnje i prometa drogama (članak 190.) i kazneno djelo omogućavanja trošenja droga (članak 191.), kazneno djelo uništenja ili oštećenja javnih naprava (članak 216.), kazneno djelo uništenja, oštećenja ili zlouporabe znakova za opasnost (članak 218.), kazneno djelo zlouporabe radioaktivnih tvari (članak 219.), kazneno djelo rukovanja općeopasnim tvarima (članak 220.), kazneno djelo napada na zrakoplov, brod ili nepokretnu platformu (članak 223.), kazneno djelo ugrožavanja prometa opasnom radnjom ili sredstvom (članak 224.), kaznena djela protiv imovine (glava XXIII.), kaznena djela protiv gospodarstva (glava XXIV.), kaznena djela protiv računalnih sustava, programa i podataka (glava XXV.), kaznena djela krivotvorenja (glava XXVI.) kaznena djela protiv službene dužnosti (glava XXVIII.), kazneno djelo pomoći počinitelju nakon počinjenja kaznenog djela (članak 303.), kazneno djelo protuzakonitog ulaženja, kretanja i boravka u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici Europske unije ili potpisnici Šengenskog sporazuma (članak 326.), kazneno djelo zločinačkog udruženja (članak 328.), kazneno djelo počinjenja kaznenog djela u sastavu zločinačkog udruženja (članak 329.), kazneno djelo nedozvoljenog posjedovanja, izrade i nabavljanja oružja i eksplozivnih tvari (članak 331.), kazneno djelo izrade, nabavljanja, posjedovanja ili davanja na uporabu sredstava za zlouporabu bezgotovinskih instrumenata plaćanja (članak 331.a), kaznena djela protiv strane države ili međunarodne organizacije (glava XXXIII.) iz Kaznenog zakona („Narodne novine“, br. 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19., 84/21., 114/22., 114/23. i 36/24.)
– kaznena djela iz zakona kojim se uređuju trgovačka društva
– kaznena djela iz zakona kojim se uređuju investicijski fondovi
– kaznena djela iz propisa koji uređuju računovodstvo
– kaznena djela iz propisa kojim se uređuje poslovanje ovlaštenih mjenjača ili
– kaznena djela za koje je stjecatelj osuđen izvan Republike Hrvatske koja opisom odgovaraju kaznenim djelima iz ovoga stavka.
(3) Pri procjeni ugleda u postupku odlučivanja o zahtjevu za stjecanje kvalificiranog udjela Hrvatska narodna banka provjerit će podatke o izrečenim sankcijama u evidenciji Europskog nadzornog tijela za bankarstvo i drugim evidencijama europskih tijela kojima ima pristup.
Postupak odlučivanja o zahtjevu za stjecanje kvalificiranog udjela
Članak 34.
(1) Hrvatska narodna banka izdat će u roku od deset radnih dana od dana zaprimanja zahtjeva za stjecanje kvalificiranog udjela podnositelju zahtjeva pisanu potvrdu o zaprimanju zahtjeva kojom će utvrditi je li zahtjev uredan.
(2) Pri izdavanju potvrde iz stavka 1. ovoga članka Hrvatska narodna banka obavijestiti će podnositelja zahtjeva o danu isteka roka za provođenje postupka odlučivanja o zahtjevu.
(3) Ako zahtjev iz stavka 1. ovoga članka nije uredan, Hrvatska narodna banka će u primjerenom roku pozvati podnositelja tog zahtjeva da ga nadopuni u roku koji ona odredi.
(4) U roku od deset radnih dana od dana zaprimanja nadopunjenog zahtjeva za stjecanje kvalificiranog udjela Hrvatska narodna banka postupit će u skladu sa stavkom 1. ovoga članka.
(5) Urednim zahtjevom iz stavka 1. ovoga članka smatra se zahtjev kojem su priložene sve informacije i dokumentacija propisana podzakonskim propisom donesenim na temelju članka 36. stavka 10. ovoga Zakona.
(6) Postupak odlučivanja o zahtjevu za stjecanje kvalificiranog udjela provest će se u roku od 60 radnih dana od dana izdavanja potvrde o zaprimanju urednog zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka.
(7) Ako se tijekom postupka odlučivanja o zahtjevu za stjecanje kvalificiranog udjela na strani podnositelja zahtjeva pojave nove činjenice i okolnosti koje utječu na postupak, Hrvatska narodna banka će poništiti potvrdu kojom je utvrđeno da je zahtjev uredan te će u skladu sa stavkom 3. ovoga članka pozvati podnositelja zahtjeva da zahtjev nadopuni u primjerenom roku.
(8) Odluka o zahtjevu za stjecanje kvalificiranog udjela dostavit će se podnositelju zahtjeva u roku od dva radna dana, a unutar roka iz stavka 6. ovoga članka.
(9) Na zahtjev podnositelja zahtjeva za stjecanje kvalificiranog udjela čiji je zahtjev odbijen, biti će objavljeno odgovarajuće priopćenje i navedeni razlozi odbijanja.
(10) Ako je Hrvatska narodna banka zaprimila dva ili više zahtjeva za stjecanje kvalificiranog udjela u istoj kreditnoj instituciji, odnosit će se prema svim namjeravanim stjecateljima na nediskriminirajući način.
(11) Ako o zahtjevu za stjecanje kvalificiranog udjela ne bude odlučeno u roku iz stavka 6. ovoga članka, smatra se da je izdana prethodna suglasnost za stjecanje kvalificiranog udjela.
(12) Rok iz stavka 6. ovoga članka za odlučivanje i donošenje rješenja ne teče za vrijeme koje je stranki ostavljeno radi izjašnjavanja u skladu s člankom 343. ovoga Zakona.
Dodatni zahtjevi u tijeku postupka odlučivanja o zahtjevu za stjecanje kvalificiranog udjela
Članak 35.
(1) Tijekom provođenja postupka odlučivanja o zahtjevu za stjecanje kvalificiranog udjela, a u roku od 50 radnih dana od dana podnošenja zahtjeva za stjecanje kvalificiranog udjela, Hrvatska narodna banka može pisanim putem zatražiti i dodatne informacije i dokumentaciju koju ocijeni potrebnom za odlučivanje o izdavanju prethodne suglasnosti, uključujući informacije koje su propisane zakonom kojim se uređuje sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma, a koju prikupljaju obveznici toga zakona.
(2) Podnositelj zahtjeva za stjecanje kvalificiranog udjela dužan je dostaviti zatražene informacije i dokumentaciju u roku koji odredi Hrvatska narodna banka, a koji ne može biti duži od 20 radnih dana te u tom roku ne teče rok iz članka 34. stavka 6. ovoga Zakona,
(3) Hrvatska narodna banka može naknadno zatražiti dopunu ili pojašnjenje dostavljenih informacija, ali takav zahtjev ne može produžiti rok iz članka 34. stavka 6. ovoga Zakona.
(4) O zaprimanju zatražene informacije i dokumentacije iz stavka 1. ovoga članka Hrvatska narodna banka izdat će pisanu potvrdu.
(5) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, Hrvatska narodna banka može odrediti rok za dostavu informacija i dokumentacije do 30 radnih dana u sljedećim slučajevima:
1. kada stjecatelj kvalificiranog udjela ima prebivalište ili sjedište u trećoj zemlji, odnosno kada podliježe propisima treće zemlje ili
2. kada stjecatelj kvalificiranog udjela, fizička ili pravna osoba, nije subjekt supervizije odnosno nadzora prema odredbama ovoga Zakona, zakona kojim se uređuje tržište kapitala, zakona kojim se uređuje osiguranje imovine i osoba i zakona kojim se uređuju otvoreni investicijski fondovi s javnom ponudom odnosno propisa države članice u kojoj je njezino prebivalište ili sjedište kojima se prenose Direktiva 2009/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o usklađivanju zakona i drugih propisa u odnosu na subjekte za zajednička ulaganja u prenosive vrijednosne papire (UCITS) (SL L 302, 17. 11. 2009.), Direktiva 2009/138/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2009. o osnivanju i obavljanju djelatnosti osiguranja i reosiguranja (Solventnost II) (Tekst značajan za EGP) (SL L 335, 17. 12. 2009.) ili Direktiva 2004/39/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. travnja 2004. o tržištima financijskih instrumenata te o izmjeni direktiva Vijeća 85/611/EEZ i 93/6/EEZ i Direktive 2000/12/EZ Europskog parlamenta i Vijeća te stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 93/22/EEZ (SL L 145, 30. 4. 2004.).
(6) Hrvatska narodna banka obavještava Europsku središnju banku ako je privremeno prestao teći rok za odlučivanje, u skladu s ovim člankom. Hrvatska narodna banka će dodatne zaprimljene informacije proslijediti Europskoj središnjoj banci najkasnije pet radnih dana nakon što ih je zaprimila od podnositelja zahtjeva.
Odlučivanje o prethodnoj suglasnosti za stjecanje kvalificiranog udjela
Članak 36.
(1) U svrhu osiguranja dobrog i razboritog upravljanja kreditnom institucijom te s obzirom na utjecaj stjecatelja na kreditnu instituciju u kojoj se stječe kvalificirani udjel, pri odlučivanju o izdavanju prethodne suglasnosti za stjecanje kvalificiranog udjela procjenjuje se primjerenost i financijsko stanje stjecatelja kvalificiranog udjela prema sljedećim kriterijima:
1. ugledu stjecatelja
2. ugledu, odgovarajućim stručnim znanjima, sposobnostima i iskustvu osoba koje stjecatelj namjerava predložiti na funkcije članova uprave odnosno predsjednika uprave kreditne institucije u skladu s člankom 44. i člankom 46. ovoga Zakona
3. financijskom stanju stjecatelja, posebno u odnosu na vrstu poslova koje obavlja kreditna institucija u kojoj se stječe kvalificirani udio
4. mogućnostima kreditne institucije da se pridržava, odnosno nastavi pridržavati odredbi ovoga Zakona i Uredbe (EU) br. 575/2013 i kada je primjenjivo ostalih propisa Europske unije, propisa kojima se uređuje poslovanje financijskih konglomerata i propisa kojima se uređuje poslovanje institucija za elektronički novac, a posebno prema tome ima li grupa čijim će članom postati kreditna institucija strukturu koja omogućava provođenje djelotvorne supervizije, djelotvornu razmjenu informacija među nadležnim nadzornim tijelima i određivanje podjele odgovornosti među nadležnim tijelima te
5. prema tome postoje li opravdani razlozi za sumnju, u skladu s propisima o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma, da je u vezi s predmetnim stjecanjem provedeno, da se u vezi s predmetnim stjecanjem provodi ili se pokušava provesti pranje novca ili financiranje terorizma, ili da predmetno stjecanje može povećati rizik od provođenja pranja novca ili financiranja terorizma.
(2) Pri provođenju procjene ugleda stjecatelja Hrvatska narodna banka može uzeti u obzir ugled svih dioničara ili imatelja udjela stjecatelja koji je pravna osoba, člana uprave stjecatelja koji je pravna osoba, pravne osobe nad kojom stjecatelj ima kontrolu, pravne osobe u kojoj vodi ili je u posljednjih deset godina vodio poslove ili nad kojima ima ili je u posljednjih deset godina imao kontrolu stjecatelj koji je fizička osoba i osoba povezanih sa stjecateljem.
(3) Pri procjeni zahtjeva za stjecanje kvalificiranog udjela neće se postavljati prethodni uvjeti u vezi s visinom udjela koje stjecatelj namjerava steći niti će se procjenjivati zahtjev za stjecanje kvalificiranog udjela s osnova ekonomskih potreba tržišta.
(4) Hrvatska narodna banka savjetovat će se s nadležnim nadzornim tijelom za provedbu nadzor u području sprječavanjem pranja novca i financiranja terorizma u svrhu provjere kriterija iz stavka 1. točke 5. ovoga članka.
(5) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ako posredni imatelj kvalificiranog udjela podnosi zahtjev za neposredno stjecanje kvalificiranog udjela, pri procjeni primjerenosti i financijskog stanja tog stjecatelja, ovisno o okolnostima, procjena se može provesti samo u odnosu na promjene koje su nastupile u vremenu od prethodno izvršene procjene za stjecanje posrednog kvalificiranog udjela.
(6) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ako je kod osoba koje zajednički djeluju za neke od tih osoba prethodno izvršena procjena primjerenosti i financijskog stanja stjecatelja kvalificiranog udjela, za te osobe, ovisno o okolnostima, procjena se može provesti samo u odnosu na promjene koje su nastupile u vremenu od prethodno izvršene procjene za stjecanje kvalificiranog udjela.
(7) Hrvatska narodna banka odlučuje o izdavanju prethodne suglasnosti za stjecanje kvalificiranog udjela u kreditnoj instituciji u sanaciji, pri čemu se na odgovarajući način primjenjuju odredbe ove glave.
(8) Smatra se da osoba koja je pravomoćno osuđena za kaznena djela iz članka 33. stavka 2. ovoga Zakona nema dobar ugled.
(9) Pri provođenju procjene ugleda stjecatelja Hrvatska narodna banka provjeriti će je li stjecatelj suradnik osobe koja je pravomoćno osuđena za kaznena djela koja se gone po službenoj dužnosti te će to uzeti u obzir pri procjeni njegovog ugleda.
(10) Hrvatska narodna banka podzakonskim propisom detaljnije uređuje:
– kriterije na temelju kojih procjenjuje primjerenost i financijsko stanje stjecatelja kvalificiranog udjela
– okolnosti na temelju kojih se procjenjuje postojanje značajnog utjecaja
– način utvrđivanja visine udjela posrednog stjecatelja i
– informacije i dokumentaciju koja se prilaže zahtjevu za izdavanje suglasnosti za stjecanje kvalificiranog udjela.
Razlog za odbijanje zahtjeva za stjecanje kvalificiranog udjela
Članak 37.
(1) Zahtjev za stjecanje kvalificiranog udjela odbit će se ako se na temelju kriterija iz članka 36. ovoga Zakona ocijeni da primjerenost ili financijsko stanje stjecatelja kvalificiranog udjela nisu odgovarajući u smislu osiguranja dobrog i razboritog upravljanja kreditnom institucijom u kojoj se stječe kvalificirani udio.
(2) Pri odlučivanju o zahtjevu za stjecanje kvalificiranog udjela uzima se u obzir negativno mišljenje koje je u pisanom obliku izdalo nadležno nadzorno tijelo za provedbu nadzora nad sprječavanjem pranja novca i financiranja terorizma u odnosu na kriterij iz članka 36. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona i koje je zaprimljeno u roku od 30 radnih dana od dana kada je zatraženo mišljenje.
(3) Negativno mišljenje iz stavka 2. ovoga članka može biti osnova za odbijanje zahtjeva za stjecanje kvalificiranog udjela.
(4) Zahtjev za stjecanje kvalificiranog udjela može se odbiti ako predloženi stjecatelj kvalificiranog udjela ima prebivalište ili sjedište u trećoj zemlji koja je označena kao treća zemlja visokog rizika koja ima strateške nedostatke u sustavu sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma u skladu s propisom kojima se uređuje sprječavanje pranja novca i financiranje terorizma ili u trećoj zemlji koja je podložna mjerama ograničavanja Europske unije, te je procijenjeno da to utječe na sposobnost predloženog stjecatelja da uspostavi politike i postupke koji su usklađeni sa sustavom sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma.
Ukidanje suglasnosti za stjecanje kvalificiranog udjela
Članak 38.
Hrvatska narodna banka može ukinuti suglasnost za stjecanje kvalificiranog udjela:
1. ako imatelj kvalificiranog udjela krši svoje obveze iz glave XI. 8. ovoga Zakona, odnosno ako ne postupi u skladu s rješenjem Hrvatske narodne banke ili tijela druge države članice nadležnog za superviziju na konsolidiranoj osnovi kojim mu se nalaže uklanjanje nedostataka
2. ako je kvalificirani imatelj dobio suglasnost davanjem neistinitih ili netočnih podataka
3. ako više nisu ispunjeni kriteriji iz članka 36. ovoga Zakona o primjerenosti i financijskom stanju stjecatelja kvalificiranog udjela ili
4. ako se kvalificirani imatelj koristi svojim utjecajem protivno dobrom i razboritom upravljanju kreditnom institucijom ili ne postupa s pozornošću urednog i savjesnog gospodarstvenika.
Privremena zabrana ostvarivanja prava glasa kvalificiranog imatelja
Članak 39.
(1) Hrvatska narodna banka može privremeno zabraniti kvalificiranom imatelju ostvarivanje prava glasa na glavnoj skupštini ako postoji vjerojatnost da će se svojim utjecajem koristiti protivno dobrom i razboritom upravljanju kreditnom institucijom ili da neće postupati s pozornošću urednog i savjesnog gospodarstvenika.
(2) Hrvatska narodna banka će privremeno zabraniti kvalificiranom imatelju ostvarivanje prava glasa na glavnoj skupštini ako:
– je kvalificiranom imatelju ukinuta suglasnost za stjecanje kvalificiranog udjela ili
– je stekao dionice u suprotnosti s člankom 31. stavcima 1. do 4. ili 15. do 17. ovoga Zakona.
(3) Privremena zabrana iz stavaka 1. i 2. ovoga članka ne može trajati duže od 12 mjeseci, a može se ponoviti ako i nadalje postoje uvjeti iz stavka 1. ovoga članka
(4) Odluke iz stavaka 1. i 2. ovoga članka dostavljaju se kvalificiranom imatelju, kreditnoj instituciji, Središnjem klirinškom depozitarnom društvu i sudskom registru radi upisa zabilježbe zabrane ostvarivanja prava glasa iz tih dionica.
(5) Od izvršnosti odluke iz stavaka 1. i 2. ovoga članka kvalificirani imatelj ne može ostvarivati pravo glasa, ni iz jedne dionice, a kvorum za valjano odlučivanje i potrebna većina za donošenje odluka glavne skupštine računaju se u odnosu na temeljni kapital umanjen za iznos dionica na temelju kojih stjecatelj ne može ostvarivati pravo glasa.
(6) Kreditna institucija dužna je osigurati da imatelj iz stavka 1. ovoga članka ne ostvaruje pravo glasa ni iz jedne dionice za koju je privremeno zabranjeno ostvarivanje prava glasa.
Prestanak važenja suglasnosti za stjecanje kvalificiranog udjela
Članak 40.
(1) Ako stjecatelj kvalificiranog udjela u roku iz članka 31. stavaka 5. ili 6. ovoga Zakona ne stekne dionice kreditne institucije na temelju kojih bi dosegnuo najmanje 10% udjela u kapitalu odnosno glasačkim pravima kreditne institucije ili ako ne ostvari značajan utjecaj, suglasnost prestaje važiti u cijelosti.
(2) Ako kvalificirani imatelj u roku iz članka 31. stavaka 5. ili 6. ovoga Zakona stekne najmanje 10% udjela u kapitalu odnosno glasačkim pravima u kreditnoj instituciji, a u cijelosti ne stekne udio za koji je izdana suglasnost, suglasnost vrijedi samo u dijelu do postotka iz članka 31. stavka 3. ovoga Zakona koji je imatelj ostvario, a prestaje važiti u preostalom dijelu za koji je dobio suglasnost.
(3) Hrvatska narodna banka će u slučajevima iz ovoga članka izdati rješenje kojim utvrđuje udio za koji stjecatelj ima suglasnost.
VI. UPRAVA I NADZORNI ODBOR KREDITNE INSTITUCIJE
Uprava i nadzorni odbor kreditne institucije
Članak 41.
(1) Kreditna institucija mora imati upravu i nadzorni odbor.
(2) Članovi uprave moraju zajedno imati stručna znanja, sposobnosti i iskustvo potrebne za neovisno i samostalno vođenje poslova kreditne institucije, a posebice za razumijevanje poslova i pripadajućih rizika kreditne institucije kojima je kreditna institucija izložena kao i njihovim učincima u kratkoročnom, srednjoročnom i dugoročnom razdoblju uzimajući u obzir okolišne, društvene i upravljačke čimbenike.
(3) Članovi nadzornog odbora moraju zajedno imati stručna znanja, sposobnosti i iskustvo potrebne za neovisno i samostalno nadziranje poslova kreditne institucije, a posebice za razumijevanje poslova i pripadajućih rizika kreditne institucije kojima je kreditna institucija izložena kao i njihovim učincima u kratkoročnom, srednjoročnom i dugoročnom razdoblju, uzimajući u obzir okolišne, društvene i upravljačke čimbenike.
(4). Kreditna institucija dužna je osigurati da cjelokupan sastav uprave i nadzornog odbora bude dovoljno raznolik kako bi, između ostalog, odrazio odgovarajuće širok raspon iskustava.
(5) Kreditna institucija dužna je bez odgađanja, a najkasnije u roku od tri radna dana, obavijestiti Hrvatsku narodnu banku o prestanku mandata člana uprave i nadzornog odbora te navesti razloge za prestanak mandata.
Uprava kreditne institucije
Članak 42.
(1) Uprava kreditne institucije mora imati najmanje dva člana koji vode poslove i zastupaju kreditnu instituciju, a jedan od članova uprave mora biti imenovan za predsjednika uprave.
(2) Uprava je dužna voditi poslove kreditne institucije s područja Republike Hrvatske.
(3) Ako statutom kreditne institucije nije drukčije određeno, članovi uprave vode poslove i zastupaju kreditnu instituciju zajedno.
(4) Uprava kreditne institucije može ovlastiti prokurista (jednoga ili više njih) za zastupanje kreditne institucije, odnosno sklapanje ugovora i poduzimanje pravnih radnji u ime i za račun kreditne institucije koje proizlaze iz usluga za koje je kreditna institucija dobila odobrenje, ali samo zajedno s barem jednim članom uprave kreditne institucije.
(5) Uprava kreditne institucije dužna je pri upisu prokurista u sudski registar upisati i ograničenje prokure.
(6) Najmanje jedan član uprave kreditne institucije mora poznavati hrvatski jezik tečno u govoru i pismu.
Radni odnos članova uprave
Članak 43.
(1) Članovi uprave kreditne institucije moraju obavljati poslove upravljanja kreditnom institucijom u punom radnom vremenu i biti u radnom odnosu s kreditnom institucijom.
(2) Ugovori na temelju kojih su članovi uprave u radnom odnosu s kreditnom institucijom moraju sadržavati odredbu kojom je ugovoreno da takvi ugovori prestaju imenovanjem zamjenskog člana uprave koji zamjenjuje tog člana uprave, uvođenjem posebne uprave, uvođenjem sanacijske uprave ili imenovanjem likvidatora.
(3) Kreditna institucija članu uprave kojem radni odnos prestane temeljem ugovorne odredbe iz stavka 2. ovoga članka ne smije isplatiti otpremninu i varijabilne primitke te su ugovorene odredbe o takvom pravu na isplatu ništetne.
(4) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, zamjenski član uprave i posebna uprava ne moraju biti u radnom odnosu s kreditnom institucijom.
Uvjeti za članstvo u upravi kreditne institucije
Članak 44.
(1) Član uprave kreditne institucije može biti osoba koja u svakom trenutku ispunjava sljedeće uvjete:
– ima dobar ugled, poštenje i savjesnost
– ima odgovarajuća stručna znanja, sposobnost i iskustvo potrebne za vođenje poslova kreditne institucije, a koja zajedno s ostalim članovima uprave ispunjava zahtjeve iz članka 41. stavaka 2. i 4. ovoga Zakona
– sposobna je iskazati neovisno mišljenje radi djelotvorne procjene i preispitivanja odluka uprave odnosno kod koje ne postoji sukob interesa kojim se ne može upravljati na način koji osigurava neovisnost mišljenja
– ispunjava uvjete za člana uprave prema odredbama zakona kojim se uređuju trgovačka društva i
– može posvetiti dovoljno vremena ispunjavanju obveza iz svoje nadležnosti.
(2) Kreditna institucija dužna je osigurati da članovi uprave u trenutku podnošenja zahtjeva iz članka 45. i 46 ovoga Zakona i u svakom trenutku ispunjavaju uvjete za članstvo u upravi iz stavka 1. ovoga članka, te periodično provoditi procjenu njihove primjerenosti.
(3) Ako kreditna institucija na temelju provedene procjene primjerenosti zaključi da član uprave ne ispunjava uvjete iz stavka 1. ovoga članka, kreditna institucija je dužna:
1. pravodobno razriješiti dužnosti tog člana uprave ili
2. pravodobno poduzeti dodatne korektivne mjere potrebne kako bi se osiguralo da taj član uprave ispuni uvjete iz stavka 1. ovoga članka.
(4) Kreditna institucija dužna je čim sazna nove činjenice ili druge okolnosti koje bi mogle utjecati na primjerenost članova uprave, provesti ponovnu procjenu ispunjenja uvjeta iz stavka 1. ovoga članka, te o rezultatima te procjene bez odgode obavijestiti Hrvatsku narodnu banku.
(5) Hrvatska narodna banka provjerava ispunjavaju li članovi uprave u svakom trenutku uvjete za članstvo u upravi iz stavka 1. ovoga članka, te čim sazna da su se relevantne informacije o primjerenosti članova uprave promijenile i da bi ta promjena mogla utjecati na primjerenost članova uprave, Hrvatska narodna banka provesti će ponovnu procjenu ispunjavanja uvjeta iz stavka 1. ovoga članka.
(6) Uprava kreditne institucije uz prethodnu suglasnost nadzornog odbora dužna je donijeti primjerenu politiku za izbor i procjenu ispunjenja uvjeta za pojedinačne članove uprave u skladu s podzakonskim propisom donesenim na temelju stavka 9. ovoga članka, kao i za sve članove uprave zajedno, te osigurati provedbu te politike.
(7) Smatra se da osoba, za koju je podnesen zahtjev za izdavanje suglasnosti za obavljanje funkcije člana uprave (u daljnjem tekstu: zahtjev za obavljanje funkcije člana uprave) a za koju je utvrđeno koja je pravomoćno osuđena za kaznena djela iz članka 33. stavka 2. ovoga Zakona, nema dobar ugled.
(8) Pri provođenju procjene dobrog ugleda osobe za koju je podnesen zahtjev za obavljanje funkcije člana uprave Hrvatska narodna banka provjeriti će je li ta osoba suradnik osobe koja je pravomoćno osuđena za kaznena djela koja se gone po službenoj dužnosti te će to uzeti u obzir pri procjeni dobrog ugleda te osobe.
(9) Hrvatska narodna banka podzakonskim propisom detaljnije uređuje:
– uvjete iz stavka 1. ovoga članka za članstvo u upravi, uključujući i kriterije za utvrđivanje postoje li opravdani razlozi za sumnju da se pranje novca odnosno financiranje terorizma u skladu s propisima kojima se uređuje pranje novca i financiranje terorizma obavlja ili da je obavljeno ili da je bilo pokušano ili ako za to postoji povećani rizik u vezi s kreditnom institucijom u kojoj je ta osoba predložena za članstvo u upravi
– postupak za izdavanje prethodne suglasnosti i naknadnih procjena uvjeta iz stavka 1. ovoga članka
– informacije i dokumentaciju koja se prilaže zahtjevu za izdavanje prethodne suglasnosti za imenovanje predsjednika odnosno člana uprave
– sadržaj politike iz stavka 6. ovoga članka i dinamiku procjene ispunjenja uvjeta za članove uprave
– uvjete pod kojima Hrvatska narodna banka može produžiti rok za odlučivanje o zahtjevu
– zahtjeve u vezi s promicanjem raznolikosti uprave i
– zahtjeve u vezi s provođenjem uvodne i kontinuirane edukacije predsjednika odnosno člana uprave .
Prethodna suglasnost za obavljanje funkcije člana uprave kreditne institucije
Članak 45.
(1) Članom uprave kreditne institucije može biti imenovana samo osoba koja je dobila prethodnu suglasnost Hrvatske narodne banke za obavljanje funkcije člana uprave.
(2) Zahtjev za izdavanje prethodne suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka podnosi nadzorni odbor kreditne institucije za mandat koji ne može biti duži od pet godina.
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ako člana uprave kreditne institucije imenuje nadležni sud u skladu s odredbama zakona kojim se uređuju trgovačka društva, njegov mandat ne može trajati duže od šest mjeseci, ali i u tom slučaju osoba koja se imenuje mora ispunjavati uvjete iz članka 44. ovoga Zakona.
(4) U postupku imenovanja člana uprave iz stavka 3. ovoga članka nadležni sud je dužan prije imenovanja zatražiti Hrvatsku narodnu banku raspoložive i dostupne podatke o osobi čije imenovanje je predloženo.
(5) Hrvatska narodna banka je dužna na poziv suda dostaviti sve podatke kojima raspolaže, a sud ih je dužan uzeti u obzir kod odlučivanja o imenovanju iz stavka 3. ovoga članka.
(6) Zahtjevu iz stavka 2. ovoga članka potrebno je priložiti informacije i dokumentaciju propisane podzakonskim propisom donesenim na temelju članka 44. stavka 9. ovoga Zakona.
(7) Hrvatska narodna banka ovlaštena je od ministarstva nadležnog za pravosuđe na temelju obrazloženog zahtjeva pribaviti podatke o pravomoćnoj osuđivanosti osobe za koje je podnesen zahtjev za obavljanje funkcije člana uprave za kaznena djela i prekršaje u Republici Hrvatskoj, kao i za kaznena djela i prekršaje u državi članici, iz:
– kaznene evidencije ili iz Europskog informacijskog sustava kaznenih evidencija (ECRIS) u skladu sa propisom kojim se uređuju pravne posljedice osude, kaznena evidencija i rehabilitacija, i to za kaznena djela iz članka 33. stavka 2. ovoga Zakona
– prekršajne evidencije.
(8) U postupku odlučivanja o zahtjevu za obavljanje funkcije člana uprave Hrvatska narodna banka provjerit će podatke o izrečenim sankcijama u evidenciji Europskog nadzornog tijela za bankarstvo i drugim evidencijama europskih tijela kojima ima pristup.
(9) U postupku odlučivanja o zahtjevu za obavljanje funkcije člana uprave Hrvatska narodna banka može zatražiti od osobe za koju je podnesen zahtjev prezentaciju o vođenju poslova kreditne institucije koja se odnosi na poslove iz njegove nadležnosti, može zatražiti dodatne informacije ili dokumentaciju i s kandidatom obaviti intervju ili saslušanje.
(10) U postupku odlučivanja o zahtjevu za obavljanje funkcije člana uprave Hrvatska narodna banka izdaje prethodnu suglasnost iz stavka 1. ovoga članka na rok predloženog trajanja mandata a iznimno, Hrvatska narodna banka može, ako ocijeni da je to opravdano, izdati prethodnu suglasnost na rok koji je kraći od zahtijevanog trajanja mandata.
(11) U postupku odlučivanja o zahtjevu za obavljanje funkcije člana uprave Hrvatska narodna banka može zatražiti od tijela nadležnog za nadzor nad sprječavanjem pranja novca u skladu sa propisom kojim se uređuje sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma da u okviru svojih provjera i na temelju procjene rizika pregleda relevantne informacije i dokumentaciju o osobi za koju je podnesen zahtjev, a Hrvatska narodna banka može i zatražiti pristup središnjoj bazi podataka za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma iz Uredbe (EU) 2024/1620 o osnivanju Tijela za sprečavanje pranja novca i borbu protiv financiranja terorizma i izmjeni uredaba (EU) br. 1093/2010, (EU) br. 1094/2010 i (EU) br. 1095/2010 (Tekst značajan za EGP) (SL C 19. 6. 2024.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 2024/1620).
(12) Hrvatska narodna banka odbit će zahtjev za obavljanje funkcije člana uprave ako ocijeni da osoba za koju je podnesen zahtjev ne ispunjava uvjete iz članka 44. ovoga Zakona.
(13) Ako su kod osobe za koju je podnesen zahtjev za obavljanje funkcije člana uprave utvrđeni određeni nedostaci u ispunjavanju uvjeta koje je potrebno ukloniti, a ti nedostaci nisu toliko značajni da bi doveli do odbijanja zahtjeva za obavljanje funkcije člana uprave ili postoji potreba za dodatnim unaprjeđenjem, Hrvatska narodna banka može, izdati prethodnu suglasnost za obavljanje funkcije člana uprave i pri tome odlučiti o jednom ili više od sljedećeg:
– izdati prethodnu suglasnost na mandat koji je kraći od zahtijevanog
– izdati prethodnu suglasnost uz ispunjenje uvjeta
– naložiti namet ili dužnost i
– izdati preporuku.
(14) Član uprave kreditne institucije dužan je, prije nego što bude imenovan na tu funkciju u drugoj kreditnoj instituciji ponovo dobiti prethodnu suglasnost za obavljanje funkcije člana uprave Hrvatske narodne banke, a stavci 2. i 6. do 13. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju na suglasnost iz ovoga stavka.
(15) Član uprave kojeg nadzorni odbor želi ponovo imenovati dužan je ponovo proći postupak za izdavanje prethodne suglasnosti za obavljanje funkcije člana uprave.
(16) Nadzorni odbor kreditne institucije dužan je podnijeti zahtjev za izdavanje prethodne suglasnosti za obavljanje funkcije člana uprave iz stavka 2. odnosno stavaka 14. ili 15. ovoga članka najmanje četiri mjeseca prije planiranog imenovanja pojedinog člana uprave.
(17) Kada uprava nije u punom sastavu ili kada članovi uprave ne mogu obavljati svoju funkciju, nadzorni odbor kreditne institucije može, bez prethodne suglasnosti Hrvatske narodne banke, jednokratno imenovati svoje članove za zamjenike članova uprave, i to najviše na rok od šest mjeseci.
Prethodna suglasnost za obavljanje funkcije predsjednika uprave kreditne institucije
Članak 46.
(1) Predsjednikom uprave kreditne institucije može biti imenovana samo osoba koja je dobila prethodnu suglasnost Hrvatske narodne banke za obavljanje funkcije predsjednika uprave.
(2) Na davanje prethodne suglasnosti za obavljanje funkcije predsjednika uprave na odgovarajući način primjenjuju se članci 44. i 45. ovoga Zakona.
(3) U postupku odlučivanja o davanju prethodne suglasnosti za obavljanje funkcije predsjednika uprave Hrvatska narodna banka može zatražiti od osobe za koju je podnesen zahtjev prezentaciju o vođenju poslova kreditne institucije u cijelosti.
Ukidanje suglasnosti za obavljanje funkcije predsjednika, odnosno člana uprave kreditne institucije
Članak 47.
(1) Hrvatska narodna banka ukinut će rješenje kojim je dana prethodna suglasnost za obavljanje funkcije predsjednika odnosno člana uprave kreditne institucije:
1. ako predsjednik odnosno član uprave krši odredbe o dužnostima uprave iz zakona kojim se uređuju trgovačka društva čija je posljedica opoziv člana uprave
2. ako predsjednik odnosno član uprave više ne ispunjava uvjete za članstvo u upravi kreditne institucije iz članka 44. stavka 1. ovoga Zakona
3. ako osoba za koju je izdana prethodna suglasnost u roku od šest mjeseci od izdavanja suglasnosti ne bude imenovana ili ne stupi na dužnost na koju se suglasnost odnosi ili
4. ako se u slučaju provedene obnove postupka utvrdi da je prethodna suglasnost za obavljanje funkcije predsjednika ili člana uprave donesena na temelju neistinitih ili netočnih podataka ili izjava bitnih za donošenje te suglasnosti.
(2) Hrvatska narodna banka može ukinuti rješenje kojim je dana prethodna suglasnost za obavljanje funkcije predsjednika odnosno člana uprave kreditne institucije:
1. ako predsjednik odnosno član uprave nije osigurao provođenje ili nije proveo supervizorske mjere koje je naložila Hrvatska narodna banka ili Europska središnja banka
2. ako je predsjednik odnosno član uprave teže prekršio dužnosti člana uprave iz članaka 183., 187. ili 188. ovoga Zakona
3. ako je predsjednik odnosno član uprave prekršio dužnosti člana uprave iz članka 189. ovoga Zakona
4. ako se kreditna institucija koja je dobila odobrenje za interni model ne pridržava tog odobrenja te
5. ako nastupe uvjeti za izricanje mjera rane intervenciju u skladu s člankom 271. ovoga Zakona.
(3) Prethodna suglasnost za obavljanje funkcije predsjednika odnosno člana uprave kreditne institucije prestaje:
1. ako predsjedniku ili članu uprave prestane dužnost na koju se suglasnost odnosi, i to s danom prestanka dužnosti
2. ako predsjedniku ili članu uprave istekne ugovor o radu u kreditnoj instituciji, i to s danom isteka ugovora
3. ako je kreditnoj instituciji ukinuto ili prestalo važiti odobrenje za rad, i to s danom ukidanja odnosno prestanka.
(4) Smatrat će se da je predsjednik odnosno član uprave teže prekršio obveze iz članka 183., 187. ili 188. ovoga Zakona ako je zbog tog kršenja bila ugrožena likvidnost ili solventnost kreditne institucije.
(5) Radi provođenja postupka iz stavaka 1. i 2. ovoga članka Hrvatska narodna banka ovlaštena je od predsjednika odnosno člana uprave zatražiti informacije potrebne kako bi se provjerilo, u opsegu i na način koji omogućuje tu provjeru, postoje li činjenice i okolnosti iz stavaka 1. i 2. ovoga članka.
(6) Ako Hrvatska narodna banka ukine prethodnu suglasnost za obavljanje funkcije predsjednika odnosno člana uprave, nadzorni odbor kreditne institucije dužan je bez odgode, a najkasnije u roku od trideset dana, donijeti odluku o opozivu imenovanja predsjednika odnosno člana uprave.
Članovi nadzornog odbora
Članak 48.
(1) Član nadzornog odbora kreditne institucije može biti osoba koja, u svakom trenutku, ispunjava sljedeće uvjete:
– ima dobar ugled, poštenje i savjesnost
– ima odgovarajuća stručna znanja, sposobnost i iskustvo potrebne za ispunjavanje obveza iz svoje nadležnosti, a koja zajedno s ostalim članovima nadzornog odbora ispunjava zahtjeve iz članka 41. stavaka 3. i 4. ovoga Zakona
– sposobna je iskazati neovisno mišljenje radi djelotvorne procjene i po potrebi preispitivanja odluka uprave te učinkovitog nadzora nad donošenja odluka uprave odnosno kod koje ne postoji sukob interesa kojim se ne može upravljati na način koji osigurava neovisnost mišljenja
– može posvetiti dovoljno vremena ispunjavanju obveza iz svoje nadležnosti i
– može biti član nadzornog odbora prema odredbama zakona kojim se uređuju trgovačka društva.
(2) Kreditna institucija dužna je osigurati da članovi nadzornog odbora trenutku podnošenja zahtjeva iz članaka 49. i 50. ovoga Zakona i u svakom trenutku ispunjavaju uvjete za članstvo u nadzornom odboru iz stavka 1. ovoga članka, te periodično provoditi procjenu njihove primjerenosti.
(3) Ako kreditna institucija na temelju provedene procjene primjerenosti zaključi da član nadzornog odbora ne ispunjava uvjete iz stavka 1. ovoga članka, kreditna institucija je dužna:
1. pravodobno razriješiti dužnosti tog člana nadzornog odbora ili
2. pravodobno poduzeti dodatne korektivne mjere potrebne kako bi se osiguralo da taj član nadzornog odbora ispuni uvjete iz stavka 1. ovoga članka.
(4) Kreditna institucija je dužna čim sazna nove činjenice ili druge okolnosti koje bi mogle utjecati na primjerenost članova nadzornog odbora provesti ponovnu procjenu ispunjenja uvjeta iz stavka 1. ovoga članka, te o rezultatima te procjene bez odgode obavijestiti Hrvatsku narodnu banku.
(5) Hrvatska narodna banka provjerava ispunjavaju li članovi nadzornog odbora u svakom trenutku uvjete za članstvo u nadzornom odboru iz stavka 1. ovoga članka, te čim sazna da su se relevantne informacije o primjerenosti članova nadzornog odbora promijenile i da bi ta promjena mogla utjecati na primjerenost članova nadzornog odbora, Hrvatska narodna banka provest će ponovnu procjenu ispunjavanja uvjeta iz stavka 1. ovoga članka.
(6) Nadzorni odbor kreditne institucije koja nije mala i jednostavna kreditna institucija i nadzorni odbor kreditne institucije čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište kako je određeno zakonom kojim se uređuje tržište kapitala mora imati dovoljan broj neovisnih članova.
(7) Nadzorni odbor kreditne institucije koja nije obuhvaćena stavkom 6. ovoga članka mora imati najmanje jednog neovisnog člana nadzornog odbora.
(8) Iznimno od stavka 7. ovoga članka, obveza iz tog stavka ne odnosi na kreditnu instituciju koja je društvo kći matične kreditne institucije u EU-u sa sjedištem u RH ili matične kreditne institucije u RH.
(9) Na prijedlog uprave glavna skupština kreditne institucije donosi primjerenu politiku za izbor i procjenu ispunjenja uvjeta za pojedinačne članove nadzornog odbora i sve članove nadzornog odbora zajedno u skladu s podzakonskim propisom donesenim na temelju stavka 11. ovoga članka, te osigurava provedbu te politike.
(10) Smatra se da osoba, za koju je podnesen zahtjev za izdavanje suglasnosti za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora (u daljnjem tekstu: zahtjev za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora) a za koju je utvrđeno da je pravomoćno osuđena za kaznena djela iz članka 33. stavka 2. ovoga Zakona, nema dobar ugled.
(11) Hrvatska narodna banka podzakonskim propisom detaljnije uređuje:
– uvjete iz stavka 1. ovoga članka za članstvo u nadzornom odboru, uključujući uvjete za određivanje neovisnosti člana nadzornog odbora i dovoljnog broja neovisnih članova nadzornog odbora, te kriterije za utvrđivanje postoje li opravdani razlozi za sumnju da se pranje novca odnosno financiranje terorizma u skladu s propisima kojima se uređuje pranje novca obavlja ili da je obavljeno ili da je bilo pokušano ili ako za to postoji povećani rizik u vezi s kreditnom institucijom u kojoj je ta osoba predložena za članstvo u nadzornom odboru
– postupak za izdavanje prethodne suglasnosti i naknadnih procjena uvjeta iz stavka 1. ovoga članka – informacije i dokumentaciju koja se prilaže zahtjevu za izdavanje prethodne suglasnosti za imenovanje člana nadzornog odbora i predsjednika nadzornog odbora
– sadržaj politike iz stavka 9. ovoga članka i dinamiku procjene ispunjenja uvjeta za članove i predsjednika nadzornog odbora
– uvjete pod kojima Hrvatska narodna banka može produžiti rok za odlučivanje o zahtjevu
– zahtjeve u vezi s promicanjem raznolikosti nadzornog odbora i
– zahtjeve u vezi s provođenjem uvodne i kontinuirane edukacije člana nadzornog odbora.
Prethodna suglasnost za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora kreditne institucije
Članak 49.
(1) Članom nadzornog odbora kreditne institucije može biti izabrana, odnosno imenovana samo osoba koja je dobila prethodnu suglasnost Hrvatske narodne banke za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora.
(2) Zahtjev za izdavanje prethodne suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka podnosi kreditna institucija ili osnivači za mandat koji ne može biti duži od četiri godine.
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ako člana nadzornog odbora kreditne institucije imenuje nadležni sud u skladu s odredbama zakona kojim se uređuju trgovačka društva, njegov mandat ne može trajati duže od šest mjeseci, ali i u tom slučaju osoba koja se imenuje mora ispunjavati uvjete iz članka 48. ovoga Zakona.
(4) U postupku imenovanja člana nadzornog odbora iz stavka 3. ovoga članka nadležni sud je dužan prije imenovanja zatražiti Hrvatsku narodnu banku raspoložive i dostupne podatke o osobi čije imenovanje je predloženo.
(5) Hrvatska narodna banka je dužna na poziv suda dostaviti sve podatke kojima raspolaže, a sud ih je dužan uzeti u obzir kod odlučivanja o imenovanju iz stavka 3. ovoga članka.
(6) Zahtjevu iz stavka 2. ovoga članka potrebno je priložiti informacije i dokumentaciju propisane podzakonskim propisom donesenim na temelju članka 48. stavka 11. ovoga Zakona.
(7) Hrvatska narodna banka ovlaštena je od ministarstva nadležnog za pravosuđe na temelju obrazloženog zahtjeva pribaviti podatke o pravomoćnoj osuđivanosti osobe za koje je podnesen zahtjev za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora za kaznena djela i prekršaje u Republici Hrvatskoj, kao i za kaznena djela i prekršaje u državi članici, iz:
– kaznene evidencije ili iz Europskog informacijskog sustava kaznenih evidencija (ECRIS) na temelju obrazloženog zahtjeva u skladu sa propisom kojim se uređuju pravne posljedice osude, kaznena evidencija i rehabilitacija, i to za kaznena djela iz članka 33. stavka 2. ovoga Zakona
– prekršajne evidencije.
(8) U postupku odlučivanja o zahtjevu za izdavanje prethodne suglasnosti za člana nadzornog odbora Hrvatska narodna banka provjerit će podatke o izrečenim sankcijama u evidenciji Europskog nadzornog tijela za bankarstvo i drugim evidencijama europskih tijela kojima ima pristup.
(9) U postupku odlučivanja o zahtjevu za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora Hrvatska narodna banka može zatražiti od osobe za koju je podnesen zahtjev dodatne informacije ili dokumentaciju i s kandidatom obaviti intervju ili saslušanje.
(10) U postupku odlučivanja o zahtjevu za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora Hrvatska narodna banka izdaje prethodnu suglasnost iz stavka 1. ovoga članka na rok predloženog trajanja mandata a iznimno, Hrvatska narodna banka može, ako ocijeni da je to opravdano, izdati prethodnu suglasnost na rok koji je kraći od zahtijevanog trajanja mandata.
(11) Hrvatska narodna banka odbit će zahtjev za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora ako ocijeni da osoba za koju je podnesen zahtjev ne ispunjava uvjete iz članka 48. ovoga Zakona.
(12) Ako su kod osobe za koju je podnesen zahtjev za člana nadzornog odbora utvrđeni određeni nedostaci u ispunjavanju uvjeta koje je potrebno ukloniti, a ti nedostaci nisu toliko značajni da bi doveli do odbijanja zahtjeva za izdavanje prethodne suglasnosti ili postoji potreba za dodatnim unaprjeđenjem Hrvatska narodna banka može, izdati prethodnu suglasnost i pri tome odlučiti o jednom ili više od sljedećeg:
– izdati prethodnu suglasnost na rok koji je kraći od predloženog
– izdati prethodnu suglasnost uz ispunjenje uvjeta
– naložiti namet ili dužnost i
– izdati preporuku.
(13) U postupku odlučivanja o zahtjevu za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora Hrvatska narodna banka može zatražiti od tijela nadležnog za nadzor nad sprječavanjem pranja novca u skladu sa propisom kojim se uređuje sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma da u okviru svojih provjera i na temelju procjene rizika pregleda relevantne informacije i dokumentaciju o osobi za koju je podnesen zahtjev, a Hrvatska narodna banka može zatražiti pristup središnjoj bazi podataka za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma iz Uredbe (EU) 2024/1620.
(14) Član nadzornog odbora dužan je prije nego što bude imenovan na tu funkciju u drugoj kreditnoj instituciji ponovo dobiti prethodnu suglasnost za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora Hrvatske narodne banke, a stavci 2. i 6. do 13. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju na suglasnost iz ovoga stavka.
(15) Osoba koja je već dobila suglasnost za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora i koju glavna skupština želi ponovo izabrati odnosno koju dioničar kojem je statutom predviđeno pravo imenovanja jednog ili više članova nadzornog odbora želi ponovno imenovati dužna je ponovo proći postupak propisan ovim člankom.
(16) Kreditna institucija dužna je podnijeti zahtjev za izdavanje prethodne suglasnosti za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora iz stavka 2. odnosno stavaka 14. i 15. ovoga članka najmanje četiri mjeseca prije planiranog imenovanja pojedinog člana nadzornog odbora.
(17) Odredbe ovoga članka ne odnose se na člana nadzornog odbora kojeg je na funkciju imenovala jedinica lokalne i jedinica područne (regionalne) samouprave u Republici Hrvatskoj, te na člana nadzornog odbora u čijem izboru odnosno imenovanju kreditna institucija nema ovlasti.
(18) Članovi nadzornog odbora iz stavka 17. ovoga članka moraju ispunjavati uvjete iz članka 48. stavka 1. ovoga Zakona.
Prethodna suglasnost za obavljanje funkcije predsjednika nadzornog odbora kreditne institucije
Članak 50.
(1) Jedan od članova nadzornog odbora mora biti imenovan za predsjednika nadzornog odbora, a predsjednikom nadzornog odbora kreditne institucije može biti imenovana samo osoba koja je dobila prethodnu suglasnost Hrvatske narodne banke za obavljanje funkcije predsjednika nadzornog odbora.
(2) Na davanje prethodne suglasnosti za obavljanje funkcije predsjednika nadzornog odbora na odgovarajući način primjenjuju se članci 48. i 49. ovoga Zakona.
Ukidanje suglasnosti za obavljanje funkcije predsjednika i člana nadzornog odbora kreditne institucije
Članak 51.
(1) Hrvatska narodna banka ukinut će rješenje kojim je dana prethodna suglasnost za obavljanje funkcije predsjednika i člana nadzornog odbora kreditne institucije:
1. ako član nadzornog odbora više ne ispunjava uvjete za članstvo u nadzornom odboru kreditne institucije iz članka 48. ovoga Zakona
2. ako osoba za koju je dana prethodna suglasnost u roku od šest mjeseci od izdavanja suglasnosti ne stupi na dužnost na koju se suglasnost odnosi ili
3. ako u slučaju provedene obnove postupka utvrdi da je prethodna suglasnost za obavljanje funkcije predsjednika odnosno člana nadzornog odbora donesena na temelju neistinitih ili netočnih podataka ili izjava bitnih za donošenje te suglasnosti.
(2) Hrvatska narodna banka može ukinuti rješenje kojim je dana prethodna suglasnost za obavljanje funkcije predsjednika odnosno člana nadzornog odbora kreditne institucije
1. ako predsjednik odnosno član nadzornog odbora krši odredbe o dužnostima i odgovornostima nadzornog odbora iz članaka 183., 187., 190. i 191. ovoga Zakona
2. ako nastupe uvjeti za izricanje mjera rane intervencije u skladu s člankom 271. ovoga Zakona.
(3) Prethodna suglasnost za obavljanje funkcije predsjednika odnosno člana nadzornog odbora kreditne institucije prestaje:
1. ako osobi prestane dužnost na koju se suglasnost odnosi, i to s danom prestanka dužnosti
2. ako je kreditnoj instituciji ukinuto ili prestalo važiti odobrenje za rad, i to s danom ukidanja odnosno prestanka odobrenja za rad.
(4) Radi provođenja postupka iz stavaka 1. i 2. ovoga članka Hrvatska narodna banka ovlaštena je od predsjednika odnosno članova nadzornog odbora zatražiti informacije, u opsegu i na način koji omogućuje provjeru, kako bi se provjerilo postoje li činjenice i okolnosti iz stavaka 1. i 2. ovoga članka.
(5) Ako Hrvatska narodna banka ukine prethodnu suglasnost za obavljanje funkcije predsjednika odnosno člana nadzornog odbora, glavna skupština kreditne institucije dužna je bez odgode donijeti odluku o opozivu imenovanja člana nadzornog odbora.
VII. NOSITELJI KLJUČNIH FUNKCIJA
Nositelji ključnih funkcija
Članak 52.
(1) Kreditna institucija dužna je identificirati ključne funkcije u kreditnoj instituciji.
(2) Nositelj ključne funkcije u kreditnoj instituciji može biti osoba koja u svakom trenutku ispunjava sljedeće uvjete:
1. ima dobar ugled, poštenje i savjesnost i
2. ima odgovarajuća stručna znanja, sposobnost i iskustvo potrebno za kvalitetno obavljanje svojih dužnosti.
(3) Kreditna institucija dužna je osigurati da nositelj ključne funkcije u svakom trenutku ispunjava uvjete iz stavka 2. ovoga članka, procijeniti primjerenost nositelja ključnih funkcija prije njegova preuzimanja dužnosti, te periodično provoditi procjenu njegove primjerenosti.
(4) Ako kreditna institucija na temelju provedene procjene primjerenosti zaključi da osoba ne ispunjava uvjete iz stavka 2. ovoga članka, kreditna institucija:
1. ne smije imenovati tu osobu nositeljem ključne funkcije, ako je procjena primjerenosti dovršena prije nego što osoba preuzme dužnost,
2. je dužna pravodobno razriješiti tu osobu dužnosti nositelja ključne funkcije ili
3. je dužna pravodobno poduzeti dodatne mjere potrebne kako bi se osiguralo da nositelj ključne funkcije bude ili postane primjeren.
(5) Kreditna institucija dužna je poduzeti sve potrebne mjere kako bi osigurala da se dužnost nositelja ključnih funkcija odgovarajuće izvršava, uključujući zamjenu nositelja ključnih funkcija ako ta osoba prestane ispunjavati uvjete primjerenosti.
(6) Uprava kreditne institucije dužna je donijeti primjerenu politiku za izbor i procjenu primjerenosti nositelja ključnih funkcija u kreditnoj instituciji u skladu s podzakonskim propisom donesenim na temelju stavka 8. ovoga članka, te osigurati provedbu te politike.
(7) Smatra se da osoba za koju se procjenjuje primjerenost u skladu s ovim člankom, a za koju je utvrđeno da je pravomoćno osuđena za kaznena djela iz članka 33. stavka 2. ovoga Zakona, nema dobar ugled.
(8) Hrvatska narodna banka podzakonskim propisom detaljnije uređuje:
– uvjete iz stavka 2. ovoga članka
– sadržaj politike za iz stavka 6. ovoga članka
– dinamiku procjene ispunjenja uvjeta za nositelje ključnih funkcija
– informacije i dokumentaciju koja se prilažu procjeni primjerenosti i dostavljaju Hrvatskoj narodnoj banci, a kojima se dokazuje ispunjavanje uvjeta iz stavka 2. ovoga članka za subjekte iz članka 53. stavka 1. ovoga Zakona.
Imenovanje na funkciju voditelja internih kontrolnih funkcija i glavnog financijskog direktora
Članak 53.
(1) U roku od tri radna dana nakon imenovanja voditelja interne kontrolne funkcije i glavnog financijskog direktora sljedeći subjekti dužni su Hrvatskoj narodnoj banci dostaviti procjenu primjerenosti zajedno s informacijama i dokumentacijom kojima dokazuju ispunjavanje uvjeta za njihovo imenovanje iz članka 52. stavka 2. ovoga Zakona:
– matična kreditna institucija u EU sa sjedištem u RH koja se smatra velikom kreditnom institucijom
– matična kreditna institucija u RH koja se smatra velikom kreditnom institucijom
– samostalna kreditna institucija u Europskoj uniji sa sjedištem u RH koje se smatra velikom kreditnom institucijom
– veliko društvo kći
– matični financijski holding u RH, matični mješoviti financijski holding u RH, matični financijski holding u EU sa sjedištem u RH i matični mješoviti financijski holding u EU sa sjedištem u RH koji unutar grupe ima veliku kreditnu instituciju, osim onih kojima je odobreno izuzeće temeljem članka 88. ovoga Zakona.
(2) Hrvatska narodna banka ovlaštena je podatke o pravomoćnoj osuđivanosti osobe za koje je subjekt iz stavka 1. dostavio procjenu primjerenosti i ostale informacije i dokumentaciju u skladu s podzakonskim propisom donesenim na temelju članka 52. stavka 8. ovoga Zakona pribaviti iz:
– kaznene evidencije ili iz Europskog informacijskog sustava kaznenih evidencija (ECRIS) na temelju obrazloženog zahtjeva u skladu sa propisom kojim se uređuju pravne posljedice osude, kaznena evidencija i rehabilitacija, i to za kaznena djela iz članka 33. stavka 2. ovoga Zakona
– prekršajne evidencije.
(3) Pri procjeni ispunjava li voditelj internih kontrolnih funkcija i glavni financijski direktor uvjet iz članka 52. stavka 2. ovoga Zakona, Hrvatska narodna banka provjerit će podatke o izrečenim sankcijama u evidenciji Europskog nadzornog tijela za bankarstvo i drugim evidencijama europskih tijela kojima ima pristup.
(4) Hrvatska narodna banka će na temelju dostavljene procjene primjerenosti te priloženih informacija i dokumentacije, na temelju podataka o pravomoćnoj osuđivanosti iz stavka 2. ovoga članka i ostalih informacija kojima raspolaže procijeniti ispunjava li voditelj interne kontrolne funkcije ili glavni financijski direktor uvjete iz članka 52. stavka 2. ovoga Zakona, te odrediti rok u kojem će izvršiti tu procjenu, a koji se može naknadno produžiti.
(5) Ako Hrvatska narodna banka utvrdi da voditelj interne kontrolne funkcije ili glavni financijski direktor ne ispunjava uvjete iz članka 52. stavka 2. ovoga Zakona može:
– naložiti subjektu iz stavka 1. ovoga članka da razriješi dužnost tog voditelja interne kontrolne funkcije ili glavnog financijskog direktora
– naložiti subjektu iz stavka 1. ovoga članka da pravovremeno poduzme dodatne mjere potrebne kako bi se osiguralo da taj voditelj interne kontrolne funkcije ili glavni financijski direktor postane primjeren.
(6) Prilikom procjene primjerenosti iz stavka 3. ovoga članka Hrvatska narodna banka može zatražiti od tijela nadležnog za nadzor nad sprječavanjem pranja novca u skladu sa propisima kojima se uređuje sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma da u okviru svojih provjera i na temelju procjene rizika pregleda relevantne informacije o osobi za koju provodi procjenu u skladu s ovim člankom, te Hrvatska narodna banka može zatražiti pristup središnjoj bazi podataka za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma iz Uredbe (EU) 2024/1620.
(7) Ako Hrvatska narodna banka procjeni da su uvjeti iz članka 52. stavka 2. ovoga Zakona ispunjeni, o tome će obavijestiti subjekt iz stavka 1. ovoga članka.
(8) Subjekt iz stavka 1. ovoga članka dužan je čim sazna nove činjenice ili druge okolnosti koje bi mogle utjecati na primjerenost voditelja interne kontrolne funkcija i glavnog financijskog direktora, provesti ponovnu procjenu primjerenost i o rezultatima te procjene bez odgode obavijestiti Hrvatsku narodnu banku.
(9) Ako Hrvatska narodna banka, između ostalog i na temelju informacija iz stavka 8. ovoga članka, te dokumentacije koje je subjekt iz stavka 1. ovoga članka dostavio u skladu s podzakonskim propisom donesenim na temelju članka 52. stavka 8. ovoga Zakona, sazna informacije koje mogu utjecati na ocjenu primjerenosti voditelja interne kontrolne funkcije ili glavnog financijskog direktora ponovno će provesti procjenu iz stavka 4. ovoga članka.
(10) Hrvatska narodna banka nije obvezna ponovno procijeniti primjerenost voditelja internih kontrolnih funkcija ili glavnog financijskog direktora pri obnovi ili produljenju njihova mandata, osim ako su nastupile nove okolnosti, činjenice ili događaji koji bi mogli utjecati na ispunjenje uvjeta iz članka 52. stavka 2. ovoga Zakona.
VIII. UPRAVLJAČKO TIJELO I NOSITELJI KLJUČNIH FUNKCIJA FINANCIJSKOG HOLDINGA I MJEŠOVITOG FINANCIJSKOG HOLDINGA U RH
Uvjeti za članstvo u upravljačkom tijelu i nositelje ključnih funkcija financijskog holdinga i mješovitog financijskog holdinga u RH
Članak 54.
(1) Članovi upravljačkog tijela financijskog holdinga ili mješovitog financijskog holdinga, koji nemaju odobrenje u skladu s člankom 87. ovoga Zakona , dužni su imati dobar ugled i posjedovati dostatno znanje, vještine i iskustvo kako je navedeno u članku 44. i članku 48. ovoga Zakona za obavljanje svojih dužnosti, pri čemu se uzima u obzir specifična uloga financijskog holdinga ili mješovitog financijskog holdinga.
(2) Financijski holding ili mješoviti financijski holding iz stavka 1. ovoga članka dužan je:
- osigurati primjerenosti članova svojeg upravljačkog tijela
- Hrvatsku narodnu banku obavijestiti o svakoj promjeni svojih članova upravljačkog tijela, i to u roku od osam dana od dana provođenja promjene, te dostaviti informaciju o ispunjavanju uvjeta iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Financijski holding ili mješoviti financijski holding koji je sukladno glavi X. ovoga Zakona dobio odobrenje Hrvatske narodne banke dužan je na odgovarajući način primjenjivati uvjete za članove upravljačkog tijela propisane člancima 41. do 51. ovoga Zakona, te postupati sukladno tim člancima prilikom podnošenja zahtjeva za izdavanje odobrenja sukladno glavi X. ovoga Zakona, te prije svakog ponovnog imenovanja člana upravljačkog tijela dobiti prethodnu suglasnost.
(4) Financijski holding ili mješoviti financijski holding koji je sukladno glavi X. ovoga Zakona dobio odobrenje Hrvatske narodne banke dužan je na odgovarajući način primjenjivati uvjete za nositelje ključnih funkcija propisane člancima 52. i 53. ovoga Zakona.
IX. SLOBODA PRUŽANJA USLUGA
IX.1. PRUŽANJE UZAJAMNO PRIZNATIH USLUGA IZVAN PODRUČJA REPUBLIKE HRVATSKE KREDITNIH INSTITUCIJA SA SJEDIŠTEM U REPUBLICI HRVATSKOJ
Pružanje usluga u drugoj državi članici
Članak 55.
(1) Kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj ili financijska institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja ispunjava uvjete iz članka 65. stavka 1. ovoga Zakona može, pod uvjetima iz ovoga Zakona, na području druge države članice, preko podružnice ili neposredno, pružati uzajamno priznate usluge koje je ovlaštena pružati na području Republike Hrvatske.
(2) Kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj može, pod uvjetima iz ovoga Zakona, na području druge države članice, preko podružnice ili neposredno, pružati i dodatne financijske usluge ako je to dopušteno propisima države članice domaćina i ako je za njih dobila odobrenje Hrvatske narodne banke.
Pružanje usluga od strane kreditne institucije u drugoj državi članici preko podružnice
Članak 56.
(1) Kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja namjerava osnovati podružnicu u drugoj državi članici dužna je Hrvatskoj narodnoj banci podnijeti zahtjev za izdavanje odobrenja za osnivanje podružnice u drugoj državi članici (u daljnjem tekstu: zahtjev za odobrenje osnivanja podružnice u državi članici) i navesti državu članicu u kojoj namjerava osnovati svoju podružnicu te dostaviti informacije o:
1. poslovnom planu za prve tri poslovne godine koji mora sadržavati vrstu i opseg usluga koje namjerava pružati preko podružnice te organizacijski ustroj podružnice
2. adresi u državi članici domaćinu na kojoj će Hrvatska narodna banka moći dobiti informacije i dokumentaciju o podružnici i
3. popisu imena, prezimena i adresa fizičkih osoba koje će biti odgovorne za vođenje poslova podružnice.
(2) Informacije iz stavka 1. ovoga članka kreditna institucija dužna je dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci u sadržaju koji je propisan Delegiranom uredbom Komisije (EU) br. 1151/2014 оd 4. lipnja 2014. o dopuni Direktive 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu regulatornih tehničkih standarda u području informacija koje se priopćuju pri ostvarivanju prava poslovnog nastana i slobode pružanja usluga (Tekst značajan za EGP) (SL L 309/1, 30. 10. 2014.) (u daljnjem tekstu: Delegirana uredba Komisije (EU) br. 1151/2014) i na način propisan Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 926/2014 оd 27. kolovoza 2014. o utvrđivanju provedbenih tehničkih standarda u pogledu standardnih obrazaca, predložaka i postupaka za obavijesti o ostvarivanju prava poslovnog nastana i slobode pružanja usluga u skladu s Direktivom 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća (Tekst značajan za EGP) (SL L 254/2, 28. 8. 2014.) (u daljnjem tekstu: Provedbena uredba Komisije (EU) br. 926/2014).
(3) Hrvatska narodna banka može u roku od 30 dana od zaprimanja zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka tražiti dodatne informacije i dokumentaciju.
(4) Hrvatska narodna banka će najkasnije u roku od 60 dana od dana dostave potpunih i točnih informacija iz stavka 1. ovoga članka odlučiti o zahtjevu za osnivanje podružnice u državi članici i o tome obavijestiti kreditnu instituciju koja je podnijela zahtjev i Hrvatsku agenciju za osiguranje depozita.
(5) Ako Hrvatska narodna banka usvoji zahtjev za osnivanje podružnice u državi članici bez odgađanja će, a najkasnije u roka od tri mjeseca od dana dostave potpunih i točnih informacija iz stavka 1. ovoga članka, dostaviti nadležnom tijelu države članice domaćina informacije iz stavka 1. ovoga članka zajedno s podacima o iznosu i sastavu regulatornoga kapitala i iznosu kapitalnih zahtjeva kreditne institucije izračunatima u skladu s člankom 92. Uredbe (EU) br. 575/2013 na način propisan Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 926/2014 te o tome obavijestiti kreditnu instituciju koja je podnijela zahtjev.
(6) Hrvatska narodna banka odbit će zahtjev za osnivanje podružnice u državi članici ako na temelju podataka kojima raspolaže ocijeni da:
1. kreditna institucija nema primjerenu organizacijsku, tehničku i kadrovsku strukturu ili primjeren financijski položaj da bi pružala planirani opseg usluga u navedenoj državi članici preko podružnice
2. kreditna institucija na taj način izbjegava strože propise i pravila koji su na snazi u Republici Hrvatskoj ili
3. bi time mogla biti ugrožena sigurnost i stabilnost poslovanja kreditne institucije.
(7) Hrvatska narodna banka obavještava Europsku komisiju i Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo o odbijanju zahtjeva kreditne institucije za osnivanje podružnice u drugoj državi članici kao i o propustu u prosljeđivanju informacija.
(8) Hrvatska narodna banka podzakonskim propisom detaljnije uređuje uvjete za davanje odobrenja za osnivanje podružnice u drugoj državi članici.
Pružanje usluga od strane financijske institucije u drugoj državi članici preko podružnice
Članak 57.
(1) Ako financijska institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja ispunjava uvjete iz članka 65. stavka 1. ovoga Zakona, a koja je društvo kći kreditne institucije ili više kreditnih institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, namjerava pružati uzajamno priznate financijske usluge na području druge države članice preko svoje podružnice, matična kreditna institucija u RH te financijske institucije o tome će obavijestiti Hrvatsku narodnu banku.
(2) Uz obavijest iz stavka 1. ovoga članka matična kreditna institucija u RH dužna je dostaviti:
1. informacije iz članka 56 . stavka 1. ovoga Zakona u sadržaju i na način iz članka 56. stavka 2. ovoga Zakona
2. informacije i dokumentaciju o ispunjavanju uvjeta iz članka 65. stavka 1. ovoga Zakona
3. podatak o iznosu i sastavu regulatornog kapitala ili iznosu nekog drugog propisanog oblika kapitala te financijske institucije i ukupni iznos izloženosti riziku kreditne institucije koja je njezino matično društvo i
4. odobrenje nadzornog tijela, ako je to potrebno, za osnivanje podružnice financijske institucije u drugoj državi članici.
(3) Hrvatska narodna banka može u roku od 30 dana od zaprimanja obavijesti iz stavka 1. ovoga članka tražiti dodatne informacije i dokumentaciju.
(4) Hrvatska narodna banka provjerit će najkasnije u roku od 60 dana od dana dostave potpunih i točnih informacija iz stavka 1. ovoga članka ispunjava li financijska institucija uvjete iz članka 65. stavka 1. ovoga Zakona te ako ocijeni da su ti uvjeti ispunjeni, financijskoj instituciji preko matične kreditne institucije dostavit će potvrdu o ispunjavanju uvjeta.
(5) Hrvatska narodna banka će nadležnom tijelu države članice domaćina bez odgađanja, a unutar roka od tri mjeseca od dana dostave potpunih i točnih informacija iz stavka 1. ovoga članka, dostaviti obavijest na način propisan Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 926/2014 i potvrdu o ispunjavanju uvjeta te priložiti podatak o iznosu i sastavu regulatornog ili nekog drugog propisanog oblika kapitala te financijske institucije, iznosu konsolidiranog regulatornog kapitala i iznosu kapitalnih zahtjeva grupe kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj (u daljnjem tekstu: grupe kreditnih institucija u RH) kojoj ta financijska institucija pripada, kao i podatak o ukupnom iznosu izloženosti riziku grupe kreditnih institucija.
(6) Hrvatska narodna banka neće dostaviti obavijesti iz stavaka 4. i 5. ovoga članka nadležnom tijelu države članice domaćina, nego donosi rješenje kojim odbija dostavljanje obavijesti i dostavlja ga matičnoj kreditnoj instituciji u RH, ako na temelju podataka kojima raspolaže ocijeni da:
1. financijska institucija nema primjerenu organizacijsku, tehničku i kadrovsku strukturu ili primjeren financijski položaj da bi pružala planirani opseg usluga u navedenoj državi članici preko podružnice ili
2. bi time mogla biti ugrožena sigurnost i stabilnost poslovanja kreditne ili financijske institucije.
(7) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, financijska institucija koja je dobila odobrenje za rad od nadležnog tijela u Republici Hrvatskoj dužna je pri pružanju usluga u drugoj državi članici postupati u skladu sa zakonima kojima se uređuje njihovo poslovanje.
(8) Ako Hrvatska narodna banka utvrdi da je financijska institucija koja je započela pružanje usluga u drugoj državi članici prestala ispunjavati neki od uvjeta iz članka 65. stavka 1. ovoga Zakona, o tome će bez odgađanja obavijestiti matičnu kreditnu instituciju u RH, te nadležno tijelo države članice domaćina.
(9) Na društvo kćer financijske institucije koja ispunjava uvjete iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući način primjenjuju se odredbe ove glave.
(10) Na financijske institucije iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući način primjenjuje se članak 56. stavak 7., te članci 119. do 123. ovoga Zakona.
Početak pružanja usluga preko podružnice
Članak 58.
(1) Kreditna institucija koja je od Hrvatske narodne banke dobila odobrenje za osnivanje podružnice u drugoj državi članici može početi pružati usluge na području druge države članice preko podružnice:
1. od dana kada od nadležnog tijela države članice domaćina dobije obavijest o uvjetima koje radi zaštite općeg dobra mora poštivati tijekom pružanja usluga u toj državi članici ili
2. ako obavijest iz stavka 1. ovoga članka nije zaprimila, istekom roka od dva mjeseca od dana kada je nadležno tijelo države članice domaćina zaprimilo obavijest s informacijama i dokumentacijom iz članka 56. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona.
(2) Ako kreditna institucija koja je od Hrvatske narodne banke dobila odobrenje za osnivanje podružnice u drugoj državi članici namjerava u istoj državi članici osnovati drugu, odnosno svaku sljedeću podružnicu, dužna je o tome obavijestiti Hrvatsku narodnu banku te se primjenjuju odredbe članka 56. ovoga Zakona.
(3) Odredbe stavka 1. ovoga članka na odgovarajući način primjenjuju se i na financijsku instituciju iz članka 57. ovoga Zakona.
Promjena podataka o poslovanju podružnice
Članak 59.
(1) Kreditna institucija koja je dobila odobrenje za osnivanje podružnice u drugoj državi članici koja namjerava promijeniti neki od podataka iz članka 56. stavka 1. ovoga Zakona ili matična kreditna institucija financijske institucije iz članka 57. ovoga Zakona koja namjerava promijeniti neki od podataka iz članka 57. stavka 2. ovoga Zakona, dužna je najmanje mjesec dana prije provođenja promjene o tome obavijestiti Hrvatsku narodnu banku radi njezina postupanja u skladu s člancima 56. i 57. ovoga Zakona, i nadležno tijelo države članice domaćina.
(2) Obavijest iz stavka 1. ovoga članka kreditna institucija dužna je dostaviti u sadržaju koji je propisan Delegiranom uredbom Komisije (EU) br. 1151/2014 i na način propisan Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 926/2014.
Ukidanje odobrenja za osnivanje podružnice u drugoj državi članici
Članak 60.
(1) Hrvatska narodna banka ukinut će kreditnoj instituciji odobrenje za osnivanje podružnice u drugoj državi članici:
a) ako podružnica ne počne poslovati u roku od šest mjeseci od dana dobivanja odobrenja
b) ako je nadležno tijelo države članice domaćina zabranilo kreditnoj instituciji da pruža usluge na njezinu području
c) ako u slučaju provedene obnove postupka utvrdi da je odobrenje doneseno na temelju neistinitih ili netočnih podataka bitnih za donošenje tog odobrenja ili
d) ako podružnica više od šest mjeseci ne pruža usluge obuhvaćene odobrenjem.
(2) Hrvatska narodna banka može kreditnoj instituciji ukinuti odobrenje za osnivanje podružnice u drugoj državi članici:
a) ako utvrdi da kreditna institucija više nije organizacijski, tehnički i kadrovski osposobljena za usluge koje pruža
b) ako kreditna institucija ne ispunjava obveze s osnove osiguranja depozita deponenata podružnice
c) ako kreditna institucija u poslovanju podružnice ne poštuje propise države članice domaćina ili
d) ako iz teritorijalne rasprostranjenosti pružanja usluga proizlazi da kreditna institucija tako izbjegava strože propise i pravila koji su na snazi u Republici Hrvatskoj.
(3) Kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja pruža usluge u drugoj državi članici preko podružnice može podnijeti zahtjev za brisanje podružnice iz sudskog ili drugog odgovarajućeg registra koji se vodi u državi članici domaćinu tek nakon namire svih obveza nastalih poslovanjem te podružnice.
Neposredno pružanje usluga u drugoj državi članici
Članak 61.
(1) Kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja namjerava početi neposredno pružati uzajamno priznate usluge na području druge države članice dužna je o tome prethodno obavijestiti Hrvatsku narodnu banku i navesti državu članicu u kojoj namjerava početi neposredno pružati usluge.
(2) Matična kreditna institucija u RH kojoj je financijska institucija društvo kći, koja ispunjava uvjete iz članka 65. stavka 1. ovoga Zakona, a koja namjerava početi neposredno pružati uzajamno priznate usluge na području druge države članice, dužna je o tome prethodno obavijestiti Hrvatsku narodnu banku i navesti državu članicu u kojoj ta financijska institucija namjerava početi neposredno pružati usluge.
(3) Uz obavijest iz stavaka 1. i 2. ovoga članka kreditna institucija dužna je dostaviti informacije o uslugama koje namjerava pružati u državi članici te poslovnom planu za prve tri poslovne godine u sadržaju koji je propisan Delegiranom uredbom Komisije (EU) br. 1151/2014 i na način propisan Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 926/2014.
(4) Hrvatska narodna banka dostavit će, najkasnije u roku od mjesec dana od dana primitka obavijesti iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, nadležnom tijelu države članice domaćina obavijest u sadržaju koji je propisan Delegiranom uredbom Komisije (EU) br. 1151/2014 i na način propisan Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 926/2014 i o tome obavijestiti kreditnu instituciju.
(5) Kreditna ili financijska institucija može početi neposredno pružati uzajamno priznate usluge navedene u obavijesti iz stavaka 1. i 2. ovoga članka od dana primitka obavijesti od Hrvatske narodne banke da je nadležnom tijelu države članice dostavila obavijest iz prethodnog stavka.
IX. 2. PRUŽANJE BANKOVNIH I/ILI FINANCIJSKIH USLUGA U TREĆOJ ZEMLJI
Pružanje usluga u trećoj zemlji
Članak 62.
(1) Kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj može pružati bankovne i/ili financijske usluge u trećoj zemlji samo preko podružnice.
(2) Za osnivanje podružnice u trećoj zemlji kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj dužna je od Hrvatske narodne banke dobiti odobrenje za osnivanje podružnice kreditne institucije u trećoj zemlji (u daljnjem tekstu: odobrenje za osnivanje podružnice u trećoj zemlji).
(3) Kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja namjerava osnovati podružnicu u trećoj zemlji dužna je podnijeti Hrvatskoj narodnoj banci zahtjev za izdavanje odobrenja za osnivanje podružnice u trećoj zemlji (u daljnjem tekstu: zahtjev za osnivanje podružnice u trećoj zemlji) i navesti treću zemlju u kojoj namjerava osnovati podružnicu te zahtjevu priložiti:
1. poslovni plan za prve tri poslovne godine, koji mora sadržavati vrstu i opseg usluga koje namjerava pružati preko podružnice te organizacijski ustroj podružnice
2. adresu u trećoj zemlji na kojoj će Hrvatska narodna banka moći dobiti informacije i dokumentaciju o podružnici i
3. popis imena, prezimena i adresa fizičkih osoba koje će biti odgovorne za vođenje poslova podružnice.
(4) Hrvatska narodna banka može u roku od mjesec dana od zaprimanja zahtjeva iz stavka 3. ovoga članka tražiti dodatne informacije i dokumentaciju te ako je Hrvatska narodna banka zatražila dodatne informacije i dokumentaciju, dan njezine dostave smatra se danom zaprimanja urednog zahtjeva.
(5) Hrvatska narodna banka najkasnije će u roku od 60 dana od dana dostave urednog zahtjeva odlučiti o zahtjevu za osnivanje podružnice u trećoj zemlji.
(6) Hrvatska narodna banka odbit će zahtjev za osnivanje podružnice u trećoj zemlji ako na temelju podataka kojima raspolaže ocijeni da kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja namjerava osnovati podružnicu:
1. nema primjerenu organizacijsku, tehničku i kadrovsku strukturu ili primjeren financijski položaj da bi pružala planirani opseg usluga u trećoj zemlji
2. ako je, uzimajući u obzir propise te treće zemlje ili praksu vezanu uz provođenje tih propisa, vjerojatno da će obavljanje supervizije u skladu s odredbama ovoga Zakona biti otežano ili onemogućeno ili
3. tako izbjegava stroža pravila koja su na snazi u Republici Hrvatskoj.
(7) Ako kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja je od Hrvatske narodne banke dobila odobrenje za osnivanje podružnice u trećoj zemlji namjerava u istoj zemlji osnovati drugu, odnosno svaku sljedeću podružnicu, dužna je o tome obavijestiti Hrvatsku narodnu banku a na te slučajeve primjenjuju se stavci 1. do 6. ovoga članka.
(8) Kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja je dobila odobrenje za osnivanje podružnice u trećoj zemlji koja namjerava promijeniti neki od podataka iz stavka 3. ovoga članka dužna je najmanje mjesec dana prije provođenja promjene o tome obavijestiti Hrvatsku narodnu banku.
(9) Hrvatska narodna banka ukinut će rješenje kojim je kreditnoj instituciji sa sjedištem u Republici Hrvatskoj dano odobrenje za osnivanje podružnice u trećoj zemlji:
1. ako je nadležno tijelo treće zemlje zabranilo kreditnoj instituciji da pruža usluge na njezinu području
2. ako u slučaju provedene obnove postupka utvrdi da je odobrenje doneseno na temelju neistinitih ili netočnih podataka bitnih za donošenje tog odobrenja
3. ako podružnica ne počne poslovati u roku od šest mjeseci od dana dobivanja odobrenja ili
4. ako podružnica više od šest mjeseci ne pruža usluge obuhvaćene odobrenjem.
(10) Hrvatska narodna banka može ukinuti rješenje kojim je kreditnoj instituciji sa sjedištem u Republici Hrvatskoj dano odobrenje za osnivanje podružnice u trećoj zemlji:
1. ako se utvrdi da kreditna institucija više nije organizacijski, tehnički i kadrovski osposobljena za usluge koje pruža
2. ako kreditna institucija ne ispunjava obveze s osnove osiguranja depozita deponenata podružnice
3. ako kreditna institucija u poslovanju podružnice ne poštuje propise te treće zemlje ili
4. ako iz teritorijalne rasprostranjenosti pružanja usluga proizlazi da kreditna institucija tako izbjegava strože propise i pravila koji su na snazi u Republici Hrvatskoj.
(11) Kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja pruža usluge u trećoj zemlji može podnijeti zahtjev za brisanje podružnice iz sudskog ili drugog odgovarajućeg registra koji se vodi u toj zemlji tek nakon namire svih obveza nastalih poslovanjem te podružnice.
IX. 3. OSNIVANJE PREDSTAVNIŠTVA IZVAN REPUBLIKE HRVATSKE
Osnivanje predstavništva izvan Republike Hrvatske
Članak 63.
Kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja namjerava osnovati predstavništvo izvan Republike Hrvatske dužna je o tome obavijestiti Hrvatsku narodnu banku i navesti državu u kojoj namjerava osnovati predstavništvo.
IX . 4. PRUŽANJE UZAJAMNO PRIZNATIH USLUGA KREDITNE INSTITUCIJE SA SJEDIŠTEM IZVAN REPUBLIKE HRVATSKE NA PODRUČJU REPUBLIKE HRVATSKE
IX.4.1. Podružnice i sloboda pružanja uzajamno priznatih usluga od strane kreditne institucije iz država članica
Pružanje usluga od strane kreditne institucije iz druge države članice
Članak 64.
(1) Kreditna institucija iz druge države članice može, pod uvjetima određenima ovim Zakonom, osnovati podružnicu u Republici Hrvatskoj i preko nje pružati uzajamno priznate usluge koje je ovlaštena pružati u matičnoj državi članici.
(2) Kreditna institucija iz države članice može, pod uvjetima određenima ovim Zakonom, uzajamno priznate usluge koje je ovlaštena pružati u matičnoj državi članici privremeno pružati i neposredno na području Republike Hrvatske.
Pružanje uzajamno priznatih financijskih usluga od strane financijske institucije iz države članice
Članak 65.
(1) Financijska institucija iz druge države članice može uzajamno priznate usluge iz članka 13. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona, koje je ovlaštena pružati u matičnoj državi članici, pružati preko podružnice ili, privremeno, neposredno na području Republike Hrvatske ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
1. ako joj je matično društvo kreditna institucija ili više kreditnih institucija sa sjedištem u državi članici koje su od nadležnog tijela dobile odobrenje za rad
2. ako pruža priznate financijske usluge u matičnoj državi članici u skladu sa svojim statutom ili drugim aktom
3. ako financijske usluge stvarno pruža u toj državi članici
4. ako matična kreditna institucija ili više kreditnih institucija posjeduju 90% ili više glasačkih prava u toj financijskoj instituciji
5. ako njezina matična kreditna institucija ili matične kreditne institucije, prema ocjeni nadležnog tijela matične države članice, na primjeren način upravljaju ovom institucijom te uz dopuštenje nadležnih nadzornih tijela solidarno odgovaraju za sve obveze financijske institucije i
6. ako je financijska institucija uključena u superviziju matične kreditne institucije na konsolidiranoj osnovi, ili svake od matičnih kreditnih institucija u skladu s glavom XXII. ovoga Zakona i dijelom prvim, glavom II, poglavljem 2 Uredbe (EU) br. 575/2013, osobito za potrebe izračuna stopa kapitala na način uređen člankom 92. Uredbe (EU) br. 575/2013 te velikih izloženosti iz dijela četvrtog Uredbe (EU) br. 575/2013 i u svrhu ograničavanja ulaganja u kvalificirane udjele izvan financijskog sektora iz članaka 89. i 90. Uredbe (EU) br. 575/2013.
(2) Na društvo kćer financijske institucije koja ispunjava uvjete iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući način primjenjuju se odredbe ove glave.
(3) Na financijske institucije iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući način primjenjuju se članak 6. i članci od 124. do 131. ovoga Zakona.
Pružanje usluga preko podružnice u Republici Hrvatskoj
Članak 66.
(1) Kreditna institucija iz druge države članice ili financijska institucija iz članka 65. ovoga Zakona koja namjerava osnovati podružnicu na području Republike Hrvatske može podnijeti zahtjev za upis podružnice u sudski registar i početi pružati usluge nakon isteka dva mjeseca od dana kada je Hrvatska narodna banka od nadležnog tijela matične države članice zaprimila obavijest u sadržaju koji je propisan Delegiranom uredbom Komisije (EU) br. 1151/2014 i na način propisan Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 926/2014.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, kreditna institucija iz druge države članice ili financijska institucija iz članka 65. ovoga Zakona može podnijeti zahtjev za upis podružnice i prije isteka roka iz stavka 1. ovoga članka ako je od Hrvatske narodne banke dobila obavijest o uvjetima koje radi zaštite općeg dobra mora poštivati tijekom pružanja usluga na području Republike Hrvatske.
(3) Ako kreditna ili financijska institucija iz stavka 1. ovoga članka naknadno namjerava promijeniti neki od podataka dostavljenih nadležnom tijelu matične države članice, dužna je o tome, u sadržaju koji je propisan Delegiranom uredbom Komisije (EU) br. 1151/2014 i na način propisan Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 926/2014, obavijestiti Hrvatsku narodnu banku najmanje mjesec dana prije izvršenja te promjene.
(4) Ako nadležno tijelo matične države članice obavijesti Hrvatsku narodnu banku da financijska institucija ne ispunjava neki od uvjeta iz članka 65. stavka 1. ovoga Zakona, na poslovanje te financijske institucije primjenjivat će se propisi Republike Hrvatske.
(5) U slučaju iz stavka 4. ovoga članka Hrvatska narodna banka dužna je obavijest nadležnog tijela matične države članice proslijediti nadzornom tijelu u Republici Hrvatskoj.
Neposredno pružanje usluga u Republici Hrvatskoj
Članak 67.
Kreditna institucija iz druge države članice ili financijska institucija iz članka 65. ovoga Zakona može početi neposredno pružati uzajamno priznate usluge na području Republike Hrvatske od dana kada Hrvatska narodna banka od nadležnog tijela države članice primi obavijest o tome, uključujući popis usluga koje ta kreditna institucija odnosno financijska institucija namjerava pružati na području Republike Hrvatske.
Primjena drugih odredbi ovoga Zakona te ostalih propisa na kreditnu instituciju iz druge države članice
Članak 68.
(1) Na kreditnu instituciju iz druge države članice koja neposredno pruža uzajamno priznate usluge na području Republike Hrvatske na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona koje se primjenjuju na kreditne institucije, i to one koje se odnose na:
– superviziju kreditne institucije (glave XI.1., XI.2., XI.3., XI.5. i XI.6. ovoga Zakona)
– mjere i instrumente usmjerene na povećanje otpornosti i očuvanje stabilnosti financijskog sustava u cjelini (članak 249. ovoga Zakona)
– zaštitu potrošača (članci 307. do 323. ovoga Zakona)
– obvezu čuvanja bankovne tajne (članci 327. do 329. ovoga Zakona)
– razmjenu informacija za potrebe procjene kreditne sposobnosti ili upravljanja kreditnim rizikom (članak 338. stavci 2. do 5. ovoga Zakona).
(2) Na podružnicu kreditne institucije iz druge države članice koja pruža uzajamno priznate usluge na području Republike Hrvatske na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona koje se primjenjuju na kreditne institucije, i to one koje se odnose na:
– superviziju kreditne institucije (glave XI.1., XI.2., XI.3. i XI.10. ovoga Zakona)
– izvještavanje na zahtjev Hrvatske narodne banke (članak 214. ovoga Zakona )
– mjere i instrumente usmjerene na povećanje otpornosti i očuvanje stabilnosti financijskog sustava u cjelini (članak 249. ovoga Zakona)
– zaštitu potrošača (članci 307. do 323. ovoga Zakona)
– obvezu čuvanja bankovne tajne (članci 327. do 329. ovoga Zakona)
– razmjenu informacija za potrebe procjene kreditne sposobnosti ili upravljanja kreditnim rizikom (članak 338. stavci 2. do 5. ovoga Zakona)
– obavještavanje o povredi mjerodavnih propisa (članci 351. i 352. ovoga Zakona)
– upravne sankcije (članci 353. do 371. ovoga Zakona).
(3) Kreditna institucija iz stavka 1. ovoga članka i podružnica kreditne institucije iz stavka 2. ovoga članka dužne su pridržavati se i drugih propisa koji se radi zaštite općeg dobra primjenjuju na području Republike Hrvatske.
(4) Podružnica kreditne institucije iz države članice dužna je objaviti revidirani godišnji financijski izvještaj, konsolidirani godišnji financijski izvještaj, godišnji izvještaj, konsolidirani godišnji izvještaj, mišljenje osobe odgovorne za zakonsku reviziju godišnjih financijskih izvještaja i godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja kreditne institucije koja je osnovala tu podružnicu.
(5) Podružnica kreditne institucije iz države članice dužna je jednom godišnje objaviti sljedeće informacije:
– prihode i troškove podružnice i to stavke 1, 3, 4, 6, 7, 8 i 15 članka 27. ili stavke A.4, A.9, B.1 do B.4 i B.7 članka 28. Direktive 86/635/EEC Vijeća od 8. prosinca 1986. o godišnjim financijskim izvještajima i konsolidiranim financijskim izvještajima banaka i drugih financijskih institucija (SL L 372, 31. 12. 1986.) (u daljnjem tekstu: Direktiva 86/635/EEZ)
– prosječan broj osoblja zaposlenog u podružnici
– ukupna potraživanja i obveze podružnice, raščlanjene na potraživanja i obveze koje se odnose na kreditne institucije i one koje se odnose na klijente, zajedno s ukupnim iznosom takvih potraživanja i obveza izraženim u valuti Republike Hrvatske i
– ukupnu aktivu i iznose koji odgovaraju stavkama 2., 3., 4., 5. i 6. aktive, stavkama 1., 2. i 3. pasive, te izvanbilančnim stavkama 1. i 2. koje su definirane u članku 4. i odgovarajućim člancima Direktive 86/635/EEZ te u slučaju stavki 2., 5. i 6. aktive, raščlambu vrijednosnih papira prema tome smatraju li se ili ne dugotrajnom financijskom imovinom u skladu s člankom 35. Direktive 86/635/EEZ.
(6) Točnost i usklađenost informacija navedenih u stavku 5. ovoga članka s godišnjim financijskim izvještajem moraju biti provjerene od strane ovlaštenog revizora.
IX.4.2. Podružnica iz treće zemlje
Definicije za potrebe ove glave
Članak 69.
Za potrebe ove glave i glave XI.6. ovoga Zakona pojedini pojmovi imaju sljedeće značenje:
1. podružnica iz treće zemlje je podružnica osnovana u Republici Hrvatskoj čiji je osnivač:
a) društvo s poslovnim nastanom u trećoj zemlji koje obavlja djelatnosti iz članka 12. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona ili
b) kreditna institucija sa sjedištem u trećoj zemlji
2. glavno društvo je društvo s poslovnim nastanom u trećoj zemlji koje je osnovalo podružnicu iz treće zemlje u Republici Hrvatskoj, i posredničko društvo ili krajnje matično društvo tog društva, ako je primjenjivo.
Osnivanje podružnice iz treće zemlje
Članak 70.
(1) Kreditna institucija iz treće zemlje može na području Republike Hrvatske pružati bankovne i/ili financijske usluge samo preko podružnice, i to pod uvjetom da je te usluge ovlaštena pružati u toj trećoj zemlji.
(2) Društvo s poslovnim nastanom u trećoj zemlji iz članka 69. točke 1a) ovoga Zakona može pružati uslugu iz članka 12. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona na području Republike Hrvatske samo preko podružnice, i to pod uvjetom da je te usluge ovlaštena pružati u toj trećoj zemlji.
(3) Društvo osnivač iz stavaka 1. ili 2. ovoga članka koje namjerava osnovati podružnicu na području Republike Hrvatske dužno je za to dobiti odobrenje od Hrvatske narodne banke (u daljnjem tekstu: odobrenje za osnivanje podružnice iz treće zemlje).
(4) Odobrenje za osnivanje podružnice iz treće zemlje iz stavka 3. ovoga članka sadrži popis usluga koje podružnica iz treće zemlje može pružati na području Republike Hrvatske, a podružnica iz treće zemlje dužna je prije upisa svake nove usluge u sudski registar dobiti novo odobrenje Hrvatske narodne banke.
(5) Podružnica iz treće zemlje može se upisati u sudski registar nakon dobivanja odobrenja za osnivanje podružnice iz treće zemlje iz stavka 3. ovoga članka.
(6) Društvo osnivač iz stavka 1. ili 2. ovoga članka može na području Republike Hrvatske osnovati samo jednu podružnicu, a ako to društvo želi obavljati poslove na više lokacija na području Republike Hrvatske, može otvoriti jednu ili više organizacijskih jedinica.
(7) Iznimno od stavaka 1. i 2. ovoga članka zahtjev za izdavanje odobrenja za osnivanje podružnice iz treće zemlje (u daljnjem tekstu: zahtjev za osnivanje podružnice iz treće zemlje) nije dužno podnijeti društvo osnivač iz stavaka 1. ili 2. ovoga članka koje pruža usluge ili obavlja djelatnosti za klijenta ili drugu ugovornu stranu koja ima poslovni nastan ili se nalazi u Europskoj uniji, te ako je taj klijent ili druga ugovorna strana:
a) mali ulagatelj, kvalificirana druga ugovorna strana ili profesionalni ulagatelj kako su definirani propisom kojim se uređuje tržište kapitala odnosno nacionalnim propisom država članica u koje je je prenesen odjeljak I. i II. Priloga II. Direktive 2014/65/EU koji ima poslovni nastan ili se nalazi u Europskoj uniji, ako taj klijent ili druga ugovorna strana isključivo na vlastitu inicijativu pristupi društvu s poslovnim nastanom u trećoj zemlji radi pružanja bilo koje usluge ili djelatnosti iz članka 69. točke 1. ovoga Zakona
b) kreditna institucija
c) društvo koje pripada istoj grupi kao i to društvo s poslovnim nastanom u trećoj zemlji.
(8) U smislu stavka 7. točke a) ovoga članka pružanje usluga nije isključivo na vlastitu inicijativu klijenta ili druge ugovorne strane ili potencijalnog klijenta ili druge ugovorne strane kada društvo osnivač iz stavka 1. ili 2. ovoga članka iz treće zemlje traži klijenta ili drugu ugovornu stranu, ili potencijalnog klijenta ili drugu ugovornu stranu, putem subjekta koji djeluje u svoje vlastito ime ili je usko povezano s tim društvom iz treće zemlje ili preko bilo koje druge osobe koja djeluje u ime tog društva osnivača iz stavka 1. ili 2. ovoga članka.
(9) Hrvatska narodna banka ovlaštena je od kreditne institucije i podružnice s sjedištem u Republici Hrvatskoj zatražiti dostavljanje informacija koje su joj potrebne za praćenje usluga koje se u Republici Hrvatskoj pružaju isključivo na inicijativu klijenta ili druge ugovorne strane koja ima poslovni nastan ili se nalazi u Republici Hrvatskoj ako te usluge pruža društvo iz treće zemlje koje je dio iste grupe.
(10) Kreditna institucija i podružnica sa sjedištem u Republici Hrvatskoj dužna je dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci podatke iz stavka 9. ovoga članka.
(11) Ako društvo s poslovnim nastanom u trećoj zemlji pruža usluge iz stavka 2. ovoga članka na inicijativu klijenta ili druge ugovorne strane ovlašteno je pružati samo usluge koje klijent ili druga ugovorna strana zatraže i ne smije nuditi ili pružati niti jednu drugu uslugu osim preko podružnice iz treće zemlje koja je osnovana u Republici Hrvatskoj.
(12) U slučaju iz stavka 7. ovoga članka društvo s poslovnim nastanom u trećoj zemlju nije dužno osnovati podružnicu u Republici Hrvatskoj za pružanje usluga, djelatnosti ili proizvoda koje su potrebne ili su usko povezane s pružanjem usluge, djelatnosti ili proizvoda koju je klijent ili druga ugovorna strana prvotno zatražio, uključujući slučajeve u kojima se takva usluga, djelatnost ili proizvod pružaju naknadno uz uslugu koja je prvotno zatražena.
(13) Iznimno od stavka 3. ovoga članka društvo osnivač iz stavka 2. ovoga članka za pružanje usluga ili djelatnosti koje su navedene u propisu kojim se uređuje tržište kapitala odnosno kojim su u nacionalni propis država članica prenosi Prilogu 1., Sekciji A, Direktive 2014/65/EU uključujući sve povezane pomoćne usluge, kao što su povezano primanje depozita ili odobravanje kredita ili zajmova čija je svrha pružanje usluga u skladu s tim propisom, nije dužan podnijeti Hrvatskoj narodnoj banci zahtjev za osnivanje podružnice iz treće zemlje iz ove glave.
Razvrstavanje podružnica iz trećih zemalja
Članak 71.
(1) Hrvatska narodna banka će podružnicu iz treće zemlje razvrstati u 1. razred ako ispunjava bilo koji od sljedećih uvjeta:
1. ako je ukupna računovodstvena vrijednost imovine podružnice iz treće zemlje u Republici Hrvatskoj ili ukupna vrijednost imovine koja je nastala u podružnici iz treće zemlje u Republici Hrvatskoj jednaka ili veća od 5 milijardi eura, kako je iskazano u godišnjem izvještajnom razdoblju koje neposredno prethodi tekućem razdoblju, u skladu s člankom 83. ovoga Zakona
2. odobreno pružanje usluga podružnice iz treće zemlje uključuje primanje depozita ili drugih povratnih sredstava od stanovništva, pod uvjetom da je iznos takvih depozita i drugih povratnih sredstava jednak ili veći od 5 % ukupnih obveza podružnice iz treće zemlje ili da iznos takvih depozita i drugih povratnih sredstava premašuje 50 milijuna eura ili
3. ako se podružnica iz treće zemlje ne smatra kvalificiranom podružnicom iz treće zemlje u skladu s člankom 72. ovoga Zakona.
(2) Ako podružnica iz treće zemlje ne ispunjava bilo koji uvjet iz stavka 1. ovoga članka Hrvatska narodna banka će podružnicu razvrstati u 2. razred.
(3) Hrvatska narodna banka će u rješenju o izdavanju odobrenja za osnivanje podružnice iz treće zemlje odrediti i razred kojem ta podružnica pripada.
(4) Ako Hrvatska narodna banka utvrdi da je podružnica iz treće zemlje prestala ispunjavati bilo koji uvjet iz stavka 1. ovoga članka, izdati će rješenje kojim će razvrstati tu podružnicu kao podružnicu 2. razreda.
(5) Ako Hrvatska narodna banka utvrdi da podružnica iz treće zemlje razvrstana u 2. razred počne ispunjavati jedan od uvjeta iz stavka 1. ovoga članka, izdati će toj podružnici rješenje kojim će ju razvrstati u podružnicu 1. razreda s tim da ta podružnica postaje podružnica 1. razreda nakon razdoblja od četiri mjeseca od datuma na koji je počela ispunjavati taj uvjet.
(6) Podružnica iz treće zemlje dužna je bez odgode obavijestiti Hrvatsku narodnu banku o svakoj promjeni uvjeta iz stavka 1. ovoga članka.
Uvjeti za kvalificiranu podružnicu iz treće zemlje
Članak 72.
(1) Podružnica iz treće zemlje će se smatrati kvalificiranom podružnicom iz treće zemlje ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
a) glavno društvo ima poslovni nastan u zemlji koja primjenjuje bonitetne standarde i obavlja superviziju u skladu s bankovnim regulatornim okvirom te treće zemlje koji su barem istovjetni onima iz ovoga Zakona i Uredbe (EU) br. 575/2013
b) nadležno odnosno nadzorno tijelo glavnog društva podliježe obvezama čuvanja povjerljivih informacija koje su barem istovjetne odredbama o povjerljivosti informacija iz ovoga Zakona
c) glavno društvo ima poslovni nastan u trećoj zemlji koja nije uvrštena na popis visokorizičnih trećih zemalja sa strateškim nedostacima u svojem režimu sprečavanja pranja novca i financiranja terorizma, koju je Europska komisija objavila u skladu s člankom 9. Direktive (EU) 2015/849.
(2) Po primitku zahtjeva za osnivanje podružnice iz treće zemlje u skladu s člankom 73. stavkom 3. ovoga Zakona Hrvatska narodna banka procjenjuje uvjete utvrđene stavkom 1. ovoga članka i člankom 71. ovoga Zakona radi razvrstavanja podružnice iz treće zemlje.
(3) Ako relevantna treća zemlja nije upisana u javni registar trećih zemalja i nadležnih tijela koje zadovoljavaju uvjete iz stavka 1. točke a) ovoga članka kojeg vodi Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo, Hrvatska narodna banka će od Europske komisije zahtijevati da procijeni bankovni regulatorni okvir te treće zemlje i zahtjeve u pogledu povjerljivosti za potrebe procjene iz stavka 2. ovoga članka, pod uvjetom da je ispunjen uvjet iz stavka 1. točke c) ovoga članka.
(4) Do donošenja odluke Europske komisije u skladu sa stavkom 3. ovoga članka Hrvatska narodna banka razvrstava podružnicu iz treće zemlje u 1. razred.
Minimalni uvjeti za izdavanje odobrenja za osnivanje podružnice iz treće zemlje
Članak 73.
(1) Hrvatska narodna banka nastojat će sklopiti sporazum s nadležnim odnosno nadzornim tijelom iz treće zemlje prije nego što podružnica iz treće zemlje počne pružati usluge u Republici Hrvatskoj, koji će se temeljiti na modelima administrativnih sporazuma koje je razvilo Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo u skladu s člankom 33. stavkom 5. Uredbe (EU) br. 1093/2010, osim ako sporazum sklopljen temeljem članka 154. ovoga Zakona ne odstupa od navedenog modela.
(2) Hrvatska narodna banka će Europskom nadzornom tijelu za bankarstvo bez odgode dostaviti informacije o svakom sporazumu koji je sklopila s nadležnim odnosno nadzornim tijelima iz treće zemlje.
(3) Društvo osnivač podružnice iz treće zemlje dužno je Hrvatskoj narodnoj banci podnijeti zahtjev za osnivanje podružnice iz treće zemlje kojem je potrebno priložiti:
– program rada u kojem se navodi predviđeno poslovanje,
– popis djelatnosti iz članka 70. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona koje će podružnica obavljati
– opis organizacijske strukture i sustav upravljanja rizicima podružnice iz treće zemlje u skladu s člankom 79. ovoga Zakona
– zahtjev za izdavanje prethodne suglasnosti za osobe koje će biti odgovorne za vođenje poslova podružnice iz treće zemlje i
– druge informacije i dokumentaciju u skladu s podzakonskim propisom donesenim na temelju stavka 8. ovoga članka.
(4) Hrvatska narodna banka izdat će odobrenje za osnivanje podružnice iz treće zemlje ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
a) podružnica iz treće zemlje ispunjava minimalne regulatorne zahtjeve utvrđene člancima 77., 78. 79. i 80. ovoga Zakona
b) usluge za koje je glavno društvo zatražilo odobrenje za osnivanje podružnice iz treće zemlje obuhvaćene su odobrenjem za rad koje to glavno društvo ima u trećoj zemlji u kojoj ima poslovni nastan i te usluge podliježu superviziji odnosno nadzoru u toj trećoj zemlji
c) nadležno odnosno nadzorno tijelo glavnog društva u trećoj zemlji obaviješteno je o zahtjevu za osnivanje podružnice iz treće zemlje te mu je dostavljen taj zahtjev te informacije i dokumentacija iz stavka 3. ovoga članka
d) Hrvatska narodna banka za potrebe izvršavanja svojih supervizorskih ovlasti može dobiti sve potrebne informacije o glavnom društvu od nadležnog odnosno nadzornog tijela toga glavnog društva i može učinkovito koordinirati izvršavanje svojih supervizorskih ovlasti s nadzornim aktivnostima nadležnog odnosno nadzornog tijela treće zemlje, posebno u razdobljima krize ili financijskih poteškoća koje utječu na glavno društvo, njegovu grupu ili financijski sustav treće zemlje
e) su ispunjeni uvjeti za pružanje te usluge u Republici Hrvatskoj i
f) ne postoje opravdani razlozi za sumnju da bi se podružnica iz treće zemlje mogla upotrijebiti za počinjenje ili olakšavanje pranja novca ili financiranja terorizma u smislu propisa kojim je u nacionalne propise država članica prenesen članak 1. Direktive (EU) 2015/849.
(5) Hrvatska narodna banka će u odobrenju za osnivanje podružnice iz treće zemlje izrijekom navesti da podružnica iz treće zemlje koja je dobila odobrenje za osnivanje podružnice iz treće zemlje može pružati usluge za koje joj je izdano odobrenje samo u Republici Hrvatskoj i izričito joj zabraniti da te usluge nudi ili pruža u drugim državama članicama na prekograničnoj osnovi, osim transakcija financiranja unutar grupe sklopljenih s drugim podružnicama istog glavnog društva iz treće zemlje i transakcija sklopljenih u okviru obrnutog nuđenja usluga.
(6) Kako bi procijenila je li ispunjen uvjet iz stavka 4. točke e) ovoga članka, Hrvatska narodna banka savjetuje se s tijelom u Republici Hrvatskoj koje je nadležno za provedbu nadzora u području sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma u skladu s propisom o sprječavanju pranja novca i financiranje terorizma kojim je u nacionalne propise država članica prenesena Direktiva (EU) 2015/849.
(7) Rok iz članka 348. ovoga Zakona za odlučivanje o zahtjevu za osnivanje podružnice iz treće zemlje ne teče sve dok Hrvatska narodna banka ne zaprimi pisanu potvrdu od tijela iz stavka 6. ovoga članka da je ispunjen uvjet iz stavka 4. točke e) ovoga članka.
(8) Hrvatska narodna banka podzakonskim propisom detaljnije uređuje:
– informacije i dokumentaciju koja se prilaže zahtjevu za osnivanje podružnice iz treće zemlje, uključujući i uvjete pod kojima se informacije i dokumentacija koja je već dostavljena u nekom prethodnom postupku mogu koristiti u postupku odlučivanja o zahtjevu za osnivanje podružnice iz treće zemlje,
– postupak za izdavanje odobrenja za osnivanje podružnice iz treće zemlje
– uvjete za izdavanje odobrenja za osnivanje podružnice iz treće zemlje i
– obrasce za podnošenje zahtjeva za osnivanje podružnice iz treće zemlje.
Uvjeti za odbijanje odobrenja za osnivanje podružnici iz treće zemlje
Članak 74.
(1) Hrvatska narodna banka će odbiti zahtjev za izdavanje odobrenja za osnivanje podružnici iz treće zemlje:
a) ako podružnica iz treće zemlje ne ispunjava zahtjeve za dobivanje odobrenja iz članka 73. stavka 4. ovoga Zakona
b) ako glavno društvo ili njegova grupa ne ispunjavaju bonitetne zahtjeve koji se na njih primjenjuju u skladu s pravom treće zemlje ili postoje opravdani razlozi za sumnju da te zahtjeve ne ispunjavaju ili da će ih prekršiti u sljedećih 12 mjeseci.
(2) Za potrebe stavka 1. točke b) ovoga članka društvo osnivač iz treće zemlje dužno je bez odgađanja obavijestiti Hrvatsku narodnu banku o postojanju okolnosti iz te točke.
Uvjeti za ukidanje odobrenja za osnivanje podružnici iz treće zemlje
Članak 75.
(1) Hrvatska narodna banka može ukinuti odobrenje za osnivanje podružnice iz treće zemlje ako je ispunjen bilo koji od sljedećih uvjeta:
a) ako podružnica iz treće zemlje prestane ispunjavati neki od uvjeta iz članka 73. stavka 4. ovoga Zakona
b) ako podružnica iz treće zemlje ne počne poslovati unutar 12 mjeseci od dana izdavanja odobrenja za osnivanje podružnici iz treće zemlje
c) ako podružnica iz treće zemlje Hrvatskoj narodnoj banci u pisanom obliku dostavi obavijest da više ne namjerava pružati usluge u Republici Hrvatskoj
d) ako podružnica iz treće zemlje samostalno prestane pružati usluge u Republici Hrvatskoj duže od šest mjeseci
e) ako u slučaju provedene obnove postupka utvrdi da je odobrenje za osnivanje podružnice iz treće zemlje doneseno na temelju neistinitih ili netočnih podataka bitnih za donošenje tog odobrenja
f) ako podružnica iz treće zemlje više ne ispunjava dodatne uvjete ili zahtjeve na temelju kojih je odobrenje za osnivanje podružnice iz treće zemlje izdano, ako je primjenjivo
g) ako se više ne može očekivati da će podružnica iz treće zemlje ispunjavati svoje obveze prema vjerovnicima posebice stoga što podružnica iz treće zemlje više ne pruža sigurnost za imovinu koju su joj povjerili njezini deponenti, te ako ne ispunjava druge financijske obveze u Republici Hrvatskoj
h) ako podružnica iz treće zemlje ne ispunjava obveze s osnove osiguranja depozita propisane zakonom kojim se uređuje sustav osiguranja depozita
i) ako podružnica iz treće zemlje ne posluje po važećim propisima Republike Hrvatske i propisima Europske unije kojima se uređuje poslovanje kreditne institucije
j) ako je za podružnicu iz treće zemlje nastupio neki od razloga za odbijanje odobrenja iz članka 74. stavka 1. ovoga Zakona
k) ako postoje opravdani razlozi za sumnju da se u vezi s podružnicom iz treće zemlje, njezinim glavnim društvom ili njezinom grupom obavlja ili da je obavljeno odnosno da je bilo pokušano pranje novca ili financiranje terorizma ili da postoji povećani rizik od počinjenja ili pokušaja pranja novca ili financiranja terorizma u vezi s podružnicom iz treće zemlje, njezinim glavnim društvom ili njezinom grupom.
(2) Kako bi procijenila je li ispunjen uvjet iz stavka 1. točke k) ovoga članka, Hrvatska narodna banka savjetovati će se s tijelom koje je u Republici Hrvatskoj nadležno za provedbu nadzora u području sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma kojim su u nacionalne propise država članica prenesene odredbe Direktive (EU) 2015/849.
(3) Odobrenje za osnivanje podružnice iz treće zemlje prestaje važiti:
1. ako je nadležno tijelo ukinulo ili poništilo društvu osnivaču iz treće zemlje odobrenje za rad, i to danom ukidanja ili poništenja odobrenja,
2. ako društvo osnivač iz treće zemlje prestane postojati u državi u kojoj ima poslovni nastan ili po propisima te države izgubi poslovnu sposobnost, odnosno ako nadležni registarski sud izbriše to društvo iz sudskog ili drugog odgovarajućeg registra, ili upiše zabranu prava raspolaganjem imovinom, i to danom nastupanja jednog od navedenih razloga
3. ako društvo osnivač podružnice iz treće zemlje donese odluku o likvidaciji poslovanja podružnice, i to od dana od kada se primjenjuje odluka o likvidaciji
4. ako je nadležni sud donio odluku o otvaranju postupka prisilne likvidacije nad podružnicom iz treće zemlje, i to od dana od kada je otvoren postupak prisilne likvidacije.
Izdavanje i ukidanje odobrenja za pružanje pojedinačne usluge podružnice iz treće zemlje
Članak 76.
Na izdavanje i ukidanje odobrenja za pružanje pojedine financijske usluge od strane podružnice iz treće zemlje na odgovarajući način će se primjenjivati odredbe o izdavanje i ukidanje odobrenja za pojedinu financijsku uslugu iz glave III. ovoga Zakona.
Zahtjev za dotacijski kapital za podružnicu iz treće zemlje
Članak 77.
(1) Podružnica iz treće zemlje dužna je kontinuirano održavati minimalni iznos dotacijskog kapitala koji je barem jednak:
a) za podružnicu iz treće zemlje razvrstanu u 1. razred, 2,5 % prosječnih obveza podružnice iz treće zemlje za tri godišnja izvještajna razdoblja koja neposredno prethode tekućem razdoblju ili, za podružnice iz treće zemlje kojoj je izdano novo odobrenje za osnivanje podružnice iz treće zemlje, obveza podružnice u trenutku izdavanja tog odobrenja, kako su iskazane u skladu s člankom 83. ovoga Zakona, ali ne manje od 10 milijuna eura
b) za podružnicu iz treće zemlje razvrstanu u 2. razred, 0,5 % prosječnih obveza podružnice iz treće zemlje za tri godišnja izvještajna razdoblja koja neposredno prethode tekućem razdoblju ili, za podružnice iz treće zemlje kojoj je izdano novo odobrenje za osnivanje podružnice iz treće zemlje, obveza podružnice u trenutku izdavanja tog odobrenja, kako su iskazane u skladu s člankom 83. ovoga Zakona, ali ne manje od 5 milijuna eura.
(2) Podružnica iz treće zemlje ispunjava zahtjev za minimalni dotacijski kapital iz stavka 1. ovoga članka bilo kojim od sljedećih oblika imovine:
a) gotovinom ili instrumentima koji se mogu smatrati gotovinom kako su definirani u članku 4. stavku 1. točki 60. Uredbe (EU) br. 575/2013
b) dužničkim vrijednosnim papirima koje su izdale središnje države ili središnje banke država članica ili
c) bilo kojim drugim instrumentom koji je dostupan podružnici iz treće zemlje neograničeno i odmah je raspoloživ za pokriće rizika ili gubitaka čim rizik ili gubitak nastanu.
(3) Podružnica iz treće zemlje dužna je instrumente dotacijskog kapitala iz stavka 2. ovoga članka položiti na escrow račun kreditne institucije sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja nije dio grupe glavnog društva.
(4) Instrument dotacijskog kapitala položen na račun iz stavka 3. ovoga članka dostupan je za potrebe sanacije u skladu s propisom kojim se uređuje sanacija kreditnih institucija i investicijskih društava u slučaju sanacije podružnice iz treće zemlje i u svrhu prisilne likvidacije podružnice iz treće zemlje u skladu s propisom kojim se uređuje prisilna likvidacija kreditnih institucija.
(5) Na podružnicu iz treće zemlje na odgovarajući način se primjenjuju:
– članak 92. Uredbe (EU) br. 575/2013
– odredbe o adekvatnosti kapitala (članci 178., 179., 180. i 185. ovoga Zakona)
– odredbe o zaštitnim slojevima, mjerama za očuvanje kapitala te o mjerama i instrumentima usmjerenim na povećanje otpornosti i očuvanje stabilnosti financijskog sustava u cjelini ( glava XVIII. ovoga Zakona).
(6) Hrvatska narodna banka podzakonskim propisom detaljnije propisuje kriterije koje trebaju zadovoljiti oblici imovine za ispunjavanje zahtjeva za minimalni dotacijski kapital iz stavka 2. ovoga članka.
Zahtjev za likvidnost za podružnicu iz treće zemlje
Članak 78.
(1) Podružnice iz trećih zemalja dužne su kontinuirano držati količinu neopterećene i likvidne imovine dovoljnu za pokrivanje likvidnosnih odljeva te podružnice tijekom razdoblja od najmanje 30 dana.
(2) U svrhu primjene stavka 1. ovoga članka podružnica iz treće zemlje, dužna je ispunjavati zahtjev za likvidnosnu pokrivenost utvrđen u dijelu šestom glavi I. Uredbe (EU) br. 575/2013 i Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2015/61 o dopuni Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu zahtjeva za likvidnosnu pokrivenost kreditnih institucija (SL L 11/1, 17. 1. 2015.).
(3) Podružnica iz treće zemlje dužna je likvidnu imovinu koju drži u svrhu ispunjavanja zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka položiti na račun kreditne institucije sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja nije dio grupe glavnog društva.
(4) Ako na računu iz stavka 3. ovoga članka preostane likvidne imovine nakon što je ista upotrijebljena za pokrivanje likvidnosnih odljeva u skladu sa stavkom 1. ovoga članka, ta preostala likvidna imovina dostupna je za potrebe sanacije u skladu s propisom kojim se uređuje sanacija kreditnih institucija i investicijskih društava u slučaju sanacije podružnice iz treće zemlje i u svrhu prisilne likvidacije podružnice iz treće zemlje u skladu s propisom kojim se uređuje prisilna likvidacija kreditnih institucija.
Sustav upravljanja podružnice iz treće zemlje
Članak 79.
(1) Podružnica iz treće zemlje dužna je imenovati najmanje dvije osobe koje će biti odgovorne za vođenje poslova podružnice i koje će voditi poslove podružnice s područja Republike Hrvatske.
(2) Osobe iz stavka 1. ovoga članka su osobe koje su u poslovanju podružnice ovlaštene za zastupanje društva osnivača, te su dužne prije imenovanja i upisa u sudski registar dobiti prethodnu suglasnost od Hrvatske narodne banke.
(3) Osobe iz stavka 1. ovoga članka u svakom trenutku moraju ispunjavati uvjete iz članka 44. ovoga Zakona.
(4) Na postupak izdavanja i ukidanja prethodne suglasnosti iz stavka 2. ovoga članka na odgovarajući način se primjenjuju odredbe glave III. ovoga Zakona.
(5) Podružnica iz treće zemlje dužna je imenovati upravljački odbor koji bi izvršavao izvršne ovlasti iz stavka 1. ovoga članka i ovlasti nadzornog odbora iz glave VI. ovoga Zakona a osobe imenovane u taj odbor moraju ispunjavati uvjete iz glave VI. ovoga Zakona.
(6) Na podružnicu iz treće zemlje na odgovarajući način primjenjuju se odredbe o sustavu upravljanja iz glave XV.2. i XV.6 ovoga Zakona.
(7) Podružnice iz treće zemlje dužna je sukladno glavi XV.5. ovoga Zakona imenovati voditelje internih kontrolnih funkcija.
(8) Podružnica iz treće zemlje dužna je uspostaviti linije izvješćivanja upravljačkom tijelu glavnog društva koje obuhvaćaju sve značajne rizike i politike upravljanja rizikom i njihove izmjene te uspostaviti odgovarajuće IKT-a sustave i kontrole radi usklađenosti s tim politikama.
(9) Podružnica iz treće zemlje dužna je pratiti i upravljati eksternalizacijom svojih poslovnih procesa te osigurati Hrvatskoj narodnoj banci potpuni pristup svim informacijama koje su joj potrebne za izvršavanje njezinih supervizorskih ovlasti.
(10) Podružnica iz treće zemlje koja sudjeluje u naizmjeničnim operacijama ( engl. back-to-back ) ili operacijama unutar grupe dužna je imati odgovarajuće resurse za utvrđivanje i pravilno upravljanje kreditnim rizikom druge ugovorne strane ako se značajni rizici povezani s računovodstvena imovinom koja je evidentirana u poslovnim knjigama podružnice iz treće zemlje prenose na drugu ugovornu stranu.
(11) Ako glavno društvo podružnice iz treće zemlje obavlja njezine ključne ili važne funkcije, te se funkcije obavljaju u skladu s internim politikama ili procedurama odnosno sporazumima unutar grupe, podružnica iz treće zemlje dužna je osigurati Hrvatskoj narodnoj banci pristup svim informacijama koje su joj potrebne za obavljanje njezinih supervizorskih ovlasti.
(12) Podružnica iz treće zemlje dužna je angažirati ovlaštenog revizora da za svaku poslovnu godinu da ocjenu primjene i stalne usklađenosti podružnice iz treće zemlje sa zahtjevima utvrđenima u ovome članku te Hrvatskoj narodnoj banci najmanje jednom godišnje podnosi izvješće o nalazima i zaključcima te ocjene.
(13) Na ocjenu iz stavka 12. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe o reviziji za potrebe Hrvatske narodne banke iz glave XVII. ovoga Zakona.
(14) Hrvatska narodna banka će podzakonskim propisom pobliže urediti zahtjeve iz ovoga članka za sustav upravljanja podružnice iz treće zemlje.
Zahtjevi za vođenje poslovnih knjiga podružnice iz treće zemlje
Članak 80.
(1) Podružnica iz treće zemlje dužna je voditi poslovne knjige kako bi se omogućilo praćenje i vođenje sveobuhvatne i točne evidencije cjelokupne računovodstvene imovine i obveza podružnice iz treće zemlje ili cjelokupne imovine i obveza koje nastaju u podružnici iz treće zemlje u Republici Hrvatskoj i samostalno upravljanje tom imovinom i obvezama unutar podružnice iz treće zemlje.
(2) Podružnica iz treće države dužna je voditi poslovne knjige na način da iste pružaju sve potrebne i dostatne informacije o rizicima koji proizlaze iz poslovanja te podružnice kao i o tome kako se tim rizicima upravlja.
(3) Podružnica iz treće zemlje dužna je propisati i razvijati te redovito preispitivati i ažurirati računovodstvene politike i postupke za vođenje poslovnih knjiga iz stavka 1. ovoga članka.
(4) Politike iz stavka 3. ovoga članka dužno je usvojiti upravljačko tijelo glavnog društva a podružnice iz treće zemlje dužna je dokumentirati te politike kao i njezine izmjene i dopune.
(5) U politikama iz stavka 3. ovoga članka jasno se obrazlažu postupci vođenja poslovnih knjiga i utvrđuje način za usklađivanje tih postupaka s poslovnom strategijom podružnice iz treće zemlje.
(6) Podružnica iz treće zemlje dužna je poslovne knjige voditi i objavljivati primjenom međunarodnih računovodstvenih standarda u skladu s Uredbom (EZ) br. 1606/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. srpnja 2002. o primjeni međunarodnih računovodstvenih standarda (SL L 243, 11. 9. 2002.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EZ) 1606/2002), te iste podliježu zakonskoj reviziji sukladno zakonu kojim se uređuje računovodstvo poduzetnika.
(7) Podružnica treće zemlje dužna je objaviti revidirane godišnje financijske izvještaje koji se odnose na njeno vlastito poslovanje, uključujući i informaciju o prosječnom broju osoblja zaposlenog u podružnici, te iznosu dotacijskog kapitala.
(8) Dokumenti iz stavka 7. ovoga članka koje objavljuje podružnica treće zemlje moraju biti na hrvatskom jeziku.
(9) Podružnica iz treće zemlje dužna je revidirane godišnje financijske izvještaje koji se odnose na njeno vlastito poslovanje, a koji uključuju i mišljenje ovlaštenog revizora o tome jesu li ti izvještaji sastavljeni u skladu s ovim člankom, dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci u roku od 15 dana od dana primitka revizorskog izvještaja, a najkasnije u roku od četiri mjeseca od isteka poslovne godine na koju se odnose ti izvještaji.
Ovlast zahtijevanja osnivanja društva kćeri
Članak 81.
(1) Hrvatska narodna banka može naložiti društvu osnivaču iz članka 70. stavaka 1. ili 2. ovoga Zakona da podnese zahtjev za izdavanje odobrenja za rad u skladu s glavom III. poglavljem 1. ovoga Zakona i nastavi poslovati kao kreditna institucija, u sljedećim slučajevima:
a) podružnica iz treće zemlje u prošlosti je pružala ili trenutačno pruža usluge iz odobrenja za osnivanje podružnice iz treće zemlje, ne dovodeći u pitanje izuzeća iz članka 70. stavka 7. ovoga Zakona s klijentima ili ugovornim stranama, u drugim državama članicama
b) podružnica iz treće zemlje ispunjava pokazatelje sistemske važnosti iz članka 247. ovoga Zakona ili je Hrvatska narodna banka ocijenila da ima sistemsku važnost u skladu s člankom 82. ovoga Zakona i predstavlja znatne rizike za financijsku stabilnost u Europskoj uniji ili Republici Hrvatskoj
c) ukupan iznos imovine svih podružnica iz treće zemlje u Europskoj uniji koje pripadaju istoj grupi iz treće zemlje jednak je ili veći od 40 milijardi eura odnosno iznos računovodstvene imovine podružnice iz treće zemlje u Republici Hrvatskoj jednak je ili veći od 10 milijardi eura ili
d) imovina i potencijalne obveze iskazane u njezinim revidiranim godišnjim financijskim izvještajima prelaze 5% ukupne imovine i potencijalnih obveza svih kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj.
(2) Hrvatska narodna banka može postupiti na način iz stavka 1. ovoga članka tek nakon što je naložila mjere iz članaka 82. ili 132. ovoga Zakona, ili ako je ocijenila da mjere iz tih članaka ne bi bile dovoljne za rješavanje znatnih zabrinutosti u vezi sa supervizijom.
(3) Prije izvršavanja ovlasti iz stavka 1. ovoga članka Hrvatska narodna banka će se savjetovati s Europskim nadzornim tijelom za bankarstvo i nadležnim tijelima država članica u kojima je relevantna grupa iz treće zemlje osnovala druge podružnice ili društva kćeri.
(4) Za potrebe stavka 1. točaka b), c) i d) ovoga članka i pri provedbi procjene iz članka 82. ovoga Zakona Hrvatska narodna banka kao nadležno ili imenovano tijelo uzima u obzir odgovarajuće pokazatelje za procjenu sistemske važnosti podružnice iz treće zemlje koji posebno uključuju:
a) veličinu podružnice iz treće zemlje
b) složenost strukture, ustroja i poslovnog modela podružnice iz treće zemlje
c) stupanj međusobne povezanosti podružnice iz treće zemlje s financijskim sustavom Europske unije i Republike Hrvatske
d) zamjenjivost djelatnosti, usluga, operacija ili financijske infrastrukture koje pruža podružnica iz treće zemlje
e) tržišni udio podružnice iz treće zemlje u Europskoj uniji i u Republici Hrvatskoj u pogledu ukupne bankovne imovine i u odnosu na djelatnosti i usluge koje pruža te operacije koje obavlja
f) vjerojatan učinak privremene zabrane pružanja usluga ili prestanka poslovanja podružnice iz treće zemlje na likvidnost financijskog sustava Republike Hrvatske ili na platne sustave te sustave poravnanja i namire u Europskoj uniji i u Republici Hrvatskoj
g) ulogu i važnost podružnice iz treće zemlje za djelatnosti, usluge i operacije grupe iz treće zemlje u Europskoj uniji i u Republici Hrvatskoj
h) ulogu i važnost podružnice iz treće zemlje u smislu sanacije ili prisilne likvidacije na temelju informacija sanacijskog tijela
i) obujam poslovanja grupe iz treće zemlje preko podružnica iz trećih zemalja u odnosu na poslovanje te grupe preko društva kćeri kojima je izdano odobrenje za rad u Europskoj uniji i državama članicama u kojima podružnice iz trećih zemalja imaju sjedište.
Procjena sistemske važnosti i zahtjevi za podružnice iz trećih zemalja koje imaju sistemsku važnost
Članak 82.
(1) Hrvatska narodna banka će kao nadležno tijelo provesti procjenu iz stavka 3. ovoga članka ako je ukupan iznos imovine u Europskoj uniji svih podružnica u Europskoj uniji koje pripadaju istoj grupi iz treće zemlje kako je iskazana u skladu s člankom 83. ovoga Zakona jednak ili veći od 40 milijardi eura:
a) prosječno za tri godišnja izvještajna razdoblja koja neposredno prethode tekućem razdoblju ili
b) u apsolutnom iznosu, za najmanje tri godišnja izvještajna razdoblja tijekom pet godišnjih izvještajnih razdoblja koja neposredno prethode tekućem razdoblju.
(2) Prag za iznos imovine iz stavka 1. točke a) ovoga članka ne uključuje imovinu koju podružnica iz treće zemlje drži u vezi s tržišnim operacijama središnjih banaka sklopljenima sa središnjim bankama Europskog sustava središnjih banaka.
(3) Ako je ukupan iznos imovine u Europskoj uniji svih podružnica u Europskoj uniji jednak ili veći od 40 milijardi eura, Hrvatska narodna banka će kao nadležno tijelo za superviziju podružnice iz treće zemlje koja pripada grupi iz treće zemlje i procijeniti ima li podružnica iz treće zemlje nad kojom obavlja superviziju, sistemsku važnost i predstavlja li znatan rizik za financijsku stabilnost Europske unije ili Republike Hrvatske i u tu će svrhu osobito uzeti u obzir pokazatelje sistemske važnosti iz članka 81. stavka 4. i članka 247. ovoga Zakona.
(4) Kao dio procjene iz stavka 3. ovoga članka, Hrvatska narodna banka će se kao nadležno ili imenovano tijelo savjetovati s Europskim nadzornim tijelom za bankarstvo i nadležnim tijelima država članica u kojima je relevantna grupa iz treće zemlje osnovala druge podružnice ili društva kćeri iz trećih zemalja kako bi procijenila rizike za financijsku stabilnost koje podružnica iz treće zemlje sa sjedištem u Republici Hrvatskoj predstavlja za ostale države članice.
(5) Hrvatska narodna banka kao nadležno ili imenovano tijelo dostavit će svoju obrazloženu procjenu sistemske važnosti podružnice iz treće zemlje za Europsku uniju ili Republiku Hrvatsku Europskom nadzornom tijelu za bankarstvo i nadležnim tijelima država članica u kojima je relevantna grupa iz treće zemlje osnovala druge podružnice ili društva kćeri.
(6) Ako Hrvatska narodna banka od nadležnih tijela s kojima provodi savjetovanje u roku od deset radnih dana od njihovog primitka procjene iz stavka 5. ovoga članka a koju im je dostavila, zaprimi informaciju da se tijela ne slažu s procjenom sistemske važnosti podružnice iz treće zemlje, uz pomoć Europskog nadzornog tijela za bankarstvo uložiti će sve napore kako bi s tim nadležnim tijelima postigla dogovor o procjeni iz stavka 3. ovoga članka i, prema potrebi ako je to primjenjivo, o mjerama iz stavka 8. ovoga članka najkasnije tri mjeseca od datuma kada je Hrvatska narodna banka zaprimila informaciju o neslaganju.
(7) Nakon isteka razdoblja iz stavka 6. ovoga članka Hrvatska narodna banka kao nadležno tijelo za superviziju podružnice iz treće zemlje koja je predmet procjene, donijeti će odluku o procjeni sistemske važnosti podružnice iz treće zemlje i o mjerama iz stavka 8. ovoga članka.
(8) Ako je to primjereno za uklanjanje utvrđenih rizika, Hrvatska narodna banka kao nadležno ili imenovano tijelo može podružnici iz treće zemlje naložiti:
a) da restrukturira svoju imovinu ili djelatnosti tako da se više ne smatra da imaju sistemsku važnost u skladu sa stavkom 2. ovoga članka ili da prestanu predstavljati neopravdan rizik za financijsku stabilnost Europske unije ili Republike Hrvatske ili
b) dodatne bonitetne zahtjeve.
(9) Ako Hrvatska narodna banka kao nadležno ili imenovano tijelo ocijeni da podružnica iz treće zemlje ima sistemsku važnost, ali je donijela odluku da neće izvršavati nijednu od ovlasti stavka 8. točke a) ovoga članka ili članka 81. ovoga Zakona, dužna je dostaviti obrazloženu obavijest Europskom nadzornom tijelu za bankarstvo i nadležnim tijelima država članica ako je relevantna grupa iz treće zemlje osnovala druge podružnice ili institucije kćeri i navesti razloge zbog kojih je odlučila da neće izvršavati te ovlasti.
Regulatorne i financijske informacije o podružnicama iz trećih zemalja i glavnome društvu
Članak 83.
(1) Podružnica iz treće zemlje dužna je na način kako je propisano delegiranim aktom koji temeljem članka 48.l Direktive 2013/36/EU donosi Europska komisija dostavljati Hrvatskoj narodnoj banci informacije o:
1. računovodstvenoj imovini i obvezama u svojim poslovnim knjigama u skladu s člankom 80. ovoga Zakona te imovini i obvezama koje su nastale u toj podružnici, s raščlambom u kojoj se izdvajaju:
a) najveći iznos iskazane imovine i obveza razvrstane prema sektoru i vrsti druge ugovorne strane, uključujući posebno izloženosti financijskog sektora
b) značajne koncentracije izloženosti i izvora financiranja u odnosu na određene vrste drugih ugovornih strana
c)značajne interne transakcije s glavnim društvom i članovima grupe glavnog društva
2. usklađenosti podružnice iz treće zemlje sa zahtjevima koji se na njih primjenjuju na temelju ovoga Zakona
3. na zahtjev , sustavima zaštite depozita koji su dostupni deponentima u podružnici iz treće zemlje u skladu sa zakonom kojim se uređuje sustav osiguranja depozita
4. dodatnim regulatornim zahtjevima sukladno ovom Zakonu i propisima donesenim temeljem ovoga Zakona.
(2) Za potrebe izvješćivanja o imovini i obvezama u poslovnim knjigama podružnice treće zemlje u skladu sa stavkom 1. točkom a) ovoga članka, podružnica iz treće zemlje primjenjuje međunarodne računovodstvene standarde u skladu s Uredbom (EZ) br. 1606/2002.
(3) Podružnica iz treće zemlje dužna je Hrvatskoj narodnoj banci dostavljati sljedeće informacije o svojem glavnom društvu:
a) redovito, agregirane informacije o imovini i obvezama koje se drže ili su računovodstveno evidentirane u društvima kćerima odnosno drugim podružnicama iz trećih zemalja u Europskoj uniji koje pripadaju grupi tog glavnog društva
b) redovito, informacije o usklađenosti glavnog društva s primjenjivim bonitetnim zahtjevima na pojedinačnoj i konsolidiranoj osnovi
c) povremeno, informacije o značajnim nadzornim provjerama i procjenama kad se provode nad glavnim društvom i nadzorne odluke koje iz toga proizlaze
d) planove oporavka glavnog društva i konkretne mjere koje bi se mogle poduzeti u vezi s podružnicama iz trećih zemalja u skladu s tim planovima te sva naknadna ažuriranja i izmjene tih planova
e) poslovnu strategiju glavnog društva u odnosu na podružnice iz trećih zemalja i sve naknadne izmjene te strategije i
f) popis usluga koje glavno društvo pruža klijentima koji imaju poslovni nastan ili se nalaze u Europskoj uniji na temelju obrnutog nuđenja usluga u skladu s člankom 70. ovoga Zakona.
(4) Podružnica iz treće zemlje regulatorne i financijske informacije iz ovoga članka dužna je dostaviti u rokovima kako je propisano podzakonskim propisom iz stavka 5. ovoga članka.
(5) Hrvatska narodna banka će podzakonskim propisom detaljnije urediti sadržaj izvješća i obavijesti, rokove i način izvješćivanja o informacijama iz ovoga članka.
Obavješćivanje Europskog nadzornog tijela za bankarstvo
Članak 84.
Hrvatska narodna banka obavješćuju Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo o:
a) svim odobrenjima za osnivanje podružnice iz treće zemlje koja su izdana podružnici iz treće zemlje i svim naknadnim izmjenama tih odobrenja
b) ukupnoj računovodstvenoj imovini i obvezama podružnice iz treće zemlje kojima je izdano odobrenje za osnivanje podružnice o kojima zaprima periodična izvješća i
c) nazivu grupe iz treće zemlje kojoj pripada podružnica iz treće zemlje.
Primjena odredbi ovoga zakona na poslovanje podružnice iz treće zemlje
Članak 85.
(1) Ako ovim Zakonom nije drugačije propisano na podružnicu iz treće zemlje na odgovarajući način primjenjuju se odredbe ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju odredbi ovoga Zakona.
(2) Na podružnicu iz treće zemlje na odgovarajući način se primjenjuju odredbe Uredbe (EU) br. 575/2013 i propisa donesenih na temelju te Uredbe.
IX.5. PREDSTAVNIŠTVA
Predstavništvo kreditne institucije s poslovnim nastanom izvan Republike Hrvatske
Članak 86.
(1) Kreditna institucija s poslovnim nastanom izvan Republike Hrvatske dužna je obavijestiti Hrvatsku narodnu banku o namjeri osnivanja predstavništva kreditne institucije s poslovnim nastanom izvan Republike Hrvatske u Republici Hrvatskoj (u daljnjem tekstu: predstavništvo kreditne institucije).
(2) Hrvatska narodna banka će kreditnoj instituciji sa sjedištem izvan Republike Hrvatske u roku od deset radnih dana od primitka potpune informacije potvrditi primitak obavijesti o namjeri osnivanja, te tu obavijest dostaviti i nadležnom tijelu te kreditne institucije
(3) Obavijest iz stavka 2. ovoga članka sadrži sljedeće informacije:
1. izvadak iz sudskog ili drugog odgovarajućeg registra u koji je upisana kreditna institucija s poslovnim nastanom izvan Republike Hrvatske iz kojeg se vidi njezin pravni oblik i vrijeme kada je upisana u taj registar te osobe ovlaštene na njeno zastupanje i opseg njihovih ovlasti ili ako je osnovana u državi gdje se ne upisuje u takav registar, valjane isprave o osnivanju iz kojih su vidljivi njezin pravni oblik i vrijeme osnivanja te osobe ovlaštene na zastupanje i opseg njihovih ovlasti
2. adresa sjedišta kreditne institucije s poslovnim nastanom izvan Republike Hrvatske koja namjerava osnovati predstavništvo
3. nacionalni referentni broj KI (reference code), te LEI KI ako je dostupan
4. odluku kreditne institucije sa sjedištem izvan Republike Hrvatske o osnivanju predstavništva u Republici Hrvatskoj, te predviđeni datum početka rada predstavništva
5. podatke o planiranom sjedištu (adresi) predstavništva u Republici Hrvatskoj i podatak za kontakt
6. podatak o nacionalnom nadležnom tijelu, te odobrenje nadležnog tijela kreditne institucije sa sjedištem izvan Republike Hrvatske za osnivanje predstavništva u Republici Hrvatskoj ili informaciju da takvo odobrenje nije potrebno
7. ako je riječ o kreditnoj instituciji iz treće zemlje, ovjerenu izjavu kreditne institucije da će podmiriti sve obveze koje nastanu u Republici Hrvatskoj u vezi s radom predstavništva kreditne institucije i
8. popis odgovornih osoba za rad predstavništva kreditne institucije.
(4) Predstavništvo kreditne institucije može početi poslovanje u Republici Hrvatskoj nakon što kreditna institucija sa sjedištem izvan Republike Hrvatske zaprimi obavijest iz stavka 2. ovoga članka.
(5) Predstavništvo kreditne institucije smije na području Republike Hrvatske obavljati samo poslove koji su navedeni u članku 3. stavku 1. točki 98. ovoga Zakona.
(6) Kreditna institucija s poslovnim nastanom izvan Republike Hrvatske dužna je obavijestiti Hrvatsku narodnu banku o tome da je predstavništvo kreditne institucije osnovano kao i o prestanku rada tog predstavništva.
(7) Hrvatska narodna banka u roku od 10 radnih dana od primitka obavijesti iz stavka 6. ovoga članka tu informaciju upisuje u registar predstavništava kreditnih institucija koji objavljuje na svojim internetskim stranicama.
(8) Registar predstavništava iz stavka 7. ovoga članka sadrži:
– naziv, poslovni nastan i pravni oblik kreditne institucije sa sjedištem izvan Republike Hrvatske koja je osnivač predstavništva kreditne institucije
– adresu sjedišta predstavništva kreditne institucije u Republici Hrvatskoj
– ime i prezime odgovorne osobe za rad predstavništva kreditne institucije i podatak za kontakt.
X. FINANCIJSKI HOLDING I MJEŠOVITI FINANCIJSKI HOLDING
Izdavanje odobrenja financijskim holdinzima i mješovitim financijskim holdinzima
Članak 87.
(1) Kada je Hrvatska narodna banka konsolidirajuće nadzorno tijelo, matični financijski holding u RH, matični mješoviti financijski holding u RH, matični financijski holding iz EU-a i matični mješoviti financijski holding iz EU-a koji je član grupe kreditnih institucija u RH iz članka 135. ovoga Zakona dužni su Hrvatskoj narodnoj banci podnijeti zahtjev za izdavanje odobrenja u skladu s ovim člankom.
(2) Zahtjev za izdavanje odobrenja u skladu s ovim člankom dužan je Hrvatskoj narodnoj banci podnijeti i drugi financijski holding ili mješoviti financijski holding koji je obvezan uskladiti se s ovim Zakonom ili Uredbom (EU) br. 575/2013 na potkonsolidiranoj osnovi ili ako je imenovan kao odgovoran za osiguranje usklađenosti grupe s bonitetnim zahtjevima na konsolidiranoj osnovi u skladu sa člankom 88. stavkom 2. točkom 4. ovoga Zakona.
(3) Hrvatska narodna banka će redovito a najmanje jednom godišnje preispitati matično društvo kreditne institucije kako bi potvrdila jesu li ta kreditna institucija, subjekt koji je podnio zahtjev za odobrenje za rad na temelju članka 14. ovoga Zakona ili imenovani subjekt koji je odgovoran za usklađenost grupe s bonitetnim zahtjevima na konsolidiranoj osnovi , ispravno identificirali ispunjava li neko društvo kriterije prema kojima bi se smatralo matičnim financijskim holdingom u RH, matičnim mješovitim financijskim holdingom u RH, matičnim financijskim holdingom iz EU-a ili matičnim mješovitim financijskim holdingom iz EU-a.
(4) Ako Hrvatska narodna banka utvrdi da neko društvo ispunjava kriterije prema kojima bi se smatralo matičnim financijskim holdingom u RH, matičnim mješovitim financijskim holdingom u RH, matičnim financijskim holdingom iz EU-a ili matičnim mješovitim financijskim holdingom iz EU-a naložiti će tom društvu podnošenje zahtjeva u skladu s ovim člankom.
(5) U postupku preispitivanja iz stavka 3. ovoga članka, ako se matično društvo nalazi u drugoj državi članici u kojoj kreditna institucija, subjekt koji je podnio zahtjev za izdavanje odobrenja za rad u skladu s članom 14. ovoga Zakona ili imenovani subjekt koji je odgovoran za usklađenost grupe s bonitetnim zahtjevima na konsolidiranoj osnovi imaju poslovni nastan, Hrvatska narodna banka će surađivati s nadležnim tijelom iz te države članice.
(6) Hrvatska narodna banka će na svojim internetskim stranicama objaviti i svake godine ažurirati popis:
− financijskih holdinga i mješovitih financijskih holdinga kojima je izdano odobrenje u skladu s ovim člankom,
− financijskih holdinga i mješovitih financijskih holdinga koji su dobili izuzeće od odobrenja prema odredbama članka 88. ovoga Zakona i
− imenovanih subjekata iz članka 88. stavka 2. ovoga Zakona.
(7) Ako je Hrvatska narodna banka izdala izuzeće od odobrenja za rad prema odredbama članka 88. ovoga Zakona, na popisu iz stavka 6. ovoga članka će navesti imenovani subjekt, odnosno kreditnu instituciju, financijski holding ili mješoviti financijski holding koji je imenovan za usklađenost grupe s bonitetnim zahtjevima na konsolidiranoj osnovi.
(8) Uz zahtjev za izdavanje odobrenja iz stavaka 1. i 2. ovoga članka potrebno je priložiti:
− informaciju o organizacijskoj strukturi grupe kojoj taj financijski holding ili mješoviti financijski holding pripada, pri čemu su jasno naznačena društva kćeri i, prema potrebi, matična društva te mjesto i vrsta pružanja usluga svake članice grupe
− zahtjev za izdavanje prethodne suglasnosti za članove upravljačkog tijela iz članka 54. stavka 3. ovoga Zakona
− informaciju o tome da su ispunjeni kriteriji iz članka 36. ovoga Zakona o dioničarima i članovima kada financijski holding ili mješoviti financijski holding ima društvo kći koje je kreditna institucija
− informaciju o unutarnjoj organizaciji i raspodjeli zadataka unutar grupe kreditnih institucija u RH kojoj pripada financijski holding ili mješoviti financijski holding
− sve druge informacije koje bi mogle biti potrebne za provedbu procjena iz stavaka 5. i 6. ovoga članka odnosno odredbi kojima su u nacionalno pravo država članica prenesen članak 21.a stavci 3. i 4. Direktive 2013/36/EU te drugu dokumentaciju propisanu podzakonskim propisom donesenim na temelju stavka 16. ovoga članka ili na temelju članka 88. stavka 10. ovoga Zakona.
(9) Ako se postupak za izdavanje odobrenja iz stavaka 1. i 2. ovoga članka ili izuzeća od odobrenja iz članka 88. ovoga Zakona financijskom holdingu ili mješovitom financijskom holdingu provodi zajedno s procjenom iz članka 14., glave V. ili članka 291. ovoga Zakona Hrvatska narodna banka kao konsolidirajuće nadzorno tijelo savjetovat će se prije donošenja odluke s nadležnim tijelom u državi članici u kojoj financijski holding ili mješoviti financijski holding imaju poslovni nastan.
(10) U slučaju iz stavka 9. ovoga članka u razdoblju potrebnom za dovršetak postupka iz ovoga članka ili članka 88. ovoga Zakona ne teče rok iz članka 34. stavka 6. i članka 291. stavka 10. ovoga Zakona.
(11) Hrvatska narodna banka izdat će odobrenje financijskom holdingu ili mješovitom financijskom holdingu ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
1. ako unutarnje procedure i raspodjela zadataka unutar grupe osiguravaju usklađenost sa zahtjevima propisanim ovim Zakonom i Uredbom (EU) br. 575/2013 na konsolidiranoj ili potkonsolidiranoj osnovi te osobito osiguravaju učinkovito:
a) koordiniranje svih društava kćeri financijskog holdinga ili mješovitog financijskog holdinga, uključujući, prema potrebi, odgovarajuću raspodjelu zadataka među institucijama kćerima
b) sprečavanje sukoba unutar grupe ili upravljanje njima i izvršavanje politika na razini grupe koje je uspostavio matični financijski holding ili matični mješoviti financijski holding na razini grupe
2. ako financijski holding ili mješoviti financijski holding organizacijskom strukturom grupe kojoj pripada neće otežati ili na drugi način spriječiti obavljanje učinkovite supervizije nad institucijama kćerima ili matičnim institucijama, o ispunjavanju obveza na pojedinačnoj, konsolidiranoj te potkonsolidiranoj osnovi, pri čemu se osobito uzima u obzir:
a) položaj financijskog holdinga ili mješovitog financijskog holdinga u višeslojnoj grupi
b) vlasnička struktura te
c) uloga financijskog holdinga ili mješovitog financijskog holdinga unutar grupe
3. ako su ispunjeni uvjeti iz članka 36. ovoga Zakona u vezi dioničara ili članova kreditne institucije i zahtjevi iz članka 54. ovoga Zakona u vezi članova upravljačkog tijela financijskog holdinga i mješovitog financijskog holdinga.
(12) Financijski holding ili mješoviti financijski holding kojem je Hrvatska narodna banka izdala odobrenje iz ovoga članka dužan je kontinuirano ispunjavati uvjete iz stavka 11. ovoga članka, te bez odgađanja obavijestiti Hrvatsku narodnu banku ako su promijenjene okolnosti na temelju kojih je izdano odobrenja a koje bi mogle utjecati na ispunjavanje uvjeta iz stavka 11. ovoga članka.
(13) Hrvatska narodna banka kao konsolidirajuće nadzorno tijelo kontinuirano nadzire ispunjava li financijski holding ili mješoviti financijski holding uvjete iz stavka 11. ovoga članka.
(14) Financijski holding ili mješoviti financijski holding dužan je Hrvatskoj narodnoj banci kao konsolidirajućem nadzornom tijelu najkasnije četiri mjeseca po isteku kalendarske godine dostaviti informacije za redovito praćenje organizacijske strukture grupe i usklađenosti s uvjetima iz stavka 11. ovoga članka.
(15) Hrvatska narodna banka će kao konsolidirajuće nadzorno tijelo razmjenjivati informacije s nadležnim tijelima iz države članice u kojoj financijski holding ili mješoviti financijski holding ima poslovni nastan.
(16) Hrvatska narodna banka podzakonskim će propisom detaljnije urediti:
− dokumentaciju koja se prilaže uz zahtjev za izdavanje odobrenja i
− sadržaj izvješća i obavijesti, rokove i način izvješćivanja o informacijama koje su nužne za redovito praćenje usklađenosti s uvjetima iz ovoga članka.
Izuzeće od odobrenja financijskim holdinzima i mješovitim financijskim holdinzima
Članak 88.
(1) Iznimno od članka 87. ovoga Zakona financijski holding ili mješoviti financijski holding može podnijeti zahtjev za izuzeće od odobrenja.
(2) Hrvatska narodna banka odobriti će izuzeće od odobrenje iz stavka 1. ovoga članka ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
1. glavna djelatnost financijskog holdinga je stjecanje udjela u društvima kćerima
2. glavna djelatnost mješovitog financijskog holdinga, u odnosu na institucije ili financijske institucije, je stjecanje udjela u društvima kćerima
3. u skladu sa sanacijskom strategijom koju je odredilo nadležno sanacijsko tijelo na temelju propisa kojima se uređuje sanacija kreditnih institucija i investicijskih društava, financijski holding ili mješoviti financijski holding nije imenovan kao sanacijski subjekt ni u jednoj grupi
4. kreditna institucija kći ili financijski holding kći odnosno mješoviti financijski holding kći kojem je dodijeljeno odobrenje u skladu s člankom 87. ovoga Zakona imenovani su kao odgovorni za osiguravanje usklađenosti grupe s bonitetnim zahtjevima na konsolidiranoj osnovi te su im dana sva potrebna sredstva i ovlast za učinkovito ispunjavanje tih obveza
5. financijski holding ili mješoviti financijski holding ne sudjeluje u donošenju upravljačkih, operativnih ili financijskih odluka kojima se utječe na grupu ili njezina društva kćeri koja su institucije ili financijske institucije i
6. ne postoje prepreke za provođenje učinkovite supervizije grupe kreditnih institucija u RH od strane Hrvatske narodne banke na konsolidiranoj osnovi.
(3) Financijski holding ili mješoviti financijski holding za koji je Hrvatska narodna banka donijela odluku da ispunjava uvjete iz stavka 2. ovoga članka uključen je u opseg konsolidacije kako je propisano ovim Zakonom i Uredbom (EU) br. 575/2013.
(4) Financijski holding ili mješoviti financijski holding koji je dobio izuzeće od odobrenja iz stavka 2. ovoga članka može podnijeti zahtjev za isključenje iz opsega konsolidacije.
(5) Hrvatska narodna banka može na temelju zahtjeva iz stavka 4. ovoga članka odobriti isključenje iz opsega konsolidacije ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
1. isključenje ne utječe na djelotvornost supervizije nad kreditnom institucijom kćeri ili grupom
2. financijski holding ili mješoviti financijski holding nema izloženosti na osnovi vlasničkih ulaganja osim vlasničkih ulaganja u kreditnoj instituciji kćeri ili u posredničkom matičnom financijskom holdingu odnosno mješovitom financijskom holdingu koji kontrolira kreditnu instituciju kćer
3. financijski holding ili mješoviti financijski holding ne koristi se u znatnoj mjeri financijskom polugom i nema izloženosti koje nisu povezane s njegovim vlasništvom u kreditnoj instituciji kćeri ili u posredničkom matičnom financijskom holdingu odnosno mješovitom financijskom holdingu koji kontrolira kreditnu instituciju kćer.
(6) Financijski holding ili mješoviti financijski holding iz stavaka 1. i 2. ovoga članka kojem je Hrvatska narodna banka odobrila izuzeće od odobrenja dužan je kontinuirano ispunjavati uvjete iz stavka 2. ovoga članka, te bez odgađanja obavijestiti Hrvatsku narodnu banku ako su promijenjene okolnosti na temelju kojih je odobreno izuzeće iz stavka 2. ovoga članka, a koje bi mogle utjecati na ispunjavanje uvjeta za izuzeće.
(7) Hrvatska narodna banka kao konsolidirajuće nadzorno tijelo kontinuirano nadzire ispunjava li financijski holding ili mješoviti financijski holding uvjete iz stavka 2. ovoga članka.
(8) Financijski holding ili mješoviti financijski holding dužan je Hrvatskoj narodnoj banci kao konsolidirajućem nadzornom tijelu najkasnije četiri mjeseca po isteku kalendarske godine dostaviti informacije za redovito praćenje organizacijske strukture grupe i usklađenosti s uvjetima iz stavka 2. ovoga članka.
(9) Hrvatska narodna banka će kao konsolidirajuće nadzorno tijelo razmjenjivati informacije s nadležnim tijelima iz države članice u kojoj financijski holding ili mješoviti financijski holding ima poslovni nastan.
(10) Hrvatska narodna banka podzakonskim će propisom detaljnije urediti:
− dokumentaciju koja se prilaže uz zahtjev za izdavanje izuzeća od odobrenja i
− sadržaj izvješća i obavijesti, rokove i način izvješćivanja o informacijama koje su nužne za redovito praćenje usklađenosti s uvjetima iz ovoga članka.
Supervizorske mjere prema financijskom i mješovitom financijskom holdingu
Članak 89.
(1) Ako Hrvatska narodna banka u postupku povodom zahtjeva iz članka 87. ovoga Zakona utvrdi da nisu ispunjeni uvjeti iz članka 87. stavka 11. ovoga Zakona i odbije izdati odobrenje, i ako Hrvatska narodna banka u postupku iz članka 87. stavka 14. ovoga Zakona utvrdi da je financijski holding ili mješoviti financijski holding prestao ispunjavati uvjete iz članka 87. stavka 11. ovoga Zakona , naložiti će financijskom holdingu ili mješovitom financijskom holdingu supervizorske mjere kako bi se osigurali ili ponovno uspostavili kontinuitet i cjelovitost supervizije na konsolidiranoj osnovi nad zahtjevima na konsolidiranoj osnovi utvrđenim ovim Zakonom i Uredbom (EU) br. 575/2013 i osigurala usklađenost s tim zahtjevima, pri čemu će Hrvatska narodna banka osobito voditi računa o učincima tih supervizorskih mjera na financijski konglomerat.
(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka Hrvatska narodna banka financijskom holdingu ili mješovitom financijskom holdingu može osobito:
− naložiti zabranu ostvarivanja prava glasa koje proizlazi iz dionica kreditne institucije kćeri koje drži financijski holding ili mješoviti financijski holding
− naložiti da vlasničke udjele u kreditnim institucijama kćerima prenese na svoje dioničare ili imatelje udjela
− privremeno imenovati drugi financijski holding, mješoviti financijski holding ili kreditnu instituciju koji su članovi te grupe, a koji će biti odgovorni za ispunjavanje na konsolidiranoj osnovi zahtjeva propisanih ovim Zakonom ili Uredbom (EU) br. 575/2013
− naložiti ograničenje isplate ili zabranu isplate na temelju dionica ili isplatu kamata dioničarima
− naložiti prodaju ili smanjenje vlasničkog udjela u instituciji ili drugom subjektu financijskog sektora ili
− naložiti da dostavi plan prema kojem će se bez odgađanja ponovno uskladiti sa zahtjevima iz ovoga Zakona ili Uredbe (EU) br. 575/2013.
(3) U slučaju iz stavka 2. podstavka 1. ovoga članka na zabranu ostvarivanja prava glasa na odgovarajući se način primjenjuje članak 39. ovoga Zakona.
(4) Ako Hrvatska narodna banka odbije zahtjev za izuzeće od odobrenja iz članka 88. ovoga Zakona ili kontinuiranim nadzorom utvrdi da uvjeti za izuzeće nisu više ispunjeni, financijski holding ili mješoviti financijski holding dužan je u roku od tri mjeseca od primitka rješenja podnijeti zahtjev za izdavanje odobrenja iz članka 87. ovoga Zakona.
(5) Ako Hrvatska naroda banka kao konsolidirajuće nadzorno tijelo odbije zahtjev za izdavanje odobrenja ili zahtjev za izdavanje izuzeća od odobrenja financijskom holdingu ili mješovitom financijskom holdingu, o toj odluci i razlozima za odbijanje će obavijestiti podnositelja zahtjeva u razdoblju od četiri mjeseca od primitka zahtjeva.
(6) Ako zahtjev za izdavanje odobrenja ili zahtjev za izdavanje izuzeća od odobrenja nije potpun, Hrvatska naroda banka kao konsolidirajuće nadzorno tijelo će odluku o izdavanju ili odbijanju zahtjeva donijeti u roku od četiri mjeseca od primitka urednog zahtjeva, a najkasnije šest mjeseci od primitka zahtjeva.
Zajednička odluka o ispunjenju uvjeta financijskog holdinga ili mješovitog financijskog holdinga kada je Hrvatska narodna banka konsolidirajuće nadzorno tijelo
Članak 90.
(1) Kada je Hrvatska narodna banka konsolidirajuće nadzorno tijelo, ona i nadležno tijelo druge države članice u kojoj financijski holding ili mješoviti financijski holding ima poslovni nastan razmjenjuju informacije o svakom od tih holdinga.
(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka Hrvatska narodna banka surađuje s nadležnim tijelom države članice u kojoj financijski holding ili mješoviti financijski holding ima poslovni nastan radi donošenja zajedničke odluke o ispunjenju uvjeta iz članka 87. stavka 11. i članka 88. stavka 2. ili 5. ovoga Zakona i nalaganja mjera iz članka 89. ovoga Zakona.
(3) Kada je Hrvatska narodna banka konsolidirajuće nadzorno tijelo, procjenjuje ispunjenje uvjeta iz članka 87. stavka 11. i članka 88. stavka 2. ili 5. ovoga Zakona i nalaganja mjera iz članka 89. ovoga Zakona te o rezultatima procjene obavještava nadležno tijelo u državi članici u kojoj financijski holding ili mješoviti financijski holding ima poslovni nastan.
(4) Zajednička odluka o ispunjenju uvjeta iz članka 87. stavka 11. i članka 88. stavka 2. ili 5. ovoga Zakona ili nalaganju mjera iz 89. ovoga Zakona bit će donesena u roku od dva mjeseca od dana kada je nadležno tijelo države članice u kojoj financijski holding ili mješoviti financijski holding ima poslovni nastan primilo procjenu iz stavka 3. ovoga članka.
(5) Kada se donese zajednička odluka, ona se provodi ili izravno primjenjuje ako je to dopušteno pravom države članice u kojoj financijski holding ili mješoviti financijski holding ima poslovni nastan.
(6) Zajednička odluka iz stavka 4. ovoga članka mora biti u pisanom obliku i obrazložena, a Hrvatska narodna banka kao konsolidirajuće nadzorno tijelo dostavit će ovu odluku financijskom holdingu ili mješovitom financijskom holdingu.
(7) Ako postoje različita mišljenja u svezi s donošenjem zajedničke odluke iz stavka 4. ovoga članka, Hrvatska narodna banka suzdržat će se od donošenja odluke.
(8) U slučaju iz stavka 7. ovoga članka Hrvatska narodna banka će zatražiti savjet od Europskog nadležnog tijela za bankarstvo u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 1093/2010.
(9) Ako Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo donese odluku u roku od mjesec dana od primitka zahtjeva za posredovanje, zajednička odluka donosi se u skladu s tom odlukom a ako Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo ne donese odluku u roku od mjesec dana od primitka zahtjeva za posredovanje, Hrvatska narodna banka samostalno će donijeti odluku.
(10) Hrvatska narodna banka ne može zatražiti posredovanje Europskog nadzornog tijela za bankarstvo iz stavka 8. ovoga članka nakon isteka roka od dva mjeseca od dana kada je nadležno tijelo države članice u kojoj financijski holding ili mješoviti financijski holding ima poslovni nastan primilo procjenu iz stavka 3. ovoga članka ili nakon donošenja zajedničke odluke.
(11) U slučaju mješovitog financijskog holdinga, ako Hrvatska narodna banka nije određena kao koordinator sukladno propisima kojima se uređuju financijski konglomerati, Hrvatska narodna banka će prije donošenja zajedničke odluke iz ovoga članka zatražiti suglasnost koordinatora.
(12) U slučaju iz stavka 11. ovoga članka ako koordinator ne da suglasnost na prijedlog zajedničke odluke, Hrvatska narodna banka će zatražiti posredovanje Europskog nadzornog tijela za bankarstvo ili Europskog nadzornog tijela za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje (EIOPA).
(13) Zajednička odluka donesena u skladu s ovim člankom ne utječe na obveze koje proizlaze iz propisa kojima se uređuju financijski konglomerati i propisa kojima se uređuje poslovanje društava za osiguranje.
Zajednička odluka o ispunjenju uvjeta financijskog holdinga ili mješovitog financijskog holdinga kada Hrvatska narodna banka nije konsolidirajuće nadzorno tijelo
Članak 91.
(1) Kada financijski holding ili mješoviti financijski holding ima poslovni nastan u Republici Hrvatskoj te kada Hrvatska narodna banka nije konsolidirajuće nadzorno tijelo, razmjenjivat će s konsolidirajućim nadležnim tijelom informacije vezane za taj holding.
(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka Hrvatska narodna banka će surađivati s konsolidirajućim nadzornim tijelom radi donošenja zajedničke odluke o ispunjenju uvjeta iz članka 87. stavka 11. i članka 88. stavka 2. ili 5. ovoga Zakona i nalaganja mjera iz članka 89. ovoga Zakona ovoga Zakona.
(3) Zajednička odluka iz stavka 2. ovoga članka donijet će se u roku od dva mjeseca od dana primitka procjene koju je izradilo konsolidirajuće nadzorno tijelo.
(4) Ako je zajednička odluka iz stavka 3. ovoga članka donesena, Hrvatska narodna banka će na temelju nje donijeti rješenje i dostaviti ga financijskom holdingu ili mješovitom financijskom holdingu koji ima poslovni nastan u Republici Hrvatskoj.
(5) Ako postoje različita mišljenja u vezi s donošenjem zajedničke odluke iz stavka 3. ovoga članka, Hrvatska narodna banka suzdržat će se od donošenja odluke i zatražit će posredovanje Europskog nadzornog tijela za bankarstvo u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 1093/2010.
(6) Ako Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo donese odluku u roku od mjesec dana od primitka zahtjeva za posredovanje, zajednička odluka donijet će se u skladu s tom odlukom.
(7) Ako Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo ne donese odluku u roku od mjesec dana od primitka zahtjeva za posredovanje, Hrvatska narodna banka će samostalno donijeti odluku.
(8) Hrvatska narodna banka ne može zatražiti posredovanje Europskog nadzornog tijela za bankarstvo iz stavaka 5. ovoga članka nakon isteka razdoblja od dva mjeseca od primitka procjene konsolidirajućeg nadzornog tijela ili nakon donošenja zajedničke odluke.
Ukidanje odobrenja financijskom holdingu i mješovitom financijskom holdingu
Članak 92.
Hrvatska narodna banka ukinut će odobrenje iz članka 87. ovoga Zakona ako matični financijski holding u RH, matični mješoviti financijski holding u RH, matični financijski holding iz EU-a sa sjedištem u RH i matični mješoviti financijski holding iz EU-a sa sjedištem u RH ne poduzmu mjere potrebne za osiguravanje usklađenosti dijela trećeg, četvrtog, šestog i sedmog Uredbe (EU) br. 575/2013, ili zahtjeva vezanog uz visinu dodatnog regulatornog kapitala koji je svojim rješenjem naložila Hrvatska narodna banka u skladu s člancima 105. stavkom 1. točkom 1. ovoga Zakona, ili posebnog zahtjeva vezanog uz likvidnost u skladu s člancima 105. stavkom 1. točkom 16. ovoga Zakona.
Posredničko matično društvo u EU-u
Članak 93.
(1) Dvije ili više institucija s poslovnim nastanom u Europskoj uniji koje pripadaju istoj grupi iz treće zemlje dužne su odrediti jedinstveno posredničko matično društvo s poslovnim nastanom u Europskoj uniji (u daljnjem tekstu: posredničko matično društvo u EU-u).
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Hrvatska narodna banka u suradnji s drugim nadležnim tijelima nadležnim za nadzor odnosno superviziju članice grupe iz treće zemlje može donijeti odluku da grupa iz treće zemlje može osnovati dva posrednička matična društva u EU-u ako zajednički utvrde da određivanje jedinstvenog posredničkog matičnog društva u EU-u:
− nije uskladivo s obveznim zahtjevom za razdvajanje djelatnosti koji je uređen propisima ili je takvu odluku donijelo nadležno tijelo treće zemlje u kojoj krajnje matično društvo grupe iz treće zemlje ima mjesto uprave ili
− bi, sukladno procjeni nadležnog sanacijskog tijela posredničkog matičnog društva u EU-u, mogućnost sanacije bila manje učinkovita nego u slučaju dvaju posredničkih matičnih društava u EU-u.
(3) Kreditna institucija koja je dobila odobrenja iz članka 14. ovoga Zakona i koja je s još jednom institucijom s poslovnim nastanom u EU-u članica grupe iz treće zemlje dužna je:
1. imati posredničko matično društvo u EU-u ili
2. biti imenovana kao posredničko matično društvo.
(4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, kreditna institucija koja je dobila odobrenje iz članka 14. ovoga Zakona, a koja je dio grupe iz treće zemlje nije dužna imati posredničko matično društvo u EU-u ili, sukladno stavku 3. ovoga članka, biti određena kao posredničko matično društvo u EU-u ako je:
− ukupna vrijednost imovine u Europskoj uniji svih članica grupe iz treće zemlje manja od 40 milijardi eura ili
− kreditna institucija koja je dobila odobrenje iz članka 14. ovoga Zakona jedina institucija iz te grupe koja posluje u Europskoj uniji.
(5) Posredničko matično društvo u EU-u može biti kreditna institucija koja je dobila odobrenje iz članka 14. ovoga Zakona ili financijski holding odnosno mješoviti financijski holding koji je dobio odobrenje iz članka 87. ovoga Zakona.
(6) Iznimno od stavka 5. ovoga članka, kada nijedna institucija nije kreditna institucija ili ako se mora osnovati drugo posredničko matično društvo u EU-u u vezi s investicijskim uslugama, tada posredničko matično društvo u EU-u ili drugo posredničko matično društvo u EU-u može biti investicijsko društvo kojem je odobren rad u skladu s člankom 5. stavkom 1. Direktive 2014/65/EU a koje je podložno propisu kojim se uređuje sanacija kreditnih institucija i investicijskih društava odnosno nacionalnom propisu država članica u koji je prenesena Direktiva 2014/59/EU.
(7) Za potrebe ovoga članka ukupna vrijednost imovine grupe iz treće zemlje u Europskoj uniji je zbroj sljedećeg:
− ukupnog iznosa imovine svake institucije u EU-u koja je članica grupe iz treće zemlje kako je iskazana u njezinoj konsolidiranoj bilanci ili kako je iskazana u njihovim pojedinačnim bilancama ako bilanca institucija nije konsolidirana te
− ukupnog iznosa imovine svake podružnice grupe iz treće zemlje koja je dobila odobrenje za osnivanje podružnice u EU-u u skladu s ovim Zakonom, zakonom kojim se uređuje tržište kapitala ili Uredbom (EU) br. 600/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o tržištima financijskih instrumenata i izmijeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (Tekst značajan za EGP) (SL L 173, 12. 6. 2014.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 600/2014).
(8) Hrvatska narodna banka za svaku grupu iz treće zemlje koja posluje na području Republike Hrvatske Europskom nadzornom tijelu za bankarstvo dostavlja sljedeće informacije:
− nazive i ukupan iznos imovine za svaku instituciju članicu grupe iz treće zemlje koja posluje na području Republike Hrvatske
− nazive i ukupan iznos imovine koja se odnosi na svaku podružnicu koja je dobila odobrenje za osnivanje podružnice iz treće zemlje u skladu s ovim Zakonom i zakonom kojim se uređuje tržište kapitala ili Uredbom (EU) br. 600/2014, te vrste usluga za koje su dobile odobrenje
− naziv i vrstu svakog posredničkog matičnog društva u EU-u koje ima sjedište u Republici Hrvatskoj i naziv grupe iz treće zemlje kojoj to društvo pripada.
(9) U smislu ovoga članka pojam institucija uključuje i investicijsko društvo.
XI. SUPERVIZIJA KREDITNIH INSTITUCIJA
XI.1. OPĆE ODREDBE
Ciljevi i načela supervizije
Članak 94.
(1) Osnovni su ciljevi supervizije koju obavlja Hrvatska narodna banka održavanje povjerenja u hrvatski bankovni sustav te pridonošenje njegovoj sigurnosti i stabilnosti.
(2) Hrvatska narodna banka ovlaštena je obavljati superviziju kreditnih institucija koje su temeljem ovoga Zakona dobile odobrenje za rad uključujući i aktivnosti koje one provode temeljem slobode pružanja usluga u skladu s glavom III. ovoga Zakona, ne dovodeći u pitanje one odredbe nacionalnih propisa država članica kojima su prenesene odredbe Direktive 2013/36/EU, a koje dodjeljuju ovlasti nadležnim tijelima države članice domaćina.
(3) Primjena stavka 2. ovoga članka ne isključuju obavljanje supervizije na konsolidiranoj osnovi u skladu s ovim Zakonom.
Supervizorske ovlasti Hrvatske narodne banke
Članak 95.
(1) Pri provođenju supervizorskih ovlasti iz ove glave Hrvatska narodna banka je ovlaštena poduzimati radnje koje su potrebne radi izvršavanja supervizije sukladno odredbama ovoga Zakona prema:
− kreditnoj instituciji sa sjedištem u Republici Hrvatskoj uključujući i njezine podružnice izvan Republike Hrvatske
− financijskom holdingu iz glave X. ovoga Zakona
− mješovitom financijskom holdingu s iz glave X. ovoga Zakona.
(2) Hrvatska narodna banka ovlasti iz ovoga članka može obavljati:
1. samostalno
2. u suradnji s drugim nadležnim tijelima
3. prijenosom obavljanja zadataka na druga tijela i osobe, pod odgovornošću Hrvatske narodne banke i
4. podnošenjem prijava i zahtjeva pravosudnim i drugim nadležnim tijelima.
(3) U skladu sa stavkom 2. točkom 3. ovoga članka za obavljanje pojedinih zadataka u vezi s obavljanjem nadzora u poslovnim prostorijama subjekta iz stavka 1. ovoga članka guverner Hrvatske narodne banke može ovlastiti ovlaštenog revizora, revizorsko društvo ili druge stručno osposobljene osobe.
(4) Osobe iz stavka 3. ovoga članka imaju pri obavljanju zadataka povezanih s obavljanjem nadzora u poslovnim prostorijama jednake ovlasti kao i ovlaštene osobe Hrvatske narodne banke.
(5) Hrvatska narodna banka ne rješava pojedinačne prigovore pravnih i fizičkih osoba koji nisu potrošači, a koji proizlaze iz njihovih poslovnih odnosa s kreditnim institucijama.
Sadržaj supervizije
Članak 96.
Hrvatska narodna banka ovlaštena je obavljati superviziju kreditnih institucija:
1. provođenjem postupka supervizorske provjere i ocjene kreditnih institucija iz članka 98. ovoga Zakona
2. provjerom primjene odredbi ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, osim odredbi glave XXIII. ovoga Zakona, te provjerom primjene odredbi Uredbe (EU) br. 575/2013 i propisa Europske unije donesenih na temelju Direktive 2013/36/EU i Uredbe (EU) br. 575/2013
3. nalaganjem mjera i izvršavanjem ovlasti u skladu s odredbama ovoga Zakona i Uredbe (EU) br. 575/2013
4. izdavanjem odobrenja, suglasnosti i mišljenja, kontinuiranom provjerom odobrenja za primjenu internih modela, te procjenjivanjem kreditne institucije u skladu s ovim Zakonom, Uredbom (EU) br. 575/2013 i drugim propisima Europske unije kojima se uređuje poslovanje kreditnih institucija a koja su u nadležnosti Hrvatske narodne banke kao nadležnog tijela.
5. provođenjem ovlasti koje se odnose na krizno upravljanje iz glave XIX. ovoga Zakona.
Ovlasti Hrvatske narodne banke pri provođenju supervizije
Članak 97.
(1) Hrvatska narodna banka ovlaštena je za potrebe izvršavanja supervizije iz članka 96. ovoga Zakona:
1. prikupljati informacije i
2. provoditi potrebne radnje.
(2) Ovlast iz stavka 1. točke 1. ovoga članka uključuje ovlast Hrvatske narodne banke da zahtijeva dostavljanje svih informacija koje su joj potrebne kako bi mogla obavljati superviziju iz članka 96. ovoga Zakona uključujući informacije koje se dostavljaju u redovitim vremenskim razmacima i u utvrđenim formatima za potrebe supervizije i s njima povezane statističke potrebe, i to od sljedećih osoba:
− kreditne institucije s poslovnim nastanom u Republici Hrvatskoj
− financijskog holdinga s poslovnim nastanom u Republici Hrvatskoj
− mješovitog financijskog holdinga s poslovnim nastanom u Republici Hrvatskoj
− mješovitog holdinga s poslovnim nastanom u Republici Hrvatskoj
− osobe koja pripada osobi iz točaka 1. do 4. ovoga stavka
− financijskog holdinga i mješovitog financijskog holdinga iz glave X. ovoga Zakona i
− pružatelja usluge eksternalizacije nekoj od osoba iz podstavaka 1. do 4. i podstavka 6. ovoga stavka, uključujući treće strane pružatelje IKT usluga iz poglavlja V. Uredbe (EU) 2022/2554.
(3) Ovlast iz stavka 1. točke 2. ovoga članka, kada je to potrebno za obavljanje supervizije iz članka 96. ovoga Zakona, uključuje provođenje svih potrebnih radnji nad bilo kojom osobom iz stavka 2. ovoga članka koja ima poslovni nastan ili se nalazi u Republici Hrvatskoj, uključujući i sljedeće ovlasti:
− zatražiti dostavljanje dokumenata
− obaviti pregled poslovnih knjiga i evidencije osoba iz stavka 2. ovoga članka uključujući pribavljanje preslika i izvadaka iz tih knjiga i evidencija
− zatražiti pisana i usmena objašnjenja od osoba iz stavka 2. ovoga članka kao i od članova njihovog upravljačkog tijela, zastupnika i radnika
− obaviti razgovore s bilo kojom osobom, koja pristane na razgovor za potrebe prikupljanja informacija koje su potrebne za provođenje supervizije
− uvažavajući druge uvjete utvrđene propisima Europske unije, obaviti nadzor u poslovnim prostorijama pravnih osoba iz stavka 2. ovoga članka u sjedištu i na ostalim mjestima na kojima osoba posluje, i ako je Hrvatska narodna banka konsolidirajuće nadzorno tijelo, uz prethodnu obavijest relevantnom nadležnom tijelu svih drugih društava uključenih u superviziju na konsolidiranoj osnovi.
(4) Osim u slučajevima provedbe supervizije nad subjektima iz članka 95. stavka 1. ovoga Zakona, ako je prema nacionalnom pravu države članice u kojoj se obavlja nadzor iz stavka 3. podstavka 5. ovoga članka potrebno odobrenje pravosudnog tijela Hrvatska narodna banka je ovlaštena pribaviti odgovarajuće odobrenje tog pravosudnih tijela.
(5) Kvalificirani imatelj i osoba koja je usko povezana s kreditnom institucijom, dužni su na zahtjev Hrvatske narodne banke, a u svrhu postizanja ciljeva supervizije kreditne institucije, dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci odgovarajuća izvješća i informacije.
(6) Osobe iz stavka 2. ili 5. ovoga članka dužne su postupiti u skladu sa zahtjevom Hrvatske narodne banke iz stavka 2., 3. i 5. ovoga članka i to se ne smatra kršenjem obveze čuvanja tajne koja proizlazi iz zakona ili ugovora.
(7) U smislu stavka 3. podstavka 3. ovoga članka Hrvatska narodna banka može osobito od članova upravljačkog tijela ili drugih radnika subjekata iz članka 95. stavka 1. ovoga Zakona zatražiti izvješća, očitovanja, informacije, dokumentaciju, sastavljanje pisanog izvješća ili davanje izjave o pitanjima važnim za provođenje supervizije odnosno nadzora ili za izvršavanje ostalih zadataka iz područja nadležnosti Hrvatske narodne banke.
(8) Osobe iz stavka 7. ovoga članka dužne su dostaviti tražena izvješća, očitovanja, informacije, dokumentaciju i izjave u roku koji odredi Hrvatska narodna banka, a koji ne može biti kraći od tri dana.
(9) Pri provođenju nenajavljene pretrage poslovnih prostorija, zemljišta i prijevoznih sredstava, ako osoba ometa provođenje te pretrage, Hrvatska narodna banka će od Visokog upravnog suda Republike Hrvatske zatražiti nalog za provedbu nenajavljene pretrage poslovnih prostorija, zemljišta i prijevoznih sredstava, dokumenata, isprava i stvari koje se ondje nalaze, kao i pečaćenje te privremeno oduzimanje predmeta, osobito ako postoji opasnost od skrivanja ili uništenja dokaza, a koji su nužni za provođenje supervizije iz članka 96. ovoga Zakona, a razumno je pretpostaviti da se oni nalaze u određenom prostoru ili kod određene osobe. U smislu Uredbe (EU) br. 1024/2013, Hrvatska narodna banka će zahtjev za takav nalog podnijeti Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske i kada isti zatraži Europska središnja banka.
(10) Iznimno od stavaka 1. do 9. ovoga članka, ako je nad kreditnom institucijom otvoren postupak sanacije, Hrvatska narodna banka ne provodi redovan proces supervizije predmetne institucije tijekom trajanja postupka sanacije odnosno do okončanja postupka sanacije.
(11) Kada Hrvatska narodna banka, provodi nadzor iz stavka 3. podstavka 5. ovoga članka ostalih osoba koje nisu kreditne institucije, odredbe ovoga Zakona i podzakonskog propisa iz stavka 13. ovoga članka primjenjuju se na odgovarajući način i na sve ostale osobe iz stavka 2. ovoga članka koje nisu kreditne institucije.
(12) Nakon provedbe supervizije u prostorijama kreditne institucije Hrvatska narodna banka sastavlja izvještaj o provedenom nadzoru koji se dostavlja kreditnoj instituciji.
(13) Hrvatska narodna banka podzakonskim propisom detaljnije uređuje uvjete i način provedbe supervizije, izricanja mjera te obveze tijela kreditne institucije i drugih osoba iz ovoga članka tijekom i nakon supervizije koju obavlja Hrvatska narodna banka.
Postupak supervizorske provjere i ocjene kreditnih institucija
Članak 98.
(1) Uzimajući u obzir tehničke kriterije iz članka 99. ovoga Zakona u okviru obavljanja supervizije Hrvatska narodna banka provodi postupak supervizorske provjere i ocjene kreditnih institucija (u daljnjem tekstu: postupak provjere i ocjene) kojom provjerava sustave upravljanja, strategije, politike, postupke i procedure koje je kreditna institucija donijela radi usklađivanja svojeg poslovanja s odredbama ovoga Zakona, osim odredbi glave XXIII. ovoga Zakona, podzakonskim propisima donesenima na temelju ovoga Zakona, Uredbom (EU) br. 575/2013 i propisima Europske unije donesenima na temelju Direktive 2013/36/EU i Uredbe (EU) br. 575/2013, te procjenjuje:
− rizike kojima kreditna institucija jest ili bi mogla biti izložena
− rizike koji su utvrđeni provođenjem testiranja otpornosti na stres, uzimajući u obzir vrstu, opseg i složenost poslova kreditne institucije
− rizike utvrđene testiranjem digitalne operativne otpornosti u skladu s poglavljem IV. Uredbe (EU) 2022/2554.
(2) Opseg provjere i ocjene iz stavka 1. ovoga članka obuhvaća sve zahtjeve iz ovoga Zakona, osim odredbi glave XXIII. ovoga Zakona, te obuhvaća sve zahtjeve iz podzakonskih propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, Uredbe (EU) br. 575/2013 i propisa Europske unije donesenih na temelju Direktive 2013/36/EU i Uredbe (EU) br. 575/2013.
(3) Na temelju provjere i ocjene iz stavka 1. ovoga članka Hrvatska narodna banka utvrđuje osiguravaju li sustavi upravljanja, strategije, politike, postupci i procedure koje je uspostavila kreditna institucija te regulatorni kapital i likvidnost kreditne institucije, primjeren sustav upravljanja i pokrivenost rizika.
(4) Hrvatska narodna banka će se pri utvrđivanju učestalosti i intenziteta provođenja postupka provjere i ocjene iz stavka 1. ovoga članka za pojedinu kreditnu instituciju rukovoditi veličinom i sistemskim značajem kreditne institucije te vrstom, opsegom i složenošću poslova koje kreditna institucija obavlja kao i načelom razmjernosti, a u skladu s kriterijima objavljenima na temelju članka 172. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona.
(5) Hrvatska narodna banka postupak provjere i ocjene iz stavka 1. ovoga članka obavlja najmanje jedanput godišnje za kreditnu instituciju obuhvaćenu planom supervizije iz članka 100. stavka 3. ovoga Zakona.
(6) U svrhu primjene načela razmjernosti iz stavka 4. ovoga članka, Hrvatska narodna banka može dodatno razmotriti i jesu li ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
1. kreditna institucija nije GSV kreditna institucija, GSV kreditna institucija izvan EU-a ili GSV subjekt
2. kreditna institucija nije utvrđena kao OSV kreditna institucija u skladu s člancima 246. i 247. ovoga Zakona
3. kreditna institucija je dio grupe u kojoj su matična institucija i velika većina institucija kćeri međusobno povezane na način koji zahtijeva pripremu godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja u skladu s nacionalnim propisima država članica kojima je prenesen članak 22. Direktive 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o godišnjim financijskim izvještajima, konsolidiranim financijskim izvještajima i povezanim izvješćima za određene vrste poduzeća, o izmjeni Direktive 2006/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i o stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 78/660/EEZ i 83/349/EEZ (Tekst značajan za EGP) (SL L 182, 29. 6. 2013.)
4. institucije kćeri iz točke 3. ovoga stavka ispunjavaju sve sljedeće uvjete:
a) ispunjavaju uvjete, ili velika većina njih ispunjava uvjete, da se smatraju uzajamnim institucijama, zadrugama ili štednim institucijama u skladu s člankom 27. stavkom 1. točkom (a) Uredbe (EU) br. 575/2013, a primjenjivo nacionalno pravo uključuje gornju granicu ili ograničenje maksimalne razine raspodjela i
b) na pojedinačnoj ili potkonsolidiranoj osnovi njihova ukupna imovina ne premašuje 30 milijardi eura.
(7) Radi provedbe postupka provjere i ocjene Hrvatska narodna banka prema potrebi, ali najmanje jednom godišnje provodi testiranja otpornosti kreditnih institucija na stres.
(8) Kreditna institucija i treća strana koja djeluje u svojstvu savjetnika kreditne institucija pri provedbi testiranja otpornosti na stres iz stavka 7. ovoga članka, ne smije svojim aktivnostima kao što su ocjenjivanje na osnovi referentnih vrijednosti, međusobna razmjena informacija, sporazumi o zajedničkom postupanju ili optimizacija njihovih rezultata u testovima otpornosti na stres, narušiti testiranje otpornosti na stres koje Hrvatska narodna banka provodi u skladu sa stavkom 7. ovoga članka.
(9) Hrvatska narodna banka za potrebe utvrđivanja okolnosti iz stavka 8. ovoga članka ima sve ovlasti prikupljanja informacija i provođenje radnji iz članka 97. ovoga Zakona.
(10) Hrvatska narodna banka može prilagoditi način provođenja postupka provjere i ocjene za kreditne institucije sličnih profila rizičnosti (npr. slični modeli poslovanja ili geografski položaj izloženosti) kreditnim institucijama koje jesu ili bi mogle biti izložene sličnim rizicima ili predstavljaju slične rizike za financijski sustav, pri čemu Hrvatska narodna banka može pri provedbi postupka provjere i ocjene takvih kreditnih institucija koristiti prilagođene metodologije koje mogu uključivati rizično orijentirane referentne vrijednosti i kvantitativne pokazatelje te uzeti u obzir i specifične rizike pojedine kreditne institucije.
(11) Prilagodba načina provođenja postupka provjere i ocjene iz stavka 10. ovoga članka ne onemogućava nalaganje supervizorskih mjera iz članka 105. ovoga Zakona svakoj pojedinoj kreditnoj instituciji obuhvaćenoj tom metodologijom, a koje odgovaraju rizicima kojima je ta kreditna institucija izložena ili bi mogla biti izložena.
(12) Ako Hrvatska narodna banka pri provođenju postupka provjere i ocjene, a posebno prilikom ocjenjivanja sustava upravljanja, poslovnog modela ili poslova kreditne institucije utvrdi okolnosti koje upućuju na postojanje opravdanih razloga za sumnju da se pranje novca ili financiranje terorizma obavlja ili da je obavljeno ili da je bilo takvih pokušaja u kreditnoj instituciji, odnosno ako u kreditnoj instituciji postoji povećani rizik od pranja novca ili financiranja terorizma, o tome će obavijestiti Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo i nadležno nadzorno tijelo za provedbu nadzora u području sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma u skladu s propisom kojim se u nacionalni propis prenosi Direktiva (EU) 2015/849 te o zajedničkim rezultatima obavijestiti Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo.
(13) U slučaju iz stavka 12. ovoga članka Hrvatska narodna banka naložit će, ako ocijeni potrebnim, kreditnoj instituciji odgovarajuće supervizorske mjere.
(14) Hrvatska narodna banka obavještava Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo o:
− načinu provedbe postupka provjere i ocjene iz članka 98. ovoga Zakona
− metodologiji na kojoj se temelje odluke iz članka 98., 99., 101., 103., 105. i 110. ovoga Zakona
− rezultatu postupka provjere i ocjene ako se utvrdi da kreditna institucija može predstavljati sistemski rizik uređen člankom 23. Uredbe (EU) br. 1093/2010.
Tehnički kriteriji za postupak provjere i ocjene
Članak 99.
(1) Pri provođenju postupka provjere i ocjene iz članka 98. ovoga Zakona Hrvatska narodna banka, će osim izloženosti kreditnom, tržišnom i operativnom riziku te upravljanja tim rizicima, obuhvatit najmanje i sljedeće:
1. rezultate testiranja otpornosti na stres koji provodi kreditna institucija koja primjenjuje pristup zasnovan na internim rejting-sustavima u skladu s člankom 177. Uredbe (EU) br. 575/2013
2. izloženost koncentracijskom riziku i upravljanje tim rizikom od strane kreditne institucije, uključujući njezinu usklađenost sa zahtjevima određenima u dijelu četvrtom Uredbe (EU) br. 575/2013 i propisom donesenim na temelju članka 182. stavka 9. točke 1. ovoga Zakona
3. robusnost, prikladnost i način primjene politika i procedura koje kreditna institucija provodi za upravljanje rezidualnim rizikom povezanim s upotrebom priznatih tehnika smanjenja kreditnog rizika
4. opseg u kojem je regulatorni kapital koji kreditna institucija drži adekvatan s aspekta imovine koju je kreditna institucija sekuritizirala, imajući na umu ekonomski sadržaj transakcije kao i stupanj ostvarenog prijenosa rizika
5. izloženost likvidnosnom riziku te mjerenje i upravljanje tim rizikom od strane kreditne institucije, uključujući izradu analiza različitih scenarija, upravljanje instrumentima za smanjenje rizika (posebice razinom, sastavom i kvalitetom zaštitnog sloja likvidnosti), te učinkovite planove za nepredvidive okolnosti
6. utjecaj učinaka diversifikacije i način na koji su ti učinci uključeni u sustav mjerenja rizika
7. rezultate testiranja otpornosti na stres koje provodi kreditna institucija koja upotrebljava interni model za izračun kapitalnih zahtjeva za tržišni rizik u skladu s dijelom trećim glavom IV. poglavljem 5. Uredbe (EU) br. 575/2013
8. geografski položaj izloženosti kreditne institucije
9. model poslovanja kreditne institucije i
10. je li kreditna institucija usvojila i primijenila odgovarajuće procedure i provedbene mjere povezane s mjerljivim ciljevima i ključnim točkama utvrđenima u planovima koje treba izraditi u skladu s člankom 183. stavkom 1. točkom d) ovoga Zakona.
(2) Hrvatska narodna banka će, pored navedenog u stavku 1. točki 2. ovoga članka, procjenjivati i pratiti razvoj praksi kreditne institucije u vezi s upravljanjem koncentracijskim rizikom koji proizlazi iz izloženosti prema središnjim drugim ugovornim stranama, što uključuje planove izrađene u skladu s člankom 183. stavkom 1. točkom e) ovoga Zakona te napredak koji je kreditna institucija postigla u prilagodbi svojih poslovnih modela zahtjevima utvrđenima u članku 7.a Uredbe (EU) br. 648/2012.
(3) U svrhu postupka provjere i ocjene iz stavka 1. točke 5. ovoga članka, Hrvatska narodna banka redovito provodi sveobuhvatnu ocjenu ukupnog upravljanja likvidnosnim rizikom od strane kreditne institucije i promiče razvoj dobrih internih metodologija, uzimajući pritom u obzir ulogu te kreditne institucije na financijskom tržištu.
(4) Hrvatska narodna banka pratit će kretanja vezana uz profile rizičnosti likvidnosnog rizika, kao što su dizajn i volumen proizvoda, upravljanje rizicima, politike izvora financiranja i koncentracije izvora financiranja a u slučaju da utvrdi da bi ta kretanja mogla dovesti do nestabilnosti pojedine kreditne institucije ili financijskog sustava, Hrvatska narodna banka će poduzeti odgovarajuće mjere i o njima obavijestiti Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo.
(5) Za potrebe stavka 3. ovoga članka, Hrvatska narodna banka s dužnom pozornosti razmatra mogući učinak svojih odluka na stabilnost financijskog sustava u svim drugim relevantnim državama članicama.
(6) Ako Hrvatska narodna banka u obavljanju postupka provjere i ocjene utvrdi da je kreditna institucija pružila implicitnu potporu sekuritizaciji više od jedanput, naložit će kreditnoj instituciji supervizorske mjere, a s obzirom na povećana očekivanja da će kreditna institucija pružati daljnju potporu svojoj sekuritizaciji, zbog čega neće uspjeti ostvariti značajan prijenos rizika.
(7) Za potrebe utvrđivanja iz članka 98. stavka 3. ovoga Zakona, Hrvatska narodna banka razmatra omogućuju li vrijednosna usklađenja za pozicije ili portfelje u knjizi trgovanja, kako je navedeno u članku 105. Uredbe (EU) br. 575/2013, kreditnoj instituciji da u kratkom razdoblju proda svoje pozicije ili ih zaštiti od rizika bez ostvarivanja značajnih gubitaka u uobičajenim tržišnim uvjetima.
(8) Osim zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka, Hrvatska narodna banka pri provođenju postupka provjere i ocjene dužna je obuhvatiti i sljedeće:
1. izloženost kreditne institucije kamatnom riziku koji proizlazi iz knjige pozicija kojima se ne trguje te će naložiti supervizorske mjere u sljedećim slučajevima:
a) u slučaju da se ekonomska vrijednost kapitala kreditne institucije utvrđena na način iz članka 182. stavka 6. ovoga Zakona smanjila za više od 15% njihova osnovnog kapitala zbog iznenadne i neočekivane promjene kamatnih stopa određenih u bilo kojem od šest nadzornih scenarija šoka koji se primjenjuju na kamatne stope i
b) u slučaju da se neto kamatni prihod institucije utvrđen na način iz članka 182. stavka 6. ovoga Zakona znatno smanjio zbog iznenadne i neočekivane promjene kamatnih stopa, kako je određeno u bilo kojem od dvaju nadzornih scenarija šoka koji se primjenjuju na kamatne stope
2. izloženost kreditne institucije riziku prekomjerne financijske poluge, koji se odražava u pokazateljima prekomjerne financijske poluge, uključujući omjer financijske poluge određen u skladu s člankom 429. Uredbe (EU) br. 575/2013
3. sustave upravljanja kreditnom institucijom, korporativnu kulturu i vrijednosti te sposobnosti uprave i nadzornog odbora da izvršavaju svoje dužnosti.
(9) Pri utvrđivanju adekvatnosti omjera financijske poluge kreditne institucije iz stavka 8. točke b) ovoga članka, kao i primjerenosti sustava upravljanja, strategija, politika, postupaka i procedura koje je donijela kreditna institucija u svrhu upravljanja rizikom prekomjerne financijske poluge, Hrvatska narodna banka uzet će u obzir model poslovanja te kreditne institucije.
(10) Za potrebe provođenja postupka provjere i ocjene iz stavka 8. točke c) ovoga članka kreditna institucija dužna je Hrvatskoj narodnoj banci omogućiti uvid u dnevni red i popratnu dokumentaciju sjednica uprave i nadzornog odbora te odbora nadzornog odbora te omogućiti uvid u rezultate internih ili eksternih ocjena uspješnosti članova uprave i nadzornog odbora.
(11) Iznimno od stavka 8. točke a) ovoga članka Hrvatska narodna banka neće naložiti supervizorske mjere ako na temelju provjere i ocjene utvrdi da:
− kreditna institucija primjereno upravlja kamatnim rizikom koji proizlazi iz poslova koji se vode u knjizi pozicija kojima se ne trguje i
− kreditna institucija nije prekomjerno izložena kamatnom riziku koji proizlazi iz poslova koji se vode u knjizi pozicija kojima se ne trguje.
(12) Za potrebe stavaka 8. i 11. ovoga članka Hrvatska narodna banka osim supervizorskih mjera iz članka 105. ovoga Zakona može kreditnoj instituciji naložiti korištenje točno određenih pretpostavki modela i parametara, a koje su dodatne u odnosu na pretpostavke koje kreditna institucija uzima u obzir u svojem izračunu ekonomske vrijednosti kapitala u okviru metodologija iz članka 182. stavaka 6. i 8. ovoga Zakona.
(13) Hrvatska narodna banka u postupku procjene i ocjene upravljanja kreditne institucije ESG rizicima:
– procjenjuju i prati razvoj ESG strategije kreditne institucije, njeno upravljanje rizicima, uključujući sustav upravljanja te opseg u kojem su kreditne institucije uspostavile odgovarajuće politike i operativne mjere povezane s mjerljivim ciljevima i ključnim točkama utvrđenima u planovima iz članka 183. stavka 1 točke d) ovoga Zakona
– procjenjuje pouzdanost planova iz članka 183. stavka 1. točke d) ovoga Zakona koji sadržavaju mjerljive ciljeve i postupke za praćenje i rješavanje ESG rizike koji nastaju u kratkoročnom, srednjoročnom i dugoročnom razdoblju te napredak postignut u rješavanju ESG rizika koji proizlaze iz procesa prilagodbe prema klimatskoj neutralnosti do 2050., kako je navedeno u Uredbi (EU) 2021/1119, kao i prema drugim relevantnim regulatornim ciljevima Europske unije u odnosu na okolišne, društvene i upravljačke čimbenike
– procjenjuje izloženost kreditne institucije ESG rizicima koja se procjenjuje i na temelju planova iz članka 183. stavka 1. točke d) ovog Zakona
(14) Pri procjeni iz stavka 13. ovoga članka Hrvatska narodna banka uzima u obzir, poslovne modele kreditne institucije, ponude proizvoda kreditne institucije povezane s održivošću, politike financiranja tranzicije, povezane politike odobravanja kredita, ESG ciljeve i ograničenja te, po potrebi, pri toj procjeni surađuje s tijelima ili javnim tijelima nadležnima za klimatske promjene i nadzor u području okoliša.
(15) Pri provođenju postupka provjere i ocjene Hrvatska narodna banka provodi procjenu sustava upravljanja i sustava upravljanja rizicima kreditne institucije koje se odnose na izloženosti kreditne institucije kriptoimovini i pružanje usluga povezanih s kriptoimovinom, između ostaloga procjenom politika i postupaka kreditne institucije za utvrđivanje rizika, kao i primjerenost rezultata prethodnih procjena kreditne institucije o izloženosti kreditne institucije riziku druge ugovorne strane i tržišnom riziku, te adekvatnosti politika i postupaka upravljanja tim rizicima.
Plan supervizije
Članak 100.
(1) Hrvatska narodna banka uzimajući u obzir opseg postupka provjere i ocjene iz članka 98. ovoga Zakona, najmanje jednom godišnje donosi plan supervizije kreditnih institucija.
(2) Plan supervizije iz stavka 1. ovoga članka sadržava:
– opis načina na koji će Hrvatska narodna banka obavljati superviziju i načina na koji će rasporediti resurse kojima raspolaže
– popis kreditnih institucija za koje Hrvatska narodna banka planira provesti pojačanu superviziju te način na koji namjerava provesti pojačanu superviziju i
– plan nadzora u poslovnim prostorijama kreditnih institucija, uključujući njihove podružnice i društva kćeri koji imaju poslovni nastan u drugim državama članicama, u skladu s člancima 124., 138. i 147. ovoga Zakona.
(3) Planom supervizije Hrvatska narodna banka obuhvatit će:
– kreditne institucije za koje rezultati testiranja otpornosti na stres, bilo da ih provodi kreditna institucija bilo Hrvatska narodna banka, ili rezultat postupka provjere i ocjene, upućuju na značajne rizike koji mogu utjecati na njihovu financijsku stabilnost ili upućuju na kršenje odredaba ovoga Zakona ili Uredbe (EU) br. 575/2013 i
– sve druge kreditne institucije za koje smatra da ih je potrebno obuhvatiti planom.
(4) Ako na temelju postupka provjere i ocjene iz članka 98. ovoga Zakona Hrvatska narodna banka za pojedinu kreditnu instituciju to ocijeni potrebnim, provodit će pojačanu superviziju, između ostalog i na način da će:
– povećati broj i učestalost nadzora u poslovnim prostorijama te kreditne institucije
– imenovati povjerenika u skladu s odredbama ovoga Zakona
– zatražiti dodatno ili učestalije izvještavanje Hrvatske narodne banke od strane te kreditne institucije
– obavljati dodatne ili učestalije provjere operativnih, strateških ili poslovnih planova te kreditne institucije ili
– obavljati superviziju pojedinog dijela poslovanja i praćenja rizika za koje je vjerojatno da će se ostvariti.
(5) Hrvatska narodna banka može, u skladu s odredbama ovoga Zakona, obaviti nadzor poslovanja u poslovnim prostorijama podružnice kreditne institucije iz druge države članice koja pruža usluge na području Republike Hrvatske preko podružnice, bez obzira na plan supervizije nadležnog tijela matične države članice.
Kontinuirana provjera odobrenja za upotrebu internih pristupa
Članak 101.
(1) Hrvatska narodna banka redovito, a najmanje svake tri godine, provjerava usklađenost kreditne institucije s propisanim zahtjevima za dobivanje prethodnog odobrenja za primjenu internih pristupa pri izračunu kapitalnih zahtjeva u skladu s dijelom trećim Uredbe (EU) br. 575/2013, posebno uzimajući u obzir promjene u poslovanju kreditne institucije kao i primjenu tih pristupa na nove proizvode.
(2) Ako postupkom iz stavka 1. ovoga članka Hrvatska narodna banka utvrdi značajne nedostatke u obuhvatu izloženosti riziku internih pristupa kreditne institucije, naložit će kreditnoj instituciji odgovarajuće supervizorske mjere za njihovo otklanjanje ili smanjenje njihovih posljedica, što može uključiti i nalaganje viših multiplikacijskih faktora ili dodatnih kapitalnih zahtjeva ili poduzimanje drugih primjerenih i učinkovitih mjera.
(3) Hrvatska narodna banka osobito provjerava i procjenjuje primjenjuje li kreditna institucija dobro razvijene i ažurirane tehnike i prakse za interne pristupe.
(4) Ako postupkom iz stavka 1. ovoga članka Hrvatska narodna banka utvrdi da za organizacijsku jedinicu za trgovanje koja upotrebljava interni model za izračun tržišnog rizika rezultati retroaktivnog testiranja ili testa za raspodjelu dobiti i gubitka upućuju na to da taj model više nije dovoljno točan, Hrvatska narodna banka preispitati će uvjete za odobrenje za uporabu tog internog modela ili uvesti odgovarajuće mjere kako bi se osiguralo poboljšanje modela u što kraćem roku.
(5) Ako je kreditnoj instituciji odobrena primjena internog pristupa pri izračunu kapitalnih zahtjeva u skladu s dijelom trećim Uredbe (EU) br. 575/2013, ali kreditna institucija više ne ispunjava propisane zahtjeve za primjenu tog pristupa, Hrvatska narodna banka zahtijevat će od kreditne institucije ili da dokaže da je utjecaj neusklađenosti beznačajan, kada je to primjenjivo u skladu s Uredbom (EU) br. 575/2013, ili da predstavi plan za pravovremenu ponovnu uspostavu usklađenosti sa zahtjevima te odredi rok za njegovu provedbu.
(6) U slučaju iz stavka 5. ovoga članka, Hrvatska narodna banka zahtijevat će poboljšanje tog plana ako nije vjerojatno da će on dovesti do potpune usklađenosti ili ako je rok neodgovarajući.
(7) Ako u slučaju iz stavka 5. ovoga članka nije vjerojatno da će kreditna institucija biti u mogućnosti ponovno uspostaviti usklađenost u odgovarajućem roku i, kada je to primjenjivo, ne dokaže da je utjecaj neusklađenosti beznačajan, Hrvatska narodna banka ukinut će rješenje kojim je dano odobrenje za korištenje internog pristupa ili izmijeniti rješenje na način da će se odobrenje ograničiti na usklađena područja ili na ona područja u kojima je usklađenost moguće postići u odgovarajućem roku.
(8) Pri provjeri iz stavka 1. ovoga članka Hrvatska narodna banka uzimat će u obzir analizu i referentna mjerila koje je izdalo Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo.
XI.2. SUPERVIZORSKE MJERE
Donošenje supervizorskih mjera
Članak 102.
(1) Hrvatska narodna banka pravovremeno će donijeti supervizorsku mjeru ako u okviru svojih supervizorskih ovlasti utvrdi:
1. da je kreditna institucija svojim radnjama ili propuštanjem određenih radnji postupila protivno ovom Zakonu, Uredbi (EU) br. 575/2013 ili drugim propisima kojima se uređuje poslovanje kreditne institucije
2. da je prema podacima kojima raspolaže opravdano očekivati da će u sljedećih 12 mjeseci doći do kršenja odredbi ovoga Zakona, Uredbe (EU) br. 575/2013 ili drugih propisa kojima se uređuje poslovanje kreditne institucije
3. postojanje okolnosti iz članka 107. stavka 1. ovoga Zakona
4. slabosti ili nedostatke u poslovanju kreditne institucije koje nemaju značenje kršenja propisa ili
5. da je potrebno da kreditna institucija poduzme radnje i postupke za poboljšanje poslovanja.
(2) Hrvatska narodna banka supervizorske mjere nalaže:
1. pismom preporuke ili
2. rješenjem u upravnom postupku.
(3) Hrvatska narodna banka može pokrenuti upravni postupak za donošenje rješenja kojim se nalažu supervizorske mjere nakon što utvrdi da su ispunjeni uvjeti za nalaganjem tih mjera.
(4) Ako kreditna institucija ne ispuni mjere iz pisma preporuke, Hrvatska narodna banka može supervizorske mjere istog ili sličnog sadržaja naložiti rješenjem.
(5) Pismom preporuke ili rješenjem Hrvatska narodna banka određuje rok za ispunjenje supervizorske mjere .
(6) Kreditna institucija može, najkasnije 30 radnih dana prije isteka roka iz stavka 5. ovoga članka, obrazloženim zahtjevom zatražiti produljenje roka.
(7) Iznimno od stavka 6. ovoga članka ako je rok iz stavka 5. ovoga članka jednak ili kraći od 30 radnih dana, kreditna institucija ne može zatražiti produljenje roka.
(8) Hrvatska narodna banka najkasnije do isteka roka utvrđenog pismom preporuke ili rješenjem iz stavka 5. ovoga članka odlučit će o zahtjevu iz stavka 6. ovoga članka.
(9) Ako su supervizorske mjere naložene rješenjem kreditna institucija dužna je izvršiti supervizorske mjere u rokovima kako je naloženo rješenjem Hrvatske narodne banke.
Rješenje tijekom nadzora u poslovnim prostorijama
Članak 103.
Iznimno od članka 102. ovoga Zakona, Hrvatska narodna banka može donijeti rješenje tijekom nadzora u poslovnim prostorijama te naložiti kreditnoj instituciji poduzimanje supervizorskih mjera koje je kreditna institucija bez odgode dužna provesti ako:
1. ovlaštena osoba pri obavljanju tog nadzora utvrdi da kreditna institucija nije organizirala poslovanje ili ne vodi poslovne knjige, poslovnu dokumentaciju i ostalu poslovnu evidenciju na način koji u svakom trenutku omogućuje provjeru posluje li kreditna institucija u skladu s propisima i pravilima o upravljanju rizicima
2. kreditna institucija obavlja poslove na način koji može pogoršati ili ugroziti njezinu likvidnost ili solventnost
3. kreditna institucija obavlja poslove na način da je opravdano očekivati da će do završetka tog nadzora doći do kršenja odredbi ovoga Zakona, Uredbe (EU) br. 575/2013 ili drugih propisa kojima se uređuje poslovanje kreditne institucije ili
4. ne postoji mogućnost nastavka tog nadzora u kreditnoj instituciji.
Izvješćivanje Hrvatske narodne banke o izvršenju supervizorskih mjera
Članak 104.
(1) Pismom preporuke ili rješenjem kojima nalaže supervizorske mjere Hrvatska narodna banka može naložiti kreditnoj instituciji i da u određenom roku izvijesti Hrvatsku narodnu banku o izvršenju naloženih mjera.
(2) Kreditna institucija dužna je u roku iz stavka 1. ovoga članka izvijestiti Hrvatsku narodnu banku o izvršenju mjera te tome priložiti informaciju, dokumentaciju i druge dokaze.
Vrste supervizorskih mjera
Članak 105.
(1) Hrvatska narodna banka može, u okviru postupka provjere i ocjene iz članaka 98. i 99. ovoga Zakona, kontinuiranog nadzora odobrenja za upotrebu internih pristupa iz članka 101. ovoga Zakona i u slučajevima iz članka 102. ovoga Zakona, osim ostalih mjera propisanih ovim Zakonom, kreditnoj instituciji supervizorskim mjerama osobito:
1. naložiti da ima dodatni regulatorni kapital, iznad onoga zahtijevanog Uredbom (EU) br. 575/2013 prema uvjetima iz članka 107. ovoga Zakona
2. naložiti jačanje sustava upravljanja, strategija, politika, postupaka i procedura provedenih u skladu s člancima 180. i 181. ovoga Zakona uključujući:
a) poboljšanje strategija i postupaka procjenjivanja adekvatnosti internog kapitala
b) poboljšanje računovodstvenog i informacijskog sustava
c) poboljšanje sustava unutarnjih kontrola
3. naložiti da dostavi plan za ponovnu uspostavu usklađenosti s bonitetnim zahtjevima u skladu s ovim Zakonom i Uredbom (EU) br. 575/2013. i odrediti rok za njegovu provedbu, uključujući poboljšanja tog plana vezano uz opseg i rok
4. naložiti primjenu posebnih politika rezerviranja ili tretman imovine za potrebe kapitalnih zahtjeva
5. naložiti pravilno vrednovanje bilančnih i izvanbilančnih stavki
6. zabraniti odnosno ograničiti poslove, među ostalim u vezi s primanjem depozita, poslovanjem ili poslovnom mrežom kreditne institucije ili naložiti prestanak aktivnosti koje predstavljaju prekomjerne rizike za stabilnost određene kreditne institucije uključujući:
a) zabranu odnosno ograničenje odobravanja kredita
b) zabranu odnosno ograničenje pružanja priznatih i dodatnih financijskih usluga
c) zabranu odnosno ograničenje stjecanja udjela u investicijskim fondovima
d) ograničenje rasta imovine i izvanbilančnih rizičnih stavki kreditne institucije
e) naložiti prodaju dionica ili poslovnih udjela ili likvidaciju društva kćeri kreditne institucije
f) zabraniti odnosno ograničiti zaključivanje poslova s pojedinim dioničarima, članovima uprave, članovima nadzornog odbora, prokuristima, društvima koja su usko povezana s kreditnom institucijom i s njom povezanim osobama
g) zabraniti ili ograničiti uvođenje novih proizvoda
7. naložiti mjere kojima se određuju posebni uvjeti poslovanja kreditne institucije, a koji mogu sadržavati najniže odnosno najviše kamatne stope, rokove dospijeća potraživanja i obveza te druge uvjete
8. naložiti prodaju materijalne i ostale imovine kreditne institucije
9. naložiti promjenu područja poslovanja, odnosno strukture usluga koje pruža kreditna institucija
10. naložiti smanjenje rizika koji su povezani s njezinim aktivnostima, proizvodima ili sustavima, uključujući aktivnosti povezane s eksternalizacijom
11. naložiti da iznos varijabilnih primitaka ograniči na postotak neto prihoda kada ti primici nisu u skladu s održavanjem adekvatne razine regulatornog kapitala
12. naložiti da neto dobit upotrijebi za jačanje regulatornog kapitala
13. naložiti privremenu zabranu ili ograničiti isplatu dividende ili bilo kojeg drugog oblika isplate dobiti te obračun i isplatu raspodjela imateljima instrumenata dodatnog osnovnog kapitala ako zabrana ili ograničenje ne predstavlja nastanak statusa neispunjavanja obveze kreditne institucije
14. naložiti smanjenje troškova poslovanja, uključujući ograničenje plaća i drugih primitaka članova uprave, članova nadzornog odbora i radnika kreditne institucije
15. naložiti obvezu češćeg ili dodatnog izvješćivanja Hrvatske narodne banke, uključujući izvješćivanje o pozicijama regulatornog kapitala, likvidnosti i financijskoj poluzi pod uvjetima iz članka 106. ovoga Zakona
16. naložiti ispunjenje posebnih zahtjeva za likvidnost, uključujući ograničenja ročnih neusklađenosti između imovine i obveza
17. naložiti javnu objavu dodatnih informacija
18. naložiti smanjenje rizika koji kratkoročno, srednjoročno i dugoročno proizlaze iz ESG čimbenika, uključujući i one koji proizlaze iz procesa prilagodbe i tranzicije prema relevantnim pravnim i regulatornim ciljevima Republike Hrvatske, ili kad je primjenjivo druge države članice, Europske unije ili trećih zemalja na način da prilagode svoje poslovne strategije, sustave unutarnjeg upravljanja i upravljanje rizicima, u svrhu čega može naložiti jačanje ciljeva, mjera i aktivnosti uključenih u planove iz članka 183. stavka 1. točke d) ovoga Zakona
19. naložiti da provede testiranje otpornosti na stres ili analizu scenarija kako bi procijenila rizike koji proizlaze iz izloženosti kriptoimovini i pružanja usluga povezanih s kriptoimovinom
20. naložiti da smanji izloženosti prema toj središnjoj drugoj ugovornoj strani ili da uskladi izloženosti na svim svojim računima za poravnanje u skladu s člankom 7.a Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju (Tekst značajan za EGP) (SL L 20, 27. 7. 2012.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 648/2012), ako Hrvatska narodna banka ocijeni da postoji prekomjerni koncentracijski rizik koji proizlazi iz izloženosti prema središnjoj drugoj ugovornoj strani,
21. naložiti da razriješi predsjednika, člana ili članove uprave i da imenuje novoga predsjednika, člana ili članove uprave kreditne institucije
22. naložiti da imenuje odgovarajuće odbore za pojedina područja poslovanja koji su u nadležnosti nadzornog odbora
23. naložiti poboljšavanje ili ograničavanje primjene pojedinog internog pristupa ili modela iz članka 185. ovoga Zakona
24. naložiti da razriješi nositelja ključne funkcije i imenuje novoga
25. naložiti da provede mjeru prema preporuci Vijeća za financijsku stabilnost
26. naložiti smanjenje, odnosno ograničiti izloženosti kreditne institucije
28. naložiti da se kreditna institucija koja ispunjava uvjete iz članka 4. stavka 1. točke 145. od a) do h) Uredbe (EU) br. 575/2013 ne može smatrati malom i jednostavnom kreditnom institucijom
29. naložiti da Hrvatskoj narodnoj banci u određenom roku dostavi izvještaj ovlaštenog revizora o otklanjanju nezakonitosti
30. naložiti drugu mjeru koju smatra primjerenom i razmjernom kako bi kreditna institucija uklonila slabosti i nedostatke u poslovanju koje nemaju značenje kršenja propisa ili uskladila svoje poslovanje s odredbama ovoga Zakona, Uredbe (EU) br. 575/2013 i drugim propisima kojima se uređuje poslovanje kreditnih institucija
31. naložiti kreditnoj instituciji da prekine i više ne ponavlja neko postupanje.
(2) Ako Hrvatska narodna banka ocijeni da interni sustavi koje kreditna institucija primjenjuje za potrebe vrednovanja rizika iz članka 182. stavaka 6. i 7. ovoga Zakona nisu zadovoljavajući, naložit će kreditnoj instituciji da upotrebljava standardiziranu metodologiju iz tog članka.
(3) Ako Hrvatska narodna banka ocijeni da određenoj maloj i jednostavnoj kreditnoj instituciji za obuhvaćanje kamatnog rizika koji proizlazi iz poslova koji se vode u knjizi pozicija kojima se ne trguje nije primjerena pojednostavnjena standardizirana metodologija, naložit će primjenu standardizirane metodologije iz članka 182. stavaka 6. i 7. ovoga Zakona.
(4) Hrvatska narodna banka u dogovoru sa sanacijskim tijelom može mjere iz stavka 1. ovoga članka naložiti i u slučaju kad je utvrđeno kršenje minimalnog zahtjeva za regulatorni kapital i prihvatljive obveze.
Češće i dodatno izvješćivanja Hrvatske narodne banke
Članak 106.
(1) Hrvatska narodna banka može naložiti kreditnoj instituciji supervizorsku mjeru iz članka 105. stavka 1. točke 15. ovoga Zakona samo u sljedećim slučajevima:
1. ako je mjera primjerena i razmjerna s obzirom na svrhu u koju se zahtijevaju informacije i
2. ne postoje dvostruki zahtjevi za informacije.
(2) U smislu stavka 1. točke 2. ovoga članka, u slučajevima iz članaka 98. do 102. ovoga Zakona smatra se da postoje dvostruki zahtjevi za informacijama ako se radi o istim ili u bitnim elementima, istim informacijama koje su po nekoj drugoj osnovi već dostavljene Hrvatskoj narodnoj banci ili ih Hrvatska narodna banka sama može izraditi.
(3) U smislu stavka 2. ovoga članka, neće se smatrati da su informacije već dostavljene Hrvatskoj narodnoj banci ako je Hrvatska narodna banka te informacije primila u drugačijem obliku ili na drugačijoj razini detalja odnosno ako taj drugačiji oblik ili razina detalja ne omogućava Hrvatskoj narodnoj banci izradu informacije jednake kvalitetne i pouzdanosti od one kakva bi bila dobivena putem češćeg ili dodatnog izvješćivanja.
Dodatni regulatorni kapital iznad minimalno propisanog
Članak 107.
(1) Hrvatska narodna banka naložit će kreditnoj instituciji supervizorsku mjeru dodatnog regulatornog kapitala iz članka 105. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona ako na temelju provedene supervizije u skladu s člancima 98. i 101. ovoga Zakona i odredbi kojima su u nacionalne propise država članica preneseni članci 97. i 101. Direktive 2013/36/EU utvrdi da se na pojedinačnu instituciju odnosi bilo koja sljedeća okolnost:
1. da rizici ili elementi rizika nisu obuhvaćeni ili nisu dostatno pokriveni kapitalnim zahtjevima na način propisan stavkom 3. ovoga članka, kapitalnim zahtjevima iz dijela trećeg, četvrtog i sedmog Uredbe (EU) br. 575/2013 ili u poglavlju 2. Uredbe (EU) 2017/2402 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2017. o utvrđivanju općeg okvira za sekuritizaciju i o uspostavi specifičnog okvira za jednostavnu, transparentnu i standardiziranu sekuritizaciju te o izmjeni direktiva 2009/65/EZ, 2009/138/EZ i 2011/61/EU i uredaba (EZ) br. 1060/2009 i (EU) br. 648/2012 (SL L 347, 28. 12. 2017.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 2017/2402)
2. da kreditna institucija nije uspostavila ili ako dosljedno ne provodi odgovarajući sustav upravljanja u skladu s odredbama članka 181. ovoga Zakona i propisima o upravljanju rizicima te nije vjerojatno da bi druge supervizorske mjere bile dostatne za pravodobno osiguravanje ispunjavanja tih zahtjeva
3. da kreditna institucija nije uspostavila ili ako dosljedno ne provodi odgovarajuće strategije i postupke procjenjivanja adekvatnosti internog kapitala u skladu s odredbama članka 180. ovoga Zakona i propisima o upravljanju rizicima te nije vjerojatno da bi druge supervizorske mjere bile dostatne za pravodobno osiguravanje ispunjavanja tih zahtjeva
4. da kreditna institucija nije uspostavila ili ako dosljedno ne provodi odgovarajuće administrativne i računovodstvene postupke i odgovarajući sustav unutarnjih kontrola za utvrđivanje, upravljanje, praćenje i izvještavanje velikih izloženosti u skladu s odredbama članka 393. Uredbe (EU) br. 575/2013 te nije vjerojatno da bi druge supervizorske mjere bile dostatne za pravodobno osiguravanje ispunjavanja tih zahtjeva
5. da je supervizijom na temelju članka 99. stavka 7. ovoga Zakona utvrdila da vrijednosna usklađenja za pozicije ili portfelje u knjizi trgovanja nisu dostatne da omoguće kreditnoj instituciji u kratkom razdoblju prodaju svojih pozicija ili zaštitu od rizika bez ostvarivanja značajnih gubitaka u uobičajenim tržišnim uvjetima
6. da je supervizijom na temelju članka 101. stavaka 5. i 7. ovoga Zakona utvrdila da će neusklađenost sa zahtjevima za primjenu odobrenog internog pristupa vjerojatno dovesti do neadekvatnih kapitalnih zahtjeva
7. da kreditna institucija više puta nije osigurala ili održala odgovarajuću razinu dodatnog regulatornog kapitala utvrđenog u skladu s člankom 108. stavkom 3. ovoga Zakona
8. da su utvrđene druge okolnosti koje su specifične za određenu kreditnu instituciju za koje smatra da predstavljaju razlog za značajnu supervizorsku zabrinutost.
(2) Hrvatska narodna banka naložit će kreditnoj instituciji supervizorsku mjeru dodatnog regulatornog kapitala iz članka 105. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona samo ako ocijeni da je potrebno pokriti rizike kojima je izložena ta kreditna institucija, neovisno o tome jesu li rizici nastali aktivnostima same kreditne institucije ili su posljedica učinka određenih gospodarskih i tržišnih kretanja na profil rizičnosti te kreditne institucije.
(3) U smislu stavka 1. točke 1. ovoga članka, smatrat će se da rizici ili elementi rizika nisu obuhvaćeni ili nisu dostatno pokriveni kapitalnim zahtjevima samo ako su iznosi, vrsta i raspodjela regulatornog kapitala koji je Hrvatska narodna banka, uzimajući u obzir i procjenu koju je u skladu s člankom 180. stavkom 2. ovoga Zakona izradila kreditna institucija, procijenila primjerenim viši od kapitalnih zahtjeva propisanih dijelom trećim, četvrtim i sedmim Uredbe (EU) br. 575/2013 i poglavljem 2. Uredbe (EU) 2017/2402.
(4) Prilikom provedbe procjene iz stavka 3. ovoga članka Hrvatska narodna banka procjenjuje rizike kojima je kreditna institucija izložena, uzimajući pritom u obzir profil rizičnosti svake pojedinačne kreditne institucije, uključujući i:
− rizike specifične za pojedinu kreditnu instituciju ili elemente takvih rizika koji su izričito isključeni iz ili nisu izričito propisani u dijelu trećem, četvrtom i sedmom Uredbe (EU) br. 575/2013 i u poglavlju 2. Uredbe (EU) 2017/2402
− rizike specifične za pojedinu kreditnu instituciju ili elemente takvih rizika koji su vjerojatno podcijenjeni unatoč usklađenosti s primjenjivim zahtjevima propisanim u dijelu trećem, četvrtom i sedmom Uredbe (EU) br. 575/2013 i u poglavlju 2. Uredbe (EU) 2017/2402.
(5) Hrvatska narodna banka neće smatrati rizike ili elemente rizika iz stavka 4. podstavka 2. ovoga članka vjerojatno podcijenjenima unatoč usklađenosti sa zahtjevima propisanim u dijelu trećem, četvrtom i sedmom Uredbe (EU) br. 575/2013 i u poglavlju 2. Uredbe (EU) 2017/2402 u onom opsegu u kojem podliježu prijelaznim odredbama, uključujući i odredbe o nastavku priznavanja propisanim u ovom Zakonu ili u Uredbi (EU) br. 575/2013.
(6) Hrvatska narodna banka će procjenom iz stavka 3. ovoga članka obuhvatiti sve rizike ili elemente rizika koji su utvrđeni kao značajni, a koji nisu obuhvaćeni ili nisu dostatno pokriveni kapitalnim zahtjevima propisanim u dijelu trećem, četvrtom i sedmom Uredbe (EU) br. 575/2013 i u poglavlju 2. Uredbe (EU) 2017/2402.
(7) U smislu stavka 6. ovoga članka, Hrvatska narodna banka će kamatni rizik koji proizlazi iz knjige pozicija kojima se ne trguje smatrati značajnim u slučajevima iz članka 99. stavka 8. točke a) ovoga Zakona, osim ako utvrdi da:
− kreditna institucija adekvatno upravlja kamatnim rizikom koji proizlazi iz poslova koji se vode u knjizi pozicija kojima se ne trguje i
− kreditna institucija nije prekomjerno izložena kamatnom riziku koji proizlazi iz poslova koji se vode u knjizi pozicija kojima se ne trguje.
(8) Hrvatska narodna banka naložit će kreditnoj instituciji dodatni regulatorni kapital, osim za pokriće rizika prekomjerne financijske poluge, koji nije dostatno pokriven člankom 92. stavkom 1. točkom (d) Uredbe (EU) br. 575/2013 , u iznosu koji predstavlja razliku između kapitala procijenjenog u skladu sa stavkom 3. ovoga članka i kapitalnih zahtjeva propisanih u dijelu trećem i četvrtom Uredbe (EU) br. 575/2013 i u poglavlju 2. Uredbe (EU) 2017/2402.
(9) Hrvatska narodna banka naložit će kreditnoj instituciji dodatni regulatorni kapital za pokriće rizika prekomjerne financijske poluge koji nije dostatno pokriven člankom 92. stavkom 1. točkom (d) Uredbe (EU) br. 575/2013, kao razliku između potrebnog kapitala procijenjenog u skladu sa stavkom 3. ovoga članka, osim za kamatni rizik iz stavka 7. ovoga članka, i kapitalnih zahtjeva propisanih u dijelu trećem i sedmom Uredbe (EU) br. 575/2013.
(10) Dodatni kapitalni zahtjev naložen na temelju članka 105. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona, a koji ne uključuje kapital naložen za pokriće rizika prekomjerne financijske poluge, kreditna institucija dužna je održavati regulatornim kapitalom na sljedeći način:
− najmanje tri četvrtine dodatnog kapitalnog zahtjeva održava se osnovnim kapitalom
− najmanje tri četvrtine osnovnog kapitala iz podstavka 1. ovoga stavka treba biti u obliku redovnog osnovnog kapitala.
(11) Dodatni kapitalni zahtjev naložen na temelju članka 105. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona, a koji uključuje kapital naložen za pokriće rizika prekomjerne financijske poluge kreditna institucija dužna je održavati osnovnim kapitalom.
(12) Iznimno od stavaka 10. i 11. ovoga članka, Hrvatska narodna banka može, ako to ocijeni potrebnim uzimajući u obzir specifične okolnosti u kojima se kreditna institucija nalazi, naložiti kreditnoj instituciji da održava dodatni kapitalni zahtjev u omjeru s višim udjelom osnovnog ili redovnog osnovnog kapitala.
(13) Kreditna institucija dužna je osigurati da se regulatorni kapital, kojim se održava dodatni kapitalni zahtjev naložen na temelju članka 105. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona, a koji ne uključuje kapital naložen za pokriće rizika prekomjerne financijske poluge, ne upotrebljava za ispunjenje bilo kojeg od sljedećih zahtjeva:
− kapitalnih zahtjeva navedenih u članku 92. stavku 1. točkama (a), (b) i (c) Uredbe (EU) br. 575/2013
− zahtjeva za kombinirani zaštitni sloj
− smjernica o dodatnom regulatornom kapitalu iz članka 108. stavka 3. ovoga Zakona, a koji nije određen za pokriće rizika prekomjerne financijske poluge.
(14) Kreditna institucija dužna je osigurati da se regulatorni kapital, kojim se održava dodatni kapitalni zahtjev naložen na temelju članka 105. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona za pokriće rizika prekomjerne financijske poluge, a koji nije dostatno pokriven člankom 92. stavkom 1. točkom (d) Uredbe (EU) br. 575/2013, ne upotrebljava za ispunjenje bilo kojeg od sljedećih zahtjeva:
− zahtjeva za zaštitni sloj omjera financijske poluge iz članka 92. stavka 1.a Uredbe (EU) br. 575/2013
− smjernica o dodatnom regulatornom kapitalu iz članka 108. stavka 3. ovoga Zakona određenog za pokriće rizika prekomjerne financijske poluge.
(15) Hrvatska narodna banka rješenjem će naložiti kreditnoj instituciji dodatni kapitalni zahtjev iz članka 105. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona u kojem će obrazložiti izračun cjelokupne procjene elemenata iz stavaka 1. do 14. ovoga članka, a u slučaju iz stavka 1. točke 7. ovoga članka, obrazloženje razloga zbog kojih se određivanje smjernica o dodatnom regulatornom kapitalu više ne smatra dostatnim.
(16) Ako je kreditna institucija postala dužna primjenjivati minimalnu donju granicu iz članka 92. stavka 3. Uredbe (EU) br. 575/2013, Hrvatska narodna banka neće naložiti povećani dodatni regulatorni kapital iz članka 105. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona radi uklanjanja rizika koji nisu rizik prekomjerne financijske poluge, zbog toga što je kreditna institucija postala dužna primjenjivati minimalnu donju granicu.
(17) U slučaju iz stavka 16. ovoga članka Hrvatska narodna banka će, bez odgode i u svakom slučaju najkasnije do isteka roka sljedećeg postupka provjere i ocjene, preispitati dodatni regulatorni kapital koji zahtijeva od kreditne institucije u skladu s člankom 105. stavkom 1. točkom 1. ovoga Zakona te iz tog dodatnog regulatornog kapitala isključiti sve dijelove kojima se dvostruko obuhvaćeni rizici koji su već u potpunosti pokriveni zbog toga što je kreditna institucija dužna primjenjivati minimalnu donju granicu.
(18) Stavak 16. ovoga članka neće se primjenjivati nakon što Hrvatska narodna banka provede preispitivanje iz stavka 17. ovoga članka.
(19) Za potrebe ovoga članka i članaka 240. i 247. ovoga Zakona smatra se da je kreditna institucija dužna primjenjivati minimalnu donju granicu iz članka 92. stavka 3. Uredbe (EU) br. 575/2013 ako ukupni iznos izloženosti rizicima kreditne institucije premašuje njezin ukupni iznos izloženosti rizicima bez primjene donje granice izračunan u skladu s člankom 92. stavkom 4. te Uredbe.
(20) Za potrebe stavaka 3. do 7. ovoga članka, sve dok je kreditna institucija dužna primjenjivati minimalnu donju granicu Hrvatska narodna banka neće naložiti dodatni kapitalni zahtjev kojim bi se dvostruko obuhvatili rizici koji su već u potpunosti pokriveni obvezom kreditne institucije da primjenjuje minimalnu donju granicu.
Smjernice o dodatnom regulatornom kapitalu
Članak 108.
(1) Kreditna institucija dužna je strategijama i postupcima iz članka 180. ovoga Zakona procijeniti i održavati razinu internog kapitala na razini dostatnoj za pokriće svih rizika kojima je izložena te osigurati da njezin regulatorni kapital pokriva i potencijalne gubitke koji proizlaze iz stresnih scenarija, uključujući i rizike utvrđene u okviru supervizorskog testiranja otpornosti na stres iz članka 98. stavka 7. ovoga Zakona.
(2) Hrvatska narodna banka u okviru obavljanja supervizije iz članaka 98. i 101. ovoga Zakona, uključujući i rezultate iz supervizorskog testiranja otpornosti na stres iz članka 98. stavka 7. ovoga Zakona redovito analizira razinu internog kapitala koju je kreditna institucija utvrdila u skladu sa stavkom 1. ovoga članka te utvrđuje prikladnu razinu ukupnog regulatornog kapitala za svaku kreditnu instituciju.
(3) Hrvatska narodna banka za svaku kreditnu instituciju procjenjuje potrebu utvrđivanja smjernice o dodatnom regulatornom kapitalu kao razlike regulatornog kapitala koji je propisan dijelom trećim, četvrtim i sedmim Uredbe (EU) br. 575/2013 i poglavljem 2. Uredbe (EU) 2017/2402, te naloženog temeljem članka 105. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona i zahtjeva za kombinirani zaštitni sloj kako je definiran člankom 3. točkom 147. ovoga Zakona ili na temelju članka 92. stavka 1.a Uredbe (EU) br. 575/2013, i prikladne razine ukupnog regulatornog kapitala iz stavka 2. ovoga članka.
(4) Ako Hrvatska narodna banka procijeni da je smjernica o dodatnom regulatornom kapitalu iz stavka 3. ovoga članka potrebna, donosi rješenje kojim tu smjernicu utvrđuje i to rješenje dostavlja kreditnoj instituciji.
(5) Hrvatska narodna banka može smjernicom o dodatnom regulatornom kapitalu obuhvatiti rizike koji su inače pokriveni dodatnim kapitalnim zahtjevom naloženim u skladu s člankom 105. stavkom 1. točkom 1. ovoga Zakona samo u mjeri u kojoj su smjernicom obuhvaćeni elementi tih rizika koji nisu već pokriveni tim zahtjevom.
(6) Ako je kreditna institucija postala dužna primjenjivati minimalnu donju granicu iz članka 92. stavka 3. Uredbe (EU) br. 575/2013 Hrvatska narodna banka može preispitati smjernicu o dodatnom regulatornom kapitalu dostavljenu kreditnoj instituciji kako bi osigurala da utvrđena smjernica o dodatnom regulatornom kapitalu iz stavka 3. ovoga članka ostane prikladna.
(7) Kreditna institucija dužna je osigurati da se regulatornim kapitalom, koji se koristi za ispunjavanje zahtjeva iz smjernice o dodatnom regulatornom kapitalu, osim dijela kojim se pokriva rizik prekomjerne financijske poluge, ne koristi za ispunjenje bilo kojeg od sljedećih zahtjeva:
− kapitalnih zahtjeva navedenih u članku 92. stavku 1. točkama (a), (b) i (c) Uredbe (EU) br. 575/2013 ili
− zahtjeva za dodatnim regulatornim kapitalom utvrđenog u skladu s člankom 107. ovoga Zakona, koji je naložila Hrvatska narodna banka, a koji nije određen za pokriće rizika prekomjerne financijske poluge i ne predstavlja zahtjev za kombinirani zaštitni sloj.
(8) Kreditna institucija dužna je osigurati da se regulatorni kapital, koji se upotrebljava za ispunjavanje smjernice o dodatnom regulatornom kapitalu kojima se obuhvaća rizik prekomjerne financijske poluge, ne upotrebljava za ispunjenje bilo kojeg od sljedećih zahtjeva:
− zahtjeva za dodatnim regulatornim kapitalom utvrđenog u skladu s člankom 107. ovoga Zakona koji je naložila Hrvatska narodna banka za pokriće rizika prekomjerne financijske poluge ili
− zahtjeva za zaštitni sloj omjera financijske poluge iz članka 92. stavka 1.a Uredbe (EU) br. 575/2013.
(9) Na kreditnu instituciju koja ne ispunjava smjernicu o dodatnom regulatornom kapitalu, a ispunjava relevantne kapitalne zahtjeve navedene u dijelu trećem, četvrtom i sedmom Uredbe (EU) br. 575/2013 i u poglavlju 2. Uredbe (EU) 2017/2402, relevantni dodatni kapitalni zahtjev iz članka 117. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona i zahtjev za kombinirani zaštitni sloj ili zahtjev za zaštitni sloj omjera financijske poluge iz članka 92. stavka 1.a Uredbe (EU) br. 575/2013 ne primjenjuju se ograničenja iz članaka od 250. do 254. ovoga Zakona.
Suradnja sa sanacijskim tijelima
Članak 109.
Hrvatska narodna banka obavještava sanacijsko tijelo o:
− dodatnom kapitalnom zahtjevu koji je kreditnoj instituciji naložen na temelju članka 105. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona i
− smjernici o dodatnom regulatornom kapitalu o kojoj je obaviještena kreditna institucija u skladu s člankom 108. stavkom 4. ovoga Zakona.
Posebni zahtjevi za likvidnost
Članak 110.
(1) Za potrebe određivanja odgovarajuće razine zahtjeva za likvidnost na osnovi obavljene supervizije temeljem članaka od 98. do 101. ovoga Zakona, Hrvatska narodna banka odlučuje o potrebi nalaganja posebnih zahtjeva za likvidnost uključujući i supervizorsku mjeru iz članka 105. stavaka 1. točke 16. ovoga Zakona kojima su obuhvaćeni likvidnosni rizici kojima je kreditna institucija izložena ili bi mogla biti izložena.
(2) Pri odlučivanju iz stavka 1. ovoga članka, Hrvatska narodna banka vodit će računa o:
1. modelu poslovanja kreditne institucije
2. sustavima upravljanja, strategijama, politikama, postupcima i procedurama kreditne institucije iz glave XV. ovoga Zakona, a osobito zahtjevima za upravljanje likvidnosnim rizikom kako je propisano ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona i
3. rezultatu postupka provjere i ocjene koji je proveden u skladu s člankom 98. ovoga Zakona.
(3) Hrvatska narodna banka obavještava Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo o svim mjerama poduzetima u skladu s ovim člankom.
XI.3. JAVNA OBJAVA KREDITNIH INSTITUCIJA
Posebni zahtjevi javnog objavljivanja informacija
Članak 111.
Hrvatska narodna banka može:
a) kreditnoj instituciji naložiti da informacije iz dijela osmog Uredbe (EU) br. 575/2013 objavljuje na svojim internetskim stranicama, uključujući i da ih objavljuju češće nego što se to zahtijeva člancima od 433. do 433.c te Uredbe,
b) odrediti rokove u kojima kreditna institucija, osim male i jednostavne kreditne institucije, mora Europskom nadzornom tijelu za bankarstvo dostaviti informacije za objavu radi njihova objavljivanja na internetskim stranicama Europskog nadzornog tijela za bankarstvo za centralizirane objave i
c) naložiti kreditnoj instituciji upotrebu posebnih medija i mjesta za objavljivanje, osim internetskih stranica Europskog nadzornog tijela za bankarstvo za centralizirane objave, ili financijskih izvještaja institucija. i
d) odrediti način na koji kreditna institucija koja postaje dužna primjenjivati minimalnu donju granicu treba Hrvatskoj narodnoj banci dostavljati i objavljivati informacije o utjecaju na bonitetne zahtjeve te kreditne institucije.
Javno objavljivanje informacija o upravljanju, organizaciji i primicima
Članak 112.
(1) Kreditna institucija dužna je ciljanu zastupljenost slabije zastupljenog spola i način njezina postizanja javno objaviti u skladu s člankom 435. stavkom 2. točkom c) Uredbe (EU) br. 575/2013.
(2) Matična kreditna institucija u RH, matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH, matični financijski holding i matični mješoviti financijski holding koji je dobio odobrenje po ovom Zakonu, te imenovani subjekt iz glave X. ovoga Zakona dužni su javno objaviti opis pravnih odnosa u svojoj grupi kreditnih institucija u RH i opis sustava upravljanja i organizacijske strukture svoje grupe kreditnih institucija u RH.
(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka umjesto detaljnog opisa matična kreditna institucija u RH, matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH, matični financijski holding i matični mješoviti financijski holding, odnosno imenovani subjekt iz glave X. ovoga Zakona može navesti poveznice na već objavljene odgovarajuće informacije.
(4) Informacije iz stavaka 2. i 3. ovoga članka matična kreditna institucija u RH, matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH, matični financijski holding i matični mješoviti financijski holding, odnosno imenovani subjekt iz glave X. ovoga Zakona dužni su redovito ažurirati na svojim internetskim stranicama.
(5) Kreditna institucija dužna je na svojim internetskim stranicama javno objaviti i redovito ažurirati informacije o tome na koji se način uskladila s odredbama o:
1. sastavu, dužnostima i odgovornostima uprave i nadzornog odbora iz glave VI. ovoga Zakona
2. sustavu upravljanja iz glave XV.3. ovoga Zakona
3. organizacijskom ustroju iz glave XV.4. ovoga Zakona
4. politikama primitaka iz glave XV.6. ovoga Zakona.
(6) Hrvatska narodna banka podzakonskim propisom će pobliže urediti učestalost i rokove javnog objavljivanja informacija iz stavka 5. ovoga članka.
XI.4. PRISUSTVOVANJE GLAVNOJ SKUPŠTINI
Prisustvovanje predstavnika Hrvatske narodne banke na glavnoj skupštini kreditne institucije
Članak 113.
(1) Hrvatska narodna banka može ovlastiti predstavnika Hrvatske narodne banke da prisustvuje glavnoj skupštini kreditne institucije.
(2) Kreditna institucija dužna je predstavniku Hrvatske narodne banke iz ovoga članka omogućiti prisustvovanje glavnoj skupštini i, ako je primjenjivo, obraćanje glavnoj skupštini.
XI.5. POVJERENIK
Povjerenik Hrvatske narodne banke
Članak 114.
(1) Hrvatska narodna banka može provoditi pojačan nadzor u poslovnim prostorijama kreditne institucije, imenovanjem povjerenika, u slučaju iz članka 100. stavka 4. ovoga Zakona i u drugim slučajevima kada ocijeni da je potrebna detaljnija procjena i praćenje financijskog stanja te uvjeta poslovanja kreditne institucije.
(2) Hrvatska narodna banka može opozvati povjerenika tijekom njegova mandata i imenovati drugog povjerenika.
(3) Odlukom o imenovanju povjerenika Hrvatska narodna banka može imenovati jednog ili više njegovih pomoćnika, od kojih će jednog od njih odrediti za zamjenika povjerenika.
(4) Za povjerenika može se imenovati radnik Hrvatske narodne banke ili druga osoba.
(5) Povjerenik i pomoćnici povjerenika imaju pravo na naknadu za svoj rad, koju isplaćuje Hrvatska narodna banka.
(6) Hrvatska narodna banka odredit će u odluci o imenovanju povjerenika sadržaj izvješća o utvrđenom stanju koje je povjerenik dužan sastaviti i rok za njegovu dostavu Hrvatskoj narodnoj banci.
(7) Odlukom o imenovanju povjerenika i njegovih pomoćnika određuje se njihov mandat, koji ne može biti dulji od 12 mjeseci.
Ovlasti povjerenika
Članak 115.
(1) Kreditna institucija dužna je na sjednice uprave, nadzornog odbora i njihovih tijela pozvati povjerenika te mu pravodobno dostaviti sve informacije i dokumentaciju potrebnu za praćenje sastanka, a povjerenik ima pravo biti nazočan na tim sjednicama i sudjelovati u njihovu radu, ali nema pravo glasa.
(2) Povjerenik ima pravo sazivati sjednice uprave, nadzornog odbora kreditne institucije i njihovih tijela, predlagati dnevni red i davati prijedloge odluka, a članovi tih tijela dužni su se odazvati.
(3) Povjerenik, odnosno pomoćnik povjerenika ne može prenijeti svoje ovlasti na druge osobe, a za svoj rad odgovoran je Hrvatskoj narodnoj banci.
(4) Kreditna institucija i sva njezina tijela dužni su povjereniku i njegovim pomoćnicima staviti na raspolaganje sve potrebne informacije i dokumentaciju te omogućiti im uvid u poslovne knjige.
Dužnost povjerenika u vezi s dodatnim izvještavanjem
Članak 116.
(1) Povjerenik je bez odgode, a najkasnije u roku od pet radnih dana od saznanja, dužan obavijestiti Hrvatsku narodnu banku o svim okolnostima koje po njegovoj ocjeni mogu utjecati na neizvršavanje naloženih supervizorskih mjera i o svim okolnostima koje po njegovoj ocjeni mogu utjecati na pogoršanje financijskog stanja kreditne institucije ili mogu utjecati na ispunjenje uvjeta za izricanje mjera rane intervencije iz članka 271. ovoga Zakona.
(2) Ako povjerenik u bilo kojem trenutku utvrdi postojanje okolnosti iz stavka 1. ovoga članka, dužan je o tome sastaviti posebno izvješće i dostaviti ga Hrvatskoj narodnoj banci.
Postupanje Hrvatske narodne banke na temelju izvješća povjerenika
Članak 117.
(1) Na temelju izvješća o utvrđenom stanju iz članka 114. ili posebnog izvješća iz članka 116. ovoga Zakona Hrvatska narodna banka može kreditnoj instituciji naložiti supervizorsku mjeru iz članaka 105. ovoga Zakona.
(2) Ako Hrvatska narodna banka na temelju izvješća o utvrđenom stanju iz članka 114. ovoga Zakona ili posebnog izvješća iz članka 116. ovoga Zakona ocijeni da su ispunjeni uvjeti za izricanje mjera rane intervencije naložit će mjere u skladu s člankom 271. ovoga Zakona.
Prestanak ovlasti povjerenika
Članak118.
Ovlasti povjerenika, odnosno pomoćnika povjerenika prestaju:
1. istekom razdoblja navedenog u odluci o imenovanju
2. opozivom njegova imenovanja
3. uvođenjem posebne uprave
4. imenovanjem likvidatora ili
5. imenovanjem sanacijske uprave.
XI.6. SUPERVIZIJA KREDITNIH INSTITUCIJA KOJE PRUŽAJU USLUGE U DRUGOJ DRŽAVI ČLANICI PREKO PODRUŽNICE ILI NEPOSREDNO
Suradnja u superviziji kreditnih institucija koje preko podružnice ili neposredno pružaju usluge na području drugih država članica
Članak 119.
(1) Hrvatska narodna banka surađuje s nadležnim tijelom države članice domaćina u superviziji kreditne institucije koja preko podružnice ili neposredno pruža usluge na području te države članice.
(2) Hrvatska narodna banka i nadležno tijelo države članice domaćina, osim ostalih obveza obavještavanja utvrđenih ovim Zakonom, međusobno razmjenjuju:
– sve informacije u vezi s upravljanjem i vlasničkom strukturom kreditne institucije, a koje mogu olakšati superviziju i provjeru ispunjavanja uvjeta za izdavanje odobrenja za rad i
– informacije koje će olakšati superviziju, a osobito superviziju nad likvidnošću, solventnošću, osiguranjem depozita, ograničavanjem velikih izloženosti, drugim činjenicama koje mogu utjecati na sistemski rizik koji ta kreditna institucija predstavlja, administrativnim i računovodstvenim postupcima i sustavom unutarnjih kontrola.
(3) Hrvatska narodna banka dužna je, bez odgode, obavijestiti nadležno tijelo države članice domaćina o svim informacijama i nalazima koji se odnose na superviziju likvidnosti poslovanja kreditne institucije preko podružnice, i to na način propisan dijelom šestim Uredbe (EU) br. 575/2013 i odredbama ovoga Zakona kojima se uređuje supervizija na konsolidiranoj osnovi, ako su te informacije i nalazi važni za zaštitu deponenata ili ulagatelja iz države članice domaćina.
(4) Hrvatska narodna banka dužna je, bez odgode, obavijestiti nadležna tijela svih država članica domaćina o likvidnosnoj poteškoći u kreditnoj instituciji koja preko podružnice pruža usluge na području te države članice koja je nastupila ili je realno očekivati da će nastupiti pri čemu ta obavijest sadržava podatke o planiranju i primjeni plana oporavka i podatke o svim poduzetim supervizorskim mjerama s te osnove.
(5) Hrvatska narodna banka dužna je na zahtjev nadležnog tijela države članice domaćina obrazložiti na koji je način primljene informacije i nalaze, a koje je dostavilo to nadležno tijelo države članice domaćina sukladno stavku 2. ovoga članka, uzela u obzir pri svom postupanju.
(6) Ako nadležno tijelo države članice domaćina smatra da Hrvatska narodna banka u skladu sa stavkom 5. ovoga članka, nije poduzela odgovarajuće mjere, ono može, nakon što obavijesti Hrvatsku narodnu banku i Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo, poduzeti odgovarajuće mjere kako bi spriječilo daljnja kršenja, a radi zaštite općeg interesa deponenta, ulagatelja i drugih osoba kojima se pružaju bankovne i financijske usluge ili kako bi se zaštitila stabilnost financijskog sustava.
(7) Hrvatska narodna banka kao nadležno tijelo matične države članice može, u slučaju da se ne slaže s poduzetim mjerama iz stavka 6. ovoga članka od strane nadležnog tijela države članice domaćina odnosno s mjerama koje nadležno tijelo države članice domaćina namjerava poduzeti, zatražiti posredovanje Europskog nadzornog tijela za bankarstvo u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 1093/2010, pri čemu Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo odluku donosi u roku od mjesec dana.
(8) Hrvatska narodna banka može zatražiti posredovanje Europskog nadzornog tijela za bankarstvo u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 1093/2010 ako je nadležno tijelo iz druge države članice odbilo njezin zahtjev za suradnju, a osobito za razmjenu informacija, ili nije postupilo po njemu u primjerenom roku.
Nadzor u poslovnim prostorijama nad poslovanjem podružnice u državi članici domaćinu
Članak 120.
(1) Hrvatska narodna banka, odnosno osobe koje je ona ovlastila za obavljanje pojedinih poslova nadzora, može obaviti nadzor poslovanja u poslovnim prostorijama, uključujući provjeru informacija iz članka 119. ovoga Zakona, kreditne institucije koja posluje na području druge države članice preko podružnice, nakon što prethodno obavijesti nadležno tijelo države članice domaćina.
(2) Hrvatska narodna banka može zatražiti od nadležnog tijela države članice domaćina u kojoj kreditna institucija pruža usluge da obavi nadzor u poslovnim prostorijama nad poslovanjem podružnice te kreditne institucije ili da putem ovlaštenog revizora ili druge stručno osposobljene osobe obavi nadzor u poslovnim prostorijama nad poslovanjem podružnice.
(3) Hrvatska narodna banka može sudjelovati u nadzoru u poslovnim prostorijama nad podružnicom kreditne institucije u državi članici neovisno o tome tko obavlja taj nadzor.
(4) Ako je nadležno tijelo države članice domaćina u svrhu očuvanja stabilnosti financijskog sustava države članice domaćina provelo nadzor poslovanja u poslovnim prostorijama podružnice kreditne institucije sa sjedištem u Republici Hrvatskoj te dostavilo Hrvatskoj narodnoj banci prikupljene informacije i nalaze koji su relevantni za procjenu rizika kreditne institucije ili stabilnost financijskog sustava države članice domaćina, Hrvatska narodna banka dužna je sve to uzeti u obzir pri utvrđivanju svojeg plana supervizije iz članka 100. ovoga Zakona te isto tako uzeti u obzir i stabilnost financijskog sustava države članice domaćina.
(5) Nadzor u poslovnim prostorijama nad poslovanjem podružnice u državi članici domaćinu koji provodi Hrvatska narodna banka provesti će se u skladu s propisima države članice domaćina.
Mjere kreditnoj instituciji u državi članici domaćinu vezano uz pružanje usluga na području te države članice
Članak 121.
(1) Ako nadležno tijelo države članice domaćina u kojoj kreditna institucija pruža usluge preko podružnice ili neposredno, na osnovi informacija primljenih od Hrvatske narodne banke u skladu s člankom 119. ovoga Zakona, obavijesti Hrvatsku narodnu banku da ta kreditna institucija, vezano uz pružanje usluga na području te države članice, krši odredbe kojima je u nacionalne propise država članica prenesena Direktiva 2013/36/EU ili odredbe Uredbe (EU) br. 575/2013, ili postoji značajan rizik da se kreditna institucija neće uskladiti s nacionalnim propisima država članica kojima je prenesena Direktiva 2013/36/EU ili odredbama Uredbe (EU) br. 575/2013, Hrvatska narodna banka će, ako nije donesena odluka o reorganizacijskoj mjeri iz nacionalnih propisa država članica kojim se prenosi članak 3. Direktive 2001/24/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 4. travnja 2001. o restrukturiranju i likvidaciji kreditnih institucija (SL L 125, 5. 5. 2001.) (u daljnjem tekstu: Direktiva 2001/24/EZ), bez odgode naložiti kreditnoj instituciji supervizorske mjere za otklanjanje neusklađenosti ili za sprječavanje rizika neusklađenosti i o tome bez odgode obavijestiti nadležno tijelo države članice domaćina.
(2) Ako nadležno tijelo države članice domaćina smatra da Hrvatska narodna banka nije poduzela mjere za otklanjanje neusklađenosti ili za sprječavanje rizika neusklađenosti iz stavka 1. ovoga članka ili ako ocijeni da takve mjere neće ni poduzeti, može zatražiti posredovanje Europskog nadzornog tijela za bankarstvo u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 1093/2010.
(3) Ako Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo, u slučaju iz stavka 2. ovoga članka, postupa u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 1093/2010, ono donosi odluku prema članku 19. stavku 3. te Uredbe u roku od 24 sata.
(4) U slučaju iz stavka 2. ovoga članka, Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo može na vlastitu inicijativu u skladu s člankom 19. stavkom 1. podstavkom 2. Uredbe (EU) br. 1093/2010 pomoći u postizanju sporazuma između nadležnog tijela države članice domaćina i Hrvatske narodne banke.
(5) Ako je nadležno tijelo države članice domaćina u kojoj kreditna institucija pruža usluge preko podružnice ili neposredno poduzelo preventivne mjere vezane uz kršenja iz stavka 1. ovoga članka, a Hrvatska narodna banka ne slaže se s poduzetim mjerama, ona može zatražiti posredovanje Europskog nadzornog tijela za bankarstvo u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 1093/2010, pri čemu Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo postupa u skladu sa stavcima 3. i 4. ovoga članka.
Obavještavanje nadležnih tijela države članice domaćina
Članak 122.
Ako kreditnoj instituciji bude ukinuto odobrenje za rad odnosno ako joj bude izrečena supervizorska mjera zabrane pružanja pojedine financijske usluge, Hrvatska narodna banka dužna je o tome bez odgode obavijestiti nadležno tijelo države članice domaćina.
Supervizija financijske institucije koja pruža uzajamno priznate usluge u drugoj državi članici
Članak 123.
Odredbe ove glave na odgovarajući način primjenjuju se i na financijsku instituciju koja u skladu s člankom 57. ovoga Zakona pruža uzajamno priznate usluge na području druge države članice.
XI.7. SUPERVIZIJA KREDITNIH INSTITUCIJA IZ DRUGIH DRŽAVA ČLANICA KOJE PRUŽAJU USLUGE U REPUBLICI HRVATSKOJ PREKO PODRUŽNICE ILI NEPOSREDNO
Ovlasti obavljanja supervizije poslovanja
Članak 124.
(1) Superviziju koja se odnosi na provjeru usklađenosti poslovanja kreditne institucije sa sjedištem u drugoj državi članici koja na području Republike Hrvatske preko podružnice ili neposredno pruža uzajamno priznate usluge, s propisom kojim se prenosi Direktiva 2013/36/EU, Uredbom (EU) br. 575/2013 i propisima Europske unije donesenima na temelju Direktive 2013/36/EU i Uredbe (EU) br. 575/2013, obavlja nadležno tijelo matične države članice.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Hrvatska narodna banka ovlaštena je obavljati superviziju kreditne institucije sa sjedištem u drugoj državi članici koja na području Republike Hrvatske pruža uzajamno priznate usluge preko podružnice ili neposredno, u skladu s ovlastima iz ove glave.
Ovlasti za prikupljanje informacija i obavljanje nadzora u poslovnim prostorijama podružnice
Članak 125.
(1) Podružnica kreditne institucije sa sjedištem u drugoj državi članici koja na području Republike Hrvatske pruža uzajamno priznate usluge dužna je Hrvatskoj narodnoj banci dostaviti informacije o svim uslugama koje ta podružnica pruža na području Republike Hrvatske na način i u rokovima kako je to propisano podzakonskim propisom donesenim na temelju članka 217. stavka 2. ovoga Zakona.
(2) Hrvatska narodna banka ovlaštena je informacije koje je prikupila na temelju stavka 1. ovoga članka upotrijebiti za:
– informativne ili statističke svrhe
– utvrđivanje značajnosti podružnice u skladu s odredbama ovoga Zakona i
– provođenje supervizije u skladu s odredbama ove glave.
(3) Podatke koje je prikupila na temelju stavka 1. ovoga članka Hrvatska narodna banka dužna je čuvati kao povjerljive u skladu s člancima 161. do 169. ovoga Zakona.
(4) Ako podružnica kreditne institucije sa sjedištem u drugoj državi članici posluje na području Republike Hrvatske, nadležno tijelo matične države članice može:
– obaviti nadzor u poslovnim prostorijama podružnice, uključujući provjeru informacija iz članka 126. ovoga Zakona, samostalno ili putem osobe koju je ono ovlastilo, nakon što prethodno o tome obavijesti Hrvatsku narodnu banku ili
– zatražiti od Hrvatske narodne banke ili osobe koju je ovlastila Hrvatska narodna banka da obavi nadzor nad poslovanjem u poslovnim prostorijama podružnice kreditne institucije te države članice na području Republike Hrvatske.
(5) U slučaju iz stavka 4. točke 2. ovoga članka nadležno tijelo matične države članice može sudjelovati u nadzoru poslovanja u poslovnim prostorijama podružnice kreditne institucije iz države članice koji provodi Hrvatska narodna banka ili osoba koju je ovlastila Hrvatska narodna banka.
(6) Hrvatska narodna banka može provesti nadzor poslovanja u poslovnim prostorijama podružnice kreditne institucije iz druge države članice i zatražiti sve informacije o njezinu poslovanju, kao i informacije za potrebe supervizije njezina poslovanja, ako je to potrebno radi očuvanja stabilnosti financijskog sustava Republike Hrvatske.
(7) Prije obavljanja nadzora iz stavka 6. ovoga članka Hrvatska narodna banka savjetovat će se s nadležnim tijelom matične države članice.
(8) Nakon obavljenog nadzora iz stavka 6. ovoga članka Hrvatska narodna banka dostavit će nadležnom tijelu matične države članice prikupljene informacije i nalaze koji su relevantni za procjenu rizika kreditne institucije ili stabilnost financijskog sustava Republike Hrvatske.
(9) Nadzor u poslovnim prostorijama nad podružnicom kreditne institucije iz druge države članice provodi se u skladu s propisima Republike Hrvatske.
(10) Pri izricanju mjera podružnici kreditne institucije iz druge države članice Hrvatska narodna banka neće postupati diskriminatorno ili ograničavajuće iz razloga što je kreditna institucija dobila odobrenje za rad u drugoj državi članici.
Suradnja u superviziji kreditnih institucija sa sjedištem u drugoj državi članici koje pružaju usluge na području Republike Hrvatske
Članak 126.
(1) Hrvatska narodna banka surađuje s nadležnim tijelom matične države članice u superviziji kreditne institucije sa sjedištem u drugoj državi članici koja preko podružnice ili neposredno pruža uzajamno priznate usluge na području Republike Hrvatske.
(2) Hrvatska narodna banka i nadležno tijelo matične države članice, osim ostalih obveza obavještavanja utvrđenih ovim Zakonom, međusobno razmjenjuju:
– sve informacije u vezi s upravljanjem i vlasničkom strukturom kreditne institucije iz stavka 1. ovoga članka koje mogu olakšati superviziju i provjeru ispunjavanja uvjeta za izdavanje odobrenja za rad nadležnog tijela matične države članice i
– informacije koje će olakšati superviziju, a osobito superviziju nad likvidnošću, solventnošću, osiguranjem depozita, ograničavanjem velikih izloženosti, drugim činjenicama koje mogu utjecati na sistemski rizik koji ta kreditna institucija predstavlja, administrativnim i računovodstvenim postupcima i sustavom unutarnjih kontrola.
(3) Hrvatska narodna banka od nadležnog tijela matične države članice može tražiti obrazloženje na koji je način informacije i nalaze koje mu je dostavila u vezi s poslovanjem kreditne institucije iz stavka 1. ovoga članka uzelo u obzir u svom postupanju.
(4) Ako Hrvatska narodna banka smatra kako nadležno tijelo matične države članice nije poduzelo odgovarajuće mjere, ona može, nakon što obavijesti nadležno tijelo matične države članice i Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo, poduzeti odgovarajuće mjere kako bi spriječila daljnja kršenja, a radi zaštite općeg interesa deponenata, ulagatelja i drugih osoba kojima se pružaju bankovne i financijske usluge ili kako bi se zaštitila stabilnost financijskog sustava.
(5) Kreditna institucija iz stavka 4. ovoga članka dužna je postupiti po rješenju Hrvatske narodne banke.
(6) Hrvatska narodna banka može zatražiti posredovanje Europskog nadzornog tijela za bankarstvo u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 1093/2010 ako je nadležno tijelo iz druge države članice odbilo njezin zahtjev za suradnju, a osobito za razmjenu informacija, ili nije postupilo po njemu u primjerenom roku.
Mjere nadležnog tijela matične države članice u vezi s uslugama koje se pružaju u Republici Hrvatskoj preko podružnice ili neposredno
Članak 127.
(1) Ako Hrvatska narodna banka na osnovi informacija iz članaka 125., 126. i 217. stavka 2. ovoga Zakona utvrdi da kreditna institucija iz druge države članice koja preko podružnice ili neposredno pruža usluge u Republici Hrvatskoj krši nacionalne propise država članica u koje je prenesena Direktiva 2013/36/EU ili Uredbe (EU) br. 575/2013 te ako postoji značajan rizik da se neće uskladiti s nacionalnim propisima država članica u koje je prenesena Direktiva 2013/36/EU ili odredbama Uredbe (EU) br. 575/2013, sve vezano uz usluge koje kreditna institucija pruža u Republici Hrvatskoj, Hrvatska narodna banka o tome će obavijestiti nadležno tijelo matične države članice.
(2) Ako Hrvatska narodna banka smatra da nadležno tijelo matične države članice nije poduzelo mjere za otklanjanje neusklađenosti ili za sprječavanje rizika neusklađenosti iz stavka 1. ovoga članka ili ako ocijeni da takve mjere neće ni poduzeti, može zatražiti posredovanje Europskog nadzornog tijela za bankarstvo u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 1093/2010, u kojem slučaju Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo u roku od 24 sata donosi odluku u skladu s člankom 19. stavkom 3. te Uredbe.
(3) Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo može na vlastitu inicijativu u skladu s člankom 19. stavkom 1. podstavkom 2. Uredbe (EU) br. 1093/2010 pomoći u postizanju sporazuma između nadležnog tijela matične države članice i Hrvatske narodne banke.
Preventivne mjere
Članak 128.
(1) Prije pokretanja postupka iz članka 127. ovoga Zakona, a prije donošenja mjera od strane nadležnog tijela matične države članice ili reorganizacijskih mjera iz propisa kojim se u nacionalno pravo država članica prenosi članak 3. Direktive 2001/24/EZ, Hrvatska narodna banka u izvanrednim situacijama naložit će preventivne mjere kada ocijeni da je to potrebno kako bi se spriječila financijska nestabilnost koja može ozbiljno ugroziti zajedničke interese deponenata, ulagatelja i drugih osoba korisnika usluga te kreditne institucije na području Republike Hrvatske i o tim će mjerama bez odgode obavijestiti nadležno tijelo matične države članice, Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo i Europsku komisiju.
(2) Preventivne mjere iz stavka 1. ovoga članka moraju biti razmjerne njihovoj svrsi, a to je preventivna zaštita od financijske nestabilnosti koja može ozbiljno ugroziti zajedničke interese deponenata, ulagatelja i drugih osoba korisnika usluga te kreditne institucije na području Republike Hrvatske.
(3) Preventivne mjere iz stavka 1. ovoga članka mogu uključivati privremenu obustavu plaćanja.
(4) Hrvatska narodna banka pri izricanju preventivnih mjera iz stavka 1. ovoga članka dužna je voditi računa o tome da vjerovnici u Republici Hrvatskoj kreditne institucije sa sjedištem u drugoj državi članici koja pruža usluge u Republici Hrvatskoj ne dođu u povoljniji položaj u odnosu na vjerovnike iste kreditne institucije iz drugih država članica.
(5) Preventivne mjere iz stavka 1. ovoga članka prestaju kada upravna vlast, tijelo s javnim ovlastima ili sud matične države članice donese odluku o reorganizacijskim mjerama iz propisa kojim se prenosi članak 3. Direktive 2001/24/EZ.
(6) Hrvatska narodna banka ukinuti će preventivne mjere iz stavka 1. ovoga članka ako smatra da su te mjere postale suvišne jer je nadležno tijelo matične države članice postupilo na temelju obavijesti iz članka 127. stavka 1. ovoga Zakona osim ako te preventivne mjere nisu prestale na temelju stavka 5. ovoga članka.
(7) Nadležno tijelo matične države članice ili bilo koje druge države članice na koju mjera iz stavka 1. ovoga članka ima učinak može zatražiti posredovanje Europskog nadzornog tijela za bankarstvo u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 1093/2010, u kojem slučaju Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo u roku od 24 sata donosi odluku u skladu s člankom 19. stavkom 3. te Uredbe.
(8) Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo može na vlastitu inicijativu u skladu s člankom 19. stavkom 1. podstavkom 2. Uredbe (EU) br. 1093/2010 pomoći u postizanju sporazuma između nadležnih tijela države članice i Hrvatske narodne banke.
Radnje za sprječavanje ili kažnjavanje kršenja i za zaštitu općeg dobra
Članak 129.
(1) Iznimno od odredbi članaka 125. i 127. ovoga Zakona, Hrvatska narodna banka može, u okviru svojih ovlasti iz ovoga Zakona poduzeti radnje za sprječavanje ili kažnjavanje kršenja počinjenih na području Republike Hrvatske, odredbi ovoga Zakona i podzakonskih propisa donesenih na temelju ovoga Zakona ili propisa koji su doneseni u svrhu zaštite općeg dobra u Republici Hrvatskoj, a za čiji nadzor je ovlaštena po tim propisima.
(2) Radnje iz stavka 1. ovoga članka mogu uključivati i sprječavanje kreditne institucije iz druge države članice koja na području Republike Hrvatske pruža usluge preko podružnice ili neposredno da na području Republike Hrvatske sklapa nove pravne poslove.
(3) Na ukidanje podružnice primjenjuju se na odgovarajući način odredbe članaka 621. do 623. Zakona o trgovačkim društvima („Narodne novine“ br. 111/93., 34/99., 121/99., 52/00., 118/03., 107/07., 146/08., 137/09., 111/12., 125/11., 68/13., 110/15., 40/19., 34/22., 114/22., 18/23., 130/23. i 136/24.) o ukidanju trgovačkog društva, a osim Vlade Republike Hrvatske ovlašteni tužitelj je i Hrvatska narodna banka.
Mjere nakon ukidanja odobrenja za rad
Članak 130.
Hrvatska narodna banka dužna je poduzeti odgovarajuće mjere kako bi spriječila kreditnu instituciju iz druge države članice koja na području Republike Hrvatske pruža usluge preko podružnice ili neposredno, ako je osnivaču nadležno tijelo matične države članice ukinulo odobrenje za rad, da sklapa nove pravne poslove na području Republike Hrvatske te kako bi zaštitila interese deponenata.
Supervizija financijske institucije koja pruža uzajamno priznate usluge na području Republike Hrvatske
Članak 131.
Odredbe ove glave na odgovarajući način primjenjuju se i na financijske institucije koje u skladu s člankom 65. ovoga Zakona pružaju uzajamno priznate usluge na području Republike Hrvatske.
XI.8. SUPERVIZIJA PODRUŽNICA IZ TREĆIH ZEMALJA U REPUBLICI HRVATSKOJ
Supervizija podružnica iz trećih zemalja u Republici Hrvatskoj
Članak 132.
(1) Hrvatska narodna banka obavlja superviziju podružnice iz treće zemlje na način i u opsegu na koji obavlja superviziju kreditne institucije sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, a osobito:
– uključivanjem podružnice iz treće zemlje u plan supervizije iz članka 100. ovoga Zakona
– u skladu s člankom 98. ovoga Zakona primjenom postupka provjere i ocjene sustava upravljanja, strategija, politika, postupaka i procedura koje provode podružnice iz treće zemlje kako bi se uskladile s odredbama koje se na njih primjenjuju na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona
– provjerom primjene odredbi ovoga Zakona, i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, osim odredbi glave XXIII., te provjerom primjene odredbi Uredbe (EU) br. 575/2013 i propisa Europske unije donesenih na temelju Direktive 2013/36/EU i Uredbe (EU) br. 575/2013
– nalaganjem supervizorskih mjera i izvršavanjem supervizorskih ovlasti nad podružnicama iz treće zemlje u skladu s ovim Zakonom i Uredbom (EU) br. 575/2013.
(2) Na temelju postupka provjere i ocjene iz stavka 1. podstavka 2. ovoga članka Hrvatska narodna banka utvrđuje osiguravaju li sustav upravljanja, strategije, politike, postupci i procedure koje je uspostavila podružnica iz treće zemlje te dotacijski kapital i likvidnost, primjeren sustav upravljanja i pokrivenost značajnih rizika i održivost poslovanja podružnice treće zemlje.
(3) Hrvatska narodna banka provodi postupak provjere i ocjene iz stavaka 2. ovoga članka u skladu s kriterijima za primjenu načela razmjernosti, kako je objavljeno u skladu s člankom 172. stavkom 1. točkom 3. ovoga Zakona.
(4) Hrvatska narodna banka će posebno utvrditi razinu učestalosti i intenziteta provjere iz stavka 1. i 2. ovoga članka koja je razmjerna razvrstavanju podružnice iz treće zemlje u 1. razred ili 2. razred i uzimajući u obzir druge relevantne kriterije, kao što su vrsta, opseg i složenost poslova podružnice iz treće zemlje.
(5) Ako Hrvatska narodna banka pri provođenju postupka provjere i ocjene a posebno prilikom ocjenjivanja sustava upravljanja, poslovnog modela ili poslova podružnice iz treće zemlje, utvrdi okolnosti koje upućuju na postojanje opravdanih razloga za sumnju da se u vezi s tom podružnicom iz treće zemlje pranje novca ili financiranje terorizma, u smislu propisa kojima se uređuje sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma obavlja ili da je obavljeno ili da je bilo takvih pokušaja u podružnici iz treće zemlje, odnosno ako u podružnici iz treće zemlje postoji povećani rizik od pranja novca ili financiranja terorizma, o tome će odmah obavijestiti Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo i nadležno nadzorno tijelo za provedbu nadzora u području sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma u skladu s propisom kojim se u uređuje sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma.
(6) Ako postoji povećani rizik od pranja novca ili financiranja terorizma Hrvatska narodna banka i tijelo koje je nadležno za nadzor nad sprječavanjem pranja novca u toj podružnici bez odgađanja obavješćuju Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo o njihovoj zajedničkoj procjeni.
(7) U slučaju iz stavaka 5. i 6. ovoga članka Hrvatska narodna banka će prema potrebi poduzeti odgovarajuće mjere u skladu s ovim Zakonom, koje mogu uključivati ukidanje odobrenja za osnivanje podružnici iz treće zemlje u skladu s člankom 75. stavkom 1. točkom j) ovoga Zakona.
(8) Hrvatska narodna banka, tijelo nadležno za nadzor nad sprječavanjem pranja novca u toj podružnici i Ured za sprječavanje pranja novca usko surađuju u okviru svojih nadležnosti i razmjenjuju informacije koje su relevantne za primjenu ovoga Zakona, pod uvjetom da se tom suradnjom i razmjenom informacija ne utječe na provođenje izvida, istrage ili postupka koji se provode na temelju kaznenog ili drugog primjenjivog prava Republike Hrvatske.
(9) Hrvatska narodna banka može podružnici iz treće zemlje u ranoj fazi naložiti poduzimanje potrebnih mjera kako bi:
– osigurala da podružnica iz treće zemlje ispunjava zahtjeve koji se na nju primjenjuju na temelju ovoga Zakona ili da ponovno uspostavi usklađenost s tim zahtjevima i
– osigurala pokrivenost značajnih rizika kojima je izložena podružnica iz treće zemlje, te dobro i dostatno upravljanje podružnicom i njezinu održivost.
(10) U slučaju iz stavka 9. ovoga članka Hrvatska narodna banka podružnici iz treće zemlje može naložiti osobito:
a) da drži dotacijski kapital čiji iznos premašuje minimalni zahtjev utvrđen člankom 77. ovoga Zakona ili da održava dodatne kapitalne zahtjeve osim onih zahtijevanih Uredbom (EU) br. 575/2013
b) uz zahtjeve utvrđene u članku 78. ovoga Zakona, ispunjavanje drugih posebnih likvidnosnih zahtjeva osim onih zahtijevanih Uredbom (EU) br. 575/2013, da je sva dodatna likvidna imovina koju podružnica iz treće zemlje treba držati u skladu s ovom točkom usklađena sa zahtjevima utvrđenima u članku 78. ovoga Zakona
c) jačanje sustava upravljanja, upravljanja rizicima ili poboljšanje postupka vođenja poslovnih knjiga
d) smanjivanje ili ograničenje opsega poslovanja ili djelatnosti koje obavljaju uključujući i smanjenje ili ograničenje opsega drugih ugovornih strana s kojima sklapaju ugovore
e) smanjenje rizika svojstvenog njihovim djelatnostima, proizvodima i sustavima, uključujući eksternalizirane aktivnosti, te prestanak pružanja određene usluge ili nuđenja određenih proizvoda
f) ispunjavanje dodatnih izvještajnih zahtjeva u skladu s člankom 83. ovoga Zakona ili povećanje učestalosti redovitog izvješćivanja ili
g) javno objavljivanje informacija.
(11) Dodatni dotacijski kapital koji podružnica iz treće zemlje treba držati u skladu sa stavkom 10. točkom a) ovoga članka treba biti u skladu sa zahtjevima utvrđenima u članku 77. ovoga Zakona.
(12) Podružnica iz treće zemlje dužna je postupiti po rješenju Hrvatske narodne banke.
Suradnja nadležnih tijela i kolegija supervizora
Članak 133.
(1) Hrvatska narodna banka i nadležna tijela drugih država članica koja provode superviziju podružnica iz treće zemlje i institucija kćeri iste grupe iz treće zemlje blisko surađuju i razmjenjuju informacije.
(2) Hrvatska narodna banka i nadležna tijela iz stavka 1. ovoga članka sklapaju pisane sporazume o koordinaciji i suradnji u skladu s člankom 144. ovoga Zakona.
(3) Podružnica 1. razreda iz treće zemlje i institucije kćeri iste grupe iz treće zemlje podliježu sveobuhvatnoj superviziji kolegija supervizora u skladu s člankom 140. ovoga Zakona primjenom sljedećih pravila:
a) ako je u vezi s institucijama kćerima grupe iz treće zemlje osnovan kolegij supervizora, podružnica 1. razreda iz treće zemlje koja pripada istoj grupi obuhvaćena je djelokrugom tog kolegija supervizora
b) ako grupa iz treće zemlje ima podružnice 1. razreda iz treće zemlje u nekoliko država članica, ali u Europskoj uniji nema institucije kćeri na koje se primjenjuje članak 140. ovoga Zakona, osniva se kolegij supervizora za potrebe supervizije nad podružnicama 1. razreda iz trećih zemalja
c) ako grupa iz treće zemlje ima podružnice 1. razreda iz treće zemlje u nekoliko država članica ili barem jednu podružnicu 1. razreda iz treće zemlje te jednu ili više institucija kćeri u Europskoj uniji na koje se ne primjenjuje članak 140. ovoga Zakona, u vezi s tim podružnicama iz trećih zemalja i institucijama kćerima osniva se kolegij supervizora.
(4) Za potrebe stavka 3. točaka b) i c) ovoga članka, Hrvatska narodna banka i nadležna tijela iz stavka 1. ovoga članka određuju kao glavno nadležno tijelo nadležno tijelo one države članice u kojoj se nalazi najveća podružnica iz treće zemlje prema kriteriju ukupne vrijednosti računovodstvene imovine, a koje ima istu ulogu kao konsolidirajuće nadzorno tijelo u skladu s člankom 140. ovoga Zakona.
(5) Uz zadatke propisane člankom 140. ovoga Zakona kolegij supervizora:
– priprema izvješće o strukturi i djelatnostima grupe iz treće zemlje u Europskoj uniji i ažurira ga jednom godišnje
– razmjenjuje informacije o rezultatima postupka provjere i ocjene iz članka 132. ovoga Zakona
– nastoji uskladiti primjenu supervizorskih mjera i ovlasti iz članka 132. ovoga Zakona.
(6) Kolegij supervizora prema potrebi osigurava odgovarajuću koordinaciju i suradnju s relevantnim nadležnim tijelima iz trećih zemalja.
XI.9. SUPERVIZIJA NA KONSOLIDIRANOJ OSNOVI
Supervizija na konsolidiranoj osnovi
Članak 134.
(1) Hrvatska narodna banka uz superviziju kreditne institucije u Republici Hrvatskoj na pojedinačnoj osnovi provodi i superviziju grupe kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj (u daljnjem tekstu: grupa kreditnih institucija u RH) na konsolidiranoj osnovi.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, kada je Europska središnja banka konsolidirajuće nadzorno tijelo, Hrvatska narodna banka može u superviziji na konsolidiranoj osnovi odnosno kolegiju supervizora sudjelovati kao promatrač, pri čemu će Hrvatska narodna banka postupiti u skladu s uputom Europske središnje banke.
(3) Kada je konsolidirajuće nadzorno tijelo iz države članice nesudionice u superviziji na konsolidiranoj osnovi odnosno kolegiju supervizora za značajni nadzirani subjekt, Hrvatska narodna banka može sudjelovati kao promatrač, pri čemu će Hrvatska narodna banka postupiti u skladu s uputom Europske središnje banke.
(4) Kako bi se osiguralo da se zahtjevi ili supervizorske ovlasti primjenjuju na konsolidiranoj ili potkonsolidiranoj osnovi za potrebe članaka 175. i 176. ovoga Zakona i ove glave, i Uredbe (EU) br. 575/2013, pojmovima „kreditna institucija“, „matična kreditna institucija u državi članici“, „matična kreditna institucija u RH“, „matična kreditna institucija iz EU-a“, „matična kreditna institucija u EU sa sjedištem u RH“ i „matično društvo“ obuhvaćeni su i:
a) financijski holding i mješoviti financijski holding koji su dobili odobrenje u skladu s ovim Zakonom ili u skladu s odgovarajućim odredbama propisa na snazi u drugoj državi članici
b) imenovana institucija koja je pod kontrolom matičnog financijskog holdinga u EU, matičnog mješovitog financijskog holdinga u EU, matičnog financijskog holdinga u državi članici ili matičnog mješovitog financijskog holdinga u državi članici u kojoj relevantno matično društvo ne podliježe izuzeću u skladu s člankom 88. ovoga Zakona ili u skladu s odgovarajućim odredbama propisa na snazi u drugoj državi članici i
c) financijski holding, mješoviti financijski holding ili institucija imenovana na temelju članka 89. stavka 2. podstavka 3. ovoga Zakona ili u skladu s odgovarajućim odredbama propisa na snazi u drugoj državi članici.
Grupa kreditnih institucija u RH
Članak 135.
(1) Grupu kreditnih institucija u RH čine kreditne institucije i financijske institucije sa sjedištem u Republici Hrvatskoj ili u drugoj državi, unutar koje barem jedna institucija ima položaj:
1. matične kreditne institucije u RH
2. matične kreditne institucije u EU-u sa sjedištem u RH
3. matičnog financijskog holdinga u RH kojem je društvo kći barem jedna kreditna institucija koja je dobila odobrenje za rad temeljem ovoga Zakona
4. matičnog financijskog holdinga iz EU-a sa sjedištem u RH kojem je društvo kći barem jedna kreditna institucija koja je dobila odobrenje za rad temeljem ovoga Zakona
5. matičnog financijskog holdinga iz EU-a kojem je društvo kći barem jedna kreditna institucija koja je dobila odobrenje za rad temeljem ovoga Zakona
6. matičnog mješovitog financijskog holdinga u RH kojem je društvo kći barem jedna kreditna institucija koja je dobila odobrenje za rad temeljem ovoga Zakona
7. matičnog mješovitog financijskog holdinga iz EU-a sa sjedištem u RH kojem je društvo kći barem jedna kreditna institucija koja je dobila odobrenje za rad temeljem ovoga Zakona
8. matičnog mješovitog financijskog holdinga iz EU-a kojem je društvo kći barem jedna kreditna institucija koja je dobila odobrenje za rad temeljem ovoga Zakona
9. matičnog investicijskog društva u RH, matičnog investicijskog društva u EU-u sa sjedištem u RH ili matičnog investicijskog društva u EU pri čemu je najmanje jedno njegovo društvo kći kreditna institucija u RH ili ako ima više kreditnih institucija kćeri, kreditna institucija sa sjedištem u RH ima najveći bilančni iznos.
(2) Ako dvije li više kreditnih institucija ili investicijskih društava s odobrenjem za rad u Europskoj uniji imaju zajednički matični financijski holding u RH, matični mješoviti financijski holding u RH, matični financijski holding u EU, matični financijski holding u EU sa sjedištem u RH, matični mješoviti financijski holding u EU ili matični mješoviti financijski holding u EU sa sjedištem u RH grupa kreditnih institucija u RH postoji ako taj matični holding kao društvo kći ima:
1. samo jednu kreditnu instituciju koja je dobila odobrenje za rad temeljem ovoga Zakona ili
2. više kreditnih institucija i kreditna institucija koja je dobila odobrenje za rad temeljem ovoga Zakona ima najveći bilančni iznos.
(3) Grupa kreditnih institucija u RH postoji i u slučajevima kada se konsolidacija zahtijeva prema članku 18. stavku 3. ili 6. Uredbe br. 575/2013 i kada je Hrvatska narodna banka nadležno tijelo za kreditnu instituciju s najvećim bilančnim iznosom.
(4) Iznimno od stavka 1. točke 9., stavka 2. točke 2. i stavka 3. ovoga članka grupa kreditnih institucija u RH postoji kada je ukupni bilančni iznos kreditnih institucija članica određene grupe kreditnih institucija kojima je izdano odobrenje za rad temeljem ovoga Zakona veći od bilančnog iznosa kreditnih institucija članica te grupe kreditnih institucija nad kojima superviziju na pojedinačnoj osnovi obavlja drugo nadležno tijelo.
Posebni primjeri uključivanja u grupu kreditnih institucija u RH
Članak 136.
(1) Hrvatska narodna banka može naložiti matičnoj kreditnoj instituciji u RH, matičnoj kreditnoj instituciji u EU-u sa sjedištem u RH, matičnom financijskom holdingu u RH, matičnom financijskom holdingu iz EU-a, matičnom financijskom holdingu iz EU-a sa sjedištem u RH, matičnom mješovitom financijskom holdingu u RH, matičnom mješovitom financijskom holdingu iz EU-a, matičnom mješovitom financijskom holdingu iz EU-a sa sjedištem u RH, pravnoj osobi koja nije kreditna institucija, investicijsko društvo ili financijska institucija, odnosno kreditnoj instituciji koja je s takvom pravnom osobom povezana na način iz članka 3. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona, da u grupu kreditnih institucija u RH uključi određene članove grupe te da u skladu s ovim Zakonom i propisima Europske unije kojima se uređuje poslovanje kreditne institucije, provede konsolidaciju svih članova grupe, neovisno o njihovoj djelatnosti, ako je to potrebno za potpuno i objektivno prikazivanje financijskog stanja i rezultata poslovanja kreditne institucije, odnosno ispunjavanje zahtjeva na konsolidiranoj osnovi.
(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, Hrvatska narodna banka rješenjem će odrediti način provođenja konsolidacije.
Preuzimanje i prijenos nadležnosti za superviziju na konsolidiranoj osnovi
Članak 137.
(1) Kada Hrvatska narodna banka nije konsolidirajuće nadzorno tijelo, može u posebnim slučajevima i u dogovoru s nadležnim tijelima drugih država članica odstupiti od primjene kriterija koji su u nacionalno zakonodavstvo drugih država članica prenijeti iz članka 111. stavaka 1., 3. i 4. Direktive 2013/36 (EU) te preuzeti nadležnost za superviziju na konsolidiranoj osnovi od nadležnog tijela države članice, uzimajući u obzir relativnu važnost aktivnosti pojedinih kreditnih institucija iz Republike Hrvatske koje su članice te grupe.
(2) Kada je Hrvatska narodna banka konsolidirajuće nadzorno tijelo, može u posebnim slučajevima odstupiti od primjene kriterija iz članka 135. ovoga Zakona, i u dogovoru s nadležnim tijelima drugih država članica prenijeti nadležnost za superviziju na konsolidiranoj osnovi određene grupe kreditnih institucija na nadležno tijelo države članice u kojoj je sjedište druge institucije članice grupe, uzimajući u obzir relativnu važnost aktivnosti pojedinih članica iz grupe kreditnih institucija u RH u drugim državama članicama, ili ako je potrebno osigurati da isto nadležno tijelo kontinuirano provodi nadzor na konsolidiranoj osnovi.
(3) Prije donošenja odluke o prijenosu nadležnosti iz stavka 2. ovoga članka Hrvatska narodna banka dat će matičnoj kreditnoj instituciji u EU-u sa sjedištem u RH, matičnom financijskom holdingu iz EU-a sa sjedištem u RH, matičnom financijskom holdingu iz EU-a, matičnom mješovitom financijskom holdingu iz EU-a sa sjedištem u RH, matičnom mješovitom financijskom holdingu iz EU-a ili kreditnoj instituciji s najvećim bilančnim iznosom pravo na izjašnjavanje o toj odluci.
(4) Hrvatska narodna banka obavještava Europsku komisiju o preuzimanju i prijenosu nadležnosti iz ovoga članka.
Uključivanje holdinga u superviziju na konsolidiranoj osnovi
Članak 138.
(1) Društva kćeri članice grupe kreditnih institucija u RH dužna su matičnoj kreditnoj instituciji u RH, matičnoj kreditnoj instituciji u EU-u sa sjedištem u RH te, ako ima odobrenje iz članka 87. ovoga Zakona, matičnom financijskom holdingu u RH, matičnom mješovitom financijskom holdingu u RH, matičnom financijskom holdingu iz EU-a sa sjedištem u RH, matičnom financijskom holdingu iz EU-a, matičnom mješovitom financijskom holdingu iz EU-a i matičnom mješovitom financijskom holdingu iz EU-a sa sjedištem u RH, odnosno imenovanom subjektu iz članaka 88. i 89. ovoga Zakona:
1. dostaviti podatke potrebne za konsolidaciju
2. osigurati odgovarajuće postupke unutarnjih kontrola za provjeru ispravnosti tih podataka i informacija te
3. dostaviti podatke koji su bitni za utvrđivanje opsega konsolidacije.
(2) Matična kreditna institucija u RH, matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH te, ako ima odobrenje iz članka 87. ovoga Zakona, matični financijski holding u RH, matični mješoviti financijski holding u RH, matični financijski holding iz EU-a sa sjedištem u RH, matični financijski holding iz EU-a, matični mješoviti financijski holding iz EU-a i matični mješoviti financijski holding iz EU-a sa sjedištem u RH, odnosno imenovani subjekt iz članaka 88. i 89. ovoga Zakona dužni su osigurati da im društva kćeri članice grupe kreditnih institucija u RH dostavljaju podatke koji su potrebni za konsolidaciju.
(3) Društva kćeri članice grupe kreditnih institucija u RH, matični mješoviti financijski holding iz članaka 135. i 136. ovoga Zakona i matični financijski holding iz članaka 135. i 136. ovoga Zakona dužni su Hrvatskoj narodnoj banci, kao nadležnom tijelu koje je odgovorno za superviziju na konsolidiranoj osnovi, omogućiti obavljanje supervizije poslovanja radi provjere informacija iz stavaka 1. i 2. ovoga članka.
(4) Matično društvo kreditne institucije sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja nije uključena u superviziju na konsolidiranoj osnovi matičnog društva na temelju članka 19. Uredbe (EU) br. 575/2013 dužno je na zahtjev Hrvatske narodne banke dostaviti informacije potrebne za superviziju te kreditne institucije .
(5) Pravna osoba koja je društvo kći matične kreditne institucije u RH, matične kreditne institucije u EU-u sa sjedištem u RH, mješovitog financijskog holdinga iz članka 135. ovoga Zakona ili financijskog holdinga iz članka 135. ovoga Zakona, koja nije uključena u superviziju na konsolidiranoj osnovi dužna je na zahtjev Hrvatske narodne banke dostaviti informacije potrebne za superviziju pojedinačnih kreditnih institucija u grupi kreditnih institucija u RH i omogućiti obavljanje nadzora poslovanja u poslovnim prostorijama radi provjere dobivenih informacija.
(6) Ako pravna osoba iz stavka 5. ovoga članka ima sjedište u drugoj državi članici, tada se supervizija poslovanja iz stavka 5. ovoga članka obavlja u skladu s člankom 151. ovoga Zakona.
Dodatni poslovi supervizije na konsolidiranoj osnovi
Članak 139.
(1) U slučajevima kada je Hrvatska narodna banka konsolidirajuće nadzorno tijelo, Hrvatska će narodna banka, osim ispunjavanja postojećih obveza iz ovoga Zakona i Uredbe (EU) br. 575/2013, još i:
1. koordinirati prikupljanje i distribuciju relevantnih i bitnih informacija između nadležnih tijela iz drugih država koja su uključena u superviziju na konsolidiranoj osnovi u sklopu redovitih aktivnosti i izvanrednih stanja
2. planirati i koordinirati obavljanje supervizije, osobito u vezi s aktivnostima supervizije na konsolidiranoj osnovi, a u suradnji s drugim nadležnim tijelima iz drugih država u sklopu redovitih aktivnosti i
3. planirati i koordinirati obavljanje supervizije, a u suradnji s drugim nadležnim tijelima iz drugih država i, ako je to potrebno, u suradnji sa središnjim bankama Europskog sustava središnjih banaka, u pripremi za izvanredna stanja i tijekom izvanrednih stanja, uključujući nepovoljna kretanja u kreditnim institucijama ili na financijskim tržištima, primjenjujući, ako je moguće, uspostavljene kanale komuniciranja za upravljanje krizom.
(2) Planiranje i koordiniranje supervizije iz stavka 1. točke 3. ovoga članka uključuje važnije mjere iz članka 145. stavka 6. točke 4. ovoga Zakona, pripreme zajedničkih ocjena stanja, provođenje planova postupanja u kriznim situacijama i obavještavanje javnosti.
(3) Kada nadležna tijela koja su uključena u superviziju na konsolidiranoj osnovi ne surađuju s Hrvatskom narodnom bankom na način koji osigurava ispunjavanje obveza iz stavka 1. ovoga članka u slučajevima kada je Hrvatska narodna banka konsolidirajuće nadzorno tijelo, Hrvatska narodna banka može zatražiti posredovanje Europskog nadzornog tijela za bankarstvo u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 1093/2010.
(4) U slučajevima kada Hrvatska narodna banka nije konsolidirajuće nadzorno tijelo, a konsolidirajuće nadzorno tijelo ne ispunjava obveze istovjetne obvezama iz stavka 1. ovoga članka, Hrvatska narodna banka može zatražiti posredovanje Europskog nadzornog tijela za bankarstvo u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 1093/2010.
Kolegij supervizora
Članak 140.
(1) Ako bilo koja članica grupe kreditnih institucija u RH ima sjedište u drugoj državi članici, a Hrvatska narodna banka je konsolidirajuće nadzorno tijelo, Hrvatska narodna banka osnovat će kolegij supervizora za provođenje obveza iz članaka 139., 141. i 143. ovoga Zakona.
(2) Ako bilo koja članica grupe kreditnih institucija u RH ima članicu grupe ili podružnicu u trećoj zemlji, a Hrvatska narodna banka je konsolidirajuće nadzorno tijelo, Hrvatska narodna banka će osigurati suradnju i koordinirati aktivnosti s relevantnim nadležnim tijelom treće zemlje vodeći računa o odredbama o povjerljivosti informacija iz ovoga Zakona i usporedivosti zakonodavstava.
(3) Kada je Hrvatska narodna banka konsolidirajuće nadzorno tijelo, a sve članice grupe kreditnih institucija koje nemaju sjedište u Republici Hrvatskoj imaju sjedište u trećoj zemlji, Hrvatska narodna banka osnovat će kolegij supervizora za provođenje obveza iz članaka 139., 143. i 144. ovoga Zakona pod uvjetom da za nadležna tijela u trećoj zemlji postoji obveza čuvanja povjerljivih informacija u sadržaju jednakom kao u članku 161. ovoga Zakona i zahtjevima za čuvanje povjerljivih informacija u sadržaju jednakom kao u propisima kojima se uređuju tržišta financijskih instrumenata.
(4) Hrvatska narodna banka, Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo i druga nadležna tijela preko kolegija supervizora:
1. razmjenjuju informacije, pri čemu se razmjena informacija s Europskim nadzornim tijelom za bankarstvo provodi u skladu s člankom 21. Uredbe (EU) br. 1093/2010
2. dogovaraju podjelu radnih zadataka i dobrovoljni prijenos odgovornosti gdje je to prikladno
3. izrađuju planove supervizije iz članka 100. ovoga Zakona na osnovi ocjene rizičnosti poslovanja grupe kreditnih institucija u skladu s člankom 98. ovoga Zakona
4. povećavaju djelotvornost supervizije otklanjanjem višestrukih istovjetnih supervizorskih zahtjeva, a osobito u vezi s dobivanjem informacija iz članaka 143. i 145. stavka 7. ovoga Zakona
5. dosljedno primjenjuju bonitetne zahtjeve u skladu s odredbama ovoga Zakona, ostalih posebnih propisa i Uredbe (EU) br. 575/2013 na sve članice grupe kreditnih institucija, vodeći računa o nacionalnim propisima drugih država članica u dijelu iskorištenih mogućnosti i nacionalnih diskrecija u skladu s propisima Europske unije kojima se uređuje poslovanje kreditne institucije i
6. obavljaju poslove iz članka 139. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona vodeći računa o aktivnostima radnih tijela osnovanih za to područje.
(5) Hrvatska narodna banka usko će surađivati s ostalim nadležnim tijelima iz kolegija nadzornih tijela i Europskim nadzornim tijelom za bankarstvo, vodeći računa o ovlastima nadležnih tijela. Osnivanje i rad kolegija ne utječu na ovlasti Hrvatske narodne banke propisane ovim Zakonom i Uredbom (EU) br. 575/2013.
(6) Razmjena informacija u okviru kolegija nadzornih tijela osnovanog na temelju ovoga članka ne predstavlja kršenje obveze čuvanja povjerljivih informacija iz ovoga Zakona.
(7) Kada je Hrvatska narodna banka konsolidirajuće nadzorno tijelo, ona će na temelju članka 144. ovoga Zakona u suradnji s drugim nadležnim tijelima pisanim sporazumom urediti osnivanje i rad kolegija.
(8) Kada je Hrvatska narodna banka konsolidirajuće nadzorno tijelo, može u rad kolegija uključiti:
– nadležno tijelo iz Republike Hrvatske ili druge države članice u kojima je sjedište neke od članica grupe kreditnih institucija u RH
– nadležno tijelo iz druge države članice u kojoj kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj ima značajne podružnice i
– središnju banku iz druge države članice, ako je prikladno.
(9) Osim tijela iz stavka 8. ovoga članka, Hrvatska narodna banka može, kada je to prikladno i ako je prema mišljenju svih nadležnih tijela koja su članice kolegija osigurano ispunjenje obveze čuvanja povjerljivih informacija istovjetno obvezi čuvanja povjerljivih informacija iz članka 163. ovoga Zakona, u rad kolegija uključiti i nadležna tijela iz trećih zemalja.
(10) Kada je Hrvatska narodna banka konsolidirajuće nadzorno tijelo, omogućit će sudjelovanje u kolegiju supervizora nadležnom tijelu iz države članice u kojoj financijski holding ili mješoviti financijski holding ima poslovni nastan i koji je dobio odobrenje sukladno članku 87. i 88. ovoga Zakona.
(11) Kada je Hrvatska narodna banka konsolidirajuće nadzorno tijelo, ona predsjeda sastancima kolegija i odlučuje koja nadležna tijela sudjeluju na sastancima i/ili u pojedinim aktivnostima kolegija. Hrvatska narodna banka vodit će računa o tome da sve članice kolegija budu potpuno i na vrijeme obaviještene:
– o mjestu i vremenu održavanja sastanaka te o osnovnim pitanjima koja će biti predmet rasprave na tim sastancima i aktivnostima koje će se razmatrati te
– o aktivnostima koje su poduzete na tim sastancima ili o provedenim mjerama.
(12) Kada je Hrvatska narodna banka konsolidirajuće nadzorno tijelo, vodit će računa o značajnosti planiranih supervizorskih aktivnosti za članice kolegija, a osobito o potencijalnom utjecaju tih aktivnosti na stabilnost njihova financijskog sustava te o obvezama iz članka 139. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona.
(13) Kada je Hrvatska narodna banka konsolidirajuće nadzorno tijelo, ona će u skladu s odredbama ovoga Zakona vezanima uz povjerljivost informacija izvješćivati o radu kolegija u normalnim i izvanrednim situacijama Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo i dostavljat će mu sve informacije koje su osobito važne za usklađivanje supervizorskih postupaka.
(14) U slučaju neslaganja između nadležnih tijela o funkcioniranju kolegija supervizora, Hrvatska narodna banka može zatražiti posredovanje Europskog nadzornog tijela za bankarstvo u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 1093/2010.
(15) Ako Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo u skladu s člankom 21. Uredbe (EU) br. 1093/2010 sudjeluje u radu kolegija supervizora, smatrat će se nadležnim tijelom.
Zajedničke odluke o specifičnim bonitetnim zahtjevima u slučajevima kada je Hrvatska narodna banka konsolidirajuće nadzorno tijelo
Članak 141.
(1) Kada je Hrvatska narodna banka konsolidirajuće nadzorno tijelo, ona i nadležna tijela drugih država članica u kojima je sjedište drugih društava koja su uključena u grupu kreditnih institucija u RH surađivat će radi donošenja zajedničke odluke:
1. iz područja supervizije i procjene adekvatnosti uspostavljenog postupka procjenjivanja i održavanja internog kapitala kako bi utvrdili adekvatnu visinu konsolidirane razine regulatornog kapitala na razini grupe kreditnih institucija u RH koja odgovara njezinu financijskom stanju i profilu rizičnosti, i o nalaganju dodatnog iznosa regulatornog kapitala u skladu s člankom 105. stavkom 1. točkom 1. ovoga Zakona svakoj pojedinoj članici grupe kreditnih institucija u RH i na konsolidiranoj razini
2. o nalaganju mjera za rješavanje svih značajnih nalaza vezanih uz provedenu superviziju likvidnosti, uključujući adekvatnosti organizacije i upravljanja likvidnosnim rizikom, o nalaganju posebnih zahtjeva u skladu s člankom 105. stavkom 1. točkom 16. ovoga Zakona kao i posebnog zahtjeva za likvidnost u skladu s člankom 110. ovoga Zakona i
3. o primjeni smjernica o dodatnom regulatornom kapitalu iz članka 108. ovoga Zakona.
(2) Hrvatska narodna banka će na temelju provedene supervizije i procjene adekvatnosti uspostavljenog postupka procjenjivanja i održavanja internog kapitala grupe kreditnih institucija u RH nadležnim tijelima drugih država članica u kojima je sjedište drugih društava koja su uključena u grupu kreditnih institucija u RH podnijeti izvješće o:
− procjeni rizičnosti poslovanja grupe kreditnih institucija u RH i potrebi nalaganja dodatnog kapitalnog zahtjeva u skladu s člankom 105. stavkom 1. točkom 1. ovoga Zakona
− procjeni profila likvidnosnog rizika grupe kreditnih institucija u RH i potrebi nalaganja supervizorskih mjera u skladu s člankom 105. stavkom 1. točkom 16. ovoga Zakona uključujući i posebnog zahtjeva za likvidnost u skladu s člankom 110. ovoga Zakona i
− procjeni rizičnosti poslovanja grupe kreditnih institucija u RH i potrebi izdavanja smjernice u skladu s člankom 108. ovoga Zakona.
(3) Zajednička odluka iz stavka 1. ovoga članka bit će donesena u roku od četiri mjeseca od dana podnošenja izvješća iz stavka 2. ovoga članka, pri čemu se u obzir uzima i procjena relevantnih nadležnih tijela drugih država članica o rizičnosti poslovanja članica grupe kreditnih institucija u RH u njihovoj nadležnosti.
(4) Zajednička odluka iz stavka 1. točaka 1. i 2. ovoga članka mora biti u pisanom obliku i obrazložena, a Hrvatska narodna banka dostavit će tu odluku matičnoj kreditnoj instituciji u EU-u sa sjedištem u RH.
(5) Ako postoje različita mišljenja u vezi s donošenjem zajedničke odluke iz stavka 1. ovoga članka, Hrvatska narodna banka dužna je na zahtjev nadležnog tijela druge države članice zatražiti savjet od Europskog nadzornog tijela za bankarstvo odnosno Hrvatska narodna banka može i samostalno zatražiti savjet.
(6) Ako zajednička odluka nije donesena u roku iz stavka 3. ovoga članka, Hrvatska narodna banka sama će donijeti odluke o primjeni članka 98., 105. stavka 1. točke 1., 108. i 110. ovoga Zakona na konsolidiranoj razini, vodeći računa o procjenama rizičnosti poslovanja pojedinih članica grupe kreditnih institucija u RH koje su izradila za njih nadležna tijela te će donijeti odluku za svaku pojedinu članicu grupe za koju je nadležno tijelo.
(7) Iznimno od stavka 6. ovoga članka, ako u roku od četiri mjeseca od dana podnošenja izvješća iz stavka 2. ovoga članka, a prije donošenja zajedničke odluke, Hrvatska narodna banka ili bilo koje nadležno tijelo drugih država članica zatraži posredovanje Europskog nadzornog tijela za bankarstvo u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 1093/2010 i ako je Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo donijelo odluku u skladu s člankom 19. stavkom 3. te Uredbe u roku od mjesec dana, Hrvatska narodna banka donijet će odluku u skladu s tom odlukom, pri čemu se rok od četiri mjeseca smatra rokom za mirenje u smislu Uredbe (EU) br. 1093/2010, uz to da se nakon isteka četveromjesečnog razdoblja ili nakon donošenja zajedničke odluke predmet ne upućuje Europskom nadzornom tijelu za bankarstvo.
(8) U slučaju iz stavka 6. ovoga članka odluke svih nadležnih tijela za pojedine članice grupe kreditnih institucija u RH bit će spojene u jedinstveni dokument koji će sadržavati obrazloženje svake pojedine odluke, a u vezi s procjenom rizičnosti poslovanja svake pojedine članice grupe kreditnih institucija u RH te stavove i izdvojena mišljenja iznesene tijekom roka iz stavka 3. ovoga članka te će Hrvatska narodna banka taj dokument dostaviti svim nadležnim tijelima iz stavka 1. ovoga članka i matičnoj kreditnoj instituciji u EU-u sa sjedištem u RH.
(9) U slučaju iz stavka 6. ovoga članka Hrvatska narodna banka uzet će u obzir savjet Europskog nadzornog tijela za bankarstvo i obrazložiti svako značajno odstupanje od tog savjeta.
(10) Hrvatska narodna banka na temelju odluka iz stavaka 4., 5., 7. ili 8. ovoga članka donijet će rješenje i dostaviti ga članici grupe kreditnih institucija u RH za koju je Hrvatska narodna banka nadležno tijelo.
(11) Hrvatska narodna banka odluke iz stavaka 4., 5., 7. ili 8. ovoga članka preispitat će najmanje jednom godišnje.
(12) Iznimno od stavka 11. ovoga članka, Hrvatska narodna banka dužna je preispitati odluke iz stavka 1. ovoga članka ako je nadležno tijelo druge države članice Hrvatskoj narodnoj banci podnijelo pisani i obrazloženi zahtjev, a u tom postupku mogu sudjelovati samo Hrvatska narodna banka i nadležno tijelo koje je podnijelo zahtjev.
Zajedničke odluke o specifičnim bonitetnim zahtjevima u slučajevima kada Hrvatska narodna banka nije konsolidirajuće nadzorno tijelo
Članak 142.
(1) Ako je nadležno tijelo druge države članice ujedno i konsolidirajuće nadzorno tijelo, Hrvatska narodna banka sudjelovat će na zahtjev konsolidirajućeg nadzornog tijela u postupku donošenja zajedničke odluke:
1. iz područja supervizije i procjene adekvatnosti uspostavljenog postupka procjenjivanja i održavanja internog kapitala kako bi utvrdili adekvatnu visinu konsolidirane razine regulatornog kapitala na razini relevantne grupe kreditnih institucija koja odgovara njezinu financijskom stanju i profilu rizičnosti, i o nalaganju dodatnog iznosa regulatornog kapitala u skladu s člankom 105. stavkom 1. točkom 1. ovoga Zakona svakoj pojedinoj članici relevantne grupe kreditnih institucija i na konsolidiranoj razini
2. o nalaganju mjera za rješavanje svih značajnih nalaza vezanih uz provedenu superviziju likvidnosti, uključujući adekvatnost organizacije i upravljanja likvidnosnim rizikom, kao i o nalaganju posebnih zahtjeva u skladu s člankom 105. stavkom 1. točkom 16. i člankom 110. ovoga Zakona i
3. o primjeni smjernica o dodatnom regulatornom kapitalu iz članka 108. ovoga Zakona.
(2) Hrvatska narodna banka na temelju provedene supervizije i procjene adekvatnosti uspostavljenog postupka procjenjivanja i održavanja internog kapitala članice relevantne grupe kreditnih institucija za koju je Hrvatska narodna banka nadležno tijelo sastavit će izvješće o:
− procjeni rizičnosti poslovanja članice relevantne grupe kreditnih institucija za koju je Hrvatska narodna banka nadležno tijelo i potrebi nalaganja dodatnog kapitalnog zahtjeva u skladu s člankom 105. stavkom 1. točkom 1. ovoga Zakona
− procjeni profila likvidnosnog rizika članice relevantne grupe kreditnih institucija za koju je Hrvatska narodna banka nadležno tijelo i potrebi nalaganja supervizorskih mjera u skladu s člankom 105. stavkom 1. točkom 16. ovoga Zakona i posebnog zahtjeva za likvidnost u skladu s člankom 110. ovoga Zakona i
− procjeni rizičnosti poslovanja članice relevantne grupe kreditnih institucija za koju je Hrvatska narodna banka nadležno tijelo i potrebi izdavanja smjernice u skladu s člankom 108. ovoga Zakona.
(3) Ako je zajednička odluka iz stavka 1. ovoga članka donesena, Hrvatska će narodna banka na temelju nje donijeti rješenje i dostaviti ga članici relevantne grupe kreditnih institucija za koju je Hrvatska narodna banka nadležno tijelo.
(4) Ako postoje različita mišljenja u vezi s donošenjem zajedničke odluke iz stavka 1. ovoga članka, Hrvatska narodna banka može podnijeti zahtjev konsolidirajućem nadležnom tijelu da zatraži savjet od Europskog nadzornog tijela za bankarstvo.
(5) Nakon što je Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo, na zahtjev konsolidirajućeg nadzornog tijela, dalo savjet u vezi s donošenjem odluke iz stavka 1. ovoga članka, Hrvatska narodna banka dužna ga je uzeti u obzir pri donošenju odluke iz stavka 6. ovoga članka te obrazložiti svako značajno odstupanje od tog savjeta.
(6) Ako zajednička odluka iz stavka 1. ovoga članka nije donesena u roku četiri mjeseca od dana kada je konsolidirajuće nadzorno tijelo podnijelo izvješće o procjeni rizičnosti poslovanja relevantne grupe kreditnih institucija, Hrvatska narodna banka donijet će odluku iz članka 98., 105. stavka 1. točke 1. 108. i 110. ovoga Zakona za svaku pojedinu članicu grupe ili na potkonsolidiranoj osnovi za grupu za koju je Hrvatska narodna banka nadležno tijelo, vodeći računa o stavovima i izdvojenom mišljenju konsolidirajućeg nadzornog tijela.
(7) Iznimno od stavka 6. ovoga članka, ako su Hrvatska narodna banka ili drugo nadležno tijelo države članice u roku od četiri mjeseca od dana kada je konsolidirajuće nadzorno tijelo podnijelo izvješće o procjeni rizičnosti poslovanja relevantne grupe kreditnih institucija iz stavka 2. ovoga članka, a prije donošenja zajedničke odluke zatražili posredovanje Europskog nadzornog tijela za bankarstvo u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 1093/2010 i ako je Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo donijelo odluku u skladu s člankom 19. stavkom 3. te Uredbe u roku od mjesec dana, Hrvatska narodna banka donijet će odluku u skladu s tom odlukom, a rok od četiri mjeseca smatra se rokom za mirenje u smislu Uredbe (EU) br. 1093/2010 uz to da se nakon isteka četveromjesečnog razdoblja ili nakon donošenja zajedničke odluke predmet ne upućuje Europskom nadzornom tijelu za bankarstvo.
(8) Hrvatska narodna banka može podnijeti pisani i obrazloženi zahtjev konsolidirajućem nadzornom tijelu za preispitivanje odluke iz stavka 1. ovoga članka, a u tom postupku ažuriranja odluke mogu sudjelovati samo Hrvatska narodna banka i konsolidirajuće nadležno tijelo.
(9) Hrvatska narodna banka odluke iz stavka 6. ili 7. ovoga članka preispitat će najmanje jednom godišnje.
Obavještavanje o izvanrednom stanju
Članak 143.
(1) Ako je Hrvatska narodna banka konsolidirajuće nadzorno tijelo i ako nastupi izvanredno stanje, uključujući situaciju iz članka 18. Uredbe (EU) br. 1093/2010 ili nepovoljna tržišna kretanja, koje bi moglo ugroziti likvidnost tržišta ili stabilnost financijskog sustava u bilo kojoj državi članici u kojoj su članice te grupe kreditnih institucija dobile odobrenje za rad ili u kojima značajne podružnice kreditne institucije iz Republike Hrvatske pružaju usluge, Hrvatska narodna banka odmah će u skladu s odredbama ovoga Zakona kojima se uređuje razmjena povjerljivih informacija o tome obavijestiti Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo, osobe iz članka 165. stavka 1. točke 1. i članka 167. stavka 1. ovoga Zakona te Europski odbor za sistemske rizike te im proslijediti informacije koje su bitne za njihov rad koristeći se pritom uspostavljenim kanalima komuniciranja.
(2) Kada Hrvatska narodna banka nije konsolidirajuće nadzorno tijelo, a u okviru svojih zakonom danih ovlasti procijeni da bi moglo nastupiti izvanredno stanje iz stavka 1. ovoga članka, obavještava o tome konsolidirajuće nadzorno tijelo u drugoj državi članici koristeći se pritom uspostavljenim kanalima komuniciranja i Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo.
(3) Ako su Hrvatskoj narodnoj banci u vezi sa supervizijom na konsolidiranoj osnovi za koju je nadležna potrebne informacije o grupi kreditnih institucija, a te su informacije već dostavljene drugom nadležnom tijelu, tada će Hrvatska narodna banka, ako je to moguće, te informacije zatražiti od tog nadležnog tijela kako bi se izbjeglo udvostručivanje izvještavanja za različita nadležna tijela koja su uključena u superviziju.
Sporazumi o koordinaciji i suradnji
Članak 144.
(1) Radi omogućavanja i uspostave djelotvorne supervizije na konsolidiranoj osnovi Hrvatska narodna banka s drugim će nadležnim tijelima država članica uključenima u tu superviziju pisano sklopiti sporazume o koordinaciji i suradnji.
(2) Sporazumima iz stavka 1. ovoga članka mogu se konsolidirajućem nadzornom tijelu povjeriti dodatni poslovi, a mogu se specificirati i procedure u postupku donošenja odluka i za suradnju s drugim nadležnim tijelima.
(3) Hrvatska narodna banka može bilateralnim sporazumom u skladu s člankom 28. Uredbe (EU) br. 1093/2010 prenijeti nadležnost za superviziju društva kćeri koje je kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj nadležnom tijelu koje je izdalo odobrenje za rad i koje nadzire njezinu matičnu kreditnu instituciju.
(4) Hrvatska narodna banka može bilateralnim sporazumom u skladu s člankom 28. Uredbe (EU) br. 1093/2010 preuzeti nadležnost za superviziju kreditne institucije iz države članice koja je društvo kći kreditnoj instituciji sa sjedištem u Republici Hrvatskoj od nadležnog tijela koje je izdalo odobrenje za rad i koje nadzire tu kreditnu instituciju.
(5) Ako konsolidirajuće i nadležno tijelo za financijski holding ili mješoviti financijski holding koji je dobio odobrenje sukladno članku 87. ovoga Zakona nisu isti, Hrvatska narodna banka će kao konsolidirajuće ili nadležno tijelo sklopiti sporazum o koordinaciji i suradnji iz stavka 1. ovoga članka s drugim nadležnim tijelima u državi članici u kojoj financijski holding ili mješoviti financijski holding ima poslovni nastan.
(6) Hrvatska narodna banka obavještava Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo o postojanju i sadržaju bilateralnih sporazuma iz stavaka 3. i 4. ovoga članka.
Razmjena informacija među nadležnim tijelima država članica
Članak 145.
(1) Hrvatska narodna banka surađivat će s nadležnim tijelima drugih država članica te će im dostavljati informacije koje su bitne ili koje su relevantne za obavljanje supervizije u skladu s ovim Zakonom i Uredbom (EU) br. 575/2013 te će drugom će nadležnom tijelu:
1. na njegov zahtjev dostaviti sve informacije koje su relevantne ili se odnose na obavljanje supervizije koju obavlja to nadležno tijelo ili
2. na vlastitu inicijativu dostaviti sve informacije koje su bitne ako bi mogle značajno utjecati na procjenu financijskog stanja kreditne institucije ili financijske institucije u drugoj državi članici.
(2) Hrvatska narodna banka surađivat će s Europskim nadzornim tijelom za bankarstvo u svrhu primjene ovoga Zakona i Uredbe (EU) br. 575/2013, a u skladu s Uredbom (EU) br. 1093/2010, te će mu dostavljati sve informacije nužne za ostvarivanje njegovih zadataka prema Direktivi 2013/36/EU, Uredbi (EU) br. 575/2013 i Uredbi (EU) br. 1093/2010, a na način uređen člankom 35. Uredbe (EU) br. 1093/2010.
(3) Hrvatska narodna banka može zatražiti posredovanje Europskog nadzornog tijela za bankarstvo:
a) ako joj drugo nadležno tijelo nije dostavilo bitne informacije i
b) ako joj je drugo nadležno tijelo odbilo zahtjev ili nije u razumnom roku udovoljilo zahtjevu za suradnju, a posebno za razmjenu relevantnih informacija.
(4) Ako je Hrvatska narodna banka konsolidirajuće nadzorno tijelo matične kreditne institucije u EU-u sa sjedištem u RH, kreditne institucije koju kontrolira matični mješoviti financijski holding iz EU-a sa sjedištem u RH ili kreditne institucije koju kontrolira matični financijski holding iz EU-a sa sjedištem u RH, dužna je nadležnim tijelima iz drugih država članica koja nadziru institucije koje su društva kćeri tim institucijama dostaviti sve relevantne informacije.
(5) Pri određivanju opsega relevantnih informacija iz stavka 4. ovoga članka Hrvatska narodna banka treba uzeti u obzir važnost tih institucija koje su društva kćeri za financijski sustav države članice čije nadležno tijelo nadzire instituciju koja je društvo kći.
(6) Bitnim informacijama, u smislu ovoga članka, smatraju se materijalno značajne informacije za procjenu financijske stabilnosti pojedine članice grupe u drugoj državi članici, a osobito:
1. značajni podaci o pravnim odnosima u grupi te o upravljačkoj i organizacijskoj strukturi grupe, uključujući sve regulirane i neregulirane subjekte, neregulirana društva kćeri i značajne podružnice koji pripadaju grupi te matična društva, u skladu s člankom 16. stavkom 1. točkama 2. i 3., člankom 175. stavcima 5. i 6. i člankom 181. ovoga Zakona, kao i značajni podaci o tijelima nadležnima za nadzor reguliranih subjekata u grupi
2. značajnije procedure za prikupljanje podataka od kreditnih institucija u grupi i za kontrolu tih podataka
3. nepovoljna kretanja u kreditnoj instituciji ili u drugoj članici grupe koja bi mogla ozbiljno utjecati na druge kreditne institucije u grupi te
4. povrede, prekršaji i važnije mjere koje je nadležno tijelo izreklo kreditnoj instituciji, uključujući nalaganje dodatnih kapitalnih zahtjeva na temelju članaka 105. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona i nalaganje bilo kojeg ograničenja za primjenu naprednog pristupa za izračun kapitalnih zahtjeva prema članku 312. stavku 2. Uredbe (EU) br. 575/2013.
(7) Ako Hrvatska narodna banka provodi superviziju kreditne institucije koju kontrolira matična kreditna institucija u EU-u i ako su joj potrebne informacije koje se odnose na provedbu pristupa i metodologija navedenih u ovom Zakonu i Uredbi (EU) br. 575/2013, tada će, ako je to moguće, od konsolidirajućeg nadzornog tijela zatražiti informacije dostupne tom tijelu.
Suradnja s nadležnim tijelima država članica koja su uključena u superviziju na konsolidiranoj osnovi
Članak 146.
(1) Hrvatska narodna banka savjetovat će se prije donošenja odluke koja je važna za obavljanje supervizije drugih nadležnih tijela država članica s tim nadležnim tijelima o:
1. promjenama u dioničkoj, organizacijskoj ili upravljačkoj strukturi kreditne institucije u grupi za koje je potrebno odobrenje ili suglasnost nadležnog tijela i
2. važnijim mjerama, povredama ili prekršajima koje namjerava izreći kreditnoj instituciji u skladu s ovim Zakonom, uključujući nalaganje dodatnog iznosa regulatornog kapitala i nametanje bilo kojeg ograničenja za primjenu naprednog pristupa za izračun kapitalnih zahtjeva prema članku 312. stavku 2. Uredbe (EU) br. 575/2013.
(2) U slučaju iz stavka 1. točke 2. ovoga članka, Hrvatska narodna banka savjetovat će se s konsolidirajućim nadzornim tijelom.
(3) Iznimno od stavaka 1. i 2. ovoga članka, Hrvatska narodna banka ne mora se savjetovati u hitnim slučajevima ili onda kada takvo savjetovanje može ugroziti djelotvornost odluke, ali će u takvim slučajevima bez odgađanja obavijestiti druga nadležna tijela o donesenoj odluci.
(4) Hrvatska narodna banka u okviru svojih nadležnosti surađuje i razmjenjuje informacije koje su relevantne za obavljanje zadaća na temelju ovoga Zakona, Uredbe (EU) 575/2013 i propisa kojima se uređuje sprečavanje pranja novca i financiranje terorizma s Uredom za sprječavanje pranja novca i drugim nadležnim nadzornim tijelima s javnim ovlastima u nadziranju kreditnih institucija u pogledu propisa kojima se uređuje sprečavanje pranja novca i financiranje terorizma, pod uvjetom da se takvom suradnjom i razmjenom informacija ne zadire u tekuće izvide, istrage ili postupke u skladu s kaznenim ili upravnim pravom države članice u kojoj se nalazi nadležno tijelo, financijsko-obavještajna jedinica ili drugo nadležno nadzorno tijelo s javnim ovlastima kojemu je povjerena javna ovlast nadziranja obveznika iz članka 2. stavka 1. točaka 1. i 2. Direktive (EU) 2015/849 u djelokrugu njihovih nadležnosti.
Obveze mješovitog holdinga i njegovih društava kćeri u vezi sa supervizijom na konsolidiranoj osnovi
Članak 147.
(1) U slučaju kada je mješoviti holding matično društvo u odnosu na jednu ili više kreditnih institucija, taj će mješoviti holding i njegova društva kćeri na zahtjev Hrvatske narodne banke dostaviti, izravno ili preko kreditnih institucija koje su društva kćeri, sve informacije potrebne za superviziju kreditnih institucija koje su društva kćeri.
(2) Hrvatska narodna banka, ili druga osoba na temelju ovlaštenja guvernera Hrvatske narodne banke, može obaviti nadzor u poslovnim prostorijama radi provjere informacija dobivenih od mješovitog holdinga i njegovih društava kćeri.
(3) U slučaju kada je mješoviti holding ili neko od njegovih društava kćeri društvo za osiguranje, tada se može primijeniti postupak nadzora propisan člankom 150. ovoga Zakona.
(4) U slučaju kada mješoviti holding ili jedno od njegovih društava kćeri nema sjedište u istoj državi članici kao i kreditna institucija koja je društvo kći, nadzor u poslovnim prostorijama će se radi provjere informacija obaviti u skladu s postupcima iz članka 151. ovoga Zakona.
Nadzor nad unutargrupnim transakcijama
Članak 148.
(1) Neovisno o zahtjevima iz dijela četvrtog Uredbe (EU) br. 575/2013, u slučaju kada je mješoviti holding matično društvo u odnosu na jednu ili više kreditnih institucija, Hrvatska će narodna banka, u okviru svojih ovlasti za superviziju kreditnih institucija, provoditi nadzor nad svim transakcijama između kreditnih institucija i mješovitog holdinga i njegovih društava kćeri.
(2) Kreditne institucije iz stavka 1. ovoga članka dužne su:
1. utvrditi primjerene postupke upravljanja rizicima i uspostaviti sustav unutarnjih kontrola, uključujući sustav izvještavanja i računovodstvene postupke, radi adekvatnog utvrđivanja, mjerenja, praćenja i kontrole unutargrupnih transakcija s matičnim mješovitim holdingom i njegovim društvima kćerima i
2. izvijestiti Hrvatsku narodnu banku o svakoj značajnoj unutargrupnoj transakciji s matičnim mješovitim holdingom i njegovim društvima kćerima osim onih iz članka 394. Uredbe (EU) 575/2013.
(3) Postupci i značajne unutargrupne transakcije iz stavka 2. ovoga članka predmet su nadzora Hrvatske narodne banke.
Razmjena informacija za potrebe supervizije na konsolidiranoj osnovi
Članak 149.
(1) U slučaju kada matično društvo i bilo koja od kreditnih institucija koje su društva kćeri nemaju sjedište u istoj državi članici, ali bilo koje od tih društava ima sjedište u Republici Hrvatskoj, Hrvatska narodna banka s nadležnim tijelima drugih država članica razmjenjivat će sve potrebne informacije za provođenje ili olakšavanje provođenja supervizije na konsolidiranoj osnovi.
(2) U slučaju kada Hrvatska narodna banka ne provodi superviziju na konsolidiranoj osnovi, može na zahtjev nadležnog tijela druge države članice odgovornog za provođenje supervizije zatražiti od matičnog društva bilo koju informaciju potrebnu za provođenje supervizije na konsolidiranoj osnovi i proslijediti te podatke nadležnim tijelima drugih država članica.
(3) Hrvatska narodna banka nije nadležna za superviziju na pojedinačnoj osnovi za financijski holding, mješoviti financijski holding, druge financijske institucije, društvo za pomoćne usluge, mješoviti holding i njegova društva kćeri koja nisu kreditne institucije te društva koja nisu uključena u superviziju na konsolidiranoj osnovi, a za koje se prikupljaju ili posjeduju informacije iz stavka 2. ovoga članka i članka 147. ovoga Zakona.
Suradnja nadzornih tijela u slučaju kada je jedno od društava kćeri društvo za osiguranje ili društvo ovlašteno za pružanje investicijskih usluga
Članak 150.
(1) U slučaju kada kreditna institucija, financijski holding, mješoviti financijski holding ili mješoviti holding kontrolira jedno ili više društava kćeri koja su društva za osiguranje ili društva ovlaštena za pružanje investicijskih usluga, koja podliježu izdavanju odobrenja za rad, Hrvatska narodna banka surađivat će s nadzornim tijelima odgovornima za nadzor tih društava.
(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, Hrvatska narodna banka s nadzornim će tijelima razmjenjivati informacije koje bi mogle olakšati obavljanje njihovih zadaća te omogućiti nadzor nad aktivnostima i općim financijskim položajem nadziranih društava.
(3) Informacije dobivene u okviru supervizije na konsolidiranoj osnovi, a osobito svaka razmjena informacija između nadzornih tijela, podliježu obvezi čuvanja povjerljivih informacija.
(4) Ako Hrvatska narodna banka kao konsolidirajuće nadzorno tijelo nije određena i kao koordinator prema propisima kojima se uređuje nadzor financijskih konglomerata, Hrvatska narodna banka će surađivati s koordinatorom za matični mješoviti financijskih holding kod primjene odredbi ovoga Zakona i Uredbe (EU) br. 575/2013 na konsolidiranoj osnovi.
(5) Hrvatska narodna banka će za potrebe stavka 4. ovoga članka s koordinatorom sklopiti pisani sporazum o međusobnoj suradnji.
(6) Kada je Hrvatska narodna banka konsolidirajuće nadzorno tijelo sastavljat će popis financijskih holdinga i mješovitih financijskih holdinga iz članka 11. Uredbe (EU) br. 575/2013 i proslijediti ga odgovarajućim nadležnim tijelima drugih država članica, Europskom nadzornom tijelu za bankarstvo i Europskoj komisiji.
Ovlasti u obavljanju nadzora u poslovnim prostorijama
Članak 151.
(1) Nadležno tijelo druge države članice poslat će Hrvatskoj narodnoj banci zahtjev za obavljanje nadzora u poslovnim prostorijama ako želi u posebnim slučajevima obaviti nadzor poslovanja u poslovnim prostorijama radi provjere informacija koje se odnose na sljedeća društva sa sjedištem u Republici Hrvatskoj:
– kreditnu instituciju
– mješoviti financijski holding
– financijski holding
– drugu financijsku instituciju
– mješoviti holding
– društva kćeri iz članka 150. stavka 1. ovoga Zakona ili
– društva kćeri kreditne institucije, mješovitog financijskog holdinga ili financijskog holdinga, koja nisu uključena u superviziju na konsolidiranoj osnovi.
(2) Hrvatska narodna banka može, ako je to u okviru njezinih nadležnosti propisanih ovim Zakonom, postupiti na temelju zahtjeva nadležnog tijela druge države članice na sljedeći način:
1. samostalno obaviti nadzor nad poslovanjem u poslovnim prostorijama
2. omogućiti ovlaštenim osobama nadležnog tijela druge države članice obavljanje nadzora nad poslovanjem u poslovnim prostorijama na temelju pisane suglasnosti guvernera Hrvatske narodne banke dane u skladu sa sporazumom ili
3. omogućiti ovlaštenim revizorima ili drugim stručno osposobljenim osobama da obave nadzor nad poslovanjem u poslovnim prostorijama na temelju pisane suglasnosti guvernera Hrvatske narodne banke dane u skladu sa sporazumom.
(3) U slučaju kada nadležno tijelo druge države članice ne obavlja nadzor nad poslovanjem iz stavka 1. ovoga članka u poslovnim prostorijama, ima mogućnost sudjelovanja u nadzoru u poslovnim prostorijama koji obavlja Hrvatska narodna banka ili ovlašteni revizor, odnosno druga stručno osposobljena osoba na temelju ovlaštenja guvernera Hrvatske narodne banke.
(4) Hrvatska narodna banka poslat će zahtjev za obavljanje nadzora u poslovnim prostorijama nadležnom tijelu druge države članice ako želi u posebnim slučajevima obaviti nadzor poslovanja u poslovnim prostorijama radi provjere informacija koje se odnose na sljedeća društva sa sjedištem u drugoj državi članici:
– kreditnu instituciju
– mješoviti financijski holding
– financijski holding
– drugu financijsku instituciju
– mješoviti holding
– društva kćeri iz članka 150. stavka 1. ovoga Zakona ili
– društva kćeri kreditne institucije, mješovitog financijskog holdinga ili financijskog holdinga, koja nisu uključena u superviziju na konsolidiranoj osnovi.
Ako financijski holding, mješoviti financijski holding, mješoviti holding ili odgovorne osobe u tim društvima krše propise kojima se uređuje provedba supervizije na konsolidiranoj osnovi, Hrvatska narodna banka naložit će supervizorske mjere.
Primjena propisa na mješoviti financijski holding
Članak 153.
(1) Ako se na mješoviti financijski holding odnose odredbe ovoga Zakona koje su istovjetne odredbama propisa kojima se prenose odredbe Direktive 2002/87/EZ kojim se uređuje dodatna supervizija financijskih konglomerata osobito u dijelu supervizije poslovanja, Hrvatska narodna banka, ako je konsolidirajuće nadzorno tijelo i uz savjetovanje s ostalim tijelima nadležnima za superviziju društava kćeri, može donijeti odluku da se na mješoviti financijski holding primjenjuju samo relevantne odredbe tog propisa kojim se uređuje dodatna supervizija financijskih konglomerata.
(2) Ako se na mješoviti financijski holding odnose odredbe ovoga Zakona koje su istovjetne odredbama propisa kojima se prenose odredbe Direktive 2009/138/EZ kojim se uređuje osiguranje osobito u dijelu nadzora poslovanja, Hrvatska narodna banka, ako je konsolidirajuće nadzorno tijelo i uz suglasnost tijela nadležnog za nadzor društava za osiguranje, može donijeti odluku da se na mješoviti financijski holding primjenjuju samo relevantne odredbe onog zakona kojim se uređuje najznačajniji financijski sektor utvrđen prema zakonu kojim se uređuje dodatna supervizija financijskih konglomerata odnosno nacionalnog propisa kojim se u nacionalno zakonodavstvo prenosi članak 3., stavak 2. Direktive 2002/87/EZ.
(3) Kada je Hrvatska narodna banka konsolidirajuće nadzorno tijelo obavještava Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo i Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje o odlukama koje je donijela u skladu sa stavcima 1. i 2. ovoga članka.
(4) Europska središnja banka preuzima zadatke koordinatora financijskog konglomerata u skladu s kriterijima koji su utvrđeni mjerodavnim pravom Europske unije u odnosu na značajni nadzirani subjekt.
(5) Hrvatska narodna banka preuzima zadatke koordinatora financijskog konglomerata u skladu s kriterijima utvrđenim mjerodavnim pravom Europske unije u odnosu na manje značajni nadzirani subjekt.
Suradnja s nadležnim tijelima trećih zemalja radi obavljanja supervizije
Članak 154.
(1) Hrvatska narodna banka može sklopiti sporazum s jednim ili više nadležnih tijela trećih zemalja radi obavljanja supervizije na konsolidiranoj osnovi nad:
1. kreditnom institucijom čije matično društvo ima sjedište u trećoj zemlji ili
2. kreditnom institucijom u trećoj zemlji čije matično društvo, bilo ono kreditna institucija, mješoviti financijski holding ili financijski holding, ima sjedište u Republici Hrvatskoj.
(2) Sporazumom iz stavka 1. ovoga članka potrebno je osigurati osnovu za razmjenu informacija potrebnih za superviziju kreditnih institucija na konsolidiranoj osnovi.
(3) Hrvatska narodna banka može predložiti Europskoj komisiji sklapanje sporazuma s jednom ili više trećih zemalja za potrebe provođenja supervizije kreditnih institucija.
Način suradnje s trećim zemljama
Članak 155.
(1) U slučaju kada je kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj društvo kći kreditnoj instituciji, mješovitom financijskom holdingu ili financijskom holdingu sa sjedištem u trećoj zemlji i ne podliježe superviziji na konsolidiranoj osnovi od strane Hrvatske narodne banke ili nadležnog tijela druge države članice, Hrvatska narodna banka, ako je nadležna, provjerit će podliježe li kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja je društvo kći superviziji na konsolidiranoj osnovi od strane nadležnog tijela treće zemlje, a koja je istovjetna načelima utvrđenima ovim Zakonom i zahtjevima iz dijela prvog, glave II. poglavlja 2. Uredbe (EU) br. 575/2013.
(2) Hrvatska narodna banka izvršit će provjeru iz stavka 1. ovoga članka na zahtjev matičnog društva, druge nadzirane osobe kojoj je odobren rad u državi članici ili na vlastitu inicijativu, pri čemu će se savjetovati s ostalim nadležnim tijelima uključenima u superviziju.
(3) Hrvatska naroda banka dužna je pri provjeri iz stavka 1. ovoga članka uzeti u obzir moguće opće smjernice Europskog odbora za bankarstvo o usklađenosti pravila supervizije na konsolidiranoj osnovi koju provode nadležna tijela trećih zemalja nad kreditnim institucijama čija matična društva imaju sjedište u trećim zemljama s načelima utvrđenima ovim Zakonom i Uredbom (EU) br. 575/2013. U tom smislu, Hrvatska narodna banka dužna je savjetovati se s Europskim nadzornim tijelom za bankarstvo prije donošenja odluke.
(4) U slučaju kada se utvrdi da u trećoj zemlji ne postoji supervizija na konsolidiranoj osnovi istovjetna načelima utvrđenima ovim Zakonom i Uredbom (EU) br. 575/2013, Hrvatska će narodna banka, ako je nadležna, na kreditnu instituciju sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja je društvo kći na odgovarajući način primijeniti odredbe ovoga Zakona i Uredbe (EU) br. 575/2013 ili druge odgovarajuće supervizorske postupke koji postižu ciljeve supervizije kreditnih institucija na konsolidiranoj osnovi.
(5) Supervizorski postupci iz stavka 4. ovoga članka, nakon usuglašavanja s ostalim nadležnim tijelima uključenima u superviziju, trebaju biti odobreni od strane nadležnog tijela koje bi bilo odgovorno za superviziju kreditnih institucija na konsolidiranoj osnovi.
(6) Hrvatska narodna banka može u posebnim slučajevima zahtijevati osnivanje financijskog holdinga ili mješovitog financijskog holdinga sa sjedištem u jednoj od država članica te da se provede konsolidacija u skladu s ovim Zakonom.
(7) Hrvatska narodna banka obavještava o postupcima iz ovoga članka ostala nadležna tijela uključena u superviziju na konsolidiranoj osnovi, Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo i Europsku komisiju.
XI.10. ZNAČAJNA PODRUŽNICA
Odlučivanje o statusu značajne podružnice koja posluje na području Republike Hrvatske
Članak 156.
(1) Hrvatska narodna banka može konsolidirajućem nadzornom tijelu uputiti zahtjev da podružnica kreditne institucije iz te države članice koja pruža usluge na području Republike Hrvatske dobije status značajne podružnice a u slučaju ako kreditna institucija iz države članice nije članica grupe kreditnih institucija u EU-u, Hrvatska narodna banka zahtjev će uputiti nadležnom tijelu matične države članice.
(2) U zahtjevu iz stavka 1. ovoga članka Hrvatska narodna banka navest će razloge, a osobito:
1. drži li ta podružnica u Republici Hrvatskoj više od 2% ukupnih depozita određenih zakonom kojim se uređuje sustav osiguranja depozita
2. može li privremeni ili trajni prestanak pružanja usluga utjecati na sistemsku likvidnost tržišta i na platne sustave i sustave za poravnanje i namiru financijskih instrumenata u Republici Hrvatskoj i
3. veličinu i značajnost podružnice, s obzirom na broj klijenata, za bankovni ili financijski sustav Republike Hrvatske.
(3) Hrvatska narodna banka, nadležno tijelo matične države članice i konsolidirajuće nadzorno tijelo ako je određeno surađivat će u postupku donošenja zajedničke odluke o značajnoj podružnici.
(4) Ako odluka iz stavka 3. ovoga članka nije donesena u roku od dva mjeseca od dana primitka zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka, Hrvatska narodna banka će u roku od iduća dva mjeseca o tome donijeti samostalnu odluku vodeći pri tome računa o stavovima konsolidirajućeg nadzornog tijela ili nadležnih tijela matične države članice.
(5) Odluka iz stavka 3. ili 4. ovoga članka obvezujuća je, a dostavlja se svim relevantnim nadležnim tijelima.
(6) Donošenje odluke iz stavka 3. ili 4. ovoga članka ne utječe na ovlasti drugog nadležnog tijela dane ovim Zakonom.
(7) Ako se nadležno tijelo matične države članice nije savjetovalo s Hrvatskom narodnom bankom u vezi s operativnim postupcima propisanima za planove oporavka likvidnosti koje je to tijelo poduzelo ili ako Hrvatska narodna banka nakon provedenog savjetovanja smatra da ti operativni postupci koje je poduzelo nadležno tijelo matične države članice nisu primjereni, Hrvatska narodna banka može zatražiti posredovanje Europskog nadzornog tijela za bankarstvo u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 1093/2010.
(8) Hrvatska narodna banka surađivat će s nadležnim tijelima matične države članice kreditne institucije iz države članice koja ima značajnu podružnicu u Republici Hrvatskoj pri planiranju i koordinaciji aktivnosti iz članka 139. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona.
(9) Hrvatska narodna banka sudjelovat će u kolegiju supervizora za značajnu podružnicu kreditne institucije iz države članice koja pruža usluge na području Republike Hrvatske, a koji je osnovalo nadležno tijelo matične države članice, radi suradnje uređene člankom 126. i člankom 139. stavkom 1. točkom 3. ovoga Zakona te radi razmjene informacija iz članka 145. stavka 6. točaka 3. i 4. ovoga Zakona, ako nadležno tijelo matične države članice odluči uključiti Hrvatsku narodnu banku u rad kolegija.
Odlučivanje o statusu značajne podružnice kada je Hrvatska narodna banka konsolidirajuće nadzorno tijelo
Članak 157.
(1) Ako Hrvatska narodna banka kao konsolidirajuće nadzorno tijelo zaprimi zahtjev nadležnog tijela druge države članice da podružnicu koja pruža usluge na području te države članice smatra značajnom podružnicom, Hrvatska narodna banka surađivat će s nadležnim tijelom te države članice pri donošenju zajedničke odluke o statusu značajne podružnice.
(2) Odluka iz stavka 1. ovoga članka dostavlja se relevantnim nadležnim tijelima.
(3) Ako zajednička odluka o značajnosti podružnice nije donesena u roku dva mjeseca od dana zaprimanja zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka, a nadležno tijelo te države članice u roku od iduća dva mjeseca donese odluku da se podružnici iz stavka 1. ovoga članka dodjeljuje status značajne podružnice, ta je odluka obvezujuća i za Hrvatsku narodnu banku.
(4) Hrvatska narodna banka nadležnim će tijelima države članice u kojoj kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj ima značajnu podružnicu proslijediti informacije iz članka 145. stavka 6. točaka 3. i 4. ovoga Zakona te u suradnji s tim nadležnim tijelima planirati i koordinirati aktivnosti iz članka 139. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona.
(5) Ako u kreditnoj instituciji iz stavka 1. nastane izvanredno stanje, Hrvatska narodna banka o tome će bez odgode obavijestiti osobe iz članka 165. stavka 1. točke 1. i članka 167. stavka 1. ovoga Zakona te Europski odbor za sistemske rizike.
(6) Hrvatska narodna banka nadležnim tijelima države članice u kojoj kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj ima značajnu podružnicu proslijedit će sljedeće informacije:
1. procjenu rizika kreditne institucije koja ima značajnu podružnicu na pojedinačnoj ili konsolidiranoj osnovi u skladu s člankom 98. stavkom 1. i člankom 99. stavkom 1. ovoga Zakona i ako je primjenjivo procjenu rizika iz članka 141. stavaka 2. i 3. ovoga Zakona i
2. odluke o izrečenim supervizorskim mjerama iz članaka 105. i 110. ovoga Zakona koje su relevantne za tu podružnicu i
3. odluke u vezi s validacijom internih modela koje su relevantne za tu podružnicu.
(7) Hrvatska narodna banka savjetovat će se s nadležnim tijelom države članice u kojoj kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj ima značajnu podružnicu o operativnim postupcima propisanima za planove oporavka likvidnosti, ako je to relevantno za likvidnosni rizik u valuti države članice domaćina.
Osnivanje kolegija supervizora za značajne podružnice
Članak 158.
(1) Ako kolegij supervizora iz članka 140. ovoga Zakona nije osnovan, a kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj ima značajne podružnice u drugim državama članicama, Hrvatska narodna banka osnovat će kolegij supervizora i predsjedati njime kako bi se omogućila suradnja uređena člankom 119. te razmjena informacija iz članka 145. stavka 6. točaka 3. i 4. ovoga Zakona.
(2) Nakon konzultacija s relevantnim nadležnim tijelima Hrvatska narodna banka uredit će pisanim aktom osnivanje i rad kolegija iz stavka 1. ovoga članka te će određivati koje će od relevantnih nadležnih tijela prisustvovati sastancima ili na drugi način sudjelovati u radu kolegija, vodeći računa o mogućem utjecaju planiranih supervizorskih aktivnosti osobito u odnosu na stabilnost financijskog sustava u njihovim državama i obvezama iz članka 157. ovoga Zakona.
(3) Hrvatska narodna banka pravodobno će i redovito obavještavati sve članove kolegija supervizora o planiranim sastancima i glavnim pitanjima koja će biti predmetom rasprave te o zauzetim stavovima i poduzetim mjerama.
XI.11. NAKNADA ZA SUPERVIZIJU
Godišnja naknada za superviziju
Članak 159.
(1) Za obavljanje supervizije iz ove glave kreditne institucije sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, matični financijski holding i matični mješoviti financijski holding koji su dobili odobrenje temeljem ovoga Zakona, i podružnice koje su osnovale kreditne institucije sa sjedištem izvan Republike Hrvatske plaćaju Hrvatskoj narodnoj banci naknadu za superviziju.
(2) Hrvatska narodna banka podzakonskim propisom uređuje visinu, osnovicu, način izračuna i način plaćanja godišnje naknade za superviziju iz stavka 1. ovoga članka.
XII. SURADNJA S NADLEŽNIM TIJELIMA I RAZMJENA INFORMACIJA
Suradnja između nadležnih i nadzornih tijela Republike Hrvatske
Članak 160.
(1) Hrvatska narodna banka, Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga i nadzorna tijela u Republici Hrvatskoj dostavit će na zahtjev pojedinog nadležnog tijela tom tijelu sve informacije o kreditnoj ili financijskoj instituciji koje su mu potrebne u postupku provođenja zadataka supervizije i nadzora nad kreditnom ili financijskom institucijom, u postupku vezanom za izdavanje odobrenja i suglasnosti ili pri odlučivanju o drugim pojedinačnim zahtjevima iz svoje nadležnosti.
(2) Tijela iz stavka 1. ovoga članka međusobno se obavještavaju o ukidanju odobrenja, nezakonitostima i nepravilnostima koje utvrde tijekom obavljanja supervizije i nadzora i o izrečenim mjerama za njihovo otklanjanje ako su ti nalazi i izrečene mjere bitni za rad tog drugog tijela.
(3) Ako neko tijelo koje nije nadležno tijelo ima ovlasti za sanaciju, Hrvatska narodna banka i to tijelo usko će surađivati i konzultirati se prilikom pripreme sanacijskog plana, kao i u svim drugim situacijama u kojima ovaj Zakon i nacionalni propisi država članica kojim je prenesena Direktiva 2013/36/EU, Direktiva 2014/59/EU ili Uredba (EU) br. 575/2013 zahtijevaju suradnju i međusobnu konzultaciju.
XIII. OBVEZA ČUVANJA POVJERLJIVIH INFORMACIJA
Obveza čuvanja povjerljivih informacija
Članak 161.
(1) Radnici Hrvatske narodne banke, ovlašteni revizori i druge stručne osobe koje rade ili su radile po ovlaštenju Hrvatske narodne banke dužni su sve informacije u vezi sa supervizijom kreditne institucije koje su saznali tijekom rada za Hrvatsku narodnu banku čuvati kao povjerljive.
(2) Osobe iz stavka 1. ovoga članka ne smiju povjerljive informacije učiniti dostupnima nijednoj drugoj osobi ili javnopravnom tijelu, osim u obliku skupnih podataka iz kojih nije moguće prepoznati pojedinačnu kreditnu instituciju.
(3) Hrvatska narodna banka dužna je sve informacije u vezi sa supervizijom kreditne institucije koje je saznala tijekom obavljanja supervizije ili drugih poslova iz ovoga Zakona čuvati kao povjerljive.
(4) Obveza čuvanja povjerljivih informacija iz stavka 1. do 3. ovoga članka ne odnosi se na:
1. dostavljanje na vlastitu inicijativu povjerljivih informacija nadležnom sudu, nadležnom državnom odvjetništvu, Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, Uredu europskog javnog tužitelja, Ministarstvu unutarnjih poslova, Uredu za sprječavanje pranja novca ili ovlaštenom tijelu iz druge države članice za potrebe prijavljivanja, sprječavanja, otkrivanja ili istraživanja kaznenih djela te vođenja kaznenog postupka ili postupka koji mu prethodi
2. dostavljanje povjerljivih informacija koje se priopćavaju za potrebe Državnog odvjetništva Republike Hrvatske te dostavljanje povjerljivih informacija Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta i Ministarstvu unutarnjih poslova u kaznenom postupku ili postupku koji mu prethodi, ako to pisanim putem naloži Državno odvjetništvo Republike Hrvatske ili nadležni sud ili pisanim putem zatraži ovlašteno tijelo iz druge države članice
3. dostavljanje povjerljivih informacija poreznim tijelima sukladno poreznim propisima
4. dostavljanje povjerljivih informacija u postupku prisilne likvidacije nad kreditnom institucijom ili u sudskom postupku koji je u vezi s tim postupkom prisilne likvidacije pokrenut, osim onih koji se odnose na fizičke ili pravne osobe koje poduzimaju radnje i postupke u svrhu reorganizacije kreditne institucije ili
5. ispunjavanje zahtjeva Europskog parlamenta zasnovanih na ovlasti za istraživanje iz članka 226. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.
(5) Obveza čuvanja informacija iz stavka 1. ovoga članka ne sprječava Hrvatsku narodnu banku da:
1. razmjenjuje informacije s nadležnim tijelima ili ih prosljeđuje Europskom nadzornom tijelu za bankarstvo, Europskom odboru za sistemske rizike ili Europskom nadzornom tijelu za vrijednosne papire i tržišta kapitala na način kako je to uređeno ovim Zakonom, Uredbom (EU) br. 575/2013, Uredbom (EU) 2019/2033 i ostalim primjenjivim propisima Europske unije
2. javno objavljuje informacije iz članka 172. ovoga Zakona
3. objavljuje rezultate testiranja otpornosti na stres provedenih u skladu s člankom 98. stavkom 7. ovoga Zakona ili člankom 32. Uredbe (EU) br. 1093/2010.
(6) Razmjena informacija iz stavka 5. ovoga članka podliježe obvezi čuvanja povjerljivih informacija iz stavaka 1. do 3. ovoga članka.
Upotreba povjerljivih informacija od strane Hrvatske narodne banke
Članak 162.
Hrvatska narodna banka može se povjerljivim informacijama koje je saznala tijekom obavljanja supervizije ili drugih poslova iz ovoga Zakona koristiti samo u sljedećim slučajevima:
1. pri provjeri ispunjavanja uvjeta za izdavanje odobrenja i suglasnosti o kojima odlučuje na temelju ovoga Zakona
2. pri obavljanju supervizije kreditne institucije i ostalih nadzornih aktivnosti, na pojedinačnoj i/ili konsolidiranoj osnovi, osobito u smislu likvidnosti, solventnosti, velikih izloženosti, administrativnih i računovodstvenih procedura, sustava unutarnjih kontrola te izricanja supervizorskih mjera i mjera rane intervencije
3. pri izvršavanju svojih ovlasti za sanaciju
4. u prekršajnim postupcima
5. u postupku izricanja upravnih sankcija, upravnih mjera i periodičnih penala
6. pri postupanju s obavijesti o povredi mjerodavnih propisa
7. u postupku pred upravnim sudom koji se vodi protiv rješenja Hrvatske narodne banke
8. u drugim sudskim postupcima zbog povrede propisa Europske unije kojima se uređuje poslovanje kreditnih institucija ili
9. pri ispunjavanju zahtjeva Europskog parlamenta zasnovanih na ovlasti za istraživanje iz članka 226. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.
Razmjena informacija između tijela
Članak 163.
(1) Iznimno od članaka 161. i 162. ovoga Zakona Hrvatska narodna banka može povjerljive informacije razmjenjivati sa sljedećim osobama u Republici Hrvatskoj ili u državama članicama u svrhu provođenja supervizije, nadzora i drugih poslova za koje su ovlaštene, i to:
1. tijelima nadležnima za nadzor kreditnih institucija i investicijskih društava te drugim tijelima nadležnima za nadzor subjekata financijskog sektora i financijskih tržišta
2. tijelima nadležnima za očuvanje financijske stabilnosti primjenom makrobonitetnih propisa
3. tijelima koja provode reorganizacijske mjere, kako su definirane propisom kojim se uređuje prisilna likvidacija kreditnih institucija, ili tijela kojima je cilj očuvanje financijske stabilnosti
4. sudu i drugim tijelima ili pravnim osobama ovlaštenima za obavljanje poslova u provođenju postupka likvidacije kreditne institucije ili u drugim sličnim postupcima pri izvršavanju njihovih zakonom utvrđenih zadataka
5. revizorima koji obavljaju reviziju kreditnih i financijskih institucija, te društava osiguranja pri izvršavanju njihovih zakonom utvrđenih zadataka
6. ugovornim ili institucionalnim sustavima zaštite iz članka 113. stavka 7. Uredbe (EU) br. 575/2013
7. tijelima koja administriraju sustave za osiguranje depozita i sustave za zaštitu ulagatelja
8. sanacijskim tijelima i Ministarstvu financija na temelju zakona kojim se uređuje sanacija kreditnih institucija i investicijskih društava
9. tijelima nadležnim za nadzor kreditnih i financijskih institucija koje su obveznici primjene propisa kojima se uređuje sprječavanje pranja novca i financiranje terorizma radi usklađenosti s tim propisima
10. financijsko-obavještajnim jedinicama prema propisima kojima se uređuje sprječavanje pranja novca i financiranje terorizma
11. tijelima nadležnim za primjenu propisa kojima se uređuje strukturna podjela unutar bankovne grupe i
12. poreznim tijelima unutar Republike Hrvatske, a kada informacija potječe iz druge države članice, uz izričitu suglasnost nadležnog nadzornog tijela koje je informaciju priopćilo.
(2) Na osobe kojima je Hrvatska narodna banka dostavila povjerljive informacije u skladu sa stavkom 1. ovoga članka primjenjuje se obveza čuvanja povjerljivih informacija iz članka 161. ovoga Zakona.
Razmjena informacija s osobama ovlaštenima za provedbu nadzora
Članak 164.
(1) Iznimno od odredbi članaka 161., 162. i 168 . ovoga Zakona i iznimno od odredbi kojima su u nacionalni propis država članica preneseni članci 53., 54. i 55. Direktive 2013/36/EU, Hrvatska narodna banka razmjenjivat će povjerljive informacije s osobama koje su u Republici Hrvatskoj ili u drugim državama članicama ovlaštene za provedbu nadzora, i to nad:
1. tijelima koja obavljaju poslove u postupku likvidacije kreditne institucije ili u nekom drugom sličnom postupku
2. ugovornim ili institucionalnim sustavima zaštite iz članka 113. stavka 7. Uredbe (EU) br. 575/2013
3. revizorima koji obavljaju reviziju kreditnih institucija, društava za osiguranje i financijskih institucija.
(2) Hrvatska narodna banka razmijenit će povjerljive informacije s tijelima i osobama iz stavka 1. ovoga članka ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:
1. informacije se daju samo u svrhu obavljanja nadzornih zadataka tih tijela i osoba
2. primljene informacije tijela i osobe čuvaju kao povjerljive informacije u skladu s člankom 161. stavcima od 1. do 3. ovoga Zakona i
3. informacije koje potječu iz druge države članice ne smiju se dostaviti bez izričite suglasnosti nadležnog tijela države članice od kojeg je informaciju primila i, ako je primjenjivo, samo za svrhu za koju je suglasnost nadležnog tijela države članice dana.
(3) Iznimno od članaka 161., 162. i 168. ovoga Zakona, i iznimno od odredbi kojima su u nacionalno pravo u preneseni članci 53., 54. i 55. Direktive 2013/36/EU, Hrvatska narodna banka može, radi jačanja stabilnosti i očuvanja cjelovitosti financijskog sustava, razmjenjivati informacije i s drugim nadležnim tijelima i institucijama u Republici Hrvatskoj i drugoj državi članici koje u skladu sa zakonom provode postupke u vezi s kršenjem prava trgovačkih društava ako to u pisanom obliku zatraži ili naloži nadležni sud, a Hrvatska narodna banka tim će tijelima priopćiti povjerljive informacije ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:
1. informacije se daju samo u vezi s provođenjem postupaka u vezi s kršenjem prava trgovačkih društva
2. primljene informacije tijela čuvaju kao povjerljive informacije u skladu s člankom 161. stavcima od 1. do 3. ovoga Zakona i
3. informacije koje potječu iz druge države članice ne smije dostaviti bez izričite suglasnosti nadležnog tijela države članice od kojeg je informaciju primila i ako je primjenjivo, samo u svrhu za koju je suglasnost nadležnog tijela države članice dana.
(4) Ako se tijela i osobe iz stavka 1. ovoga članka koriste uslugama osoba koje nisu zaposlene u javnom sektoru, Hrvatska narodna banka može i s tim osobama razmjenjivati informacije iz stavka 3. ovoga članka pod uvjetima iz stavka 3. ovoga članka.
(5) Tijela iz stavka 3. ovoga članka dostavljaju Hrvatskoj narodnoj banci imena i detaljne podatke o odgovornostima osoba kojima Hrvatska narodna banka dostavlja povjerljive informacije.
(6) Hrvatska narodna banka će obavijestiti Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo o nazivima tijela koja mogu primiti informacije od Hrvatske narodne banke temeljem ovoga članka.
Razmjena informacija koje se odnose na monetarnu politiku, osiguranje depozita, sistemski rizik i nadzor nad platnim prometom
Članak 165.
(1) Hrvatska narodna banka dostavit će povjerljive informacije u svrhu obavljanja njihovih zadataka sljedećim tijelima u Republici Hrvatskoj ili u drugim državama članicama:
1. središnjim bankama članicama Europskog sustava središnjih banaka i drugim tijelima s ovlastima i odgovornostima za provođenje monetarne politike, kada je ta povjerljiva informacija relevantna za ostvarenje njihovih ciljeva vezanih uz provođenje monetarne politike i održavanje likvidnosti, nadzor nad platnim sustavima, sustavima za poravnanje i namiru financijskih instrumenata te očuvanje stabilnosti financijskog sustava, a osobito u izvanrednom stanju iz članka 143. ovoga Zakona, kada je takve informacije potrebno dostaviti bez odgode
2. ugovornim i institucionalnim sustavima zaštite iz članka 113. stavka 7. Uredbe (EU) br. 575/2013
3. drugim tijelima nadležnima za nadzor nad platnim sustavima i
4. Europskom odboru za sistemske rizike, Europskom nadzornom tijelu za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje, Europskom nadzornom tijelu za vrijednosne papire i tržišta kapitala, ako su te informacije relevantne za ispunjavanje njihovih zadataka propisanih uredbama (EU) br. 1092/2010, (EU) br. 1094/2010 ili (EU) br. 1095/2010.
(2) Hrvatska narodna banka može od tijela iz stavka 1. ovoga članka zatražiti informacije u slučaju kada su te informacije nužne u svrhu obavljanja supervizije ili drugih poslova iz svoje nadležnosti u skladu s člankom 162. ovoga Zakona.
(3) Na osobe iz ovoga članka primjenjuje se obveza čuvanja povjerljivih informacija iz članka 161. stavaka 1. do 3. ovoga Zakona.
(4) U izvanrednim stanjima iz članka 143. ovoga Zakona Hrvatska narodna banka će bez odgode dostavit povjerljive informacije:
– središnjim bankama članicama Europskog sustava središnjih banaka ako je to potrebno za obavljanja njihovih zadataka, uključujući provođenje monetarne politike i održavanje likvidnosti, nadzor nad platnim sustavima, sustavima za poravnanje i namiru financijskih instrumenata te očuvanje stabilnosti financijskog sustava i
– Europskom odboru za sistemski rizik ako je to potrebno za obavljanje njegovih zadataka.
Prijenos informacija međunarodnim tijelima
Članak 166.
(1) Iznimno od članka 161. stavaka od 1. do 4. i članka 162. ovoga Zakona i iznimno od odredbi kojima su u nacionalni propis država članica preneseni članak 53. stavak 1. i članak 54. Direktive 2013/36/EU, Hrvatska narodna banka će na zahtjev Međunarodnog monetarnog fonda u svrhu obavljanja njegovih zadataka, Svjetske banke za potrebe procjena u okviru Programa procjene financijskog sektora, Banke za međunarodne namire za potrebe studija kvantitativnog učinka ili Odbora za financijsku stabilnost za potrebe njegove nadzorne funkcije dostaviti skupne podatke ili podatak iz kojeg nije moguće prepoznati o kojoj se kreditnoj instituciji radi ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:
1. zahtjev je opravdan jer je zatražen u svrhu obavljanja dodijeljenih im ovlasti
2. zahtjev je dovoljno precizan u pogledu vrste, opsega i formata traženih informacija te sredstava njihova priopćavanja ili prijenosa
3. tražene informacije potrebne su isključivo za izvršavanje konkretnih zadataka podnositelja zahtjeva te ne prelaze njegove utvrđene zadatke
4. informacije se prenose ili priopćavaju isključivo osobama koje su izravno uključene u izvršavanje zadatka u čiju se svrhu podaci dostavljaju i
5. na osobe koje imaju pristup informacijama postoji obveza čuvanja povjerljivih informacija u sadržaju jednakom kao u članku 161. ovoga Zakona.
(2) Ako je zahtjevom iz stavka 1. ovoga članka zatražena druga informacija, različita od one navedene u tom stavku, Hrvatska narodna banka može druge informacije učiniti dostupnima isključivo u svojim prostorijama.
(3) Ako priopćavanje informacija na temelju zahtjeva iz ovoga članka predstavlja obradu osobnih podataka, podnositelj zahtjeva dužan je ispunjavati uvjete utvrđene propisima kojima se uređuje zaštita osobnih podataka.
Razmjena informacija s drugim subjektima
Članak 167.
(1) Iznimno od članka 161. stavaka od 1. do 4. i članka 162. ovoga Zakona i iznimno od odredbi kojima su u nacionalni propis država članica preneseni članak 53. stavak 1. i članak 54. Direktive 2013/36/EU, Hrvatska narodna banka može povjerljive informacije dostaviti ministarstvu nadležnom za financije, odnosno državnom tijelu ovlaštenom za predlaganje i nadzor nad primjenom zakona iz područja supervizije kreditnih institucija, financijskih institucija i društava za osiguranje, samo za potrebe bonitetnog nadzora, te za provođenje preventivnih i sanacijskih mjera za kreditne institucije koje posluju s poteškoćama.
(2) Ako nastupi izvanredno stanje iz članka 143. stavka 1. ovoga Zakona, Hrvatska narodna banka dostavlja informacije relevantne za osobe iz stavka 1. ovoga članka iz svih dotičnih država članica.
(3) Hrvatska narodna banka može povjerljive informacije povezane s bonitetnom supervizijom dostaviti istražnim povjerenstvima Hrvatskog sabora, Državnom uredu za reviziju i drugim tijelima koja provode slične postupke, ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
1. tijela imaju na zakonu utemeljene ovlasti za provođenje temeljite kontrole i istraživanja aktivnosti Hrvatske narodne banke pri obavljanju supervizije kreditnih institucija ili provedbe propisa kojima se uređuje supervizija
2. tijelima su povjerljive informacije neophodne u svrhu ispunjenja njihovih zakonskih ovlasti
3. za radnike ili članove tijela koji imaju pristup povjerljivim informacijama primjenjuje se pravila o obvezi čuvanja povjerljivih informacija koja su barem jednakovrijedna obvezi čuvanja povjerljivih informacija iz članka 161. stavaka od 1. i 2. ovoga Zakona
4. ako su povjerljive informacije dobivene od nadležnih tijela druge države članice, one se ne smiju učiniti dostupnima bez izričite suglasnosti tih nadležnih tijela i mogu se upotrijebiti samo u svrhu za koju su dane.
(4) Ako povjerljive informacije iz ovoga članka sadrže osobne podatke, pri korištenju tih podataka tijela iz stavka 3. ovoga članka dužna su postupati u skladu s propisom kojim se uređuje zaštita osobnih podataka.
(5) Informacije dobivene u skladu s člankom 124. i 125., člankom 161. stavkom 5. i člankom 163. ovoga Zakona kao i informacije dobivene tijekom obavljenog nadzora u poslovnim prostorijama iz članaka 120. i 125. ovoga Zakona Hrvatska narodna banka ne smije priopćiti tijelima iz stavaka 1. do 4. ovoga članka bez izričite suglasnosti nadležnog tijela koje je informaciju dalo ili nadležnih tijela države članice u kojoj je obavljen nadzor u poslovnim prostorijama.
(6) Hrvatska narodna banka može povjerljive informacije iz članaka 161., 162. i 168. ovoga Zakona odnosno iz odredbi kojima su u nacionalno pravo u preneseni članci 53., 54. i 55. Direktive 2013/36/EU dostaviti društvu za poravnanje koje obavlja poslove poravnanja i namire, a koje je priznato prema zakonu kojim se uređuje tržište financijskih instrumenata, ako ocijeni da su ti podaci potrebni za stabilno poslovanje s obzirom na rizik neispunjenja ili mogućeg neispunjenja obveza sudionika tog tržišta.
(7) Hrvatska narodna banka može informacije iz članka 161. stavka 5. ovoga Zakona priopćiti tijelima iz stavka 6. ovoga članka samo uz izričitu suglasnost nadležnog tijela od kojeg je informacije primila.
(8) Na tijela i osobe iz stavaka 1., 3. i 6. ovoga članka primjenjuje se obveza čuvanja povjerljivih informacija iz članka 161. stavaka od 1. do 3. ovoga Zakona.
Suradnja s nadležnim tijelima trećih zemalja
Članak 168.
(1) Hrvatska narodna banka može sklopiti sporazum s jednim ili više nadležnih tijela trećih zemalja i osobama iz trećih zemalja koje imaju položaj jednak osobama iz članaka 163. i 164. ovoga Zakona radi razmjene informacija, a u svrhu obavljanja supervizije, nadzora ili drugih poslova za koje su ovlašteni.
(2) Hrvatska narodna banka može dostaviti povjerljive informacije i osobama iz trećih zemalja koje imaju položaj jednak tijelima i osobama iz stavka 1. ovoga članka ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
1. ako se s njima dogovorila o međusobnoj razmjeni podataka
2. ako za osobe iz treće zemlje u toj državi postoji obveza čuvanja povjerljivih informacija u sadržaju jednakom kao u članku 161. stavcima od 1. do 3. ovoga Zakona
3. ako će se informacija koja je predmetom dostavljanja osobama i tijelima iz stavka 1. ovoga članka upotrijebiti samo u svrhu obavljanja supervizije, nadzora ili drugih poslova za koje je to tijelo ovlašteno i
4. ako su povjerljive informacije dobivene od nadležnih tijela druge države članice, to nadležno tijelo je Hrvatskoj narodnoj banci dalo izričitu suglasnost da se te informacije razmijene i, ako je primjenjivo, da budu korištene samo za svrhu za koju su dane.
(3) Hrvatska narodna banka može Europskom nadzornom tijelu za bankarstvo dostaviti informacije dobivene od tijela iz ovoga članka.
Obrada osobnih podataka
Članak 169.
Na obradu osobnih podataka koja se obavlja temeljem ovoga Zakona primjenjuju se propisi kojima je uređena zaštita osobnih podataka.
Obavješćivanje tijela Europske unije
Članak 170.
(1) Hrvatska narodna banka obavještava Europsku komisiju, Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo, Europski odbor za bankarstvo i druga tijela Europske unije i o svim pitanjima kada je to propisano pravnom stečevinom Europske unije.
(2) Ako je Hrvatska narodna banka konsolidirajuće nadzorno tijelo, ona će drugim relevantnim nadležnim tijelima i Europskom nadzornom tijelu za bankarstvo u postupcima izdavanja i ukidanja odobrenja za rad dostaviti sve informacije o grupi kreditnih institucija, a osobito informacije iz članka 16. stavka 1. točke 2., članka 181., te članka 175. stavaka od 4. do 6. ovoga Zakona, a osobito informacije o pravnim odnosima u grupi kreditnih institucija te o upravljačkoj i organizacijskoj strukturi grupe kreditnih institucija.
(3) Hrvatska narodna banka obavještava Europsku središnju banku o svim postupcima, odlukama i drugim bitnim okolnostima koje su značajne za obavljanje supervizorskih ovlasti i zadataka Europske središnje banke iz članka 4. Uredbe (EU) br. 1024/2013 te u vezi s tim o svim izrečenim upravnim sankcijama, periodičnim penalima i upravnim mjerama, podnesenim pravnim lijekovima i tijeku postupka.
Razmjena informacija o kaznama
Članak 171.
U skladu sa zahtjevima koji se odnose na čuvanje povjerljivih informacija iz članka 161. stavka od 1. do 3. ovoga Zakon, Hrvatska narodna banka obavješćuju Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo o svim izrečenim upravnim sankcijama i upravnim mjerama, odlukama u prekršajnom postupku te o podnesenim pravnim lijekovima u vezi s tim upravnim sankcijama, upravnim mjerama i prekršajnim postupkom te o ishodu tih postupaka.
Javno objavljivanje informacija Hrvatske narodne banke
Članak 172.
(1) Hrvatska narodna banka dužna je javno objaviti sljedeće informacije:
1. tekstove zakona, odluka, uputa i općih smjernica u području bonitetne regulative, a koji su doneseni u Republici Hrvatskoj
2. način korištenja mogućnostima i diskrecijskim pravima navedenima u propisima Europske unije kojima se uređuje poslovanje kreditne institucije
3. opće kriterije i metodologije koje primjenjuje pri superviziji kreditnih institucija iz članka 99. ovoga Zakona i kriterije za primjenu načela razmjernosti kako je navedeno u članku 98. stavku 4. ovoga Zakona
4. agregirane statističke podatke o ključnim aspektima provedbe bonitetnog okvira koje je Hrvatska narodna banka prikupila na temelju propisa uključujući broj i vrstu naloženih supervizorskih mjera te o izrečenim upravnim sankcijama i kaznama za povrede i pravomoćnim prekršajnim kaznama propisane ovim Zakonom.
(2) Informacije iz stavka 1. ovoga članka objavit će se na način koji omogućuje usporedbu između pristupa prihvaćenih od nadležnih tijela u različitim državama članicama, redovito će se ažurirati i biti će dostupne na internetskim stranicama Hrvatske narodne banke.
(3) Osim informacija iz stavka 1. ovoga članka, Hrvatska narodna banka može objaviti i druge informacije iz svoje nadležnosti.
(4) Hrvatska narodna banka na svojim internetskim stranicama objavljuje odluke o izrečenim pravomoćnim prekršajnim kaznama temeljem ovog Zakona kreditnim institucijama, odgovornim osobama kreditnih institucija, te ostalim osobama, a koje su izrekli općinski sudovi i druga tijela nadležna za vođenje prekršajnih postupaka, a koje su donesene u postupcima u kojima je Hrvatska narodna banka ovlašteni tužitelj.
(5) Hrvatska narodna banka na svojim internetskim stranicama objavljuje odluke o svakoj izrečenoj novčanoj kazni temeljem ovog Zakona, a koja je izrečena kreditnoj instituciji, odgovornim osobama kreditnih institucija, te ostalim osobama, a koje su donesene u postupku izricanja upravne sankcije.
(6) Odluke iz stavaka 4. i 5. ovoga članka objavljuju bez odgode, a nakon što je osoba kojoj je izrečena novčana kazna o tome obaviještena.
(7) Ako je protiv rješenja kojim je izrečena novčana kazna podnesena tužba, Hrvatska narodna banka će bez odgode objaviti svaku informaciju o podnesenim pravnim lijekovima i tijeku postupka.
(8) Hrvatska narodna banka može objaviti rješenje koje donosi u izvršavanju svojih ovlasti uz koje je tada dužna objaviti i odluku upravnog suda donesenu povodom tužbe na to rješenje.
(9) Podaci koji predstavljaju bankovnu tajnu na temelju odredbi ovoga Zakona izuzet će se od objava iz stavaka 4. i 5. ovoga članka.
(10) Odluke o izrečenim pravomoćnim prekršajnim kaznama i izrečenim novčanim kaznama kreditnim institucijama i odgovornim osobama kreditnih institucija, te ostalim osobama Hrvatska narodna banka objavit će na anonimizirani način u sljedećim slučajevima:
1. ako je izrečena fizičkoj osobi, a Hrvatska narodna banka je prethodno procijenila da objava osobnog podataka nije razmjerna
2. ako bi objavljivanje ugrozilo stabilnost financijskog tržišta ili su u tijeku istražne radnje u kaznenom postupku
3. ako bi objavljivanje za uključenu kreditnu instituciju, odgovornu osobu kreditne institucije, ili ostalu osobu prouzročilo nerazmjernu štetu koju je moguće utvrditi ili
4. ako su nastupile pravne posljedice rehabilitacije.
(11) Objave iz stavaka 4., 5., 7. i 10. ovoga članka ostaju na internetskim stranicama najmanje pet godina.
(12) Iznimno od stavka 6. ovoga članka, Hrvatska narodna banka može odgoditi objavu odluke o izrečenoj pravomoćnoj prekršajnoj kazni ili izrečenoj novčanoj kazni ako procijeni da će okolnosti iz stavka 10. ovoga članka prestati u razumnom roku.
(13) Hrvatska narodna banka kao nadležno i imenovano tijelo temeljem ovoga Zakona će informacije iz stavaka 4., 5., 7. i 10. ovoga članka, članka 244. stavka 5., te članka 269. stavaka 3. i 4. ovoga Zakona učiniti dostupnim na jedinstvenoj europskoj pristupnoj točki (ESAP) uspostavljenoj na temelju Uredbe (EU) 2023/2859 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2023. o uspostavi jedinstvene europske pristupne točke za centralizirani pristup javno dostupnim informacijama koje su od važnosti za financijske usluge, tržišta kapitala i održivost (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 2023/2859).
(14) Hrvatska narodna banka će osigurati da informacije iz stavka 13. ovoga članka ispunjavaju sljedeće zahtjeve:
1. dostavljaju se u formatu iz kojeg se mogu izdvojiti podaci kako je definirano u članku 2. točki 3. Uredbe (EU) 2023/2859
2. priloženi su im sljedeći metapodaci:
− sva imena odnosno nazivi fizičke ili pravne osobe odnosno kreditne institucije na koju se informacije odnose
− identifikacijski broj kreditne institucije, kako je utvrđena u skladu s člankom 7. stavkom 4. točke (b) Uredbe (EU) 2023/2859
− vrsta informacija kako je klasificirana u skladu s člankom 7. stavkom 4. točkom (c) Uredbe (EU) 2023/2859
− naznaka o tome sadržavaju li informacije osobne podatke.
Posebni zahtjevi javnog objavljivanja informacija Hrvatske narodne banke
Članak 173.
(1) Hrvatska narodna banka dužna je javno objaviti sljedeće informacije povezane s izloženošću prenesenom kreditnom riziku koje je uređeno poglavljem 2. Uredbe (EU) 2017/2402:
1. opće kriterije i metodologije donesene radi nadzora nad primjenom poglavlja 2. Uredbe (EU) 2017/2402 i članka 270.a. Uredbe (EU) br. 575/2013 i
2. sažeti opis nalaza postupka supervizorske provjere i ocjene i poduzetih mjera u slučajevima nepoštivanja odredbi poglavlja 2. Uredbe (EU) 2017/2402 i članka 270.a Uredbe (EU) br. 575/2013, i to jedanput godišnje.
(2) Ako se Hrvatska narodna banka koristi diskrecijskim pravom iz članka 7. stavka 3. Uredbe (EU) br. 575/2013, dužna je objaviti sljedeće podatke:
1. kriterije koje primjenjuje za utvrđivanje postoje li tekuće ili predviđene značajne praktične ili pravne prepreke za brz prijenos regulatornog kapitala ili za otplatu obveza
2. broj matičnih kreditnih institucija koje ostvaruju korist od diskrecijskog prava određenog u članku 7. stavku 3. Uredbe (EU) br. 575/2013 te broj onih koje imaju društva kćeri u trećoj zemlji
3. na agregiranoj osnovi za Republiku Hrvatsku:
– ukupni iznos regulatornog kapitala, na konsolidiranoj osnovi, matičnih kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj, koje se koriste diskrecijskim pravom određenim člankom 7. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 575/2013, a koji se drži u društvima kćerima u trećoj zemlji
– stopu ukupnog kapitala, na konsolidiranoj osnovi, matičnih kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj koje se koriste diskrecijskim pravom određenim u članku 7. stavku 3. Uredbe (EU) br. 575/2013, u obliku regulatornog kapitala koji se drži u društvima kćerima u trećoj zemlji i
– stopu ukupnog kapitala, koja se zahtijeva prema članku 92. Uredbe (EU) br. 575/2013, na konsolidiranoj osnovi, matičnih kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj, koje se koriste diskrecijskim pravom određenim u članku 7. stavku 3. Uredbe (EU) br. 575/2013, u obliku regulatornog kapitala koji se drži u društvima kćerima u trećoj zemlji.
(3) Ako se Hrvatska narodna banka koristi diskrecijskim pravom iz članka 9. stavka 1. Uredbe (EU) br. 575/2013, dužna je objaviti sve sljedeće podatke:
1. kriterije koje primjenjuje za utvrđivanje da ne postoje tekuće ili predviđene značajne praktične ili pravne prepreke za brz prijenos regulatornog kapitala ili za otplatu obveza
2. broj matičnih kreditnih institucija koje ostvaruju korist od diskrecijskog prava određenog u članku 9. stavku 1. Uredbe (EU) br. 575/2013 te broj onih koje imaju društva kćeri u trećoj zemlji i
3. na agregiranoj osnovi za Republiku Hrvatsku:
– ukupni iznos regulatornog kapitala matičnih kreditnih institucija koje se koriste diskrecijskim pravom određenim člankom 9. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 575/2013, koji se drži u društvima kćerima u trećoj zemlji
– stopu ukupnog kapitala matičnih kreditnih institucija koje se koriste diskrecijskim pravom određenim člankom 9. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 575/2013, u obliku regulatornog kapitala koji se drži u društvima kćerima u trećoj zemlji i
– stopu ukupnog kapitala, koja se zahtijeva prema članku 92. Uredbe (EU) br. 575/2013, matičnih kreditnih institucija koje se koriste diskrecijskim pravom određenim u članku 9. stavku 1. Uredbe (EU) br. 575/2013, u obliku regulatornog kapitala koji se drži u društvima kćerima u trećoj zemlji.
XIV. OBUHVAT PRIMJENE BONITETNIH ZAHTJEVA
Ispunjavanje bonitetnih zahtjeva na pojedinačnoj osnovi
Članak 174.
(1) Kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj dužna je na pojedinačnoj osnovi ispunjavati zahtjeve u vezi sa:
− glavom VI., glavom VII. i glavom XV. ovoga Zakona i
− sastavljanjem i dostavljanjem financijskih i drugih izvještaja za potrebe Hrvatske narodne banke.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, kreditna institucija koja je uključena u grupu kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj, nije dužna na pojedinačnoj osnovi ispunjavati zahtjev vezan uz strategije i postupke procjenjivanja adekvatnosti internog kapitala iz članka 180. ovoga Zakona ako u Republici Hrvatskoj ima položaj:
− matične kreditne institucije ili
− kreditne institucije koja je društvo kći matične kreditne institucije sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, matičnog financijskog holdinga u grupi kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj ili matičnog mješovitog financijskog holdinga u grupi kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj.
(3) Obveza iz stavka 1. ovoga članka vezana uz strategije i postupke procjenjivanja adekvatnosti internog kapitala iz članka 180. ovoga Zakona odnosi se i na kreditnu instituciju koja je prema članku 19. Uredbe (EU) br. 575/2013 isključena iz grupe kreditnih institucija u RH.
Ispunjavanje bonitetnih zahtjeva na konsolidiranoj osnovi
Članak 175.
(1) Matična kreditna institucija u RH i matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH, matični financijski holding i matični mješoviti financijski holding koji su dobili odobrenje temeljem ovoga Zakona, odnosno imenovani subjekt iz glave X. ovoga Zakona, dužni su za svoju grupu kreditnih institucija u RH na konsolidiranoj odnosno potkonsolidiranoj osnovi ispunjavati zahtjeve u vezi sa:
− glavom VI., glavom VII. i glavom XV. ovoga Zakona i
− sastavljanjem i dostavljanjem financijskih i drugih izvještaja za potrebe Hrvatske narodne banke.
(2) Matična kreditna institucija u RH i matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH, matični financijski holding i matični mješoviti financijski holding koji su dobili odobrenje temeljem ovoga Zakona, odnosno imenovani subjekt iz glave X. ovoga Zakona, dužni su za svoju grupu kreditnih institucija u RH na konsolidiranoj osnovi ispunjavati zahtjeve o postupcima procjenjivanja adekvatnosti internog kapitala iz članka 180. ovoga Zakona na način propisan dijelom prvim, glavom II. poglavljem 2. odjeljcima 2. i 3. Uredbe (EU) br. 575/2013.
(3) Društvo kći koje je kreditna institucija, matični mješoviti financijski holding u grupi kreditnih institucija u RH ili matični financijski holding u grupi kreditnih institucija u RH koji su matična društva ili imaju sudjelujući udio u drugoj kreditnoj instituciji, financijskoj instituciji ili društvu za upravljanje UCITS-om ili mirovinskom društvu sa sjedištem u trećoj zemlji, dužni su zahtjeve o postupcima procjenjivanja adekvatnosti internog kapitala iz članka 180. ovoga Zakona ispunjavati na potkonsolidiranoj osnovi.
(4) Matična kreditna institucija u grupi kreditnih institucija u RH, matični financijski holding i matični mješoviti financijski holding koji su dobili odobrenje temeljem ovoga Zakona te njihova društva kćeri u grupi kreditnih institucija u RH dužni su na konsolidiranoj ili na potkonsolidiranoj osnovi ispunjavati obveze o sustavu upravljanja iz glave XV. ovoga Zakona na razini grupe kreditnih institucija u RH, s ciljem da se osigura da organizacijski ustroj, postupci i sustavi unutar grupe kreditnih institucija budu usklađeni i propisno primijenjeni te da omogućavaju neometano prikupljanje svih podataka i informacija potrebnih za obavljanje supervizije.
(5) Matična kreditna institucija u grupi kreditnih institucija u RH, matični financijski holding i matični mješoviti financijski holding koji su dobili odobrenje temeljem ovoga Zakona te njihova društva kćeri u grupi kreditnih institucija u RH dužni su osigurati da organizacijski ustroj, postupci i sustavi unutar grupe kreditnih institucija iz glave XV. budu usklađeni i propisno primijenjeni u njihovim društvima kćerima koje nisu obveznici primjene ovoga Zakona, uključujući i ona društva kćeri čiji se poslovni nastan nalazi u off-shore financijskim centrima, i to na način da ta društva kćeri mogu neometano prikupljati sve podatke i informacije potrebne za obavljanje supervizije, a društva kćeri koja nisu obveznici primjene ovoga Zakona na pojedinačnoj osnovi ispunjavaju zahtjeve specifične za pojedini sektor.
(6) Iznimno od stavka 5. ovoga članka, matična kreditna institucija u grupi kreditnih institucija u RH, matični financijski holding i matični mješoviti financijski holding koji su dobili odobrenje temeljem ovoga Zakona te njihova društva kćeri u grupi kreditnih institucija u RH nisu dužni primijeniti obveze propisane glavom XV. ovoga Zakona u dijelu koji se odnosi na društva kćeri u trećim zemljama ako Hrvatskoj narodnoj banci mogu dokazati da bi ispunjavanje tih zahtjeva bilo protivno propisima treće zemlje u kojoj je društvo kći osnovano.
Politike primitaka na konsolidiranoj osnovi
Članak 176.
(1) Iznimno od članka 175. ovoga Zakona, matična kreditna institucija u RH ili matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH, matični financijski holding i matični mješoviti financijski holding koji su dobili odobrenje temeljem ovoga Zakona odnosno imenovani subjekt iz glave X. ovoga Zakona nije dužan na konsolidiranoj osnovi ispunjavati zahtjeve iz članka 192. stavaka od 1. do 3. i članaka 200., 201. i 202. i ovoga Zakona kojima se uređuje politika primitaka, varijabilni primici i osnivanje odbora za primitke odnosno podzakonskog propisa donesenog na temelju članka 200. stavka 4. ovoga Zakona na:
− društvo kći s poslovnim nastanom u Republici Hrvatskoj ili drugoj državi članici ako je to društvo obveznik primjene posebnih propisa o primicima u skladu s ostalim pravnim propisima Europske unije
− društvo kći s poslovnim nastanom u trećoj zemlji ako bi to društvo, da ima sjedište u Europskoj uniji, bilo obveznik primjene posebnih propisa o primicima u skladu s ostalim pravnim propisima Europske unije.
(2) Neovisno o stavcima 1. i 3. ovoga članka, matična kreditna institucija u RH i matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH, matični financijski holding i matični mješoviti financijski holding koji su dobili odobrenje temeljem ovoga Zakona, odnosno imenovani subjekt iz glave X. ovoga Zakona dužni su na konsolidiranoj osnovi odredbe o odnosu između varijabilnog i fiksnog dijela ukupnih primitaka iz članka 201. ovoga Zakona primjenjivati i na ta društva kćeri.
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, matična kreditna institucija u RH ili matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH, matični financijski holding i matični mješoviti financijski holding koji su dobili odobrenje temeljem ovoga Zakona, odnosno imenovani subjekt iz glave X. ovoga Zakona dužni su osigurati da se zahtjevi iz članka 192. stavaka od 1. do 3. te članaka 200., 201. i 202. i ovoga Zakona kojima se uređuje politika primitaka, varijabilni primici i osnivanje odbora za primitke odnosno podzakonskog propisa donesenog na temelju članka 200. stavka 4. ovoga Zakona primjenjuje na pojedinačnoj osnovi na radnike društva kćeri koje nije obveznik primjene ovoga Zakona, ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:
1. društvo kći jest društvo za upravljanje imovinom ili društvo koje pruža sljedeće investicijske usluge i aktivnosti:
– izvršavanje naloga za račun klijenta
– trgovanje za vlastiti račun
– upravljanje portfeljem
– pokroviteljstvo nad financijskim instrumentima i/ili provedba ponude odnosno prodaje financijskih instrumenata uz obvezu otkupa
– provedbu ponude odnosno prodaje financijskih instrumenata bez obveze otkupa i
2. radnici društva kćeri obavljaju profesionalne aktivnosti koje neposredno imaju značajan utjecaj na profil rizičnosti grupe ili poslovanje institucija unutar grupe.
XV. SUSTAV UPRAVLJANJA
XV.1. NAČELO LIKVIDNOSTI I SOLVENTNOSTI I ADEKVATNOST KAPITALA
Načelo likvidnosti i načelo solventnosti
Članak 177.
Kreditna institucija dužna je poslovati tako da je u svakom trenutku sposobna pravodobno ispunjavati dospjele novčane obveze (načelo likvidnosti) te da je trajno sposobna ispunjavati sve svoje obveze (načelo solventnosti).
Adekvatnost kapitala
Članak 178.
Kreditna institucija dužna je osigurati da u svakom trenutku ima iznos kapitala adekvatan vrstama, opsegu i složenosti poslova koje obavlja i rizicima kojima je izložena ili bi mogla biti izložena u pružanju tih usluga.
Odobrenje za raspoređivanje instrumenata kapitala
Članak 179.
(1) Kreditna institucija može rasporediti instrumente kapitala iz članaka 52. i 63. Uredbe (EU) br. 575/2013 kao instrumente dodatnog osnovnog kapitala odnosno instrumente dopunskog kapitala nakon što dobije odobrenje za raspoređivanje instrumenta kapitala kao instrumenata dodatnog osnovnog kapitala odnosno instrumenata dopunskog kapitala.
(2) Hrvatska narodna banka izdat će odobrenje iz stavka 1. ovoga članka ako instrument kapitala ispunjava sve propisane uvjete iz Uredbe (EU) br. 575/2013.
(3) Hrvatska narodna banka podzakonskim propisom uređuje:
1. informacije i dokumentaciju koju je kreditna institucija dužna dostaviti zajedno sa zahtjevom za izdavanje odobrenja iz stavka 2. ovoga članka i zahtjevom za izdavanje odobrenja iz članka 26. stavka 3. Uredbe (EU) br. 575/2013
2. informacije i dokumentaciju koju je kreditna institucija dužna dostaviti zajedno sa obavijesti o naknadnom izdanju oblika instrumenata redovnog osnovnog kapitala za koje je već dobila odobrenje u skladu s drugim odlomkom članka 26. stavka 3. Uredbe (EU) br. 575/2013 i rokove za dostavu obavijesti prije raspoređivanja instrumenta kao instrumenta redovnog osnovnog kapitala.
Strategija i postupci procjenjivanja adekvatnosti internoga kapitala
Članak 180.
(1) Kreditna institucija dužna je utvrditi primjerenu, djelotvornu i sveobuhvatnu strategiju i postupke za kontinuirano procjenjivanje i održavanje iznosa, vrste i raspodjele internog kapitala , te osigurati njenu provedbu.
(2) Internim kapitalom smatra se kapital koji je kreditna institucija ocijenila adekvatnim za pokriće rizika u odnosu na vrstu i razinu rizika kojima je izložena ili bi mogla biti izložena u svojem poslovanju.
(3) Pri procjeni internog kapitala koji kreditna institucija smatra adekvatnim za pokriće ESG rizika kreditna institucija je dužna uzeti u obzir kratkoročno, srednjoročno i dugoročno razdoblje.
(4) Kreditna institucija dužna je redovito preispitivati strategiju i postupke iz stavka 1. ovoga članka kako bi osigurala da su sveobuhvatni i razmjerni vrsti, opsegu i složenosti poslova koje obavlja.
(5) Hrvatska narodna banka podzakonskim propisom detaljnije uređuje postupke procjenjivanja, način i rokove izvješćivanja Hrvatske narodne banke o adekvatnosti internog kapitala kreditne institucije i izračun internog kapitala na pojedinačnoj i konsolidiranoj osnovi.
XV.2. SUSTAV UPRAVLJANJA
Sustav upravljanja
Članak 181.
Kreditna institucija dužna je, razmjerno vrsti, opsegu i složenosti poslova koje obavlja i rizicima svojstvenih modelu poslovanja, uspostaviti i provoditi djelotvoran i pouzdan sustav upravljanja koji obuhvaća:
– jasan organizacijski ustroj s dobro definiranim, preglednim i dosljednim linijama ovlasti i odgovornosti unutar kreditne institucije
– djelotvorno upravljanje svim rizicima kojima je izložena ili bi mogla biti izložena u svojem poslovanju, uključujući ESG rizike u kratkoročnom, srednjoročnom i dugoročnom razdoblju, kao i koncentracijski rizik koji proizlazi iz izloženosti prema središnjim drugim ugovornim stranama uzimajući u obzir uvjete iz članka 7.a Uredbe (EU) br. 648/2012
– primjerene sustave unutarnjih kontrola koji uključuju i primjerene administrativne i računovodstvene postupke
– rodno neutralne politike i prakse primitaka koje su u skladu s i promiču odgovarajuće i djelotvorno upravljanjem rizicima uzimajući u obzir sklonost preuzimanja rizika kreditne institucije u odnosu na ESG rizik, te primjenu istih i
– prikladne mrežne i informacijske sustave koji su uspostavljeni i kojima se upravlja u skladu s Uredbom (EU) 2022/2554.
XV.3. SUSTAV UPRAVLJANJA RIZICIMA
Upravljanje rizicima
Članak 182.
(1) Upravljanje rizicima je, u smislu ovoga Zakona, skup postupaka i metoda za preuzimanje, utvrđivanje, mjerenje, odnosno procjenjivanje, ovladavanje i praćenje rizika, uključujući i izvješćivanje o rizicima kojima je kreditna institucija izložena ili bi mogla biti izložena u svojem poslovanju.
(2) Kreditna institucija dužna je uspostaviti sustav upravljanja rizicima kojim će obuhvatiti kreditni rizik, koncentracijski rizik, sekuritizacijske rizike, rezidualni rizik, tržišne rizike, operativni rizik, likvidnosni rizik, kamatni rizik u knjizi pozicija kojima se ne trguje, rizik prekomjerne financijske poluge, ESG rizik, rizik koji proizlazi iz izloženosti kriptoimovini, IKT rizik i ostale rizike kojima je izložena ili bi mogla biti izložena u svojem poslovanju.
(3) Kreditna institucija dužna je osigurati odgovarajuće resurse za upravljanje svim značajnim rizicima, uključujući odgovarajući broj radnika s potrebnim stručnim znanjem i iskustvom u upravljanju rizicima, te za poslove vrednovanja imovine, upotrebu vanjskih kreditnih rejtinga i interne modele za te rizike.
(4) Kreditna institucija dužna je uspostaviti odgovarajuće linije izvještavanja o rizicima prema upravi i nadzornom odboru koje pokrivaju sve značajne rizike i politike upravljanja rizicima te njihove promjene.
(5) Kreditna institucija dužna je, radi dosljedne primjene strategija i politika upravljanja rizicima, utvrditi i dosljedno primjenjivati primjerene administrativne, računovodstvene i druge postupke, te djelotvoran sustav unutarnjih kontrola, a osobito za:
– izračunavanje i preispitivanje iznosa kapitalnih zahtjeva za te rizike i
– utvrđivanje i praćenje velikih izloženosti, promjena u velikim izloženostima i za provjeravanje usklađenosti velikih izloženosti s politikama kreditne institucije u odnosu na tu vrstu izloženosti.
(6) Kreditna institucija dužna je dosljedno primjenjivati interne sustave, upotrebljavati standardiziranu metodologiju ili pojednostavnjenu standardiziranu metodologiju za prepoznavanje, vrednovanje, upravljanje i ublažavanje rizika koji proizlaze iz mogućih promjena kamatnih stopa koje utječu na ekonomsku vrijednost kapitala i neto kamatni prihod iz poslova koji se vode u knjizi pozicija kojima se ne trguje.
(7) Standardiziranu metodologiju ili pojednostavnjenu standardiziranu metodologiju propisuje Europska komisija regulatornim tehničkim standardom.
(8) Kreditna institucija dužna je primjenjivati interne sustave za procjenu i praćenje rizika koji proizlaze iz mogućih promjena kreditnih raspona koje utječu na ekonomsku vrijednost kapitala i neto kamatni prihod iz poslova koji se vode u knjizi pozicija kojima se ne trguje.
(9) Hrvatska narodna banka podzakonskim propisom detaljnije uređuje zahtjeve vezane uz sustav upravljanja, a osobito:
1. u vezi s pravilima o upravljanju rizicima:
– opća pravila o upravljanju rizicima
– pravila o upravljanju kreditnim rizikom
– pravila o upravljanju tržišnim rizicima
– pravila o upravljanju kamatnim rizikom koji proizlazi iz poslova koji se vode u knjizi pozicija kojima se ne trguje
– način izračuna likvidnosnih pozicija i pravila o upravljanju likvidnosnim rizikom
– pravila o upravljanju operativnim rizikom
– pravila o upravljanju ESG rizicima
– pravila za upravljanje internim procesom utvrđivanja grupa povezanih osoba i pravila za definiranje kriterija povezanosti za izloženosti prema središnjoj državi
– pravila o upravljanju informacijskim sustavom i rizicima koji proizlaze iz uporabe informacijskog sustava
– pravila o upravljanju koncentracijskim rizikom
– pravila o upravljanju rizicima koja proizlaze iz izloženosti prema subjektima bankarstva u sjeni
– pravila o upravljanju ostalim rizicima
2. u vezi s praćenjem portfelja koji nose kreditni rizik:
– kriterije klasifikacije plasmana i izvanbilančnih obveza na osnovi kojih je kreditna institucija izložena kreditnom riziku
– način utvrđivanja gubitaka koji proizlaze iz kreditnog rizika
– način provođenja vrijednosnih usklađivanja (ispravaka vrijednosti) bilančnih stavki i rezerviranja za izvanbilančne stavke
– sastavu grupa povezanih osoba prema kojima je kreditna institucija izložena
– rangiranje instrumenata osiguranja potraživanja i
– vođenje kreditnih spisa
3. obvezu rezerviranja sredstava za sudske sporove i pravni rizik
4. u vezi s ograničenjem ulaganja u materijalnu imovinu:
– način procjenjivanja i uključivanja pojedinačnih ulaganja u izračun ograničenja ulaganja u materijalnu imovinu
– način izračuna ograničenja ulaganja
5. u vezi s upravljanjem rizikom treće strane uključujući eksternalizaciju:
– način upravljanja rizikom treće strane uključujući eksternalizaciju
– uvjete za sklapanje ugovora s trećim stranama uključujući eksternalizaciju
– sadržaj informacija, oblik i vođenje registra ugovora s trećim stranama
– sadržaj informacija i dokumentacije koje se vezano za upravljanje rizikom treće strane uključujući eksternalizaciju dostavljaju Hrvatskoj narodnoj banci
6. u vezi s izvješćivanjem Hrvatske narodne banke o podstavcima od 2. do 5. ovoga stavka:
– sadržaj izvješća i obavijesti
– rokove i način izvješćivanja
7. u vezi s izloženostima prema osobama u posebnom odnosu iz članka 205. ovoga Zakona sadržaj izvješća, rokove i način izvješćivanja.
Nadležnost upravljačkog tijela
Članak 183.
(1) U svrhu uspostavljanja i provedbe djelotvornog i pouzdanog sustava upravljanja rizicima uprava kreditne institucije dužna je:
a) odobriti i najmanje svake dvije godine preispitivati strateške ciljeve te strategije i politike upravljanja rizicima, uključujući i upravljanje rizicima koji proizlaze iz makroekonomskog okružja u kojemu kreditna institucija posluje te stanje poslovnog ciklusa u kojemu je kreditna institucija, te rizike koji proizlaze iz trenutnih, kratkoročnih, srednjoročnih i dugoročnih učinaka ESG čimbenike
b) posvetiti dovoljno vremena razmatranju pitanja rizika
c) biti aktivno uključena u upravljanje svim značajnim rizicima koji se uređuju ovim Zakonom i Uredbom (EU) br. 575/2013 kao i u vrednovanje imovine, upotrebu vanjskih kreditnih rejtinga i internih modela koji se odnose na te rizike i za te potrebe osigurava odgovarajuće resurse
d) donijeti i nadzirati primjenu posebnih planova, mjerljivih ciljeva i procesa za praćenje i upravljanje financijskim rizicima koji proizlaze iz kratkoročnih, srednjoročnih i dugoročnih ESG čimbenika, uključujući i onih koji proizlaze iz procesa prilagodbe i trendova tranzicije prema primjenjivim regulatornim ciljevima Republike Hrvatske i Europske unije te pravnim aktima u odnosu na ESG čimbenike, a posebno onih navedenih u Uredbi (EU) 2021/1119 (Europski zakon o klimi), kao i, tamo gdje je primjenjivo, ciljevima i propisima trećih zemalja i
e) donijeti posebne planove i mjerljive ciljeve u skladu sa zahtjevima utvrđenim u članku 7.a Uredbe (EU) br. 648/2012 radi praćenja i otklanjanja koncentracijskog rizika koji proizlazi iz izloženosti prema središnjim drugim ugovornim stranama koje nude usluge od znatne sistemske važnosti za Europsku uniju odnosno jednu ili više država članica.
(2) U svrhu uspostavljanja i provedbe djelotvornog i pouzdanog sustava upravljanja rizicima nadzorni odbor kreditne institucije dužan je:
a) najmanje svake dvije godine preispitivati i davati suglasnost upravi na strateške ciljeve te strategije i politike upravljanja rizicima, uključujući i upravljanje rizicima koji proizlaze iz makroekonomskog okružja u kojemu kreditna institucija posluje te stanje poslovnog ciklusa u kojemu je kreditna institucija, te rizike koji proizlaze iz trenutnih, kratkoročnih, srednjoročnih i dugoročnih učinaka ESG čimbenika
b) posvetiti dovoljno vremena razmatranju pitanja rizika
c) nadzirati i pratiti upravljanje svim značajnim rizicima koji se uređuju ovim Zakonom i Uredbom (EU) br. 575/2013 kao i vrednovanje imovine, upotrebu vanjskih kreditnih rejtinga i internih modela koji se odnose na te rizike i za te potrebe nadzirati jesu li osigurani odgovarajući resursi
d) nadzirati primjenu posebnih planova, mjerljivih ciljeva i procesa za praćenje i upravljanje financijskim rizicima koji proizlaze iz kratkoročnih, srednjoročnih i dugoročnih ESG čimbenika, uključujući i onih koji proizlaze iz procesa prilagodbe i trendova tranzicije prema primjenjivim regulatornim ciljevima Republike Hrvatske i Europske unije te pravnim aktima u odnosu na ESG čimbenike, a posebno onih navedenih u Uredbi (EU) 2021/1119 (Europski zakon o klimi), kao i, tamo gdje je primjenjivo, ciljevima i propisima trećih zemalja i
e) nadzirati provedbu posebnih planova i mjerljivih ciljeva u skladu sa zahtjevima utvrđenim u članku 7.a Uredbe (EU) br. 648/2012 radi praćenja i otklanjanja koncentracijskog rizika koji proizlazi iz izloženosti prema središnjim drugim ugovornim stranama koje nude usluge od znatne sistemske važnosti za Europsku uniju odnosno jednu ili više država članica.
Odobrenja Hrvatske narodne banke za interne modele
Članak 184.
(1) Ako obavješćivanje o planiranoj izmjeni internog modela već nije propisano Uredbom (EU) br. 575/2013 ili uredbama koje su donesene na temelju te Uredbe, kreditna institucija dužna je odmah obavijestiti Hrvatsku narodnu banku o planiranoj izmjeni internog modela za koji je dobila odobrenje.
(2) Hrvatska narodna banka ocijenit će u slučaju iz stavka 1. ovoga članka, na temelju dostavljene dokumentacije i informacija kojima raspolaže, zahtijeva li planirana izmjena izmjenu odobrenja.
(3) Ako obavješćivanje o prestanku ispunjavanja uvjeta već nije propisano Uredbom (EU) br. 575/2013 ili uredbama koje su donesene na temelju te Uredbe, kreditna institucija dužna je odmah obavijestiti Hrvatsku narodnu banku o prestanku ispunjavanja uvjeta za izdavanje odobrenja i priložiti:
– dokaz da odstupanja nisu materijalno značajna ili
– plan za osiguravanje ispunjavanja uvjeta za izdavanje odobrenja.
Interni pristup za izračunavanje kapitalnih zahtjeva
Članak 185.
(1) Hrvatska narodna banka potiče kreditne institucije, koje nisu male i jednostavne kreditne institucije da, ne dovodeći pritom u pitanje ispunjavanje kriterija utvrđenih u dijelu trećem glavi I. poglavlju 3. odjeljku 1. Uredbe (EU) br. 575/2013, poduzimaju odgovarajuće mjere za razvijanje interne procjene kreditnog rizika i upotrebu pristupa zasnovanog na internom rejting-sustavu za izračun kapitalnog zahtjeva za kreditni rizik:
– za izloženosti koje su značajne u apsolutnom iznosu i
– ako istodobno ima velik broj značajnih drugih ugovornih strana.
(2) Hrvatska narodna banka potiče kreditne institucije, koje nisu male i jednostavne kreditne institucije da, ne dovodeći pritom u pitanje ispunjavanje kriterija utvrđenih u dijelu trećem glavi IV. poglavlju 1b. Uredbe (EU) br. 575/2013, poduzimaju odgovarajuće mjere za razvijanje interne procjene tržišnih rizika i za razvijanje i upotrebu internih modela za izračun kapitalnog zahtjeva za portfelj pozicija u knjizi trgovanja, zajedno s internim modelima za izračun kapitalnih zahtjeva za rizik nastanka statusa neispunjavanja obveza:
– za izloženosti koje su značajne u apsolutnom iznosu i
– ako imaju velik broj značajnih pozicija u dužničkim instrumentima različitih izdavatelja.
(3) Kreditna institucija koja nije mala i jednostavna kreditna institucija ne smije se pri procjeni kreditne sposobnosti klijenta ili financijskog instrumenta isključivo rukovoditi vanjskim kreditnim rejtingom.
Nadzorno ocjenjivanje pristupa za izračun kapitalnih zahtjeva u odnosu na referentne vrijednosti
Članak 186.
(1) Kreditna institucija koja u skladu s Uredbom (EU) br. 575/2013 ima odobrenje za interne pristupe dužna je Hrvatskoj narodnoj banci i Europskom nadzornom tijelu za bankarstvo dostaviti izvješće o rezultatima izračuna za svoje izloženosti ili pozicije koje su uključene u referentne portfelje.
(2) Kreditna institucija koja koristi alternativni standardizirani pristup iz dijela trećeg glave IV. poglavlja 1.a Uredbe (EU) br. 575/2013, pod uvjetom da je njezin obujam bilančnih i izvanbilančnih poslova podložnih tržišnom riziku jednak ili veći od 500 milijuna EUR u skladu s člankom 325.a stavkom 1. točkom (b) Uredbe (EU) br. 575/2013, dužna je Hrvatskoj narodnoj banci i Europskom nadzornom tijelu za bankarstvo dostaviti izvješće o rezultatima izračuna za svoje izloženosti ili pozicije koje su uključene u referentne portfelje.
(3) Kreditna institucija koja u skladu s dijelom trećim glavom II. poglavljem 3. Uredbe (EU) br. 575/2013 ima odobrenje za interni pristup, kao i kreditna institucija koja primjenjuje standardizirani pristup u skladu s dijelom trećim glavom II. poglavljem 2. Uredbe (EU) br. 575/2013 dužna je Hrvatskoj narodnoj banci i Europskom nadzornom tijelu za bankarstvo dostaviti izvješće o rezultatima izračuna pristupa primijenjenih za potrebe određivanja iznosa očekivanih kreditnih gubitaka za svoje izloženosti ili pozicije uključene u referentne portfelje ako je ispunjen bilo koji od sljedećih uvjeta:
a) kreditna institucija priprema svoje financijske izvještaje u skladu s međunarodnim računovodstvenim standardima kako se primjenjuju u skladu s Uredbom (EZ) br. 1606/2002
b) kreditna institucija vrednuje imovinu i izvanbilančne stavke te određuje regulatorni kapital u skladu s međunarodnim računovodstvenim standardima na temelju članka 24. stavka 2. Uredbe (EU) br. 575/2013
c) kreditna institucija vrednuje imovinu i izvanbilančne stavke u skladu s računovodstvenim standardima na temelju Direktive Vijeća 86/635/EEZ i upotrebljava model očekivanih kreditnih gubitaka, koji je jednak onome koji se upotrebljava u međunarodnim računovodstvenim standardima kako se primjenjuju u skladu s Uredbom (EZ) br. 1606/2002.
(4) Kreditna institucija iz stavaka 1., 2. ili 3. ovoga članka dužna je u svom izvješću prikazati rezultate svojih izračuna zajedno s obrazloženjem metodologija primijenjenih pri izračunu i svim kvalitativnim informacijama kojima se može objasniti učinak tih izračuna na kapitalne zahtjeve i te rezultate dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci i Europskom nadzornom tijelu za bankarstvo najmanje jednom godišnje.
(5) Na osnovi dostavljenih izvješća iz ovoga članka Hrvatska narodna banka prati raspon iznosa izloženosti ponderiranih rizikom ili kapitalnih zahtjeva, ovisno o slučaju, za izloženosti ili transakcije u referentnom portfelju, a koji proizlaze iz pristupa kreditnih institucija te procjenjuje kvalitetu tih pristupa barem istom učestalošću kojom Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo provodi ocjenjivanje pristupa za izračun kapitalnih zahtjeva u odnosu na referentne vrijednosti, pri čemu posebnu pozornost posvećuje onim pristupima koji pokazuju značajne razlike u kapitalnim zahtjevima za istu izloženost, pristupima kod kojih postoji posebno velika ili mala varijabilnost te onima kod kojih postoji značajno i sistemsko podcjenjivanje kapitalnih zahtjeva.
(6) Kada Hrvatska narodna banka utvrdi da pristupi iz područja ovoga članka koje primjenjuje kreditna institucija podcjenjuju kapitalne zahtjeve, koji ne proizlaze iz različitih odnosnih rizika izloženosti ili pozicija, naložit će kreditnoj instituciji potrebne mjere.
(7) Potrebne mjere iz stavka 6. ovoga članka moraju biti u skladu s ciljevima primjene pristupa iz područja ovoga članka te stoga ne smiju:
a) dovoditi do standardizacije pristupa ili upotrebe preferiranih metoda
b) stvarati pogrešne poticaje ili
c) uzrokovati da sve kreditne institucije neosnovano poduzimaju iste aktivnosti.
(8) Referentni portfelj iz stavaka 1. do 3. ovoga članka i kreditna institucija iz stavka 2. ovoga članka su oni koje tehničkim standardom propisuje Europska komisija.
XV.4. ORGANIZACIJSKI USTROJ
Organizacijski ustroj
Članak 187.
(1) Kreditna institucija dužna je uspostaviti i nadzirati sustav upravljanja koji osigurava učinkovito i razborito upravljanje kreditnom institucijom, s dobro definiranim, preglednim i dosljednim linijama ovlasti i odgovornosti unutar kreditne institucije kojim se izbjegava sukob interesa, a uprava kreditne institucije odgovorna je za provođenje tog organizacijskog ustroja.
(2) Kreditna institucija dužna je sustav iz stavka 1. ovoga članka uspostaviti na način da:
− omogućuje učinkovitu komunikaciju i suradnju na svim organizacijskim razinama
− omogućuje primjeren tijek informacija
− ograničava i sprječava sukob interesa i
− uspostavlja jasan i dokumentiran proces donošenja odluka.
(3) Uprava i nadzorni odbor kreditne institucije odgovorni su u okviru svojih ovlasti za cjelokupno poslovanje kreditne institucije na način da:
− uprava kreditne institucije usvaja i nadzire provedbu strateških ciljeva, strategije rizika i internog upravljanja kreditne institucije, a
− nadzorni odbor kreditne institucije daje suglasnost na strateške ciljeve, strategije rizika i internog upravljanja kreditne institucije i nadzire njihovu provedbu.
(4) U svrhu uspostavljanja, provedbe i nadzora djelotvornog i pouzdanog sustava upravljanja uprava kreditne institucije dužna je:
1. osigurati integritet računovodstvenog sustava i sustava financijskog izvještavanja kao i financijske i operativne kontrole te usklađenost sa zakonom i relevantnim standardima
2. redovito preispitati i nadzirati ispravnost postupaka objave i priopćavanja informacija i
3. osigurati djelotvoran nadzor višeg rukovodstva.
(5) Nadzorni odbor kreditne institucije dužan je nadzirati postupanje uprave iz stavka 4. ovoga članka.
(6) Uprava i nadzorni odbor kreditne institucije dužni su periodično, a najmanje jedanput godišnje, preispitati učinkovitost sustava upravljanja kreditnom institucijom, uključujući primjerenost postupaka i djelotvornost internih kontrolnih funkcija, svoje zaključke dokumentirati te poduzeti odgovarajuće mjere za ispravljanje utvrđenih nedostataka.
(7) Kreditna institucija dužna je pravodobno utvrditi područja poslovanja u kojima postoji mogući sukob interesa te osigurati da se na odgovarajući način spriječi sukob interesa u bilo kojem obliku.
(8) Hrvatska narodna banka podzakonskim propisom detaljnije uređuje zahtjeve vezane uz organizacijski ustroj kreditne institucije.
Dužnosti i odgovornosti uprave
Članak 188.
(1) Uprava kreditne institucije dužna je osigurati da kreditna institucija posluje u skladu s:
– pravilima struke
– ovim Zakonom, propisima donesenim na temelju ovoga Zakona te, kada je primjenjivo, propisima Europske unije kojima se uređuje poslovanje kreditnih institucija i propisima Europske središnje banke donesenih na temelju Uredbe (EU) br. 1024/2013 i
– drugim propisima kojima se uređuje poslovanje kreditne institucije.
(2) Uprava kreditne institucije dužna je osobito:
– osigurati provođenje supervizorskih mjera koje je naložila Hrvatska narodna banka
– donijeti poslovnu politiku kreditne institucije.
(3) Članovi uprave kreditne institucije solidarno odgovaraju kreditnoj instituciji za štetu koja nastane kao posljedica činjenja, nečinjenja i propuštanja ispunjavanja svojih dužnosti, osim ako ne dokažu da su u ispunjavanju svojih dužnosti upravljanja kreditnom institucijom postupali s pažnjom dobroga i savjesnoga gospodarstvenika.
Obavještavanje nadzornog odbora
Članak 189.
(1) Uprava kreditne institucije dužna je bez odgode, u pisanom obliku, obavijestiti nadzorni odbor kreditne institucije o sljedećim događajima:
– ako je ugrožena likvidnost ili solventnost kreditne institucije
– ako nastupe okolnosti za prestanak važenja odobrenja za rad, razlozi za ukidanje odobrenja za rad ili razlozi za ukidanje odobrenja za pružanje pojedine financijske usluge
– ako se financijsko stanje kreditne institucije promijeni tako da neka od stopa kapitala padne ispod razine iz članka 92. stavka 1. Uredbe (EU) br. 575/2013 ili iz članka 105. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona
− o drugim okolnostima propisanim podzakonskim propisima koje je Hrvatska narodna banka donijela na temelju ovoga Zakona te
– svim nacrtima, zapisnicima i mjerama Hrvatske narodne banke i drugih nadzornih tijela koje su donesene u postupku supervizije kreditne institucije ili nadzora nad njom.
(2) Član uprave kreditne institucije dužan je bez odgode, u pisanom obliku, obavijestiti nadzorni odbor kreditne institucije o:
– svojem izboru ili opozivu u nadzorno tijelo druge pravne osobe i
– pravnim poslovima na temelju kojih je on sam ili netko od članova njegove uže obitelji neposredno ili posredno stekao dionice ili poslovne udjele u pravnoj osobi na temelju kojih je sam član uprave zajedno s članovima svoje uže obitelji stekao kvalificirani udio u toj drugoj pravnoj osobi ili na temelju kojih su njihovi udjeli pali ispod granice kvalificiranog udjela.
(3) Kreditna institucija dužna je osigurati da članovi nadzornog odbora imaju odgovarajući pristup informacijama potrebnim za izvršavanje svojih ovlasti, a osobito o profilu rizičnosti kreditne institucije te, ako je potrebno i primjereno, pristup funkciji upravljanja rizicima i savjetima vanjskih stručnjaka.
(4) Nadzorni odbor dužan je odrediti vrstu, količinu, oblik i učestalost informacija iz stavka 3. ovoga članka koje će primati od odgovarajućih funkcija, osoba i organizacijskih jedinica kreditne institucije.
Nadležnosti nadzornog odbora
Članak 190.
Osim nadležnosti koje nadzorni odbor ima prema zakonu kojim se uređuju trgovačka društva, nadzorni odbor kreditne institucije ima i sljedeće nadležnosti:
– daje suglasnost upravi na poslovnu politiku kreditne institucije
– daje suglasnost upravi na financijski plan kreditne institucije
– daje suglasnost upravi na strategije i postupke procjenjivanja adekvatnosti internoga kapitala kreditne institucije i
– daje suglasnost upravi na akt o unutarnjoj reviziji i na godišnji plan rada unutarnje revizije.
Dužnosti i odgovornosti članova nadzornog odbora kreditne institucije
Članak 191.
(1) Osim dužnosti i odgovornosti članova nadzornog odbora koje proizlaze iz zakona kojim se uređuju trgovačka društva, članovi nadzornog odbora dužni su:
1. zauzimati stavove o nalazima Hrvatske narodne banke i drugih nadzornih tijela u postupcima supervizije kreditne institucije ili nadzora nad njom, i to u roku od 30 dana od dana dostave dokumenata Hrvatske narodne banke nakon obavljene supervizije ili zapisnika drugih nadzornih tijela o obavljenom nadzoru
2. nadzirati primjerenost postupaka i djelotvornost unutarnje revizije
3. zauzimati stavove o polugodišnjim izvješćima unutarnje revizije
4. odmah obavijestiti Hrvatsku narodnu banku o:
a) imenovanju ili prestanku svoje funkcije u upravnim i nadzornim organima drugih pravnih osoba i
b) pravnim poslovima na temelju kojih je sam član nadzornog odbora ili netko od njegove uže obitelji neposredno ili posredno stekao dionice ili poslovne udjele u pravnoj osobi na temelju kojih je taj član nadzornog odbora zajedno s članovima svoje uže obitelji stekao kvalificirani udio u toj pravnoj osobi ili na temelju kojih su njihovi udjeli pali ispod granice kvalificiranog udjela
5. nadzirati provedbu poslovne politike kreditne institucije
6. donijeti i redovito preispitivati temeljna načela politike primitaka te su odgovorni za nadziranje provedbe te politike i
7. nadzirati i pratiti je li provedba politike i praksi primitaka u skladu s cjelokupnim okvirom korporativnog upravljanja, korporativnom kulturom, sklonošću preuzimanju rizika i povezanim procesom upravljanja.
(2) Članovi nadzornog odbora kreditne institucije solidarno odgovaraju kreditnoj instituciji za štetu koja nastane kao posljedica činjenja, nečinjenja ili propuštanja ispunjavanja njihovih dužnosti, osim ako ne dokažu da su u ispunjavanju svojih dužnosti obavljanja nadzora nad upravljanjem kreditnom institucijom postupali s pažnjom dobrog i savjesnog gospodarstvenika.
Odbori nadzornog odbora
Članak 192.
(1) Nadzorni odbor kreditne institucije koja nije mala i jednostavna kreditna institucija dužan je osnovati odbor za primitke, odbor za imenovanja i odbor za rizike.
(2) Nadzorni odbor kreditne institucije koja je mala i jednostavna kreditna institucija nije dužan osnovati odbor za primitke i odbor za imenovanja.
(3) U slučaju iz stavka 2. ovoga članka nadzorni odbor dužan je izvršavati zadatke iz članaka 193. i 195. ovoga Zakona.
(4) Nadzorni odbor male i jednostavne kreditne institucije dužan je osnovati odbor za rizike ili može odbor za rizike kombinirati s revizijskim odborom, s tim da članovi tog kombiniranog odbora moraju imati odgovarajuće znanje, vještine i stručnost koji se zahtijevaju za članove obaju odbora.
(5) Članovi odbora za rizike, odbora za imenovanje i odbora za primitke imenuju se iz redova članova nadzornog odbora kreditne institucije.
(6) Svaki od odbora nadzornog odbora mora imati najmanje tri člana, od kojih jedan mora biti imenovan za predsjednika odbora.
(7) Hrvatska narodna banka podzakonskim propisom detaljnije uređuje zadatke i način organizacije i rada pojedinog odbora iz ovoga članka, te način i opseg primjene zahtjeva za osnivanje odbora.
Odbor za imenovanja
Članak 193.
(1) Odbor za imenovanja dužan je:
– odrediti i predlagati članove uprave i članove nadzornog odbora, te ocijenivši ravnotežu između znanja, vještina, raznolikosti i iskustva upravljačkog tijela pripremiti opise dužnosti i potrebnih uvjeta za obnašanje dužnosti pojedinog člana uprave ili nadzornog odbora te procijeniti očekivanu posvećenosti ispunjavanju tih dužnosti
– odrediti ciljanu zastupljenost slabije zastupljenog spola u upravi i nadzornom odboru te predlagati strategiju povećavanja broja slabije zastupljenog spola
– redovito, a najmanje jednom godišnje, procijeniti strukturu, veličinu, sastav i djelovanje uprave i nadzornog odbora i, ako je potrebno, predložiti promjene
– redovito, a najmanje jednom godišnje, procijeniti znanje, sposobnosti i iskustvo pojedinih članova uprave i nadzornog odbora, te uprave i nadzornog odbora kao cjeline, te o procjeni izvijestiti ta tijela
– redovito preispitivati politike za izbor članova uprave i nadzornog odbora i imenovanje višeg rukovodstva i davati preporuke upravi i nadzornom odboru i, ako smatra potrebnim, predlagati njihove izmjene i
– kontinuirano, u mjeri u kojoj je to moguće, osigurati nepostojanje dominacije pojedinaca ili male grupe pojedinaca pri odlučivanju uprave i nadzornog odbora u svrhu zaštite interesa kreditne institucije u cjelini.
(2) Odbor za imenovanja može se koristiti bilo kojim resursima kreditne institucije koje smatra prikladnim, uključujući vanjsko savjetovanje, te je kreditna institucija za to dužna osigurati odgovarajuća financijska sredstva.
Odbor za rizike
Članak 194.
(1) Članovi odbora za rizike moraju imati odgovarajuće znanje, vještine i stručnost kako bi u potpunosti razumjeli i pratili strategiju rizika i sklonost preuzimanju rizika kreditne institucije.
(2) Odbor za rizike dužan je:
– savjetovati upravu i nadzorni odbor o cjelokupnoj trenutačnoj i budućoj sklonosti preuzimanja rizika i strategiji rizika te pomagati u nadziranju provedbe te strategije od strane višeg rukovodstva, pri tom ne dovodeći u pitanje odgovornost uprave i nadzornog odbora kreditne institucije u cjelokupnom upravljanju rizicima i nadziranju kreditne institucije
– preispitati jesu li se pri određivanju cijene imovine i obveza koja se nudi klijentima uzeli u obzir model poslovanja kreditne institucije i strategija rizika te ako ta cijena ne odražava rizik preuzet u odnosu na model poslovanja i strategiju rizika, predložiti upravi i nadzornom odboru kreditne institucije plan za otklanjanje nedostataka i
– neovisno o poslovima odbora za primitke, s ciljem uspostave i provođenja odgovarajućih politika primitaka preispitati jesu li pri određivanju poticaja predviđenih sustavom primitaka uzeti u obzir rizik, uključujući i ESG rizike, kapital, likvidnost te vjerojatnost i očekivano razdoblje ostvarivanja.
(3) Kreditna institucija dužna je osigurati da članovi odbora za rizike ili odbora za rizike i reviziju imaju odgovarajući pristup informacijama o profilu rizičnosti kreditne institucije te, ako je to potrebno i primjereno, pristup funkciji upravljanja rizicima i savjetima vanjskih stručnjaka.
(4) Odbor za rizike ili odbor za rizike i reviziju, određuje vrstu, količinu, oblik i učestalost informacija o riziku koje će primati od organizacijskih jedinica/osoba ili funkcija unutar kreditne institucije.
Odbor za primitke
Članak 195.
(1) Odbor za primitke mora se uspostaviti na način koji mu omogućuje donošenje stručne i neovisne prosudbe o politikama i praksama vezanim uz primitke te o utjecaju primitaka na upravljanje rizicima, kapitalom i likvidnošću.
(2) Odbor za primitke dužan je pripremati odluke uprave ili nadzornog odbora vezane uz primitke radnika, uključujući odluke koje imaju utjecaj na izloženost kreditne institucije rizicima te na upravljanje rizicima.
(3) Pri obavljanju svojih poslova odbor za primitke dužan je uzeti u obzir dugoročne interese dioničara, ulagatelja i ostalih zainteresiranih strana u kreditnoj instituciji te javni interes.
(4) Kreditna institucija dužna je osigurati da članovi odbora za primitke imaju odgovarajući pristup svim podacima i informacijama o izradi, donošenju, provedbi, preispitivanju i provjeri provođenje politike i prakse primitaka, pristup internim kontrolnim funkcijama, te ako je to potrebno funkciji upravljanja ljudskim resursima, funkciji pravnih poslova, funkciji strateškog planiranja i savjetima vanjskih stručnjaka.
(5) Odbor za primitke određuje vrstu, količinu, oblik i učestalost informacija o primicima koje će primati od organizacijskih jedinica/osoba ili funkcija unutar kreditne institucije.
XV.5. SUSTAV UNUTARNJIH KONTROLA
Sustav unutarnjih kontrola
Članak 196.
(1) Sustav unutarnjih kontrola jest skup procesa i postupaka uspostavljenih za adekvatnu kontrolu rizika, praćenje učinkovitosti i djelotvornosti poslovanja kreditne institucije, pouzdanosti njezinih financijskih i ostalih informacija te usklađenosti s propisima, internim aktima, standardima i kodeksima radi osiguranja stabilnosti poslovanja kreditne institucije.
(2) Kreditna institucija dužna je uspostaviti i provoditi djelotvoran sustav unutarnjih kontrola u svim područjima poslovanja koji obuhvaća najmanje:
– primjeren organizacijski ustroj
– organizacijsku kulturu
– uspostavu internih kontrolnih funkcija kreditne institucije
– adekvatne kontrolne aktivnosti i podjelu dužnosti
– prikladne unutarnje kontrole integrirane u poslovne procese i aktivnosti kreditne institucije i
– prikladne administrativne i računovodstvene postupke.
Interne kontrolne funkcije
Članak 197.
(1) Kreditna institucija dužna je razmjerno svojoj veličini te vrsti, opsegu i složenosti poslova u skladu sa svojim profilom rizičnosti uspostaviti stalne i djelotvorne interne kontrolne funkcije s odgovarajućim ovlastima, neovisne o poslovnim procesima i aktivnostima u kojima rizik nastaje, odnosno koje interne kontrolne funkcije prate i nadziru .
(2) Kreditna institucija dužna je uspostaviti tri interne kontrolne funkcije:
a) funkciju upravljanja rizicima
b) funkciju praćenja usklađenosti i
c) funkciju unutarnje revizije.
(3) Kreditna institucija dužna je osigurati da:
– interne kontrolne funkcije u okviru svojih područja nadležnosti provjeravaju provode li se ispravno politike, procesi i postupci koje je kreditna institucija utvrdila u cilju uspostavljanja i provođenja djelotvornog sustava unutarnjih kontrola
– se internim kontrolnim funkcijama osigurava da su svi značajni rizici kojima je kreditna institucija izložena ili bi mogla biti izložena, na odgovarajući način utvrđeni, izmjereni i da se o njima izvješćuje
– svaka interna kontrolna funkcija ima potpuni pregled čitavog raspona rizika kojima je kreditna institucija izložena.
(4) Uprava kreditne institucije dužna je, uz prethodnu suglasnost nadzornog odbora, donijeti interni akt za svaku internu kontrolnu funkciju.
(5) U cilju uspostave i provedbe primjerenog i djelotvornog sustava upravljanja rizicima kreditna institucija dužna je osigurati da:
– funkcija upravljanja rizicima aktivno sudjeluje u izradi strategije rizika kreditne institucije i u donošenju svih odluka o upravljanju značajnim rizicima te ima kontrolu nad provedbom strategije rizika
– funkcija unutarnje revizije provodi neovisnu reviziju provedbe strategije rizika kreditne institucije
– funkcija praćenja usklađenosti procjenjuje i smanjuje rizik usklađenosti i osigurava da se u strategiji rizika kreditne institucije uzima u obzir rizik usklađenosti i da se rizik usklađenosti na odgovarajući način uzme u obzir u svim odlukama o upravljanju značajnim rizicima.
(6) Kreditna institucija dužna je osigurati da interne kontrolne funkcije budu uspostavljene i obavljaju poslove u skladu s ovim Zakonom i podzakonskim propisom donesenim na temelju ovoga Zakona.
(7) Kreditna institucija dužna je internim kontrolnim funkcijama osigurati izravan pristup i mogućnost izravnog izvještavanja nadzornog odbora.
(8) Hrvatska narodna banka podzakonskim propisom detaljnije uređuje:
– obvezni sadržaj internih akata za svaku internu kontrolnu funkciju
– uvjete koje moraju ispunjavati osobe koje obavljaju poslove internih kontrolnih funkcija
– sadržaj i dinamiku izvješća internih kontrolnih funkcija, osobe kojima se izvješća dostavljaju te opseg i način obavljanja poslova svake funkcije iz stavka 2. ovoga članka te
– način na koji uprava i nadzorni odbor kreditne institucije preispituje primjerenost i djelotvornost internih kontrolnih funkcija u skladu s člankom 187. stavkom 6. ovoga Zakona, te rokove u kojima se provodi to preispitivanje.
Organizacijski ustroj internih kontrolnih funkcija
Članak 198.
(1) Kreditna institucija dužna je osigurati da pojedina interna kontrolna funkcija nije organizirana u sklopu druge interne kontrolne funkcije.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, mala i jednostavna kreditna institucija može obavljanje poslova funkcije praćenja usklađenosti organizirati unutar funkcije upravljanja rizicima ili neke funkcije podrške, s time da se poslovi te funkcije ne mogu organizirati unutar funkcije unutarnje revizije.
(3) Kreditna institucija dužna je organizirati funkciju unutarnje revizije kao poseban organizacijski dio, funkcionalno i organizacijski neovisnu o aktivnostima koje revidira i o drugim organizacijskim dijelovima kreditne institucije.
(4) Kreditna institucija dužna je uspostaviti interne kontrolne funkcije na način da se izbjegne sukob interesa.
(5) Kreditna institucija ne smije u cijelosti eksternalizirati kontrolne funkcije.
(6) Kreditna institucija može obavljanje dijela poslova internih kontrolnih funkcija povjeriti pružatelju usluga u skladu s ovom glavom i propisima donesenima na temelju ovoga Zakona.
Osobe koje obavljaju poslove internih kontrolnih funkcija
Članak 199.
(1) Kreditna institucija dužna je, razmjerno svojoj veličini, vrsti, opsegu i složenosti poslova, za obavljanje poslova svake interne kontrolne funkcije osigurati dostatan broj osoba s odgovarajućim ovlastima, statusom, stručnim znanjem i iskustvom.
(2) Kreditna institucija dužna je imenovati voditelja svake interne kontrolne funkcije kao neovisnog člana višeg rukovodstva s posebnom nadležnošću za funkciju upravljanja rizicima, praćenja usklađenosti i unutarnje revizije, odnosno u slučaju iz članka 198. stavka 2. ovoga Zakona za tu objedinjenu funkciju.
(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka mala i jednostavna kreditna institucija nije dužna imenovati voditelja funkcije upravljanja rizicima ili funkcije praćenja usklađenosti, te za obavljanje poslova tih internih kontrolnih funkcija može odrediti drugu osobu na višem položaju pod uvjetom da ne postoji sukob interesa i dodatno, da taj voditelj funkcije upravljanja rizicima ili funkcije praćenja usklađenosti:
a) posjeduje znanje i stručnost koji su potrebni za različita područja o kojima je riječ i
b) raspolaže potrebnim vremenom za pravilno obavljanje tih internih kontrolnih funkcija.
(4) Interne kontrolne funkcije moraju biti neovisne u odnosu na članove uprave i članove višeg rukovodstva te moraju imati osiguranu mogućnost postavljanja pitanja i upozoravanja nadzornog odbora prema potrebi ili u slučaju specifičnih kretanja u području rizika koja utječu ili mogu utjecati na kreditnu instituciju, ne dovodeći u pitanje odgovornosti uprave i nadzornog odbora iz ovoga Zakona i Uredbe (EU) br. 575/2013.
(5) Radnici koji obavljaju poslove internih kontrolnih funkcija moraju biti neovisni u odnosu na poslovne jedinice koje nadziru.
(6) Uprava kreditne institucije ne može imenovati ni razriješiti voditelja pojedine interne kontrolne funkcije bez suglasnosti nadzornog odbora kreditne institucije.
(7) Kreditna institucija dužna je bez odgode, a najkasnije u roku od tri radna dana, obavijestiti Hrvatsku narodnu banku o imenovanju voditelja svake interne kontrolne funkcije te o razlozima za zamjenu tih osoba.
(8) Organi i tijela kreditne institucije koje voditelj pojedine interne kontrolne funkcije izravno izvještava dužni su osigurati da ta osoba najmanje jednom godišnje sudjeluje na sjednicama tih organa i tijela kada se raspravlja o izvještaju te osobe.
(9) Ako voditelj pojedine interne kontrolne funkcije tijekom obavljanja svojih poslova utvrdi nezakonitost u poslovanju ili kršenje pravila o upravljanju rizicima, odnosno kretanje (razvoj) rizika zbog čega je ugrožena likvidnost, solventnost ili sigurnost poslovanja kreditne institucije, dužan je o tome odmah obavijestiti upravu i nadzorni odbor kreditne institucije te Hrvatsku narodnu banku.
(10) Kreditna institucija dužna je osigurati redovito stručno obrazovanje i osposobljavanje osoba koje obavljaju poslove internih kontrolnih funkcija.
XV.6. POLITIKE PRIMITAKA
Politike primitaka
Članak 200.
(1) Kreditna institucija dužna je uspostaviti i primjenjivati politike primitaka razmjerno svojoj veličini, unutarnjoj organizaciji te vrsti, opsegu i složenosti poslova koje obavlja.
(2) Odredbe o odgodi varijabilnih primitaka, dodjeli varijabilnih primitaka u instrumentima te zadržavanju i isplati diskrecijskih mirovinskih pogodnosti u obliku instrumenta iz podzakonskog propisa donesenog na temelju stavka 4. ovoga članka ne primjenjuju se na:
– kreditnu instituciju koja nije velika kreditna institucija
– male primitke radnika kreditne institucije.
(3) Kreditna institucija koja ugovori isplatu varijabilnih primitaka protivno odredbama ovoga Zakona ili odredbama podzakonskog propisa donesenog na temelju stavka 4. ovoga članka ne smije isplaćivati tako ugovorene varijabilne primitke te su tako ugovorene odredbe ništetne.
(4) Hrvatska narodna banka podzakonskim propisom detaljnije uređuje pravila, postupke i kriterije u vezi s politikama primitaka, a osobito:
– definiciju i vrste primitaka radnika
– zahtjeve vezane uz primitke radnika te način i opseg primjene tih zahtjeva i
– način i rokove izvješćivanja Hrvatske narodne banke o primicima.
Odnos između varijabilnoga i fiksnog dijela ukupnih primitaka
Članak 201.
(1) Kreditna institucija dužna je odnos između varijabilnoga i fiksnog dijela ukupnih primitaka pojedinog radnika odrediti tako da iznos varijabilnog dijela ne prelazi iznos fiksnog dijela ukupnih primitaka.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, kreditna institucija može odrediti iznos varijabilnog dijela ukupnih primitaka do visine dvostrukog iznosa fiksnog dijela ukupnih primitaka pojedinog radnika ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
1. glavna skupština kreditne institucije donijela je, na temelju obrazloženog prijedloga uprave, odluku kojom utvrđuje: iznos varijabilnih primitaka, broj radnika na koje se ta odluka odnosi i njihove funkcije te očekivani utjecaj koji će ta odluka imati na održavanje adekvatne razine kapitala
2. pod uvjetom da su na glavnoj skupštini zastupljeni dioničari koji posjeduju najmanje 50% dionica, a odluka iz točke 1. ovoga stavka donesena je glasovima dioničara koji predstavljaju najmanje 66 % dionica kreditne institucije dioničara koji su zastupljeni na glavnoj skupštini ili, ako to nije slučaj, odlučuju većinom od najmanje tri četvrtine dionica dioničara zastupljenih na glavnoj skupštini pri donošenju odluke
3. radnici za koje se traži viši odnos varijabilnih i fiksnih primitaka nisu sudjelovali u glasovanju o odluci iz točke 1. ovoga stavka
4. kreditna institucija prethodno je obavijestila sve dioničare o tome da će se na glavnoj skupštini odlučivati o višem odnosu varijabilnih i fiksnih primitaka
5. kreditna institucija je najkasnije 30 dana prije održavanja glavne skupštine obavijestila Hrvatsku narodnu banku o tome da će se glavnoj skupštini predložiti donošenje odluke o višem odnosu varijabilnih i fiksnih primitaka, pri čemu je:
a) naznačila traženi odnos varijabilnih i fiksnih primitaka
b) obrazložila takav odnos i
c) dokazala da traženi odnos neće negativno utjecati na ispunjavanje obveza kreditne institucije propisanih Uredbom (EU) br. 575/2013, ovim Zakonom i podzakonskim propisima donesenima na temelju ovoga Zakona, a posebno na održavanje adekvatnosti regulatornoga kapitala.
(3) Kreditna institucija dužna je u roku od pet radnih dana od dana održane glavne skupštine obavijestiti Hrvatsku narodnu banku o donesenoj odluci glavne skupštine o:
– odobrenom višem odnosu varijabilnih i fiksnih primitaka, uključujući naznaku višeg odnosa i
– odobrenim različitim višim odnosima varijabilnih i fiksnih primitaka, ako primjenjuje različite više odnose za različite poslovne jedinice, interne kontrolne i ostale funkcije te različite kategorije identificiranih radnika, uključujući naznaku različitih viših odnosa.
(4) Kreditna institucija dužna je u roku iz stavka 3. ovoga članka dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci sljedeće informacije:
– broj radnika na kraju posljednje poslovne godine
– broj identificiranih radnika (rezultat posljednjeg utvrđivanja)
– ukupnu bilancu na kraju posljednje poslovne godine
– odluku glavne skupštine kreditne institucije
– odnos koji je odredila i
– ako su odobreni različiti odnosi unutar kreditne institucije, poslovna područja i odobrene postotke te maksimalno odobreni odnos.
(5) Ako glavna skupština kreditne institucije donese odluku o smanjenju prethodno utvrđenoga višega maksimalnog odnosa između varijabilnog i fiksnog dijela ukupnih primitaka, takva se odluka donosi većinom glasova nazočnih na glavnoj skupštini a kreditna institucija dužna je u roku od pet radnih dana od dana održane glavne skupštine o tome obavijestiti Hrvatsku narodnu banku.
Ograničenja u odnosu na vrstu i oblike instrumenata u kojima varijabilni primici mogu biti dodijeljeni
REPUBLIKA HRVATSKA
MINISTARSTVO FINANCIJA
NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O KREDITNIM INSTITUCIJAMA
Zagreb, srpanj 2025.
PRIJEDLOG ZAKONA O KREDITNIM INSTITUCIJAMA
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje Zakona o kreditnim institucijama sadržana je u članku 2. stavku 4. podstavku 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 85/10. – pročišćeni tekst i br. 5/14. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI
Zakon o kreditnim institucijama („Narodne novine“, br. 159/13., 19/15., 102/15., 15/18., 70/19., 47/20., 146/20., 151/22. i 145/24., u daljnjem tekstu: važeći Zakon) donesen je u prosincu 2013. godine, a stupio je na snagu 1. siječnja 2014. godine. Važećim Zakonom uređeni su uvjeti za osnivanje, poslovanje i prestanak rada kreditnih institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, supervizija njihova poslovanja, uvjeti pod kojima pravne osobe sa sjedištem izvan Republike Hrvatske mogu pružati bankovne i/ili financijske usluge u Republici Hrvatskoj te javna objava od strane Hrvatske narodne banke na području bonitetne regulative i supervizije kreditnih institucija.
Od stupanja na snagu, važeći je Zakon izmijenjen i dopunjen osam puta. Razlozi izmjena i dopuna bili su prije svega usklađivanje Zakona s pravnom stečevinom Europske unije (u daljnjem tekstu: EU).
Naime, važeći Zakon usklađen je s Direktivom 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o pristupanju djelatnosti kreditnih institucija i bonitetnom nadzoru nad kreditnim institucijama i investicijskim društvima, izmjeni Direktive 2002/87/EZ te stavljanju izvan snage direktiva 2006/48/EZ i 2006/49/EZ (Tekst značajan za EGP) (SL L 176, 27.6.2013.) (u daljnjem tekstu: CRD IV) kako je posljednji put izmijenjena Direktivom (EU) 2019/2034 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2019. o bonitetnom nadzoru nad investicijskim društvima i izmjeni direktiva 2002/87/EZ, 2009/65/EZ, 2011/61/EU, 2013/36/EU, 2014/59/EU i 2014/65/EU (Tekst značajan za EGP) (SL L 314, 5.12.2019.). CRD IV donesen je zajedno s Uredbom (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (Tekst značajan za EGP) (SL L 176, 27.6.2013.) (u daljnjem tekstu: CRR) nakon globalne financijske krize, u kontekstu provedbe međunarodnih standarda Basel III te potrebe za uspostavom jedinstvenog regulatornog okvira EU-a kojim bi se osigurala veća otpornost bankarskog sektora, poboljšala kvaliteta kapitala kreditnih institucija te ojačala sposobnost financijskog sustava da apsorbira šokove. Sam CRD IV mijenjan je više puta, pa tako i na temelju Direktive (EU) 2019/878 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2019. o izmjeni Direktive 2013/36/EU u pogledu izuzetih subjekata, financijskih holdinga, mješovitih financijskih holdinga, primitaka, nadzornih mjera i ovlasti te mjera za očuvanje kapitala (Tekst značajan za EGP) (SL L 150, 7.6.2019.) (u daljnjem tekstu: CRD V).
Imajući u vidu da je važeći Zakon izmijenjen i dopunjen osam puta, utvrđeno je kako je svrsishodno donijeti novi Zakon o kreditnim institucijama. To dodatno proizlazi iz potrebe prijenosa u nacionalno zakonodavstvo Republike Hrvatske sljedećih direktiva kojima je izmijenjen CRD IV:
U Republici Hrvatskoj, bankovni sustav ima ključnu ulogu u financijskom posredovanju, osobito u mobiliziranju i preraspodjeli štednje te u funkcioniranju platnog prometa. Njegov utjecaj na gospodarstvo je iznimno značajan, a posebnu zabrinutost izazivaju negativne posljedice koje slabosti u bankovnom sustavu mogu imati na stabilnost i učinkovitost realnog sektora. Upravo zato je očuvanje stabilnosti bankovnog sustava u javnom interesu. Kreditne institucije su institucije kojima je Hrvatska narodna banka izdala odobrenje za rad u skladu s važećim Zakonom, a čija je djelatnost primanje depozita ili ostalih povratnih sredstava od javnosti te odobravanje kredita za vlastiti račun. Kreditna institucija u Republici Hrvatskoj može se osnovati kao banka, štedna banka ili stambena štedionica. U sektor kreditnih institucija ne uključuju se banke u likvidaciji i banke u stečaju. Također, Hrvatska narodna banka, kao nadležno tijelo u Republici Hrvatskoj za pitanja povezana s obavještavanjem o podružnicama i neposrednom pružanju financijskih usluga kreditnih i financijskih institucija u EU-u (tzv. jedinstvena putovnica), provodi postupak vezan uz to obavještavanje u skladu s važećim Zakonom. Naime, kreditne i financijske institucije iz država članica EU-a mogu, na temelju važećeg Zakona i pod uvjetima određenima važećim Zakonom, uzajamno priznate usluge koje su ovlaštene pružati u matičnoj državi članici, pružati na području Republike Hrvatske. Te usluge mogu se pružati preko podružnice osnovane u Republici Hrvatskoj, a privremeno se mogu pružati i neposredno (nakon što nadležno tijelo države članice o toj namjeri obavijesti Hrvatsku narodnu banku). Državom članicom EU-a, sukladno važećem Zakonu, smatra se i država potpisnica Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru (EGP).
Tablica 1: Broj kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj koje imaju odobrenje za rad u lipnju 2025.
Kreditna institucija
Broj
Banke
19
Stambene štedionice
1
Štedne banke
0
Podružnice stranih kreditnih institucija
1
Kreditne i financijske institucije sa sjedištem u EU-u koje mogu neposredno pružati uzajamno priznate usluge na području Republike Hrvatske
267
Izvor: Hrvatska narodna banka
CRD VI, koji u znatnoj mjeri mijenja CRD IV, stupio je na snagu 9. srpnja 2024. godine, a rok za njegov prijenos u nacionalno zakonodavstvo država članica EU-a određen je do 10. siječnja 2026. godine. Cilj CRD-a VI je izmjenom CRD-a IV unaprijediti usklađivanje nadzornog okvira za banke unutar EU-a, s posebnim naglaskom na jačanje otpornosti financijskog sustava kroz integraciju okolišnih, društvenih i upravljačkih rizika (u daljnjem tekstu: ESG rizici) i, u konačnici, produbiti unutarnje tržište za bankarstvo.
Zbog strategije prelaska na održivo i klimatski neutralno gospodarstvo EU-a te zahtjeva vezanih uz regulativu u području održivog financiranja, pojavila se sve veća potreba za smanjenjem financijskih rizika koji p roizlaze iz fizičkih posljedica klimatskih promjena, gubitka bioraznolikosti i osobito uništavanja ekosustava . U komunikaciji Europske komisije od 6. srpnja 2021. naslovljenoj „Strategija za financiranje tranzicije prema održivom gospodarstvu” („Obnovljena strategija održivog financiranja”) naglašava se da ESG rizici predstavljaju dosad nezabilježen izazov za gospodarstvo EU-a i stabilnost financijskog sustava. Ti su rizici specifični zbog njihova utjecaja na budućnost i karakterističnih učinaka u kratkoročnom, srednjoročnom i dugoročnom razdoblju. Odgovarajuća prilagodba financijskog sektora, a osobito kreditnih institucija, potrebna je kako bi se u gospodarstvu EU-a ostvario cilj nulte neto stope emisija stakleničkih plinova do 2050., uz istodobno zadržavanje inherentnih rizika pod kontrolom.
Postojeći pravni okvir nije sposoban odgovoriti na nove izazove održivosti, otpornosti i tržišne stabilnosti što se ogleda u raznim aspektima koji su regulirani CRD-om VI.
Radi osiguravanja dugoročne i duboke tranzicije prema održivom, klimatski neutralnom i kružnom gospodarstvu, CRD-om VI utvrđene su ovlasti nadležnih nadzornih tijela da procijene proces prilagodbe kreditnih institucija i interveniraju u svrhu jačanja ciljeva, mjera i djelovanja u okviru bonitetnih planova institucija ako se oni smatraju nedostatnima kao odgovor na ESG rizike u kratkoročnom, srednjoročnom i dugoročnom razdoblju i ako bi zbog toga mogli predstavljati značajne rizike za njihovu solventnost. ESG rizike treba razmatrati u okviru jedinstvene kategorije rizika kako bi se omogućila sveobuhvatna i koordinirana integracija tih čimbenika koji su često međusobno povezani. ESG rizici usko su povezani s pojmom održivosti jer ESG čimbenici predstavljaju tri glavna stupa održivosti. Kako bi se održala odgovarajuća otpornost na negativne učinke ESG rizika, kreditne institucije trebaju sustavno utvrđivati i mjeriti ESG rizike i upravljati njima, a nadzorna tijela trebaju procijeniti rizike na razini pojedinačne institucije, kao i na sistemskoj razini, dajući prednost okolišnim rizicima. Nadležna tijela trebaju u okviru svojih relevantnih nadzornih aktivnosti procijeniti u kojoj mjeri institucije odgovaraju na ESG rizike te imaju li popratne politike upravljanja i operativne mjere koje se odražavaju u ciljevima i ključnim točkama utvrđenima u njihovim bonitetnim planovima, a koje su u skladu s njihovim objavljenim obvezama u pogledu održivosti u kontekstu postupka prilagodbe u cilju klimatske neutralnosti do 2050.
Radi usklađivanja s odredbama CRD-a VI u pogledu ESG rizika, Prijedlogom zakona o kreditnim institucijama (u daljnjem tekstu: Prijedlog zakona) određuje se da će Hrvatska narodna banka provoditi postupak procjene i ocjene upravljanja kreditne institucije ESG rizicima:
Pri toj procjeni Hrvatska narodna banka uzet će u obzir poslovne modele kreditne institucije, ponude proizvoda kreditne institucije povezane s održivošću, politike financiranja tranzicije, povezane politike odobravanja kredita, ESG ciljeve i ograničenja te, po potrebi, pri toj procjeni surađivati s tijelima ili javnim tijelima nadležnima za klimatske promjene i nadzor u području okoliša.
Novost CRD-a VI je i opsežna regulacija podružnica koje su osnovala društva iz treće zemlje radi pružanja bankovnih usluga u državi članici EU-a, a koje prema važećem regulatornom okviru podliježu nacionalnom pravu koje je u vrlo ograničenoj mjeri usklađeno CRD-om IV. Iako su podružnice iz trećih zemalja uvelike i sve više prisutne na bankarskim tržištima EU-a, trenutačno podliježu samo vrlo općenitim zahtjevima za pružanje informacija, ali ne i bonitetnim standardima ili mehanizmima suradnje u području nadzora na razini EU-a. Zbog nepostojanja ikakvog zajedničkog bonitetnog okvira, na podružnice iz trećih zemalja primjenjuju se neusklađeni nacionalni zahtjevi različite bonitetne razine i opsega. Osim toga, nadležnim tijelima nedostaju sveobuhvatne informacije i potrebni nadzorni alati za pravilno praćenje specifičnih rizika koji proizlaze iz poslovanja grupâ iz trećih zemalja u jednoj ili više država članica putem podružnica i društava kćeri. Do sada za njih nisu postojali integrirani nadzorni mehanizmi, a nadležno tijelo odgovorno za nadzor jedne podružnice grupe iz treće zemlje nije bilo obvezno razmjenjivati informacije s nadležnim tijelima koja nadziru druge podružnice ili društva kćeri iste grupe. Rascjepkano regulatorno okruženje stvorilo je rizike za financijsku stabilnost i cjelovitost tržišta EU-a što je stvorilo potrebu za formiranjem usklađenog regulatornog okvira za podružnice iz trećih zemalja. Takav okvir obuhvaća minimalne zajedničke zahtjeve u pogledu odobrenja za rad, bonitetnih standarda, unutarnjeg upravljanja, nadzora i izvješćivanja. Opisani skup zahtjeva temelji se na zahtjevima koje države članice već primjenjuju na podružnice iz treće zemlje koje posluju na njihovu državnom području, vodeći pritom računa o sličnim ili istovjetnim zahtjevima koje treće zemlje primjenjuju na strane podružnice, kako bi se osigurala dosljednost među državama članicama i regulatorni okvir EU-a za podružnice iz trećih zemalja uskladio s prevladavajućim međunarodnim praksama u tom području.
U skladu s CRD-om VI, Prijedlogom zakona predviđena je mogućnost da podružnicu iz treće zemlje u Republici Hrvatskoj može osnovati društvo s poslovnim nastanom u trećoj zemlji koje je u matičnoj državi licencirano za primanje depozita i drugih povratnih sredstava i kreditna institucija sa sjedištem u trećoj zemlji. Iz važećeg Zakona je zadržan „ subsidiary-like“ pristup prema kojem se podružnice iz treće zemlje osnovane u Republici Hrvatskoj tretiraju kao društva kćeri koje je osnovalo društvo sa sjedištem u EU-u i koje stoga imaju pravnu osobnost, za razliku od podružnica. Prema tome, za izdavanje odobrenja za rad primjenjuju se jednaki uvjeti kao za osnivanje kreditne institucije sa sjedištem u Republici Hrvatskoj. Dakle, društvo osnivač iz treće zemlje koje namjerava osnovati podružnicu na području Republike Hrvatske dužno je za to dobiti odobrenje od Hrvatske narodne banke. Odobrenje će sadržavati popis usluga koje smije pružati u Republici Hrvatskoj i tek po dobivanju odobrenja od Hrvatske narodne banke može se upisati u sudski registar. Iznimno, odobrenje nije dužna ishoditi kreditna institucija, odnosno društvo osnivač koje pruža usluge ili obavlja djelatnosti za klijenta ili drugu ugovornu stranu koja ima poslovni nastan ili se nalazi u EU-a, te ako je taj klijent ili druga ugovorna strana:
a) mali ulagatelj, kvalificirana druga ugovorna strana ili profesionalni ulagatelj kako su definirani propisom kojim se uređuje tržište kapitala koji ima poslovni nastan ili se nalazi u EU-u, ako taj klijent ili druga ugovorna strana isključivo na vlastitu inicijativu pristupi društvu s poslovnim nastanom u trećoj zemlji radi pružanja bilo koje usluge ili djelatnosti koju kreditna institucija, odnosno društvo osnivač pruža
b) kreditna institucija
c) društvo koje pripada istoj grupi kao i to društvo s poslovnim nastanom u trećoj zemlji
Ovisno o stupnju rizika, podružnice iz trećih zemalja bit će svrstane u 1. razred ako se smatraju rizičnijima ili u 2. razred ako se smatra da su male i jednostavne i ne predstavljaju znatan rizik za financijsku stabilnost (u skladu s definicijom „malih i jednostavnih institucija” iz CRR-a). U skladu s time, podružnice iz trećih zemalja čija je računovodstvena vrijednost imovine ili ukupna vrijednost imovine koja nastaje u podružnici iz treće zemlje u državi članici jednaka ili veća od 5 milijardi eura razvrstavaju se u 1. razred. Rizičnijima će se smatrati i podružnice iz trećih zemalja koje imaju odobrenje za prihvaćanje depozita ili ostalih povratnih sredstava od klijenata iz kategorije stanovništva, pod uvjetom da je iznos takvih depozita i drugih povratnih sredstava jednak ili veći od 5% ukupnih obveza podružnice iz treće zemlje ili da iznos takvih depozita i drugih povratnih sredstava premašuje 50 milijuna eura, te podružnica iz treće zemlje koja se ne smatra kvalificiranom podružnicom.
Hrvatska narodna banka imat će ovlast da od društva osnivača podružnice iz treće zemlje zahtijeva osnivanje društva kćeri ako te podružnice posluju s klijentima ili drugim ugovornim stranama u drugim državama članicama kršeći pravila unutarnjeg tržišta, ako podružnice iz trećih zemalja imaju sistemsku važnost ili predstavljaju znatan rizik za financijsku stabilnost Republike Hrvatske ili EU-a, ako je ukupni iznos imovine svih podružnica iz trećih zemalja u EU-u koje pripadaju istoj grupi iz treće zemlje jednak ili veći od 40 milijardi eura, odnosno iznos računovodstvene imovine u Republici Hrvatskoj je jednak ili veći od 10 milijardi eura ili ako imovina i potencijalne obveze iskazane u njezinim revidiranim izvještajima prelaze 5% ukupne imovine i potencijalnih obveza svih kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj.
Financijski holdinzi i mješoviti financijski holdinzi koji su matična društva bankovnih grupa i dalje prema Prijedlogu zakona podliježu mehanizmu identifikacije i odobrenja uvedenom CRD-om V. Tim se mehanizmom nadležnim tijelima omogućuje da određene financijske holdinge i mješovite financijske holdinge izravno obuhvate područjem primjene svojeg nadzora i nadzornih ovlasti na temelju CRD-a IV i CRR-a kako bi se osigurala usklađenost na konsolidiranoj osnovi. U skladu s time, Hrvatska narodna banka ima punu ovlast nadzora nad kreditnim institucijama sa sjedištem u Republici Hrvatskoj i financijskim holdingom odnosno mješovitim financijskim ho ldingom koji je dobio odobrenje sukladno Prijedlogu zakona. Hrvatska narodna banka provodi ovlast supervizije samostalno, u suradnji s drugim nadležnim tijelima, prijenosom obavljanja zadataka na druga tijela i osobe (pod odgovornošću Hrvatske narodne banke) i podnošenjem prijava i zahtjeva pravosudnim i drugim nadležnim tijelima.
U vezi sa stjecanjem ili prodajom značajnog poslovnog udjela, CRD-om VI postavljen je zahtjev prema kreditnim institucijama, financijskim holdinzima i mješoviti financijskim holdinzima (u daljnjem tekstu: nadzirani subjekti) da obavijeste nadležna nadzorna tijela o svakoj statusnoj promjeni, što podrazumijeva stjecanje značajnih udjela u subjektima financijskog ili nefinancijskog sektora, odnosno prijenos imovine i obveza na te subjekte te postupke spajanja odnosno pripajanja i podjele u koje su nadzirani subjekti uključeni. Navedene statusne promjene smatraju se značajnim operacijama koje bi mogle pobuditi sumnju u bonitetni profil nadziranog subjekta ili moguće aktivnosti pranja novca ili financiranja terorizma. Nadalje, nadležna tijela trebala bi imati ovlasti intervenirati u slučajevima stjecanja značajnih udjela, spajanja odnosno pripajanja ili podjela. Prijedlog zakona slijedi odredbe CRD-a VI i propisuje potrebu izdavanja odobrenja nadziranim subjektima za provedbu opisanih statusnih promjena. U skladu s navedenim, Hrvatska narodna banka će u roku od 10 radnih dana od dana zaprimanja zahtjeva za odobrenje statusne promjene izdati nadziranom subjektu, podnositelju zahtjeva pisanu potvrdu o zaprimanju zahtjeva u kojoj će utvrditi je li zahtjev uredan. Postupak odlučivanja o zahtjevu ne može biti duži od šest mjeseci. Ako statusna promjena uključuje isključivo financijske sudionike članove iste grupe, rok za provođenje postupka odlučivanja o zahtjevu ne može biti duži od 60 radnih dana od dana izdavanja potvrde i ako Hrvatska narodna banka u tom roku ne odluči o zahtjevu, smatra se da je odobrenje izdano. Obrazloženu odluku o zahtjevu za odobrenje statusne promjene dostavit će podnositelju zahtjeva u roku od dva radna dana od dana donošenja, a u odluci kojom daje odobrenje za statusnu promjenu Hrvatska narodna banka može odrediti rok u kojem se statusna promjena mora provesti.
Postojeći regulatorni okvir ne osigurava pravodobnu procjenu primjerenosti članova upravljačkog tijela nadziranih subjekata te su prekogranične institucije u tom pogledu suočene s različitim nacionalnim pravilima i postupcima, stoga je u skladu s CRD-om VI Prijedlogom zakona uspostavljen jedinstveni okvir za procjenu primjerenosti kojim će se osigurati konsolidacija nadzora, omogućiti povjerenje među nadležnim tijelima i pružiti veća pravna sigurnost institucijama.
Prijedlog zakona uvodi određene nove definicije te u sustavu upravljanja sukladno CRD-u VI precizira značenje i ulogu: kontrolnih funkcija, višeg rukovodstva, upravljačkog tijela, upravljačkog tijela u nadzornoj funkciji, upravljačkog tijela u upravljačkoj funkciji, voditelja internih kontrolnih funkcija. Više rukovodstvo su fizičke osobe koje obavljaju izvršne funkcije unutar kreditne institucije i izravno su odgovorne upravljačkom tijelu, ali nisu članovi tog tijela, te koje su odgovorne za svakodnevno upravljanje kreditnom institucijom pod vodstvom upravljačkog tijela. Načelo proporcionalnosti se veže za definiciju „ male i jednostavne kreditne institucije“ koja iznimno može objediniti funkciju praćenja usklađenosti i funkciju upravljanja rizicima, te nije dužna imenovati voditelja funkcije upravljanja rizicima i funkcije usklađenosti, već za obavljanje tih poslova može odrediti drugu osobu na višem položaju (uključujući i člana uprave).
S obzirom na to da imaju primarnu odgovornost za procjenu primjerenosti svakog člana svojeg upravljačkog tijela, kreditne institucije morat će provesti početnu procjenu njihove primjerenosti. Članom upravljačkog tijela kreditne institucije može biti imenovana samo osoba koja je dobila prethodnu suglasnost Hrvatske narodne banke za obavljanje takve funkcije. Svrha je procjene primjerenosti članova upravljačkih tijela osigurati da ti članovi imaju odgovarajuća stručna znanja, sposobnost i iskustvo za kvalitetno obavljanje posla te da ih odlikuje dobar ugled, poštenje i savjesnost. Ako kreditna institucija na temelju provedene procjene primjerenosti zaključi da član ili potencijalni član upravljačkog tijela ne ispunjava zahtjeve u pogledu primjerenosti, dužna je poduzeti odgovarajuće mjere.
Kreditna institucija dužna je osigurati da nositelj ključne funkcije u svakom trenutku ispunjava uvjete primjerenosti te procjenjuje primjerenost nositelja ključnih funkcija prije njihova preuzimanja dužnosti, nakon čega je dužna nastaviti periodično procjenjivati njihovu primjerenost.
Sljedeći subjekti dužni su u roku od tri dana nakon imenovanja voditelja interne kontrolne funkcije i glavnog financijskog direktora dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci procjenu primjerenosti zajedno s informacijama i dokumentacijom kojima dokazuju ispunjavanje uvjeta za njihovo imenovanje sukladno Prijedlogu zakona:
Ako Hrvatska narodna banka utvrdi da voditelj interne kontrolne funkcije ili glavni financijski direktor ne ispunjava propisane uvjete, može naložiti navedenom subjektu da tu osobu razriješi dužnosti ili naložiti navedenom subjektu da pravovremeno poduzme dodatne mjere potrebne kako bi se osiguralo da taj voditelj interne kontrolne funkcije ili glavni financijski direktor postane primjeren.
Navedeni subjekti trebaju osigurati ažurnost informacija o primjerenosti voditelja interne kontrolne funkcije i glavnog financijskog direktora te su dužni čim saznaju za nove činjenice ili druge okolnosti koje bi mogle utjecati na njihovu primjerenost, provesti ponovnu procjenu primjerenost i o rezultatima te procjene bez odgode obavijestiti Hrvatsku narodnu banku.
Sukladno Prijedlogu zakona, Hrvatska narodna banka nije obvezna ponovno procijeniti primjerenost voditelja internih kontrolnih funkcija ili glavnog financijskog direktora pri obnovi ili produljenju njihova mandata, osim ako su nastupile nove okolnosti, činjenice ili događaji koji bi mogli utjecati na ispunjenje uvjeta primjerenosti.
Nadalje, sukladno CRD-u VI, Prijedlogom zakona prilagođene su odredbe o prethodnoj procjeni predloženih stjecanja kako bi se osiguralo da nadležno tijelo ima mogućnost intervenirati prije nego što nadzirani subjekt poduzme značajnu operaciju. Prema tome, nadzirani subjekti dužni su prethodno obavijestiti Hrvatsku narodnu banku o svakoj namjeri stjecanja, sklapanjem pravnog posla ili osnivanjem društva ili pravne osobe, kojom postupno ili odjednom namjeravaju steći, neposredno ili posredno, udio koji predstavlja 15% ili više njihovog priznatog kapitala. Hrvatska narodna banka će izdati potvrdu o zaprimljenoj obavijesti u roku od 10 radnih dana, te provesti procjenu u 60 radnih dana od izdavanja potvrde te u tom roku obavijestiti stjecatelja ako se protivi stjecanju. Ako predloženi stjecatelj unaprijed ne dostavi obavijest o predloženom stjecanju ili stekne značajan udjel unatoč protivljenju Hrvatske narodne banke, Hrvatska narodna banka može poduzeti odgovarajuće mjere. Nadzirani subjekti koji namjeravaju provesti značajni prijenos imovine ili obveza (više od 10% imovine ili obveza) dužni su u pisanom obliku obavijestiti Hrvatsku narodnu banku prije provedbe tog prijenosa, bilo da se on provodi prodajom ili drugim pravnim poslom, te neovisno o tome provodi li se navedeni prijenos između članice iste grupe ili ne.
Osim usklađivanja s CRD-om VI, Prijedlogom zakona se u pravni okvir Republike Hrvatske prenosi odredba članka 1. stavka 20. Direktive (EU) 2019/879 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2019. o izmjeni Direktive 2014/59/EU u pogledu kapaciteta pokrivanja gubitaka i dokapitalizacije kreditnih institucija i investicijskih društava te Direktive 98/26/EZ (SL L 150, 7.6.2019.) (tzv. BRRD 2). Naime, predmetnom direktivom obvezuje se države članice da osiguraju subordinaciju određenih obveza pravnih osoba (poput financijskih institucija i holding društava), konkretno onih koje proizlaze iz ulaganja u njihov regulatorni kapital. To znači da se takve obveze u postupku redovne insolventnosti isplaćuju tek nakon ostalih obveza koje ne proizlaze iz tih ulaganja. Drugim riječima, vjerovnici koji su ulagali u regulatorni kapital tih institucija bit će namireni tek nakon drugih vjerovnika koji u takve instrumente nisu ulagali. S druge strane, kada sanacijsko tijelo koristi svoje ovlasti za otpis obveza ili njihovu pretvorbu u kapital (bilo u sklopu postupka sanacije ili izvan njega), mora poštovati utvrđeni redoslijed pokrića gubitaka – pri čemu se prvo zahvaća regulatorni kapital, a tek potom druge obveze. Takva subordinacija u redovnom postupku zbog insolventnosti smanjuje rizik povrede načela prema kojem niti jedan vjerovnik ne smije pretrpjeti veći gubitak primjenom sanacijskih ovlasti nego što bi ga pretrpio da je nad pravnom osobom proveden običan stečajni postupak.
Također, ovim se Prijedlogom zakona u nacionalno zakonodavstvo prenosi Direktiva (EU) 2024/2994, čiji je cilj osigurati da kreditne institucije i njihova nadležna tijela učinkovito prate, ublažavaju i otklanjaju koncentracijski rizik koji proizlazi iz izloženosti prema središnjim drugim ugovornim stranama druge razine rizika koje pružaju usluge od znatne sistemske važnosti. Radi doprinosa ciljevima unije tržišta kapitala i učinkovitijeg poslovanja sa središnjim drugim ugovornim stranama, predmetnom direktivom mijenja se CRD IV s ciljem uklanjanja određenih prepreka za središnje poravnanje te pružanja dodatnih pojašnjenja u pogledu nadzornih zahtjeva i upravljanja koncentracijskim rizicima. Prekomjerno oslanjanje financijskog sustava EU na sistemski važne središnje druge ugovorne strane iz trećih zemalja (središnje druge ugovorne strane druge razine rizika) moglo bi uzrokovati probleme za financijsku stabilnost, koje treba rješavati na odgovarajući način. Kako bi se osigurala financijska stabilnost u EU i primjereno ublažili potencijalni rizici širenja zaraze u cijelom financijskom sustavu EU-a, uvode se odgovarajuće mjere za utvrđivanje, upravljanje i praćenje koncentracijskog rizika koji proizlazi iz izloženosti prema središnjim drugim ugovornim stranama. U tom kontekstu Direktiva (EU) 2024/2994 izmijenila je CRD IV kako bi se kreditne institucije potaknulo da poduzmu potrebne korake u prilagodbi svojih poslovnih modela kako bi osigurale usklađenost s novim zahtjevima za poravnanje uvedenima izmjenama Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju (Tekst značajan za EGP) (SL L 201, 27.7.2012.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 648/2012) i sveukupno poboljšale svoje prakse upravljanja rizicima, vodeći računa i o prirodi, opsegu i složenosti svojih tržišnih aktivnosti. Iako nadležna tijela već raspolažu sveobuhvatnim skupom nadzornih mjera i ovlasti za uklanjanje nedostataka u praksama upravljanja rizikom institucija i investicijskih društava, uključujući zahtjev za dodatni regulatorni kapital za rizike koji nisu pokriveni postojećim kapitalnim zahtjevima, ili nisu pokriveni u dovoljnoj mjeri, taj skup nadzornih mjera i ovlasti trebalo bi poboljšati dodatnim i konkretnijim alatima i ovlastima u okviru 2. stupa u kontekstu prekomjernog koncentracijskog rizika koji proizlazi iz izloženosti prema središnjim drugim ugovornim stranama. Stoga, u skladu s Direktivom (EU) 2024/2994, Prijedlogom zakona propisuje se obveza kreditnih institucija da uspostave i provode djelotvoran i pouzdan sustav upravljanja. Kreditna institucija dužna je, razmjerno vrsti, opsegu i složenosti svojih poslovnih aktivnosti te rizicima svojstvenima poslovnom modelu, učinkovito upravljati svim vrstama rizika, uključujući ESG rizike te koncentracijske rizike koji proizlaze iz izloženosti prema središnjim drugim ugovornim stranama. Također, uprava je dužna donijeti, a nadzorni odbor kreditne institucije nadzirati posebne planove i mjerljive ciljeve u skladu sa zahtjevima utvrđenim u članku 7.a Uredbe (EU) 648/2012 radi praćenja i otklanjanja koncentracijskog rizika koji proizlazi iz izloženosti prema središnjim drugim ugovornim stranama koje nude usluge od znatne sistemske važnosti za EU odnosno jednu ili više država članica.
Kako bi se javnosti pružio jednostavan centralizirani pristup informacijama o subjektima i njihovim proizvodima koje su od važnosti za financijske usluge, tržišta kapitala i održivost, a koje tijela i subjekti moraju objavljivati u skladu sa zakonodavnim aktima EU-a u tim područjima, na temelju Uredbe (EU) 2023/2859 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2023. o uspostavi jedinstvene europske pristupne točke za centralizirani pristup javno dostupnim informacijama koje su od važnosti za financijske usluge, tržišta kapitala i održivost (Tekst značajan za EGP) (SL L, 2023/2859, 20.12.2023.) uspostavljena je jedinstvena europska pristupna točka (u daljnjem tekstu: ESAP). Kako bi se omogućilo funkcioniranje ESAP-a bilo je potrebno izmijeniti niz direktiva u području financijskih usluga, tržišta kapitala i održivosti. Iz tog razloga donesena je ESAP direktiva, koja je izmijenila i CRD IV. Za potrebe funkcioniranja ESAP-a potrebno je imenovati tijelo za prikupljanje koje će od kreditnih institucija prikupljati informacije od važnosti za financijske usluge, tržišta kapitala i održivost. Za potrebe usklađivanja s ESAP direktivom, ovim Prijedlogom zakona Hrvatska narodna banka određuje se kao tijelo za prikupljanje podataka za potrebe ESAP-a.
U odnosu na glavu Prijedloga zakona kojom je uređeno pružanje bankovnih i/ili financijskih usluga, upotreba termina „depozit“ za potrebe predmetne glave je proširena tako da, ako Prijedlogom zakona nije drugačije određeno, depozitom se smatra depozit na način definiran zakonom kojim se uređuje sustav osiguranja depozita. Prema važećem Zakonu, depozitom se smatra novčani polog na način definiran zakonom kojim se uređuju obvezni odnosi.
Nadalje, u vezi s dijelom Prijedloga zakona kojim je uređeno pružanje bankovnih i/ili financijskih usluga, lista osnovnih i dodatnih financijskih usluga koje kreditne institucije upisuju u sudski registar je izričajem usklađena s CRD-om IV i detaljima prilagođena notifikaciji istih u prekograničnom pružanju usluga. Prijedlog zakona predviđa usklađivanje upisanih usluga u sudskom registru na način da odobrenja i suglasnosti izdane do dana stupanja na snagu Prijedloga zakona ostaju na snazi . Kreditne institucije koje su na dan stupanja na snagu Prijedloga zakona upisane u sudski registar i imaju odobrenje za rad, odnosno odobrenje za pružanje bankovnih i financijskih usluga, dužne su u roku od godine dana od stupanja na snagu Prijedloga zakona uskladiti u sudskom registru upisan predmet poslovanja s nazivima usluga upisanih u sudski registar sa nazivima usluga iz Prijedloga zakona na način kako je to uređeno u tablici koja predstavlja Prilog 1. Prijedloga zakona. Sudski registar će na temelju prijave kreditne institucije i prethodne provjere ispravnosti podnesene prijave provesti upis usklađivanja novih naziva usluga. Za usklađivanje predmeta poslovanja upisanog u sudski registar s tablicom koja predstavlja Prilog 1. Prijedloga zakona nije potrebno prethodno odobrenje.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
III. OCJENA I IZVORI SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA
Za provedbu ovoga Zakona nije potrebno osigurati sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske
PRIJEDLOG ZAKONA O KREDITNIM INSTITUCIJAMA
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
I. OPĆE ODREDBE
Predmet Zakona
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 1.
Ovim se Zakonom uređuju:
1. uvjeti za osnivanje, poslovanje i prestanak rada kreditnih institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj
2. uvjeti pod kojima pravne osobe sa sjedištem izvan Republike Hrvatske mogu pružati bankovne i/ili financijske usluge u Republici Hrvatskoj
3. supervizija poslovanja kreditnih institucija uključujući nadzorne ovlasti i alate za superviziju kreditnih institucija od strane Hrvatske narodne banke, te superviziju kreditnih institucija od strane Hrvatske narodne banke na način koji je usklađen s pravilima navedenima u Uredbi (EU) br. 575/2013
4. javna objava od strane Hrvatske narodne banke na području bonitetne regulative i supervizije kreditnih institucija
5. pravila i postupci koji se odnose na oporavak kreditnih institucija
6. pravila i nadzor zaštite potrošača i
7. pravila i postupci koji se odnose na izricanje upravnih sankcija, upravnih mjera i periodičnih penala.
Preuzimanje i provedba pravnih akata Europske unije
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 2.
(1) Ovim se Zakonom u hrvatsko zakonodavstvo preuzimaju sljedeći akti Europske unije:
1. Direktiva 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o pristupanju djelatnosti kreditnih institucija i bonitetnom nadzoru nad kreditnim institucijama i investicijskim društvima, izmjeni Direktive 2002/87/EZ te stavljanju izvan snage direktiva 2006/48/EZ i 2006/49/EZ (Tekst značajan za EGP) (SL L 176, 27. 6. 2013.) kako je posljednji put izmijenjena Direktivom (EU) 2024/2994 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2024. o izmjeni direktiva 2009/65/EZ, 2013/36/EU i (EU) 2019/2034 u pogledu tretmana koncentracijskog rizika koji proizlazi iz izloženosti prema središnjim drugim ugovornim stranama te rizika druge ugovorne strane za transakcije izvedenicama čije poravnanje obavlja središnja druga ugovorna strana (Tekst značajan za EGP) (SL L 2994, 4. 12. 2024.) (u daljnjem tekstu: Direktiva 2013/36/EU)
2. Direktiva Vijeća 89/117/EEZ od 13. veljače 1989. o obvezama podružnica osnovanih u državi članici kreditnih i financijskih institucija koje imaju sjedište izvan te države članice, u pogledu objavljivanja godišnjih računovodstvenih dokumenata (SL L 44, 16. 2. 1989.)
3. Direktiva 2014/59/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o uspostavi okvira za oporavak i sanaciju kreditnih institucija i investicijskih društava te o izmjeni Direktive Vijeća 82/891/EEZ i direktiva 2001/24/EZ, 2002/47/EZ, 2004/25/EZ, 2005/56/EZ, 2007/36/EZ, 2011/35/EU, 2012/30/EU i 2013/36/EU te uredbi (EU) br. 1093/2010 i (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (Tekst značajan za EGP) (SL L 173, 12. 6. 2014.) kako je posljednji put izmijenjena Direktivom (EU) 2024/1174 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. travnja 2024. o izmjeni Direktive 2014/59/EU i Uredbe (EU) br. 806/2014 u pogledu određenih aspekata minimalnog zahtjeva za regulatorni kapital i prihvatljive obveze (Tekst značajan za EGP) (SL L 1174, 22.4.2024.) (u daljnjem tekstu: Direktiva 2014/59/EU)
4. Direktiva 2014/49/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o sustavima osiguranja depozita (Tekst značajan za EGP) (SL L 173, 12. 6. 2014.).
(2) Ovim se Zakonom osigurava provedba sljedećih akata Europske unije:
1. Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (Tekst značajan za EGP) (SL L 176, 27. 6. 2013.) kako je posljednji put izmijenjena Uredbom (EU) 2024/2987 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2024. o izmjeni uredaba (EU) br. 648/2012, (EU) br. 575/2013 i (EU) 2017/1131 u pogledu mjera za ublažavanje prekomjernih izloženosti prema središnjim drugim ugovornim stranama trećih zemalja i poboljšanje učinkovitosti tržišta poravnanja u Uniji (Tekst značajan za EGP) (SL L 2987, 4. 12. 2024.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 575/2013)
2. Uredbe (EU) br. 537/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o posebnim zahtjevima u vezi zakonske revizije subjekata od javnog interesa i stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2005/909/EZ (Tekst značajan za EGP) (SL L 158, 27. 5. 2014.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 537/2014)
3. Uredbe Vijeća (EU) br. 1024/2013 od 15. listopada 2013. o dodjeli određenih zadaća Europskoj središnjoj banci u vezi s politikama bonitetnog nadzora kreditnih institucija (SL L 287, 29. 10. 2013.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 1024/2013)
4. Uredbe (EU) br. 468/2014 Europske središnje banke od 16. travnja 2014. o uspostavljanju okvira za suradnju unutar Jedinstvenog nadzornog mehanizma između Europske središnje banke i nacionalnih nadležnih tijela te s nacionalnim imenovanim tijelima (Okvirna uredba o SSM-u) (SL L 141/1, 14. 5. 2014.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 468/2014)
5. Uredbe (EU) 806/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. srpnja 2014. o utvrđivanju jedinstvenih pravila i jedinstvenog postupka za sanaciju kreditnih institucija i određenih investicijskih društava u okviru jedinstvenog sanacijskog mehanizma i jedinstvenog fonda za sanaciju te o izmjeni Uredbe (EU) br. 1093/2010 (SL L 225, 30. 7. 2014.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 806/2014).
Pojmovi upotrijebljeni u ovom Zakonu
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 3.
(1) Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeće značenje:
1. član uže obitelji su sljedeće osobe:
a) bračni drug ili osoba koja prema posebnom zakonu ima položaj jednak položaju u bračnoj zajednici ili osoba s kojom je u skladu sa zakonom kojim se uređuje životno partnerstvo osoba istog spola sklopila životno partnerstvo odnosno živi u neformalnom životnom partnerstvu
b) roditelj i djeca te osobe
c) djeca osobe iz podtočke a) ove točke
d) druga osoba koja nema punu poslovnu sposobnost i koja je stavljena pod skrbništvo te osobe
2. diskrecijske mirovinske pogodnosti su diskrecijske mirovinske pogodnosti definirane člankom 4. stavkom 1. točkom 73. Uredbe (EU) br. 575/2013
3. digitalna operativna otpornost je digitalna operativna otpornost kako je definirana u članku 3. točki 1. Uredbe (EU) 2022/2554
4. društva povezana zajedničkim vođenjem su društva koja nisu povezana na način iz točke 45. ovoga članka, ali su povezana na jedan od sljedećih načina:
a) društva su ravnopravna i spojena zajedničkim vođenjem u skladu sa sklopljenim ugovorom ili odredbama statuta
b) kontrolira ih ista treća osoba ili
c) većina su članova uprava ili nadzornih odbora tih društava iste osobe
5. društvo kći je društvo kći definirano člankom 4. stavkom 1. točkom 16. Uredbe (EU) br. 575/2013
6. društvo za osiguranje je društvo za osiguranje definirano člankom 4. stavkom 1. točkom 5. Uredbe (EU) br. 575/2013
7. društvo za pomoćne usluge je društvo za pomoćne usluge definirano člankom 4. stavkom 1. točkom 18. Uredbe (EU) br. 575/2013
8. društvo za reosiguranje je društvo za reosiguranje definirano člankom 4. stavkom 1. točkom 6. Uredbe (EU) br. 575/2013
9. društvo za upravljanje imovinom je društvo za upravljanje imovinom definirano člankom 4. stavkom 1. točkom 19. Uredbe (EU) br. 575/2013
10. država članica je država članica Europske unije i država potpisnica Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru (SL, L 1, 3. 1. 1994.)
11. država članica domaćin je država članica domaćin definirana člankom 4. stavkom 1. točkom 44. Uredbe (EU) br. 575/2013
12. eksternalizacija je svako povjeravanje obavljanja procesa, usluga ili aktivnosti između kreditne institucije i pružatelja usluge koje bi kreditna institucija inače obavljala sama
13. financijska institucija je financijska institucija definirana člankom 4. stavkom 1. točkom 26. Uredbe (EU) br. 575/2013
14. financijska poluga je financijska poluga definirana člankom 4. stavkom 1. točkom 93. Uredbe (EU) br. 575/2013
15. financijski holding je financijski holding definiran člankom 4. stavkom 1. točkom 20. Uredbe (EU) br. 575/2013
16. financijski instrument je financijski instrument definiran člankom 4. stavkom 1. točkom 50. Uredbe (EU) br. 575/2013
17. glavni financijski direktor je osoba s općom odgovornošću za upravljanje financijskim sredstvima i financijsko planiranje kreditne institucije i njezino financijsko izvještavanje
18. globalna sistemski važna kreditna institucija ili GSV kreditna institucija je GSV kreditna institucija definirana člankom 4. stavkom 1. točkom 133. Uredbe (EU) br. 575/2013
19. globalna sistemski važna kreditna institucija izvan EU-a ili GSV kreditna institucija izvan EU-a je GSV kreditna institucija izvan EU-a definirana člankom 4. stavkom 1. točkom 134. Uredbe (EU) br. 575/2013
20. globalno sistemski važan subjekt ili GSV subjekt je GSV subjekt definiran člankom 4. stavkom 1. točkom 136. Uredbe (EU) br. 575/2013
21. grupa je grupa definirana člankom 4. stavkom 1. točkom 138. Uredbe (EU) br. 575/2013
22. grupa iz treće zemlje je grupa čije matično društvo ima poslovni nastan u trećoj zemlji
23. grupa kreditnih institucija je grupa koju čine kreditne institucije, investicijska društva i financijske institucije od kojih barem jedna institucija ima položaj:
a) matične kreditne institucije
b) matičnog financijskog holdinga kojemu je društvo kći barem jedna kreditna institucija
c) kreditne institucije koja je s drugom pravnom osobom iz grupe kreditnih institucija povezana zajedničkim vođenjem na način iz točke 5., prve i treće podtočke ovoga stavka ili
d) matičnog mješovitog financijskoga holdinga kojemu je društvo kći barem jedna kreditna institucija
24. grupa kreditnih institucija iz druge države članice je grupa kreditnih institucija koju kao takvu, u skladu sa svojom nadležnošću, utvrdi nadležno tijelo druge države članice
25. grupa kreditnih institucija u EU-u je grupa kreditnih institucija kojoj je krajnje matično društvo matična kreditna institucija u Europskoj uniji, matični financijski holding u Europskoj uniji ili matični mješoviti financijski holding u Europskoj uniji, koja nije ujedno i grupa kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj (u daljnjem tekstu: RH)
26. grupa kreditnih institucija u RH je grupa kreditnih institucija definiranu člankom 135. ovoga Zakona
27. grupa povezanih osoba je grupa povezanih osoba definiranu člankom 4. stavkom 1. točkom 39. Uredbe (EU) br. 575/2013
28. imenovano tijelo je tijelo koje je ovlašteno za određivanje stope protucikličkog zaštitnog sloja, stope zaštitnog sloja za sistemski rizik i za utvrđivanje izloženosti i podskupina kreditnih institucija na koje se on primjenjuje, ili zaštitnog sloja za globalnu sistemski važnu kreditnu instituciju (u daljnjem tekstu: GSV kreditna institucija) i ostalu sistemski važnu kreditnu instituciju (u daljnjem tekstu: OSV kreditna institucija)
29. informacijsko komunikacijski tehnološki rizik (u daljnjem tekstu: IKT rizik) je rizik kako je definiran u članku 3. točki 5. Uredbe (EU) 2022/2554
30. informacijsko komunikacijsko tehnološka usluga (u daljnjem tekstu: IKT usluga) je usluga definirana člankom 3. točkom 21. Uredbe (EU) br. 2022/2554
31. inicijator je inicijator definiran člankom 4. stavkom 1. točkom 13. Uredbe (EU) br. 575/2013
32. institucija je institucija definirana člankom 4. stavkom 1. točkom 3. Uredbe (EU) br. 575/2013
33. interne kontrolne funkcije su funkcije upravljanja rizicima, praćenja usklađenosti i unutarnje revizije
34. interni pristupi su pristupi zasnovani na internim rejting-sustavima iz članka 143. stavka 1., pristup internog modela iz članka 221., pristup interne procjene iz članka 265. stavka 2. metoda internih modela iz članka 283. i alternativni pristup internog modela iz članka 325.az Uredbe (EU) br. 575/2013
35. investicijsko društvo je investicijsko društvo definirano člankom 4. stavkom 1. točkom 2. Uredbe (EU) br. 575/2013
36. izloženost osigurana stambenom nekretninom ili izloženost osigurana hipotekom na stambenoj nekretnini je izloženost definirana člankom 4. stavkom 1. točkom 75.d Uredbe (EU) br. 575/2013
37. izloženost osigurana poslovnom nekretninom ili izloženost osigurana hipotekom na poslovnoj nekretnini je izloženost definirana člankom 4. stavkom 1. točkom 75.e Uredbe (EU) br. 575/2013
38. Jedinstveni nadzorni mehanizam ili SSM kako je definirano člankom 2. točkom 9. Uredbe (EU) br. 1024/2013
39. Jedinstveni sanacijski odbor je odbor osnovan u skladu s člankom 42. Uredbe (EU) br. 806/2014
41. klijent je svaka osoba koja je zatražila ili primila bankovnu i/ili financijsku uslugu od kreditne institucije
41. klimatska neutralnost je opći cilj postizanja klimatske neutralnosti do 2050. kako je utvrđen u članku 2. stavku 1. Uredbe (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. lipnja 2021. o uspostavi okvira za postizanje klimatske neutralnosti i o izmjeni uredaba (EZ) br. 401/2009 i (EU)2018/1999 („Europski zakon o klimi”) (SL L 243, 9. 7. 2021.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 2021/1119)
42. knjiga trgovanja je knjiga trgovanja definirana člankom 4. stavkom 1. točkom 86. Uredbe (EU) br. 575/2013
43. konsolidirajuće nadzorno tijelo je konsolidirajuće nadzorno tijelo definirano člankom 4. stavkom 1. točkom 41. Uredbe (EU) br. 575/2013
44. konsolidirana osnova je konsolidirana osnova definirana člankom 4. stavkom 1. točkom 48. Uredbe (EU) br. 575/2013
45. konsolidirani položaj je konsolidirani položaj definiran člankom 4. stavkom 1. točkom 47 Uredbe (EU) br. 575/2013
46. kontrola je kontrola definirana člankom 4. stavkom 1. točkom 37. Uredbe (EU) br. 575/2013
47. kreditna institucija je kreditna institucija definirana člankom 4. stavkom 1. točkom 1. Uredbe (EU) br. 575/2013
48. kreditna institucija koja nije velika kreditna institucija je kreditna institucija koja ne ispunjava uvjete propisane člankom 4. stavkom 1. točkom 146. Uredbe (EU) br. 575/2013 i čiji četverogodišnji prosjek imovine iskazane u revidiranim godišnjim financijskim izvještajima koji se odnose na zadnji dan prethodne četiri poslovne godine na pojedinačnoj osnovi ne prelazi iznos od jedne milijarde eura
49. kriptoimovina je kriptoimovina definirana člankom 3. stavkom 1. točkom 5. Uredbe (EU) 2023/1114 od 31. svibnja 2023. o tržištima kriptoimovine i izmjeni uredaba (EU) br. 1093/2010 i (EU) br. 1095/2010 te direktiva 2013/36/EU i (EU) 2019/1937 (Tekst značajan za EGP) (SL L 150/40, 9. 6. 2023., u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 2023/1114) i koja nije digitalna valuta središnje banke
50. kvalificirani udio je kvalificirani udio definiran člankom 4. stavkom 1. točkom 36. Uredbe (EU) br. 575/2013
51. manje značajni nadzirani subjekt je subjekt definiran člankom 2. točkom 7. Uredbe (EU) br. 468/2014
52. manje značajna nadzirana grupa je grupa definirana člankom 2. točkom 23. Uredbe (EU) br. 468/2014
53. mala i jednostavna kreditna institucija je kreditna institucija koja ispunjava uvjete iz članka 4. stavka 1. točke 145. Uredbe (EU) br. 575/2013, gdje je za potrebe primjenjivog praga iz podtočke (b) te točke Uredbe (EU) br. 575/2013 u Republici Hrvatskoj on smanjen na jednu milijardu eura
54. mali primici su primici radnika kreditne institucije čiji bruto varijabilni primici na godišnjoj osnovi ne prelaze iznos od 50.000,00 eura i ne čine više od jedne trećine njegovih bruto ukupnih primitaka na godišnjoj osnovi
55. matična država članica je matična država članica definirana člankom 4. stavkom 1. točkom 43. Uredbe (EU) br. 575/2013
56. matična institucija u državi članici je matična institucija u državi članici definirana člankom 4. stavkom 1. točkom 28. Uredbe (EU) br. 575/2013
57. matična institucija iz EU-a je matična institucija definirana člankom 4. stavkom 1. točkom 29. Uredbe (EU) br. 575/2013
58. matična institucija u EU-u sa sjedištem u RH je institucija koja ispunjava uvjete iz članka 4. stavka 1. točke 29. Uredbe (EU) br. 575/2013 i koja ima sjedište u Republici Hrvatskoj
59. matična kreditna institucija u državi članici je kreditna institucija definirana člankom 4. stavkom 1. točkom 29.c Uredbe (EU) br. 575/2013
60. matična kreditna institucija u EU-u je kreditna institucija definirana člankom 4. stavkom 1. točkom 29.d Uredbe (EU) br. 575/2013
61. matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH je kreditna institucija koja ispunjava uvjete iz članka 4. stavka 1. točke 29.d Uredbe (EU) br. 575/2013 i koja ima sjedište u Republici Hrvatskoj
62. matična kreditna institucija u RH je kreditna institucija koja ispunjava uvjete iz članka 4. stavka 1. točke 29.c Uredbe (EU) br. 575/2013 i koja ima sjedište u Republici Hrvatskoj
63. matično investicijsko društvo u državi članici je investicijsko društvo kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 29.a Uredbe (EU) br. 575/2013
64. matično investicijsko društvo u EU-u je investicijsko društvo definirano člankom 4. stavkom 1. točkom 29.b Uredbe (EU) br. 575/2013
65. matično investicijsko društvo u EU-u sa sjedištem u RH je investicijsko društvo koje ispunjava uvjete iz članka 4. stavka 1. točke 29.a Uredbe (EU) br. 575/2013 i koje ima sjedište u Republici Hrvatskoj
66. matično investicijsko društvo u RH je investicijsko društvo kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 29.a Uredbe (EU) br. 575/2013 i koje ima sjedište u Republici Hrvatskoj
67. matični financijski holding u državi članici je matični financijski holding u državi članici definiran člankom 4. stavkom 1. točkom 30. Uredbe (EU) br. 575/2013
68. matični financijski holding iz EU-a je matični financijski holding iz EU-a definiran člankom 4. stavkom 1. točkom 31. Uredbe (EU) br. 575/2013
69. matični financijski holding iz EU-a sa sjedištem u RH je financijski holding koji ispunjava uvjete iz članka 4. stavka 1. točke 31. Uredbe (EU) br. 575/2013 i koji ima sjedište u Republici Hrvatskoj
70. matični financijski holding u RH je financijski holding koji sam nije društvo kći kreditne institucije ili investicijskog društva koje je odobrenje za rad dobilo u Republici Hrvatskoj ili financijskog holdinga ili mješovitog financijskog holdinga koji su osnovani u Republici Hrvatskoj, a ne uključuje matični financijski holding u Europskoj uniji
71. matični mješoviti financijski holding u državi članici je matični mješoviti financijski holding u državi članici definiran člankom 4. stavkom 1. točkom 32. Uredbe (EU) br. 575/2013
72. matični mješoviti financijski holding iz EU-a je matični mješoviti financijski holding iz EU-a definiran člankom 4. stavkom 1. točkom 33. Uredbe (EU) br. 575/2013
73. matični mješoviti financijski holding iz EU-a sa sjedištem u RH je mješoviti financijski holding koji ispunjava uvjete iz članka 4. stavka 1. točke 33. Uredbe (EU) br. 575/2013 i koji ima sjedište u Republici Hrvatskoj
74. matični mješoviti financijski holding u RH je mješoviti financijski holding koji sam nije društvo kći kreditne institucije ili investicijskog društva koje je odobrenje za rad dobilo u Republici Hrvatskoj ili financijskog holdinga ili mješovitog financijskog holdinga koji su osnovani u Republici Hrvatskoj, a ne uključuje matični mješoviti financijski holding u EU-u
75. matično društvo je matično društvo definirano člankom 4. stavkom 1. točkom 15. Uredbe (EU) br. 575/2013
76. mješoviti financijski holding je mješoviti financijski holding definiran člankom 4. stavkom 1. točkom 21. Uredbe (EU) br. 575/2013
77. mješoviti holding je mješoviti holding definiran člankom 4. stavkom 1. točkom 22. Uredbe (EU) br. 575/2013
78. mrežni i informacijski sustav je mrežni i informacijski sustav definiran člankom 3. točkom 2. Uredbe (EU) 2022/2554
79. nacionalno nadležno tijelo je tijelo definirano člankom 2. točkom 2. Uredbe (EU) br. 1024/2013 a u Republici Hrvatskoj nacionalno nadležno tijelo je Hrvatska narodna banka
80. nacionalno imenovano tijelo je tijelo definirano člankom 2. točkom 7. Uredbe (EU) br. 1024/2013 a u Republici Hrvatskoj nacionalno imenovano tijelo je Hrvatska narodna banka
81. nacionalna referentna stopa prosječnog troška financiranja hrvatskog bankovnog sektora ili NRS kako je uređeno zakonom kojim se uređuje potrošačko kreditiranje
82. nadležno tijelo je nadležno tijelo definirano člankom 4. stavkom 1. točkom 40. Uredbe (EU) br. 575/2013
82. nadzirani subjekt je subjekt definiran člankom 2. točkom 20. Uredbe (EU) br. 468/2014
84. nadzirana grupa je grupa definirana člankom 2. točkom 21. Uredbe (EU) br. 468/2014
85. nositelji ključnih funkcija su osobe koje imaju znatan utjecaj na upravljanje kreditnom institucijom, ali nisu članovi upravljačkog tijela, uključujući voditelje internih kontrolnih funkcija i glavnog financijskog direktora ako nisu članovi upravljačkog tijela
86. odgovorne osobe su osobe koje su članovi uprave ili članovi nadzornog odbora kreditne institucije koji su nadležni za područje poslovanja na koje se odnosi počinjena povreda, više rukovodstvo, nositelji ključnih funkcija, drugi članovi osoblja čije profesionalne aktivnosti imaju značajan utjecaj na profil rizičnosti institucije kako je navedeno u članku 92. stavku 3. Direktive 2013/36/EU
87. odobrenje za rad je odobrenje za rad definirano člankom 4. stavkom 1. točkom 42. Uredbe (EU) br. 575/2013
88. okolišni, društveni i upravljački rizik ili ESG rizik je okolišni, društveni i upravljački rizik kako je definiran u članku 4. stavku 1. točki 52.d Uredbe (EU) br. 575/2013
89. operativni rizik je operativni rizik definiran člankom 4. stavkom 1. točkom 52. Uredbe (EU) br. 575/2013
90. periodični penal je periodična novčana mjera izvršenja usmjerena na okončanje tekućih kršenja ovoga Zakona ili nacionalnih odredaba kojima se prenosi Direktiva 2013/36/EU, kršenja Uredbe (EU) br. 575/2013 ili kršenja odluka koje je donijelo nadležno tijelo na temelju tih odredaba ili te uredbe te na prisiljavanje fizičke ili pravne osobe da ponovno ispunjava odredbe ili odluke koje su prekršene
91. prihvatljive obveze su podložne obveze definirane zakonom kojim se uređuje sanacija kreditnih institucija i investicijskih društava
92. podružnica je podružnica definirana člankom 4. stavkom 1. točkom 17. Uredbe (EU) br. 575/2013
93. pomoćne usluge su usluge koje su pomoćne i podrška su poslovanju u odnosu na bankovne ili osnovne i dodatne financijske usluge za čije pružanje kreditna institucija ima odobrenje poput usluge obrade podataka, upravljanje imovinom, i sve operativne i s platnim uslugama usko povezane pomoćne aktivnosti iz zakona kojim se uređuje platni promet
94. posredni imatelj je imatelj dionica, poslovnih udjela ili drugih prava koja mu osiguravaju udio u kapitalu pravne osobe ili u glasačkim pravima u pravnoj osobi, i to:
a) osoba za čiji je račun druga osoba (izravni imatelj) stekla dionice, poslovne udjele ili druga prava u pravnoj osobi
b) osoba koja je usko povezana s izravnim imateljem dionica, poslovnih udjela ili drugih prava u pravnoj osobi, kao i članovima uže obitelji te osobe ili
c) osoba koja je član uže obitelji izravnog imatelja
95. posredno ulaganje je ulaganje u kapital pravne osobe ili stjecanje glasačkih prava u pravnoj osobi preko treće osobe
96. potkonsolidirana osnova je potkonsolidirana osnova definirana člankom 4. stavkom 1. točkom 49. Uredbe (EU) br. 575/2013
97. potrošač je svaka fizička osoba koja je klijent kreditne institucije, a koja djeluje izvan područja svoje gospodarske djelatnosti ili slobodnog zanimanja
98. predstavništvo kreditne institucije je pravno ovisni dio kreditne institucije koji može obavljati samo poslove istraživanja tržišta, predstavljanja te promidžbe i informiranja o kreditnoj instituciji koja ga je osnovala
99. priznati kapital je priznati kapital definiran člankom 4. stavkom 1. točkom 71. Uredbe (EU) br. 575/2013
100. protuciklički zaštitni sloj kapitala je regulatorni kapital koji je kreditna institucija dužna održavati u skladu s glavom XVIII.3. ovoga Zakona, pri čemu se taj iznos izračunava za svaku kreditnu instituciju
101. pružatelj usluga eksternalizacije je pružatelj usluga koji je treća strana koja obavlja određeni eksternalizirani postupak, uslugu ili aktivnost, ili dijelove postupka, usluge ili aktivnosti, u okviru ugovora o eksternalizaciji
102. radni dan je svaki dan osim subote, nedjelje i neradnih dana koji su u skladu s propisima Republike Hrvatske proglašeni neradnim danima, a u postupcima u kojima sudjeluje Europska središnja banka neradni dan je i neradni dan Europske središnje banke
103. raspodjela je raspodjela definirana člankom 4. stavkom 1. točkom 110. Uredbe (EU) br. 575/2013
104. redovni osnovni kapital je kapital definiran člankom 50. Uredbe (EU) br. 575/2013
105. referentni pokazatelj je referentna stopa zaštitnog sloja kapitala izračunatu u skladu sa smjernicama Europskog odbora za sistemske rizike donesene na temelju članka 135. stavka 1. Direktive 2013/36/EU u vezi s određivanjem stope protucikličkog zaštitnog sloja
106. regulatorni kapital je regulatorni kapital definiran člankom 4. stavkom 1. točkom 118. Uredbe (EU) br. 575/2013
107. rizik modela je rizik modela definiran članom 4. stavkom 1. točkom 52.b Uredbe (EU) br. 575/2013
108. rizik prekomjerne financijske poluge je rizik prekomjerne financijske poluge definiran člankom 4. stavkom 1. točkom 94. Uredbe (EU) br. 575/2013
109. rodno neutralna politika primitaka je politika primitaka koja se temelji na jednakoj plaći radnika i radnica za jednak rad ili rad jednake vrijednosti
110. samostalna kreditna institucija u Europskoj uniji je institucija koja ne podliježe bonitetnoj konsolidaciji u Europskoj uniji na temelju dijela prvog glave II. poglavlja 2. Uredbe (EU) br. 575/2013 i koja u Europskoj uniji nema matično društvo koje podliježe bonitetnoj konsolidaciji
111. sanacijsko tijelo je sanacijsko tijelo definirano člankom 2. stavkom 1. točkom 18. Direktive 2014/59/EU
112. sekuritizacija je sekuritizacija definirana člankom 4. stavkom 1. točkom 61. Uredbe (EU) br. 575/2013
113. sekuritizacijska pozicija je sekuritizacijska pozicija definirana člankom 4. stavkom 1. točkom 62. Uredbe (EU) br. 575/2013
114. sekuritizacijski subjekt posebne namjene je sekuritizacijski subjekt posebne namjene definiran člankom 4. stavkom 1. točkom 66. Uredbe (EU) br. 575/2013
115. sistemski rizik je rizik poremećaja u financijskom sustavu koji bi mogao imati ozbiljne negativne posljedice za financijski sustav i realno gospodarstvo
116. sistemski važna kreditna institucija je matična institucija iz EU-a, matični financijski holding iz EU-a, matični mješoviti financijski holding iz EU-a ili institucija čija bi propast ili slabo poslovanje moglo dovesti do sistemskog rizika
117. smanjenje kreditnog rizika je smanjenje kreditnog rizika definirano člankom 4. stavkom 1. točkom 57. Uredbe (EU) br. 575/2013
118. smjernice o dodatnom regulatornom kapitalu su smjernice o dodatnom regulatornom kapitalu kako su određene člankom 108. ovoga Zakona
119. specifična stopa protucikličkog zaštitnog sloja kapitala je stopa koju pojedina kreditna institucija izračunava primjenom pravila iz članka 235. ovoga Zakona u svrhu izračuna protucikličkog zaštitnog sloja kapitala
120. sponzor je sponzor definiran člankom 4. stavkom 1. točkom 14. Uredbe (EU) br. 575/2013
121. središnja druga ugovorna strana je središnja druga ugovorna strana definirana člankom 4. stavkom 1. točkom 34. Uredbe (EU) br. 575/2013
122. središnje banke su središnje banke definirane člankom 4. stavkom 1. točkom 46. Uredbe (EU) br. 575/2013
123. središnje banke Europskog sustava središnjih banaka su središnje banke Europskog sustava središnjih banaka definirane člankom 4. stavkom 1. točkom 45. Uredbe (EU) br. 575/2013
124. stopa protucikličkog zaštitnog sloja je stopa koju je kreditna institucija dužna primjenjivati pri izračunu svog protucikličkog zaštitnog sloja kapitala, a određuje se u skladu s glavom XVIII.3 ovoga Zakona ili je određuje relevantno tijelo iz treće zemlje, ovisno o slučaju
125. sistemski rizik iz glave XVIII.4. je neciklički sistemski ili makrobonitetni rizik dugoročnog karaktera, odnosno rizik koji proizlazi iz strukture i uređenja financijskog sustava
126. subjekt financijskog sektora je subjekt financijskog sektora definiran člankom 4. stavkom 1. točkom 27. Uredbe (EU) br. 575/2013
127. sudjelujući udio je sudjelujući udio definiran člankom 4. stavkom 1. točkom 35. Uredbe (EU) br. 575/2013
128. suradnik osobe osuđene za kazneno djelo koje se goni po službenoj dužnosti (u daljnjem tekstu: suradnik) je:
a) svaka fizička osoba koja je član uprave ili nadzornog odbora u pravnom subjektu ili stvarni vlasnik pravne osobe osuđene za kazneno djelo koje se goni po službenoj dužnosti
b) svaka fizička osoba koja je stvarni vlasnik nad pravnim subjektom u kojem je osoba osuđena za kazneno djelo za koje se goni po službenoj dužnosti član uprave ili nadzornog odbora ili
c) svaka fizička osoba koja s osobom osuđenom za kazneno djelo koje se goni po službenoj dužnosti ima zajedničko stvarno vlasništvo nad pravnim subjektom
129. token elektroničkog novca je token elektroničkog novca definiran člankom 3. stavkom 1. točki 7. Uredbe (EU) 2023/1114 (EMT)
130. token vezan uz imovinu je token vezan uz imovinu definiran člankom 3. stavkom 1. točkom 6. Uredbe (EU) 2023/1114 (ART)
131. treća strana pružatelj IKT usluga je treća strana pružatelj IKT usluga definiran člankom 3. točkom 19. Uredbe (EU) br. 2022/2554
132. treća zemlja je država koja nije država članica
133. ukupni iznos izloženosti riziku je ukupni iznos izloženosti riziku izračunat u skladu s člankom 92. stavkom 3. prvi podstavak Uredbe (EU) br. 575/2013
134. upravljačko tijelo je tijelo, odnosno tijela institucije, imenovano u skladu s propisima Republike Hrvatske ili drugih država, koje je ovlašteno odrediti strategiju, ciljeve i opće usmjerenje institucije a koje nadzire i prati odlučivanje u vezi s upravljanjem te uključuje osobe koje stvarno upravljaju poslovanjem institucije , a za kreditne institucije u Republici Hrvatskoj to su uprava i nadzorni odbor
135. upravljačko tijelo u nadzornoj funkciji je upravljačko tijelo u ulozi nadziranja i praćenja odlučivanja u vezi s upravljanjem, a za kreditne institucije u Republici Hrvatskoj to je nadzorni odbor
136. upravljačko tijelo u upravljačkoj funkciji je upravljačko tijelo koje upravlja kreditnom institucijom i uključuje osobe koje stvarno upravljaju poslovanjem institucije, a za kreditne institucije u Republici Hrvatskoj to je uprava
137. uređeno tržište je uređeno tržište definirano člankom 4. stavkom 1. točkom 92. Uredbe (EU) br. 575/2013
138. uska povezanost je povezanost definirana člankom 4. stavkom 1. točkom 38. Uredbe (EU) br. 575/2013
139. usluge povezane s kriptoimovinom su usluge povezane s kriptoimovinom definirane člankom 3. stavkom 1. točkom 16. Uredbe (EU) 2023/1114 (CASP)
140. vanjska institucija za procjenu kreditnog rizika je vanjska institucija za procjenu kreditnog rizika definirana člankom 4. stavkom 1. točkom 98. Uredbe (EU) br. 575/2013
141. velika kreditna institucija je velika institucija definirana člankom 4. stavkom 1. točkom 146. Uredbe (EU) br. 575/2013
142. velika izloženost je izloženost definirana člankom 392. Uredbe (EU) br. 575/2013
143. veliko društvo kći je veliko društvo kći definirano člankom 4. stavku 1. točki 147. Uredbe (EU) 575/2013
144. više rukovodstvo su fizičke osobe koje obavljaju izvršne funkcije unutar kreditne institucije i izravno su odgovorne upravljačkom tijelu, ali nisu članovi tog tijela, te koje su odgovorne za svakodnevno upravljanje kreditnom institucijom pod vodstvom upravljačkog tijela
145. voditelji internih kontrolnih funkcija su osobe na najvišoj hijerarhijskoj razini zadužene za stvarno upravljanje svakodnevnim radom internih kontrolnih funkcija kreditne institucije
146. vrijednost nekretnine je vrijednost nekretnine definirana člankom 4. točkom 74.a Uredbe (EU) br. 575/2013
147. zahtjev za kombinirani zaštitni sloj je redovni osnovni kapital koji je potreban za ispunjavanje zahtjeva za zaštitni sloj za očuvanje kapitala, uvećan za sljedeće zaštitne slojeve, ovisno o tome što je primjenjivo:
a) protuciklički zaštitni sloj kapitala
b) zaštitni sloj za GSV kreditnu instituciju
c) zaštitni sloj za OSV kreditnu instituciju
d) zaštitni sloj za sistemski rizik
148. zaštitni sloj za GSV kreditnu instituciju je regulatorni kapital koji je GSV kreditna institucija dužna održavati u skladu s člankom 244. ovoga Zakona
149. zaštitni sloj za očuvanje kapitala je regulatorni kapital koji je kreditna institucija dužna održavati u skladu s člankom 226. ovoga Zakona
150. zaštitni sloj za OSV kreditnu instituciju je regulatorni kapital koji je OSV kreditna institucija dužna održavati u skladu s člankom 246. ovoga Zakona
151. zaštitni sloj za sistemski rizik je regulatorni kapital koji je kreditna institucija dužna održavati u skladu s člankom 239. ovoga Zakona.
152. značajna nadzirana grupa je grupa definirana člankom 2. točkom 22. Uredbe (EU) br. 468/2014
153. značajni nadzirani subjekt je subjekt definiran člankom 2. točkom 16. Uredbe (EU) br. 468/2014.
(2) Pojmovi financijski ugovor, ključne funkcije, sanacijski instrument, mjera za sprječavanje krize, ovlast za sanaciju, sanacija, sanacijska mjera, sanacijska uprava, sanacijski kolegij, sanacijski program za grupu, sanacijski subjekt, sanacijsko tijelo, grupno sanacijsko tijelo i subjekt za koji je izravno odgovoran Jedinstveni sanacijski odbor koji se koriste u glavi XIX. ovoga Zakona imaju isto značenje kao pojmovi određeni u zakonu kojim se uređuje sanacija kreditnih institucija i investicijskih društava.
(3) Subjekti iz članka 2. stavka 5. točaka 3. do 23. Direktive 2013/36/EU se za potrebe glave IX. i glave XI.9. ovoga Zakona smatraju financijskim institucijama.
(4) Izrazi koji se koriste u ovome Zakonu, a imaju rodno značenje odnose se jednako na muški i ženski rod.
Primjena odredbi Zakona o trgovačkim društvima
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 4.
Na kreditnu instituciju primjenjuju se odredbe Zakona o trgovačkim društvima, osim ako nije drukčije propisano ovim Zakonom.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
II. REGULATORNI OKVIR I NADZOR KREDITNIH INSTITUCIJA
Kreditna institucija
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 5.
(1) Kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj može se, pod uvjetima utvrđenima ovim Zakonom, osnovati i poslovati kao banka, štedna banka, stambena štedionica ili kreditna institucija iz članka 4. stavka 1. točke 1. podtočke (b) Uredbe (EU) br. 575/2013.
(2) Pojam „kreditna institucija“ koji ne sadrži dodatak „iz države članice“ ili „iz treće zemlje“, u smislu ovoga Zakona, odnosi se na kreditnu instituciju sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja je sukladno ovom Zakonu dobila odobrenje za rad.
(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, pojam „kreditna institucija“, u smislu ove glave, upotrebljava se za svaku kreditnu instituciju neovisno o državi u kojoj se nalazi njezino sjedište a pojam „kreditna institucija kći“, u smislu glave XI. 9., upotrebljava se za svaku kreditnu instituciju koja ima položaj kreditne institucije kćeri neovisno o državi u kojoj kreditna institucija ima sjedište.
Uporaba naziva u pravnom prometu
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 6.
(1) Riječi „kreditna institucija“ i „banka“ ili izvedenice tih riječi ako su one sadržane u nazivu tvrtke, može upisati u sudski registar ili upotrebljavati u pravnom prometu samo:
1. pravna osoba koja je sukladno ovom Zakonu dobila odobrenje za rad kao banka, štedna banka, stambena štedionica ili kreditna institucija iz članka 4. stavka 1. točke 1. podtočke (b) Uredbe (EU) br. 575/2013
2. kreditna institucija koja je osnovala podružnicu u Republici Hrvatskoj u skladu s člancima 66. ili 70. ovoga Zakona
3. kreditna institucija koja neposredno pruža usluge u Republici Hrvatskoj u skladu s člankom 67. ovoga Zakona
4. članica grupe kreditnih institucija i
5. predstavništvo kreditne institucije sa sjedištem izvan Republike Hrvatske za obavljanje poslova na području Republike Hrvatske.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, riječi: „kreditna institucija“ i „banka“ ili izvedenice tih riječi ako su one sadržane u nazivu tvrtke, može upisati u sudski registar i upotrebljavati u pravnom prometu i druga pravna osoba ako je to drugim zakonom dopušteno.
(3) Pravna osoba koja je dobila odobrenje za rad kao banka propisano ovim Zakonom, može riječ: „štedionica“ ili izvedenicu te riječi ako je ona sadržana u nazivu tvrtke, upisati u sudski registar i upotrebljavati u pravnom prometu.
(4) Kreditna institucija iz druge države članice kao i kreditna institucija iz treće zemlje koja je osnovala podružnicu temeljem članka 70. ovoga Zakona može u Republici Hrvatskoj upotrebljavati isti naziv tvrtke kojim se koristi u matičnoj državi članici odnosno trećoj državi.
(5) Iznimno od stavka 4. ovoga članka, kada u Republici Hrvatskoj posluje kreditna institucija s istim ili sličnim nazivom, Hrvatska narodna banka može zatražiti od kreditne institucije iz druge države članice ili kreditne institucije iz treće zemlje koja je osnovala podružnicu temeljem članka 70. ovoga Zakona da se naziv tvrtke dopuni radi razlikovanja.
Oglašavanje
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 7.
Kreditna institucija sa sjedištem u drugoj državi članici može na području Republike Hrvatske oglašavati svoje usluge uz poštivanje propisa Republike Hrvatske donesenih u području oglašavanja i donesenih radi zaštite općeg dobra.
Nadležnost Hrvatske narodne banke
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 8.
(1) Hrvatska narodna banka nadležna je za nadzor nad primjenom odredbi ovoga Zakona, osim za one zadaće za koje je, sukladno Uredbi (EU) br. 1024/2013, nadležna Europska središnja banka.
(2) Hrvatska narodna banka je u smislu ovoga Zakona i Uredbe (EU) br. 575/2013 nadležno tijelo za kreditne institucije, ne dovodeći pritom u pitanje zadaće koje su Europskoj središnjoj banci dodijeljene sukladno Uredbi (EU) br. 1024/2013.
(3) Hrvatska narodna banka je imenovano tijelo u smislu članka 458. stavka 1. Uredbe (EU) br. 575/2013 i članka 249. ovoga Zakona u dijelu koji se tiče propisivanja mjera koje se odnose na kreditne institucije.
(4) Hrvatska narodna banka je u smislu članka 124. stavka 8. Uredbe (EU) br. 575/2013 imenovano tijelo za primjenu stavka 9. toga članka te je u smislu članka 164. stavka 5. Uredbe (EU) br. 575/2013 imenovano tijelo za primjenu stavka 6. toga članka.
(5) Ministarstvo financija obavještava Europsku komisiju, a Hrvatska narodna banka obavještava Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo o nadležnostima Hrvatske narodne banke po ovom članku.
Suradnja unutar Europskog sustava financijskog nadzora
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 9.
(1) U izvršavanju svojih ovlasti Hrvatska narodna banka vodi računa o ujednačavanju supervizorskih alata i postupaka pri primjeni ovoga Zakona, Uredbe (EU) br. 575/2013 i drugih propisa, pri čemu osobito:
− kao članica Europskog sustava financijskog nadzora, surađuje s povjerenjem i potpunim međusobnim poštovanjem s ostalim članicama tog tijela, posebno pri osiguranju protoka primjerenih i pouzdanih informacija s drugim članicama u skladu s načelom otvorene suradnje navedenim u članku 4. stavku 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije
− sudjeluje u aktivnostima Europskog nadzornog tijela za bankarstvo i, kada je to primjereno, kolegija supervizora
− poduzima sve aktivnosti u svrhu usklađivanja sa smjernicama i preporukama koje je izdalo Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo u skladu s člankom 16. Uredbe (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za bankarstvo), kojom se izmjenjuje Odluka br. 716/2009/EZ i stavlja izvan snage Odluka Komisije 2009/78/EZ (SL L 331/12, 15. 12. 2010.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 1093/2010) uključujući i donošenjem podzakonskih propisa, internih procedura ili supervizorskih očekivanja i
− reagira na upozorenja i preporuke koje je izdao Europski odbor za sistemske rizike u skladu s člankom 16. Uredbe (EU) br. 1092/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o makrobonitetnom nadzoru financijskog sustava Europske unije i osnivanju Europskog odbora za sistemske rizike (SL L 331/1, 24. 11. 2010.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 1092/2010) i
− blisko surađuje s Europskim odborom za sistemske rizike.
(2) Nacionalne ovlasti koje se drugim zakonima prenose na Hrvatsku narodnu banku ne smiju spriječiti Hrvatsku narodnu banku u obavljanju njene dužnosti kao članice Europskog nadzornog tijela za bankarstvo i Europskog odbora za sistemske rizike, kao ni dužnosti koje su propisane ovim Zakonom i Uredbom (EU) br. 575/2013.
(3) Hrvatska narodna banka će u izvršavanju svojih ovlasti, a osobito u izvanrednim situacijama, na temelju raspoloživih informacija voditi računa o mogućim učincima svojih odluka i postupaka na stabilnost financijskog sustava u drugim relevantnim državama članicama.
(4) U svrhu izvršavanja obveze iz stavka 1. podstavka 3. ovoga članka, Hrvatska narodna banka ovlaštena je donijeti podzakonski propis kojim uređuje način, rokove i opseg obveze postupanja kreditne institucije sa pojedinim odredbama smjernice odnosno preporuke koju izdaje Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo u skladu s člankom 16. Uredbe (EU) br. 1093/2010.
Jedinstveni nadzorni mehanizam
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 10.
(1) Hrvatska narodna banka i Europska središnja banka izvršavaju svoje zadaće unutar jedinstvenog nadzornog mehanizma sukladno članku 6. Uredbe br. 1024/2013.
(2) U izvršavanju svojih zadataka unutar jedinstvenog nadzornog mehanizma Hrvatska narodna banka surađuje s Europskom središnjom bankom.
(3) Kada Europska središnja banka izvršava svoje zadaće iz članka 4. stavka 1. podstavaka a) i c) Uredbe (EU) br. 1024/2013, Hrvatska narodna banka sudjeluje u postupku sukladno odredbama ovoga Zakona i Uredbe (EU) br. 1024/2013.
(4) Kada izvršava svoje zadaće iz članka 4. stavaka 1. i 2. i članka 5. Uredbe (EU) br. 1024/2013, Europska središnja banka ima ovlasti Hrvatske narodne banke iz ovoga Zakona i Uredbe (EU) br. 575/2013.
(5) Kada Europska središnja banka u izvršavanju svojih zadaća iz članka 4. stavaka 1. i 2. Uredbe (EU) br. 1024/2013 i zadataka iz članka 5. stavka 2. Uredbe (EU) br. 1024/2013 primjenjuje ovlasti iz članka 9. stavka 1. podstavka 3. Uredbe (EU) br. 1024/2013, Hrvatska narodna banka postupa u skladu s uputom Europske središnje banke.
(6) Kada Europska središnja banka izvršava svoje zadaće iz članka 5. Uredbe (EU) br. 1024/2013, Hrvatska narodna banka pri obavljanju svojih ovlasti imenovanog tijela u skladu s ovim Zakonom i Uredbom (EU) br. 575/2013 donosi odluke u skladu s postupkom propisanim člankom 5. Uredbe (EU) br. 1024/2013.
(7) Kada Hrvatska narodna banka djeluje kao imenovano tijelo za potrebe članka 458. stavka 1. Uredbe (EU) br. 575/2013 ili usvaja druge mjere koje su usmjerene na rješavanje sistemskog ili drugog makrobonitetnog rizika sukladno postupcima utvrđenim u Uredbi (EU) br. 575/2013 ili ovom Zakonu, a u slučajevima koji su posebno utvrđeni mjerodavnim pravom Europske unije u dijelu usvajanja mjera kojima se ograničava sistemski rizik, kada Europska središnja banka izvršava svoje ovlasti i zadaće iz članka 5. Uredbe (EU) br. 1024/2013, Hrvatska narodna banka će postupiti sukladno članku 5. Uredbe (EU) br. 1024/2013.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
III. PRUŽANJE BANKOVNIH I/ILI FINANCIJSKIH USLUGE
III.1. PRUŽANJE BANKOVNIH USLUGA
Bankovne usluge
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 11.
(1) Bankovne usluge su primanje depozita ili drugih povratnih sredstava od javnosti i odobravanje kredita a za svoj račun.
(2) Ako ovim Zakonom nije drukčije određeno, depozitom se smatra depozit na način definiran zakonom kojim se uređuje sustav osiguranja depozita.
(3) U smislu ovoga Zakona, pod primanjem depozita ili drugih povratnih sredstava od javnosti iz stavka 1. ovoga članka ne smatra se:
1. primanje depozita ili drugih povratnih sredstava koji su izričito obuhvaćeni propisima Republike Hrvatske ili pravom Europske unije, pod uvjetom da te djelatnosti podliježu propisima i kontrolama čija je svrha zaštita deponenata i ulagatelja
2. primici Republike Hrvatske i drugih država članica, jedinica regionalne ili lokalne uprave Republike Hrvatske i drugih država članica ili javnog međunarodnog tijela u kojem su jedna ili više država članica članice ili u slučajevima koji su izričito navedeni nacionalnim pravom ili pravom Europske unije, pod uvjetom da su podložni pravnom okviru i nazoru u cilju zaštite depozita i ulagatelja
3. primici u obliku depozita koje kreditna unija primi od članova
4. primici od izdavanja dužničkih vrijednosnih papira pravne osobe koja nije kreditna institucija kojima ona financira obavljanje svoje osnovne djelatnosti, a pod uvjetom da njezina osnovna djelatnost nije odobravanje zajmova.
(4) Bankovne usluge na području Republike Hrvatske može pružati:
1. kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja je u skladu s ovim Zakonom dobila odobrenje za rad
2. kreditna institucija iz druge države članice koja u skladu s ovim Zakonom osnuje podružnicu na području Republike Hrvatske ili je ovlaštena neposredno pružati bankovne usluge na području Republike Hrvatske i
3. podružnica iz treće zemlje koja je od Hrvatske narodne banke dobila odobrenje za pružanje bankovnih usluga na području Republike Hrvatske.
(5) Depozite i druga povratna sredstva od javnosti u Republici Hrvatskoj ne smiju primati druge osobe osim osoba iz stavka 4. ovoga članka.
(6) Ako Hrvatska narodna banka iz podataka koje prikupi pri izvršavanju zadataka iz svoje nadležnosti utvrdi da postoje činjenice i okolnosti koje upućuju da depozite i druga povratna sredstva od javnosti prima osoba koja nije osoba iz stavka 4. ovoga članka, o tome će bez odgađanja izvijestiti državno odvjetništvo ili neko drugo nadzorno tijelo.
(7) Hrvatska narodna banka, u roku od mjesec dana od njihove objave u Narodnim novinama, obavještava Europsku komisiju i Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo o nacionalnim zakonima kojima se izričito dopušta društvima koja nisu kreditne institucije da obavljaju djelatnost primanja depozita i ostalih povratnih sredstava od javnosti.
Osnovne i dodatne financijske usluge
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 12.
(1) U smislu ovoga Zakona, osnovne financijske usluge su:
1. primanje depozita ili drugih povratnih sredstava
2. kreditiranje, uključujući, među ostalim: potrošačke kredite i zajmove, ugovore o kreditu odnosno zajmu koji se odnose na nekretnine, hipotekarne kredite i zajmove, otkup potraživanja (engl. factoring ) s regresom ili bez njega, financiranje trgovačkih transakcija (uključujući izvozno financiranje na osnovi otkupa s diskontom i bez regresa dugoročnih nedospjelih potraživanja osiguranih financijskim instrumentima (engl. forfeiting )
3. financijski leasing (engl. financial leasing )
4. platne usluge u skladu s posebnim propisima kojima se uređuje platni promet i to:
a) usluge koje omogućuju polaganje gotova novca na račun za plaćanje, kao i svi postupci koji su potrebni za vođenje računa za plaćanje
b) usluge koje omogućuju podizanje gotova novca s računa za plaćanje, kao i svi postupci koji su potrebni za vođenje računa za plaćanje
c) usluge izvršenja platnih transakcija, uključujući prijenos novčanih sredstava na račun za plaćanje kod korisnikova pružatelja platnih usluga ili kod drugog pružatelja platnih usluga, i to:
- izvršenje izravnih terećenja, uključujući jednokratna izravna terećenja
- izvršenje platnih transakcija putem platnih kartica ili sličnog sredstva ili
- izvršenje kreditnih transfera, uključujući trajne naloge
d) usluge izvršenja platnih transakcija u kojima su novčana sredstva pokrivena kreditnom linijom za korisnika platnih usluga, i to:
- izvršenje izravnih terećenja, uključujući jednokratna izravna terećenja
- izvršenje platnih transakcija putem platnih kartica ili sličnog sredstva ili
- izvršenje kreditnih transfera, uključujući trajne naloge
e). usluge izdavanja platnih instrumenata i/ili prihvaćanja platnih transakcija
f). usluge novčanih pošiljaka
g). usluge iniciranja plaćanja i
h). usluge informiranja o računu
5. izdavanje ostalih sredstava plaćanja i upravljanje njima (npr. putnički čekovi i bankovne mjenice) ako se pružanje tih usluga ne smatra pružanjem usluga u smislu točke 4. ovoga stavka, a u skladu s posebnim propisima kojima se uređuje platni promet
6. izdavanje garancija, drugih jamstava i preuzimanje obveza
7. trgovanje za svoj račun:
a) instrumentima tržišta novca (npr. čekovima, mjenicama, certifikatima o depozitu)
b) stranim sredstvima plaćanja uključujući mjenjačke poslove
c) financijskim ročnicama i opcijama
d) valutnim i kamatnim instrumentima
e) prenosivim vrijednosnim papirima
8. trgovanje za račun klijenta:
a) instrumentima tržišta novca (npr. čekovima, mjenicama, certifikatima o depozitu)
b) stranim sredstvima plaćanja, uključujući mjenjačke poslove
c) financijskim ročnicama i opcijama
d) valutnim i kamatnim instrumentima
e) prenosivim vrijednosnim papirima
9. sudjelovanje u izdavanju vrijednosnih papira i pružanje usluga vezanih sa spomenutim izdanjima
10. savjetovanje pravnih osoba u vezi sa strukturom kapitala, poslovnom strategijom i povezanim pitanjima te savjetovanje i usluge u vezi s poslovnim spajanjima odnosno pripajanjima i kupnjom pravnih osoba
11. posredovanje pri sklapanju poslova na novčanom tržištu
12. upravljanje portfeljem i savjetovanje u vezi s tim
13. pohrana i administriranje vrijednosnim papirima
14. usluge vezane uz poslove kreditiranja
15. usluge iznajmljivanja sefova
16. izdavanje elektroničkog novca, uključujući tokene elektroničkog novca
17. izdavanje tokena vezanih uz imovinu
18. usluge povezane s kriptoimovinom i
19. investicijske i pomoćne usluge i aktivnosti propisane zakonom kojim se uređuje tržište kapitala, a koje nisu uključene u usluge iz točaka 1. do 18. ovoga stavka, a koje se odnose na jedan ili više financijskih instrumenata, a u biti čine:
a) zaprimanje i prijenos naloga
b) izvršavanje naloga za račun klijenta
c) trgovanje za vlastiti račun
d) upravljanje portfeljem
e) investicijsko savjetovanje
f) pokroviteljstvo i/ili usluge provedbe ponude financijskih instrumenata uz obvezu otkupa
g) usluge provedbe ponude odnosno prodaje financijskih instrumenata bez obveze otkupa
h) upravljanje multilateralnom trgovinskom platformom (MTP) i
i) upravljanje organiziranom trgovinskom platformom (OTP).
(2) U smislu ovoga Zakona, dodatne financijske usluge jesu:
1. poslovi distribucije osiguranja u skladu s propisima kojima se uređuje osiguranje
2. usluga upravljanja platnim sustavima u skladu s odredbama posebnog zakona
3. druge usluge koje kreditna institucija može pružati u skladu s odredbama posebnog zakona
4. trgovanje zlatom za svoj račun i račun klijenta, uključujući i posredovanje u trgovanju zlatom
5. usluge dostave podataka u skladu s propisima kojima se uređuje tržište kapitala
6. drugo posredovanje koje nije obuhvaćeno pod ostalim točkama ovoga članka i
7. druge usluge ili poslovi koji s obzirom na način pružanja i rizik kojem je kreditna institucija izložena, imaju slične karakteristike kao i osnovne financijske usluge iz stavka 1. ovoga članka, a navedene su u odobrenju za rad kreditne institucije.
Uzajamno priznate usluge
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 13.
(1) U smislu ovoga Zakona, uzajamno priznate usluge jesu:
1. uzajamno priznate bankovne usluge i
2. uzajamno priznate financijske usluge.
(2) Uzajamno priznatim bankovnim uslugama smatraju se usluge iz članka 11. ovoga Zakona.
(3) Uzajamno priznatim financijskim uslugama smatraju se usluge iz članka 12. stavka 1. ovoga Zakona.
III.2 . ODOBRENJA ZA PRUŽANJE BANKOVNIH I/ILI FINANCIJSKIH USLUGA
Odobrenje za rad
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 14.
(1) Kreditnoj instituciji izdaje se, sukladno ovom Zakonu, odobrenje za rad kao banci, štednoj banci, stambenoj štedionici ili kreditnoj instituciji iz članka 4. stavka 1. točke 1. podtočke (b) Uredbe (EU) br. 575/2013 (u daljnjem tekstu: odobrenje za rad).
(2) Kreditna institucija dužna je prije početka svog poslovanja i upisa u sudski registar dobiti odobrenje za rad sukladno ovom Zakonu.
(3) Kreditna institucija ne smije obavljati nijednu drugu djelatnost, osim pružanja bankovnih i financijskih usluga za koje je dobila odobrenje nadležnog tijela te pomoćnih usluga.
(4) Odobrenje za rad sadrži odobrenje za pružanje bankovnih usluga.
(5) Iznimno od stavaka 3. i 4. ovoga članka, ako kreditna institucija namjerava pružati dodatnu financijsku uslugu iz članka 12. stavka 2. točke 2. ovoga Zakona, a za koju nije potrebno odobrenje u skladu s posebnim zakonom, može pružati tu uslugu bez dobivanja odobrenja za pružanje te dodatne financijske usluge i upisati pružanje te usluge u sudski registar.
(6) Društvo iz članka 4. stavka 1. točke 1. podtočke (b) Uredbe (EU) br. 575/2013 s poslovnim nastanom u Republici Hrvatskoj, koje ima odobrenje za rad na temelju propisa kojima se uređuje tržište kapitala, dužno je Hrvatskoj narodnoj banci podnijeti zahtjev za izdavanje odobrenja za rad iz stavka 1. ovoga članka najkasnije na dan kada nastupi nešto od sljedećeg:
− kada prosjek mjesečne ukupne imovine, izračunan u razdoblju od 12 uzastopnih mjeseci, iznosi ili prelazi iznos od 30 milijardi eura ili
− kada je prosjek mjesečne ukupne imovine izračunan u razdoblju od 12 uzastopnih mjeseci manji od iznosa 30 milijardi eura i društvo je dio grupe u kojoj ukupna vrijednost konsolidirane imovine svih društava u grupi koja je osnovana u Europskoj uniji uključujući sve njihove podružnice i društva kćeri s poslovnim nastanom u trećoj zemlji, a koja pojedinačno imaju ukupnu imovinu manju od iznosa od 30 milijardi eura i obavljaju bilo koju od djelatnosti iz odjeljka A. točaka 3. i 6. Priloga I. Direktive 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o tržištu financijskih instrumenata i izmjeni Direktive 2002/92/EZ i Direktive 2011/61/EU (preinačena) (Tekst značajan za EGP) (SL L 173, 12. 6. 2014.) (u daljnjem tekstu: Direktiva 2014/65/EU) odnosno nacionalnih propisa država članica kojim je prenesena Direktiva 2014/65/EU, iznosi ili prelazi iznos od 30 milijardi eura, oboje izračunano kao prosjek u razdoblju od 12 uzastopnih mjeseci.
(7) Hrvatska narodna banka će temeljem zaprimljenih informacija od Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga obavijestiti društvo iz članka 4. stavka 1. točke 1. podtočke (b) Uredbe (EU) br. 575/2013 s poslovnim nastanom u Republici Hrvatskoj da je dužno podnijeti zahtjev za izdavanje odobrenja iz stavka 1. ovoga članka i navesti rok u kojem je dužno podnijeti taj zahtjev, te o tome obavijestiti Hrvatsku agenciju za nadzor financijskih usluga.
(8) Društvo iz članka 4. stavka 1. točke 1. podtočke (b) Uredbe (EU) br. 575/2013 s poslovnim nastanom u Republici Hrvatskoj, koje ima odobrenje za rad na temelju propisa kojima se uređuje tržište kapitala, dok ne dobije odobrenje za rad iz stavka 1. ovoga članka može nastaviti pružati usluge za koje je dobilo odobrenje prema propisima kojima se uređuje tržište kapitala.
(9) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, društvo iz članka 4. stavka 1. točke 1. podtočke (b) Uredbe (EU) br. 575/2013 s poslovnim nastanom u Republici Hrvatskoj može Hrvatskoj narodnoj banci podnijeti zahtjev za izuzeće od obveze dobivanja odobrenja za rad iz stavka 1. ovoga članka.
(10) Hrvatska narodna banka će postupak izdavanja odobrenja provesti na način da postupak bude što jednostavniji i pri tome, u mjeri u kojoj je to primjenjivo, koristiti informacije iz postojećih odobrenja.
(11) Po zaprimanju zahtjeva iz stavka 9. ovoga članka Hrvatska narodna banka će o tome obavijestiti Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo.
(12) Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo izdaje u roku od mjesec dana od dobivanja obavijesti Hrvatske narodne banke iz stavka 11. ovoga članka mišljenje o zahtjevu iz stavka 9. ovoga članka.
(13) Društvo iz članka 4. stavka 1. točke 1. podtočke (b) Uredbe (EU) br. 575/2013 s poslovnim nastanom u Republici Hrvatskoj na temelju zaprimljenog zahtjeva iz stavka 9. ovoga članka i informacija dobivenih od Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga može biti izuzeto od obveze dobivanja odobrenja za rad iz stavka 1. ovoga članka uzimajući u obzir sljedeće kriterije:
− ako je društvo dio grupe, organizacijsku strukturu grupe, računovodstvene politike koje prevladavaju unutar grupe i raspodjelu imovine među subjektima grupe
− prirodu, veličinu i složenost djelatnosti koje društvo obavlja u Republici Hrvatskoj i u Europskoj uniji kao cjelini
− važnost i sistemski rizik koji predstavljaju djelatnosti koje društvo obavlja u Republici Hrvatskoj i u Europskoj uniji u cjelini.
(14) Prilikom izrade nacrta odluke o izuzeću od obveze dobivanja odobrenja za rad iz stavka 1. ovoga članka Hrvatska narodna banka uzeti će u obzir mišljenje Europskog nadzornog tijela za bankarstvo iz stavka 12. ovoga članka.
(15) Ako se odluka o izuzeću razlikuje od mišljenja Europskog nadzornog tijela za bankarstvo, odluka će sadržavati i razloge odstupanja.
(16) Odluka o izuzeću dostavlja se društvu iz stavka 9. ovoga članka i Europskom nadzornom tijelu za bankarstvo.
(17) Hrvatska narodna banka svake tri godine procjenjuje ispunjava li društvo iz članka 4. stavka 1. točke 1. podtočke (b) Uredbe (EU) br. 575/2013 kriterije za izuzeće iz stavka 13. ovoga članka.
Zahtjev za izdavanje odobrenja za rad
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 15.
(1) Za izdavanje odobrenja za rad podnositelj zahtjeva dužan je dostaviti sljedeće:
1. zahtjev za izdavanje odobrenja za rad te informacije i dokumentaciju kako je propisano Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2022/2580 od 17. lipnja 2022. o dopuni Direktive 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu regulatornih tehničkih standarda kojima se pobliže određuju informacije koje se dostavljaju u zahtjevu za izdavanje odobrenja za rad kreditne institucije i prepreke učinkovitom izvršavanju nadzornih funkcija nadležnih tijela (SL L 225, 29. 12. 2022.) i Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2022/2581 od 20. lipnja 2022. o utvrđivanju provedbenih tehničkih standarda za primjenu Direktive 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu dostavljanja informacija u zahtjevima za izdavanje odobrenja za rad kreditne institucije (SL L 335, 29. 12. 2022.)
2. ako je primjenjivo, zahtjev za izdavanje odobrenja za pružanje financijske usluge iz članka 20. ovoga Zakona te informacije i dokumentaciju propisanu podzakonskim propisom donesenim na temelju članka 20. stavka 8. ovoga Zakona
3. ako je primjenjivo, zahtjev za stjecanje kvalificiranog udjela iz članka 33. ovoga Zakona te informacije i dokumentaciju propisanu podzakonskim propisom donesenim na temelju članka 36. stavka 10. ovoga Zakona, a koji između ostalog uključuje informacije o identitetu svih fizičkih i pravnih osoba koje će, u slučaju dobivanja odobrenja za rad imati, izravno ili neizravno, kvalificirani udio u kreditnoj instituciji s iznosom tih udjela u kapitalu kreditne institucije
4. zahtjev za izdavanje prethodne suglasnosti za obavljanje funkcije člana uprave iz članka 45. stavka 2. ovoga Zakona i zahtjev za izdavanje prethodne suglasnosti za obavljanje funkcije predsjednika uprave iz članka 46. ovoga Zakona te informacije i dokumentaciju propisanu podzakonskim propisom donesenim na temelju članka 44. stavka 9. ovoga Zakonu
5. zahtjev za izdavanje prethodne suglasnosti za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora iz članka 49. stavka 2. ovoga Zakona i zahtjev za izdavanje prethodne suglasnosti za obavljanje funkcije predsjednika nadzornog odbora iz članka 50. ovoga Zakona te informacije i dokumentaciju propisanu podzakonskim propisom donesenim na temelju članka 48. stavka 11. ovoga Zakona
6. program rada s popisom bankovnih i financijskih usluga koje kreditna institucija namjerava pružati, organizacijskom strukturom kreditne institucije, uključujući i naznaku matičnih društava, financijskih holdinga i mješovitih financijskih holdinga unutar grupe kao i opis sustava upravljanja iz članka 181. ovoga Zakona
7. u slučaju da niti jedna pravna ili fizička osoba ne stječe, izravno ili neizravno, kvalificirani udio u kreditnoj instituciji, popis dvadeset najvećih dioničara kreditne institucije s iznosom njihovih udjela u kapitalu kreditne institucije.
(2) Kreditna institucija koja namjerava pružati dodatnu financijsku uslugu iz članka 12. stavka 2. točaka 1., 3. i 5. ovoga Zakona dužna je Hrvatskoj narodnoj banci dostaviti informacije i dokumentaciju propisanu posebnim zakonom.
(3) Prije izdavanja odobrenja za rad Hrvatska narodna banka savjetovat će se i razmijeniti informacije s nadležnim tijelom druge države članice ako je kreditna institucija:
1. društvo kći kreditne institucije koja je dobila odobrenje za rad u toj drugoj državi članici
2. društvo kći matičnog društva kreditne institucije koja je dobila odobrenje za rad u toj drugoj državi članici
3. pod kontrolom istih osoba, bilo fizičkih ili pravnih, koje kontroliraju kreditnu instituciju koja je dobila odobrenje za rad u toj drugoj državi članici.
(4) Prije izdavanja odobrenja za rad Hrvatska narodna banka savjetovat će se i razmijeniti informacije s nadležnim nadzornim tijelom druge države članice koje je odgovorno za nadzor nad društvima za osiguranje ili investicijskim društvima u toj državi članici ako je kreditna institucija:
1. društvo kći društva za osiguranje ili investicijskog društva koje je dobilo odobrenje za rad u Uniji
2. društvo kći matičnog društva, društva za osiguranje ili investicijskog društva koje je dobilo odobrenje za rad u Europskoj uniji ili
3. pod kontrolom istih osoba, bilo fizičkih ili pravnih, koje kontroliraju društvo za osiguranje ili investicijsko društvo koje je dobilo odobrenje za rad u Europskoj uniji.
(5) Pri savjetovanju i razmjeni informacija iz stavaka 3. i 4. ovoga članka Hrvatska narodna banka posebno će se savjetovati i razmijeniti sve informacije koje su značajne za izdavanje odobrenja za rad i koje su značajne za kontinuiranu procjenu usklađenosti s uvjetima poslovanja, a koje se odnose na:
− procjenu primjerenosti stjecatelja kvalificiranog udjela
− ugled i iskustvo članova upravljačkog tijela uključenih u upravljanje drugim članom iste grupe.
(6) Hrvatska narodna banka ovlaštena je za pravne ili fizičke osobe koje procjenjuje pri odlučivanju o zahtjevu za izdavanje odobrenja za rad, podatke o prekršajnoj osuđivanosti, o tome vodi li se protiv tih osoba kazneni ili prekršajni postupak te o tome da te osobe nisu pravomoćno osuđene pribaviti iz odgovarajućih evidencija.
(7) Hrvatska narodna banka ovlaštena je od ministarstva nadležnog za pravosuđe na temelju obrazloženog zahtjeva pribaviti podatke o pravomoćnoj osuđivanosti osoba iz stavka 6. ovoga članka za kaznena djela i prekršaje u Republici Hrvatskoj, kao i za kaznena djela i prekršaje u državi članici, iz:
– kaznene evidencije ili iz Europskog informacijskog sustava kaznenih evidencija (ECRIS) u skladu sa zakonom kojim se uređuju pravne posljedice osude, kaznena evidencija i rehabilitacija, a kojim su u nacionalne propise država članica prenesene Odluka 2009/316/PUP i, Okvirna odluka 2009/315/PUP Direktiva (EU) 2019/884 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2019. o izmjeni Okvirne odluke Vijeća 2009/315/PUP u vezi s razmjenom podataka o državljanima trećih zemalja i u vezi s Europskim informacijskim sustavom kaznene evidencije (ECRIS) te o zamjeni Odluke Vijeća 2009/316/PUP (SL L 151. 7. 6. 2019.) i osigurana provedba Uredbe (EU) 2019/816 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2019. o uspostavi centraliziranog sustava za utvrđivanje država članica koje imaju podatke o osuđujućim presudama protiv državljana trećih zemalja i osoba bez državljanstva (sustav ECRIS-TCN) za dopunu Europskog informacijskog sustava kaznene evidencije te o izmjeni Uredbe (EU) 2018/1726 (SL L 135. 22. 5. 2019.) (u daljnjem tekstu: propis kojim se uređuju pravne posljedice osude, kaznena evidencija i rehabilitacija), i to za kaznena djela iz članka 33. stavka 2. ovoga Zakona
– prekršajne evidencije.
(8) Pri izdavanju odobrenja za rad kreditne institucije spojiti će se postupci te će se istodobno odlučivati o sljedećim zahtjevima:
1. zahtjevu za izdavanje odobrenja za rad
2. zahtjevu za stjecanje kvalificiranog udjela
3. zahtjevu za izdavanje prethodne suglasnosti za obavljanje funkcije člana uprave i zahtjevu za izdavanje prethodne suglasnosti za obavljanje funkcije predsjednika uprave
4. zahtjevu za izdavanje prethodne suglasnosti za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora i zahtjevu za izdavanje prethodne suglasnosti za obavljanje funkcije predsjednika nadzornog odbora
5. zahtjevu za izdavanje odobrenja za pružanje financijske usluge iz članka 12. ovoga Zakona ako je istodobno podnesen zahtjev za pružanje te usluge.
(9) Hrvatska narodna banka obavještava Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo o uvjetima za izdavanje odobrenja za rad kreditnoj instituciji.
Usvajanje zahtjeva za izdavanje odobrenja za rad
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 16.
(1) Hrvatska narodna banka ocjenjuje jesu li za izdavanje odobrenja za rad ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
1. da za kvalificiranog stjecatelja ili, za slučaj da niti jedna pravna ili fizička osoba ne stječe kvalificirani udio, za 20 najvećih stjecatelja udjela u kreditnoj instituciji ne postoji razlog iz članka 37. ovoga Zakona
2. da obavljanje supervizije poslovanja kreditne institucije prema odredbama ovoga Zakona ne bi bilo otežano ili onemogućeno zbog uske povezanosti kreditne institucije s drugim pravnim ili fizičkim osobama
3. da obavljanje supervizije poslovanja kreditne institucije prema odredbama ovoga Zakona ne bi bilo otežano ili onemogućeno zbog propisa treće zemlje koji uređuju poslovanje pravnih ili fizičkih osoba sa sjedištem odnosno prebivalištem ili boravištem u trećoj zemlji s kojima je kreditna institucija usko povezana ili ako ne postoje drugi razlozi zbog kojih nije moguće ili je otežano provesti superviziju
4. da osobe predložene za predsjednika odnosno članove uprave kreditne institucije ispunjavaju uvjete iz članka 44. ili članka 45. ovoga Zakona ili ako osobe predložene za predsjednika odnosno članove nadzornog odbora ispunjavaju uvjete iz članka 48. ili članka 49. ovoga Zakona
5. da kreditna institucija ima vlastiti regulatorni kapital u skladu s Uredbom (EU) 575/2013 ili inicijalni kapital u skladu s člankom 26. ovoga Zakona
6. da će kreditna institucija biti organizirana u skladu s ovim Zakonom, odnosno da su osigurani uvjeti za poslovanje kreditne institucije određeni ovim Zakonom, propisima donesenima na temelju ovoga Zakona ili propisima Europske unije kojima se uređuje poslovanje kreditne institucije
7. da će kreditna institucija imati sjedište u Republici Hrvatskoj
8. da će kreditna institucija biti fizički prisutna u Republici Hrvatskoj i da će uprava voditi poslove s područja Republike Hrvatske
9. da odredbe statuta kreditne institucije nisu u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona ili odredbama propisa donesenih na temelju ovoga Zakona ili propisa Europske unije kojima se uređuje poslovanje kreditne institucije
10. da iz informacija i dokumentacije te drugih poznatih činjenica proizlazi da je kreditna institucija kadrovski, organizacijski i tehnički sposobna pružati bankovne i/ili financijske usluge na način i u opsegu koji je predviđen njezinim poslovnim planom
11. da iz informacija i dokumentacije te drugih poznatih činjenica proizlazi da je kreditna institucija uspostavila sustav upravljanja iz članka 181. ovoga Zakona na način koji omogućava dobro i učinkovito upravljanje rizicima i
12. da iz informacija i dokumentacije proizlazi da kreditna institucija ispunjava druge uvjete za pružanje bankovnih i/ili financijskih usluga na koje se odnosi zahtjev za izdavanje odobrenja za rad.
(2) Pri odlučivanju o zahtjevu za izdavanje odobrenja za rad ne vodi se računa o ekonomskim potrebama tržišta.
(3) U slučajevima iz članka 14. stavka 6. ovoga Zakona pri izdavanju odobrenja za rad uzimaju se u obzir informacije koje su bile dostupne pri izdavanju postojećih odobrenja.
(4) Ako Hrvatska narodna banka utvrdi da uvjeti za izdavanje odobrenja za rad nisu ispunjeni, odbit će zahtjev.
(5) Hrvatska narodna banka obavještava Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo o izdavanju i ukidanju odobrenja za rad kreditnoj instituciji kao i o razlozima za ukidanje odobrenja za rad.
(6) Pri obavještavanju Europskog nadzornog tijela za bankarstvo o izdavanju odobrenja za rad iz stavka 5. ovoga članka Hrvatska narodna banka dostavit će informaciju o sustavu osiguranja depozita u kojemu je kreditna institucija član.
Prestanak važenja odobrenja za rad
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 17.
(1) Odobrenje za rad prestaje važiti:
1. danom otvaranja redovne likvidacije kreditne institucije
2. danom upisa nove kreditne institucije u sudski registar u slučaju spajanja kreditnih institucija
3. danom upisa statusne promjene iz članka 23. stavka 3. ovoga Zakona kada statusnom promjenom prestane postojati
4. danom, satom i minutom navedenim u izreci odluke o pokretanju prisilne likvidacije kreditne institucije.
(2) Istovremeno s prestankom važenja odobrenja za rad prestaje važiti i odobrenje za pružanje financijskih usluga, kao i sva ostala odobrenja dana toj kreditnoj instituciji.
(3) Hrvatska narodna banka obavještava Europsku središnju banku kada odobrenje za rad kreditne institucije prestane važiti sukladno stavku 1. ovoga članka.
Razlozi za ukidanje odobrenja za rad
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 18.
(1) Hrvatska narodna banka ocijenit će je li ispunjen neki od sljedećih razloga za ukidanje odobrenja za rad:
1. ako kreditna institucija ne počne poslovati unutar 12 mjeseci od izdavanja odobrenja za rad
2. ako kreditna institucija Hrvatskoj narodnoj banci u pisanom obliku dostavi obavijest da više ne namjerava pružati bankovne usluge
3. ako kreditna institucija samostalno prestane pružati bankovne usluge za koje je dobila odobrenje duže od šest mjeseci
4. ako kreditna institucija odobrenje za rad upotrebljava isključivo za obavljanje aktivnosti iz članka 4. stavka 1. točke 1. podtočke (b) Uredbe (EU) br. 575/2013 i u razdoblju od pet uzastopnih godina ima prosjek ukupne imovine ispod pragova utvrđenih tim člankom
5. ako u slučaju provedene obnove postupka utvrdi da je odobrenje za rad kreditnoj instituciji doneseno na temelju neistinitih ili netočnih podataka ili izjava bitnih za donošenje tog odobrenja
6. ako kreditna institucija prestane ispunjavati uvjete na temelju kojih je dobila odobrenje za rad
7. ako kreditna institucija više ne ispunjava bonitetne zahtjeve iz dijela trećeg, četvrtog i šestog Uredbe (EU) br. 575/2013, osim zahtjeva utvrđenih u člancima 92.a i 92.b Uredbe (EU) br. 575/2013, ili zahtjeva vezanog uz visinu dodatnog regulatornog kapitala koje je svojim rješenjem naložila Hrvatska narodna banka u skladu s člankom 105. stavkom 1. točkom 1. ovoga Zakona, ili posebnog zahtjeva vezanog uz likvidnost u skladu s člankom 105. stavkom 1. točkom 16. ovoga Zakona odnosno člankom 110. ovoga Zakona
8. ako se ne može očekivati da će kreditna institucija nastaviti ispunjavati svoje obveze prema vjerovnicima te posebno ako više ne pruža sigurnost za imovinu koja joj je povjerena, osobito što se tiče isplate depozita
9. ako kreditna institucija ispunjava sve sljedeće uvjete:
a) u skladu sa zakonom kojim se uređuje sanacija kreditnih institucija i investicijskih društava ili člankom 18. stavkom 1. točkom (a) Uredbe (EU) 806/2014 utvrđeno je da kreditna institucija propada ili će vjerojatno propasti
b) sanacijsko tijelo, u skladu sa zakonom kojim se uređuje sanacija kreditnih institucija i investicijskih društava utvrdi da nije razumno očekivati da bi druge mjere privatnog sektora, mjere institucionalnog sustava zaštite, supervizorske mjere, supervizorske mjere u fazi rane intervencije ili smanjenje vrijednosti ili pretvaranje relevantnih instrumenata kapitala ili podložnih obveza u skladu s odredbama glave VII. tog zakona spriječile propast institucije u razumnom razdoblju ili ako utvrdi da je ispunjen uvjet iz članka 18. stavka 1. točke (b) Uredbe (EU) 806/2014
c) sanacijsko tijelo, u skladu sa zakonom kojim se uređuje sanacija kreditnih institucija i investicijskih društava utvrdi da sanacija kreditne institucije nije u javnom interesu ili ako utvrdi da nije ispunjen uvjet iz članka 18. stavka 1. točke (c) Uredbe (EU) 806/2014
10. ako je kreditna institucija proglašena krivom za ozbiljno kršenje zakona kojim se uređuje sprječavanje pranja novca i financiranje terorizma odnosno nacionalnih odredbi u koje je prenesena Direktiva (EU) 2015/849 o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca i financiranja terorizma, o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive 2005/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i Direktive Komisije 2006/70/EZ (SL L 141, 5. 6. 2015.) (u daljnjem tekstu: Direktiva EU 2015/849)
11. ako kreditna institucija na bilo koji način onemogućuje obavljanje supervizije svojeg poslovanja
12. ako postoji razlog za ukidanje suglasnosti za stjecanje kvalificiranog udjela iz članka 38. ovoga Zakona
13. ako kreditna institucija ne ispunjava obveze koje se odnose na osiguranje depozita u skladu sa zakonom kojim se uređuje sustav osiguranja depozita
14. ako kreditna institucija ne ispunjava tehničke, organizacijske, kadrovske ili ostale uvjete za pružanje bankovnih usluga i
15. ako je kreditna institucija počinila neku od povreda navedenih u člancima 372. i 373. ovoga Zakona.
(2) U odluci o ukidanju odobrenja za rad navest će se i da će ona biti javno objavljena.
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ako postoje razlozi za ukidanje odobrenje za rad kreditnoj instituciji odobrenje se ne može ukinuti od trenutka kada je donesena odluka o otvaranju postupka sanacije do trenutka donošenja odluke o okončanju postupka sanacije.
Objava odluke o ukidanju odobrenja za rad
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 19.
Hrvatska narodna banka dužna je odluku o ukidanju odobrenja za rad dostaviti nadležnom trgovačkom sudu i Hrvatskoj agenciji za osiguranje depozita te istu javno objaviti na svojim internetskim stranicama, te o toj odluci obavijestiti Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo.
Odobrenje za pružanje financijskih usluga
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 20.
(1) Kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj dužna je, prije upisa u sudski registar financijskih usluga koje namjerava pružati dobiti odobrenje za pružanje tih financijskih usluga u skladu s ovim Zakonom.
(2) Za dobivanje odobrenja za pružanje financijskih usluga kreditna institucija dužna je Hrvatskoj narodnoj banci podnijeti zahtjev za izdavanje odobrenja za pružanje financijskih usluga i dostaviti informacije i dokumentaciju sukladno podzakonskom propisu donesenom na temelju stavka 8. ovoga članka.
(3) Odluka o odobrenju iz stavka 1. ovoga članka donosi se istodobno kad i odluka o odobrenju za rad, osim ako je zahtjev za izdavanje odobrenja za pružanje financijske usluge podnesen nakon što je kreditna institucija iz stavka 1. ovoga članka dobila odobrenje za rad.
(4) Zahtjev za izdavanje odobrenja za pružanje financijske usluge iz članka 12. stavka 1. točke 18. ovoga Zakona, zajedno s informacijama i dokumentacijom iz članka 60. stavka 7. Uredbe (EU) 2023/1114 i delegirane uredbe donesene na temelju članka 60. stavka 13. Uredbe (EU) 2023/1114, Hrvatska narodna banka dostavit će Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga i zatražiti mišljenje o tome postoje li sumnje da kreditna institucija ne bi ispunjavala uvjete za pružanje usluga iz glave V. Uredbe (EU) 2023/1114.
(5) Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga dostavit će Hrvatskoj narodnoj banci mišljenje iz stavka 4. ovoga članka u roku od 40 dana od dana primitka potpunih informacija i dokumentacije iz stavka 4. ovoga članka a ako dokumentacija iz stavka 4. ovoga članka nije potpuna, Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga će u roku od 20 dana obavijestiti Hrvatsku narodnu banku te predložiti pozivanje stranke na dopunu dokumentacije.
(6) Hrvatska narodna banka će pri postupanju po zahtjeva za izdavanje odobrenja za pružanja financijske usluge iz članka 12. stavka 1. točke 18. ovoga Zakona uzeti u obzir mišljenje Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga.
(7) Rok iz članka 348. ovoga Zakona u kojem se odlučuje o zahtjevu za izdavanje odobrenja iz ovoga članka ne teče sve dok Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga ne dostavi mišljenje iz stavka 4. ovoga članka ili dok ne isteke rok iz stavka 5. ovoga članka.
(8) Hrvatska narodna banka podzakonskim propisom uređuje dokumentaciju i informacije koje se prilažu zahtjevu za izdavanje odobrenja za pružanje financijskih usluga.
Odbijanje zahtjeva za izdavanje odobrenja za pružanje pojedinih financijskih usluga
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 21.
Zahtjev za izdavanje odobrenja za pružanje financijskih usluga odbit će se:
1. ako kreditna institucija ne ispunjava tehničke, kadrovske, organizacijske ili ostale uvjete za pružanje pojedinih financijskih usluga
2. ako su kreditnoj instituciji izrečene supervizorske mjere, a uvođenje nove financijske usluge moglo bi negativno utjecati na izvršenje supervizorskih mjera ili
3. ako kreditna institucija ne ispunjava posebne uvjete koji se, glede financijskih usluga predviđenih njezinim poslovnim planom, propisuju drugim propisom kojim se uređuje pružanje financijskih usluga.
Ukidanje odobrenja za pružanje pojedinih financijskih usluga
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 22.
(1) Odluka o ukidanju odobrenja za pružanje financijskih usluga donosi se:
1. ako se u slučaju provedene obnove postupka utvrdi da je rješenje o odobrenju za pružanje financijske usluge doneseno na temelju neistinitih ili netočnih podataka ili izjava bitnih za donošenje tog rješenja
2. ako kreditna institucija više ne ispunjava tehničke, kadrovske, organizacijske ili ostale uvjete za pružanje pojedine financijske usluge
3. ako kreditna institucija više ne ispunjava uvjete propisane drugim propisima kojima se uređuje pružanje pojedine financijske usluge ili
4. ako kreditna institucija u pisanom obliku dostavi obavijest da više ne namjerava pružati jednu ili više financijskih usluga.
(2) Kreditna institucija je dužna odluku o ukidanju odobrenja za pružanje financijskih usluga dostaviti, u roku od osam dana od dana primitka te odluke, nadležnom trgovačkom sudu te istu bez odgađanja javno objaviti na svojim internetskim stranicama.
III.3 . OSTALA ODOBRENJA
Odobrenje za provedbu statusnih promjena
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 23.
(1) Kreditna institucija, financijski holding i mješoviti financijski holding koji je dobio odobrenje iz članka 87. ovoga Zakona (u daljnjem tekstu: financijski sudionik) koji namjeravaju provesti jednu od statusnih promjena iz stavka 3. ovoga članka dužni su nakon usvajanja nacrta uvjeta provedbe statusne promjene iz stavka 3. ovoga članka Hrvatskoj narodnoj banci podnijeti zahtjev za izdavanje odobrenja za provedbu statusne promjene (u daljnjem tekstu: zahtjev za odobrenje statusne promjene) koji sadrži informacije iz podzakonskog propisa donesenog na temelju članka 25. stavka 13. ovoga Zakona, te o tome obavijestiti tijelo koje će biti nadležno za superviziju subjekata koji nastaju nakon te statusne promjene.
(2) Financijski sudionik iz stavka 1. ovoga članka ne smije provesti statusnu promjenu niti je upisati u sudski registar prije dobivanja odobrenja za provedbu statusne promjene.
(3) Statusne promjene su promjene kod kojih:
a) jedno ili više društava, koji prestaju postojati bez postupka likvidacije, prenose svu svoju imovinu i obveze ili njihove dijelove na drugo postojeće društvo, društvo preuzimatelja, u zamjenu za izdavanje njihovim članovima vrijednosnih papira ili dionica koji predstavljaju kapital tog drugog društva i, ako je to primjenjivo, isplatu u gotovini iznosa koji ne prelazi 10 % nominalne vrijednosti, osim ako je drukčije propisano primjenjivim nacionalnim pravom, ili, ako nominalna vrijednost ne postoji, knjigovodstvene vrijednosti tih vrijednosnih papira ili dionica
b) jedno ili više društava, koji prestaju postojati bez postupka likvidacije, prenose svu svoju imovinu i obveze ili njihove dijelove na drugo postojeće društvo, društvo preuzimatelja, bez izdavanja novih vrijednosnih papira ili dionica društva preuzimatelja, pod uvjetom da jedna osoba izravno ili neizravno drži sve dionice društava koja se spajaju ili da članovi društava koja se spajaju drže svoje vrijednosne papire i dionice u istom omjeru u svim društvima koja se spajaju
c) dva ili više društava, koji prestaju postojati bez postupka likvidacije, prenose svu svoju imovinu i obveze ili njihove dijelove na društvo koje osnivaju u zamjenu za izdavanje njihovim članovima vrijednosnih papira ili dionica koji predstavljaju kapital tog novog društva i, prema potrebi, isplatu u gotovini iznosa koji ne prelazi 10 % nominalne vrijednosti, osim ako je drukčije propisano primjenjivim nacionalnim pravom, ili, ako nominalna vrijednost ne postoji, knjigovodstvene vrijednosti tih vrijednosnih papira ili dionica
d) društvo, koje prestaje postojati bez postupka likvidacije, prenosi svu svoju imovinu i obveze ili njihove dijelove na društvo koje drži sve vrijednosne papire ili dionice koji predstavljaju njegov kapital
e) transakcija u okviru koje društvo koje je prestalo postojati bez postupka likvidacije prenosi svu svoju imovinu i obveze na više društava u zamjenu za dodjelu, dioničarima društva koje se dijeli, vrijednosnih papira ili dionica u društvima koja zbog podjele primaju uplate i, ako je to primjenjivo, isplatu u gotovini iznosa koji ne prelazi 10 % nominalne vrijednosti, osim ako je drukčije propisano primjenjivim nacionalnim pravom, ili, ako nominalna vrijednost ne postoji, knjigovodstvene vrijednosti tih vrijednosnih papira ili dionica
f) transakcija u okviru koje društvo koje je prestalo postojati bez postupka likvidacije prenosi svu svoju imovinu i obveze na više novoosnovanih društava u zamjenu za dodjelu, dioničarima društva koje se dijeli, vrijednosnih papira ili dionica u društvima primateljima i, ako je to primjenjivo, isplatu u gotovini iznosa koji ne prelazi 10 % nominalne vrijednosti, osim ako je drukčije propisano primjenjivim nacionalnim pravom, ili, ako nominalna vrijednost ne postoji, knjigovodstvene vrijednosti tih vrijednosnih papira ili dionica
g) transakcija koja se sastoji od kombinacije transakcija opisanih u točkama e) i f) ovoga stavka
h) transakcija u okviru koje društvo koje se dijeli dio svoje imovine i obveza prenosi na jedno ili više društava primatelja u zamjenu za izdavanje, članovima društva koje se dijeli, vrijednosnih papira ili dionica u društvima primateljima, u društvu koje se dijeli ili i u društvima primateljima i u društvu koje se dijeli, i, ako je to primjenjivo, isplatu u gotovini iznosa koji ne prelazi 10 % nominalne vrijednosti, osim ako je drukčije propisano primjenjivim nacionalnim pravom, ili, ako nominalna vrijednost ne postoji, knjigovodstvene vrijednosti tih vrijednosnih papira ili dionica
i) transakcija u okviru koje društvo koje se dijeli dio svoje imovine i obveza prenosi na jedno ili više društava primatelja u zamjenu za izdavanje, društvu koje se dijeli, vrijednosnih papira ili dionica u društvima primateljima
j) provedena statusna promjena koja nije navedena u točkama od a) do i) ovoga stavka, a odnose se na spajanja, pripajanja odnosno podjele kako su propisani zakonom kojim se uređuju trgovačka društva.
(4) Iznimno od stavka 1. ovoga članka zahtjev za odobrenje statusne promjene nisu dužni podnijeti kreditna institucija, financijski holding i mješoviti financijski holding, ako namjeravaju provesti statusnu promjenu u kojoj nastaje nova kreditna institucija za koju se podnosi zahtjev za izdavanje odobrenja za rad u skladu s člankom 14. ovoga Zakona ili financijski holding odnosno mješoviti financijski holding koji podnosi zahtjev za izdavanje odobrenja u skladu s člankom 87. ovoga Zakona.
(5) Iznimno od stavka 1. ovoga članka statusne promjene koje su rezultat provedbe sanacije temeljem propisa kojim se uređuje sanacija kreditnih institucija ne podliježu obvezama utvrđenima ovom glavom.
Postupak podnošenja zahtjeva za odobrenje statusne promjene
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 24.
(1) Hrvatska narodna banka izdat će u roku od deset radnih dana od dana zaprimanja zahtjeva za odobrenje statusne promjene podnositelju zahtjeva pisanu potvrdu o zaprimanju zahtjeva u kojoj će utvrditi je li zahtjev uredan.
(2) Urednim zahtjevom iz stavka 1. ovoga članka smatra se zahtjev kojem su priložene sve informacije i dokumentacija propisana podzakonskim propisom donesenim na temelju članka 25. stavka 13. ovoga Zakona.
(3) Pri izdavanju potvrde iz stavka 1. ovoga članka Hrvatska narodna banka obavještava podnositelja zahtjeva o danu isteka roka za provođenje postupka odlučivanja o zahtjevu, a koji ne može biti duži od šest mjeseci od dana izdavanja potvrde.
(4) Ako zahtjev iz stavka 1. ovoga članka nije uredan, Hrvatska narodna banka će u primjerenom roku pozvati podnositelja tog zahtjeva da ga nadopuni u roku koji ona odredi.
(5) U roku od deset radnih dana od dana zaprimanja nadopunjenog zahtjeva za odobrenje statusne promjene Hrvatska narodna banka postupit će u skladu sa stavkom 1. ovoga članka.
(6) Ako se tijekom postupka odlučivanja o zahtjevu za odobrenje statusne promjene na strani podnositelja zahtjeva pojave nove činjenice i okolnosti koje utječu na postupak, Hrvatska narodna banka će poništiti potvrdu kojom je utvrđeno da je zahtjev uredan te će sukladno stavku 3. ovoga članka pozvati podnositelja zahtjeva da zahtjev nadopuni u primjerenom roku.
(7) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, ako statusna promjena uključuje isključivo financijske sudionike članove iste grupe, rok za provođenje postupka odlučivanja o zahtjevu ne može biti duži od 60 radnih dana od dana izdavanja potvrde iz stavka 1. ovoga članka.
(8) Tijekom provođenja postupka odlučivanja o zahtjevu za odobrenje statusne promjene, Hrvatska narodna banka može pisanim putem zatražiti i dodatne informacije i dokumentaciju, a ako statusna promjena uključuje financijske sudionike članove iste grupe Hrvatska narodna banka te dodatne informacije i dokumentaciju ne može zatražiti nakon isteka 50 radnih dana od dana izdavanja potvrde iz stavka 1. ovoga članka.
(9) U slučaju iz stavaka 7. i 8. ovoga članka, podnositelj zahtjeva dužan je dostaviti zatražene informacije i dokumentaciju u roku koji odredi Hrvatska narodna banka, a koji ne može biti duži od 20 radnih dana te u tom roku ne teče rok iz stavka 3. odnosno rok iz stavka 7. ovoga članka a Hrvatska narodna banka može naknadno zatražiti dopunu ili pojašnjenje dostavljenih informacija, ali takav zahtjev ne može produžiti rok iz stavka 3. odnosno rok iz stavka 7. ovoga članka.
(10) Iznimno od stavka 9. ovoga članka, Hrvatska narodna banka može odrediti rok za dostavu informacija i dokumentacije do 30 radnih dana u sljedećim slučajevima:
1. kada barem jedan od financijskih sudionika u statusnoj promjeni ima sjedište u trećoj zemlji, odnosno kada podliježe propisima treće zemlje ili
2. kada je razmjena informacija s nadležnim nadzornim tijelom za provedbu nadzora u području sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma potrebna radi provedbe procjene u postupku odlučivanja o zahtjevu za odobrenje statusne promjene.
(11) Obrazloženu odluku o zahtjevu za odobrenje statusne promjene dostavit će se podnositelju zahtjeva u roku od dva radna dana od dana donošenja.
(12) U odluci kojom daje odobrenje za statusnu promjenu Hrvatska narodna banka može odrediti rok u kojem se statusna promjena mora provesti.
(13) Podnositelj zahtjeva dužan je odluku o statusnoj promjeni iz stavka 11. ovoga članka dostaviti tijelima koja su prema nacionalnom pravu zadužena za nadzor predložene statusne promjene.
(14) U slučaju iz stavka 7. ovoga članka, ako Hrvatska narodna banka u roku iz tog stavka ne odluči o zahtjevu, smatra se da je odobrenje izdano.
(15) Podnositelj zahtjeva koji namjerava provesti statusnu promjenu dužan je zahtjevu za odobrenje statusne promjene priložiti obavijest o načinu kako namjerava osigurati zaštitu vjerovnika ako je ista primjenjiva na tu statusnu promjenu u skladu sa zakonom kojim se uređuju trgovačka društva te o načinu i rokovima obavještavanja deponenata u skladu sa zakonom kojim se uređuje sustav osiguranja depozita.
(16) Financijski sudionik koji namjerava provesti statusnu promjenu pripajanja (u daljnjem tekstu: pripajanje) drugoj kreditnoj instituciji sa sjedištem u drugoj državi članici, a kreditna institucija kojoj će ona biti pripojena nije osnovala podružnicu u Republici Hrvatskoj, dužna je prije provođenja pripajanja, a najkasnije dva mjeseca od objave zajedničkog plana pripajanja:
1. obavijestiti vjerovnike o pripajanju, kao i o načinu na koji namjerava na području Republike Hrvatske osigurati ispunjenje njihovih tražbina, osim ako je kreditna institucija prije pripajanja podmirila sve svoje obveze prema vjerovnicima iz Republike Hrvatske
2. obavijestiti dužnike o načinu na koji će primati ispunjenje obveza na području Republike Hrvatske i
3. obavijestiti Hrvatsku narodnu banku o ispunjenju obveza iz točaka 1. i 2. ovoga stavka.
(17) Financijski sudionik koji namjerava provesti statusnu promjenu spajanja (u daljnjem tekstu: spajanje) s drugom kreditnom institucijom sa sjedištem u drugoj državi članici, pri čemu će kreditna institucija koja će nastati spajanjem imati sjedište u drugoj državi članici, dužna je prije provođenja spajanja, a najkasnije dva mjeseca od objave zajedničkog plana spajanja:
1. obavijestiti vjerovnike o spajanju, kao i o načinu na koji namjerava na području Republike Hrvatske osigurati ispunjenje njihovih tražbina, osim ako je kreditna institucija prije spajanja podmirila sve svoje obveze prema vjerovnicima iz Republike Hrvatske
2. obavijestiti dužnike o načinu na koji će primati ispunjenje obveza na području Republike Hrvatske i
3. obavijestiti Hrvatsku narodnu banku o ispunjenju obveza iz točaka 1. i 2. ovoga stavka.
(18) Kreditna institucija ili društvo iz treće zemlje koja namjerava provesti pripajanje kreditne institucije dužna je prije provođenja pripajanja Hrvatskoj narodnoj banci podnijeti zahtjev iz članka 70. ovoga Zakona a kako bi se osigurao nastavak poslovanja preko podružnice najmanje godinu dana od dana pripajanja.
(19) Kreditna institucija ili društvo iz treće zemlje koja je nastala spajanjem s kreditnom institucijom sa sjedištem u Republici Hrvatskoj dužna je u roku od 15 dana od dana spajanja Hrvatskoj narodnoj banci podnijeti zahtjev iz članka 70. ovoga Zakona kako bi se osigurao nastavak poslovanja preko podružnice najmanje godinu dana od dana spajanja.
Odlučivanje o odobrenju za provođenje statusne promjene
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 25.
(1) Pri odlučivanju o izdavanju odobrenja za statusnu promjenu, a u svrhu osiguranja stabilnosti bonitetnog profila podnositelja zahtjeva nakon dovršetka statusnih promjena ako je primjenjivo, posebno rizika kojima je podnositelj zahtjeva izložen ili bi mogao biti izložen tijekom provedbe te statusne promjene i, ako je primjenjivo, rizika kojima bi podnositelj zahtjeva nakon statusne promjene mogao biti izložen, Hrvatska narodna banka procijeniti će sljedeće kriterije:
1. ugled financijskog sudionika u statusnoj promjeni
2. financijsku stabilnost podnositelja zahtjeva u statusnoj promjeni a osobito, ako je primjenjivo, u odnosu na vrstu poslova koje će subjekt koji nastaje nakon statusne promjene obavljati
3. ako je primjenjivo, mogućnosti subjekta koji nastaje nakon statusne promjene da se pridržava, odnosno nastavi pridržavati odredbi ovoga Zakona i Uredbe (EU) br. 575/2013 i kada je primjenjivo ostalih propisa Europske unije, a osobito propisa kojima je uređeno poslovanje konglomerata u koje je prenesena Direktiva EU 2002/87/EC Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2002. o dodatnom nadzoru kreditnih institucija, društava za osiguranje i investicijskih društava u financijskom konglomeratu i o izmjeni direktiva Vijeća 73/239/EEZ, 79/267/EEZ, 92/49/EEZ, 92/96/EEZ, 93/6/EEZ i 93/22/EEZ i direktiva 98/78/EZ i 2000/12/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 35, 11. 2. 2003.) i propisa kojima se uređuje osnivanje i poslovanje institucija za elektronički novac u koje je prenesena Direktiva 2009/110/EC od 16. rujna 2009. o osnivanju, obavljanju djelatnosti i bonitetnom nadzoru poslovanja institucija za elektronički novac te o izmjeni direktiva 2005/60/EZ i 2006/48/EZ i stavljanju izvan snage Direktive 2000/46/EZ (SL L 267, 10. 10. 2009.)
4. realističnost i utemeljenost plana provedbe statusne promjene iz bonitetnog aspekta i
5. postojanje opravdanih razloga za sumnju, u skladu s propisima kojima se uređuje sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma, da je u vezi s predmetnim stjecanjem provedeno, da se u vezi s predmetnim stjecanjem provodi ili pokušava provesti pranje novca ili financiranje terorizma, ili da predmetno stjecanje može povećati rizik od provođenja pranja novca ili financiranja terorizma.
(2) Hrvatska narodna banka prati provedbu plana iz stavka 1. točke 4. ovoga članka do završetka provedbe statusne promjene o kojoj je podnositelj zahtjeva dužan izvješćivati Hrvatsku narodnu banku.
(3) Pri procjeni kriterija iz stavka 1. točke 5. ovoga članka Hrvatska narodna banka savjetovati će se s nadležnim nadzornim tijelom za provedbu nadzora u području sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma.
(4) Hrvatska narodna banka izdati će odobrenje za statusnu promjenu ako:
1. temeljem kriterija iz stavka 1. ovoga članka ocijeni da stabilnost bonitetnog profila podnositelja zahtjeva nakon dovršetka statusnih promjena neće biti ugrožena, a osobito temeljem rizika kojima je podnositelj zahtjeva izložen ili bi mogao biti izložen tijekom provedbe te statusne promjene i, ako je primjenjivo, rizika kojima bi subjekt koji nastane iz statusne promjene mogao biti izložen
2. ako time u Republici Hrvatskoj ne bi došlo ili ne bi moglo doći do narušavanja sigurnosti i stabilnosti poslovanja jedne kreditne institucije ili financijskog sustava u cjelini.
(5) Zahtjev kreditne institucije za pripajanje kreditnoj instituciji iz treće zemlje odbit će se i ako je odbijen zahtjev te kreditne institucije za izdavanje odobrenja za osnivanje podružnice iz treće zemlje u skladu s člankom 70. ovoga Zakona.
(6) Pri donošenju odluke o zahtjevu za odobrenje statusne promjene uzima se u obzir negativno mišljenje koje je u pisanom obliku izdalo nadležno nadzorno tijelo za provedbu nadzora u području sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma u odnosu na uvjet iz stavka 1. točke 5. ovoga članka a koje je zaprimljeno u roku od 30 radnih dana od dana kada je zatraženo mišljenje a u slučaju da je to mišljenje negativno Hrvatska narodna banka može odbiti zahtjev za odobrenje statusne promjene.
(7) Pri odlučivanju o zahtjevu za odobrenje statusne promjene isti se neće procjenjivati s osnova ekonomskih potreba tržišta.
(8) Hrvatska narodna banka savjetovat će se prije donošenja odluke o odobrenju statusne promjene s drugim nadležnim odnosno nadzornim tijelom ako je sudionik u statusnoj promjeni jedan od sljedećih:
1. kreditna institucija, društvo za osiguranje i društvo za reosiguranje, investicijsko društvo ili društvo za upravljanje imovinom kojem je odobrenje za rad izdano u drugoj državi članici ili je izdalo drugo nadležno odnosno nadzorno tijelo
2. matično društvo kreditnoj instituciji, društvu za osiguranje i društvu za reosiguranje, investicijskom društvu ili društvu za upravljanje imovinom kojem je odobrenje za rad izdano u drugoj državi članici ili je za stjecatelja nadležno drugo nadzorno tijelo ili
3. pravna osoba koja kontrolira kreditnu instituciju, društvo za osiguranje i društvo za reosiguranje, investicijsko društvo ili društvo za upravljanje imovinom kojem je odobrenje za rad izdano u drugoj državi članici ili je za stjecatelja nadležno drugo nadzorno tijelo.
(9) U slučaju iz stavka 8. ovoga članka, u obrazloženju nacrta odluke o odobrenju statusne promjene Hrvatska narodna banka navest će mišljenja drugog nadzornog odnosno nadležnog tijela.
(10) Hrvatska narodna banka će drugom nadležnom tijelu, bez odgode, na njegov zahtjev dostaviti sve informacije koje su relevantne za procjenu statusne promjene, te na vlastitu inicijativu dostaviti sve informacije koje su bitne za procjenu statusne promjene.
(11) Hrvatska narodna banka će koordinirati svoju procjenu iz stavka 1. ovoga članka s drugim nadležnim tijelima i osigurati dosljednost svojih postupaka izdavanja odobrenja za statusne promjene.
(12) Ako podnositelj zahtjeva provede statusnu promjenu iz ovoga članka bez odobrenja Hrvatske narodne banke, Hrvatska narodna banka razmotrit će nalaganje odgovarajuće supervizorske mjere.
(13) Hrvatska narodna banka podzakonskim propisom detaljnije uređuje:
− informacije i dokumentaciju koja se prilaže zahtjevu za odobrenje statusne promjene
− način podnošenja zahtjeva za odobrenje statusne promjene i
− izvješćivanje o provedbi plana provedbe statusne promjene.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
IV. INICIJALNI KAPITAL I DIONICE KREDITNE INSTITUCIJE
Inicijalni kapital kreditne institucije
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 26.
(1) Inicijalni kapital banke iznosi najmanje 5 milijuna eura.
(2) Inicijalni kapital štedne banke iznosi najmanje 1 milijun eura.
(3) Inicijalni kapital stambene štedionice iznosi najmanje 2,5 milijuna eura.
(4) Inicijalni kapital sastoji se od jedne ili više stavki navedenih u članku 26. stavku 1. točkama a) do e) Uredbe (EU) br. 575/2013.
(5) Hrvatska narodna banka obavijestiti će Europsku komisiju i Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo o razlozima za izdavanje odobrenja za rad određenim kategorijama kreditnih institucija čiji je inicijalni kapital manji od kapitala navedenog u stavku 1. ovoga članka.
Dionice kreditne institucije
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 27.
(1) Kreditna institucija je dioničko društvo.
(2) Dionice kreditne institucije glase na ime.
(3) Dionice kreditne institucije moraju biti u cijelosti uplaćene u novcu prije upisa osnivanja ili upisa povećanja temeljnog kapitala u sudski registar.
(4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, dionice kreditne institucije ne moraju biti uplaćene u novcu ako se temeljni kapital povećao:
− zbog provođenja statusnih promjena iz članka 23. ovoga Zakona u kojima sudjeluje kreditna institucija ili
− pretvaranjem instrumenta kapitala, odnosno druge novčane obveze kreditne institucije u temeljni kapital u skladu s ovim Zakonom i Uredbom (EU) br. 575/2013 ili zakonom kojim se uređuje sanacija kreditnih institucija i investicijskih društava.
(5) Dionice kreditne institucije izdaju se u nematerijaliziranom obliku.
(6) Imatelji dionica kreditne institucije dužni su pri ostvarivanju svojih dioničarskih prava djelovati u interesu kreditne institucije.
(7) Ako se dionice kreditne institucije vode na skrbničkom računu, skrbnički račun mora glasiti na ime.
Krediti i jamstva za stjecanje dionica odnosno udjela i drugih instrumenata regulatornog kapitala
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 28.
(1) Kreditna institucija ne može, izravno ili neizravno, kreditirati stjecanje ili izdavati garancije ili druga jamstva za stjecanje svojih dionica ili dionica, odnosno poslovnih udjela društava u čijem kapitalu sudjeluje s 20% ili više udjela, osim ako takvim stjecanjem dionica odnosno poslovnih udjela prestaje svaka kapitalna povezanost kreditne institucije s odnosnim društvom.
(2) Kreditna institucija ne može, izravno ili neizravno, kreditirati stjecanje ili izdavati garancije ili druga jamstva za stjecanje drugih financijskih instrumenata koje sama izdaje, odnosno koje izdaje društvo u čijem kapitalu sudjeluje s 20% ili više udjela, a koji se s obzirom na svoje karakteristike uključuju u izračun regulatornog kapitala te kreditne institucije.
(3) Kreditiranjem iz stavaka 1. i 2. ovoga članka smatra se i svaki drugi pravni posao koji je po svojoj ekonomskoj namjeni jednak kreditu.
(4) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, kreditna institucija može davati kredite ili jamstva za kredite svojim radnicima i radnicima društava u kojima kreditna institucija ima sudjelujući udio, i to za kupnju vlastitih dionica te kreditne institucije.
(5) Ukupan iznos kredita ili jamstava iz stavka 4. ovoga članka ne smije prelaziti 10% temeljnog kapitala te kreditne institucije.
Povlaštene dionice kreditne institucije
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 29.
Ukupan iznos temeljnog kapitala koji se odnosi na povlaštene dionice ne smije prijeći jednu četvrtinu iznosa temeljnog kapitala kreditne institucije.
Zabrana stjecanja dionica
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 30.
(1) Ako kreditna institucija ima kvalificirani udio u drugoj pravnoj osobi, ta pravna osoba ne može steći kvalificirani udio u toj kreditnoj instituciji.
(2) Ako pravna osoba ima kvalificirani udio u kreditnoj instituciji, ta kreditna institucija ne može steći kvalificirani udio u toj pravnoj osobi.
(3) Iznimke od ograničenja ulaganja iz članka 211. stavka 2. ovoga Zakona na odgovarajući se način primjenjuju i na ograničenja iz stavka 2. ovoga članka.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
V. DIONIČARI KREDITNE INSTITUCIJE
Prethodna suglasnost za stjecanje kvalificiranog udjela
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 31.
(1) Imatelj kvalificiranog udjela u kreditnoj instituciji može biti samo pravna ili fizička osoba, i osobe koje zajednički djeluju, a koja je dobila prethodnu suglasnost za stjecanje kvalificiranog udjela, i to u visini za koju je dobila tu suglasnost.
(2) Pravna ili fizička osoba i osobe koje zajednički djeluju dužne su za stjecanje dionica kreditne institucije, na temelju kojih pojedinačno ili zajednički, neposredno ili posredno, stječu kvalificirani udio u kreditnoj instituciji, Hrvatskoj narodnoj banci podnijeti zahtjev za izdavanje prethodne suglasnosti za stjecanje kvalificiranog udjela (u daljnjem tekstu: zahtjev za stjecanje kvalificiranog udjela).
(3) Imatelj kvalificiranog udjela dužan je podnijeti zahtjev za stjecanje kvalificiranog udjela za svako daljnje neposredno ili posredno povećavanje kvalificiranog udjela u visini koja je jednaka ili veća od 20%, 30% odnosno 50% udjela u kapitalu odnosno glasačkim pravima u kreditnoj instituciji ili kada tim stjecanjem ili povećanjem kvalificiranog udjela kreditna institucija postaje društvo kći stjecatelja.
(4) Iznimno od stavaka 2. i 3. ovoga članka, za osobu koja nije neposredni stjecatelj kvalificiranog udjela kao ni krajnji stjecatelj kvalificiranog udjela, zahtjev za stjecanje kvalificiranog udjela može podnijeti krajnji stjecatelj kvalificiranog udjela.
(5) Osoba koja je dobila prethodnu suglasnost za stjecanje kvalificiranog udjela dužna je u roku koji je određen u odluci o izdavanju prethodne suglasnosti iz ovoga članka dovršiti stjecanje kvalificiranog udjela i o tome obavijestiti Hrvatsku narodnu banku.
(6) Ako osoba koja je dobila prethodnu suglasnost za stjecanje kvalificiranog udjela ne dovrši to stjecanje u roku iz stavka 5. ovoga članka, može najkasnije 30 dana prije isteka tog roka Hrvatskoj narodnoj banci podnijeti obrazloženi zahtjev za produljenje tog roka.
(7) Ako je osoba koja je dobila prethodnu suglasnost za stjecanje kvalificiranog udjela donijela odluku da proda ili na drugi način otuđi svoje dionice tako da će se zbog toga njezin udio smanjiti ispod visine za koju je dobila tu prethodnu suglasnost ili bi kreditna institucija prestala biti njezino društvo kći, dužna je o tome prethodno obavijestiti Hrvatsku narodnu banku.
(8) Hrvatska narodna banka savjetovat će se prije izrade nacrta odluke o davanju prethodne suglasnosti za stjecanje kvalificiranog udjela s drugim nadležnim nadzornim tijelom ako je stjecatelj:
1. kreditna institucija, društvo za osiguranje i društvo za reosiguranje, društvo za upravljanje u skladu sa zakonom kojim se uređuje poslovanje otvorenih investicijskih fondova (u daljnjem tekstu: društvo za upravljanje UCITS-om), mirovinsko društvo u skladu sa zakonom kojim se uređuje poslovanje mirovinskih fondova (u daljnjem tekstu: mirovinsko društvo) ili investicijsko društvo kojem je odobrenje za rad izdano u drugoj državi članici ili je za stjecanje nadležno drugo nadzorno tijelo
2. matično društvo kreditnoj instituciji, društvu za osiguranje i društvo za reosiguranje, društvu za upravljanje UCITS-om, mirovinskom društvu ili investicijskom društvu kojem je odobrenje za rad izdano u drugoj državi članici ili je za stjecatelja nadležno drugo nadzorno tijelo ili
3. fizička ili pravna osoba koja kontrolira kreditnu instituciju, društvo za osiguranje i društvo za reosiguranje, društvo za upravljanje UCITS-om, mirovinsko društvo ili investicijsko društvo kojem je odobrenje za rad izdano u drugoj državi članici ili je za stjecatelja nadležno drugo nadzorno tijelo.
(9) U slučaju iz stavka 8. ovoga članka, u obrazloženju nacrta odluke o davanju prethodne suglasnosti Hrvatska narodna banka navest će mišljenja drugih nadležnih tijela.
(10) Hrvatska narodna banka će s nadležnim nadzornim tijelima iz stavka 8. ovoga članka, bez nepotrebnog odgađanja, razmjenjivati sve informacije koje su nužne ili relevantne za procjenu stjecatelja kvalificiranog udjela, a osobito sve relevantne informacije koje zahtjeva drugo nadležno nadzorno tijelo, te na vlastitu inicijativu priopćiti i sve bitne informacije.
(11) Pravna osoba imatelj kvalificiranog udjela dužna je Hrvatsku narodnu banku obavijestiti o sudjelovanju u statusnoj promjeni, u roku od osam dana od dana provođenja statusne promjene.
(12) Pri utvrđivanju postotka kvalificiranog udjela na odgovarajući način primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje tržište kapitala kojim se prenose odredbe članaka 9., 10. i 11. Direktive 2004/109/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 15. prosinca 2004. o usklađivanju zahtjeva za transparentnošću u vezi s informacijama o izdavateljima čiji su vrijednosni papiri uvršteni za trgovanje na uređenom tržištu i o izmjeni Direktive 2001/34/EZ (SL L 390, 31. 12. 2004.) kako je posljednje izmijenjena Direktivom (EU) 2022/2464 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2022. o izmjeni Uredbe (EU) br. 537/2014, Direktive 2004/109/EZ, Direktive 2006/43/EZ i Direktive 2013/34/EU u pogledu korporativnog izvješćivanja o održivosti (Tekst značajan za EGP) (SL L 322, 16. 12. 2022.), te članak 12. stavci 4. i 5. te Direktive, a koji se odnose na postotak glasačkih prava.
(13) Pri utvrđivanju postotka kvalificiranog udjela neće se uzeti u obzir glasačka prava ili dionice koje kreditna institucija drži kao rezultat pružanja investicijske usluge provedbe ponude odnosno prodaje financijskih instrumenata uz obvezu otkupa, pod uvjetom da se ta prava ne koriste za ostvarivanje utjecaja na upravljanje izdavateljem te da se navedene dionice ne drže dulje od godine dana od dana stjecanja.
(14) Dioničari kreditne institucije kod kojih nakon stjecanja dionica kreditne institucije nastane zajedničko djelovanje zbog kojeg oni kao osobe koje djeluju zajednički postanu imatelji 10%, 20%, 30% odnosno 50% udjela u kapitalu, odnosno glasačkim pravima u kreditnoj instituciji, ili kojim kreditna institucija postaje društvo kći stjecatelja, dužni su podnijeti zahtjev za stjecanje kvalificiranog udjela u roku od 30 dana od nastanka takvog djelovanja a u slučaju da to ne učine Hrvatska narodna banka postupit će u skladu s člankom 39. ovoga Zakona.
(15) Ako osoba pojedinačno ili ako neka od osoba koje zajednički djeluju stekne ili poveća kvalificirani udio nasljeđivanjem ili u drugom slučaju kad nije znala, morala znati ili nije mogla utjecati na činjenicu da će premašiti navedeni udio, dužna je podnijeti zahtjev za stjecanje kvalificiranog udjela u roku od 30 dana od dana kada je saznala ili morala saznati za takvo stjecanje a u slučaju da to ne učini, Hrvatska narodna banka postupit će u skladu s člankom 39. ovoga Zakona.
(16) Ako se udio osobe ili osoba koje zajednički djeluju poveća zbog smanjenja temeljnoga kapitala kreditne institucije ili zbog sličnog njezina djelovanja na način da je jednak ili veći od 10%, 20%, 30% odnosno 50% udjela u kapitalu odnosno glasačkim pravima u kreditnoj instituciji, ili kojim kreditna institucija postaje društvo kći stjecatelja dužna je podnijeti zahtjev za stjecanje kvalificiranog udjela u roku od 30 dana od dana kada je saznala ili morala saznati da se njezin udio povećao zbog djelovanja kreditne institucije a u slučaju da to ne učini, Hrvatska narodna banka postupit će u skladu s člankom 39. ovoga Zakona.
(17) Na imatelja kvalificiranog udjela iz stavaka 14., 15. i 16. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ove glave Zakona.
(18) Iznimno od stavaka 2. i 14. ovoga članka, osobe za koje je ostvarena okolnost iz članka 32. stavka 2. ovoga Zakona, a koje smatraju da zajedničko djelovanje ne postoji, dužne su Hrvatskoj narodnoj banci podnijeti zahtjev za utvrđivanje nepostojanja zajedničkog djelovanja.
(19) Ako Hrvatska narodna banka na temelju zahtjeva iz stavka 18. ovoga članka utvrdi da ne postoji zajedničko djelovanje osoba iz članka 32. stavka 2. ovoga Zakona, te osobe nisu dužne podnijeti zahtjev iz stavka 2. odnosno iz stavka 14. ovoga članka.
(20) Ako Hrvatska narodna banka odbije zahtjev iz stavka 18. ovoga članka, utvrdit će da postoji zajedničko djelovanje, a:
1. osobe iz stavka 2. ovoga članka koje zajednički djeluju dužne su prije stjecanja kvalificiranog udjela podnijeti zahtjev za stjecanje kvalificiranog udjela
2. osobe iz stavka 14. ovoga članka koje zajednički djeluju dužne su podnijeti zahtjev za stjecanje kvalificiranog udjela u roku od 30 dana od dana dostave rješenja Hrvatske narodne banke o postojanju zajedničkog djelovanja.
(21) Ako osobe iz stavka 14. ovoga članka ne podnesu zahtjev iz stavka 18. ovoga članka u roku od 30 dana od nastanka takvog djelovanja, Hrvatska narodna banka postupit će u skladu s člankom 39. ovoga Zakona.
Zajedničko djelovanje
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 32.
(1) Osobe koje zajednički djeluju jesu fizičke ili pravne osobe koje međusobno surađuju na temelju sporazuma, izričitoga ili prešutnoga, usmenoga ili pisanoga, čiji je cilj stjecanje dionica s pravom glasa ili usklađeno ostvarivanje prava glasa ili drugih prava iz dionica.
(2) Smatra se da zajednički djeluju:
− dioničari koji postignu sporazum o pitanjima korporativnog upravljanja kojim se korporativno upravljanje kreditnom institucijom uređuje na način koji odstupa od propisanog ili sporazum o načinu ostvarivanja drugih prava iz dionica
− dioničari koji sklope sporazum koji ima svrhu učvršćenja dioničarske strukture i/ili ostvarenje postojanog upravljanja u društvu kako su definirani zakonom kojim se uređuju trgovačka društva
− fizičke osobe ako su u krvnom srodstvu u pravoj liniji, a u pobočnoj liniji zaključno do braće i sestara, te ako su bračni drug ili osoba s kojom duže živi u zajedničkom kućanstvu koja, prema posebnom zakonu, ima položaj jednak položaju u bračnoj zajednici
− osobe koje su članovi višeg rukovodstva, uprave ili nadzornog odbora ili osobe koje su ovlaštene imenovati članove višeg rukovodstva, uprave ili nadzornog odbora, u kreditnoj instituciji za koju se utvrđuje kvalificirani udio
− društva koja su članovi iste grupe
− osobe koje povezuju samo okolnosti u vezi sa stjecanjem dionica, uključujući korištenje istih izvora financiranja, koje upućuju na usklađenost u stjecanju dionica ili u zajedničkoj namjeri osoba
− osobe koje su usklađeno ostvarivale pravo glasa u kreditnoj instituciji za koju se utvrđuje kvalificirani udio
− pravne osobe koje su međusobno povezane u smislu odredbi zakona kojim se uređuju trgovačka društva
− članovi upravljačkog tijela društava koja djeluju zajednički
− članovi upravljačkog tijela s društvima u kojima su članovi tih organa
− društvo za upravljanje i svi investicijski fondovi kojima to društvo upravlja
− pravne osobe te fizičke i/ili pravne osobe kada jedna od njih izravno ili neizravno kontrolira drugu ili druge pravne osobe ili
− osobe koje su u smislu odredbi propisa kojim se uređuje preuzimanje dioničkih društava dužne objaviti ponudu za preuzimanje kreditne institucije.
(3) Hrvatska narodna banka može za osobe za koje utvrdi postojanje drugih okolnosti koje su slične okolnostima iz stavka 2. ovoga članka rješenjem utvrditi zajedničko djelovanje.
(4) Hrvatska narodna banka podzakonskim propisom detaljnije određuje okolnosti koje upućuju na zajedničko djelovanje iz stavaka 2. i 3. ovoga članka.
Zahtjev za stjecanje kvalificiranog udjela
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 33.
(1) Zahtjevu za stjecanje kvalificiranog udjela potrebno je priložiti informacije i dokumentaciju o ispunjavanju uvjeta propisanu podzakonskim propisom donesenim na temelju članka 36. stavka 10. ovoga Zakona.
(2) Hrvatska narodna banka ovlaštena je podatke o kaznenoj ili prekršajnoj osuđivanosti stjecatelja, o tome vodi li se protiv stjecatelja kazneni ili prekršajni postupak te o tome da stjecatelj nije pravomoćno osuđen za kaznena djela u Republici Hrvatskoj, kao i za kaznena djela u državi članici pribaviti iz kaznene odnosno prekršajne evidencije na temelju obrazloženog zahtjeva ili iz Europskog informacijskog sustava kaznenih evidencija u skladu sa propisom kojim se uređuju pravne posljedice osude, kaznena evidencija i rehabilitacija, i to za sljedeća kaznena djela:
– kaznena djela protiv života i tijela (glava X.), kaznena djela protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom (glava XIII.), kaznena djela protiv spolne slobode i spolnog ćudoređa (glava XIV.), kaznena djela protiv imovine (glava XVII.), osim kaznenih djela povrede prava autora ili umjetnika izvođača (članak 229.), nedozvoljene uporabe autorskog djela ili izvedbe umjetnika izvođača (članak 230.), povrede prava proizvoditelja zvučne ili slikovne snimke i prava u svezi s radiodifuzijskim emisijama (članak 231.) i povrede prava iz prijavljenog ili zaštićenog izuma (članak 232.), kaznena djela protiv sigurnosti platnog prometa i poslovanja (glava XXI.), kaznena djela protiv vjerodostojnosti isprava (glava XXIII.), kaznena djela protiv službene dužnosti (glava XXV.), osim kaznenih djela neizvršavanja zapovijedi (članak 340.) i povrede čuvanja državne granice (članak 341.), iz Kaznenog zakona („Narodne novine“, br. 110/97., 27/98., 50/00., 129/00., 51/01., 111/03., 190/03., 105/04., 84/05., 71/06., 110/07., 152/08. i 57/11.)
– kaznena djela neovlaštenog korištenja i odavanja povlaštenih informacija, kaznena djela manipuliranja cijenama i širenja neistinitih informacija, kaznena djela navođenja neistinitih podataka u prospektu i njegova nedopuštena distribucija, kaznena djela nedopuštenog uvrštenja vrijednosnih papira, kaznena djela prikrivanja vlasništva i kaznena djela nedopuštene trgovine vrijednosnim papirima iz Zakona o tržištu vrijednosnih papira („Narodne novine“, br. 84/02. i 138/06.)
– kaznena djela korištenja, otkrivanja i preporučivanja povlaštenih informacija, kaznena djela manipulacije tržištem, kaznena djela neovlaštenog pružanja investicijskih usluga i kaznena djela neovlaštenog obavljanja poslova vezanog zastupnika i Zakona o kaznenim djelima protiv tržišta kapitala („Narodne novine“, br. 152/08.)
– kaznena djela protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva (glava IX.), kaznena djela protiv života i tijela (glava X.), kazneno djelo povrede ravnopravnosti (članak 125.), kaznena djela protiv radnih odnosa i socijalnog osiguranja (glava XII.), kazneno djelo protupravnog oduzimanja slobode (članak 136.), kazneno djelo otmice (članak 137.), kazneno djelo zlouporabe snimke spolno eksplicitnog sadržaja (članak 144.a), kaznena djela protiv spolnih sloboda (glava XVI.), kaznena djela protiv spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta (glava XVII.), kazneno djelo neovlaštene proizvodnje i prometa drogama (članak 190.) i kazneno djelo omogućavanja trošenja droga (članak 191.), kazneno djelo uništenja ili oštećenja javnih naprava (članak 216.), kazneno djelo uništenja, oštećenja ili zlouporabe znakova za opasnost (članak 218.), kazneno djelo zlouporabe radioaktivnih tvari (članak 219.), kazneno djelo rukovanja općeopasnim tvarima (članak 220.), kazneno djelo napada na zrakoplov, brod ili nepokretnu platformu (članak 223.), kazneno djelo ugrožavanja prometa opasnom radnjom ili sredstvom (članak 224.), kaznena djela protiv imovine (glava XXIII.), kaznena djela protiv gospodarstva (glava XXIV.), kaznena djela protiv računalnih sustava, programa i podataka (glava XXV.), kaznena djela krivotvorenja (glava XXVI.) kaznena djela protiv službene dužnosti (glava XXVIII.), kazneno djelo pomoći počinitelju nakon počinjenja kaznenog djela (članak 303.), kazneno djelo protuzakonitog ulaženja, kretanja i boravka u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici Europske unije ili potpisnici Šengenskog sporazuma (članak 326.), kazneno djelo zločinačkog udruženja (članak 328.), kazneno djelo počinjenja kaznenog djela u sastavu zločinačkog udruženja (članak 329.), kazneno djelo nedozvoljenog posjedovanja, izrade i nabavljanja oružja i eksplozivnih tvari (članak 331.), kazneno djelo izrade, nabavljanja, posjedovanja ili davanja na uporabu sredstava za zlouporabu bezgotovinskih instrumenata plaćanja (članak 331.a), kaznena djela protiv strane države ili međunarodne organizacije (glava XXXIII.) iz Kaznenog zakona („Narodne novine“, br. 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19., 84/21., 114/22., 114/23. i 36/24.)
– kaznena djela iz zakona kojim se uređuju trgovačka društva
– kaznena djela iz zakona kojim se uređuju investicijski fondovi
– kaznena djela iz propisa koji uređuju računovodstvo
– kaznena djela iz propisa kojim se uređuje poslovanje ovlaštenih mjenjača ili
– kaznena djela za koje je stjecatelj osuđen izvan Republike Hrvatske koja opisom odgovaraju kaznenim djelima iz ovoga stavka.
(3) Pri procjeni ugleda u postupku odlučivanja o zahtjevu za stjecanje kvalificiranog udjela Hrvatska narodna banka provjerit će podatke o izrečenim sankcijama u evidenciji Europskog nadzornog tijela za bankarstvo i drugim evidencijama europskih tijela kojima ima pristup.
Postupak odlučivanja o zahtjevu za stjecanje kvalificiranog udjela
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 34.
(1) Hrvatska narodna banka izdat će u roku od deset radnih dana od dana zaprimanja zahtjeva za stjecanje kvalificiranog udjela podnositelju zahtjeva pisanu potvrdu o zaprimanju zahtjeva kojom će utvrditi je li zahtjev uredan.
(2) Pri izdavanju potvrde iz stavka 1. ovoga članka Hrvatska narodna banka obavijestiti će podnositelja zahtjeva o danu isteka roka za provođenje postupka odlučivanja o zahtjevu.
(3) Ako zahtjev iz stavka 1. ovoga članka nije uredan, Hrvatska narodna banka će u primjerenom roku pozvati podnositelja tog zahtjeva da ga nadopuni u roku koji ona odredi.
(4) U roku od deset radnih dana od dana zaprimanja nadopunjenog zahtjeva za stjecanje kvalificiranog udjela Hrvatska narodna banka postupit će u skladu sa stavkom 1. ovoga članka.
(5) Urednim zahtjevom iz stavka 1. ovoga članka smatra se zahtjev kojem su priložene sve informacije i dokumentacija propisana podzakonskim propisom donesenim na temelju članka 36. stavka 10. ovoga Zakona.
(6) Postupak odlučivanja o zahtjevu za stjecanje kvalificiranog udjela provest će se u roku od 60 radnih dana od dana izdavanja potvrde o zaprimanju urednog zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka.
(7) Ako se tijekom postupka odlučivanja o zahtjevu za stjecanje kvalificiranog udjela na strani podnositelja zahtjeva pojave nove činjenice i okolnosti koje utječu na postupak, Hrvatska narodna banka će poništiti potvrdu kojom je utvrđeno da je zahtjev uredan te će u skladu sa stavkom 3. ovoga članka pozvati podnositelja zahtjeva da zahtjev nadopuni u primjerenom roku.
(8) Odluka o zahtjevu za stjecanje kvalificiranog udjela dostavit će se podnositelju zahtjeva u roku od dva radna dana, a unutar roka iz stavka 6. ovoga članka.
(9) Na zahtjev podnositelja zahtjeva za stjecanje kvalificiranog udjela čiji je zahtjev odbijen, biti će objavljeno odgovarajuće priopćenje i navedeni razlozi odbijanja.
(10) Ako je Hrvatska narodna banka zaprimila dva ili više zahtjeva za stjecanje kvalificiranog udjela u istoj kreditnoj instituciji, odnosit će se prema svim namjeravanim stjecateljima na nediskriminirajući način.
(11) Ako o zahtjevu za stjecanje kvalificiranog udjela ne bude odlučeno u roku iz stavka 6. ovoga članka, smatra se da je izdana prethodna suglasnost za stjecanje kvalificiranog udjela.
(12) Rok iz stavka 6. ovoga članka za odlučivanje i donošenje rješenja ne teče za vrijeme koje je stranki ostavljeno radi izjašnjavanja u skladu s člankom 343. ovoga Zakona.
Dodatni zahtjevi u tijeku postupka odlučivanja o zahtjevu za stjecanje kvalificiranog udjela
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 35.
(1) Tijekom provođenja postupka odlučivanja o zahtjevu za stjecanje kvalificiranog udjela, a u roku od 50 radnih dana od dana podnošenja zahtjeva za stjecanje kvalificiranog udjela, Hrvatska narodna banka može pisanim putem zatražiti i dodatne informacije i dokumentaciju koju ocijeni potrebnom za odlučivanje o izdavanju prethodne suglasnosti, uključujući informacije koje su propisane zakonom kojim se uređuje sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma, a koju prikupljaju obveznici toga zakona.
(2) Podnositelj zahtjeva za stjecanje kvalificiranog udjela dužan je dostaviti zatražene informacije i dokumentaciju u roku koji odredi Hrvatska narodna banka, a koji ne može biti duži od 20 radnih dana te u tom roku ne teče rok iz članka 34. stavka 6. ovoga Zakona,
(3) Hrvatska narodna banka može naknadno zatražiti dopunu ili pojašnjenje dostavljenih informacija, ali takav zahtjev ne može produžiti rok iz članka 34. stavka 6. ovoga Zakona.
(4) O zaprimanju zatražene informacije i dokumentacije iz stavka 1. ovoga članka Hrvatska narodna banka izdat će pisanu potvrdu.
(5) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, Hrvatska narodna banka može odrediti rok za dostavu informacija i dokumentacije do 30 radnih dana u sljedećim slučajevima:
1. kada stjecatelj kvalificiranog udjela ima prebivalište ili sjedište u trećoj zemlji, odnosno kada podliježe propisima treće zemlje ili
2. kada stjecatelj kvalificiranog udjela, fizička ili pravna osoba, nije subjekt supervizije odnosno nadzora prema odredbama ovoga Zakona, zakona kojim se uređuje tržište kapitala, zakona kojim se uređuje osiguranje imovine i osoba i zakona kojim se uređuju otvoreni investicijski fondovi s javnom ponudom odnosno propisa države članice u kojoj je njezino prebivalište ili sjedište kojima se prenose Direktiva 2009/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o usklađivanju zakona i drugih propisa u odnosu na subjekte za zajednička ulaganja u prenosive vrijednosne papire (UCITS) (SL L 302, 17. 11. 2009.), Direktiva 2009/138/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2009. o osnivanju i obavljanju djelatnosti osiguranja i reosiguranja (Solventnost II) (Tekst značajan za EGP) (SL L 335, 17. 12. 2009.) ili Direktiva 2004/39/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. travnja 2004. o tržištima financijskih instrumenata te o izmjeni direktiva Vijeća 85/611/EEZ i 93/6/EEZ i Direktive 2000/12/EZ Europskog parlamenta i Vijeća te stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 93/22/EEZ (SL L 145, 30. 4. 2004.).
(6) Hrvatska narodna banka obavještava Europsku središnju banku ako je privremeno prestao teći rok za odlučivanje, u skladu s ovim člankom. Hrvatska narodna banka će dodatne zaprimljene informacije proslijediti Europskoj središnjoj banci najkasnije pet radnih dana nakon što ih je zaprimila od podnositelja zahtjeva.
Odlučivanje o prethodnoj suglasnosti za stjecanje kvalificiranog udjela
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 36.
(1) U svrhu osiguranja dobrog i razboritog upravljanja kreditnom institucijom te s obzirom na utjecaj stjecatelja na kreditnu instituciju u kojoj se stječe kvalificirani udjel, pri odlučivanju o izdavanju prethodne suglasnosti za stjecanje kvalificiranog udjela procjenjuje se primjerenost i financijsko stanje stjecatelja kvalificiranog udjela prema sljedećim kriterijima:
1. ugledu stjecatelja
2. ugledu, odgovarajućim stručnim znanjima, sposobnostima i iskustvu osoba koje stjecatelj namjerava predložiti na funkcije članova uprave odnosno predsjednika uprave kreditne institucije u skladu s člankom 44. i člankom 46. ovoga Zakona
3. financijskom stanju stjecatelja, posebno u odnosu na vrstu poslova koje obavlja kreditna institucija u kojoj se stječe kvalificirani udio
4. mogućnostima kreditne institucije da se pridržava, odnosno nastavi pridržavati odredbi ovoga Zakona i Uredbe (EU) br. 575/2013 i kada je primjenjivo ostalih propisa Europske unije, propisa kojima se uređuje poslovanje financijskih konglomerata i propisa kojima se uređuje poslovanje institucija za elektronički novac, a posebno prema tome ima li grupa čijim će članom postati kreditna institucija strukturu koja omogućava provođenje djelotvorne supervizije, djelotvornu razmjenu informacija među nadležnim nadzornim tijelima i određivanje podjele odgovornosti među nadležnim tijelima te
5. prema tome postoje li opravdani razlozi za sumnju, u skladu s propisima o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma, da je u vezi s predmetnim stjecanjem provedeno, da se u vezi s predmetnim stjecanjem provodi ili se pokušava provesti pranje novca ili financiranje terorizma, ili da predmetno stjecanje može povećati rizik od provođenja pranja novca ili financiranja terorizma.
(2) Pri provođenju procjene ugleda stjecatelja Hrvatska narodna banka može uzeti u obzir ugled svih dioničara ili imatelja udjela stjecatelja koji je pravna osoba, člana uprave stjecatelja koji je pravna osoba, pravne osobe nad kojom stjecatelj ima kontrolu, pravne osobe u kojoj vodi ili je u posljednjih deset godina vodio poslove ili nad kojima ima ili je u posljednjih deset godina imao kontrolu stjecatelj koji je fizička osoba i osoba povezanih sa stjecateljem.
(3) Pri procjeni zahtjeva za stjecanje kvalificiranog udjela neće se postavljati prethodni uvjeti u vezi s visinom udjela koje stjecatelj namjerava steći niti će se procjenjivati zahtjev za stjecanje kvalificiranog udjela s osnova ekonomskih potreba tržišta.
(4) Hrvatska narodna banka savjetovat će se s nadležnim nadzornim tijelom za provedbu nadzor u području sprječavanjem pranja novca i financiranja terorizma u svrhu provjere kriterija iz stavka 1. točke 5. ovoga članka.
(5) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ako posredni imatelj kvalificiranog udjela podnosi zahtjev za neposredno stjecanje kvalificiranog udjela, pri procjeni primjerenosti i financijskog stanja tog stjecatelja, ovisno o okolnostima, procjena se može provesti samo u odnosu na promjene koje su nastupile u vremenu od prethodno izvršene procjene za stjecanje posrednog kvalificiranog udjela.
(6) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ako je kod osoba koje zajednički djeluju za neke od tih osoba prethodno izvršena procjena primjerenosti i financijskog stanja stjecatelja kvalificiranog udjela, za te osobe, ovisno o okolnostima, procjena se može provesti samo u odnosu na promjene koje su nastupile u vremenu od prethodno izvršene procjene za stjecanje kvalificiranog udjela.
(7) Hrvatska narodna banka odlučuje o izdavanju prethodne suglasnosti za stjecanje kvalificiranog udjela u kreditnoj instituciji u sanaciji, pri čemu se na odgovarajući način primjenjuju odredbe ove glave.
(8) Smatra se da osoba koja je pravomoćno osuđena za kaznena djela iz članka 33. stavka 2. ovoga Zakona nema dobar ugled.
(9) Pri provođenju procjene ugleda stjecatelja Hrvatska narodna banka provjeriti će je li stjecatelj suradnik osobe koja je pravomoćno osuđena za kaznena djela koja se gone po službenoj dužnosti te će to uzeti u obzir pri procjeni njegovog ugleda.
(10) Hrvatska narodna banka podzakonskim propisom detaljnije uređuje:
– kriterije na temelju kojih procjenjuje primjerenost i financijsko stanje stjecatelja kvalificiranog udjela
– okolnosti na temelju kojih se procjenjuje postojanje značajnog utjecaja
– način utvrđivanja visine udjela posrednog stjecatelja i
– informacije i dokumentaciju koja se prilaže zahtjevu za izdavanje suglasnosti za stjecanje kvalificiranog udjela.
Razlog za odbijanje zahtjeva za stjecanje kvalificiranog udjela
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 37.
(1) Zahtjev za stjecanje kvalificiranog udjela odbit će se ako se na temelju kriterija iz članka 36. ovoga Zakona ocijeni da primjerenost ili financijsko stanje stjecatelja kvalificiranog udjela nisu odgovarajući u smislu osiguranja dobrog i razboritog upravljanja kreditnom institucijom u kojoj se stječe kvalificirani udio.
(2) Pri odlučivanju o zahtjevu za stjecanje kvalificiranog udjela uzima se u obzir negativno mišljenje koje je u pisanom obliku izdalo nadležno nadzorno tijelo za provedbu nadzora nad sprječavanjem pranja novca i financiranja terorizma u odnosu na kriterij iz članka 36. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona i koje je zaprimljeno u roku od 30 radnih dana od dana kada je zatraženo mišljenje.
(3) Negativno mišljenje iz stavka 2. ovoga članka može biti osnova za odbijanje zahtjeva za stjecanje kvalificiranog udjela.
(4) Zahtjev za stjecanje kvalificiranog udjela može se odbiti ako predloženi stjecatelj kvalificiranog udjela ima prebivalište ili sjedište u trećoj zemlji koja je označena kao treća zemlja visokog rizika koja ima strateške nedostatke u sustavu sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma u skladu s propisom kojima se uređuje sprječavanje pranja novca i financiranje terorizma ili u trećoj zemlji koja je podložna mjerama ograničavanja Europske unije, te je procijenjeno da to utječe na sposobnost predloženog stjecatelja da uspostavi politike i postupke koji su usklađeni sa sustavom sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma.
Ukidanje suglasnosti za stjecanje kvalificiranog udjela
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 38.
Hrvatska narodna banka može ukinuti suglasnost za stjecanje kvalificiranog udjela:
1. ako imatelj kvalificiranog udjela krši svoje obveze iz glave XI. 8. ovoga Zakona, odnosno ako ne postupi u skladu s rješenjem Hrvatske narodne banke ili tijela druge države članice nadležnog za superviziju na konsolidiranoj osnovi kojim mu se nalaže uklanjanje nedostataka
2. ako je kvalificirani imatelj dobio suglasnost davanjem neistinitih ili netočnih podataka
3. ako više nisu ispunjeni kriteriji iz članka 36. ovoga Zakona o primjerenosti i financijskom stanju stjecatelja kvalificiranog udjela ili
4. ako se kvalificirani imatelj koristi svojim utjecajem protivno dobrom i razboritom upravljanju kreditnom institucijom ili ne postupa s pozornošću urednog i savjesnog gospodarstvenika.
Privremena zabrana ostvarivanja prava glasa kvalificiranog imatelja
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 39.
(1) Hrvatska narodna banka može privremeno zabraniti kvalificiranom imatelju ostvarivanje prava glasa na glavnoj skupštini ako postoji vjerojatnost da će se svojim utjecajem koristiti protivno dobrom i razboritom upravljanju kreditnom institucijom ili da neće postupati s pozornošću urednog i savjesnog gospodarstvenika.
(2) Hrvatska narodna banka će privremeno zabraniti kvalificiranom imatelju ostvarivanje prava glasa na glavnoj skupštini ako:
– je kvalificiranom imatelju ukinuta suglasnost za stjecanje kvalificiranog udjela ili
– je stekao dionice u suprotnosti s člankom 31. stavcima 1. do 4. ili 15. do 17. ovoga Zakona.
(3) Privremena zabrana iz stavaka 1. i 2. ovoga članka ne može trajati duže od 12 mjeseci, a može se ponoviti ako i nadalje postoje uvjeti iz stavka 1. ovoga članka
(4) Odluke iz stavaka 1. i 2. ovoga članka dostavljaju se kvalificiranom imatelju, kreditnoj instituciji, Središnjem klirinškom depozitarnom društvu i sudskom registru radi upisa zabilježbe zabrane ostvarivanja prava glasa iz tih dionica.
(5) Od izvršnosti odluke iz stavaka 1. i 2. ovoga članka kvalificirani imatelj ne može ostvarivati pravo glasa, ni iz jedne dionice, a kvorum za valjano odlučivanje i potrebna većina za donošenje odluka glavne skupštine računaju se u odnosu na temeljni kapital umanjen za iznos dionica na temelju kojih stjecatelj ne može ostvarivati pravo glasa.
(6) Kreditna institucija dužna je osigurati da imatelj iz stavka 1. ovoga članka ne ostvaruje pravo glasa ni iz jedne dionice za koju je privremeno zabranjeno ostvarivanje prava glasa.
Prestanak važenja suglasnosti za stjecanje kvalificiranog udjela
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 40.
(1) Ako stjecatelj kvalificiranog udjela u roku iz članka 31. stavaka 5. ili 6. ovoga Zakona ne stekne dionice kreditne institucije na temelju kojih bi dosegnuo najmanje 10% udjela u kapitalu odnosno glasačkim pravima kreditne institucije ili ako ne ostvari značajan utjecaj, suglasnost prestaje važiti u cijelosti.
(2) Ako kvalificirani imatelj u roku iz članka 31. stavaka 5. ili 6. ovoga Zakona stekne najmanje 10% udjela u kapitalu odnosno glasačkim pravima u kreditnoj instituciji, a u cijelosti ne stekne udio za koji je izdana suglasnost, suglasnost vrijedi samo u dijelu do postotka iz članka 31. stavka 3. ovoga Zakona koji je imatelj ostvario, a prestaje važiti u preostalom dijelu za koji je dobio suglasnost.
(3) Hrvatska narodna banka će u slučajevima iz ovoga članka izdati rješenje kojim utvrđuje udio za koji stjecatelj ima suglasnost.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
VI. UPRAVA I NADZORNI ODBOR KREDITNE INSTITUCIJE
Uprava i nadzorni odbor kreditne institucije
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 41.
(1) Kreditna institucija mora imati upravu i nadzorni odbor.
(2) Članovi uprave moraju zajedno imati stručna znanja, sposobnosti i iskustvo potrebne za neovisno i samostalno vođenje poslova kreditne institucije, a posebice za razumijevanje poslova i pripadajućih rizika kreditne institucije kojima je kreditna institucija izložena kao i njihovim učincima u kratkoročnom, srednjoročnom i dugoročnom razdoblju uzimajući u obzir okolišne, društvene i upravljačke čimbenike.
(3) Članovi nadzornog odbora moraju zajedno imati stručna znanja, sposobnosti i iskustvo potrebne za neovisno i samostalno nadziranje poslova kreditne institucije, a posebice za razumijevanje poslova i pripadajućih rizika kreditne institucije kojima je kreditna institucija izložena kao i njihovim učincima u kratkoročnom, srednjoročnom i dugoročnom razdoblju, uzimajući u obzir okolišne, društvene i upravljačke čimbenike.
(4). Kreditna institucija dužna je osigurati da cjelokupan sastav uprave i nadzornog odbora bude dovoljno raznolik kako bi, između ostalog, odrazio odgovarajuće širok raspon iskustava.
(5) Kreditna institucija dužna je bez odgađanja, a najkasnije u roku od tri radna dana, obavijestiti Hrvatsku narodnu banku o prestanku mandata člana uprave i nadzornog odbora te navesti razloge za prestanak mandata.
Uprava kreditne institucije
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 42.
(1) Uprava kreditne institucije mora imati najmanje dva člana koji vode poslove i zastupaju kreditnu instituciju, a jedan od članova uprave mora biti imenovan za predsjednika uprave.
(2) Uprava je dužna voditi poslove kreditne institucije s područja Republike Hrvatske.
(3) Ako statutom kreditne institucije nije drukčije određeno, članovi uprave vode poslove i zastupaju kreditnu instituciju zajedno.
(4) Uprava kreditne institucije može ovlastiti prokurista (jednoga ili više njih) za zastupanje kreditne institucije, odnosno sklapanje ugovora i poduzimanje pravnih radnji u ime i za račun kreditne institucije koje proizlaze iz usluga za koje je kreditna institucija dobila odobrenje, ali samo zajedno s barem jednim članom uprave kreditne institucije.
(5) Uprava kreditne institucije dužna je pri upisu prokurista u sudski registar upisati i ograničenje prokure.
(6) Najmanje jedan član uprave kreditne institucije mora poznavati hrvatski jezik tečno u govoru i pismu.
Radni odnos članova uprave
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 43.
(1) Članovi uprave kreditne institucije moraju obavljati poslove upravljanja kreditnom institucijom u punom radnom vremenu i biti u radnom odnosu s kreditnom institucijom.
(2) Ugovori na temelju kojih su članovi uprave u radnom odnosu s kreditnom institucijom moraju sadržavati odredbu kojom je ugovoreno da takvi ugovori prestaju imenovanjem zamjenskog člana uprave koji zamjenjuje tog člana uprave, uvođenjem posebne uprave, uvođenjem sanacijske uprave ili imenovanjem likvidatora.
(3) Kreditna institucija članu uprave kojem radni odnos prestane temeljem ugovorne odredbe iz stavka 2. ovoga članka ne smije isplatiti otpremninu i varijabilne primitke te su ugovorene odredbe o takvom pravu na isplatu ništetne.
(4) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, zamjenski član uprave i posebna uprava ne moraju biti u radnom odnosu s kreditnom institucijom.
Uvjeti za članstvo u upravi kreditne institucije
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 44.
(1) Član uprave kreditne institucije može biti osoba koja u svakom trenutku ispunjava sljedeće uvjete:
– ima dobar ugled, poštenje i savjesnost
– ima odgovarajuća stručna znanja, sposobnost i iskustvo potrebne za vođenje poslova kreditne institucije, a koja zajedno s ostalim članovima uprave ispunjava zahtjeve iz članka 41. stavaka 2. i 4. ovoga Zakona
– sposobna je iskazati neovisno mišljenje radi djelotvorne procjene i preispitivanja odluka uprave odnosno kod koje ne postoji sukob interesa kojim se ne može upravljati na način koji osigurava neovisnost mišljenja
– ispunjava uvjete za člana uprave prema odredbama zakona kojim se uređuju trgovačka društva i
– može posvetiti dovoljno vremena ispunjavanju obveza iz svoje nadležnosti.
(2) Kreditna institucija dužna je osigurati da članovi uprave u trenutku podnošenja zahtjeva iz članka 45. i 46 ovoga Zakona i u svakom trenutku ispunjavaju uvjete za članstvo u upravi iz stavka 1. ovoga članka, te periodično provoditi procjenu njihove primjerenosti.
(3) Ako kreditna institucija na temelju provedene procjene primjerenosti zaključi da član uprave ne ispunjava uvjete iz stavka 1. ovoga članka, kreditna institucija je dužna:
1. pravodobno razriješiti dužnosti tog člana uprave ili
2. pravodobno poduzeti dodatne korektivne mjere potrebne kako bi se osiguralo da taj član uprave ispuni uvjete iz stavka 1. ovoga članka.
(4) Kreditna institucija dužna je čim sazna nove činjenice ili druge okolnosti koje bi mogle utjecati na primjerenost članova uprave, provesti ponovnu procjenu ispunjenja uvjeta iz stavka 1. ovoga članka, te o rezultatima te procjene bez odgode obavijestiti Hrvatsku narodnu banku.
(5) Hrvatska narodna banka provjerava ispunjavaju li članovi uprave u svakom trenutku uvjete za članstvo u upravi iz stavka 1. ovoga članka, te čim sazna da su se relevantne informacije o primjerenosti članova uprave promijenile i da bi ta promjena mogla utjecati na primjerenost članova uprave, Hrvatska narodna banka provesti će ponovnu procjenu ispunjavanja uvjeta iz stavka 1. ovoga članka.
(6) Uprava kreditne institucije uz prethodnu suglasnost nadzornog odbora dužna je donijeti primjerenu politiku za izbor i procjenu ispunjenja uvjeta za pojedinačne članove uprave u skladu s podzakonskim propisom donesenim na temelju stavka 9. ovoga članka, kao i za sve članove uprave zajedno, te osigurati provedbu te politike.
(7) Smatra se da osoba, za koju je podnesen zahtjev za izdavanje suglasnosti za obavljanje funkcije člana uprave (u daljnjem tekstu: zahtjev za obavljanje funkcije člana uprave) a za koju je utvrđeno koja je pravomoćno osuđena za kaznena djela iz članka 33. stavka 2. ovoga Zakona, nema dobar ugled.
(8) Pri provođenju procjene dobrog ugleda osobe za koju je podnesen zahtjev za obavljanje funkcije člana uprave Hrvatska narodna banka provjeriti će je li ta osoba suradnik osobe koja je pravomoćno osuđena za kaznena djela koja se gone po službenoj dužnosti te će to uzeti u obzir pri procjeni dobrog ugleda te osobe.
(9) Hrvatska narodna banka podzakonskim propisom detaljnije uređuje:
– uvjete iz stavka 1. ovoga članka za članstvo u upravi, uključujući i kriterije za utvrđivanje postoje li opravdani razlozi za sumnju da se pranje novca odnosno financiranje terorizma u skladu s propisima kojima se uređuje pranje novca i financiranje terorizma obavlja ili da je obavljeno ili da je bilo pokušano ili ako za to postoji povećani rizik u vezi s kreditnom institucijom u kojoj je ta osoba predložena za članstvo u upravi
– postupak za izdavanje prethodne suglasnosti i naknadnih procjena uvjeta iz stavka 1. ovoga članka
– informacije i dokumentaciju koja se prilaže zahtjevu za izdavanje prethodne suglasnosti za imenovanje predsjednika odnosno člana uprave
– sadržaj politike iz stavka 6. ovoga članka i dinamiku procjene ispunjenja uvjeta za članove uprave
– uvjete pod kojima Hrvatska narodna banka može produžiti rok za odlučivanje o zahtjevu
– zahtjeve u vezi s promicanjem raznolikosti uprave i
– zahtjeve u vezi s provođenjem uvodne i kontinuirane edukacije predsjednika odnosno člana uprave .
Prethodna suglasnost za obavljanje funkcije člana uprave kreditne institucije
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 45.
(1) Članom uprave kreditne institucije može biti imenovana samo osoba koja je dobila prethodnu suglasnost Hrvatske narodne banke za obavljanje funkcije člana uprave.
(2) Zahtjev za izdavanje prethodne suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka podnosi nadzorni odbor kreditne institucije za mandat koji ne može biti duži od pet godina.
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ako člana uprave kreditne institucije imenuje nadležni sud u skladu s odredbama zakona kojim se uređuju trgovačka društva, njegov mandat ne može trajati duže od šest mjeseci, ali i u tom slučaju osoba koja se imenuje mora ispunjavati uvjete iz članka 44. ovoga Zakona.
(4) U postupku imenovanja člana uprave iz stavka 3. ovoga članka nadležni sud je dužan prije imenovanja zatražiti Hrvatsku narodnu banku raspoložive i dostupne podatke o osobi čije imenovanje je predloženo.
(5) Hrvatska narodna banka je dužna na poziv suda dostaviti sve podatke kojima raspolaže, a sud ih je dužan uzeti u obzir kod odlučivanja o imenovanju iz stavka 3. ovoga članka.
(6) Zahtjevu iz stavka 2. ovoga članka potrebno je priložiti informacije i dokumentaciju propisane podzakonskim propisom donesenim na temelju članka 44. stavka 9. ovoga Zakona.
(7) Hrvatska narodna banka ovlaštena je od ministarstva nadležnog za pravosuđe na temelju obrazloženog zahtjeva pribaviti podatke o pravomoćnoj osuđivanosti osobe za koje je podnesen zahtjev za obavljanje funkcije člana uprave za kaznena djela i prekršaje u Republici Hrvatskoj, kao i za kaznena djela i prekršaje u državi članici, iz:
– kaznene evidencije ili iz Europskog informacijskog sustava kaznenih evidencija (ECRIS) u skladu sa propisom kojim se uređuju pravne posljedice osude, kaznena evidencija i rehabilitacija, i to za kaznena djela iz članka 33. stavka 2. ovoga Zakona
– prekršajne evidencije.
(8) U postupku odlučivanja o zahtjevu za obavljanje funkcije člana uprave Hrvatska narodna banka provjerit će podatke o izrečenim sankcijama u evidenciji Europskog nadzornog tijela za bankarstvo i drugim evidencijama europskih tijela kojima ima pristup.
(9) U postupku odlučivanja o zahtjevu za obavljanje funkcije člana uprave Hrvatska narodna banka može zatražiti od osobe za koju je podnesen zahtjev prezentaciju o vođenju poslova kreditne institucije koja se odnosi na poslove iz njegove nadležnosti, može zatražiti dodatne informacije ili dokumentaciju i s kandidatom obaviti intervju ili saslušanje.
(10) U postupku odlučivanja o zahtjevu za obavljanje funkcije člana uprave Hrvatska narodna banka izdaje prethodnu suglasnost iz stavka 1. ovoga članka na rok predloženog trajanja mandata a iznimno, Hrvatska narodna banka može, ako ocijeni da je to opravdano, izdati prethodnu suglasnost na rok koji je kraći od zahtijevanog trajanja mandata.
(11) U postupku odlučivanja o zahtjevu za obavljanje funkcije člana uprave Hrvatska narodna banka može zatražiti od tijela nadležnog za nadzor nad sprječavanjem pranja novca u skladu sa propisom kojim se uređuje sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma da u okviru svojih provjera i na temelju procjene rizika pregleda relevantne informacije i dokumentaciju o osobi za koju je podnesen zahtjev, a Hrvatska narodna banka može i zatražiti pristup središnjoj bazi podataka za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma iz Uredbe (EU) 2024/1620 o osnivanju Tijela za sprečavanje pranja novca i borbu protiv financiranja terorizma i izmjeni uredaba (EU) br. 1093/2010, (EU) br. 1094/2010 i (EU) br. 1095/2010 (Tekst značajan za EGP) (SL C 19. 6. 2024.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 2024/1620).
(12) Hrvatska narodna banka odbit će zahtjev za obavljanje funkcije člana uprave ako ocijeni da osoba za koju je podnesen zahtjev ne ispunjava uvjete iz članka 44. ovoga Zakona.
(13) Ako su kod osobe za koju je podnesen zahtjev za obavljanje funkcije člana uprave utvrđeni određeni nedostaci u ispunjavanju uvjeta koje je potrebno ukloniti, a ti nedostaci nisu toliko značajni da bi doveli do odbijanja zahtjeva za obavljanje funkcije člana uprave ili postoji potreba za dodatnim unaprjeđenjem, Hrvatska narodna banka može, izdati prethodnu suglasnost za obavljanje funkcije člana uprave i pri tome odlučiti o jednom ili više od sljedećeg:
– izdati prethodnu suglasnost na mandat koji je kraći od zahtijevanog
– izdati prethodnu suglasnost uz ispunjenje uvjeta
– naložiti namet ili dužnost i
– izdati preporuku.
(14) Član uprave kreditne institucije dužan je, prije nego što bude imenovan na tu funkciju u drugoj kreditnoj instituciji ponovo dobiti prethodnu suglasnost za obavljanje funkcije člana uprave Hrvatske narodne banke, a stavci 2. i 6. do 13. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju na suglasnost iz ovoga stavka.
(15) Član uprave kojeg nadzorni odbor želi ponovo imenovati dužan je ponovo proći postupak za izdavanje prethodne suglasnosti za obavljanje funkcije člana uprave.
(16) Nadzorni odbor kreditne institucije dužan je podnijeti zahtjev za izdavanje prethodne suglasnosti za obavljanje funkcije člana uprave iz stavka 2. odnosno stavaka 14. ili 15. ovoga članka najmanje četiri mjeseca prije planiranog imenovanja pojedinog člana uprave.
(17) Kada uprava nije u punom sastavu ili kada članovi uprave ne mogu obavljati svoju funkciju, nadzorni odbor kreditne institucije može, bez prethodne suglasnosti Hrvatske narodne banke, jednokratno imenovati svoje članove za zamjenike članova uprave, i to najviše na rok od šest mjeseci.
Prethodna suglasnost za obavljanje funkcije predsjednika uprave kreditne institucije
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 46.
(1) Predsjednikom uprave kreditne institucije može biti imenovana samo osoba koja je dobila prethodnu suglasnost Hrvatske narodne banke za obavljanje funkcije predsjednika uprave.
(2) Na davanje prethodne suglasnosti za obavljanje funkcije predsjednika uprave na odgovarajući način primjenjuju se članci 44. i 45. ovoga Zakona.
(3) U postupku odlučivanja o davanju prethodne suglasnosti za obavljanje funkcije predsjednika uprave Hrvatska narodna banka može zatražiti od osobe za koju je podnesen zahtjev prezentaciju o vođenju poslova kreditne institucije u cijelosti.
Ukidanje suglasnosti za obavljanje funkcije predsjednika, odnosno člana uprave kreditne institucije
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 47.
(1) Hrvatska narodna banka ukinut će rješenje kojim je dana prethodna suglasnost za obavljanje funkcije predsjednika odnosno člana uprave kreditne institucije:
1. ako predsjednik odnosno član uprave krši odredbe o dužnostima uprave iz zakona kojim se uređuju trgovačka društva čija je posljedica opoziv člana uprave
2. ako predsjednik odnosno član uprave više ne ispunjava uvjete za članstvo u upravi kreditne institucije iz članka 44. stavka 1. ovoga Zakona
3. ako osoba za koju je izdana prethodna suglasnost u roku od šest mjeseci od izdavanja suglasnosti ne bude imenovana ili ne stupi na dužnost na koju se suglasnost odnosi ili
4. ako se u slučaju provedene obnove postupka utvrdi da je prethodna suglasnost za obavljanje funkcije predsjednika ili člana uprave donesena na temelju neistinitih ili netočnih podataka ili izjava bitnih za donošenje te suglasnosti.
(2) Hrvatska narodna banka može ukinuti rješenje kojim je dana prethodna suglasnost za obavljanje funkcije predsjednika odnosno člana uprave kreditne institucije:
1. ako predsjednik odnosno član uprave nije osigurao provođenje ili nije proveo supervizorske mjere koje je naložila Hrvatska narodna banka ili Europska središnja banka
2. ako je predsjednik odnosno član uprave teže prekršio dužnosti člana uprave iz članaka 183., 187. ili 188. ovoga Zakona
3. ako je predsjednik odnosno član uprave prekršio dužnosti člana uprave iz članka 189. ovoga Zakona
4. ako se kreditna institucija koja je dobila odobrenje za interni model ne pridržava tog odobrenja te
5. ako nastupe uvjeti za izricanje mjera rane intervenciju u skladu s člankom 271. ovoga Zakona.
(3) Prethodna suglasnost za obavljanje funkcije predsjednika odnosno člana uprave kreditne institucije prestaje:
1. ako predsjedniku ili članu uprave prestane dužnost na koju se suglasnost odnosi, i to s danom prestanka dužnosti
2. ako predsjedniku ili članu uprave istekne ugovor o radu u kreditnoj instituciji, i to s danom isteka ugovora
3. ako je kreditnoj instituciji ukinuto ili prestalo važiti odobrenje za rad, i to s danom ukidanja odnosno prestanka.
(4) Smatrat će se da je predsjednik odnosno član uprave teže prekršio obveze iz članka 183., 187. ili 188. ovoga Zakona ako je zbog tog kršenja bila ugrožena likvidnost ili solventnost kreditne institucije.
(5) Radi provođenja postupka iz stavaka 1. i 2. ovoga članka Hrvatska narodna banka ovlaštena je od predsjednika odnosno člana uprave zatražiti informacije potrebne kako bi se provjerilo, u opsegu i na način koji omogućuje tu provjeru, postoje li činjenice i okolnosti iz stavaka 1. i 2. ovoga članka.
(6) Ako Hrvatska narodna banka ukine prethodnu suglasnost za obavljanje funkcije predsjednika odnosno člana uprave, nadzorni odbor kreditne institucije dužan je bez odgode, a najkasnije u roku od trideset dana, donijeti odluku o opozivu imenovanja predsjednika odnosno člana uprave.
Članovi nadzornog odbora
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 48.
(1) Član nadzornog odbora kreditne institucije može biti osoba koja, u svakom trenutku, ispunjava sljedeće uvjete:
– ima dobar ugled, poštenje i savjesnost
– ima odgovarajuća stručna znanja, sposobnost i iskustvo potrebne za ispunjavanje obveza iz svoje nadležnosti, a koja zajedno s ostalim članovima nadzornog odbora ispunjava zahtjeve iz članka 41. stavaka 3. i 4. ovoga Zakona
– sposobna je iskazati neovisno mišljenje radi djelotvorne procjene i po potrebi preispitivanja odluka uprave te učinkovitog nadzora nad donošenja odluka uprave odnosno kod koje ne postoji sukob interesa kojim se ne može upravljati na način koji osigurava neovisnost mišljenja
– može posvetiti dovoljno vremena ispunjavanju obveza iz svoje nadležnosti i
– može biti član nadzornog odbora prema odredbama zakona kojim se uređuju trgovačka društva.
(2) Kreditna institucija dužna je osigurati da članovi nadzornog odbora trenutku podnošenja zahtjeva iz članaka 49. i 50. ovoga Zakona i u svakom trenutku ispunjavaju uvjete za članstvo u nadzornom odboru iz stavka 1. ovoga članka, te periodično provoditi procjenu njihove primjerenosti.
(3) Ako kreditna institucija na temelju provedene procjene primjerenosti zaključi da član nadzornog odbora ne ispunjava uvjete iz stavka 1. ovoga članka, kreditna institucija je dužna:
1. pravodobno razriješiti dužnosti tog člana nadzornog odbora ili
2. pravodobno poduzeti dodatne korektivne mjere potrebne kako bi se osiguralo da taj član nadzornog odbora ispuni uvjete iz stavka 1. ovoga članka.
(4) Kreditna institucija je dužna čim sazna nove činjenice ili druge okolnosti koje bi mogle utjecati na primjerenost članova nadzornog odbora provesti ponovnu procjenu ispunjenja uvjeta iz stavka 1. ovoga članka, te o rezultatima te procjene bez odgode obavijestiti Hrvatsku narodnu banku.
(5) Hrvatska narodna banka provjerava ispunjavaju li članovi nadzornog odbora u svakom trenutku uvjete za članstvo u nadzornom odboru iz stavka 1. ovoga članka, te čim sazna da su se relevantne informacije o primjerenosti članova nadzornog odbora promijenile i da bi ta promjena mogla utjecati na primjerenost članova nadzornog odbora, Hrvatska narodna banka provest će ponovnu procjenu ispunjavanja uvjeta iz stavka 1. ovoga članka.
(6) Nadzorni odbor kreditne institucije koja nije mala i jednostavna kreditna institucija i nadzorni odbor kreditne institucije čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište kako je određeno zakonom kojim se uređuje tržište kapitala mora imati dovoljan broj neovisnih članova.
(7) Nadzorni odbor kreditne institucije koja nije obuhvaćena stavkom 6. ovoga članka mora imati najmanje jednog neovisnog člana nadzornog odbora.
(8) Iznimno od stavka 7. ovoga članka, obveza iz tog stavka ne odnosi na kreditnu instituciju koja je društvo kći matične kreditne institucije u EU-u sa sjedištem u RH ili matične kreditne institucije u RH.
(9) Na prijedlog uprave glavna skupština kreditne institucije donosi primjerenu politiku za izbor i procjenu ispunjenja uvjeta za pojedinačne članove nadzornog odbora i sve članove nadzornog odbora zajedno u skladu s podzakonskim propisom donesenim na temelju stavka 11. ovoga članka, te osigurava provedbu te politike.
(10) Smatra se da osoba, za koju je podnesen zahtjev za izdavanje suglasnosti za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora (u daljnjem tekstu: zahtjev za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora) a za koju je utvrđeno da je pravomoćno osuđena za kaznena djela iz članka 33. stavka 2. ovoga Zakona, nema dobar ugled.
(11) Hrvatska narodna banka podzakonskim propisom detaljnije uređuje:
– uvjete iz stavka 1. ovoga članka za članstvo u nadzornom odboru, uključujući uvjete za određivanje neovisnosti člana nadzornog odbora i dovoljnog broja neovisnih članova nadzornog odbora, te kriterije za utvrđivanje postoje li opravdani razlozi za sumnju da se pranje novca odnosno financiranje terorizma u skladu s propisima kojima se uređuje pranje novca obavlja ili da je obavljeno ili da je bilo pokušano ili ako za to postoji povećani rizik u vezi s kreditnom institucijom u kojoj je ta osoba predložena za članstvo u nadzornom odboru
– postupak za izdavanje prethodne suglasnosti i naknadnih procjena uvjeta iz stavka 1. ovoga članka – informacije i dokumentaciju koja se prilaže zahtjevu za izdavanje prethodne suglasnosti za imenovanje člana nadzornog odbora i predsjednika nadzornog odbora
– sadržaj politike iz stavka 9. ovoga članka i dinamiku procjene ispunjenja uvjeta za članove i predsjednika nadzornog odbora
– uvjete pod kojima Hrvatska narodna banka može produžiti rok za odlučivanje o zahtjevu
– zahtjeve u vezi s promicanjem raznolikosti nadzornog odbora i
– zahtjeve u vezi s provođenjem uvodne i kontinuirane edukacije člana nadzornog odbora.
Prethodna suglasnost za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora kreditne institucije
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 49.
(1) Članom nadzornog odbora kreditne institucije može biti izabrana, odnosno imenovana samo osoba koja je dobila prethodnu suglasnost Hrvatske narodne banke za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora.
(2) Zahtjev za izdavanje prethodne suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka podnosi kreditna institucija ili osnivači za mandat koji ne može biti duži od četiri godine.
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ako člana nadzornog odbora kreditne institucije imenuje nadležni sud u skladu s odredbama zakona kojim se uređuju trgovačka društva, njegov mandat ne može trajati duže od šest mjeseci, ali i u tom slučaju osoba koja se imenuje mora ispunjavati uvjete iz članka 48. ovoga Zakona.
(4) U postupku imenovanja člana nadzornog odbora iz stavka 3. ovoga članka nadležni sud je dužan prije imenovanja zatražiti Hrvatsku narodnu banku raspoložive i dostupne podatke o osobi čije imenovanje je predloženo.
(5) Hrvatska narodna banka je dužna na poziv suda dostaviti sve podatke kojima raspolaže, a sud ih je dužan uzeti u obzir kod odlučivanja o imenovanju iz stavka 3. ovoga članka.
(6) Zahtjevu iz stavka 2. ovoga članka potrebno je priložiti informacije i dokumentaciju propisane podzakonskim propisom donesenim na temelju članka 48. stavka 11. ovoga Zakona.
(7) Hrvatska narodna banka ovlaštena je od ministarstva nadležnog za pravosuđe na temelju obrazloženog zahtjeva pribaviti podatke o pravomoćnoj osuđivanosti osobe za koje je podnesen zahtjev za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora za kaznena djela i prekršaje u Republici Hrvatskoj, kao i za kaznena djela i prekršaje u državi članici, iz:
– kaznene evidencije ili iz Europskog informacijskog sustava kaznenih evidencija (ECRIS) na temelju obrazloženog zahtjeva u skladu sa propisom kojim se uređuju pravne posljedice osude, kaznena evidencija i rehabilitacija, i to za kaznena djela iz članka 33. stavka 2. ovoga Zakona
– prekršajne evidencije.
(8) U postupku odlučivanja o zahtjevu za izdavanje prethodne suglasnosti za člana nadzornog odbora Hrvatska narodna banka provjerit će podatke o izrečenim sankcijama u evidenciji Europskog nadzornog tijela za bankarstvo i drugim evidencijama europskih tijela kojima ima pristup.
(9) U postupku odlučivanja o zahtjevu za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora Hrvatska narodna banka može zatražiti od osobe za koju je podnesen zahtjev dodatne informacije ili dokumentaciju i s kandidatom obaviti intervju ili saslušanje.
(10) U postupku odlučivanja o zahtjevu za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora Hrvatska narodna banka izdaje prethodnu suglasnost iz stavka 1. ovoga članka na rok predloženog trajanja mandata a iznimno, Hrvatska narodna banka može, ako ocijeni da je to opravdano, izdati prethodnu suglasnost na rok koji je kraći od zahtijevanog trajanja mandata.
(11) Hrvatska narodna banka odbit će zahtjev za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora ako ocijeni da osoba za koju je podnesen zahtjev ne ispunjava uvjete iz članka 48. ovoga Zakona.
(12) Ako su kod osobe za koju je podnesen zahtjev za člana nadzornog odbora utvrđeni određeni nedostaci u ispunjavanju uvjeta koje je potrebno ukloniti, a ti nedostaci nisu toliko značajni da bi doveli do odbijanja zahtjeva za izdavanje prethodne suglasnosti ili postoji potreba za dodatnim unaprjeđenjem Hrvatska narodna banka može, izdati prethodnu suglasnost i pri tome odlučiti o jednom ili više od sljedećeg:
– izdati prethodnu suglasnost na rok koji je kraći od predloženog
– izdati prethodnu suglasnost uz ispunjenje uvjeta
– naložiti namet ili dužnost i
– izdati preporuku.
(13) U postupku odlučivanja o zahtjevu za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora Hrvatska narodna banka može zatražiti od tijela nadležnog za nadzor nad sprječavanjem pranja novca u skladu sa propisom kojim se uređuje sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma da u okviru svojih provjera i na temelju procjene rizika pregleda relevantne informacije i dokumentaciju o osobi za koju je podnesen zahtjev, a Hrvatska narodna banka može zatražiti pristup središnjoj bazi podataka za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma iz Uredbe (EU) 2024/1620.
(14) Član nadzornog odbora dužan je prije nego što bude imenovan na tu funkciju u drugoj kreditnoj instituciji ponovo dobiti prethodnu suglasnost za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora Hrvatske narodne banke, a stavci 2. i 6. do 13. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju na suglasnost iz ovoga stavka.
(15) Osoba koja je već dobila suglasnost za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora i koju glavna skupština želi ponovo izabrati odnosno koju dioničar kojem je statutom predviđeno pravo imenovanja jednog ili više članova nadzornog odbora želi ponovno imenovati dužna je ponovo proći postupak propisan ovim člankom.
(16) Kreditna institucija dužna je podnijeti zahtjev za izdavanje prethodne suglasnosti za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora iz stavka 2. odnosno stavaka 14. i 15. ovoga članka najmanje četiri mjeseca prije planiranog imenovanja pojedinog člana nadzornog odbora.
(17) Odredbe ovoga članka ne odnose se na člana nadzornog odbora kojeg je na funkciju imenovala jedinica lokalne i jedinica područne (regionalne) samouprave u Republici Hrvatskoj, te na člana nadzornog odbora u čijem izboru odnosno imenovanju kreditna institucija nema ovlasti.
(18) Članovi nadzornog odbora iz stavka 17. ovoga članka moraju ispunjavati uvjete iz članka 48. stavka 1. ovoga Zakona.
Prethodna suglasnost za obavljanje funkcije predsjednika nadzornog odbora kreditne institucije
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 50.
(1) Jedan od članova nadzornog odbora mora biti imenovan za predsjednika nadzornog odbora, a predsjednikom nadzornog odbora kreditne institucije može biti imenovana samo osoba koja je dobila prethodnu suglasnost Hrvatske narodne banke za obavljanje funkcije predsjednika nadzornog odbora.
(2) Na davanje prethodne suglasnosti za obavljanje funkcije predsjednika nadzornog odbora na odgovarajući način primjenjuju se članci 48. i 49. ovoga Zakona.
Ukidanje suglasnosti za obavljanje funkcije predsjednika i člana nadzornog odbora kreditne institucije
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 51.
(1) Hrvatska narodna banka ukinut će rješenje kojim je dana prethodna suglasnost za obavljanje funkcije predsjednika i člana nadzornog odbora kreditne institucije:
1. ako član nadzornog odbora više ne ispunjava uvjete za članstvo u nadzornom odboru kreditne institucije iz članka 48. ovoga Zakona
2. ako osoba za koju je dana prethodna suglasnost u roku od šest mjeseci od izdavanja suglasnosti ne stupi na dužnost na koju se suglasnost odnosi ili
3. ako u slučaju provedene obnove postupka utvrdi da je prethodna suglasnost za obavljanje funkcije predsjednika odnosno člana nadzornog odbora donesena na temelju neistinitih ili netočnih podataka ili izjava bitnih za donošenje te suglasnosti.
(2) Hrvatska narodna banka može ukinuti rješenje kojim je dana prethodna suglasnost za obavljanje funkcije predsjednika odnosno člana nadzornog odbora kreditne institucije
1. ako predsjednik odnosno član nadzornog odbora krši odredbe o dužnostima i odgovornostima nadzornog odbora iz članaka 183., 187., 190. i 191. ovoga Zakona
2. ako nastupe uvjeti za izricanje mjera rane intervencije u skladu s člankom 271. ovoga Zakona.
(3) Prethodna suglasnost za obavljanje funkcije predsjednika odnosno člana nadzornog odbora kreditne institucije prestaje:
1. ako osobi prestane dužnost na koju se suglasnost odnosi, i to s danom prestanka dužnosti
2. ako je kreditnoj instituciji ukinuto ili prestalo važiti odobrenje za rad, i to s danom ukidanja odnosno prestanka odobrenja za rad.
(4) Radi provođenja postupka iz stavaka 1. i 2. ovoga članka Hrvatska narodna banka ovlaštena je od predsjednika odnosno članova nadzornog odbora zatražiti informacije, u opsegu i na način koji omogućuje provjeru, kako bi se provjerilo postoje li činjenice i okolnosti iz stavaka 1. i 2. ovoga članka.
(5) Ako Hrvatska narodna banka ukine prethodnu suglasnost za obavljanje funkcije predsjednika odnosno člana nadzornog odbora, glavna skupština kreditne institucije dužna je bez odgode donijeti odluku o opozivu imenovanja člana nadzornog odbora.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
VII. NOSITELJI KLJUČNIH FUNKCIJA
Nositelji ključnih funkcija
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 52.
(1) Kreditna institucija dužna je identificirati ključne funkcije u kreditnoj instituciji.
(2) Nositelj ključne funkcije u kreditnoj instituciji može biti osoba koja u svakom trenutku ispunjava sljedeće uvjete:
1. ima dobar ugled, poštenje i savjesnost i
2. ima odgovarajuća stručna znanja, sposobnost i iskustvo potrebno za kvalitetno obavljanje svojih dužnosti.
(3) Kreditna institucija dužna je osigurati da nositelj ključne funkcije u svakom trenutku ispunjava uvjete iz stavka 2. ovoga članka, procijeniti primjerenost nositelja ključnih funkcija prije njegova preuzimanja dužnosti, te periodično provoditi procjenu njegove primjerenosti.
(4) Ako kreditna institucija na temelju provedene procjene primjerenosti zaključi da osoba ne ispunjava uvjete iz stavka 2. ovoga članka, kreditna institucija:
1. ne smije imenovati tu osobu nositeljem ključne funkcije, ako je procjena primjerenosti dovršena prije nego što osoba preuzme dužnost,
2. je dužna pravodobno razriješiti tu osobu dužnosti nositelja ključne funkcije ili
3. je dužna pravodobno poduzeti dodatne mjere potrebne kako bi se osiguralo da nositelj ključne funkcije bude ili postane primjeren.
(5) Kreditna institucija dužna je poduzeti sve potrebne mjere kako bi osigurala da se dužnost nositelja ključnih funkcija odgovarajuće izvršava, uključujući zamjenu nositelja ključnih funkcija ako ta osoba prestane ispunjavati uvjete primjerenosti.
(6) Uprava kreditne institucije dužna je donijeti primjerenu politiku za izbor i procjenu primjerenosti nositelja ključnih funkcija u kreditnoj instituciji u skladu s podzakonskim propisom donesenim na temelju stavka 8. ovoga članka, te osigurati provedbu te politike.
(7) Smatra se da osoba za koju se procjenjuje primjerenost u skladu s ovim člankom, a za koju je utvrđeno da je pravomoćno osuđena za kaznena djela iz članka 33. stavka 2. ovoga Zakona, nema dobar ugled.
(8) Hrvatska narodna banka podzakonskim propisom detaljnije uređuje:
– uvjete iz stavka 2. ovoga članka
– sadržaj politike za iz stavka 6. ovoga članka
– dinamiku procjene ispunjenja uvjeta za nositelje ključnih funkcija
– informacije i dokumentaciju koja se prilažu procjeni primjerenosti i dostavljaju Hrvatskoj narodnoj banci, a kojima se dokazuje ispunjavanje uvjeta iz stavka 2. ovoga članka za subjekte iz članka 53. stavka 1. ovoga Zakona.
Imenovanje na funkciju voditelja internih kontrolnih funkcija i glavnog financijskog direktora
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 53.
(1) U roku od tri radna dana nakon imenovanja voditelja interne kontrolne funkcije i glavnog financijskog direktora sljedeći subjekti dužni su Hrvatskoj narodnoj banci dostaviti procjenu primjerenosti zajedno s informacijama i dokumentacijom kojima dokazuju ispunjavanje uvjeta za njihovo imenovanje iz članka 52. stavka 2. ovoga Zakona:
– matična kreditna institucija u EU sa sjedištem u RH koja se smatra velikom kreditnom institucijom
– matična kreditna institucija u RH koja se smatra velikom kreditnom institucijom
– samostalna kreditna institucija u Europskoj uniji sa sjedištem u RH koje se smatra velikom kreditnom institucijom
– veliko društvo kći
– matični financijski holding u RH, matični mješoviti financijski holding u RH, matični financijski holding u EU sa sjedištem u RH i matični mješoviti financijski holding u EU sa sjedištem u RH koji unutar grupe ima veliku kreditnu instituciju, osim onih kojima je odobreno izuzeće temeljem članka 88. ovoga Zakona.
(2) Hrvatska narodna banka ovlaštena je podatke o pravomoćnoj osuđivanosti osobe za koje je subjekt iz stavka 1. dostavio procjenu primjerenosti i ostale informacije i dokumentaciju u skladu s podzakonskim propisom donesenim na temelju članka 52. stavka 8. ovoga Zakona pribaviti iz:
– kaznene evidencije ili iz Europskog informacijskog sustava kaznenih evidencija (ECRIS) na temelju obrazloženog zahtjeva u skladu sa propisom kojim se uređuju pravne posljedice osude, kaznena evidencija i rehabilitacija, i to za kaznena djela iz članka 33. stavka 2. ovoga Zakona
– prekršajne evidencije.
(3) Pri procjeni ispunjava li voditelj internih kontrolnih funkcija i glavni financijski direktor uvjet iz članka 52. stavka 2. ovoga Zakona, Hrvatska narodna banka provjerit će podatke o izrečenim sankcijama u evidenciji Europskog nadzornog tijela za bankarstvo i drugim evidencijama europskih tijela kojima ima pristup.
(4) Hrvatska narodna banka će na temelju dostavljene procjene primjerenosti te priloženih informacija i dokumentacije, na temelju podataka o pravomoćnoj osuđivanosti iz stavka 2. ovoga članka i ostalih informacija kojima raspolaže procijeniti ispunjava li voditelj interne kontrolne funkcije ili glavni financijski direktor uvjete iz članka 52. stavka 2. ovoga Zakona, te odrediti rok u kojem će izvršiti tu procjenu, a koji se može naknadno produžiti.
(5) Ako Hrvatska narodna banka utvrdi da voditelj interne kontrolne funkcije ili glavni financijski direktor ne ispunjava uvjete iz članka 52. stavka 2. ovoga Zakona može:
– naložiti subjektu iz stavka 1. ovoga članka da razriješi dužnost tog voditelja interne kontrolne funkcije ili glavnog financijskog direktora
– naložiti subjektu iz stavka 1. ovoga članka da pravovremeno poduzme dodatne mjere potrebne kako bi se osiguralo da taj voditelj interne kontrolne funkcije ili glavni financijski direktor postane primjeren.
(6) Prilikom procjene primjerenosti iz stavka 3. ovoga članka Hrvatska narodna banka može zatražiti od tijela nadležnog za nadzor nad sprječavanjem pranja novca u skladu sa propisima kojima se uređuje sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma da u okviru svojih provjera i na temelju procjene rizika pregleda relevantne informacije o osobi za koju provodi procjenu u skladu s ovim člankom, te Hrvatska narodna banka može zatražiti pristup središnjoj bazi podataka za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma iz Uredbe (EU) 2024/1620.
(7) Ako Hrvatska narodna banka procjeni da su uvjeti iz članka 52. stavka 2. ovoga Zakona ispunjeni, o tome će obavijestiti subjekt iz stavka 1. ovoga članka.
(8) Subjekt iz stavka 1. ovoga članka dužan je čim sazna nove činjenice ili druge okolnosti koje bi mogle utjecati na primjerenost voditelja interne kontrolne funkcija i glavnog financijskog direktora, provesti ponovnu procjenu primjerenost i o rezultatima te procjene bez odgode obavijestiti Hrvatsku narodnu banku.
(9) Ako Hrvatska narodna banka, između ostalog i na temelju informacija iz stavka 8. ovoga članka, te dokumentacije koje je subjekt iz stavka 1. ovoga članka dostavio u skladu s podzakonskim propisom donesenim na temelju članka 52. stavka 8. ovoga Zakona, sazna informacije koje mogu utjecati na ocjenu primjerenosti voditelja interne kontrolne funkcije ili glavnog financijskog direktora ponovno će provesti procjenu iz stavka 4. ovoga članka.
(10) Hrvatska narodna banka nije obvezna ponovno procijeniti primjerenost voditelja internih kontrolnih funkcija ili glavnog financijskog direktora pri obnovi ili produljenju njihova mandata, osim ako su nastupile nove okolnosti, činjenice ili događaji koji bi mogli utjecati na ispunjenje uvjeta iz članka 52. stavka 2. ovoga Zakona.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
VIII. UPRAVLJAČKO TIJELO I NOSITELJI KLJUČNIH FUNKCIJA FINANCIJSKOG HOLDINGA I MJEŠOVITOG FINANCIJSKOG HOLDINGA U RH
Uvjeti za članstvo u upravljačkom tijelu i nositelje ključnih funkcija financijskog holdinga i mješovitog financijskog holdinga u RH
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 54.
(1) Članovi upravljačkog tijela financijskog holdinga ili mješovitog financijskog holdinga, koji nemaju odobrenje u skladu s člankom 87. ovoga Zakona , dužni su imati dobar ugled i posjedovati dostatno znanje, vještine i iskustvo kako je navedeno u članku 44. i članku 48. ovoga Zakona za obavljanje svojih dužnosti, pri čemu se uzima u obzir specifična uloga financijskog holdinga ili mješovitog financijskog holdinga.
(2) Financijski holding ili mješoviti financijski holding iz stavka 1. ovoga članka dužan je:
- osigurati primjerenosti članova svojeg upravljačkog tijela
- Hrvatsku narodnu banku obavijestiti o svakoj promjeni svojih članova upravljačkog tijela, i to u roku od osam dana od dana provođenja promjene, te dostaviti informaciju o ispunjavanju uvjeta iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Financijski holding ili mješoviti financijski holding koji je sukladno glavi X. ovoga Zakona dobio odobrenje Hrvatske narodne banke dužan je na odgovarajući način primjenjivati uvjete za članove upravljačkog tijela propisane člancima 41. do 51. ovoga Zakona, te postupati sukladno tim člancima prilikom podnošenja zahtjeva za izdavanje odobrenja sukladno glavi X. ovoga Zakona, te prije svakog ponovnog imenovanja člana upravljačkog tijela dobiti prethodnu suglasnost.
(4) Financijski holding ili mješoviti financijski holding koji je sukladno glavi X. ovoga Zakona dobio odobrenje Hrvatske narodne banke dužan je na odgovarajući način primjenjivati uvjete za nositelje ključnih funkcija propisane člancima 52. i 53. ovoga Zakona.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
IX. SLOBODA PRUŽANJA USLUGA
IX.1. PRUŽANJE UZAJAMNO PRIZNATIH USLUGA IZVAN PODRUČJA REPUBLIKE HRVATSKE KREDITNIH INSTITUCIJA SA SJEDIŠTEM U REPUBLICI HRVATSKOJ
Pružanje usluga u drugoj državi članici
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 55.
(1) Kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj ili financijska institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja ispunjava uvjete iz članka 65. stavka 1. ovoga Zakona može, pod uvjetima iz ovoga Zakona, na području druge države članice, preko podružnice ili neposredno, pružati uzajamno priznate usluge koje je ovlaštena pružati na području Republike Hrvatske.
(2) Kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj može, pod uvjetima iz ovoga Zakona, na području druge države članice, preko podružnice ili neposredno, pružati i dodatne financijske usluge ako je to dopušteno propisima države članice domaćina i ako je za njih dobila odobrenje Hrvatske narodne banke.
Pružanje usluga od strane kreditne institucije u drugoj državi članici preko podružnice
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 56.
(1) Kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja namjerava osnovati podružnicu u drugoj državi članici dužna je Hrvatskoj narodnoj banci podnijeti zahtjev za izdavanje odobrenja za osnivanje podružnice u drugoj državi članici (u daljnjem tekstu: zahtjev za odobrenje osnivanja podružnice u državi članici) i navesti državu članicu u kojoj namjerava osnovati svoju podružnicu te dostaviti informacije o:
1. poslovnom planu za prve tri poslovne godine koji mora sadržavati vrstu i opseg usluga koje namjerava pružati preko podružnice te organizacijski ustroj podružnice
2. adresi u državi članici domaćinu na kojoj će Hrvatska narodna banka moći dobiti informacije i dokumentaciju o podružnici i
3. popisu imena, prezimena i adresa fizičkih osoba koje će biti odgovorne za vođenje poslova podružnice.
(2) Informacije iz stavka 1. ovoga članka kreditna institucija dužna je dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci u sadržaju koji je propisan Delegiranom uredbom Komisije (EU) br. 1151/2014 оd 4. lipnja 2014. o dopuni Direktive 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu regulatornih tehničkih standarda u području informacija koje se priopćuju pri ostvarivanju prava poslovnog nastana i slobode pružanja usluga (Tekst značajan za EGP) (SL L 309/1, 30. 10. 2014.) (u daljnjem tekstu: Delegirana uredba Komisije (EU) br. 1151/2014) i na način propisan Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 926/2014 оd 27. kolovoza 2014. o utvrđivanju provedbenih tehničkih standarda u pogledu standardnih obrazaca, predložaka i postupaka za obavijesti o ostvarivanju prava poslovnog nastana i slobode pružanja usluga u skladu s Direktivom 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća (Tekst značajan za EGP) (SL L 254/2, 28. 8. 2014.) (u daljnjem tekstu: Provedbena uredba Komisije (EU) br. 926/2014).
(3) Hrvatska narodna banka može u roku od 30 dana od zaprimanja zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka tražiti dodatne informacije i dokumentaciju.
(4) Hrvatska narodna banka će najkasnije u roku od 60 dana od dana dostave potpunih i točnih informacija iz stavka 1. ovoga članka odlučiti o zahtjevu za osnivanje podružnice u državi članici i o tome obavijestiti kreditnu instituciju koja je podnijela zahtjev i Hrvatsku agenciju za osiguranje depozita.
(5) Ako Hrvatska narodna banka usvoji zahtjev za osnivanje podružnice u državi članici bez odgađanja će, a najkasnije u roka od tri mjeseca od dana dostave potpunih i točnih informacija iz stavka 1. ovoga članka, dostaviti nadležnom tijelu države članice domaćina informacije iz stavka 1. ovoga članka zajedno s podacima o iznosu i sastavu regulatornoga kapitala i iznosu kapitalnih zahtjeva kreditne institucije izračunatima u skladu s člankom 92. Uredbe (EU) br. 575/2013 na način propisan Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 926/2014 te o tome obavijestiti kreditnu instituciju koja je podnijela zahtjev.
(6) Hrvatska narodna banka odbit će zahtjev za osnivanje podružnice u državi članici ako na temelju podataka kojima raspolaže ocijeni da:
1. kreditna institucija nema primjerenu organizacijsku, tehničku i kadrovsku strukturu ili primjeren financijski položaj da bi pružala planirani opseg usluga u navedenoj državi članici preko podružnice
2. kreditna institucija na taj način izbjegava strože propise i pravila koji su na snazi u Republici Hrvatskoj ili
3. bi time mogla biti ugrožena sigurnost i stabilnost poslovanja kreditne institucije.
(7) Hrvatska narodna banka obavještava Europsku komisiju i Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo o odbijanju zahtjeva kreditne institucije za osnivanje podružnice u drugoj državi članici kao i o propustu u prosljeđivanju informacija.
(8) Hrvatska narodna banka podzakonskim propisom detaljnije uređuje uvjete za davanje odobrenja za osnivanje podružnice u drugoj državi članici.
Pružanje usluga od strane financijske institucije u drugoj državi članici preko podružnice
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 57.
(1) Ako financijska institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja ispunjava uvjete iz članka 65. stavka 1. ovoga Zakona, a koja je društvo kći kreditne institucije ili više kreditnih institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, namjerava pružati uzajamno priznate financijske usluge na području druge države članice preko svoje podružnice, matična kreditna institucija u RH te financijske institucije o tome će obavijestiti Hrvatsku narodnu banku.
(2) Uz obavijest iz stavka 1. ovoga članka matična kreditna institucija u RH dužna je dostaviti:
1. informacije iz članka 56 . stavka 1. ovoga Zakona u sadržaju i na način iz članka 56. stavka 2. ovoga Zakona
2. informacije i dokumentaciju o ispunjavanju uvjeta iz članka 65. stavka 1. ovoga Zakona
3. podatak o iznosu i sastavu regulatornog kapitala ili iznosu nekog drugog propisanog oblika kapitala te financijske institucije i ukupni iznos izloženosti riziku kreditne institucije koja je njezino matično društvo i
4. odobrenje nadzornog tijela, ako je to potrebno, za osnivanje podružnice financijske institucije u drugoj državi članici.
(3) Hrvatska narodna banka može u roku od 30 dana od zaprimanja obavijesti iz stavka 1. ovoga članka tražiti dodatne informacije i dokumentaciju.
(4) Hrvatska narodna banka provjerit će najkasnije u roku od 60 dana od dana dostave potpunih i točnih informacija iz stavka 1. ovoga članka ispunjava li financijska institucija uvjete iz članka 65. stavka 1. ovoga Zakona te ako ocijeni da su ti uvjeti ispunjeni, financijskoj instituciji preko matične kreditne institucije dostavit će potvrdu o ispunjavanju uvjeta.
(5) Hrvatska narodna banka će nadležnom tijelu države članice domaćina bez odgađanja, a unutar roka od tri mjeseca od dana dostave potpunih i točnih informacija iz stavka 1. ovoga članka, dostaviti obavijest na način propisan Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 926/2014 i potvrdu o ispunjavanju uvjeta te priložiti podatak o iznosu i sastavu regulatornog ili nekog drugog propisanog oblika kapitala te financijske institucije, iznosu konsolidiranog regulatornog kapitala i iznosu kapitalnih zahtjeva grupe kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj (u daljnjem tekstu: grupe kreditnih institucija u RH) kojoj ta financijska institucija pripada, kao i podatak o ukupnom iznosu izloženosti riziku grupe kreditnih institucija.
(6) Hrvatska narodna banka neće dostaviti obavijesti iz stavaka 4. i 5. ovoga članka nadležnom tijelu države članice domaćina, nego donosi rješenje kojim odbija dostavljanje obavijesti i dostavlja ga matičnoj kreditnoj instituciji u RH, ako na temelju podataka kojima raspolaže ocijeni da:
1. financijska institucija nema primjerenu organizacijsku, tehničku i kadrovsku strukturu ili primjeren financijski položaj da bi pružala planirani opseg usluga u navedenoj državi članici preko podružnice ili
2. bi time mogla biti ugrožena sigurnost i stabilnost poslovanja kreditne ili financijske institucije.
(7) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, financijska institucija koja je dobila odobrenje za rad od nadležnog tijela u Republici Hrvatskoj dužna je pri pružanju usluga u drugoj državi članici postupati u skladu sa zakonima kojima se uređuje njihovo poslovanje.
(8) Ako Hrvatska narodna banka utvrdi da je financijska institucija koja je započela pružanje usluga u drugoj državi članici prestala ispunjavati neki od uvjeta iz članka 65. stavka 1. ovoga Zakona, o tome će bez odgađanja obavijestiti matičnu kreditnu instituciju u RH, te nadležno tijelo države članice domaćina.
(9) Na društvo kćer financijske institucije koja ispunjava uvjete iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući način primjenjuju se odredbe ove glave.
(10) Na financijske institucije iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući način primjenjuje se članak 56. stavak 7., te članci 119. do 123. ovoga Zakona.
Početak pružanja usluga preko podružnice
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 58.
(1) Kreditna institucija koja je od Hrvatske narodne banke dobila odobrenje za osnivanje podružnice u drugoj državi članici može početi pružati usluge na području druge države članice preko podružnice:
1. od dana kada od nadležnog tijela države članice domaćina dobije obavijest o uvjetima koje radi zaštite općeg dobra mora poštivati tijekom pružanja usluga u toj državi članici ili
2. ako obavijest iz stavka 1. ovoga članka nije zaprimila, istekom roka od dva mjeseca od dana kada je nadležno tijelo države članice domaćina zaprimilo obavijest s informacijama i dokumentacijom iz članka 56. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona.
(2) Ako kreditna institucija koja je od Hrvatske narodne banke dobila odobrenje za osnivanje podružnice u drugoj državi članici namjerava u istoj državi članici osnovati drugu, odnosno svaku sljedeću podružnicu, dužna je o tome obavijestiti Hrvatsku narodnu banku te se primjenjuju odredbe članka 56. ovoga Zakona.
(3) Odredbe stavka 1. ovoga članka na odgovarajući način primjenjuju se i na financijsku instituciju iz članka 57. ovoga Zakona.
Promjena podataka o poslovanju podružnice
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 59.
(1) Kreditna institucija koja je dobila odobrenje za osnivanje podružnice u drugoj državi članici koja namjerava promijeniti neki od podataka iz članka 56. stavka 1. ovoga Zakona ili matična kreditna institucija financijske institucije iz članka 57. ovoga Zakona koja namjerava promijeniti neki od podataka iz članka 57. stavka 2. ovoga Zakona, dužna je najmanje mjesec dana prije provođenja promjene o tome obavijestiti Hrvatsku narodnu banku radi njezina postupanja u skladu s člancima 56. i 57. ovoga Zakona, i nadležno tijelo države članice domaćina.
(2) Obavijest iz stavka 1. ovoga članka kreditna institucija dužna je dostaviti u sadržaju koji je propisan Delegiranom uredbom Komisije (EU) br. 1151/2014 i na način propisan Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 926/2014.
Ukidanje odobrenja za osnivanje podružnice u drugoj državi članici
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 60.
(1) Hrvatska narodna banka ukinut će kreditnoj instituciji odobrenje za osnivanje podružnice u drugoj državi članici:
a) ako podružnica ne počne poslovati u roku od šest mjeseci od dana dobivanja odobrenja
b) ako je nadležno tijelo države članice domaćina zabranilo kreditnoj instituciji da pruža usluge na njezinu području
c) ako u slučaju provedene obnove postupka utvrdi da je odobrenje doneseno na temelju neistinitih ili netočnih podataka bitnih za donošenje tog odobrenja ili
d) ako podružnica više od šest mjeseci ne pruža usluge obuhvaćene odobrenjem.
(2) Hrvatska narodna banka može kreditnoj instituciji ukinuti odobrenje za osnivanje podružnice u drugoj državi članici:
a) ako utvrdi da kreditna institucija više nije organizacijski, tehnički i kadrovski osposobljena za usluge koje pruža
b) ako kreditna institucija ne ispunjava obveze s osnove osiguranja depozita deponenata podružnice
c) ako kreditna institucija u poslovanju podružnice ne poštuje propise države članice domaćina ili
d) ako iz teritorijalne rasprostranjenosti pružanja usluga proizlazi da kreditna institucija tako izbjegava strože propise i pravila koji su na snazi u Republici Hrvatskoj.
(3) Kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja pruža usluge u drugoj državi članici preko podružnice može podnijeti zahtjev za brisanje podružnice iz sudskog ili drugog odgovarajućeg registra koji se vodi u državi članici domaćinu tek nakon namire svih obveza nastalih poslovanjem te podružnice.
Neposredno pružanje usluga u drugoj državi članici
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 61.
(1) Kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja namjerava početi neposredno pružati uzajamno priznate usluge na području druge države članice dužna je o tome prethodno obavijestiti Hrvatsku narodnu banku i navesti državu članicu u kojoj namjerava početi neposredno pružati usluge.
(2) Matična kreditna institucija u RH kojoj je financijska institucija društvo kći, koja ispunjava uvjete iz članka 65. stavka 1. ovoga Zakona, a koja namjerava početi neposredno pružati uzajamno priznate usluge na području druge države članice, dužna je o tome prethodno obavijestiti Hrvatsku narodnu banku i navesti državu članicu u kojoj ta financijska institucija namjerava početi neposredno pružati usluge.
(3) Uz obavijest iz stavaka 1. i 2. ovoga članka kreditna institucija dužna je dostaviti informacije o uslugama koje namjerava pružati u državi članici te poslovnom planu za prve tri poslovne godine u sadržaju koji je propisan Delegiranom uredbom Komisije (EU) br. 1151/2014 i na način propisan Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 926/2014.
(4) Hrvatska narodna banka dostavit će, najkasnije u roku od mjesec dana od dana primitka obavijesti iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, nadležnom tijelu države članice domaćina obavijest u sadržaju koji je propisan Delegiranom uredbom Komisije (EU) br. 1151/2014 i na način propisan Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 926/2014 i o tome obavijestiti kreditnu instituciju.
(5) Kreditna ili financijska institucija može početi neposredno pružati uzajamno priznate usluge navedene u obavijesti iz stavaka 1. i 2. ovoga članka od dana primitka obavijesti od Hrvatske narodne banke da je nadležnom tijelu države članice dostavila obavijest iz prethodnog stavka.
IX. 2. PRUŽANJE BANKOVNIH I/ILI FINANCIJSKIH USLUGA U TREĆOJ ZEMLJI
Pružanje usluga u trećoj zemlji
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 62.
(1) Kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj može pružati bankovne i/ili financijske usluge u trećoj zemlji samo preko podružnice.
(2) Za osnivanje podružnice u trećoj zemlji kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj dužna je od Hrvatske narodne banke dobiti odobrenje za osnivanje podružnice kreditne institucije u trećoj zemlji (u daljnjem tekstu: odobrenje za osnivanje podružnice u trećoj zemlji).
(3) Kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja namjerava osnovati podružnicu u trećoj zemlji dužna je podnijeti Hrvatskoj narodnoj banci zahtjev za izdavanje odobrenja za osnivanje podružnice u trećoj zemlji (u daljnjem tekstu: zahtjev za osnivanje podružnice u trećoj zemlji) i navesti treću zemlju u kojoj namjerava osnovati podružnicu te zahtjevu priložiti:
1. poslovni plan za prve tri poslovne godine, koji mora sadržavati vrstu i opseg usluga koje namjerava pružati preko podružnice te organizacijski ustroj podružnice
2. adresu u trećoj zemlji na kojoj će Hrvatska narodna banka moći dobiti informacije i dokumentaciju o podružnici i
3. popis imena, prezimena i adresa fizičkih osoba koje će biti odgovorne za vođenje poslova podružnice.
(4) Hrvatska narodna banka može u roku od mjesec dana od zaprimanja zahtjeva iz stavka 3. ovoga članka tražiti dodatne informacije i dokumentaciju te ako je Hrvatska narodna banka zatražila dodatne informacije i dokumentaciju, dan njezine dostave smatra se danom zaprimanja urednog zahtjeva.
(5) Hrvatska narodna banka najkasnije će u roku od 60 dana od dana dostave urednog zahtjeva odlučiti o zahtjevu za osnivanje podružnice u trećoj zemlji.
(6) Hrvatska narodna banka odbit će zahtjev za osnivanje podružnice u trećoj zemlji ako na temelju podataka kojima raspolaže ocijeni da kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja namjerava osnovati podružnicu:
1. nema primjerenu organizacijsku, tehničku i kadrovsku strukturu ili primjeren financijski položaj da bi pružala planirani opseg usluga u trećoj zemlji
2. ako je, uzimajući u obzir propise te treće zemlje ili praksu vezanu uz provođenje tih propisa, vjerojatno da će obavljanje supervizije u skladu s odredbama ovoga Zakona biti otežano ili onemogućeno ili
3. tako izbjegava stroža pravila koja su na snazi u Republici Hrvatskoj.
(7) Ako kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja je od Hrvatske narodne banke dobila odobrenje za osnivanje podružnice u trećoj zemlji namjerava u istoj zemlji osnovati drugu, odnosno svaku sljedeću podružnicu, dužna je o tome obavijestiti Hrvatsku narodnu banku a na te slučajeve primjenjuju se stavci 1. do 6. ovoga članka.
(8) Kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja je dobila odobrenje za osnivanje podružnice u trećoj zemlji koja namjerava promijeniti neki od podataka iz stavka 3. ovoga članka dužna je najmanje mjesec dana prije provođenja promjene o tome obavijestiti Hrvatsku narodnu banku.
(9) Hrvatska narodna banka ukinut će rješenje kojim je kreditnoj instituciji sa sjedištem u Republici Hrvatskoj dano odobrenje za osnivanje podružnice u trećoj zemlji:
1. ako je nadležno tijelo treće zemlje zabranilo kreditnoj instituciji da pruža usluge na njezinu području
2. ako u slučaju provedene obnove postupka utvrdi da je odobrenje doneseno na temelju neistinitih ili netočnih podataka bitnih za donošenje tog odobrenja
3. ako podružnica ne počne poslovati u roku od šest mjeseci od dana dobivanja odobrenja ili
4. ako podružnica više od šest mjeseci ne pruža usluge obuhvaćene odobrenjem.
(10) Hrvatska narodna banka može ukinuti rješenje kojim je kreditnoj instituciji sa sjedištem u Republici Hrvatskoj dano odobrenje za osnivanje podružnice u trećoj zemlji:
1. ako se utvrdi da kreditna institucija više nije organizacijski, tehnički i kadrovski osposobljena za usluge koje pruža
2. ako kreditna institucija ne ispunjava obveze s osnove osiguranja depozita deponenata podružnice
3. ako kreditna institucija u poslovanju podružnice ne poštuje propise te treće zemlje ili
4. ako iz teritorijalne rasprostranjenosti pružanja usluga proizlazi da kreditna institucija tako izbjegava strože propise i pravila koji su na snazi u Republici Hrvatskoj.
(11) Kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja pruža usluge u trećoj zemlji može podnijeti zahtjev za brisanje podružnice iz sudskog ili drugog odgovarajućeg registra koji se vodi u toj zemlji tek nakon namire svih obveza nastalih poslovanjem te podružnice.
IX. 3. OSNIVANJE PREDSTAVNIŠTVA IZVAN REPUBLIKE HRVATSKE
Osnivanje predstavništva izvan Republike Hrvatske
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 63.
Kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja namjerava osnovati predstavništvo izvan Republike Hrvatske dužna je o tome obavijestiti Hrvatsku narodnu banku i navesti državu u kojoj namjerava osnovati predstavništvo.
IX . 4. PRUŽANJE UZAJAMNO PRIZNATIH USLUGA KREDITNE INSTITUCIJE SA SJEDIŠTEM IZVAN REPUBLIKE HRVATSKE NA PODRUČJU REPUBLIKE HRVATSKE
IX.4.1. Podružnice i sloboda pružanja uzajamno priznatih usluga od strane kreditne institucije iz država članica
Pružanje usluga od strane kreditne institucije iz druge države članice
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 64.
(1) Kreditna institucija iz druge države članice može, pod uvjetima određenima ovim Zakonom, osnovati podružnicu u Republici Hrvatskoj i preko nje pružati uzajamno priznate usluge koje je ovlaštena pružati u matičnoj državi članici.
(2) Kreditna institucija iz države članice može, pod uvjetima određenima ovim Zakonom, uzajamno priznate usluge koje je ovlaštena pružati u matičnoj državi članici privremeno pružati i neposredno na području Republike Hrvatske.
Pružanje uzajamno priznatih financijskih usluga od strane financijske institucije iz države članice
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 65.
(1) Financijska institucija iz druge države članice može uzajamno priznate usluge iz članka 13. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona, koje je ovlaštena pružati u matičnoj državi članici, pružati preko podružnice ili, privremeno, neposredno na području Republike Hrvatske ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
1. ako joj je matično društvo kreditna institucija ili više kreditnih institucija sa sjedištem u državi članici koje su od nadležnog tijela dobile odobrenje za rad
2. ako pruža priznate financijske usluge u matičnoj državi članici u skladu sa svojim statutom ili drugim aktom
3. ako financijske usluge stvarno pruža u toj državi članici
4. ako matična kreditna institucija ili više kreditnih institucija posjeduju 90% ili više glasačkih prava u toj financijskoj instituciji
5. ako njezina matična kreditna institucija ili matične kreditne institucije, prema ocjeni nadležnog tijela matične države članice, na primjeren način upravljaju ovom institucijom te uz dopuštenje nadležnih nadzornih tijela solidarno odgovaraju za sve obveze financijske institucije i
6. ako je financijska institucija uključena u superviziju matične kreditne institucije na konsolidiranoj osnovi, ili svake od matičnih kreditnih institucija u skladu s glavom XXII. ovoga Zakona i dijelom prvim, glavom II, poglavljem 2 Uredbe (EU) br. 575/2013, osobito za potrebe izračuna stopa kapitala na način uređen člankom 92. Uredbe (EU) br. 575/2013 te velikih izloženosti iz dijela četvrtog Uredbe (EU) br. 575/2013 i u svrhu ograničavanja ulaganja u kvalificirane udjele izvan financijskog sektora iz članaka 89. i 90. Uredbe (EU) br. 575/2013.
(2) Na društvo kćer financijske institucije koja ispunjava uvjete iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući način primjenjuju se odredbe ove glave.
(3) Na financijske institucije iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući način primjenjuju se članak 6. i članci od 124. do 131. ovoga Zakona.
Pružanje usluga preko podružnice u Republici Hrvatskoj
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 66.
(1) Kreditna institucija iz druge države članice ili financijska institucija iz članka 65. ovoga Zakona koja namjerava osnovati podružnicu na području Republike Hrvatske može podnijeti zahtjev za upis podružnice u sudski registar i početi pružati usluge nakon isteka dva mjeseca od dana kada je Hrvatska narodna banka od nadležnog tijela matične države članice zaprimila obavijest u sadržaju koji je propisan Delegiranom uredbom Komisije (EU) br. 1151/2014 i na način propisan Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 926/2014.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, kreditna institucija iz druge države članice ili financijska institucija iz članka 65. ovoga Zakona može podnijeti zahtjev za upis podružnice i prije isteka roka iz stavka 1. ovoga članka ako je od Hrvatske narodne banke dobila obavijest o uvjetima koje radi zaštite općeg dobra mora poštivati tijekom pružanja usluga na području Republike Hrvatske.
(3) Ako kreditna ili financijska institucija iz stavka 1. ovoga članka naknadno namjerava promijeniti neki od podataka dostavljenih nadležnom tijelu matične države članice, dužna je o tome, u sadržaju koji je propisan Delegiranom uredbom Komisije (EU) br. 1151/2014 i na način propisan Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 926/2014, obavijestiti Hrvatsku narodnu banku najmanje mjesec dana prije izvršenja te promjene.
(4) Ako nadležno tijelo matične države članice obavijesti Hrvatsku narodnu banku da financijska institucija ne ispunjava neki od uvjeta iz članka 65. stavka 1. ovoga Zakona, na poslovanje te financijske institucije primjenjivat će se propisi Republike Hrvatske.
(5) U slučaju iz stavka 4. ovoga članka Hrvatska narodna banka dužna je obavijest nadležnog tijela matične države članice proslijediti nadzornom tijelu u Republici Hrvatskoj.
Neposredno pružanje usluga u Republici Hrvatskoj
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 67.
Kreditna institucija iz druge države članice ili financijska institucija iz članka 65. ovoga Zakona može početi neposredno pružati uzajamno priznate usluge na području Republike Hrvatske od dana kada Hrvatska narodna banka od nadležnog tijela države članice primi obavijest o tome, uključujući popis usluga koje ta kreditna institucija odnosno financijska institucija namjerava pružati na području Republike Hrvatske.
Primjena drugih odredbi ovoga Zakona te ostalih propisa na kreditnu instituciju iz druge države članice
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 68.
(1) Na kreditnu instituciju iz druge države članice koja neposredno pruža uzajamno priznate usluge na području Republike Hrvatske na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona koje se primjenjuju na kreditne institucije, i to one koje se odnose na:
– superviziju kreditne institucije (glave XI.1., XI.2., XI.3., XI.5. i XI.6. ovoga Zakona)
– mjere i instrumente usmjerene na povećanje otpornosti i očuvanje stabilnosti financijskog sustava u cjelini (članak 249. ovoga Zakona)
– zaštitu potrošača (članci 307. do 323. ovoga Zakona)
– obvezu čuvanja bankovne tajne (članci 327. do 329. ovoga Zakona)
– razmjenu informacija za potrebe procjene kreditne sposobnosti ili upravljanja kreditnim rizikom (članak 338. stavci 2. do 5. ovoga Zakona).
(2) Na podružnicu kreditne institucije iz druge države članice koja pruža uzajamno priznate usluge na području Republike Hrvatske na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona koje se primjenjuju na kreditne institucije, i to one koje se odnose na:
– superviziju kreditne institucije (glave XI.1., XI.2., XI.3. i XI.10. ovoga Zakona)
– izvještavanje na zahtjev Hrvatske narodne banke (članak 214. ovoga Zakona )
– mjere i instrumente usmjerene na povećanje otpornosti i očuvanje stabilnosti financijskog sustava u cjelini (članak 249. ovoga Zakona)
– zaštitu potrošača (članci 307. do 323. ovoga Zakona)
– obvezu čuvanja bankovne tajne (članci 327. do 329. ovoga Zakona)
– razmjenu informacija za potrebe procjene kreditne sposobnosti ili upravljanja kreditnim rizikom (članak 338. stavci 2. do 5. ovoga Zakona)
– obavještavanje o povredi mjerodavnih propisa (članci 351. i 352. ovoga Zakona)
– upravne sankcije (članci 353. do 371. ovoga Zakona).
(3) Kreditna institucija iz stavka 1. ovoga članka i podružnica kreditne institucije iz stavka 2. ovoga članka dužne su pridržavati se i drugih propisa koji se radi zaštite općeg dobra primjenjuju na području Republike Hrvatske.
(4) Podružnica kreditne institucije iz države članice dužna je objaviti revidirani godišnji financijski izvještaj, konsolidirani godišnji financijski izvještaj, godišnji izvještaj, konsolidirani godišnji izvještaj, mišljenje osobe odgovorne za zakonsku reviziju godišnjih financijskih izvještaja i godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja kreditne institucije koja je osnovala tu podružnicu.
(5) Podružnica kreditne institucije iz države članice dužna je jednom godišnje objaviti sljedeće informacije:
– prihode i troškove podružnice i to stavke 1, 3, 4, 6, 7, 8 i 15 članka 27. ili stavke A.4, A.9, B.1 do B.4 i B.7 članka 28. Direktive 86/635/EEC Vijeća od 8. prosinca 1986. o godišnjim financijskim izvještajima i konsolidiranim financijskim izvještajima banaka i drugih financijskih institucija (SL L 372, 31. 12. 1986.) (u daljnjem tekstu: Direktiva 86/635/EEZ)
– prosječan broj osoblja zaposlenog u podružnici
– ukupna potraživanja i obveze podružnice, raščlanjene na potraživanja i obveze koje se odnose na kreditne institucije i one koje se odnose na klijente, zajedno s ukupnim iznosom takvih potraživanja i obveza izraženim u valuti Republike Hrvatske i
– ukupnu aktivu i iznose koji odgovaraju stavkama 2., 3., 4., 5. i 6. aktive, stavkama 1., 2. i 3. pasive, te izvanbilančnim stavkama 1. i 2. koje su definirane u članku 4. i odgovarajućim člancima Direktive 86/635/EEZ te u slučaju stavki 2., 5. i 6. aktive, raščlambu vrijednosnih papira prema tome smatraju li se ili ne dugotrajnom financijskom imovinom u skladu s člankom 35. Direktive 86/635/EEZ.
(6) Točnost i usklađenost informacija navedenih u stavku 5. ovoga članka s godišnjim financijskim izvještajem moraju biti provjerene od strane ovlaštenog revizora.
IX.4.2. Podružnica iz treće zemlje
Definicije za potrebe ove glave
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 69.
Za potrebe ove glave i glave XI.6. ovoga Zakona pojedini pojmovi imaju sljedeće značenje:
1. podružnica iz treće zemlje je podružnica osnovana u Republici Hrvatskoj čiji je osnivač:
a) društvo s poslovnim nastanom u trećoj zemlji koje obavlja djelatnosti iz članka 12. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona ili
b) kreditna institucija sa sjedištem u trećoj zemlji
2. glavno društvo je društvo s poslovnim nastanom u trećoj zemlji koje je osnovalo podružnicu iz treće zemlje u Republici Hrvatskoj, i posredničko društvo ili krajnje matično društvo tog društva, ako je primjenjivo.
Osnivanje podružnice iz treće zemlje
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 70.
(1) Kreditna institucija iz treće zemlje može na području Republike Hrvatske pružati bankovne i/ili financijske usluge samo preko podružnice, i to pod uvjetom da je te usluge ovlaštena pružati u toj trećoj zemlji.
(2) Društvo s poslovnim nastanom u trećoj zemlji iz članka 69. točke 1a) ovoga Zakona može pružati uslugu iz članka 12. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona na području Republike Hrvatske samo preko podružnice, i to pod uvjetom da je te usluge ovlaštena pružati u toj trećoj zemlji.
(3) Društvo osnivač iz stavaka 1. ili 2. ovoga članka koje namjerava osnovati podružnicu na području Republike Hrvatske dužno je za to dobiti odobrenje od Hrvatske narodne banke (u daljnjem tekstu: odobrenje za osnivanje podružnice iz treće zemlje).
(4) Odobrenje za osnivanje podružnice iz treće zemlje iz stavka 3. ovoga članka sadrži popis usluga koje podružnica iz treće zemlje može pružati na području Republike Hrvatske, a podružnica iz treće zemlje dužna je prije upisa svake nove usluge u sudski registar dobiti novo odobrenje Hrvatske narodne banke.
(5) Podružnica iz treće zemlje može se upisati u sudski registar nakon dobivanja odobrenja za osnivanje podružnice iz treće zemlje iz stavka 3. ovoga članka.
(6) Društvo osnivač iz stavka 1. ili 2. ovoga članka može na području Republike Hrvatske osnovati samo jednu podružnicu, a ako to društvo želi obavljati poslove na više lokacija na području Republike Hrvatske, može otvoriti jednu ili više organizacijskih jedinica.
(7) Iznimno od stavaka 1. i 2. ovoga članka zahtjev za izdavanje odobrenja za osnivanje podružnice iz treće zemlje (u daljnjem tekstu: zahtjev za osnivanje podružnice iz treće zemlje) nije dužno podnijeti društvo osnivač iz stavaka 1. ili 2. ovoga članka koje pruža usluge ili obavlja djelatnosti za klijenta ili drugu ugovornu stranu koja ima poslovni nastan ili se nalazi u Europskoj uniji, te ako je taj klijent ili druga ugovorna strana:
a) mali ulagatelj, kvalificirana druga ugovorna strana ili profesionalni ulagatelj kako su definirani propisom kojim se uređuje tržište kapitala odnosno nacionalnim propisom država članica u koje je je prenesen odjeljak I. i II. Priloga II. Direktive 2014/65/EU koji ima poslovni nastan ili se nalazi u Europskoj uniji, ako taj klijent ili druga ugovorna strana isključivo na vlastitu inicijativu pristupi društvu s poslovnim nastanom u trećoj zemlji radi pružanja bilo koje usluge ili djelatnosti iz članka 69. točke 1. ovoga Zakona
b) kreditna institucija
c) društvo koje pripada istoj grupi kao i to društvo s poslovnim nastanom u trećoj zemlji.
(8) U smislu stavka 7. točke a) ovoga članka pružanje usluga nije isključivo na vlastitu inicijativu klijenta ili druge ugovorne strane ili potencijalnog klijenta ili druge ugovorne strane kada društvo osnivač iz stavka 1. ili 2. ovoga članka iz treće zemlje traži klijenta ili drugu ugovornu stranu, ili potencijalnog klijenta ili drugu ugovornu stranu, putem subjekta koji djeluje u svoje vlastito ime ili je usko povezano s tim društvom iz treće zemlje ili preko bilo koje druge osobe koja djeluje u ime tog društva osnivača iz stavka 1. ili 2. ovoga članka.
(9) Hrvatska narodna banka ovlaštena je od kreditne institucije i podružnice s sjedištem u Republici Hrvatskoj zatražiti dostavljanje informacija koje su joj potrebne za praćenje usluga koje se u Republici Hrvatskoj pružaju isključivo na inicijativu klijenta ili druge ugovorne strane koja ima poslovni nastan ili se nalazi u Republici Hrvatskoj ako te usluge pruža društvo iz treće zemlje koje je dio iste grupe.
(10) Kreditna institucija i podružnica sa sjedištem u Republici Hrvatskoj dužna je dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci podatke iz stavka 9. ovoga članka.
(11) Ako društvo s poslovnim nastanom u trećoj zemlji pruža usluge iz stavka 2. ovoga članka na inicijativu klijenta ili druge ugovorne strane ovlašteno je pružati samo usluge koje klijent ili druga ugovorna strana zatraže i ne smije nuditi ili pružati niti jednu drugu uslugu osim preko podružnice iz treće zemlje koja je osnovana u Republici Hrvatskoj.
(12) U slučaju iz stavka 7. ovoga članka društvo s poslovnim nastanom u trećoj zemlju nije dužno osnovati podružnicu u Republici Hrvatskoj za pružanje usluga, djelatnosti ili proizvoda koje su potrebne ili su usko povezane s pružanjem usluge, djelatnosti ili proizvoda koju je klijent ili druga ugovorna strana prvotno zatražio, uključujući slučajeve u kojima se takva usluga, djelatnost ili proizvod pružaju naknadno uz uslugu koja je prvotno zatražena.
(13) Iznimno od stavka 3. ovoga članka društvo osnivač iz stavka 2. ovoga članka za pružanje usluga ili djelatnosti koje su navedene u propisu kojim se uređuje tržište kapitala odnosno kojim su u nacionalni propis država članica prenosi Prilogu 1., Sekciji A, Direktive 2014/65/EU uključujući sve povezane pomoćne usluge, kao što su povezano primanje depozita ili odobravanje kredita ili zajmova čija je svrha pružanje usluga u skladu s tim propisom, nije dužan podnijeti Hrvatskoj narodnoj banci zahtjev za osnivanje podružnice iz treće zemlje iz ove glave.
Razvrstavanje podružnica iz trećih zemalja
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 71.
(1) Hrvatska narodna banka će podružnicu iz treće zemlje razvrstati u 1. razred ako ispunjava bilo koji od sljedećih uvjeta:
1. ako je ukupna računovodstvena vrijednost imovine podružnice iz treće zemlje u Republici Hrvatskoj ili ukupna vrijednost imovine koja je nastala u podružnici iz treće zemlje u Republici Hrvatskoj jednaka ili veća od 5 milijardi eura, kako je iskazano u godišnjem izvještajnom razdoblju koje neposredno prethodi tekućem razdoblju, u skladu s člankom 83. ovoga Zakona
2. odobreno pružanje usluga podružnice iz treće zemlje uključuje primanje depozita ili drugih povratnih sredstava od stanovništva, pod uvjetom da je iznos takvih depozita i drugih povratnih sredstava jednak ili veći od 5 % ukupnih obveza podružnice iz treće zemlje ili da iznos takvih depozita i drugih povratnih sredstava premašuje 50 milijuna eura ili
3. ako se podružnica iz treće zemlje ne smatra kvalificiranom podružnicom iz treće zemlje u skladu s člankom 72. ovoga Zakona.
(2) Ako podružnica iz treće zemlje ne ispunjava bilo koji uvjet iz stavka 1. ovoga članka Hrvatska narodna banka će podružnicu razvrstati u 2. razred.
(3) Hrvatska narodna banka će u rješenju o izdavanju odobrenja za osnivanje podružnice iz treće zemlje odrediti i razred kojem ta podružnica pripada.
(4) Ako Hrvatska narodna banka utvrdi da je podružnica iz treće zemlje prestala ispunjavati bilo koji uvjet iz stavka 1. ovoga članka, izdati će rješenje kojim će razvrstati tu podružnicu kao podružnicu 2. razreda.
(5) Ako Hrvatska narodna banka utvrdi da podružnica iz treće zemlje razvrstana u 2. razred počne ispunjavati jedan od uvjeta iz stavka 1. ovoga članka, izdati će toj podružnici rješenje kojim će ju razvrstati u podružnicu 1. razreda s tim da ta podružnica postaje podružnica 1. razreda nakon razdoblja od četiri mjeseca od datuma na koji je počela ispunjavati taj uvjet.
(6) Podružnica iz treće zemlje dužna je bez odgode obavijestiti Hrvatsku narodnu banku o svakoj promjeni uvjeta iz stavka 1. ovoga članka.
Uvjeti za kvalificiranu podružnicu iz treće zemlje
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 72.
(1) Podružnica iz treće zemlje će se smatrati kvalificiranom podružnicom iz treće zemlje ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
a) glavno društvo ima poslovni nastan u zemlji koja primjenjuje bonitetne standarde i obavlja superviziju u skladu s bankovnim regulatornim okvirom te treće zemlje koji su barem istovjetni onima iz ovoga Zakona i Uredbe (EU) br. 575/2013
b) nadležno odnosno nadzorno tijelo glavnog društva podliježe obvezama čuvanja povjerljivih informacija koje su barem istovjetne odredbama o povjerljivosti informacija iz ovoga Zakona
c) glavno društvo ima poslovni nastan u trećoj zemlji koja nije uvrštena na popis visokorizičnih trećih zemalja sa strateškim nedostacima u svojem režimu sprečavanja pranja novca i financiranja terorizma, koju je Europska komisija objavila u skladu s člankom 9. Direktive (EU) 2015/849.
(2) Po primitku zahtjeva za osnivanje podružnice iz treće zemlje u skladu s člankom 73. stavkom 3. ovoga Zakona Hrvatska narodna banka procjenjuje uvjete utvrđene stavkom 1. ovoga članka i člankom 71. ovoga Zakona radi razvrstavanja podružnice iz treće zemlje.
(3) Ako relevantna treća zemlja nije upisana u javni registar trećih zemalja i nadležnih tijela koje zadovoljavaju uvjete iz stavka 1. točke a) ovoga članka kojeg vodi Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo, Hrvatska narodna banka će od Europske komisije zahtijevati da procijeni bankovni regulatorni okvir te treće zemlje i zahtjeve u pogledu povjerljivosti za potrebe procjene iz stavka 2. ovoga članka, pod uvjetom da je ispunjen uvjet iz stavka 1. točke c) ovoga članka.
(4) Do donošenja odluke Europske komisije u skladu sa stavkom 3. ovoga članka Hrvatska narodna banka razvrstava podružnicu iz treće zemlje u 1. razred.
Minimalni uvjeti za izdavanje odobrenja za osnivanje podružnice iz treće zemlje
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 73.
(1) Hrvatska narodna banka nastojat će sklopiti sporazum s nadležnim odnosno nadzornim tijelom iz treće zemlje prije nego što podružnica iz treće zemlje počne pružati usluge u Republici Hrvatskoj, koji će se temeljiti na modelima administrativnih sporazuma koje je razvilo Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo u skladu s člankom 33. stavkom 5. Uredbe (EU) br. 1093/2010, osim ako sporazum sklopljen temeljem članka 154. ovoga Zakona ne odstupa od navedenog modela.
(2) Hrvatska narodna banka će Europskom nadzornom tijelu za bankarstvo bez odgode dostaviti informacije o svakom sporazumu koji je sklopila s nadležnim odnosno nadzornim tijelima iz treće zemlje.
(3) Društvo osnivač podružnice iz treće zemlje dužno je Hrvatskoj narodnoj banci podnijeti zahtjev za osnivanje podružnice iz treće zemlje kojem je potrebno priložiti:
– program rada u kojem se navodi predviđeno poslovanje,
– popis djelatnosti iz članka 70. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona koje će podružnica obavljati
– opis organizacijske strukture i sustav upravljanja rizicima podružnice iz treće zemlje u skladu s člankom 79. ovoga Zakona
– zahtjev za izdavanje prethodne suglasnosti za osobe koje će biti odgovorne za vođenje poslova podružnice iz treće zemlje i
– druge informacije i dokumentaciju u skladu s podzakonskim propisom donesenim na temelju stavka 8. ovoga članka.
(4) Hrvatska narodna banka izdat će odobrenje za osnivanje podružnice iz treće zemlje ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
a) podružnica iz treće zemlje ispunjava minimalne regulatorne zahtjeve utvrđene člancima 77., 78. 79. i 80. ovoga Zakona
b) usluge za koje je glavno društvo zatražilo odobrenje za osnivanje podružnice iz treće zemlje obuhvaćene su odobrenjem za rad koje to glavno društvo ima u trećoj zemlji u kojoj ima poslovni nastan i te usluge podliježu superviziji odnosno nadzoru u toj trećoj zemlji
c) nadležno odnosno nadzorno tijelo glavnog društva u trećoj zemlji obaviješteno je o zahtjevu za osnivanje podružnice iz treće zemlje te mu je dostavljen taj zahtjev te informacije i dokumentacija iz stavka 3. ovoga članka
d) Hrvatska narodna banka za potrebe izvršavanja svojih supervizorskih ovlasti može dobiti sve potrebne informacije o glavnom društvu od nadležnog odnosno nadzornog tijela toga glavnog društva i može učinkovito koordinirati izvršavanje svojih supervizorskih ovlasti s nadzornim aktivnostima nadležnog odnosno nadzornog tijela treće zemlje, posebno u razdobljima krize ili financijskih poteškoća koje utječu na glavno društvo, njegovu grupu ili financijski sustav treće zemlje
e) su ispunjeni uvjeti za pružanje te usluge u Republici Hrvatskoj i
f) ne postoje opravdani razlozi za sumnju da bi se podružnica iz treće zemlje mogla upotrijebiti za počinjenje ili olakšavanje pranja novca ili financiranja terorizma u smislu propisa kojim je u nacionalne propise država članica prenesen članak 1. Direktive (EU) 2015/849.
(5) Hrvatska narodna banka će u odobrenju za osnivanje podružnice iz treće zemlje izrijekom navesti da podružnica iz treće zemlje koja je dobila odobrenje za osnivanje podružnice iz treće zemlje može pružati usluge za koje joj je izdano odobrenje samo u Republici Hrvatskoj i izričito joj zabraniti da te usluge nudi ili pruža u drugim državama članicama na prekograničnoj osnovi, osim transakcija financiranja unutar grupe sklopljenih s drugim podružnicama istog glavnog društva iz treće zemlje i transakcija sklopljenih u okviru obrnutog nuđenja usluga.
(6) Kako bi procijenila je li ispunjen uvjet iz stavka 4. točke e) ovoga članka, Hrvatska narodna banka savjetuje se s tijelom u Republici Hrvatskoj koje je nadležno za provedbu nadzora u području sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma u skladu s propisom o sprječavanju pranja novca i financiranje terorizma kojim je u nacionalne propise država članica prenesena Direktiva (EU) 2015/849.
(7) Rok iz članka 348. ovoga Zakona za odlučivanje o zahtjevu za osnivanje podružnice iz treće zemlje ne teče sve dok Hrvatska narodna banka ne zaprimi pisanu potvrdu od tijela iz stavka 6. ovoga članka da je ispunjen uvjet iz stavka 4. točke e) ovoga članka.
(8) Hrvatska narodna banka podzakonskim propisom detaljnije uređuje:
– informacije i dokumentaciju koja se prilaže zahtjevu za osnivanje podružnice iz treće zemlje, uključujući i uvjete pod kojima se informacije i dokumentacija koja je već dostavljena u nekom prethodnom postupku mogu koristiti u postupku odlučivanja o zahtjevu za osnivanje podružnice iz treće zemlje,
– postupak za izdavanje odobrenja za osnivanje podružnice iz treće zemlje
– uvjete za izdavanje odobrenja za osnivanje podružnice iz treće zemlje i
– obrasce za podnošenje zahtjeva za osnivanje podružnice iz treće zemlje.
Uvjeti za odbijanje odobrenja za osnivanje podružnici iz treće zemlje
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 74.
(1) Hrvatska narodna banka će odbiti zahtjev za izdavanje odobrenja za osnivanje podružnici iz treće zemlje:
a) ako podružnica iz treće zemlje ne ispunjava zahtjeve za dobivanje odobrenja iz članka 73. stavka 4. ovoga Zakona
b) ako glavno društvo ili njegova grupa ne ispunjavaju bonitetne zahtjeve koji se na njih primjenjuju u skladu s pravom treće zemlje ili postoje opravdani razlozi za sumnju da te zahtjeve ne ispunjavaju ili da će ih prekršiti u sljedećih 12 mjeseci.
(2) Za potrebe stavka 1. točke b) ovoga članka društvo osnivač iz treće zemlje dužno je bez odgađanja obavijestiti Hrvatsku narodnu banku o postojanju okolnosti iz te točke.
Uvjeti za ukidanje odobrenja za osnivanje podružnici iz treće zemlje
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 75.
(1) Hrvatska narodna banka može ukinuti odobrenje za osnivanje podružnice iz treće zemlje ako je ispunjen bilo koji od sljedećih uvjeta:
a) ako podružnica iz treće zemlje prestane ispunjavati neki od uvjeta iz članka 73. stavka 4. ovoga Zakona
b) ako podružnica iz treće zemlje ne počne poslovati unutar 12 mjeseci od dana izdavanja odobrenja za osnivanje podružnici iz treće zemlje
c) ako podružnica iz treće zemlje Hrvatskoj narodnoj banci u pisanom obliku dostavi obavijest da više ne namjerava pružati usluge u Republici Hrvatskoj
d) ako podružnica iz treće zemlje samostalno prestane pružati usluge u Republici Hrvatskoj duže od šest mjeseci
e) ako u slučaju provedene obnove postupka utvrdi da je odobrenje za osnivanje podružnice iz treće zemlje doneseno na temelju neistinitih ili netočnih podataka bitnih za donošenje tog odobrenja
f) ako podružnica iz treće zemlje više ne ispunjava dodatne uvjete ili zahtjeve na temelju kojih je odobrenje za osnivanje podružnice iz treće zemlje izdano, ako je primjenjivo
g) ako se više ne može očekivati da će podružnica iz treće zemlje ispunjavati svoje obveze prema vjerovnicima posebice stoga što podružnica iz treće zemlje više ne pruža sigurnost za imovinu koju su joj povjerili njezini deponenti, te ako ne ispunjava druge financijske obveze u Republici Hrvatskoj
h) ako podružnica iz treće zemlje ne ispunjava obveze s osnove osiguranja depozita propisane zakonom kojim se uređuje sustav osiguranja depozita
i) ako podružnica iz treće zemlje ne posluje po važećim propisima Republike Hrvatske i propisima Europske unije kojima se uređuje poslovanje kreditne institucije
j) ako je za podružnicu iz treće zemlje nastupio neki od razloga za odbijanje odobrenja iz članka 74. stavka 1. ovoga Zakona
k) ako postoje opravdani razlozi za sumnju da se u vezi s podružnicom iz treće zemlje, njezinim glavnim društvom ili njezinom grupom obavlja ili da je obavljeno odnosno da je bilo pokušano pranje novca ili financiranje terorizma ili da postoji povećani rizik od počinjenja ili pokušaja pranja novca ili financiranja terorizma u vezi s podružnicom iz treće zemlje, njezinim glavnim društvom ili njezinom grupom.
(2) Kako bi procijenila je li ispunjen uvjet iz stavka 1. točke k) ovoga članka, Hrvatska narodna banka savjetovati će se s tijelom koje je u Republici Hrvatskoj nadležno za provedbu nadzora u području sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma kojim su u nacionalne propise država članica prenesene odredbe Direktive (EU) 2015/849.
(3) Odobrenje za osnivanje podružnice iz treće zemlje prestaje važiti:
1. ako je nadležno tijelo ukinulo ili poništilo društvu osnivaču iz treće zemlje odobrenje za rad, i to danom ukidanja ili poništenja odobrenja,
2. ako društvo osnivač iz treće zemlje prestane postojati u državi u kojoj ima poslovni nastan ili po propisima te države izgubi poslovnu sposobnost, odnosno ako nadležni registarski sud izbriše to društvo iz sudskog ili drugog odgovarajućeg registra, ili upiše zabranu prava raspolaganjem imovinom, i to danom nastupanja jednog od navedenih razloga
3. ako društvo osnivač podružnice iz treće zemlje donese odluku o likvidaciji poslovanja podružnice, i to od dana od kada se primjenjuje odluka o likvidaciji
4. ako je nadležni sud donio odluku o otvaranju postupka prisilne likvidacije nad podružnicom iz treće zemlje, i to od dana od kada je otvoren postupak prisilne likvidacije.
Izdavanje i ukidanje odobrenja za pružanje pojedinačne usluge podružnice iz treće zemlje
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 76.
Na izdavanje i ukidanje odobrenja za pružanje pojedine financijske usluge od strane podružnice iz treće zemlje na odgovarajući način će se primjenjivati odredbe o izdavanje i ukidanje odobrenja za pojedinu financijsku uslugu iz glave III. ovoga Zakona.
Zahtjev za dotacijski kapital za podružnicu iz treće zemlje
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 77.
(1) Podružnica iz treće zemlje dužna je kontinuirano održavati minimalni iznos dotacijskog kapitala koji je barem jednak:
a) za podružnicu iz treće zemlje razvrstanu u 1. razred, 2,5 % prosječnih obveza podružnice iz treće zemlje za tri godišnja izvještajna razdoblja koja neposredno prethode tekućem razdoblju ili, za podružnice iz treće zemlje kojoj je izdano novo odobrenje za osnivanje podružnice iz treće zemlje, obveza podružnice u trenutku izdavanja tog odobrenja, kako su iskazane u skladu s člankom 83. ovoga Zakona, ali ne manje od 10 milijuna eura
b) za podružnicu iz treće zemlje razvrstanu u 2. razred, 0,5 % prosječnih obveza podružnice iz treće zemlje za tri godišnja izvještajna razdoblja koja neposredno prethode tekućem razdoblju ili, za podružnice iz treće zemlje kojoj je izdano novo odobrenje za osnivanje podružnice iz treće zemlje, obveza podružnice u trenutku izdavanja tog odobrenja, kako su iskazane u skladu s člankom 83. ovoga Zakona, ali ne manje od 5 milijuna eura.
(2) Podružnica iz treće zemlje ispunjava zahtjev za minimalni dotacijski kapital iz stavka 1. ovoga članka bilo kojim od sljedećih oblika imovine:
a) gotovinom ili instrumentima koji se mogu smatrati gotovinom kako su definirani u članku 4. stavku 1. točki 60. Uredbe (EU) br. 575/2013
b) dužničkim vrijednosnim papirima koje su izdale središnje države ili središnje banke država članica ili
c) bilo kojim drugim instrumentom koji je dostupan podružnici iz treće zemlje neograničeno i odmah je raspoloživ za pokriće rizika ili gubitaka čim rizik ili gubitak nastanu.
(3) Podružnica iz treće zemlje dužna je instrumente dotacijskog kapitala iz stavka 2. ovoga članka položiti na escrow račun kreditne institucije sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja nije dio grupe glavnog društva.
(4) Instrument dotacijskog kapitala položen na račun iz stavka 3. ovoga članka dostupan je za potrebe sanacije u skladu s propisom kojim se uređuje sanacija kreditnih institucija i investicijskih društava u slučaju sanacije podružnice iz treće zemlje i u svrhu prisilne likvidacije podružnice iz treće zemlje u skladu s propisom kojim se uređuje prisilna likvidacija kreditnih institucija.
(5) Na podružnicu iz treće zemlje na odgovarajući način se primjenjuju:
– članak 92. Uredbe (EU) br. 575/2013
– odredbe o adekvatnosti kapitala (članci 178., 179., 180. i 185. ovoga Zakona)
– odredbe o zaštitnim slojevima, mjerama za očuvanje kapitala te o mjerama i instrumentima usmjerenim na povećanje otpornosti i očuvanje stabilnosti financijskog sustava u cjelini ( glava XVIII. ovoga Zakona).
(6) Hrvatska narodna banka podzakonskim propisom detaljnije propisuje kriterije koje trebaju zadovoljiti oblici imovine za ispunjavanje zahtjeva za minimalni dotacijski kapital iz stavka 2. ovoga članka.
Zahtjev za likvidnost za podružnicu iz treće zemlje
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 78.
(1) Podružnice iz trećih zemalja dužne su kontinuirano držati količinu neopterećene i likvidne imovine dovoljnu za pokrivanje likvidnosnih odljeva te podružnice tijekom razdoblja od najmanje 30 dana.
(2) U svrhu primjene stavka 1. ovoga članka podružnica iz treće zemlje, dužna je ispunjavati zahtjev za likvidnosnu pokrivenost utvrđen u dijelu šestom glavi I. Uredbe (EU) br. 575/2013 i Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2015/61 o dopuni Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu zahtjeva za likvidnosnu pokrivenost kreditnih institucija (SL L 11/1, 17. 1. 2015.).
(3) Podružnica iz treće zemlje dužna je likvidnu imovinu koju drži u svrhu ispunjavanja zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka položiti na račun kreditne institucije sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja nije dio grupe glavnog društva.
(4) Ako na računu iz stavka 3. ovoga članka preostane likvidne imovine nakon što je ista upotrijebljena za pokrivanje likvidnosnih odljeva u skladu sa stavkom 1. ovoga članka, ta preostala likvidna imovina dostupna je za potrebe sanacije u skladu s propisom kojim se uređuje sanacija kreditnih institucija i investicijskih društava u slučaju sanacije podružnice iz treće zemlje i u svrhu prisilne likvidacije podružnice iz treće zemlje u skladu s propisom kojim se uređuje prisilna likvidacija kreditnih institucija.
Sustav upravljanja podružnice iz treće zemlje
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 79.
(1) Podružnica iz treće zemlje dužna je imenovati najmanje dvije osobe koje će biti odgovorne za vođenje poslova podružnice i koje će voditi poslove podružnice s područja Republike Hrvatske.
(2) Osobe iz stavka 1. ovoga članka su osobe koje su u poslovanju podružnice ovlaštene za zastupanje društva osnivača, te su dužne prije imenovanja i upisa u sudski registar dobiti prethodnu suglasnost od Hrvatske narodne banke.
(3) Osobe iz stavka 1. ovoga članka u svakom trenutku moraju ispunjavati uvjete iz članka 44. ovoga Zakona.
(4) Na postupak izdavanja i ukidanja prethodne suglasnosti iz stavka 2. ovoga članka na odgovarajući način se primjenjuju odredbe glave III. ovoga Zakona.
(5) Podružnica iz treće zemlje dužna je imenovati upravljački odbor koji bi izvršavao izvršne ovlasti iz stavka 1. ovoga članka i ovlasti nadzornog odbora iz glave VI. ovoga Zakona a osobe imenovane u taj odbor moraju ispunjavati uvjete iz glave VI. ovoga Zakona.
(6) Na podružnicu iz treće zemlje na odgovarajući način primjenjuju se odredbe o sustavu upravljanja iz glave XV.2. i XV.6 ovoga Zakona.
(7) Podružnice iz treće zemlje dužna je sukladno glavi XV.5. ovoga Zakona imenovati voditelje internih kontrolnih funkcija.
(8) Podružnica iz treće zemlje dužna je uspostaviti linije izvješćivanja upravljačkom tijelu glavnog društva koje obuhvaćaju sve značajne rizike i politike upravljanja rizikom i njihove izmjene te uspostaviti odgovarajuće IKT-a sustave i kontrole radi usklađenosti s tim politikama.
(9) Podružnica iz treće zemlje dužna je pratiti i upravljati eksternalizacijom svojih poslovnih procesa te osigurati Hrvatskoj narodnoj banci potpuni pristup svim informacijama koje su joj potrebne za izvršavanje njezinih supervizorskih ovlasti.
(10) Podružnica iz treće zemlje koja sudjeluje u naizmjeničnim operacijama ( engl. back-to-back ) ili operacijama unutar grupe dužna je imati odgovarajuće resurse za utvrđivanje i pravilno upravljanje kreditnim rizikom druge ugovorne strane ako se značajni rizici povezani s računovodstvena imovinom koja je evidentirana u poslovnim knjigama podružnice iz treće zemlje prenose na drugu ugovornu stranu.
(11) Ako glavno društvo podružnice iz treće zemlje obavlja njezine ključne ili važne funkcije, te se funkcije obavljaju u skladu s internim politikama ili procedurama odnosno sporazumima unutar grupe, podružnica iz treće zemlje dužna je osigurati Hrvatskoj narodnoj banci pristup svim informacijama koje su joj potrebne za obavljanje njezinih supervizorskih ovlasti.
(12) Podružnica iz treće zemlje dužna je angažirati ovlaštenog revizora da za svaku poslovnu godinu da ocjenu primjene i stalne usklađenosti podružnice iz treće zemlje sa zahtjevima utvrđenima u ovome članku te Hrvatskoj narodnoj banci najmanje jednom godišnje podnosi izvješće o nalazima i zaključcima te ocjene.
(13) Na ocjenu iz stavka 12. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe o reviziji za potrebe Hrvatske narodne banke iz glave XVII. ovoga Zakona.
(14) Hrvatska narodna banka će podzakonskim propisom pobliže urediti zahtjeve iz ovoga članka za sustav upravljanja podružnice iz treće zemlje.
Zahtjevi za vođenje poslovnih knjiga podružnice iz treće zemlje
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 80.
(1) Podružnica iz treće zemlje dužna je voditi poslovne knjige kako bi se omogućilo praćenje i vođenje sveobuhvatne i točne evidencije cjelokupne računovodstvene imovine i obveza podružnice iz treće zemlje ili cjelokupne imovine i obveza koje nastaju u podružnici iz treće zemlje u Republici Hrvatskoj i samostalno upravljanje tom imovinom i obvezama unutar podružnice iz treće zemlje.
(2) Podružnica iz treće države dužna je voditi poslovne knjige na način da iste pružaju sve potrebne i dostatne informacije o rizicima koji proizlaze iz poslovanja te podružnice kao i o tome kako se tim rizicima upravlja.
(3) Podružnica iz treće zemlje dužna je propisati i razvijati te redovito preispitivati i ažurirati računovodstvene politike i postupke za vođenje poslovnih knjiga iz stavka 1. ovoga članka.
(4) Politike iz stavka 3. ovoga članka dužno je usvojiti upravljačko tijelo glavnog društva a podružnice iz treće zemlje dužna je dokumentirati te politike kao i njezine izmjene i dopune.
(5) U politikama iz stavka 3. ovoga članka jasno se obrazlažu postupci vođenja poslovnih knjiga i utvrđuje način za usklađivanje tih postupaka s poslovnom strategijom podružnice iz treće zemlje.
(6) Podružnica iz treće zemlje dužna je poslovne knjige voditi i objavljivati primjenom međunarodnih računovodstvenih standarda u skladu s Uredbom (EZ) br. 1606/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. srpnja 2002. o primjeni međunarodnih računovodstvenih standarda (SL L 243, 11. 9. 2002.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EZ) 1606/2002), te iste podliježu zakonskoj reviziji sukladno zakonu kojim se uređuje računovodstvo poduzetnika.
(7) Podružnica treće zemlje dužna je objaviti revidirane godišnje financijske izvještaje koji se odnose na njeno vlastito poslovanje, uključujući i informaciju o prosječnom broju osoblja zaposlenog u podružnici, te iznosu dotacijskog kapitala.
(8) Dokumenti iz stavka 7. ovoga članka koje objavljuje podružnica treće zemlje moraju biti na hrvatskom jeziku.
(9) Podružnica iz treće zemlje dužna je revidirane godišnje financijske izvještaje koji se odnose na njeno vlastito poslovanje, a koji uključuju i mišljenje ovlaštenog revizora o tome jesu li ti izvještaji sastavljeni u skladu s ovim člankom, dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci u roku od 15 dana od dana primitka revizorskog izvještaja, a najkasnije u roku od četiri mjeseca od isteka poslovne godine na koju se odnose ti izvještaji.
Ovlast zahtijevanja osnivanja društva kćeri
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 81.
(1) Hrvatska narodna banka može naložiti društvu osnivaču iz članka 70. stavaka 1. ili 2. ovoga Zakona da podnese zahtjev za izdavanje odobrenja za rad u skladu s glavom III. poglavljem 1. ovoga Zakona i nastavi poslovati kao kreditna institucija, u sljedećim slučajevima:
a) podružnica iz treće zemlje u prošlosti je pružala ili trenutačno pruža usluge iz odobrenja za osnivanje podružnice iz treće zemlje, ne dovodeći u pitanje izuzeća iz članka 70. stavka 7. ovoga Zakona s klijentima ili ugovornim stranama, u drugim državama članicama
b) podružnica iz treće zemlje ispunjava pokazatelje sistemske važnosti iz članka 247. ovoga Zakona ili je Hrvatska narodna banka ocijenila da ima sistemsku važnost u skladu s člankom 82. ovoga Zakona i predstavlja znatne rizike za financijsku stabilnost u Europskoj uniji ili Republici Hrvatskoj
c) ukupan iznos imovine svih podružnica iz treće zemlje u Europskoj uniji koje pripadaju istoj grupi iz treće zemlje jednak je ili veći od 40 milijardi eura odnosno iznos računovodstvene imovine podružnice iz treće zemlje u Republici Hrvatskoj jednak je ili veći od 10 milijardi eura ili
d) imovina i potencijalne obveze iskazane u njezinim revidiranim godišnjim financijskim izvještajima prelaze 5% ukupne imovine i potencijalnih obveza svih kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj.
(2) Hrvatska narodna banka može postupiti na način iz stavka 1. ovoga članka tek nakon što je naložila mjere iz članaka 82. ili 132. ovoga Zakona, ili ako je ocijenila da mjere iz tih članaka ne bi bile dovoljne za rješavanje znatnih zabrinutosti u vezi sa supervizijom.
(3) Prije izvršavanja ovlasti iz stavka 1. ovoga članka Hrvatska narodna banka će se savjetovati s Europskim nadzornim tijelom za bankarstvo i nadležnim tijelima država članica u kojima je relevantna grupa iz treće zemlje osnovala druge podružnice ili društva kćeri.
(4) Za potrebe stavka 1. točaka b), c) i d) ovoga članka i pri provedbi procjene iz članka 82. ovoga Zakona Hrvatska narodna banka kao nadležno ili imenovano tijelo uzima u obzir odgovarajuće pokazatelje za procjenu sistemske važnosti podružnice iz treće zemlje koji posebno uključuju:
a) veličinu podružnice iz treće zemlje
b) složenost strukture, ustroja i poslovnog modela podružnice iz treće zemlje
c) stupanj međusobne povezanosti podružnice iz treće zemlje s financijskim sustavom Europske unije i Republike Hrvatske
d) zamjenjivost djelatnosti, usluga, operacija ili financijske infrastrukture koje pruža podružnica iz treće zemlje
e) tržišni udio podružnice iz treće zemlje u Europskoj uniji i u Republici Hrvatskoj u pogledu ukupne bankovne imovine i u odnosu na djelatnosti i usluge koje pruža te operacije koje obavlja
f) vjerojatan učinak privremene zabrane pružanja usluga ili prestanka poslovanja podružnice iz treće zemlje na likvidnost financijskog sustava Republike Hrvatske ili na platne sustave te sustave poravnanja i namire u Europskoj uniji i u Republici Hrvatskoj
g) ulogu i važnost podružnice iz treće zemlje za djelatnosti, usluge i operacije grupe iz treće zemlje u Europskoj uniji i u Republici Hrvatskoj
h) ulogu i važnost podružnice iz treće zemlje u smislu sanacije ili prisilne likvidacije na temelju informacija sanacijskog tijela
i) obujam poslovanja grupe iz treće zemlje preko podružnica iz trećih zemalja u odnosu na poslovanje te grupe preko društva kćeri kojima je izdano odobrenje za rad u Europskoj uniji i državama članicama u kojima podružnice iz trećih zemalja imaju sjedište.
Procjena sistemske važnosti i zahtjevi za podružnice iz trećih zemalja koje imaju sistemsku važnost
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 82.
(1) Hrvatska narodna banka će kao nadležno tijelo provesti procjenu iz stavka 3. ovoga članka ako je ukupan iznos imovine u Europskoj uniji svih podružnica u Europskoj uniji koje pripadaju istoj grupi iz treće zemlje kako je iskazana u skladu s člankom 83. ovoga Zakona jednak ili veći od 40 milijardi eura:
a) prosječno za tri godišnja izvještajna razdoblja koja neposredno prethode tekućem razdoblju ili
b) u apsolutnom iznosu, za najmanje tri godišnja izvještajna razdoblja tijekom pet godišnjih izvještajnih razdoblja koja neposredno prethode tekućem razdoblju.
(2) Prag za iznos imovine iz stavka 1. točke a) ovoga članka ne uključuje imovinu koju podružnica iz treće zemlje drži u vezi s tržišnim operacijama središnjih banaka sklopljenima sa središnjim bankama Europskog sustava središnjih banaka.
(3) Ako je ukupan iznos imovine u Europskoj uniji svih podružnica u Europskoj uniji jednak ili veći od 40 milijardi eura, Hrvatska narodna banka će kao nadležno tijelo za superviziju podružnice iz treće zemlje koja pripada grupi iz treće zemlje i procijeniti ima li podružnica iz treće zemlje nad kojom obavlja superviziju, sistemsku važnost i predstavlja li znatan rizik za financijsku stabilnost Europske unije ili Republike Hrvatske i u tu će svrhu osobito uzeti u obzir pokazatelje sistemske važnosti iz članka 81. stavka 4. i članka 247. ovoga Zakona.
(4) Kao dio procjene iz stavka 3. ovoga članka, Hrvatska narodna banka će se kao nadležno ili imenovano tijelo savjetovati s Europskim nadzornim tijelom za bankarstvo i nadležnim tijelima država članica u kojima je relevantna grupa iz treće zemlje osnovala druge podružnice ili društva kćeri iz trećih zemalja kako bi procijenila rizike za financijsku stabilnost koje podružnica iz treće zemlje sa sjedištem u Republici Hrvatskoj predstavlja za ostale države članice.
(5) Hrvatska narodna banka kao nadležno ili imenovano tijelo dostavit će svoju obrazloženu procjenu sistemske važnosti podružnice iz treće zemlje za Europsku uniju ili Republiku Hrvatsku Europskom nadzornom tijelu za bankarstvo i nadležnim tijelima država članica u kojima je relevantna grupa iz treće zemlje osnovala druge podružnice ili društva kćeri.
(6) Ako Hrvatska narodna banka od nadležnih tijela s kojima provodi savjetovanje u roku od deset radnih dana od njihovog primitka procjene iz stavka 5. ovoga članka a koju im je dostavila, zaprimi informaciju da se tijela ne slažu s procjenom sistemske važnosti podružnice iz treće zemlje, uz pomoć Europskog nadzornog tijela za bankarstvo uložiti će sve napore kako bi s tim nadležnim tijelima postigla dogovor o procjeni iz stavka 3. ovoga članka i, prema potrebi ako je to primjenjivo, o mjerama iz stavka 8. ovoga članka najkasnije tri mjeseca od datuma kada je Hrvatska narodna banka zaprimila informaciju o neslaganju.
(7) Nakon isteka razdoblja iz stavka 6. ovoga članka Hrvatska narodna banka kao nadležno tijelo za superviziju podružnice iz treće zemlje koja je predmet procjene, donijeti će odluku o procjeni sistemske važnosti podružnice iz treće zemlje i o mjerama iz stavka 8. ovoga članka.
(8) Ako je to primjereno za uklanjanje utvrđenih rizika, Hrvatska narodna banka kao nadležno ili imenovano tijelo može podružnici iz treće zemlje naložiti:
a) da restrukturira svoju imovinu ili djelatnosti tako da se više ne smatra da imaju sistemsku važnost u skladu sa stavkom 2. ovoga članka ili da prestanu predstavljati neopravdan rizik za financijsku stabilnost Europske unije ili Republike Hrvatske ili
b) dodatne bonitetne zahtjeve.
(9) Ako Hrvatska narodna banka kao nadležno ili imenovano tijelo ocijeni da podružnica iz treće zemlje ima sistemsku važnost, ali je donijela odluku da neće izvršavati nijednu od ovlasti stavka 8. točke a) ovoga članka ili članka 81. ovoga Zakona, dužna je dostaviti obrazloženu obavijest Europskom nadzornom tijelu za bankarstvo i nadležnim tijelima država članica ako je relevantna grupa iz treće zemlje osnovala druge podružnice ili institucije kćeri i navesti razloge zbog kojih je odlučila da neće izvršavati te ovlasti.
Regulatorne i financijske informacije o podružnicama iz trećih zemalja i glavnome društvu
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 83.
(1) Podružnica iz treće zemlje dužna je na način kako je propisano delegiranim aktom koji temeljem članka 48.l Direktive 2013/36/EU donosi Europska komisija dostavljati Hrvatskoj narodnoj banci informacije o:
1. računovodstvenoj imovini i obvezama u svojim poslovnim knjigama u skladu s člankom 80. ovoga Zakona te imovini i obvezama koje su nastale u toj podružnici, s raščlambom u kojoj se izdvajaju:
a) najveći iznos iskazane imovine i obveza razvrstane prema sektoru i vrsti druge ugovorne strane, uključujući posebno izloženosti financijskog sektora
b) značajne koncentracije izloženosti i izvora financiranja u odnosu na određene vrste drugih ugovornih strana
c)značajne interne transakcije s glavnim društvom i članovima grupe glavnog društva
2. usklađenosti podružnice iz treće zemlje sa zahtjevima koji se na njih primjenjuju na temelju ovoga Zakona
3. na zahtjev , sustavima zaštite depozita koji su dostupni deponentima u podružnici iz treće zemlje u skladu sa zakonom kojim se uređuje sustav osiguranja depozita
4. dodatnim regulatornim zahtjevima sukladno ovom Zakonu i propisima donesenim temeljem ovoga Zakona.
(2) Za potrebe izvješćivanja o imovini i obvezama u poslovnim knjigama podružnice treće zemlje u skladu sa stavkom 1. točkom a) ovoga članka, podružnica iz treće zemlje primjenjuje međunarodne računovodstvene standarde u skladu s Uredbom (EZ) br. 1606/2002.
(3) Podružnica iz treće zemlje dužna je Hrvatskoj narodnoj banci dostavljati sljedeće informacije o svojem glavnom društvu:
a) redovito, agregirane informacije o imovini i obvezama koje se drže ili su računovodstveno evidentirane u društvima kćerima odnosno drugim podružnicama iz trećih zemalja u Europskoj uniji koje pripadaju grupi tog glavnog društva
b) redovito, informacije o usklađenosti glavnog društva s primjenjivim bonitetnim zahtjevima na pojedinačnoj i konsolidiranoj osnovi
c) povremeno, informacije o značajnim nadzornim provjerama i procjenama kad se provode nad glavnim društvom i nadzorne odluke koje iz toga proizlaze
d) planove oporavka glavnog društva i konkretne mjere koje bi se mogle poduzeti u vezi s podružnicama iz trećih zemalja u skladu s tim planovima te sva naknadna ažuriranja i izmjene tih planova
e) poslovnu strategiju glavnog društva u odnosu na podružnice iz trećih zemalja i sve naknadne izmjene te strategije i
f) popis usluga koje glavno društvo pruža klijentima koji imaju poslovni nastan ili se nalaze u Europskoj uniji na temelju obrnutog nuđenja usluga u skladu s člankom 70. ovoga Zakona.
(4) Podružnica iz treće zemlje regulatorne i financijske informacije iz ovoga članka dužna je dostaviti u rokovima kako je propisano podzakonskim propisom iz stavka 5. ovoga članka.
(5) Hrvatska narodna banka će podzakonskim propisom detaljnije urediti sadržaj izvješća i obavijesti, rokove i način izvješćivanja o informacijama iz ovoga članka.
Obavješćivanje Europskog nadzornog tijela za bankarstvo
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 84.
Hrvatska narodna banka obavješćuju Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo o:
a) svim odobrenjima za osnivanje podružnice iz treće zemlje koja su izdana podružnici iz treće zemlje i svim naknadnim izmjenama tih odobrenja
b) ukupnoj računovodstvenoj imovini i obvezama podružnice iz treće zemlje kojima je izdano odobrenje za osnivanje podružnice o kojima zaprima periodična izvješća i
c) nazivu grupe iz treće zemlje kojoj pripada podružnica iz treće zemlje.
Primjena odredbi ovoga zakona na poslovanje podružnice iz treće zemlje
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 85.
(1) Ako ovim Zakonom nije drugačije propisano na podružnicu iz treće zemlje na odgovarajući način primjenjuju se odredbe ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju odredbi ovoga Zakona.
(2) Na podružnicu iz treće zemlje na odgovarajući način se primjenjuju odredbe Uredbe (EU) br. 575/2013 i propisa donesenih na temelju te Uredbe.
IX.5. PREDSTAVNIŠTVA
Predstavništvo kreditne institucije s poslovnim nastanom izvan Republike Hrvatske
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 86.
(1) Kreditna institucija s poslovnim nastanom izvan Republike Hrvatske dužna je obavijestiti Hrvatsku narodnu banku o namjeri osnivanja predstavništva kreditne institucije s poslovnim nastanom izvan Republike Hrvatske u Republici Hrvatskoj (u daljnjem tekstu: predstavništvo kreditne institucije).
(2) Hrvatska narodna banka će kreditnoj instituciji sa sjedištem izvan Republike Hrvatske u roku od deset radnih dana od primitka potpune informacije potvrditi primitak obavijesti o namjeri osnivanja, te tu obavijest dostaviti i nadležnom tijelu te kreditne institucije
(3) Obavijest iz stavka 2. ovoga članka sadrži sljedeće informacije:
1. izvadak iz sudskog ili drugog odgovarajućeg registra u koji je upisana kreditna institucija s poslovnim nastanom izvan Republike Hrvatske iz kojeg se vidi njezin pravni oblik i vrijeme kada je upisana u taj registar te osobe ovlaštene na njeno zastupanje i opseg njihovih ovlasti ili ako je osnovana u državi gdje se ne upisuje u takav registar, valjane isprave o osnivanju iz kojih su vidljivi njezin pravni oblik i vrijeme osnivanja te osobe ovlaštene na zastupanje i opseg njihovih ovlasti
2. adresa sjedišta kreditne institucije s poslovnim nastanom izvan Republike Hrvatske koja namjerava osnovati predstavništvo
3. nacionalni referentni broj KI (reference code), te LEI KI ako je dostupan
4. odluku kreditne institucije sa sjedištem izvan Republike Hrvatske o osnivanju predstavništva u Republici Hrvatskoj, te predviđeni datum početka rada predstavništva
5. podatke o planiranom sjedištu (adresi) predstavništva u Republici Hrvatskoj i podatak za kontakt
6. podatak o nacionalnom nadležnom tijelu, te odobrenje nadležnog tijela kreditne institucije sa sjedištem izvan Republike Hrvatske za osnivanje predstavništva u Republici Hrvatskoj ili informaciju da takvo odobrenje nije potrebno
7. ako je riječ o kreditnoj instituciji iz treće zemlje, ovjerenu izjavu kreditne institucije da će podmiriti sve obveze koje nastanu u Republici Hrvatskoj u vezi s radom predstavništva kreditne institucije i
8. popis odgovornih osoba za rad predstavništva kreditne institucije.
(4) Predstavništvo kreditne institucije može početi poslovanje u Republici Hrvatskoj nakon što kreditna institucija sa sjedištem izvan Republike Hrvatske zaprimi obavijest iz stavka 2. ovoga članka.
(5) Predstavništvo kreditne institucije smije na području Republike Hrvatske obavljati samo poslove koji su navedeni u članku 3. stavku 1. točki 98. ovoga Zakona.
(6) Kreditna institucija s poslovnim nastanom izvan Republike Hrvatske dužna je obavijestiti Hrvatsku narodnu banku o tome da je predstavništvo kreditne institucije osnovano kao i o prestanku rada tog predstavništva.
(7) Hrvatska narodna banka u roku od 10 radnih dana od primitka obavijesti iz stavka 6. ovoga članka tu informaciju upisuje u registar predstavništava kreditnih institucija koji objavljuje na svojim internetskim stranicama.
(8) Registar predstavništava iz stavka 7. ovoga članka sadrži:
– naziv, poslovni nastan i pravni oblik kreditne institucije sa sjedištem izvan Republike Hrvatske koja je osnivač predstavništva kreditne institucije
– adresu sjedišta predstavništva kreditne institucije u Republici Hrvatskoj
– ime i prezime odgovorne osobe za rad predstavništva kreditne institucije i podatak za kontakt.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
X. FINANCIJSKI HOLDING I MJEŠOVITI FINANCIJSKI HOLDING
Izdavanje odobrenja financijskim holdinzima i mješovitim financijskim holdinzima
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 87.
(1) Kada je Hrvatska narodna banka konsolidirajuće nadzorno tijelo, matični financijski holding u RH, matični mješoviti financijski holding u RH, matični financijski holding iz EU-a i matični mješoviti financijski holding iz EU-a koji je član grupe kreditnih institucija u RH iz članka 135. ovoga Zakona dužni su Hrvatskoj narodnoj banci podnijeti zahtjev za izdavanje odobrenja u skladu s ovim člankom.
(2) Zahtjev za izdavanje odobrenja u skladu s ovim člankom dužan je Hrvatskoj narodnoj banci podnijeti i drugi financijski holding ili mješoviti financijski holding koji je obvezan uskladiti se s ovim Zakonom ili Uredbom (EU) br. 575/2013 na potkonsolidiranoj osnovi ili ako je imenovan kao odgovoran za osiguranje usklađenosti grupe s bonitetnim zahtjevima na konsolidiranoj osnovi u skladu sa člankom 88. stavkom 2. točkom 4. ovoga Zakona.
(3) Hrvatska narodna banka će redovito a najmanje jednom godišnje preispitati matično društvo kreditne institucije kako bi potvrdila jesu li ta kreditna institucija, subjekt koji je podnio zahtjev za odobrenje za rad na temelju članka 14. ovoga Zakona ili imenovani subjekt koji je odgovoran za usklađenost grupe s bonitetnim zahtjevima na konsolidiranoj osnovi , ispravno identificirali ispunjava li neko društvo kriterije prema kojima bi se smatralo matičnim financijskim holdingom u RH, matičnim mješovitim financijskim holdingom u RH, matičnim financijskim holdingom iz EU-a ili matičnim mješovitim financijskim holdingom iz EU-a.
(4) Ako Hrvatska narodna banka utvrdi da neko društvo ispunjava kriterije prema kojima bi se smatralo matičnim financijskim holdingom u RH, matičnim mješovitim financijskim holdingom u RH, matičnim financijskim holdingom iz EU-a ili matičnim mješovitim financijskim holdingom iz EU-a naložiti će tom društvu podnošenje zahtjeva u skladu s ovim člankom.
(5) U postupku preispitivanja iz stavka 3. ovoga članka, ako se matično društvo nalazi u drugoj državi članici u kojoj kreditna institucija, subjekt koji je podnio zahtjev za izdavanje odobrenja za rad u skladu s članom 14. ovoga Zakona ili imenovani subjekt koji je odgovoran za usklađenost grupe s bonitetnim zahtjevima na konsolidiranoj osnovi imaju poslovni nastan, Hrvatska narodna banka će surađivati s nadležnim tijelom iz te države članice.
(6) Hrvatska narodna banka će na svojim internetskim stranicama objaviti i svake godine ažurirati popis:
− financijskih holdinga i mješovitih financijskih holdinga kojima je izdano odobrenje u skladu s ovim člankom,
− financijskih holdinga i mješovitih financijskih holdinga koji su dobili izuzeće od odobrenja prema odredbama članka 88. ovoga Zakona i
− imenovanih subjekata iz članka 88. stavka 2. ovoga Zakona.
(7) Ako je Hrvatska narodna banka izdala izuzeće od odobrenja za rad prema odredbama članka 88. ovoga Zakona, na popisu iz stavka 6. ovoga članka će navesti imenovani subjekt, odnosno kreditnu instituciju, financijski holding ili mješoviti financijski holding koji je imenovan za usklađenost grupe s bonitetnim zahtjevima na konsolidiranoj osnovi.
(8) Uz zahtjev za izdavanje odobrenja iz stavaka 1. i 2. ovoga članka potrebno je priložiti:
− informaciju o organizacijskoj strukturi grupe kojoj taj financijski holding ili mješoviti financijski holding pripada, pri čemu su jasno naznačena društva kćeri i, prema potrebi, matična društva te mjesto i vrsta pružanja usluga svake članice grupe
− zahtjev za izdavanje prethodne suglasnosti za članove upravljačkog tijela iz članka 54. stavka 3. ovoga Zakona
− informaciju o tome da su ispunjeni kriteriji iz članka 36. ovoga Zakona o dioničarima i članovima kada financijski holding ili mješoviti financijski holding ima društvo kći koje je kreditna institucija
− informaciju o unutarnjoj organizaciji i raspodjeli zadataka unutar grupe kreditnih institucija u RH kojoj pripada financijski holding ili mješoviti financijski holding
− sve druge informacije koje bi mogle biti potrebne za provedbu procjena iz stavaka 5. i 6. ovoga članka odnosno odredbi kojima su u nacionalno pravo država članica prenesen članak 21.a stavci 3. i 4. Direktive 2013/36/EU te drugu dokumentaciju propisanu podzakonskim propisom donesenim na temelju stavka 16. ovoga članka ili na temelju članka 88. stavka 10. ovoga Zakona.
(9) Ako se postupak za izdavanje odobrenja iz stavaka 1. i 2. ovoga članka ili izuzeća od odobrenja iz članka 88. ovoga Zakona financijskom holdingu ili mješovitom financijskom holdingu provodi zajedno s procjenom iz članka 14., glave V. ili članka 291. ovoga Zakona Hrvatska narodna banka kao konsolidirajuće nadzorno tijelo savjetovat će se prije donošenja odluke s nadležnim tijelom u državi članici u kojoj financijski holding ili mješoviti financijski holding imaju poslovni nastan.
(10) U slučaju iz stavka 9. ovoga članka u razdoblju potrebnom za dovršetak postupka iz ovoga članka ili članka 88. ovoga Zakona ne teče rok iz članka 34. stavka 6. i članka 291. stavka 10. ovoga Zakona.
(11) Hrvatska narodna banka izdat će odobrenje financijskom holdingu ili mješovitom financijskom holdingu ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
1. ako unutarnje procedure i raspodjela zadataka unutar grupe osiguravaju usklađenost sa zahtjevima propisanim ovim Zakonom i Uredbom (EU) br. 575/2013 na konsolidiranoj ili potkonsolidiranoj osnovi te osobito osiguravaju učinkovito:
a) koordiniranje svih društava kćeri financijskog holdinga ili mješovitog financijskog holdinga, uključujući, prema potrebi, odgovarajuću raspodjelu zadataka među institucijama kćerima
b) sprečavanje sukoba unutar grupe ili upravljanje njima i izvršavanje politika na razini grupe koje je uspostavio matični financijski holding ili matični mješoviti financijski holding na razini grupe
2. ako financijski holding ili mješoviti financijski holding organizacijskom strukturom grupe kojoj pripada neće otežati ili na drugi način spriječiti obavljanje učinkovite supervizije nad institucijama kćerima ili matičnim institucijama, o ispunjavanju obveza na pojedinačnoj, konsolidiranoj te potkonsolidiranoj osnovi, pri čemu se osobito uzima u obzir:
a) položaj financijskog holdinga ili mješovitog financijskog holdinga u višeslojnoj grupi
b) vlasnička struktura te
c) uloga financijskog holdinga ili mješovitog financijskog holdinga unutar grupe
3. ako su ispunjeni uvjeti iz članka 36. ovoga Zakona u vezi dioničara ili članova kreditne institucije i zahtjevi iz članka 54. ovoga Zakona u vezi članova upravljačkog tijela financijskog holdinga i mješovitog financijskog holdinga.
(12) Financijski holding ili mješoviti financijski holding kojem je Hrvatska narodna banka izdala odobrenje iz ovoga članka dužan je kontinuirano ispunjavati uvjete iz stavka 11. ovoga članka, te bez odgađanja obavijestiti Hrvatsku narodnu banku ako su promijenjene okolnosti na temelju kojih je izdano odobrenja a koje bi mogle utjecati na ispunjavanje uvjeta iz stavka 11. ovoga članka.
(13) Hrvatska narodna banka kao konsolidirajuće nadzorno tijelo kontinuirano nadzire ispunjava li financijski holding ili mješoviti financijski holding uvjete iz stavka 11. ovoga članka.
(14) Financijski holding ili mješoviti financijski holding dužan je Hrvatskoj narodnoj banci kao konsolidirajućem nadzornom tijelu najkasnije četiri mjeseca po isteku kalendarske godine dostaviti informacije za redovito praćenje organizacijske strukture grupe i usklađenosti s uvjetima iz stavka 11. ovoga članka.
(15) Hrvatska narodna banka će kao konsolidirajuće nadzorno tijelo razmjenjivati informacije s nadležnim tijelima iz države članice u kojoj financijski holding ili mješoviti financijski holding ima poslovni nastan.
(16) Hrvatska narodna banka podzakonskim će propisom detaljnije urediti:
− dokumentaciju koja se prilaže uz zahtjev za izdavanje odobrenja i
− sadržaj izvješća i obavijesti, rokove i način izvješćivanja o informacijama koje su nužne za redovito praćenje usklađenosti s uvjetima iz ovoga članka.
Izuzeće od odobrenja financijskim holdinzima i mješovitim financijskim holdinzima
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 88.
(1) Iznimno od članka 87. ovoga Zakona financijski holding ili mješoviti financijski holding može podnijeti zahtjev za izuzeće od odobrenja.
(2) Hrvatska narodna banka odobriti će izuzeće od odobrenje iz stavka 1. ovoga članka ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
1. glavna djelatnost financijskog holdinga je stjecanje udjela u društvima kćerima
2. glavna djelatnost mješovitog financijskog holdinga, u odnosu na institucije ili financijske institucije, je stjecanje udjela u društvima kćerima
3. u skladu sa sanacijskom strategijom koju je odredilo nadležno sanacijsko tijelo na temelju propisa kojima se uređuje sanacija kreditnih institucija i investicijskih društava, financijski holding ili mješoviti financijski holding nije imenovan kao sanacijski subjekt ni u jednoj grupi
4. kreditna institucija kći ili financijski holding kći odnosno mješoviti financijski holding kći kojem je dodijeljeno odobrenje u skladu s člankom 87. ovoga Zakona imenovani su kao odgovorni za osiguravanje usklađenosti grupe s bonitetnim zahtjevima na konsolidiranoj osnovi te su im dana sva potrebna sredstva i ovlast za učinkovito ispunjavanje tih obveza
5. financijski holding ili mješoviti financijski holding ne sudjeluje u donošenju upravljačkih, operativnih ili financijskih odluka kojima se utječe na grupu ili njezina društva kćeri koja su institucije ili financijske institucije i
6. ne postoje prepreke za provođenje učinkovite supervizije grupe kreditnih institucija u RH od strane Hrvatske narodne banke na konsolidiranoj osnovi.
(3) Financijski holding ili mješoviti financijski holding za koji je Hrvatska narodna banka donijela odluku da ispunjava uvjete iz stavka 2. ovoga članka uključen je u opseg konsolidacije kako je propisano ovim Zakonom i Uredbom (EU) br. 575/2013.
(4) Financijski holding ili mješoviti financijski holding koji je dobio izuzeće od odobrenja iz stavka 2. ovoga članka može podnijeti zahtjev za isključenje iz opsega konsolidacije.
(5) Hrvatska narodna banka može na temelju zahtjeva iz stavka 4. ovoga članka odobriti isključenje iz opsega konsolidacije ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
1. isključenje ne utječe na djelotvornost supervizije nad kreditnom institucijom kćeri ili grupom
2. financijski holding ili mješoviti financijski holding nema izloženosti na osnovi vlasničkih ulaganja osim vlasničkih ulaganja u kreditnoj instituciji kćeri ili u posredničkom matičnom financijskom holdingu odnosno mješovitom financijskom holdingu koji kontrolira kreditnu instituciju kćer
3. financijski holding ili mješoviti financijski holding ne koristi se u znatnoj mjeri financijskom polugom i nema izloženosti koje nisu povezane s njegovim vlasništvom u kreditnoj instituciji kćeri ili u posredničkom matičnom financijskom holdingu odnosno mješovitom financijskom holdingu koji kontrolira kreditnu instituciju kćer.
(6) Financijski holding ili mješoviti financijski holding iz stavaka 1. i 2. ovoga članka kojem je Hrvatska narodna banka odobrila izuzeće od odobrenja dužan je kontinuirano ispunjavati uvjete iz stavka 2. ovoga članka, te bez odgađanja obavijestiti Hrvatsku narodnu banku ako su promijenjene okolnosti na temelju kojih je odobreno izuzeće iz stavka 2. ovoga članka, a koje bi mogle utjecati na ispunjavanje uvjeta za izuzeće.
(7) Hrvatska narodna banka kao konsolidirajuće nadzorno tijelo kontinuirano nadzire ispunjava li financijski holding ili mješoviti financijski holding uvjete iz stavka 2. ovoga članka.
(8) Financijski holding ili mješoviti financijski holding dužan je Hrvatskoj narodnoj banci kao konsolidirajućem nadzornom tijelu najkasnije četiri mjeseca po isteku kalendarske godine dostaviti informacije za redovito praćenje organizacijske strukture grupe i usklađenosti s uvjetima iz stavka 2. ovoga članka.
(9) Hrvatska narodna banka će kao konsolidirajuće nadzorno tijelo razmjenjivati informacije s nadležnim tijelima iz države članice u kojoj financijski holding ili mješoviti financijski holding ima poslovni nastan.
(10) Hrvatska narodna banka podzakonskim će propisom detaljnije urediti:
− dokumentaciju koja se prilaže uz zahtjev za izdavanje izuzeća od odobrenja i
− sadržaj izvješća i obavijesti, rokove i način izvješćivanja o informacijama koje su nužne za redovito praćenje usklađenosti s uvjetima iz ovoga članka.
Supervizorske mjere prema financijskom i mješovitom financijskom holdingu
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 89.
(1) Ako Hrvatska narodna banka u postupku povodom zahtjeva iz članka 87. ovoga Zakona utvrdi da nisu ispunjeni uvjeti iz članka 87. stavka 11. ovoga Zakona i odbije izdati odobrenje, i ako Hrvatska narodna banka u postupku iz članka 87. stavka 14. ovoga Zakona utvrdi da je financijski holding ili mješoviti financijski holding prestao ispunjavati uvjete iz članka 87. stavka 11. ovoga Zakona , naložiti će financijskom holdingu ili mješovitom financijskom holdingu supervizorske mjere kako bi se osigurali ili ponovno uspostavili kontinuitet i cjelovitost supervizije na konsolidiranoj osnovi nad zahtjevima na konsolidiranoj osnovi utvrđenim ovim Zakonom i Uredbom (EU) br. 575/2013 i osigurala usklađenost s tim zahtjevima, pri čemu će Hrvatska narodna banka osobito voditi računa o učincima tih supervizorskih mjera na financijski konglomerat.
(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka Hrvatska narodna banka financijskom holdingu ili mješovitom financijskom holdingu može osobito:
− naložiti zabranu ostvarivanja prava glasa koje proizlazi iz dionica kreditne institucije kćeri koje drži financijski holding ili mješoviti financijski holding
− naložiti da vlasničke udjele u kreditnim institucijama kćerima prenese na svoje dioničare ili imatelje udjela
− privremeno imenovati drugi financijski holding, mješoviti financijski holding ili kreditnu instituciju koji su članovi te grupe, a koji će biti odgovorni za ispunjavanje na konsolidiranoj osnovi zahtjeva propisanih ovim Zakonom ili Uredbom (EU) br. 575/2013
− naložiti ograničenje isplate ili zabranu isplate na temelju dionica ili isplatu kamata dioničarima
− naložiti prodaju ili smanjenje vlasničkog udjela u instituciji ili drugom subjektu financijskog sektora ili
− naložiti da dostavi plan prema kojem će se bez odgađanja ponovno uskladiti sa zahtjevima iz ovoga Zakona ili Uredbe (EU) br. 575/2013.
(3) U slučaju iz stavka 2. podstavka 1. ovoga članka na zabranu ostvarivanja prava glasa na odgovarajući se način primjenjuje članak 39. ovoga Zakona.
(4) Ako Hrvatska narodna banka odbije zahtjev za izuzeće od odobrenja iz članka 88. ovoga Zakona ili kontinuiranim nadzorom utvrdi da uvjeti za izuzeće nisu više ispunjeni, financijski holding ili mješoviti financijski holding dužan je u roku od tri mjeseca od primitka rješenja podnijeti zahtjev za izdavanje odobrenja iz članka 87. ovoga Zakona.
(5) Ako Hrvatska naroda banka kao konsolidirajuće nadzorno tijelo odbije zahtjev za izdavanje odobrenja ili zahtjev za izdavanje izuzeća od odobrenja financijskom holdingu ili mješovitom financijskom holdingu, o toj odluci i razlozima za odbijanje će obavijestiti podnositelja zahtjeva u razdoblju od četiri mjeseca od primitka zahtjeva.
(6) Ako zahtjev za izdavanje odobrenja ili zahtjev za izdavanje izuzeća od odobrenja nije potpun, Hrvatska naroda banka kao konsolidirajuće nadzorno tijelo će odluku o izdavanju ili odbijanju zahtjeva donijeti u roku od četiri mjeseca od primitka urednog zahtjeva, a najkasnije šest mjeseci od primitka zahtjeva.
Zajednička odluka o ispunjenju uvjeta financijskog holdinga ili mješovitog financijskog holdinga kada je Hrvatska narodna banka konsolidirajuće nadzorno tijelo
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 90.
(1) Kada je Hrvatska narodna banka konsolidirajuće nadzorno tijelo, ona i nadležno tijelo druge države članice u kojoj financijski holding ili mješoviti financijski holding ima poslovni nastan razmjenjuju informacije o svakom od tih holdinga.
(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka Hrvatska narodna banka surađuje s nadležnim tijelom države članice u kojoj financijski holding ili mješoviti financijski holding ima poslovni nastan radi donošenja zajedničke odluke o ispunjenju uvjeta iz članka 87. stavka 11. i članka 88. stavka 2. ili 5. ovoga Zakona i nalaganja mjera iz članka 89. ovoga Zakona.
(3) Kada je Hrvatska narodna banka konsolidirajuće nadzorno tijelo, procjenjuje ispunjenje uvjeta iz članka 87. stavka 11. i članka 88. stavka 2. ili 5. ovoga Zakona i nalaganja mjera iz članka 89. ovoga Zakona te o rezultatima procjene obavještava nadležno tijelo u državi članici u kojoj financijski holding ili mješoviti financijski holding ima poslovni nastan.
(4) Zajednička odluka o ispunjenju uvjeta iz članka 87. stavka 11. i članka 88. stavka 2. ili 5. ovoga Zakona ili nalaganju mjera iz 89. ovoga Zakona bit će donesena u roku od dva mjeseca od dana kada je nadležno tijelo države članice u kojoj financijski holding ili mješoviti financijski holding ima poslovni nastan primilo procjenu iz stavka 3. ovoga članka.
(5) Kada se donese zajednička odluka, ona se provodi ili izravno primjenjuje ako je to dopušteno pravom države članice u kojoj financijski holding ili mješoviti financijski holding ima poslovni nastan.
(6) Zajednička odluka iz stavka 4. ovoga članka mora biti u pisanom obliku i obrazložena, a Hrvatska narodna banka kao konsolidirajuće nadzorno tijelo dostavit će ovu odluku financijskom holdingu ili mješovitom financijskom holdingu.
(7) Ako postoje različita mišljenja u svezi s donošenjem zajedničke odluke iz stavka 4. ovoga članka, Hrvatska narodna banka suzdržat će se od donošenja odluke.
(8) U slučaju iz stavka 7. ovoga članka Hrvatska narodna banka će zatražiti savjet od Europskog nadležnog tijela za bankarstvo u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 1093/2010.
(9) Ako Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo donese odluku u roku od mjesec dana od primitka zahtjeva za posredovanje, zajednička odluka donosi se u skladu s tom odlukom a ako Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo ne donese odluku u roku od mjesec dana od primitka zahtjeva za posredovanje, Hrvatska narodna banka samostalno će donijeti odluku.
(10) Hrvatska narodna banka ne može zatražiti posredovanje Europskog nadzornog tijela za bankarstvo iz stavka 8. ovoga članka nakon isteka roka od dva mjeseca od dana kada je nadležno tijelo države članice u kojoj financijski holding ili mješoviti financijski holding ima poslovni nastan primilo procjenu iz stavka 3. ovoga članka ili nakon donošenja zajedničke odluke.
(11) U slučaju mješovitog financijskog holdinga, ako Hrvatska narodna banka nije određena kao koordinator sukladno propisima kojima se uređuju financijski konglomerati, Hrvatska narodna banka će prije donošenja zajedničke odluke iz ovoga članka zatražiti suglasnost koordinatora.
(12) U slučaju iz stavka 11. ovoga članka ako koordinator ne da suglasnost na prijedlog zajedničke odluke, Hrvatska narodna banka će zatražiti posredovanje Europskog nadzornog tijela za bankarstvo ili Europskog nadzornog tijela za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje (EIOPA).
(13) Zajednička odluka donesena u skladu s ovim člankom ne utječe na obveze koje proizlaze iz propisa kojima se uređuju financijski konglomerati i propisa kojima se uređuje poslovanje društava za osiguranje.
Zajednička odluka o ispunjenju uvjeta financijskog holdinga ili mješovitog financijskog holdinga kada Hrvatska narodna banka nije konsolidirajuće nadzorno tijelo
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 91.
(1) Kada financijski holding ili mješoviti financijski holding ima poslovni nastan u Republici Hrvatskoj te kada Hrvatska narodna banka nije konsolidirajuće nadzorno tijelo, razmjenjivat će s konsolidirajućim nadležnim tijelom informacije vezane za taj holding.
(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka Hrvatska narodna banka će surađivati s konsolidirajućim nadzornim tijelom radi donošenja zajedničke odluke o ispunjenju uvjeta iz članka 87. stavka 11. i članka 88. stavka 2. ili 5. ovoga Zakona i nalaganja mjera iz članka 89. ovoga Zakona ovoga Zakona.
(3) Zajednička odluka iz stavka 2. ovoga članka donijet će se u roku od dva mjeseca od dana primitka procjene koju je izradilo konsolidirajuće nadzorno tijelo.
(4) Ako je zajednička odluka iz stavka 3. ovoga članka donesena, Hrvatska narodna banka će na temelju nje donijeti rješenje i dostaviti ga financijskom holdingu ili mješovitom financijskom holdingu koji ima poslovni nastan u Republici Hrvatskoj.
(5) Ako postoje različita mišljenja u vezi s donošenjem zajedničke odluke iz stavka 3. ovoga članka, Hrvatska narodna banka suzdržat će se od donošenja odluke i zatražit će posredovanje Europskog nadzornog tijela za bankarstvo u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 1093/2010.
(6) Ako Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo donese odluku u roku od mjesec dana od primitka zahtjeva za posredovanje, zajednička odluka donijet će se u skladu s tom odlukom.
(7) Ako Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo ne donese odluku u roku od mjesec dana od primitka zahtjeva za posredovanje, Hrvatska narodna banka će samostalno donijeti odluku.
(8) Hrvatska narodna banka ne može zatražiti posredovanje Europskog nadzornog tijela za bankarstvo iz stavaka 5. ovoga članka nakon isteka razdoblja od dva mjeseca od primitka procjene konsolidirajućeg nadzornog tijela ili nakon donošenja zajedničke odluke.
Ukidanje odobrenja financijskom holdingu i mješovitom financijskom holdingu
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 92.
Hrvatska narodna banka ukinut će odobrenje iz članka 87. ovoga Zakona ako matični financijski holding u RH, matični mješoviti financijski holding u RH, matični financijski holding iz EU-a sa sjedištem u RH i matični mješoviti financijski holding iz EU-a sa sjedištem u RH ne poduzmu mjere potrebne za osiguravanje usklađenosti dijela trećeg, četvrtog, šestog i sedmog Uredbe (EU) br. 575/2013, ili zahtjeva vezanog uz visinu dodatnog regulatornog kapitala koji je svojim rješenjem naložila Hrvatska narodna banka u skladu s člancima 105. stavkom 1. točkom 1. ovoga Zakona, ili posebnog zahtjeva vezanog uz likvidnost u skladu s člancima 105. stavkom 1. točkom 16. ovoga Zakona.
Posredničko matično društvo u EU-u
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 93.
(1) Dvije ili više institucija s poslovnim nastanom u Europskoj uniji koje pripadaju istoj grupi iz treće zemlje dužne su odrediti jedinstveno posredničko matično društvo s poslovnim nastanom u Europskoj uniji (u daljnjem tekstu: posredničko matično društvo u EU-u).
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Hrvatska narodna banka u suradnji s drugim nadležnim tijelima nadležnim za nadzor odnosno superviziju članice grupe iz treće zemlje može donijeti odluku da grupa iz treće zemlje može osnovati dva posrednička matična društva u EU-u ako zajednički utvrde da određivanje jedinstvenog posredničkog matičnog društva u EU-u:
− nije uskladivo s obveznim zahtjevom za razdvajanje djelatnosti koji je uređen propisima ili je takvu odluku donijelo nadležno tijelo treće zemlje u kojoj krajnje matično društvo grupe iz treće zemlje ima mjesto uprave ili
− bi, sukladno procjeni nadležnog sanacijskog tijela posredničkog matičnog društva u EU-u, mogućnost sanacije bila manje učinkovita nego u slučaju dvaju posredničkih matičnih društava u EU-u.
(3) Kreditna institucija koja je dobila odobrenja iz članka 14. ovoga Zakona i koja je s još jednom institucijom s poslovnim nastanom u EU-u članica grupe iz treće zemlje dužna je:
1. imati posredničko matično društvo u EU-u ili
2. biti imenovana kao posredničko matično društvo.
(4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, kreditna institucija koja je dobila odobrenje iz članka 14. ovoga Zakona, a koja je dio grupe iz treće zemlje nije dužna imati posredničko matično društvo u EU-u ili, sukladno stavku 3. ovoga članka, biti određena kao posredničko matično društvo u EU-u ako je:
− ukupna vrijednost imovine u Europskoj uniji svih članica grupe iz treće zemlje manja od 40 milijardi eura ili
− kreditna institucija koja je dobila odobrenje iz članka 14. ovoga Zakona jedina institucija iz te grupe koja posluje u Europskoj uniji.
(5) Posredničko matično društvo u EU-u može biti kreditna institucija koja je dobila odobrenje iz članka 14. ovoga Zakona ili financijski holding odnosno mješoviti financijski holding koji je dobio odobrenje iz članka 87. ovoga Zakona.
(6) Iznimno od stavka 5. ovoga članka, kada nijedna institucija nije kreditna institucija ili ako se mora osnovati drugo posredničko matično društvo u EU-u u vezi s investicijskim uslugama, tada posredničko matično društvo u EU-u ili drugo posredničko matično društvo u EU-u može biti investicijsko društvo kojem je odobren rad u skladu s člankom 5. stavkom 1. Direktive 2014/65/EU a koje je podložno propisu kojim se uređuje sanacija kreditnih institucija i investicijskih društava odnosno nacionalnom propisu država članica u koji je prenesena Direktiva 2014/59/EU.
(7) Za potrebe ovoga članka ukupna vrijednost imovine grupe iz treće zemlje u Europskoj uniji je zbroj sljedećeg:
− ukupnog iznosa imovine svake institucije u EU-u koja je članica grupe iz treće zemlje kako je iskazana u njezinoj konsolidiranoj bilanci ili kako je iskazana u njihovim pojedinačnim bilancama ako bilanca institucija nije konsolidirana te
− ukupnog iznosa imovine svake podružnice grupe iz treće zemlje koja je dobila odobrenje za osnivanje podružnice u EU-u u skladu s ovim Zakonom, zakonom kojim se uređuje tržište kapitala ili Uredbom (EU) br. 600/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o tržištima financijskih instrumenata i izmijeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (Tekst značajan za EGP) (SL L 173, 12. 6. 2014.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 600/2014).
(8) Hrvatska narodna banka za svaku grupu iz treće zemlje koja posluje na području Republike Hrvatske Europskom nadzornom tijelu za bankarstvo dostavlja sljedeće informacije:
− nazive i ukupan iznos imovine za svaku instituciju članicu grupe iz treće zemlje koja posluje na području Republike Hrvatske
− nazive i ukupan iznos imovine koja se odnosi na svaku podružnicu koja je dobila odobrenje za osnivanje podružnice iz treće zemlje u skladu s ovim Zakonom i zakonom kojim se uređuje tržište kapitala ili Uredbom (EU) br. 600/2014, te vrste usluga za koje su dobile odobrenje
− naziv i vrstu svakog posredničkog matičnog društva u EU-u koje ima sjedište u Republici Hrvatskoj i naziv grupe iz treće zemlje kojoj to društvo pripada.
(9) U smislu ovoga članka pojam institucija uključuje i investicijsko društvo.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
XI. SUPERVIZIJA KREDITNIH INSTITUCIJA
XI.1. OPĆE ODREDBE
Ciljevi i načela supervizije
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 94.
(1) Osnovni su ciljevi supervizije koju obavlja Hrvatska narodna banka održavanje povjerenja u hrvatski bankovni sustav te pridonošenje njegovoj sigurnosti i stabilnosti.
(2) Hrvatska narodna banka ovlaštena je obavljati superviziju kreditnih institucija koje su temeljem ovoga Zakona dobile odobrenje za rad uključujući i aktivnosti koje one provode temeljem slobode pružanja usluga u skladu s glavom III. ovoga Zakona, ne dovodeći u pitanje one odredbe nacionalnih propisa država članica kojima su prenesene odredbe Direktive 2013/36/EU, a koje dodjeljuju ovlasti nadležnim tijelima države članice domaćina.
(3) Primjena stavka 2. ovoga članka ne isključuju obavljanje supervizije na konsolidiranoj osnovi u skladu s ovim Zakonom.
Supervizorske ovlasti Hrvatske narodne banke
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 95.
(1) Pri provođenju supervizorskih ovlasti iz ove glave Hrvatska narodna banka je ovlaštena poduzimati radnje koje su potrebne radi izvršavanja supervizije sukladno odredbama ovoga Zakona prema:
− kreditnoj instituciji sa sjedištem u Republici Hrvatskoj uključujući i njezine podružnice izvan Republike Hrvatske
− financijskom holdingu iz glave X. ovoga Zakona
− mješovitom financijskom holdingu s iz glave X. ovoga Zakona.
(2) Hrvatska narodna banka ovlasti iz ovoga članka može obavljati:
1. samostalno
2. u suradnji s drugim nadležnim tijelima
3. prijenosom obavljanja zadataka na druga tijela i osobe, pod odgovornošću Hrvatske narodne banke i
4. podnošenjem prijava i zahtjeva pravosudnim i drugim nadležnim tijelima.
(3) U skladu sa stavkom 2. točkom 3. ovoga članka za obavljanje pojedinih zadataka u vezi s obavljanjem nadzora u poslovnim prostorijama subjekta iz stavka 1. ovoga članka guverner Hrvatske narodne banke može ovlastiti ovlaštenog revizora, revizorsko društvo ili druge stručno osposobljene osobe.
(4) Osobe iz stavka 3. ovoga članka imaju pri obavljanju zadataka povezanih s obavljanjem nadzora u poslovnim prostorijama jednake ovlasti kao i ovlaštene osobe Hrvatske narodne banke.
(5) Hrvatska narodna banka ne rješava pojedinačne prigovore pravnih i fizičkih osoba koji nisu potrošači, a koji proizlaze iz njihovih poslovnih odnosa s kreditnim institucijama.
Sadržaj supervizije
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 96.
Hrvatska narodna banka ovlaštena je obavljati superviziju kreditnih institucija:
1. provođenjem postupka supervizorske provjere i ocjene kreditnih institucija iz članka 98. ovoga Zakona
2. provjerom primjene odredbi ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, osim odredbi glave XXIII. ovoga Zakona, te provjerom primjene odredbi Uredbe (EU) br. 575/2013 i propisa Europske unije donesenih na temelju Direktive 2013/36/EU i Uredbe (EU) br. 575/2013
3. nalaganjem mjera i izvršavanjem ovlasti u skladu s odredbama ovoga Zakona i Uredbe (EU) br. 575/2013
4. izdavanjem odobrenja, suglasnosti i mišljenja, kontinuiranom provjerom odobrenja za primjenu internih modela, te procjenjivanjem kreditne institucije u skladu s ovim Zakonom, Uredbom (EU) br. 575/2013 i drugim propisima Europske unije kojima se uređuje poslovanje kreditnih institucija a koja su u nadležnosti Hrvatske narodne banke kao nadležnog tijela.
5. provođenjem ovlasti koje se odnose na krizno upravljanje iz glave XIX. ovoga Zakona.
Ovlasti Hrvatske narodne banke pri provođenju supervizije
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 97.
(1) Hrvatska narodna banka ovlaštena je za potrebe izvršavanja supervizije iz članka 96. ovoga Zakona:
1. prikupljati informacije i
2. provoditi potrebne radnje.
(2) Ovlast iz stavka 1. točke 1. ovoga članka uključuje ovlast Hrvatske narodne banke da zahtijeva dostavljanje svih informacija koje su joj potrebne kako bi mogla obavljati superviziju iz članka 96. ovoga Zakona uključujući informacije koje se dostavljaju u redovitim vremenskim razmacima i u utvrđenim formatima za potrebe supervizije i s njima povezane statističke potrebe, i to od sljedećih osoba:
− kreditne institucije s poslovnim nastanom u Republici Hrvatskoj
− financijskog holdinga s poslovnim nastanom u Republici Hrvatskoj
− mješovitog financijskog holdinga s poslovnim nastanom u Republici Hrvatskoj
− mješovitog holdinga s poslovnim nastanom u Republici Hrvatskoj
− osobe koja pripada osobi iz točaka 1. do 4. ovoga stavka
− financijskog holdinga i mješovitog financijskog holdinga iz glave X. ovoga Zakona i
− pružatelja usluge eksternalizacije nekoj od osoba iz podstavaka 1. do 4. i podstavka 6. ovoga stavka, uključujući treće strane pružatelje IKT usluga iz poglavlja V. Uredbe (EU) 2022/2554.
(3) Ovlast iz stavka 1. točke 2. ovoga članka, kada je to potrebno za obavljanje supervizije iz članka 96. ovoga Zakona, uključuje provođenje svih potrebnih radnji nad bilo kojom osobom iz stavka 2. ovoga članka koja ima poslovni nastan ili se nalazi u Republici Hrvatskoj, uključujući i sljedeće ovlasti:
− zatražiti dostavljanje dokumenata
− obaviti pregled poslovnih knjiga i evidencije osoba iz stavka 2. ovoga članka uključujući pribavljanje preslika i izvadaka iz tih knjiga i evidencija
− zatražiti pisana i usmena objašnjenja od osoba iz stavka 2. ovoga članka kao i od članova njihovog upravljačkog tijela, zastupnika i radnika
− obaviti razgovore s bilo kojom osobom, koja pristane na razgovor za potrebe prikupljanja informacija koje su potrebne za provođenje supervizije
− uvažavajući druge uvjete utvrđene propisima Europske unije, obaviti nadzor u poslovnim prostorijama pravnih osoba iz stavka 2. ovoga članka u sjedištu i na ostalim mjestima na kojima osoba posluje, i ako je Hrvatska narodna banka konsolidirajuće nadzorno tijelo, uz prethodnu obavijest relevantnom nadležnom tijelu svih drugih društava uključenih u superviziju na konsolidiranoj osnovi.
(4) Osim u slučajevima provedbe supervizije nad subjektima iz članka 95. stavka 1. ovoga Zakona, ako je prema nacionalnom pravu države članice u kojoj se obavlja nadzor iz stavka 3. podstavka 5. ovoga članka potrebno odobrenje pravosudnog tijela Hrvatska narodna banka je ovlaštena pribaviti odgovarajuće odobrenje tog pravosudnih tijela.
(5) Kvalificirani imatelj i osoba koja je usko povezana s kreditnom institucijom, dužni su na zahtjev Hrvatske narodne banke, a u svrhu postizanja ciljeva supervizije kreditne institucije, dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci odgovarajuća izvješća i informacije.
(6) Osobe iz stavka 2. ili 5. ovoga članka dužne su postupiti u skladu sa zahtjevom Hrvatske narodne banke iz stavka 2., 3. i 5. ovoga članka i to se ne smatra kršenjem obveze čuvanja tajne koja proizlazi iz zakona ili ugovora.
(7) U smislu stavka 3. podstavka 3. ovoga članka Hrvatska narodna banka može osobito od članova upravljačkog tijela ili drugih radnika subjekata iz članka 95. stavka 1. ovoga Zakona zatražiti izvješća, očitovanja, informacije, dokumentaciju, sastavljanje pisanog izvješća ili davanje izjave o pitanjima važnim za provođenje supervizije odnosno nadzora ili za izvršavanje ostalih zadataka iz područja nadležnosti Hrvatske narodne banke.
(8) Osobe iz stavka 7. ovoga članka dužne su dostaviti tražena izvješća, očitovanja, informacije, dokumentaciju i izjave u roku koji odredi Hrvatska narodna banka, a koji ne može biti kraći od tri dana.
(9) Pri provođenju nenajavljene pretrage poslovnih prostorija, zemljišta i prijevoznih sredstava, ako osoba ometa provođenje te pretrage, Hrvatska narodna banka će od Visokog upravnog suda Republike Hrvatske zatražiti nalog za provedbu nenajavljene pretrage poslovnih prostorija, zemljišta i prijevoznih sredstava, dokumenata, isprava i stvari koje se ondje nalaze, kao i pečaćenje te privremeno oduzimanje predmeta, osobito ako postoji opasnost od skrivanja ili uništenja dokaza, a koji su nužni za provođenje supervizije iz članka 96. ovoga Zakona, a razumno je pretpostaviti da se oni nalaze u određenom prostoru ili kod određene osobe. U smislu Uredbe (EU) br. 1024/2013, Hrvatska narodna banka će zahtjev za takav nalog podnijeti Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske i kada isti zatraži Europska središnja banka.
(10) Iznimno od stavaka 1. do 9. ovoga članka, ako je nad kreditnom institucijom otvoren postupak sanacije, Hrvatska narodna banka ne provodi redovan proces supervizije predmetne institucije tijekom trajanja postupka sanacije odnosno do okončanja postupka sanacije.
(11) Kada Hrvatska narodna banka, provodi nadzor iz stavka 3. podstavka 5. ovoga članka ostalih osoba koje nisu kreditne institucije, odredbe ovoga Zakona i podzakonskog propisa iz stavka 13. ovoga članka primjenjuju se na odgovarajući način i na sve ostale osobe iz stavka 2. ovoga članka koje nisu kreditne institucije.
(12) Nakon provedbe supervizije u prostorijama kreditne institucije Hrvatska narodna banka sastavlja izvještaj o provedenom nadzoru koji se dostavlja kreditnoj instituciji.
(13) Hrvatska narodna banka podzakonskim propisom detaljnije uređuje uvjete i način provedbe supervizije, izricanja mjera te obveze tijela kreditne institucije i drugih osoba iz ovoga članka tijekom i nakon supervizije koju obavlja Hrvatska narodna banka.
Postupak supervizorske provjere i ocjene kreditnih institucija
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 98.
(1) Uzimajući u obzir tehničke kriterije iz članka 99. ovoga Zakona u okviru obavljanja supervizije Hrvatska narodna banka provodi postupak supervizorske provjere i ocjene kreditnih institucija (u daljnjem tekstu: postupak provjere i ocjene) kojom provjerava sustave upravljanja, strategije, politike, postupke i procedure koje je kreditna institucija donijela radi usklađivanja svojeg poslovanja s odredbama ovoga Zakona, osim odredbi glave XXIII. ovoga Zakona, podzakonskim propisima donesenima na temelju ovoga Zakona, Uredbom (EU) br. 575/2013 i propisima Europske unije donesenima na temelju Direktive 2013/36/EU i Uredbe (EU) br. 575/2013, te procjenjuje:
− rizike kojima kreditna institucija jest ili bi mogla biti izložena
− rizike koji su utvrđeni provođenjem testiranja otpornosti na stres, uzimajući u obzir vrstu, opseg i složenost poslova kreditne institucije
− rizike utvrđene testiranjem digitalne operativne otpornosti u skladu s poglavljem IV. Uredbe (EU) 2022/2554.
(2) Opseg provjere i ocjene iz stavka 1. ovoga članka obuhvaća sve zahtjeve iz ovoga Zakona, osim odredbi glave XXIII. ovoga Zakona, te obuhvaća sve zahtjeve iz podzakonskih propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, Uredbe (EU) br. 575/2013 i propisa Europske unije donesenih na temelju Direktive 2013/36/EU i Uredbe (EU) br. 575/2013.
(3) Na temelju provjere i ocjene iz stavka 1. ovoga članka Hrvatska narodna banka utvrđuje osiguravaju li sustavi upravljanja, strategije, politike, postupci i procedure koje je uspostavila kreditna institucija te regulatorni kapital i likvidnost kreditne institucije, primjeren sustav upravljanja i pokrivenost rizika.
(4) Hrvatska narodna banka će se pri utvrđivanju učestalosti i intenziteta provođenja postupka provjere i ocjene iz stavka 1. ovoga članka za pojedinu kreditnu instituciju rukovoditi veličinom i sistemskim značajem kreditne institucije te vrstom, opsegom i složenošću poslova koje kreditna institucija obavlja kao i načelom razmjernosti, a u skladu s kriterijima objavljenima na temelju članka 172. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona.
(5) Hrvatska narodna banka postupak provjere i ocjene iz stavka 1. ovoga članka obavlja najmanje jedanput godišnje za kreditnu instituciju obuhvaćenu planom supervizije iz članka 100. stavka 3. ovoga Zakona.
(6) U svrhu primjene načela razmjernosti iz stavka 4. ovoga članka, Hrvatska narodna banka može dodatno razmotriti i jesu li ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
1. kreditna institucija nije GSV kreditna institucija, GSV kreditna institucija izvan EU-a ili GSV subjekt
2. kreditna institucija nije utvrđena kao OSV kreditna institucija u skladu s člancima 246. i 247. ovoga Zakona
3. kreditna institucija je dio grupe u kojoj su matična institucija i velika većina institucija kćeri međusobno povezane na način koji zahtijeva pripremu godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja u skladu s nacionalnim propisima država članica kojima je prenesen članak 22. Direktive 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o godišnjim financijskim izvještajima, konsolidiranim financijskim izvještajima i povezanim izvješćima za određene vrste poduzeća, o izmjeni Direktive 2006/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i o stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 78/660/EEZ i 83/349/EEZ (Tekst značajan za EGP) (SL L 182, 29. 6. 2013.)
4. institucije kćeri iz točke 3. ovoga stavka ispunjavaju sve sljedeće uvjete:
a) ispunjavaju uvjete, ili velika većina njih ispunjava uvjete, da se smatraju uzajamnim institucijama, zadrugama ili štednim institucijama u skladu s člankom 27. stavkom 1. točkom (a) Uredbe (EU) br. 575/2013, a primjenjivo nacionalno pravo uključuje gornju granicu ili ograničenje maksimalne razine raspodjela i
b) na pojedinačnoj ili potkonsolidiranoj osnovi njihova ukupna imovina ne premašuje 30 milijardi eura.
(7) Radi provedbe postupka provjere i ocjene Hrvatska narodna banka prema potrebi, ali najmanje jednom godišnje provodi testiranja otpornosti kreditnih institucija na stres.
(8) Kreditna institucija i treća strana koja djeluje u svojstvu savjetnika kreditne institucija pri provedbi testiranja otpornosti na stres iz stavka 7. ovoga članka, ne smije svojim aktivnostima kao što su ocjenjivanje na osnovi referentnih vrijednosti, međusobna razmjena informacija, sporazumi o zajedničkom postupanju ili optimizacija njihovih rezultata u testovima otpornosti na stres, narušiti testiranje otpornosti na stres koje Hrvatska narodna banka provodi u skladu sa stavkom 7. ovoga članka.
(9) Hrvatska narodna banka za potrebe utvrđivanja okolnosti iz stavka 8. ovoga članka ima sve ovlasti prikupljanja informacija i provođenje radnji iz članka 97. ovoga Zakona.
(10) Hrvatska narodna banka može prilagoditi način provođenja postupka provjere i ocjene za kreditne institucije sličnih profila rizičnosti (npr. slični modeli poslovanja ili geografski položaj izloženosti) kreditnim institucijama koje jesu ili bi mogle biti izložene sličnim rizicima ili predstavljaju slične rizike za financijski sustav, pri čemu Hrvatska narodna banka može pri provedbi postupka provjere i ocjene takvih kreditnih institucija koristiti prilagođene metodologije koje mogu uključivati rizično orijentirane referentne vrijednosti i kvantitativne pokazatelje te uzeti u obzir i specifične rizike pojedine kreditne institucije.
(11) Prilagodba načina provođenja postupka provjere i ocjene iz stavka 10. ovoga članka ne onemogućava nalaganje supervizorskih mjera iz članka 105. ovoga Zakona svakoj pojedinoj kreditnoj instituciji obuhvaćenoj tom metodologijom, a koje odgovaraju rizicima kojima je ta kreditna institucija izložena ili bi mogla biti izložena.
(12) Ako Hrvatska narodna banka pri provođenju postupka provjere i ocjene, a posebno prilikom ocjenjivanja sustava upravljanja, poslovnog modela ili poslova kreditne institucije utvrdi okolnosti koje upućuju na postojanje opravdanih razloga za sumnju da se pranje novca ili financiranje terorizma obavlja ili da je obavljeno ili da je bilo takvih pokušaja u kreditnoj instituciji, odnosno ako u kreditnoj instituciji postoji povećani rizik od pranja novca ili financiranja terorizma, o tome će obavijestiti Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo i nadležno nadzorno tijelo za provedbu nadzora u području sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma u skladu s propisom kojim se u nacionalni propis prenosi Direktiva (EU) 2015/849 te o zajedničkim rezultatima obavijestiti Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo.
(13) U slučaju iz stavka 12. ovoga članka Hrvatska narodna banka naložit će, ako ocijeni potrebnim, kreditnoj instituciji odgovarajuće supervizorske mjere.
(14) Hrvatska narodna banka obavještava Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo o:
− načinu provedbe postupka provjere i ocjene iz članka 98. ovoga Zakona
− metodologiji na kojoj se temelje odluke iz članka 98., 99., 101., 103., 105. i 110. ovoga Zakona
− rezultatu postupka provjere i ocjene ako se utvrdi da kreditna institucija može predstavljati sistemski rizik uređen člankom 23. Uredbe (EU) br. 1093/2010.
Tehnički kriteriji za postupak provjere i ocjene
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 99.
(1) Pri provođenju postupka provjere i ocjene iz članka 98. ovoga Zakona Hrvatska narodna banka, će osim izloženosti kreditnom, tržišnom i operativnom riziku te upravljanja tim rizicima, obuhvatit najmanje i sljedeće:
1. rezultate testiranja otpornosti na stres koji provodi kreditna institucija koja primjenjuje pristup zasnovan na internim rejting-sustavima u skladu s člankom 177. Uredbe (EU) br. 575/2013
2. izloženost koncentracijskom riziku i upravljanje tim rizikom od strane kreditne institucije, uključujući njezinu usklađenost sa zahtjevima određenima u dijelu četvrtom Uredbe (EU) br. 575/2013 i propisom donesenim na temelju članka 182. stavka 9. točke 1. ovoga Zakona
3. robusnost, prikladnost i način primjene politika i procedura koje kreditna institucija provodi za upravljanje rezidualnim rizikom povezanim s upotrebom priznatih tehnika smanjenja kreditnog rizika
4. opseg u kojem je regulatorni kapital koji kreditna institucija drži adekvatan s aspekta imovine koju je kreditna institucija sekuritizirala, imajući na umu ekonomski sadržaj transakcije kao i stupanj ostvarenog prijenosa rizika
5. izloženost likvidnosnom riziku te mjerenje i upravljanje tim rizikom od strane kreditne institucije, uključujući izradu analiza različitih scenarija, upravljanje instrumentima za smanjenje rizika (posebice razinom, sastavom i kvalitetom zaštitnog sloja likvidnosti), te učinkovite planove za nepredvidive okolnosti
6. utjecaj učinaka diversifikacije i način na koji su ti učinci uključeni u sustav mjerenja rizika
7. rezultate testiranja otpornosti na stres koje provodi kreditna institucija koja upotrebljava interni model za izračun kapitalnih zahtjeva za tržišni rizik u skladu s dijelom trećim glavom IV. poglavljem 5. Uredbe (EU) br. 575/2013
8. geografski položaj izloženosti kreditne institucije
9. model poslovanja kreditne institucije i
10. je li kreditna institucija usvojila i primijenila odgovarajuće procedure i provedbene mjere povezane s mjerljivim ciljevima i ključnim točkama utvrđenima u planovima koje treba izraditi u skladu s člankom 183. stavkom 1. točkom d) ovoga Zakona.
(2) Hrvatska narodna banka će, pored navedenog u stavku 1. točki 2. ovoga članka, procjenjivati i pratiti razvoj praksi kreditne institucije u vezi s upravljanjem koncentracijskim rizikom koji proizlazi iz izloženosti prema središnjim drugim ugovornim stranama, što uključuje planove izrađene u skladu s člankom 183. stavkom 1. točkom e) ovoga Zakona te napredak koji je kreditna institucija postigla u prilagodbi svojih poslovnih modela zahtjevima utvrđenima u članku 7.a Uredbe (EU) br. 648/2012.
(3) U svrhu postupka provjere i ocjene iz stavka 1. točke 5. ovoga članka, Hrvatska narodna banka redovito provodi sveobuhvatnu ocjenu ukupnog upravljanja likvidnosnim rizikom od strane kreditne institucije i promiče razvoj dobrih internih metodologija, uzimajući pritom u obzir ulogu te kreditne institucije na financijskom tržištu.
(4) Hrvatska narodna banka pratit će kretanja vezana uz profile rizičnosti likvidnosnog rizika, kao što su dizajn i volumen proizvoda, upravljanje rizicima, politike izvora financiranja i koncentracije izvora financiranja a u slučaju da utvrdi da bi ta kretanja mogla dovesti do nestabilnosti pojedine kreditne institucije ili financijskog sustava, Hrvatska narodna banka će poduzeti odgovarajuće mjere i o njima obavijestiti Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo.
(5) Za potrebe stavka 3. ovoga članka, Hrvatska narodna banka s dužnom pozornosti razmatra mogući učinak svojih odluka na stabilnost financijskog sustava u svim drugim relevantnim državama članicama.
(6) Ako Hrvatska narodna banka u obavljanju postupka provjere i ocjene utvrdi da je kreditna institucija pružila implicitnu potporu sekuritizaciji više od jedanput, naložit će kreditnoj instituciji supervizorske mjere, a s obzirom na povećana očekivanja da će kreditna institucija pružati daljnju potporu svojoj sekuritizaciji, zbog čega neće uspjeti ostvariti značajan prijenos rizika.
(7) Za potrebe utvrđivanja iz članka 98. stavka 3. ovoga Zakona, Hrvatska narodna banka razmatra omogućuju li vrijednosna usklađenja za pozicije ili portfelje u knjizi trgovanja, kako je navedeno u članku 105. Uredbe (EU) br. 575/2013, kreditnoj instituciji da u kratkom razdoblju proda svoje pozicije ili ih zaštiti od rizika bez ostvarivanja značajnih gubitaka u uobičajenim tržišnim uvjetima.
(8) Osim zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka, Hrvatska narodna banka pri provođenju postupka provjere i ocjene dužna je obuhvatiti i sljedeće:
1. izloženost kreditne institucije kamatnom riziku koji proizlazi iz knjige pozicija kojima se ne trguje te će naložiti supervizorske mjere u sljedećim slučajevima:
a) u slučaju da se ekonomska vrijednost kapitala kreditne institucije utvrđena na način iz članka 182. stavka 6. ovoga Zakona smanjila za više od 15% njihova osnovnog kapitala zbog iznenadne i neočekivane promjene kamatnih stopa određenih u bilo kojem od šest nadzornih scenarija šoka koji se primjenjuju na kamatne stope i
b) u slučaju da se neto kamatni prihod institucije utvrđen na način iz članka 182. stavka 6. ovoga Zakona znatno smanjio zbog iznenadne i neočekivane promjene kamatnih stopa, kako je određeno u bilo kojem od dvaju nadzornih scenarija šoka koji se primjenjuju na kamatne stope
2. izloženost kreditne institucije riziku prekomjerne financijske poluge, koji se odražava u pokazateljima prekomjerne financijske poluge, uključujući omjer financijske poluge određen u skladu s člankom 429. Uredbe (EU) br. 575/2013
3. sustave upravljanja kreditnom institucijom, korporativnu kulturu i vrijednosti te sposobnosti uprave i nadzornog odbora da izvršavaju svoje dužnosti.
(9) Pri utvrđivanju adekvatnosti omjera financijske poluge kreditne institucije iz stavka 8. točke b) ovoga članka, kao i primjerenosti sustava upravljanja, strategija, politika, postupaka i procedura koje je donijela kreditna institucija u svrhu upravljanja rizikom prekomjerne financijske poluge, Hrvatska narodna banka uzet će u obzir model poslovanja te kreditne institucije.
(10) Za potrebe provođenja postupka provjere i ocjene iz stavka 8. točke c) ovoga članka kreditna institucija dužna je Hrvatskoj narodnoj banci omogućiti uvid u dnevni red i popratnu dokumentaciju sjednica uprave i nadzornog odbora te odbora nadzornog odbora te omogućiti uvid u rezultate internih ili eksternih ocjena uspješnosti članova uprave i nadzornog odbora.
(11) Iznimno od stavka 8. točke a) ovoga članka Hrvatska narodna banka neće naložiti supervizorske mjere ako na temelju provjere i ocjene utvrdi da:
− kreditna institucija primjereno upravlja kamatnim rizikom koji proizlazi iz poslova koji se vode u knjizi pozicija kojima se ne trguje i
− kreditna institucija nije prekomjerno izložena kamatnom riziku koji proizlazi iz poslova koji se vode u knjizi pozicija kojima se ne trguje.
(12) Za potrebe stavaka 8. i 11. ovoga članka Hrvatska narodna banka osim supervizorskih mjera iz članka 105. ovoga Zakona može kreditnoj instituciji naložiti korištenje točno određenih pretpostavki modela i parametara, a koje su dodatne u odnosu na pretpostavke koje kreditna institucija uzima u obzir u svojem izračunu ekonomske vrijednosti kapitala u okviru metodologija iz članka 182. stavaka 6. i 8. ovoga Zakona.
(13) Hrvatska narodna banka u postupku procjene i ocjene upravljanja kreditne institucije ESG rizicima:
– procjenjuju i prati razvoj ESG strategije kreditne institucije, njeno upravljanje rizicima, uključujući sustav upravljanja te opseg u kojem su kreditne institucije uspostavile odgovarajuće politike i operativne mjere povezane s mjerljivim ciljevima i ključnim točkama utvrđenima u planovima iz članka 183. stavka 1 točke d) ovoga Zakona
– procjenjuje pouzdanost planova iz članka 183. stavka 1. točke d) ovoga Zakona koji sadržavaju mjerljive ciljeve i postupke za praćenje i rješavanje ESG rizike koji nastaju u kratkoročnom, srednjoročnom i dugoročnom razdoblju te napredak postignut u rješavanju ESG rizika koji proizlaze iz procesa prilagodbe prema klimatskoj neutralnosti do 2050., kako je navedeno u Uredbi (EU) 2021/1119, kao i prema drugim relevantnim regulatornim ciljevima Europske unije u odnosu na okolišne, društvene i upravljačke čimbenike
– procjenjuje izloženost kreditne institucije ESG rizicima koja se procjenjuje i na temelju planova iz članka 183. stavka 1. točke d) ovog Zakona
(14) Pri procjeni iz stavka 13. ovoga članka Hrvatska narodna banka uzima u obzir, poslovne modele kreditne institucije, ponude proizvoda kreditne institucije povezane s održivošću, politike financiranja tranzicije, povezane politike odobravanja kredita, ESG ciljeve i ograničenja te, po potrebi, pri toj procjeni surađuje s tijelima ili javnim tijelima nadležnima za klimatske promjene i nadzor u području okoliša.
(15) Pri provođenju postupka provjere i ocjene Hrvatska narodna banka provodi procjenu sustava upravljanja i sustava upravljanja rizicima kreditne institucije koje se odnose na izloženosti kreditne institucije kriptoimovini i pružanje usluga povezanih s kriptoimovinom, između ostaloga procjenom politika i postupaka kreditne institucije za utvrđivanje rizika, kao i primjerenost rezultata prethodnih procjena kreditne institucije o izloženosti kreditne institucije riziku druge ugovorne strane i tržišnom riziku, te adekvatnosti politika i postupaka upravljanja tim rizicima.
Plan supervizije
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 100.
(1) Hrvatska narodna banka uzimajući u obzir opseg postupka provjere i ocjene iz članka 98. ovoga Zakona, najmanje jednom godišnje donosi plan supervizije kreditnih institucija.
(2) Plan supervizije iz stavka 1. ovoga članka sadržava:
– opis načina na koji će Hrvatska narodna banka obavljati superviziju i načina na koji će rasporediti resurse kojima raspolaže
– popis kreditnih institucija za koje Hrvatska narodna banka planira provesti pojačanu superviziju te način na koji namjerava provesti pojačanu superviziju i
– plan nadzora u poslovnim prostorijama kreditnih institucija, uključujući njihove podružnice i društva kćeri koji imaju poslovni nastan u drugim državama članicama, u skladu s člancima 124., 138. i 147. ovoga Zakona.
(3) Planom supervizije Hrvatska narodna banka obuhvatit će:
– kreditne institucije za koje rezultati testiranja otpornosti na stres, bilo da ih provodi kreditna institucija bilo Hrvatska narodna banka, ili rezultat postupka provjere i ocjene, upućuju na značajne rizike koji mogu utjecati na njihovu financijsku stabilnost ili upućuju na kršenje odredaba ovoga Zakona ili Uredbe (EU) br. 575/2013 i
– sve druge kreditne institucije za koje smatra da ih je potrebno obuhvatiti planom.
(4) Ako na temelju postupka provjere i ocjene iz članka 98. ovoga Zakona Hrvatska narodna banka za pojedinu kreditnu instituciju to ocijeni potrebnim, provodit će pojačanu superviziju, između ostalog i na način da će:
– povećati broj i učestalost nadzora u poslovnim prostorijama te kreditne institucije
– imenovati povjerenika u skladu s odredbama ovoga Zakona
– zatražiti dodatno ili učestalije izvještavanje Hrvatske narodne banke od strane te kreditne institucije
– obavljati dodatne ili učestalije provjere operativnih, strateških ili poslovnih planova te kreditne institucije ili
– obavljati superviziju pojedinog dijela poslovanja i praćenja rizika za koje je vjerojatno da će se ostvariti.
(5) Hrvatska narodna banka može, u skladu s odredbama ovoga Zakona, obaviti nadzor poslovanja u poslovnim prostorijama podružnice kreditne institucije iz druge države članice koja pruža usluge na području Republike Hrvatske preko podružnice, bez obzira na plan supervizije nadležnog tijela matične države članice.
Kontinuirana provjera odobrenja za upotrebu internih pristupa
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 101.
(1) Hrvatska narodna banka redovito, a najmanje svake tri godine, provjerava usklađenost kreditne institucije s propisanim zahtjevima za dobivanje prethodnog odobrenja za primjenu internih pristupa pri izračunu kapitalnih zahtjeva u skladu s dijelom trećim Uredbe (EU) br. 575/2013, posebno uzimajući u obzir promjene u poslovanju kreditne institucije kao i primjenu tih pristupa na nove proizvode.
(2) Ako postupkom iz stavka 1. ovoga članka Hrvatska narodna banka utvrdi značajne nedostatke u obuhvatu izloženosti riziku internih pristupa kreditne institucije, naložit će kreditnoj instituciji odgovarajuće supervizorske mjere za njihovo otklanjanje ili smanjenje njihovih posljedica, što može uključiti i nalaganje viših multiplikacijskih faktora ili dodatnih kapitalnih zahtjeva ili poduzimanje drugih primjerenih i učinkovitih mjera.
(3) Hrvatska narodna banka osobito provjerava i procjenjuje primjenjuje li kreditna institucija dobro razvijene i ažurirane tehnike i prakse za interne pristupe.
(4) Ako postupkom iz stavka 1. ovoga članka Hrvatska narodna banka utvrdi da za organizacijsku jedinicu za trgovanje koja upotrebljava interni model za izračun tržišnog rizika rezultati retroaktivnog testiranja ili testa za raspodjelu dobiti i gubitka upućuju na to da taj model više nije dovoljno točan, Hrvatska narodna banka preispitati će uvjete za odobrenje za uporabu tog internog modela ili uvesti odgovarajuće mjere kako bi se osiguralo poboljšanje modela u što kraćem roku.
(5) Ako je kreditnoj instituciji odobrena primjena internog pristupa pri izračunu kapitalnih zahtjeva u skladu s dijelom trećim Uredbe (EU) br. 575/2013, ali kreditna institucija više ne ispunjava propisane zahtjeve za primjenu tog pristupa, Hrvatska narodna banka zahtijevat će od kreditne institucije ili da dokaže da je utjecaj neusklađenosti beznačajan, kada je to primjenjivo u skladu s Uredbom (EU) br. 575/2013, ili da predstavi plan za pravovremenu ponovnu uspostavu usklađenosti sa zahtjevima te odredi rok za njegovu provedbu.
(6) U slučaju iz stavka 5. ovoga članka, Hrvatska narodna banka zahtijevat će poboljšanje tog plana ako nije vjerojatno da će on dovesti do potpune usklađenosti ili ako je rok neodgovarajući.
(7) Ako u slučaju iz stavka 5. ovoga članka nije vjerojatno da će kreditna institucija biti u mogućnosti ponovno uspostaviti usklađenost u odgovarajućem roku i, kada je to primjenjivo, ne dokaže da je utjecaj neusklađenosti beznačajan, Hrvatska narodna banka ukinut će rješenje kojim je dano odobrenje za korištenje internog pristupa ili izmijeniti rješenje na način da će se odobrenje ograničiti na usklađena područja ili na ona područja u kojima je usklađenost moguće postići u odgovarajućem roku.
(8) Pri provjeri iz stavka 1. ovoga članka Hrvatska narodna banka uzimat će u obzir analizu i referentna mjerila koje je izdalo Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo.
XI.2. SUPERVIZORSKE MJERE
Donošenje supervizorskih mjera
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 102.
(1) Hrvatska narodna banka pravovremeno će donijeti supervizorsku mjeru ako u okviru svojih supervizorskih ovlasti utvrdi:
1. da je kreditna institucija svojim radnjama ili propuštanjem određenih radnji postupila protivno ovom Zakonu, Uredbi (EU) br. 575/2013 ili drugim propisima kojima se uređuje poslovanje kreditne institucije
2. da je prema podacima kojima raspolaže opravdano očekivati da će u sljedećih 12 mjeseci doći do kršenja odredbi ovoga Zakona, Uredbe (EU) br. 575/2013 ili drugih propisa kojima se uređuje poslovanje kreditne institucije
3. postojanje okolnosti iz članka 107. stavka 1. ovoga Zakona
4. slabosti ili nedostatke u poslovanju kreditne institucije koje nemaju značenje kršenja propisa ili
5. da je potrebno da kreditna institucija poduzme radnje i postupke za poboljšanje poslovanja.
(2) Hrvatska narodna banka supervizorske mjere nalaže:
1. pismom preporuke ili
2. rješenjem u upravnom postupku.
(3) Hrvatska narodna banka može pokrenuti upravni postupak za donošenje rješenja kojim se nalažu supervizorske mjere nakon što utvrdi da su ispunjeni uvjeti za nalaganjem tih mjera.
(4) Ako kreditna institucija ne ispuni mjere iz pisma preporuke, Hrvatska narodna banka može supervizorske mjere istog ili sličnog sadržaja naložiti rješenjem.
(5) Pismom preporuke ili rješenjem Hrvatska narodna banka određuje rok za ispunjenje supervizorske mjere .
(6) Kreditna institucija može, najkasnije 30 radnih dana prije isteka roka iz stavka 5. ovoga članka, obrazloženim zahtjevom zatražiti produljenje roka.
(7) Iznimno od stavka 6. ovoga članka ako je rok iz stavka 5. ovoga članka jednak ili kraći od 30 radnih dana, kreditna institucija ne može zatražiti produljenje roka.
(8) Hrvatska narodna banka najkasnije do isteka roka utvrđenog pismom preporuke ili rješenjem iz stavka 5. ovoga članka odlučit će o zahtjevu iz stavka 6. ovoga članka.
(9) Ako su supervizorske mjere naložene rješenjem kreditna institucija dužna je izvršiti supervizorske mjere u rokovima kako je naloženo rješenjem Hrvatske narodne banke.
Rješenje tijekom nadzora u poslovnim prostorijama
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 103.
Iznimno od članka 102. ovoga Zakona, Hrvatska narodna banka može donijeti rješenje tijekom nadzora u poslovnim prostorijama te naložiti kreditnoj instituciji poduzimanje supervizorskih mjera koje je kreditna institucija bez odgode dužna provesti ako:
1. ovlaštena osoba pri obavljanju tog nadzora utvrdi da kreditna institucija nije organizirala poslovanje ili ne vodi poslovne knjige, poslovnu dokumentaciju i ostalu poslovnu evidenciju na način koji u svakom trenutku omogućuje provjeru posluje li kreditna institucija u skladu s propisima i pravilima o upravljanju rizicima
2. kreditna institucija obavlja poslove na način koji može pogoršati ili ugroziti njezinu likvidnost ili solventnost
3. kreditna institucija obavlja poslove na način da je opravdano očekivati da će do završetka tog nadzora doći do kršenja odredbi ovoga Zakona, Uredbe (EU) br. 575/2013 ili drugih propisa kojima se uređuje poslovanje kreditne institucije ili
4. ne postoji mogućnost nastavka tog nadzora u kreditnoj instituciji.
Izvješćivanje Hrvatske narodne banke o izvršenju supervizorskih mjera
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 104.
(1) Pismom preporuke ili rješenjem kojima nalaže supervizorske mjere Hrvatska narodna banka može naložiti kreditnoj instituciji i da u određenom roku izvijesti Hrvatsku narodnu banku o izvršenju naloženih mjera.
(2) Kreditna institucija dužna je u roku iz stavka 1. ovoga članka izvijestiti Hrvatsku narodnu banku o izvršenju mjera te tome priložiti informaciju, dokumentaciju i druge dokaze.
Vrste supervizorskih mjera
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 105.
(1) Hrvatska narodna banka može, u okviru postupka provjere i ocjene iz članaka 98. i 99. ovoga Zakona, kontinuiranog nadzora odobrenja za upotrebu internih pristupa iz članka 101. ovoga Zakona i u slučajevima iz članka 102. ovoga Zakona, osim ostalih mjera propisanih ovim Zakonom, kreditnoj instituciji supervizorskim mjerama osobito:
1. naložiti da ima dodatni regulatorni kapital, iznad onoga zahtijevanog Uredbom (EU) br. 575/2013 prema uvjetima iz članka 107. ovoga Zakona
2. naložiti jačanje sustava upravljanja, strategija, politika, postupaka i procedura provedenih u skladu s člancima 180. i 181. ovoga Zakona uključujući:
a) poboljšanje strategija i postupaka procjenjivanja adekvatnosti internog kapitala
b) poboljšanje računovodstvenog i informacijskog sustava
c) poboljšanje sustava unutarnjih kontrola
3. naložiti da dostavi plan za ponovnu uspostavu usklađenosti s bonitetnim zahtjevima u skladu s ovim Zakonom i Uredbom (EU) br. 575/2013. i odrediti rok za njegovu provedbu, uključujući poboljšanja tog plana vezano uz opseg i rok
4. naložiti primjenu posebnih politika rezerviranja ili tretman imovine za potrebe kapitalnih zahtjeva
5. naložiti pravilno vrednovanje bilančnih i izvanbilančnih stavki
6. zabraniti odnosno ograničiti poslove, među ostalim u vezi s primanjem depozita, poslovanjem ili poslovnom mrežom kreditne institucije ili naložiti prestanak aktivnosti koje predstavljaju prekomjerne rizike za stabilnost određene kreditne institucije uključujući:
a) zabranu odnosno ograničenje odobravanja kredita
b) zabranu odnosno ograničenje pružanja priznatih i dodatnih financijskih usluga
c) zabranu odnosno ograničenje stjecanja udjela u investicijskim fondovima
d) ograničenje rasta imovine i izvanbilančnih rizičnih stavki kreditne institucije
e) naložiti prodaju dionica ili poslovnih udjela ili likvidaciju društva kćeri kreditne institucije
f) zabraniti odnosno ograničiti zaključivanje poslova s pojedinim dioničarima, članovima uprave, članovima nadzornog odbora, prokuristima, društvima koja su usko povezana s kreditnom institucijom i s njom povezanim osobama
g) zabraniti ili ograničiti uvođenje novih proizvoda
7. naložiti mjere kojima se određuju posebni uvjeti poslovanja kreditne institucije, a koji mogu sadržavati najniže odnosno najviše kamatne stope, rokove dospijeća potraživanja i obveza te druge uvjete
8. naložiti prodaju materijalne i ostale imovine kreditne institucije
9. naložiti promjenu područja poslovanja, odnosno strukture usluga koje pruža kreditna institucija
10. naložiti smanjenje rizika koji su povezani s njezinim aktivnostima, proizvodima ili sustavima, uključujući aktivnosti povezane s eksternalizacijom
11. naložiti da iznos varijabilnih primitaka ograniči na postotak neto prihoda kada ti primici nisu u skladu s održavanjem adekvatne razine regulatornog kapitala
12. naložiti da neto dobit upotrijebi za jačanje regulatornog kapitala
13. naložiti privremenu zabranu ili ograničiti isplatu dividende ili bilo kojeg drugog oblika isplate dobiti te obračun i isplatu raspodjela imateljima instrumenata dodatnog osnovnog kapitala ako zabrana ili ograničenje ne predstavlja nastanak statusa neispunjavanja obveze kreditne institucije
14. naložiti smanjenje troškova poslovanja, uključujući ograničenje plaća i drugih primitaka članova uprave, članova nadzornog odbora i radnika kreditne institucije
15. naložiti obvezu češćeg ili dodatnog izvješćivanja Hrvatske narodne banke, uključujući izvješćivanje o pozicijama regulatornog kapitala, likvidnosti i financijskoj poluzi pod uvjetima iz članka 106. ovoga Zakona
16. naložiti ispunjenje posebnih zahtjeva za likvidnost, uključujući ograničenja ročnih neusklađenosti između imovine i obveza
17. naložiti javnu objavu dodatnih informacija
18. naložiti smanjenje rizika koji kratkoročno, srednjoročno i dugoročno proizlaze iz ESG čimbenika, uključujući i one koji proizlaze iz procesa prilagodbe i tranzicije prema relevantnim pravnim i regulatornim ciljevima Republike Hrvatske, ili kad je primjenjivo druge države članice, Europske unije ili trećih zemalja na način da prilagode svoje poslovne strategije, sustave unutarnjeg upravljanja i upravljanje rizicima, u svrhu čega može naložiti jačanje ciljeva, mjera i aktivnosti uključenih u planove iz članka 183. stavka 1. točke d) ovoga Zakona
19. naložiti da provede testiranje otpornosti na stres ili analizu scenarija kako bi procijenila rizike koji proizlaze iz izloženosti kriptoimovini i pružanja usluga povezanih s kriptoimovinom
20. naložiti da smanji izloženosti prema toj središnjoj drugoj ugovornoj strani ili da uskladi izloženosti na svim svojim računima za poravnanje u skladu s člankom 7.a Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju (Tekst značajan za EGP) (SL L 20, 27. 7. 2012.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 648/2012), ako Hrvatska narodna banka ocijeni da postoji prekomjerni koncentracijski rizik koji proizlazi iz izloženosti prema središnjoj drugoj ugovornoj strani,
21. naložiti da razriješi predsjednika, člana ili članove uprave i da imenuje novoga predsjednika, člana ili članove uprave kreditne institucije
22. naložiti da imenuje odgovarajuće odbore za pojedina područja poslovanja koji su u nadležnosti nadzornog odbora
23. naložiti poboljšavanje ili ograničavanje primjene pojedinog internog pristupa ili modela iz članka 185. ovoga Zakona
24. naložiti da razriješi nositelja ključne funkcije i imenuje novoga
25. naložiti da provede mjeru prema preporuci Vijeća za financijsku stabilnost
26. naložiti smanjenje, odnosno ograničiti izloženosti kreditne institucije
27. naložiti poboljšanje postupaka naplate dospjelih potraživanja
28. naložiti da se kreditna institucija koja ispunjava uvjete iz članka 4. stavka 1. točke 145. od a) do h) Uredbe (EU) br. 575/2013 ne može smatrati malom i jednostavnom kreditnom institucijom
29. naložiti da Hrvatskoj narodnoj banci u određenom roku dostavi izvještaj ovlaštenog revizora o otklanjanju nezakonitosti
30. naložiti drugu mjeru koju smatra primjerenom i razmjernom kako bi kreditna institucija uklonila slabosti i nedostatke u poslovanju koje nemaju značenje kršenja propisa ili uskladila svoje poslovanje s odredbama ovoga Zakona, Uredbe (EU) br. 575/2013 i drugim propisima kojima se uređuje poslovanje kreditnih institucija
31. naložiti kreditnoj instituciji da prekine i više ne ponavlja neko postupanje.
(2) Ako Hrvatska narodna banka ocijeni da interni sustavi koje kreditna institucija primjenjuje za potrebe vrednovanja rizika iz članka 182. stavaka 6. i 7. ovoga Zakona nisu zadovoljavajući, naložit će kreditnoj instituciji da upotrebljava standardiziranu metodologiju iz tog članka.
(3) Ako Hrvatska narodna banka ocijeni da određenoj maloj i jednostavnoj kreditnoj instituciji za obuhvaćanje kamatnog rizika koji proizlazi iz poslova koji se vode u knjizi pozicija kojima se ne trguje nije primjerena pojednostavnjena standardizirana metodologija, naložit će primjenu standardizirane metodologije iz članka 182. stavaka 6. i 7. ovoga Zakona.
(4) Hrvatska narodna banka u dogovoru sa sanacijskim tijelom može mjere iz stavka 1. ovoga članka naložiti i u slučaju kad je utvrđeno kršenje minimalnog zahtjeva za regulatorni kapital i prihvatljive obveze.
Češće i dodatno izvješćivanja Hrvatske narodne banke
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 106.
(1) Hrvatska narodna banka može naložiti kreditnoj instituciji supervizorsku mjeru iz članka 105. stavka 1. točke 15. ovoga Zakona samo u sljedećim slučajevima:
1. ako je mjera primjerena i razmjerna s obzirom na svrhu u koju se zahtijevaju informacije i
2. ne postoje dvostruki zahtjevi za informacije.
(2) U smislu stavka 1. točke 2. ovoga članka, u slučajevima iz članaka 98. do 102. ovoga Zakona smatra se da postoje dvostruki zahtjevi za informacijama ako se radi o istim ili u bitnim elementima, istim informacijama koje su po nekoj drugoj osnovi već dostavljene Hrvatskoj narodnoj banci ili ih Hrvatska narodna banka sama može izraditi.
(3) U smislu stavka 2. ovoga članka, neće se smatrati da su informacije već dostavljene Hrvatskoj narodnoj banci ako je Hrvatska narodna banka te informacije primila u drugačijem obliku ili na drugačijoj razini detalja odnosno ako taj drugačiji oblik ili razina detalja ne omogućava Hrvatskoj narodnoj banci izradu informacije jednake kvalitetne i pouzdanosti od one kakva bi bila dobivena putem češćeg ili dodatnog izvješćivanja.
Dodatni regulatorni kapital iznad minimalno propisanog
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 107.
(1) Hrvatska narodna banka naložit će kreditnoj instituciji supervizorsku mjeru dodatnog regulatornog kapitala iz članka 105. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona ako na temelju provedene supervizije u skladu s člancima 98. i 101. ovoga Zakona i odredbi kojima su u nacionalne propise država članica preneseni članci 97. i 101. Direktive 2013/36/EU utvrdi da se na pojedinačnu instituciju odnosi bilo koja sljedeća okolnost:
1. da rizici ili elementi rizika nisu obuhvaćeni ili nisu dostatno pokriveni kapitalnim zahtjevima na način propisan stavkom 3. ovoga članka, kapitalnim zahtjevima iz dijela trećeg, četvrtog i sedmog Uredbe (EU) br. 575/2013 ili u poglavlju 2. Uredbe (EU) 2017/2402 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2017. o utvrđivanju općeg okvira za sekuritizaciju i o uspostavi specifičnog okvira za jednostavnu, transparentnu i standardiziranu sekuritizaciju te o izmjeni direktiva 2009/65/EZ, 2009/138/EZ i 2011/61/EU i uredaba (EZ) br. 1060/2009 i (EU) br. 648/2012 (SL L 347, 28. 12. 2017.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 2017/2402)
2. da kreditna institucija nije uspostavila ili ako dosljedno ne provodi odgovarajući sustav upravljanja u skladu s odredbama članka 181. ovoga Zakona i propisima o upravljanju rizicima te nije vjerojatno da bi druge supervizorske mjere bile dostatne za pravodobno osiguravanje ispunjavanja tih zahtjeva
3. da kreditna institucija nije uspostavila ili ako dosljedno ne provodi odgovarajuće strategije i postupke procjenjivanja adekvatnosti internog kapitala u skladu s odredbama članka 180. ovoga Zakona i propisima o upravljanju rizicima te nije vjerojatno da bi druge supervizorske mjere bile dostatne za pravodobno osiguravanje ispunjavanja tih zahtjeva
4. da kreditna institucija nije uspostavila ili ako dosljedno ne provodi odgovarajuće administrativne i računovodstvene postupke i odgovarajući sustav unutarnjih kontrola za utvrđivanje, upravljanje, praćenje i izvještavanje velikih izloženosti u skladu s odredbama članka 393. Uredbe (EU) br. 575/2013 te nije vjerojatno da bi druge supervizorske mjere bile dostatne za pravodobno osiguravanje ispunjavanja tih zahtjeva
5. da je supervizijom na temelju članka 99. stavka 7. ovoga Zakona utvrdila da vrijednosna usklađenja za pozicije ili portfelje u knjizi trgovanja nisu dostatne da omoguće kreditnoj instituciji u kratkom razdoblju prodaju svojih pozicija ili zaštitu od rizika bez ostvarivanja značajnih gubitaka u uobičajenim tržišnim uvjetima
6. da je supervizijom na temelju članka 101. stavaka 5. i 7. ovoga Zakona utvrdila da će neusklađenost sa zahtjevima za primjenu odobrenog internog pristupa vjerojatno dovesti do neadekvatnih kapitalnih zahtjeva
7. da kreditna institucija više puta nije osigurala ili održala odgovarajuću razinu dodatnog regulatornog kapitala utvrđenog u skladu s člankom 108. stavkom 3. ovoga Zakona
8. da su utvrđene druge okolnosti koje su specifične za određenu kreditnu instituciju za koje smatra da predstavljaju razlog za značajnu supervizorsku zabrinutost.
(2) Hrvatska narodna banka naložit će kreditnoj instituciji supervizorsku mjeru dodatnog regulatornog kapitala iz članka 105. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona samo ako ocijeni da je potrebno pokriti rizike kojima je izložena ta kreditna institucija, neovisno o tome jesu li rizici nastali aktivnostima same kreditne institucije ili su posljedica učinka određenih gospodarskih i tržišnih kretanja na profil rizičnosti te kreditne institucije.
(3) U smislu stavka 1. točke 1. ovoga članka, smatrat će se da rizici ili elementi rizika nisu obuhvaćeni ili nisu dostatno pokriveni kapitalnim zahtjevima samo ako su iznosi, vrsta i raspodjela regulatornog kapitala koji je Hrvatska narodna banka, uzimajući u obzir i procjenu koju je u skladu s člankom 180. stavkom 2. ovoga Zakona izradila kreditna institucija, procijenila primjerenim viši od kapitalnih zahtjeva propisanih dijelom trećim, četvrtim i sedmim Uredbe (EU) br. 575/2013 i poglavljem 2. Uredbe (EU) 2017/2402.
(4) Prilikom provedbe procjene iz stavka 3. ovoga članka Hrvatska narodna banka procjenjuje rizike kojima je kreditna institucija izložena, uzimajući pritom u obzir profil rizičnosti svake pojedinačne kreditne institucije, uključujući i:
− rizike specifične za pojedinu kreditnu instituciju ili elemente takvih rizika koji su izričito isključeni iz ili nisu izričito propisani u dijelu trećem, četvrtom i sedmom Uredbe (EU) br. 575/2013 i u poglavlju 2. Uredbe (EU) 2017/2402
− rizike specifične za pojedinu kreditnu instituciju ili elemente takvih rizika koji su vjerojatno podcijenjeni unatoč usklađenosti s primjenjivim zahtjevima propisanim u dijelu trećem, četvrtom i sedmom Uredbe (EU) br. 575/2013 i u poglavlju 2. Uredbe (EU) 2017/2402.
(5) Hrvatska narodna banka neće smatrati rizike ili elemente rizika iz stavka 4. podstavka 2. ovoga članka vjerojatno podcijenjenima unatoč usklađenosti sa zahtjevima propisanim u dijelu trećem, četvrtom i sedmom Uredbe (EU) br. 575/2013 i u poglavlju 2. Uredbe (EU) 2017/2402 u onom opsegu u kojem podliježu prijelaznim odredbama, uključujući i odredbe o nastavku priznavanja propisanim u ovom Zakonu ili u Uredbi (EU) br. 575/2013.
(6) Hrvatska narodna banka će procjenom iz stavka 3. ovoga članka obuhvatiti sve rizike ili elemente rizika koji su utvrđeni kao značajni, a koji nisu obuhvaćeni ili nisu dostatno pokriveni kapitalnim zahtjevima propisanim u dijelu trećem, četvrtom i sedmom Uredbe (EU) br. 575/2013 i u poglavlju 2. Uredbe (EU) 2017/2402.
(7) U smislu stavka 6. ovoga članka, Hrvatska narodna banka će kamatni rizik koji proizlazi iz knjige pozicija kojima se ne trguje smatrati značajnim u slučajevima iz članka 99. stavka 8. točke a) ovoga Zakona, osim ako utvrdi da:
− kreditna institucija adekvatno upravlja kamatnim rizikom koji proizlazi iz poslova koji se vode u knjizi pozicija kojima se ne trguje i
− kreditna institucija nije prekomjerno izložena kamatnom riziku koji proizlazi iz poslova koji se vode u knjizi pozicija kojima se ne trguje.
(8) Hrvatska narodna banka naložit će kreditnoj instituciji dodatni regulatorni kapital, osim za pokriće rizika prekomjerne financijske poluge, koji nije dostatno pokriven člankom 92. stavkom 1. točkom (d) Uredbe (EU) br. 575/2013 , u iznosu koji predstavlja razliku između kapitala procijenjenog u skladu sa stavkom 3. ovoga članka i kapitalnih zahtjeva propisanih u dijelu trećem i četvrtom Uredbe (EU) br. 575/2013 i u poglavlju 2. Uredbe (EU) 2017/2402.
(9) Hrvatska narodna banka naložit će kreditnoj instituciji dodatni regulatorni kapital za pokriće rizika prekomjerne financijske poluge koji nije dostatno pokriven člankom 92. stavkom 1. točkom (d) Uredbe (EU) br. 575/2013, kao razliku između potrebnog kapitala procijenjenog u skladu sa stavkom 3. ovoga članka, osim za kamatni rizik iz stavka 7. ovoga članka, i kapitalnih zahtjeva propisanih u dijelu trećem i sedmom Uredbe (EU) br. 575/2013.
(10) Dodatni kapitalni zahtjev naložen na temelju članka 105. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona, a koji ne uključuje kapital naložen za pokriće rizika prekomjerne financijske poluge, kreditna institucija dužna je održavati regulatornim kapitalom na sljedeći način:
− najmanje tri četvrtine dodatnog kapitalnog zahtjeva održava se osnovnim kapitalom
− najmanje tri četvrtine osnovnog kapitala iz podstavka 1. ovoga stavka treba biti u obliku redovnog osnovnog kapitala.
(11) Dodatni kapitalni zahtjev naložen na temelju članka 105. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona, a koji uključuje kapital naložen za pokriće rizika prekomjerne financijske poluge kreditna institucija dužna je održavati osnovnim kapitalom.
(12) Iznimno od stavaka 10. i 11. ovoga članka, Hrvatska narodna banka može, ako to ocijeni potrebnim uzimajući u obzir specifične okolnosti u kojima se kreditna institucija nalazi, naložiti kreditnoj instituciji da održava dodatni kapitalni zahtjev u omjeru s višim udjelom osnovnog ili redovnog osnovnog kapitala.
(13) Kreditna institucija dužna je osigurati da se regulatorni kapital, kojim se održava dodatni kapitalni zahtjev naložen na temelju članka 105. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona, a koji ne uključuje kapital naložen za pokriće rizika prekomjerne financijske poluge, ne upotrebljava za ispunjenje bilo kojeg od sljedećih zahtjeva:
− kapitalnih zahtjeva navedenih u članku 92. stavku 1. točkama (a), (b) i (c) Uredbe (EU) br. 575/2013
− zahtjeva za kombinirani zaštitni sloj
− smjernica o dodatnom regulatornom kapitalu iz članka 108. stavka 3. ovoga Zakona, a koji nije određen za pokriće rizika prekomjerne financijske poluge.
(14) Kreditna institucija dužna je osigurati da se regulatorni kapital, kojim se održava dodatni kapitalni zahtjev naložen na temelju članka 105. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona za pokriće rizika prekomjerne financijske poluge, a koji nije dostatno pokriven člankom 92. stavkom 1. točkom (d) Uredbe (EU) br. 575/2013, ne upotrebljava za ispunjenje bilo kojeg od sljedećih zahtjeva:
− kapitalnog zahtjeva navedenog u članku 92. stavku 1. točki (d) Uredbe (EU) br. 575/2013
− zahtjeva za zaštitni sloj omjera financijske poluge iz članka 92. stavka 1.a Uredbe (EU) br. 575/2013
− smjernica o dodatnom regulatornom kapitalu iz članka 108. stavka 3. ovoga Zakona određenog za pokriće rizika prekomjerne financijske poluge.
(15) Hrvatska narodna banka rješenjem će naložiti kreditnoj instituciji dodatni kapitalni zahtjev iz članka 105. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona u kojem će obrazložiti izračun cjelokupne procjene elemenata iz stavaka 1. do 14. ovoga članka, a u slučaju iz stavka 1. točke 7. ovoga članka, obrazloženje razloga zbog kojih se određivanje smjernica o dodatnom regulatornom kapitalu više ne smatra dostatnim.
(16) Ako je kreditna institucija postala dužna primjenjivati minimalnu donju granicu iz članka 92. stavka 3. Uredbe (EU) br. 575/2013, Hrvatska narodna banka neće naložiti povećani dodatni regulatorni kapital iz članka 105. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona radi uklanjanja rizika koji nisu rizik prekomjerne financijske poluge, zbog toga što je kreditna institucija postala dužna primjenjivati minimalnu donju granicu.
(17) U slučaju iz stavka 16. ovoga članka Hrvatska narodna banka će, bez odgode i u svakom slučaju najkasnije do isteka roka sljedećeg postupka provjere i ocjene, preispitati dodatni regulatorni kapital koji zahtijeva od kreditne institucije u skladu s člankom 105. stavkom 1. točkom 1. ovoga Zakona te iz tog dodatnog regulatornog kapitala isključiti sve dijelove kojima se dvostruko obuhvaćeni rizici koji su već u potpunosti pokriveni zbog toga što je kreditna institucija dužna primjenjivati minimalnu donju granicu.
(18) Stavak 16. ovoga članka neće se primjenjivati nakon što Hrvatska narodna banka provede preispitivanje iz stavka 17. ovoga članka.
(19) Za potrebe ovoga članka i članaka 240. i 247. ovoga Zakona smatra se da je kreditna institucija dužna primjenjivati minimalnu donju granicu iz članka 92. stavka 3. Uredbe (EU) br. 575/2013 ako ukupni iznos izloženosti rizicima kreditne institucije premašuje njezin ukupni iznos izloženosti rizicima bez primjene donje granice izračunan u skladu s člankom 92. stavkom 4. te Uredbe.
(20) Za potrebe stavaka 3. do 7. ovoga članka, sve dok je kreditna institucija dužna primjenjivati minimalnu donju granicu Hrvatska narodna banka neće naložiti dodatni kapitalni zahtjev kojim bi se dvostruko obuhvatili rizici koji su već u potpunosti pokriveni obvezom kreditne institucije da primjenjuje minimalnu donju granicu.
Smjernice o dodatnom regulatornom kapitalu
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 108.
(1) Kreditna institucija dužna je strategijama i postupcima iz članka 180. ovoga Zakona procijeniti i održavati razinu internog kapitala na razini dostatnoj za pokriće svih rizika kojima je izložena te osigurati da njezin regulatorni kapital pokriva i potencijalne gubitke koji proizlaze iz stresnih scenarija, uključujući i rizike utvrđene u okviru supervizorskog testiranja otpornosti na stres iz članka 98. stavka 7. ovoga Zakona.
(2) Hrvatska narodna banka u okviru obavljanja supervizije iz članaka 98. i 101. ovoga Zakona, uključujući i rezultate iz supervizorskog testiranja otpornosti na stres iz članka 98. stavka 7. ovoga Zakona redovito analizira razinu internog kapitala koju je kreditna institucija utvrdila u skladu sa stavkom 1. ovoga članka te utvrđuje prikladnu razinu ukupnog regulatornog kapitala za svaku kreditnu instituciju.
(3) Hrvatska narodna banka za svaku kreditnu instituciju procjenjuje potrebu utvrđivanja smjernice o dodatnom regulatornom kapitalu kao razlike regulatornog kapitala koji je propisan dijelom trećim, četvrtim i sedmim Uredbe (EU) br. 575/2013 i poglavljem 2. Uredbe (EU) 2017/2402, te naloženog temeljem članka 105. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona i zahtjeva za kombinirani zaštitni sloj kako je definiran člankom 3. točkom 147. ovoga Zakona ili na temelju članka 92. stavka 1.a Uredbe (EU) br. 575/2013, i prikladne razine ukupnog regulatornog kapitala iz stavka 2. ovoga članka.
(4) Ako Hrvatska narodna banka procijeni da je smjernica o dodatnom regulatornom kapitalu iz stavka 3. ovoga članka potrebna, donosi rješenje kojim tu smjernicu utvrđuje i to rješenje dostavlja kreditnoj instituciji.
(5) Hrvatska narodna banka može smjernicom o dodatnom regulatornom kapitalu obuhvatiti rizike koji su inače pokriveni dodatnim kapitalnim zahtjevom naloženim u skladu s člankom 105. stavkom 1. točkom 1. ovoga Zakona samo u mjeri u kojoj su smjernicom obuhvaćeni elementi tih rizika koji nisu već pokriveni tim zahtjevom.
(6) Ako je kreditna institucija postala dužna primjenjivati minimalnu donju granicu iz članka 92. stavka 3. Uredbe (EU) br. 575/2013 Hrvatska narodna banka može preispitati smjernicu o dodatnom regulatornom kapitalu dostavljenu kreditnoj instituciji kako bi osigurala da utvrđena smjernica o dodatnom regulatornom kapitalu iz stavka 3. ovoga članka ostane prikladna.
(7) Kreditna institucija dužna je osigurati da se regulatornim kapitalom, koji se koristi za ispunjavanje zahtjeva iz smjernice o dodatnom regulatornom kapitalu, osim dijela kojim se pokriva rizik prekomjerne financijske poluge, ne koristi za ispunjenje bilo kojeg od sljedećih zahtjeva:
− kapitalnih zahtjeva navedenih u članku 92. stavku 1. točkama (a), (b) i (c) Uredbe (EU) br. 575/2013 ili
− zahtjeva za dodatnim regulatornim kapitalom utvrđenog u skladu s člankom 107. ovoga Zakona, koji je naložila Hrvatska narodna banka, a koji nije određen za pokriće rizika prekomjerne financijske poluge i ne predstavlja zahtjev za kombinirani zaštitni sloj.
(8) Kreditna institucija dužna je osigurati da se regulatorni kapital, koji se upotrebljava za ispunjavanje smjernice o dodatnom regulatornom kapitalu kojima se obuhvaća rizik prekomjerne financijske poluge, ne upotrebljava za ispunjenje bilo kojeg od sljedećih zahtjeva:
− kapitalnog zahtjeva navedenog u članku 92. stavku 1. točki (d) Uredbe (EU) br. 575/2013
− zahtjeva za dodatnim regulatornim kapitalom utvrđenog u skladu s člankom 107. ovoga Zakona koji je naložila Hrvatska narodna banka za pokriće rizika prekomjerne financijske poluge ili
− zahtjeva za zaštitni sloj omjera financijske poluge iz članka 92. stavka 1.a Uredbe (EU) br. 575/2013.
(9) Na kreditnu instituciju koja ne ispunjava smjernicu o dodatnom regulatornom kapitalu, a ispunjava relevantne kapitalne zahtjeve navedene u dijelu trećem, četvrtom i sedmom Uredbe (EU) br. 575/2013 i u poglavlju 2. Uredbe (EU) 2017/2402, relevantni dodatni kapitalni zahtjev iz članka 117. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona i zahtjev za kombinirani zaštitni sloj ili zahtjev za zaštitni sloj omjera financijske poluge iz članka 92. stavka 1.a Uredbe (EU) br. 575/2013 ne primjenjuju se ograničenja iz članaka od 250. do 254. ovoga Zakona.
Suradnja sa sanacijskim tijelima
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 109.
Hrvatska narodna banka obavještava sanacijsko tijelo o:
− dodatnom kapitalnom zahtjevu koji je kreditnoj instituciji naložen na temelju članka 105. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona i
− smjernici o dodatnom regulatornom kapitalu o kojoj je obaviještena kreditna institucija u skladu s člankom 108. stavkom 4. ovoga Zakona.
Posebni zahtjevi za likvidnost
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 110.
(1) Za potrebe određivanja odgovarajuće razine zahtjeva za likvidnost na osnovi obavljene supervizije temeljem članaka od 98. do 101. ovoga Zakona, Hrvatska narodna banka odlučuje o potrebi nalaganja posebnih zahtjeva za likvidnost uključujući i supervizorsku mjeru iz članka 105. stavaka 1. točke 16. ovoga Zakona kojima su obuhvaćeni likvidnosni rizici kojima je kreditna institucija izložena ili bi mogla biti izložena.
(2) Pri odlučivanju iz stavka 1. ovoga članka, Hrvatska narodna banka vodit će računa o:
1. modelu poslovanja kreditne institucije
2. sustavima upravljanja, strategijama, politikama, postupcima i procedurama kreditne institucije iz glave XV. ovoga Zakona, a osobito zahtjevima za upravljanje likvidnosnim rizikom kako je propisano ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona i
3. rezultatu postupka provjere i ocjene koji je proveden u skladu s člankom 98. ovoga Zakona.
(3) Hrvatska narodna banka obavještava Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo o svim mjerama poduzetima u skladu s ovim člankom.
XI.3. JAVNA OBJAVA KREDITNIH INSTITUCIJA
Posebni zahtjevi javnog objavljivanja informacija
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 111.
Hrvatska narodna banka može:
a) kreditnoj instituciji naložiti da informacije iz dijela osmog Uredbe (EU) br. 575/2013 objavljuje na svojim internetskim stranicama, uključujući i da ih objavljuju češće nego što se to zahtijeva člancima od 433. do 433.c te Uredbe,
b) odrediti rokove u kojima kreditna institucija, osim male i jednostavne kreditne institucije, mora Europskom nadzornom tijelu za bankarstvo dostaviti informacije za objavu radi njihova objavljivanja na internetskim stranicama Europskog nadzornog tijela za bankarstvo za centralizirane objave i
c) naložiti kreditnoj instituciji upotrebu posebnih medija i mjesta za objavljivanje, osim internetskih stranica Europskog nadzornog tijela za bankarstvo za centralizirane objave, ili financijskih izvještaja institucija. i
d) odrediti način na koji kreditna institucija koja postaje dužna primjenjivati minimalnu donju granicu treba Hrvatskoj narodnoj banci dostavljati i objavljivati informacije o utjecaju na bonitetne zahtjeve te kreditne institucije.
Javno objavljivanje informacija o upravljanju, organizaciji i primicima
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 112.
(1) Kreditna institucija dužna je ciljanu zastupljenost slabije zastupljenog spola i način njezina postizanja javno objaviti u skladu s člankom 435. stavkom 2. točkom c) Uredbe (EU) br. 575/2013.
(2) Matična kreditna institucija u RH, matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH, matični financijski holding i matični mješoviti financijski holding koji je dobio odobrenje po ovom Zakonu, te imenovani subjekt iz glave X. ovoga Zakona dužni su javno objaviti opis pravnih odnosa u svojoj grupi kreditnih institucija u RH i opis sustava upravljanja i organizacijske strukture svoje grupe kreditnih institucija u RH.
(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka umjesto detaljnog opisa matična kreditna institucija u RH, matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH, matični financijski holding i matični mješoviti financijski holding, odnosno imenovani subjekt iz glave X. ovoga Zakona može navesti poveznice na već objavljene odgovarajuće informacije.
(4) Informacije iz stavaka 2. i 3. ovoga članka matična kreditna institucija u RH, matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH, matični financijski holding i matični mješoviti financijski holding, odnosno imenovani subjekt iz glave X. ovoga Zakona dužni su redovito ažurirati na svojim internetskim stranicama.
(5) Kreditna institucija dužna je na svojim internetskim stranicama javno objaviti i redovito ažurirati informacije o tome na koji se način uskladila s odredbama o:
1. sastavu, dužnostima i odgovornostima uprave i nadzornog odbora iz glave VI. ovoga Zakona
2. sustavu upravljanja iz glave XV.3. ovoga Zakona
3. organizacijskom ustroju iz glave XV.4. ovoga Zakona
4. politikama primitaka iz glave XV.6. ovoga Zakona.
(6) Hrvatska narodna banka podzakonskim propisom će pobliže urediti učestalost i rokove javnog objavljivanja informacija iz stavka 5. ovoga članka.
XI.4. PRISUSTVOVANJE GLAVNOJ SKUPŠTINI
Prisustvovanje predstavnika Hrvatske narodne banke na glavnoj skupštini kreditne institucije
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 113.
(1) Hrvatska narodna banka može ovlastiti predstavnika Hrvatske narodne banke da prisustvuje glavnoj skupštini kreditne institucije.
(2) Kreditna institucija dužna je predstavniku Hrvatske narodne banke iz ovoga članka omogućiti prisustvovanje glavnoj skupštini i, ako je primjenjivo, obraćanje glavnoj skupštini.
XI.5. POVJERENIK
Povjerenik Hrvatske narodne banke
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 114.
(1) Hrvatska narodna banka može provoditi pojačan nadzor u poslovnim prostorijama kreditne institucije, imenovanjem povjerenika, u slučaju iz članka 100. stavka 4. ovoga Zakona i u drugim slučajevima kada ocijeni da je potrebna detaljnija procjena i praćenje financijskog stanja te uvjeta poslovanja kreditne institucije.
(2) Hrvatska narodna banka može opozvati povjerenika tijekom njegova mandata i imenovati drugog povjerenika.
(3) Odlukom o imenovanju povjerenika Hrvatska narodna banka može imenovati jednog ili više njegovih pomoćnika, od kojih će jednog od njih odrediti za zamjenika povjerenika.
(4) Za povjerenika može se imenovati radnik Hrvatske narodne banke ili druga osoba.
(5) Povjerenik i pomoćnici povjerenika imaju pravo na naknadu za svoj rad, koju isplaćuje Hrvatska narodna banka.
(6) Hrvatska narodna banka odredit će u odluci o imenovanju povjerenika sadržaj izvješća o utvrđenom stanju koje je povjerenik dužan sastaviti i rok za njegovu dostavu Hrvatskoj narodnoj banci.
(7) Odlukom o imenovanju povjerenika i njegovih pomoćnika određuje se njihov mandat, koji ne može biti dulji od 12 mjeseci.
Ovlasti povjerenika
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 115.
(1) Kreditna institucija dužna je na sjednice uprave, nadzornog odbora i njihovih tijela pozvati povjerenika te mu pravodobno dostaviti sve informacije i dokumentaciju potrebnu za praćenje sastanka, a povjerenik ima pravo biti nazočan na tim sjednicama i sudjelovati u njihovu radu, ali nema pravo glasa.
(2) Povjerenik ima pravo sazivati sjednice uprave, nadzornog odbora kreditne institucije i njihovih tijela, predlagati dnevni red i davati prijedloge odluka, a članovi tih tijela dužni su se odazvati.
(3) Povjerenik, odnosno pomoćnik povjerenika ne može prenijeti svoje ovlasti na druge osobe, a za svoj rad odgovoran je Hrvatskoj narodnoj banci.
(4) Kreditna institucija i sva njezina tijela dužni su povjereniku i njegovim pomoćnicima staviti na raspolaganje sve potrebne informacije i dokumentaciju te omogućiti im uvid u poslovne knjige.
Dužnost povjerenika u vezi s dodatnim izvještavanjem
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 116.
(1) Povjerenik je bez odgode, a najkasnije u roku od pet radnih dana od saznanja, dužan obavijestiti Hrvatsku narodnu banku o svim okolnostima koje po njegovoj ocjeni mogu utjecati na neizvršavanje naloženih supervizorskih mjera i o svim okolnostima koje po njegovoj ocjeni mogu utjecati na pogoršanje financijskog stanja kreditne institucije ili mogu utjecati na ispunjenje uvjeta za izricanje mjera rane intervencije iz članka 271. ovoga Zakona.
(2) Ako povjerenik u bilo kojem trenutku utvrdi postojanje okolnosti iz stavka 1. ovoga članka, dužan je o tome sastaviti posebno izvješće i dostaviti ga Hrvatskoj narodnoj banci.
Postupanje Hrvatske narodne banke na temelju izvješća povjerenika
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 117.
(1) Na temelju izvješća o utvrđenom stanju iz članka 114. ili posebnog izvješća iz članka 116. ovoga Zakona Hrvatska narodna banka može kreditnoj instituciji naložiti supervizorsku mjeru iz članaka 105. ovoga Zakona.
(2) Ako Hrvatska narodna banka na temelju izvješća o utvrđenom stanju iz članka 114. ovoga Zakona ili posebnog izvješća iz članka 116. ovoga Zakona ocijeni da su ispunjeni uvjeti za izricanje mjera rane intervencije naložit će mjere u skladu s člankom 271. ovoga Zakona.
Prestanak ovlasti povjerenika
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak118.
Ovlasti povjerenika, odnosno pomoćnika povjerenika prestaju:
1. istekom razdoblja navedenog u odluci o imenovanju
2. opozivom njegova imenovanja
3. uvođenjem posebne uprave
4. imenovanjem likvidatora ili
5. imenovanjem sanacijske uprave.
XI.6. SUPERVIZIJA KREDITNIH INSTITUCIJA KOJE PRUŽAJU USLUGE U DRUGOJ DRŽAVI ČLANICI PREKO PODRUŽNICE ILI NEPOSREDNO
Suradnja u superviziji kreditnih institucija koje preko podružnice ili neposredno pružaju usluge na području drugih država članica
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 119.
(1) Hrvatska narodna banka surađuje s nadležnim tijelom države članice domaćina u superviziji kreditne institucije koja preko podružnice ili neposredno pruža usluge na području te države članice.
(2) Hrvatska narodna banka i nadležno tijelo države članice domaćina, osim ostalih obveza obavještavanja utvrđenih ovim Zakonom, međusobno razmjenjuju:
– sve informacije u vezi s upravljanjem i vlasničkom strukturom kreditne institucije, a koje mogu olakšati superviziju i provjeru ispunjavanja uvjeta za izdavanje odobrenja za rad i
– informacije koje će olakšati superviziju, a osobito superviziju nad likvidnošću, solventnošću, osiguranjem depozita, ograničavanjem velikih izloženosti, drugim činjenicama koje mogu utjecati na sistemski rizik koji ta kreditna institucija predstavlja, administrativnim i računovodstvenim postupcima i sustavom unutarnjih kontrola.
(3) Hrvatska narodna banka dužna je, bez odgode, obavijestiti nadležno tijelo države članice domaćina o svim informacijama i nalazima koji se odnose na superviziju likvidnosti poslovanja kreditne institucije preko podružnice, i to na način propisan dijelom šestim Uredbe (EU) br. 575/2013 i odredbama ovoga Zakona kojima se uređuje supervizija na konsolidiranoj osnovi, ako su te informacije i nalazi važni za zaštitu deponenata ili ulagatelja iz države članice domaćina.
(4) Hrvatska narodna banka dužna je, bez odgode, obavijestiti nadležna tijela svih država članica domaćina o likvidnosnoj poteškoći u kreditnoj instituciji koja preko podružnice pruža usluge na području te države članice koja je nastupila ili je realno očekivati da će nastupiti pri čemu ta obavijest sadržava podatke o planiranju i primjeni plana oporavka i podatke o svim poduzetim supervizorskim mjerama s te osnove.
(5) Hrvatska narodna banka dužna je na zahtjev nadležnog tijela države članice domaćina obrazložiti na koji je način primljene informacije i nalaze, a koje je dostavilo to nadležno tijelo države članice domaćina sukladno stavku 2. ovoga članka, uzela u obzir pri svom postupanju.
(6) Ako nadležno tijelo države članice domaćina smatra da Hrvatska narodna banka u skladu sa stavkom 5. ovoga članka, nije poduzela odgovarajuće mjere, ono može, nakon što obavijesti Hrvatsku narodnu banku i Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo, poduzeti odgovarajuće mjere kako bi spriječilo daljnja kršenja, a radi zaštite općeg interesa deponenta, ulagatelja i drugih osoba kojima se pružaju bankovne i financijske usluge ili kako bi se zaštitila stabilnost financijskog sustava.
(7) Hrvatska narodna banka kao nadležno tijelo matične države članice može, u slučaju da se ne slaže s poduzetim mjerama iz stavka 6. ovoga članka od strane nadležnog tijela države članice domaćina odnosno s mjerama koje nadležno tijelo države članice domaćina namjerava poduzeti, zatražiti posredovanje Europskog nadzornog tijela za bankarstvo u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 1093/2010, pri čemu Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo odluku donosi u roku od mjesec dana.
(8) Hrvatska narodna banka može zatražiti posredovanje Europskog nadzornog tijela za bankarstvo u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 1093/2010 ako je nadležno tijelo iz druge države članice odbilo njezin zahtjev za suradnju, a osobito za razmjenu informacija, ili nije postupilo po njemu u primjerenom roku.
Nadzor u poslovnim prostorijama nad poslovanjem podružnice u državi članici domaćinu
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 120.
(1) Hrvatska narodna banka, odnosno osobe koje je ona ovlastila za obavljanje pojedinih poslova nadzora, može obaviti nadzor poslovanja u poslovnim prostorijama, uključujući provjeru informacija iz članka 119. ovoga Zakona, kreditne institucije koja posluje na području druge države članice preko podružnice, nakon što prethodno obavijesti nadležno tijelo države članice domaćina.
(2) Hrvatska narodna banka može zatražiti od nadležnog tijela države članice domaćina u kojoj kreditna institucija pruža usluge da obavi nadzor u poslovnim prostorijama nad poslovanjem podružnice te kreditne institucije ili da putem ovlaštenog revizora ili druge stručno osposobljene osobe obavi nadzor u poslovnim prostorijama nad poslovanjem podružnice.
(3) Hrvatska narodna banka može sudjelovati u nadzoru u poslovnim prostorijama nad podružnicom kreditne institucije u državi članici neovisno o tome tko obavlja taj nadzor.
(4) Ako je nadležno tijelo države članice domaćina u svrhu očuvanja stabilnosti financijskog sustava države članice domaćina provelo nadzor poslovanja u poslovnim prostorijama podružnice kreditne institucije sa sjedištem u Republici Hrvatskoj te dostavilo Hrvatskoj narodnoj banci prikupljene informacije i nalaze koji su relevantni za procjenu rizika kreditne institucije ili stabilnost financijskog sustava države članice domaćina, Hrvatska narodna banka dužna je sve to uzeti u obzir pri utvrđivanju svojeg plana supervizije iz članka 100. ovoga Zakona te isto tako uzeti u obzir i stabilnost financijskog sustava države članice domaćina.
(5) Nadzor u poslovnim prostorijama nad poslovanjem podružnice u državi članici domaćinu koji provodi Hrvatska narodna banka provesti će se u skladu s propisima države članice domaćina.
Mjere kreditnoj instituciji u državi članici domaćinu vezano uz pružanje usluga na području te države članice
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 121.
(1) Ako nadležno tijelo države članice domaćina u kojoj kreditna institucija pruža usluge preko podružnice ili neposredno, na osnovi informacija primljenih od Hrvatske narodne banke u skladu s člankom 119. ovoga Zakona, obavijesti Hrvatsku narodnu banku da ta kreditna institucija, vezano uz pružanje usluga na području te države članice, krši odredbe kojima je u nacionalne propise država članica prenesena Direktiva 2013/36/EU ili odredbe Uredbe (EU) br. 575/2013, ili postoji značajan rizik da se kreditna institucija neće uskladiti s nacionalnim propisima država članica kojima je prenesena Direktiva 2013/36/EU ili odredbama Uredbe (EU) br. 575/2013, Hrvatska narodna banka će, ako nije donesena odluka o reorganizacijskoj mjeri iz nacionalnih propisa država članica kojim se prenosi članak 3. Direktive 2001/24/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 4. travnja 2001. o restrukturiranju i likvidaciji kreditnih institucija (SL L 125, 5. 5. 2001.) (u daljnjem tekstu: Direktiva 2001/24/EZ), bez odgode naložiti kreditnoj instituciji supervizorske mjere za otklanjanje neusklađenosti ili za sprječavanje rizika neusklađenosti i o tome bez odgode obavijestiti nadležno tijelo države članice domaćina.
(2) Ako nadležno tijelo države članice domaćina smatra da Hrvatska narodna banka nije poduzela mjere za otklanjanje neusklađenosti ili za sprječavanje rizika neusklađenosti iz stavka 1. ovoga članka ili ako ocijeni da takve mjere neće ni poduzeti, može zatražiti posredovanje Europskog nadzornog tijela za bankarstvo u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 1093/2010.
(3) Ako Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo, u slučaju iz stavka 2. ovoga članka, postupa u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 1093/2010, ono donosi odluku prema članku 19. stavku 3. te Uredbe u roku od 24 sata.
(4) U slučaju iz stavka 2. ovoga članka, Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo može na vlastitu inicijativu u skladu s člankom 19. stavkom 1. podstavkom 2. Uredbe (EU) br. 1093/2010 pomoći u postizanju sporazuma između nadležnog tijela države članice domaćina i Hrvatske narodne banke.
(5) Ako je nadležno tijelo države članice domaćina u kojoj kreditna institucija pruža usluge preko podružnice ili neposredno poduzelo preventivne mjere vezane uz kršenja iz stavka 1. ovoga članka, a Hrvatska narodna banka ne slaže se s poduzetim mjerama, ona može zatražiti posredovanje Europskog nadzornog tijela za bankarstvo u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 1093/2010, pri čemu Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo postupa u skladu sa stavcima 3. i 4. ovoga članka.
Obavještavanje nadležnih tijela države članice domaćina
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 122.
Ako kreditnoj instituciji bude ukinuto odobrenje za rad odnosno ako joj bude izrečena supervizorska mjera zabrane pružanja pojedine financijske usluge, Hrvatska narodna banka dužna je o tome bez odgode obavijestiti nadležno tijelo države članice domaćina.
Supervizija financijske institucije koja pruža uzajamno priznate usluge u drugoj državi članici
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 123.
Odredbe ove glave na odgovarajući način primjenjuju se i na financijsku instituciju koja u skladu s člankom 57. ovoga Zakona pruža uzajamno priznate usluge na području druge države članice.
XI.7. SUPERVIZIJA KREDITNIH INSTITUCIJA IZ DRUGIH DRŽAVA ČLANICA KOJE PRUŽAJU USLUGE U REPUBLICI HRVATSKOJ PREKO PODRUŽNICE ILI NEPOSREDNO
Ovlasti obavljanja supervizije poslovanja
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 124.
(1) Superviziju koja se odnosi na provjeru usklađenosti poslovanja kreditne institucije sa sjedištem u drugoj državi članici koja na području Republike Hrvatske preko podružnice ili neposredno pruža uzajamno priznate usluge, s propisom kojim se prenosi Direktiva 2013/36/EU, Uredbom (EU) br. 575/2013 i propisima Europske unije donesenima na temelju Direktive 2013/36/EU i Uredbe (EU) br. 575/2013, obavlja nadležno tijelo matične države članice.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Hrvatska narodna banka ovlaštena je obavljati superviziju kreditne institucije sa sjedištem u drugoj državi članici koja na području Republike Hrvatske pruža uzajamno priznate usluge preko podružnice ili neposredno, u skladu s ovlastima iz ove glave.
Ovlasti za prikupljanje informacija i obavljanje nadzora u poslovnim prostorijama podružnice
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 125.
(1) Podružnica kreditne institucije sa sjedištem u drugoj državi članici koja na području Republike Hrvatske pruža uzajamno priznate usluge dužna je Hrvatskoj narodnoj banci dostaviti informacije o svim uslugama koje ta podružnica pruža na području Republike Hrvatske na način i u rokovima kako je to propisano podzakonskim propisom donesenim na temelju članka 217. stavka 2. ovoga Zakona.
(2) Hrvatska narodna banka ovlaštena je informacije koje je prikupila na temelju stavka 1. ovoga članka upotrijebiti za:
– informativne ili statističke svrhe
– utvrđivanje značajnosti podružnice u skladu s odredbama ovoga Zakona i
– provođenje supervizije u skladu s odredbama ove glave.
(3) Podatke koje je prikupila na temelju stavka 1. ovoga članka Hrvatska narodna banka dužna je čuvati kao povjerljive u skladu s člancima 161. do 169. ovoga Zakona.
(4) Ako podružnica kreditne institucije sa sjedištem u drugoj državi članici posluje na području Republike Hrvatske, nadležno tijelo matične države članice može:
– obaviti nadzor u poslovnim prostorijama podružnice, uključujući provjeru informacija iz članka 126. ovoga Zakona, samostalno ili putem osobe koju je ono ovlastilo, nakon što prethodno o tome obavijesti Hrvatsku narodnu banku ili
– zatražiti od Hrvatske narodne banke ili osobe koju je ovlastila Hrvatska narodna banka da obavi nadzor nad poslovanjem u poslovnim prostorijama podružnice kreditne institucije te države članice na području Republike Hrvatske.
(5) U slučaju iz stavka 4. točke 2. ovoga članka nadležno tijelo matične države članice može sudjelovati u nadzoru poslovanja u poslovnim prostorijama podružnice kreditne institucije iz države članice koji provodi Hrvatska narodna banka ili osoba koju je ovlastila Hrvatska narodna banka.
(6) Hrvatska narodna banka može provesti nadzor poslovanja u poslovnim prostorijama podružnice kreditne institucije iz druge države članice i zatražiti sve informacije o njezinu poslovanju, kao i informacije za potrebe supervizije njezina poslovanja, ako je to potrebno radi očuvanja stabilnosti financijskog sustava Republike Hrvatske.
(7) Prije obavljanja nadzora iz stavka 6. ovoga članka Hrvatska narodna banka savjetovat će se s nadležnim tijelom matične države članice.
(8) Nakon obavljenog nadzora iz stavka 6. ovoga članka Hrvatska narodna banka dostavit će nadležnom tijelu matične države članice prikupljene informacije i nalaze koji su relevantni za procjenu rizika kreditne institucije ili stabilnost financijskog sustava Republike Hrvatske.
(9) Nadzor u poslovnim prostorijama nad podružnicom kreditne institucije iz druge države članice provodi se u skladu s propisima Republike Hrvatske.
(10) Pri izricanju mjera podružnici kreditne institucije iz druge države članice Hrvatska narodna banka neće postupati diskriminatorno ili ograničavajuće iz razloga što je kreditna institucija dobila odobrenje za rad u drugoj državi članici.
Suradnja u superviziji kreditnih institucija sa sjedištem u drugoj državi članici koje pružaju usluge na području Republike Hrvatske
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 126.
(1) Hrvatska narodna banka surađuje s nadležnim tijelom matične države članice u superviziji kreditne institucije sa sjedištem u drugoj državi članici koja preko podružnice ili neposredno pruža uzajamno priznate usluge na području Republike Hrvatske.
(2) Hrvatska narodna banka i nadležno tijelo matične države članice, osim ostalih obveza obavještavanja utvrđenih ovim Zakonom, međusobno razmjenjuju:
– sve informacije u vezi s upravljanjem i vlasničkom strukturom kreditne institucije iz stavka 1. ovoga članka koje mogu olakšati superviziju i provjeru ispunjavanja uvjeta za izdavanje odobrenja za rad nadležnog tijela matične države članice i
– informacije koje će olakšati superviziju, a osobito superviziju nad likvidnošću, solventnošću, osiguranjem depozita, ograničavanjem velikih izloženosti, drugim činjenicama koje mogu utjecati na sistemski rizik koji ta kreditna institucija predstavlja, administrativnim i računovodstvenim postupcima i sustavom unutarnjih kontrola.
(3) Hrvatska narodna banka od nadležnog tijela matične države članice može tražiti obrazloženje na koji je način informacije i nalaze koje mu je dostavila u vezi s poslovanjem kreditne institucije iz stavka 1. ovoga članka uzelo u obzir u svom postupanju.
(4) Ako Hrvatska narodna banka smatra kako nadležno tijelo matične države članice nije poduzelo odgovarajuće mjere, ona može, nakon što obavijesti nadležno tijelo matične države članice i Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo, poduzeti odgovarajuće mjere kako bi spriječila daljnja kršenja, a radi zaštite općeg interesa deponenata, ulagatelja i drugih osoba kojima se pružaju bankovne i financijske usluge ili kako bi se zaštitila stabilnost financijskog sustava.
(5) Kreditna institucija iz stavka 4. ovoga članka dužna je postupiti po rješenju Hrvatske narodne banke.
(6) Hrvatska narodna banka može zatražiti posredovanje Europskog nadzornog tijela za bankarstvo u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 1093/2010 ako je nadležno tijelo iz druge države članice odbilo njezin zahtjev za suradnju, a osobito za razmjenu informacija, ili nije postupilo po njemu u primjerenom roku.
Mjere nadležnog tijela matične države članice u vezi s uslugama koje se pružaju u Republici Hrvatskoj preko podružnice ili neposredno
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 127.
(1) Ako Hrvatska narodna banka na osnovi informacija iz članaka 125., 126. i 217. stavka 2. ovoga Zakona utvrdi da kreditna institucija iz druge države članice koja preko podružnice ili neposredno pruža usluge u Republici Hrvatskoj krši nacionalne propise država članica u koje je prenesena Direktiva 2013/36/EU ili Uredbe (EU) br. 575/2013 te ako postoji značajan rizik da se neće uskladiti s nacionalnim propisima država članica u koje je prenesena Direktiva 2013/36/EU ili odredbama Uredbe (EU) br. 575/2013, sve vezano uz usluge koje kreditna institucija pruža u Republici Hrvatskoj, Hrvatska narodna banka o tome će obavijestiti nadležno tijelo matične države članice.
(2) Ako Hrvatska narodna banka smatra da nadležno tijelo matične države članice nije poduzelo mjere za otklanjanje neusklađenosti ili za sprječavanje rizika neusklađenosti iz stavka 1. ovoga članka ili ako ocijeni da takve mjere neće ni poduzeti, može zatražiti posredovanje Europskog nadzornog tijela za bankarstvo u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 1093/2010, u kojem slučaju Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo u roku od 24 sata donosi odluku u skladu s člankom 19. stavkom 3. te Uredbe.
(3) Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo može na vlastitu inicijativu u skladu s člankom 19. stavkom 1. podstavkom 2. Uredbe (EU) br. 1093/2010 pomoći u postizanju sporazuma između nadležnog tijela matične države članice i Hrvatske narodne banke.
Preventivne mjere
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 128.
(1) Prije pokretanja postupka iz članka 127. ovoga Zakona, a prije donošenja mjera od strane nadležnog tijela matične države članice ili reorganizacijskih mjera iz propisa kojim se u nacionalno pravo država članica prenosi članak 3. Direktive 2001/24/EZ, Hrvatska narodna banka u izvanrednim situacijama naložit će preventivne mjere kada ocijeni da je to potrebno kako bi se spriječila financijska nestabilnost koja može ozbiljno ugroziti zajedničke interese deponenata, ulagatelja i drugih osoba korisnika usluga te kreditne institucije na području Republike Hrvatske i o tim će mjerama bez odgode obavijestiti nadležno tijelo matične države članice, Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo i Europsku komisiju.
(2) Preventivne mjere iz stavka 1. ovoga članka moraju biti razmjerne njihovoj svrsi, a to je preventivna zaštita od financijske nestabilnosti koja može ozbiljno ugroziti zajedničke interese deponenata, ulagatelja i drugih osoba korisnika usluga te kreditne institucije na području Republike Hrvatske.
(3) Preventivne mjere iz stavka 1. ovoga članka mogu uključivati privremenu obustavu plaćanja.
(4) Hrvatska narodna banka pri izricanju preventivnih mjera iz stavka 1. ovoga članka dužna je voditi računa o tome da vjerovnici u Republici Hrvatskoj kreditne institucije sa sjedištem u drugoj državi članici koja pruža usluge u Republici Hrvatskoj ne dođu u povoljniji položaj u odnosu na vjerovnike iste kreditne institucije iz drugih država članica.
(5) Preventivne mjere iz stavka 1. ovoga članka prestaju kada upravna vlast, tijelo s javnim ovlastima ili sud matične države članice donese odluku o reorganizacijskim mjerama iz propisa kojim se prenosi članak 3. Direktive 2001/24/EZ.
(6) Hrvatska narodna banka ukinuti će preventivne mjere iz stavka 1. ovoga članka ako smatra da su te mjere postale suvišne jer je nadležno tijelo matične države članice postupilo na temelju obavijesti iz članka 127. stavka 1. ovoga Zakona osim ako te preventivne mjere nisu prestale na temelju stavka 5. ovoga članka.
(7) Nadležno tijelo matične države članice ili bilo koje druge države članice na koju mjera iz stavka 1. ovoga članka ima učinak može zatražiti posredovanje Europskog nadzornog tijela za bankarstvo u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 1093/2010, u kojem slučaju Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo u roku od 24 sata donosi odluku u skladu s člankom 19. stavkom 3. te Uredbe.
(8) Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo može na vlastitu inicijativu u skladu s člankom 19. stavkom 1. podstavkom 2. Uredbe (EU) br. 1093/2010 pomoći u postizanju sporazuma između nadležnih tijela države članice i Hrvatske narodne banke.
Radnje za sprječavanje ili kažnjavanje kršenja i za zaštitu općeg dobra
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 129.
(1) Iznimno od odredbi članaka 125. i 127. ovoga Zakona, Hrvatska narodna banka može, u okviru svojih ovlasti iz ovoga Zakona poduzeti radnje za sprječavanje ili kažnjavanje kršenja počinjenih na području Republike Hrvatske, odredbi ovoga Zakona i podzakonskih propisa donesenih na temelju ovoga Zakona ili propisa koji su doneseni u svrhu zaštite općeg dobra u Republici Hrvatskoj, a za čiji nadzor je ovlaštena po tim propisima.
(2) Radnje iz stavka 1. ovoga članka mogu uključivati i sprječavanje kreditne institucije iz druge države članice koja na području Republike Hrvatske pruža usluge preko podružnice ili neposredno da na području Republike Hrvatske sklapa nove pravne poslove.
(3) Na ukidanje podružnice primjenjuju se na odgovarajući način odredbe članaka 621. do 623. Zakona o trgovačkim društvima („Narodne novine“ br. 111/93., 34/99., 121/99., 52/00., 118/03., 107/07., 146/08., 137/09., 111/12., 125/11., 68/13., 110/15., 40/19., 34/22., 114/22., 18/23., 130/23. i 136/24.) o ukidanju trgovačkog društva, a osim Vlade Republike Hrvatske ovlašteni tužitelj je i Hrvatska narodna banka.
Mjere nakon ukidanja odobrenja za rad
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 130.
Hrvatska narodna banka dužna je poduzeti odgovarajuće mjere kako bi spriječila kreditnu instituciju iz druge države članice koja na području Republike Hrvatske pruža usluge preko podružnice ili neposredno, ako je osnivaču nadležno tijelo matične države članice ukinulo odobrenje za rad, da sklapa nove pravne poslove na području Republike Hrvatske te kako bi zaštitila interese deponenata.
Supervizija financijske institucije koja pruža uzajamno priznate usluge na području Republike Hrvatske
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 131.
Odredbe ove glave na odgovarajući način primjenjuju se i na financijske institucije koje u skladu s člankom 65. ovoga Zakona pružaju uzajamno priznate usluge na području Republike Hrvatske.
XI.8. SUPERVIZIJA PODRUŽNICA IZ TREĆIH ZEMALJA U REPUBLICI HRVATSKOJ
Supervizija podružnica iz trećih zemalja u Republici Hrvatskoj
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 132.
(1) Hrvatska narodna banka obavlja superviziju podružnice iz treće zemlje na način i u opsegu na koji obavlja superviziju kreditne institucije sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, a osobito:
– uključivanjem podružnice iz treće zemlje u plan supervizije iz članka 100. ovoga Zakona
– u skladu s člankom 98. ovoga Zakona primjenom postupka provjere i ocjene sustava upravljanja, strategija, politika, postupaka i procedura koje provode podružnice iz treće zemlje kako bi se uskladile s odredbama koje se na njih primjenjuju na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona
– provjerom primjene odredbi ovoga Zakona, i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, osim odredbi glave XXIII., te provjerom primjene odredbi Uredbe (EU) br. 575/2013 i propisa Europske unije donesenih na temelju Direktive 2013/36/EU i Uredbe (EU) br. 575/2013
– nalaganjem supervizorskih mjera i izvršavanjem supervizorskih ovlasti nad podružnicama iz treće zemlje u skladu s ovim Zakonom i Uredbom (EU) br. 575/2013.
(2) Na temelju postupka provjere i ocjene iz stavka 1. podstavka 2. ovoga članka Hrvatska narodna banka utvrđuje osiguravaju li sustav upravljanja, strategije, politike, postupci i procedure koje je uspostavila podružnica iz treće zemlje te dotacijski kapital i likvidnost, primjeren sustav upravljanja i pokrivenost značajnih rizika i održivost poslovanja podružnice treće zemlje.
(3) Hrvatska narodna banka provodi postupak provjere i ocjene iz stavaka 2. ovoga članka u skladu s kriterijima za primjenu načela razmjernosti, kako je objavljeno u skladu s člankom 172. stavkom 1. točkom 3. ovoga Zakona.
(4) Hrvatska narodna banka će posebno utvrditi razinu učestalosti i intenziteta provjere iz stavka 1. i 2. ovoga članka koja je razmjerna razvrstavanju podružnice iz treće zemlje u 1. razred ili 2. razred i uzimajući u obzir druge relevantne kriterije, kao što su vrsta, opseg i složenost poslova podružnice iz treće zemlje.
(5) Ako Hrvatska narodna banka pri provođenju postupka provjere i ocjene a posebno prilikom ocjenjivanja sustava upravljanja, poslovnog modela ili poslova podružnice iz treće zemlje, utvrdi okolnosti koje upućuju na postojanje opravdanih razloga za sumnju da se u vezi s tom podružnicom iz treće zemlje pranje novca ili financiranje terorizma, u smislu propisa kojima se uređuje sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma obavlja ili da je obavljeno ili da je bilo takvih pokušaja u podružnici iz treće zemlje, odnosno ako u podružnici iz treće zemlje postoji povećani rizik od pranja novca ili financiranja terorizma, o tome će odmah obavijestiti Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo i nadležno nadzorno tijelo za provedbu nadzora u području sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma u skladu s propisom kojim se u uređuje sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma.
(6) Ako postoji povećani rizik od pranja novca ili financiranja terorizma Hrvatska narodna banka i tijelo koje je nadležno za nadzor nad sprječavanjem pranja novca u toj podružnici bez odgađanja obavješćuju Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo o njihovoj zajedničkoj procjeni.
(7) U slučaju iz stavaka 5. i 6. ovoga članka Hrvatska narodna banka će prema potrebi poduzeti odgovarajuće mjere u skladu s ovim Zakonom, koje mogu uključivati ukidanje odobrenja za osnivanje podružnici iz treće zemlje u skladu s člankom 75. stavkom 1. točkom j) ovoga Zakona.
(8) Hrvatska narodna banka, tijelo nadležno za nadzor nad sprječavanjem pranja novca u toj podružnici i Ured za sprječavanje pranja novca usko surađuju u okviru svojih nadležnosti i razmjenjuju informacije koje su relevantne za primjenu ovoga Zakona, pod uvjetom da se tom suradnjom i razmjenom informacija ne utječe na provođenje izvida, istrage ili postupka koji se provode na temelju kaznenog ili drugog primjenjivog prava Republike Hrvatske.
(9) Hrvatska narodna banka može podružnici iz treće zemlje u ranoj fazi naložiti poduzimanje potrebnih mjera kako bi:
– osigurala da podružnica iz treće zemlje ispunjava zahtjeve koji se na nju primjenjuju na temelju ovoga Zakona ili da ponovno uspostavi usklađenost s tim zahtjevima i
– osigurala pokrivenost značajnih rizika kojima je izložena podružnica iz treće zemlje, te dobro i dostatno upravljanje podružnicom i njezinu održivost.
(10) U slučaju iz stavka 9. ovoga članka Hrvatska narodna banka podružnici iz treće zemlje može naložiti osobito:
a) da drži dotacijski kapital čiji iznos premašuje minimalni zahtjev utvrđen člankom 77. ovoga Zakona ili da održava dodatne kapitalne zahtjeve osim onih zahtijevanih Uredbom (EU) br. 575/2013
b) uz zahtjeve utvrđene u članku 78. ovoga Zakona, ispunjavanje drugih posebnih likvidnosnih zahtjeva osim onih zahtijevanih Uredbom (EU) br. 575/2013, da je sva dodatna likvidna imovina koju podružnica iz treće zemlje treba držati u skladu s ovom točkom usklađena sa zahtjevima utvrđenima u članku 78. ovoga Zakona
c) jačanje sustava upravljanja, upravljanja rizicima ili poboljšanje postupka vođenja poslovnih knjiga
d) smanjivanje ili ograničenje opsega poslovanja ili djelatnosti koje obavljaju uključujući i smanjenje ili ograničenje opsega drugih ugovornih strana s kojima sklapaju ugovore
e) smanjenje rizika svojstvenog njihovim djelatnostima, proizvodima i sustavima, uključujući eksternalizirane aktivnosti, te prestanak pružanja određene usluge ili nuđenja određenih proizvoda
f) ispunjavanje dodatnih izvještajnih zahtjeva u skladu s člankom 83. ovoga Zakona ili povećanje učestalosti redovitog izvješćivanja ili
g) javno objavljivanje informacija.
(11) Dodatni dotacijski kapital koji podružnica iz treće zemlje treba držati u skladu sa stavkom 10. točkom a) ovoga članka treba biti u skladu sa zahtjevima utvrđenima u članku 77. ovoga Zakona.
(12) Podružnica iz treće zemlje dužna je postupiti po rješenju Hrvatske narodne banke.
Suradnja nadležnih tijela i kolegija supervizora
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 133.
(1) Hrvatska narodna banka i nadležna tijela drugih država članica koja provode superviziju podružnica iz treće zemlje i institucija kćeri iste grupe iz treće zemlje blisko surađuju i razmjenjuju informacije.
(2) Hrvatska narodna banka i nadležna tijela iz stavka 1. ovoga članka sklapaju pisane sporazume o koordinaciji i suradnji u skladu s člankom 144. ovoga Zakona.
(3) Podružnica 1. razreda iz treće zemlje i institucije kćeri iste grupe iz treće zemlje podliježu sveobuhvatnoj superviziji kolegija supervizora u skladu s člankom 140. ovoga Zakona primjenom sljedećih pravila:
a) ako je u vezi s institucijama kćerima grupe iz treće zemlje osnovan kolegij supervizora, podružnica 1. razreda iz treće zemlje koja pripada istoj grupi obuhvaćena je djelokrugom tog kolegija supervizora
b) ako grupa iz treće zemlje ima podružnice 1. razreda iz treće zemlje u nekoliko država članica, ali u Europskoj uniji nema institucije kćeri na koje se primjenjuje članak 140. ovoga Zakona, osniva se kolegij supervizora za potrebe supervizije nad podružnicama 1. razreda iz trećih zemalja
c) ako grupa iz treće zemlje ima podružnice 1. razreda iz treće zemlje u nekoliko država članica ili barem jednu podružnicu 1. razreda iz treće zemlje te jednu ili više institucija kćeri u Europskoj uniji na koje se ne primjenjuje članak 140. ovoga Zakona, u vezi s tim podružnicama iz trećih zemalja i institucijama kćerima osniva se kolegij supervizora.
(4) Za potrebe stavka 3. točaka b) i c) ovoga članka, Hrvatska narodna banka i nadležna tijela iz stavka 1. ovoga članka određuju kao glavno nadležno tijelo nadležno tijelo one države članice u kojoj se nalazi najveća podružnica iz treće zemlje prema kriteriju ukupne vrijednosti računovodstvene imovine, a koje ima istu ulogu kao konsolidirajuće nadzorno tijelo u skladu s člankom 140. ovoga Zakona.
(5) Uz zadatke propisane člankom 140. ovoga Zakona kolegij supervizora:
– priprema izvješće o strukturi i djelatnostima grupe iz treće zemlje u Europskoj uniji i ažurira ga jednom godišnje
– razmjenjuje informacije o rezultatima postupka provjere i ocjene iz članka 132. ovoga Zakona
– nastoji uskladiti primjenu supervizorskih mjera i ovlasti iz članka 132. ovoga Zakona.
(6) Kolegij supervizora prema potrebi osigurava odgovarajuću koordinaciju i suradnju s relevantnim nadležnim tijelima iz trećih zemalja.
XI.9. SUPERVIZIJA NA KONSOLIDIRANOJ OSNOVI
Supervizija na konsolidiranoj osnovi
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 134.
(1) Hrvatska narodna banka uz superviziju kreditne institucije u Republici Hrvatskoj na pojedinačnoj osnovi provodi i superviziju grupe kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj (u daljnjem tekstu: grupa kreditnih institucija u RH) na konsolidiranoj osnovi.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, kada je Europska središnja banka konsolidirajuće nadzorno tijelo, Hrvatska narodna banka može u superviziji na konsolidiranoj osnovi odnosno kolegiju supervizora sudjelovati kao promatrač, pri čemu će Hrvatska narodna banka postupiti u skladu s uputom Europske središnje banke.
(3) Kada je konsolidirajuće nadzorno tijelo iz države članice nesudionice u superviziji na konsolidiranoj osnovi odnosno kolegiju supervizora za značajni nadzirani subjekt, Hrvatska narodna banka može sudjelovati kao promatrač, pri čemu će Hrvatska narodna banka postupiti u skladu s uputom Europske središnje banke.
(4) Kako bi se osiguralo da se zahtjevi ili supervizorske ovlasti primjenjuju na konsolidiranoj ili potkonsolidiranoj osnovi za potrebe članaka 175. i 176. ovoga Zakona i ove glave, i Uredbe (EU) br. 575/2013, pojmovima „kreditna institucija“, „matična kreditna institucija u državi članici“, „matična kreditna institucija u RH“, „matična kreditna institucija iz EU-a“, „matična kreditna institucija u EU sa sjedištem u RH“ i „matično društvo“ obuhvaćeni su i:
a) financijski holding i mješoviti financijski holding koji su dobili odobrenje u skladu s ovim Zakonom ili u skladu s odgovarajućim odredbama propisa na snazi u drugoj državi članici
b) imenovana institucija koja je pod kontrolom matičnog financijskog holdinga u EU, matičnog mješovitog financijskog holdinga u EU, matičnog financijskog holdinga u državi članici ili matičnog mješovitog financijskog holdinga u državi članici u kojoj relevantno matično društvo ne podliježe izuzeću u skladu s člankom 88. ovoga Zakona ili u skladu s odgovarajućim odredbama propisa na snazi u drugoj državi članici i
c) financijski holding, mješoviti financijski holding ili institucija imenovana na temelju članka 89. stavka 2. podstavka 3. ovoga Zakona ili u skladu s odgovarajućim odredbama propisa na snazi u drugoj državi članici.
Grupa kreditnih institucija u RH
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 135.
(1) Grupu kreditnih institucija u RH čine kreditne institucije i financijske institucije sa sjedištem u Republici Hrvatskoj ili u drugoj državi, unutar koje barem jedna institucija ima položaj:
1. matične kreditne institucije u RH
2. matične kreditne institucije u EU-u sa sjedištem u RH
3. matičnog financijskog holdinga u RH kojem je društvo kći barem jedna kreditna institucija koja je dobila odobrenje za rad temeljem ovoga Zakona
4. matičnog financijskog holdinga iz EU-a sa sjedištem u RH kojem je društvo kći barem jedna kreditna institucija koja je dobila odobrenje za rad temeljem ovoga Zakona
5. matičnog financijskog holdinga iz EU-a kojem je društvo kći barem jedna kreditna institucija koja je dobila odobrenje za rad temeljem ovoga Zakona
6. matičnog mješovitog financijskog holdinga u RH kojem je društvo kći barem jedna kreditna institucija koja je dobila odobrenje za rad temeljem ovoga Zakona
7. matičnog mješovitog financijskog holdinga iz EU-a sa sjedištem u RH kojem je društvo kći barem jedna kreditna institucija koja je dobila odobrenje za rad temeljem ovoga Zakona
8. matičnog mješovitog financijskog holdinga iz EU-a kojem je društvo kći barem jedna kreditna institucija koja je dobila odobrenje za rad temeljem ovoga Zakona
9. matičnog investicijskog društva u RH, matičnog investicijskog društva u EU-u sa sjedištem u RH ili matičnog investicijskog društva u EU pri čemu je najmanje jedno njegovo društvo kći kreditna institucija u RH ili ako ima više kreditnih institucija kćeri, kreditna institucija sa sjedištem u RH ima najveći bilančni iznos.
(2) Ako dvije li više kreditnih institucija ili investicijskih društava s odobrenjem za rad u Europskoj uniji imaju zajednički matični financijski holding u RH, matični mješoviti financijski holding u RH, matični financijski holding u EU, matični financijski holding u EU sa sjedištem u RH, matični mješoviti financijski holding u EU ili matični mješoviti financijski holding u EU sa sjedištem u RH grupa kreditnih institucija u RH postoji ako taj matični holding kao društvo kći ima:
1. samo jednu kreditnu instituciju koja je dobila odobrenje za rad temeljem ovoga Zakona ili
2. više kreditnih institucija i kreditna institucija koja je dobila odobrenje za rad temeljem ovoga Zakona ima najveći bilančni iznos.
(3) Grupa kreditnih institucija u RH postoji i u slučajevima kada se konsolidacija zahtijeva prema članku 18. stavku 3. ili 6. Uredbe br. 575/2013 i kada je Hrvatska narodna banka nadležno tijelo za kreditnu instituciju s najvećim bilančnim iznosom.
(4) Iznimno od stavka 1. točke 9., stavka 2. točke 2. i stavka 3. ovoga članka grupa kreditnih institucija u RH postoji kada je ukupni bilančni iznos kreditnih institucija članica određene grupe kreditnih institucija kojima je izdano odobrenje za rad temeljem ovoga Zakona veći od bilančnog iznosa kreditnih institucija članica te grupe kreditnih institucija nad kojima superviziju na pojedinačnoj osnovi obavlja drugo nadležno tijelo.
Posebni primjeri uključivanja u grupu kreditnih institucija u RH
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 136.
(1) Hrvatska narodna banka može naložiti matičnoj kreditnoj instituciji u RH, matičnoj kreditnoj instituciji u EU-u sa sjedištem u RH, matičnom financijskom holdingu u RH, matičnom financijskom holdingu iz EU-a, matičnom financijskom holdingu iz EU-a sa sjedištem u RH, matičnom mješovitom financijskom holdingu u RH, matičnom mješovitom financijskom holdingu iz EU-a, matičnom mješovitom financijskom holdingu iz EU-a sa sjedištem u RH, pravnoj osobi koja nije kreditna institucija, investicijsko društvo ili financijska institucija, odnosno kreditnoj instituciji koja je s takvom pravnom osobom povezana na način iz članka 3. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona, da u grupu kreditnih institucija u RH uključi određene članove grupe te da u skladu s ovim Zakonom i propisima Europske unije kojima se uređuje poslovanje kreditne institucije, provede konsolidaciju svih članova grupe, neovisno o njihovoj djelatnosti, ako je to potrebno za potpuno i objektivno prikazivanje financijskog stanja i rezultata poslovanja kreditne institucije, odnosno ispunjavanje zahtjeva na konsolidiranoj osnovi.
(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, Hrvatska narodna banka rješenjem će odrediti način provođenja konsolidacije.
Preuzimanje i prijenos nadležnosti za superviziju na konsolidiranoj osnovi
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 137.
(1) Kada Hrvatska narodna banka nije konsolidirajuće nadzorno tijelo, može u posebnim slučajevima i u dogovoru s nadležnim tijelima drugih država članica odstupiti od primjene kriterija koji su u nacionalno zakonodavstvo drugih država članica prenijeti iz članka 111. stavaka 1., 3. i 4. Direktive 2013/36 (EU) te preuzeti nadležnost za superviziju na konsolidiranoj osnovi od nadležnog tijela države članice, uzimajući u obzir relativnu važnost aktivnosti pojedinih kreditnih institucija iz Republike Hrvatske koje su članice te grupe.
(2) Kada je Hrvatska narodna banka konsolidirajuće nadzorno tijelo, može u posebnim slučajevima odstupiti od primjene kriterija iz članka 135. ovoga Zakona, i u dogovoru s nadležnim tijelima drugih država članica prenijeti nadležnost za superviziju na konsolidiranoj osnovi određene grupe kreditnih institucija na nadležno tijelo države članice u kojoj je sjedište druge institucije članice grupe, uzimajući u obzir relativnu važnost aktivnosti pojedinih članica iz grupe kreditnih institucija u RH u drugim državama članicama, ili ako je potrebno osigurati da isto nadležno tijelo kontinuirano provodi nadzor na konsolidiranoj osnovi.
(3) Prije donošenja odluke o prijenosu nadležnosti iz stavka 2. ovoga članka Hrvatska narodna banka dat će matičnoj kreditnoj instituciji u EU-u sa sjedištem u RH, matičnom financijskom holdingu iz EU-a sa sjedištem u RH, matičnom financijskom holdingu iz EU-a, matičnom mješovitom financijskom holdingu iz EU-a sa sjedištem u RH, matičnom mješovitom financijskom holdingu iz EU-a ili kreditnoj instituciji s najvećim bilančnim iznosom pravo na izjašnjavanje o toj odluci.
(4) Hrvatska narodna banka obavještava Europsku komisiju o preuzimanju i prijenosu nadležnosti iz ovoga članka.
Uključivanje holdinga u superviziju na konsolidiranoj osnovi
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 138.
(1) Društva kćeri članice grupe kreditnih institucija u RH dužna su matičnoj kreditnoj instituciji u RH, matičnoj kreditnoj instituciji u EU-u sa sjedištem u RH te, ako ima odobrenje iz članka 87. ovoga Zakona, matičnom financijskom holdingu u RH, matičnom mješovitom financijskom holdingu u RH, matičnom financijskom holdingu iz EU-a sa sjedištem u RH, matičnom financijskom holdingu iz EU-a, matičnom mješovitom financijskom holdingu iz EU-a i matičnom mješovitom financijskom holdingu iz EU-a sa sjedištem u RH, odnosno imenovanom subjektu iz članaka 88. i 89. ovoga Zakona:
1. dostaviti podatke potrebne za konsolidaciju
2. osigurati odgovarajuće postupke unutarnjih kontrola za provjeru ispravnosti tih podataka i informacija te
3. dostaviti podatke koji su bitni za utvrđivanje opsega konsolidacije.
(2) Matična kreditna institucija u RH, matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH te, ako ima odobrenje iz članka 87. ovoga Zakona, matični financijski holding u RH, matični mješoviti financijski holding u RH, matični financijski holding iz EU-a sa sjedištem u RH, matični financijski holding iz EU-a, matični mješoviti financijski holding iz EU-a i matični mješoviti financijski holding iz EU-a sa sjedištem u RH, odnosno imenovani subjekt iz članaka 88. i 89. ovoga Zakona dužni su osigurati da im društva kćeri članice grupe kreditnih institucija u RH dostavljaju podatke koji su potrebni za konsolidaciju.
(3) Društva kćeri članice grupe kreditnih institucija u RH, matični mješoviti financijski holding iz članaka 135. i 136. ovoga Zakona i matični financijski holding iz članaka 135. i 136. ovoga Zakona dužni su Hrvatskoj narodnoj banci, kao nadležnom tijelu koje je odgovorno za superviziju na konsolidiranoj osnovi, omogućiti obavljanje supervizije poslovanja radi provjere informacija iz stavaka 1. i 2. ovoga članka.
(4) Matično društvo kreditne institucije sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja nije uključena u superviziju na konsolidiranoj osnovi matičnog društva na temelju članka 19. Uredbe (EU) br. 575/2013 dužno je na zahtjev Hrvatske narodne banke dostaviti informacije potrebne za superviziju te kreditne institucije .
(5) Pravna osoba koja je društvo kći matične kreditne institucije u RH, matične kreditne institucije u EU-u sa sjedištem u RH, mješovitog financijskog holdinga iz članka 135. ovoga Zakona ili financijskog holdinga iz članka 135. ovoga Zakona, koja nije uključena u superviziju na konsolidiranoj osnovi dužna je na zahtjev Hrvatske narodne banke dostaviti informacije potrebne za superviziju pojedinačnih kreditnih institucija u grupi kreditnih institucija u RH i omogućiti obavljanje nadzora poslovanja u poslovnim prostorijama radi provjere dobivenih informacija.
(6) Ako pravna osoba iz stavka 5. ovoga članka ima sjedište u drugoj državi članici, tada se supervizija poslovanja iz stavka 5. ovoga članka obavlja u skladu s člankom 151. ovoga Zakona.
Dodatni poslovi supervizije na konsolidiranoj osnovi
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 139.
(1) U slučajevima kada je Hrvatska narodna banka konsolidirajuće nadzorno tijelo, Hrvatska će narodna banka, osim ispunjavanja postojećih obveza iz ovoga Zakona i Uredbe (EU) br. 575/2013, još i:
1. koordinirati prikupljanje i distribuciju relevantnih i bitnih informacija između nadležnih tijela iz drugih država koja su uključena u superviziju na konsolidiranoj osnovi u sklopu redovitih aktivnosti i izvanrednih stanja
2. planirati i koordinirati obavljanje supervizije, osobito u vezi s aktivnostima supervizije na konsolidiranoj osnovi, a u suradnji s drugim nadležnim tijelima iz drugih država u sklopu redovitih aktivnosti i
3. planirati i koordinirati obavljanje supervizije, a u suradnji s drugim nadležnim tijelima iz drugih država i, ako je to potrebno, u suradnji sa središnjim bankama Europskog sustava središnjih banaka, u pripremi za izvanredna stanja i tijekom izvanrednih stanja, uključujući nepovoljna kretanja u kreditnim institucijama ili na financijskim tržištima, primjenjujući, ako je moguće, uspostavljene kanale komuniciranja za upravljanje krizom.
(2) Planiranje i koordiniranje supervizije iz stavka 1. točke 3. ovoga članka uključuje važnije mjere iz članka 145. stavka 6. točke 4. ovoga Zakona, pripreme zajedničkih ocjena stanja, provođenje planova postupanja u kriznim situacijama i obavještavanje javnosti.
(3) Kada nadležna tijela koja su uključena u superviziju na konsolidiranoj osnovi ne surađuju s Hrvatskom narodnom bankom na način koji osigurava ispunjavanje obveza iz stavka 1. ovoga članka u slučajevima kada je Hrvatska narodna banka konsolidirajuće nadzorno tijelo, Hrvatska narodna banka može zatražiti posredovanje Europskog nadzornog tijela za bankarstvo u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 1093/2010.
(4) U slučajevima kada Hrvatska narodna banka nije konsolidirajuće nadzorno tijelo, a konsolidirajuće nadzorno tijelo ne ispunjava obveze istovjetne obvezama iz stavka 1. ovoga članka, Hrvatska narodna banka može zatražiti posredovanje Europskog nadzornog tijela za bankarstvo u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 1093/2010.
Kolegij supervizora
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 140.
(1) Ako bilo koja članica grupe kreditnih institucija u RH ima sjedište u drugoj državi članici, a Hrvatska narodna banka je konsolidirajuće nadzorno tijelo, Hrvatska narodna banka osnovat će kolegij supervizora za provođenje obveza iz članaka 139., 141. i 143. ovoga Zakona.
(2) Ako bilo koja članica grupe kreditnih institucija u RH ima članicu grupe ili podružnicu u trećoj zemlji, a Hrvatska narodna banka je konsolidirajuće nadzorno tijelo, Hrvatska narodna banka će osigurati suradnju i koordinirati aktivnosti s relevantnim nadležnim tijelom treće zemlje vodeći računa o odredbama o povjerljivosti informacija iz ovoga Zakona i usporedivosti zakonodavstava.
(3) Kada je Hrvatska narodna banka konsolidirajuće nadzorno tijelo, a sve članice grupe kreditnih institucija koje nemaju sjedište u Republici Hrvatskoj imaju sjedište u trećoj zemlji, Hrvatska narodna banka osnovat će kolegij supervizora za provođenje obveza iz članaka 139., 143. i 144. ovoga Zakona pod uvjetom da za nadležna tijela u trećoj zemlji postoji obveza čuvanja povjerljivih informacija u sadržaju jednakom kao u članku 161. ovoga Zakona i zahtjevima za čuvanje povjerljivih informacija u sadržaju jednakom kao u propisima kojima se uređuju tržišta financijskih instrumenata.
(4) Hrvatska narodna banka, Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo i druga nadležna tijela preko kolegija supervizora:
1. razmjenjuju informacije, pri čemu se razmjena informacija s Europskim nadzornim tijelom za bankarstvo provodi u skladu s člankom 21. Uredbe (EU) br. 1093/2010
2. dogovaraju podjelu radnih zadataka i dobrovoljni prijenos odgovornosti gdje je to prikladno
3. izrađuju planove supervizije iz članka 100. ovoga Zakona na osnovi ocjene rizičnosti poslovanja grupe kreditnih institucija u skladu s člankom 98. ovoga Zakona
4. povećavaju djelotvornost supervizije otklanjanjem višestrukih istovjetnih supervizorskih zahtjeva, a osobito u vezi s dobivanjem informacija iz članaka 143. i 145. stavka 7. ovoga Zakona
5. dosljedno primjenjuju bonitetne zahtjeve u skladu s odredbama ovoga Zakona, ostalih posebnih propisa i Uredbe (EU) br. 575/2013 na sve članice grupe kreditnih institucija, vodeći računa o nacionalnim propisima drugih država članica u dijelu iskorištenih mogućnosti i nacionalnih diskrecija u skladu s propisima Europske unije kojima se uređuje poslovanje kreditne institucije i
6. obavljaju poslove iz članka 139. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona vodeći računa o aktivnostima radnih tijela osnovanih za to područje.
(5) Hrvatska narodna banka usko će surađivati s ostalim nadležnim tijelima iz kolegija nadzornih tijela i Europskim nadzornim tijelom za bankarstvo, vodeći računa o ovlastima nadležnih tijela. Osnivanje i rad kolegija ne utječu na ovlasti Hrvatske narodne banke propisane ovim Zakonom i Uredbom (EU) br. 575/2013.
(6) Razmjena informacija u okviru kolegija nadzornih tijela osnovanog na temelju ovoga članka ne predstavlja kršenje obveze čuvanja povjerljivih informacija iz ovoga Zakona.
(7) Kada je Hrvatska narodna banka konsolidirajuće nadzorno tijelo, ona će na temelju članka 144. ovoga Zakona u suradnji s drugim nadležnim tijelima pisanim sporazumom urediti osnivanje i rad kolegija.
(8) Kada je Hrvatska narodna banka konsolidirajuće nadzorno tijelo, može u rad kolegija uključiti:
– nadležno tijelo iz Republike Hrvatske ili druge države članice u kojima je sjedište neke od članica grupe kreditnih institucija u RH
– nadležno tijelo iz druge države članice u kojoj kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj ima značajne podružnice i
– središnju banku iz druge države članice, ako je prikladno.
(9) Osim tijela iz stavka 8. ovoga članka, Hrvatska narodna banka može, kada je to prikladno i ako je prema mišljenju svih nadležnih tijela koja su članice kolegija osigurano ispunjenje obveze čuvanja povjerljivih informacija istovjetno obvezi čuvanja povjerljivih informacija iz članka 163. ovoga Zakona, u rad kolegija uključiti i nadležna tijela iz trećih zemalja.
(10) Kada je Hrvatska narodna banka konsolidirajuće nadzorno tijelo, omogućit će sudjelovanje u kolegiju supervizora nadležnom tijelu iz države članice u kojoj financijski holding ili mješoviti financijski holding ima poslovni nastan i koji je dobio odobrenje sukladno članku 87. i 88. ovoga Zakona.
(11) Kada je Hrvatska narodna banka konsolidirajuće nadzorno tijelo, ona predsjeda sastancima kolegija i odlučuje koja nadležna tijela sudjeluju na sastancima i/ili u pojedinim aktivnostima kolegija. Hrvatska narodna banka vodit će računa o tome da sve članice kolegija budu potpuno i na vrijeme obaviještene:
– o mjestu i vremenu održavanja sastanaka te o osnovnim pitanjima koja će biti predmet rasprave na tim sastancima i aktivnostima koje će se razmatrati te
– o aktivnostima koje su poduzete na tim sastancima ili o provedenim mjerama.
(12) Kada je Hrvatska narodna banka konsolidirajuće nadzorno tijelo, vodit će računa o značajnosti planiranih supervizorskih aktivnosti za članice kolegija, a osobito o potencijalnom utjecaju tih aktivnosti na stabilnost njihova financijskog sustava te o obvezama iz članka 139. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona.
(13) Kada je Hrvatska narodna banka konsolidirajuće nadzorno tijelo, ona će u skladu s odredbama ovoga Zakona vezanima uz povjerljivost informacija izvješćivati o radu kolegija u normalnim i izvanrednim situacijama Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo i dostavljat će mu sve informacije koje su osobito važne za usklađivanje supervizorskih postupaka.
(14) U slučaju neslaganja između nadležnih tijela o funkcioniranju kolegija supervizora, Hrvatska narodna banka može zatražiti posredovanje Europskog nadzornog tijela za bankarstvo u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 1093/2010.
(15) Ako Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo u skladu s člankom 21. Uredbe (EU) br. 1093/2010 sudjeluje u radu kolegija supervizora, smatrat će se nadležnim tijelom.
Zajedničke odluke o specifičnim bonitetnim zahtjevima u slučajevima kada je Hrvatska narodna banka konsolidirajuće nadzorno tijelo
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 141.
(1) Kada je Hrvatska narodna banka konsolidirajuće nadzorno tijelo, ona i nadležna tijela drugih država članica u kojima je sjedište drugih društava koja su uključena u grupu kreditnih institucija u RH surađivat će radi donošenja zajedničke odluke:
1. iz područja supervizije i procjene adekvatnosti uspostavljenog postupka procjenjivanja i održavanja internog kapitala kako bi utvrdili adekvatnu visinu konsolidirane razine regulatornog kapitala na razini grupe kreditnih institucija u RH koja odgovara njezinu financijskom stanju i profilu rizičnosti, i o nalaganju dodatnog iznosa regulatornog kapitala u skladu s člankom 105. stavkom 1. točkom 1. ovoga Zakona svakoj pojedinoj članici grupe kreditnih institucija u RH i na konsolidiranoj razini
2. o nalaganju mjera za rješavanje svih značajnih nalaza vezanih uz provedenu superviziju likvidnosti, uključujući adekvatnosti organizacije i upravljanja likvidnosnim rizikom, o nalaganju posebnih zahtjeva u skladu s člankom 105. stavkom 1. točkom 16. ovoga Zakona kao i posebnog zahtjeva za likvidnost u skladu s člankom 110. ovoga Zakona i
3. o primjeni smjernica o dodatnom regulatornom kapitalu iz članka 108. ovoga Zakona.
(2) Hrvatska narodna banka će na temelju provedene supervizije i procjene adekvatnosti uspostavljenog postupka procjenjivanja i održavanja internog kapitala grupe kreditnih institucija u RH nadležnim tijelima drugih država članica u kojima je sjedište drugih društava koja su uključena u grupu kreditnih institucija u RH podnijeti izvješće o:
− procjeni rizičnosti poslovanja grupe kreditnih institucija u RH i potrebi nalaganja dodatnog kapitalnog zahtjeva u skladu s člankom 105. stavkom 1. točkom 1. ovoga Zakona
− procjeni profila likvidnosnog rizika grupe kreditnih institucija u RH i potrebi nalaganja supervizorskih mjera u skladu s člankom 105. stavkom 1. točkom 16. ovoga Zakona uključujući i posebnog zahtjeva za likvidnost u skladu s člankom 110. ovoga Zakona i
− procjeni rizičnosti poslovanja grupe kreditnih institucija u RH i potrebi izdavanja smjernice u skladu s člankom 108. ovoga Zakona.
(3) Zajednička odluka iz stavka 1. ovoga članka bit će donesena u roku od četiri mjeseca od dana podnošenja izvješća iz stavka 2. ovoga članka, pri čemu se u obzir uzima i procjena relevantnih nadležnih tijela drugih država članica o rizičnosti poslovanja članica grupe kreditnih institucija u RH u njihovoj nadležnosti.
(4) Zajednička odluka iz stavka 1. točaka 1. i 2. ovoga članka mora biti u pisanom obliku i obrazložena, a Hrvatska narodna banka dostavit će tu odluku matičnoj kreditnoj instituciji u EU-u sa sjedištem u RH.
(5) Ako postoje različita mišljenja u vezi s donošenjem zajedničke odluke iz stavka 1. ovoga članka, Hrvatska narodna banka dužna je na zahtjev nadležnog tijela druge države članice zatražiti savjet od Europskog nadzornog tijela za bankarstvo odnosno Hrvatska narodna banka može i samostalno zatražiti savjet.
(6) Ako zajednička odluka nije donesena u roku iz stavka 3. ovoga članka, Hrvatska narodna banka sama će donijeti odluke o primjeni članka 98., 105. stavka 1. točke 1., 108. i 110. ovoga Zakona na konsolidiranoj razini, vodeći računa o procjenama rizičnosti poslovanja pojedinih članica grupe kreditnih institucija u RH koje su izradila za njih nadležna tijela te će donijeti odluku za svaku pojedinu članicu grupe za koju je nadležno tijelo.
(7) Iznimno od stavka 6. ovoga članka, ako u roku od četiri mjeseca od dana podnošenja izvješća iz stavka 2. ovoga članka, a prije donošenja zajedničke odluke, Hrvatska narodna banka ili bilo koje nadležno tijelo drugih država članica zatraži posredovanje Europskog nadzornog tijela za bankarstvo u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 1093/2010 i ako je Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo donijelo odluku u skladu s člankom 19. stavkom 3. te Uredbe u roku od mjesec dana, Hrvatska narodna banka donijet će odluku u skladu s tom odlukom, pri čemu se rok od četiri mjeseca smatra rokom za mirenje u smislu Uredbe (EU) br. 1093/2010, uz to da se nakon isteka četveromjesečnog razdoblja ili nakon donošenja zajedničke odluke predmet ne upućuje Europskom nadzornom tijelu za bankarstvo.
(8) U slučaju iz stavka 6. ovoga članka odluke svih nadležnih tijela za pojedine članice grupe kreditnih institucija u RH bit će spojene u jedinstveni dokument koji će sadržavati obrazloženje svake pojedine odluke, a u vezi s procjenom rizičnosti poslovanja svake pojedine članice grupe kreditnih institucija u RH te stavove i izdvojena mišljenja iznesene tijekom roka iz stavka 3. ovoga članka te će Hrvatska narodna banka taj dokument dostaviti svim nadležnim tijelima iz stavka 1. ovoga članka i matičnoj kreditnoj instituciji u EU-u sa sjedištem u RH.
(9) U slučaju iz stavka 6. ovoga članka Hrvatska narodna banka uzet će u obzir savjet Europskog nadzornog tijela za bankarstvo i obrazložiti svako značajno odstupanje od tog savjeta.
(10) Hrvatska narodna banka na temelju odluka iz stavaka 4., 5., 7. ili 8. ovoga članka donijet će rješenje i dostaviti ga članici grupe kreditnih institucija u RH za koju je Hrvatska narodna banka nadležno tijelo.
(11) Hrvatska narodna banka odluke iz stavaka 4., 5., 7. ili 8. ovoga članka preispitat će najmanje jednom godišnje.
(12) Iznimno od stavka 11. ovoga članka, Hrvatska narodna banka dužna je preispitati odluke iz stavka 1. ovoga članka ako je nadležno tijelo druge države članice Hrvatskoj narodnoj banci podnijelo pisani i obrazloženi zahtjev, a u tom postupku mogu sudjelovati samo Hrvatska narodna banka i nadležno tijelo koje je podnijelo zahtjev.
Zajedničke odluke o specifičnim bonitetnim zahtjevima u slučajevima kada Hrvatska narodna banka nije konsolidirajuće nadzorno tijelo
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 142.
(1) Ako je nadležno tijelo druge države članice ujedno i konsolidirajuće nadzorno tijelo, Hrvatska narodna banka sudjelovat će na zahtjev konsolidirajućeg nadzornog tijela u postupku donošenja zajedničke odluke:
1. iz područja supervizije i procjene adekvatnosti uspostavljenog postupka procjenjivanja i održavanja internog kapitala kako bi utvrdili adekvatnu visinu konsolidirane razine regulatornog kapitala na razini relevantne grupe kreditnih institucija koja odgovara njezinu financijskom stanju i profilu rizičnosti, i o nalaganju dodatnog iznosa regulatornog kapitala u skladu s člankom 105. stavkom 1. točkom 1. ovoga Zakona svakoj pojedinoj članici relevantne grupe kreditnih institucija i na konsolidiranoj razini
2. o nalaganju mjera za rješavanje svih značajnih nalaza vezanih uz provedenu superviziju likvidnosti, uključujući adekvatnost organizacije i upravljanja likvidnosnim rizikom, kao i o nalaganju posebnih zahtjeva u skladu s člankom 105. stavkom 1. točkom 16. i člankom 110. ovoga Zakona i
3. o primjeni smjernica o dodatnom regulatornom kapitalu iz članka 108. ovoga Zakona.
(2) Hrvatska narodna banka na temelju provedene supervizije i procjene adekvatnosti uspostavljenog postupka procjenjivanja i održavanja internog kapitala članice relevantne grupe kreditnih institucija za koju je Hrvatska narodna banka nadležno tijelo sastavit će izvješće o:
− procjeni rizičnosti poslovanja članice relevantne grupe kreditnih institucija za koju je Hrvatska narodna banka nadležno tijelo i potrebi nalaganja dodatnog kapitalnog zahtjeva u skladu s člankom 105. stavkom 1. točkom 1. ovoga Zakona
− procjeni profila likvidnosnog rizika članice relevantne grupe kreditnih institucija za koju je Hrvatska narodna banka nadležno tijelo i potrebi nalaganja supervizorskih mjera u skladu s člankom 105. stavkom 1. točkom 16. ovoga Zakona i posebnog zahtjeva za likvidnost u skladu s člankom 110. ovoga Zakona i
− procjeni rizičnosti poslovanja članice relevantne grupe kreditnih institucija za koju je Hrvatska narodna banka nadležno tijelo i potrebi izdavanja smjernice u skladu s člankom 108. ovoga Zakona.
(3) Ako je zajednička odluka iz stavka 1. ovoga članka donesena, Hrvatska će narodna banka na temelju nje donijeti rješenje i dostaviti ga članici relevantne grupe kreditnih institucija za koju je Hrvatska narodna banka nadležno tijelo.
(4) Ako postoje različita mišljenja u vezi s donošenjem zajedničke odluke iz stavka 1. ovoga članka, Hrvatska narodna banka može podnijeti zahtjev konsolidirajućem nadležnom tijelu da zatraži savjet od Europskog nadzornog tijela za bankarstvo.
(5) Nakon što je Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo, na zahtjev konsolidirajućeg nadzornog tijela, dalo savjet u vezi s donošenjem odluke iz stavka 1. ovoga članka, Hrvatska narodna banka dužna ga je uzeti u obzir pri donošenju odluke iz stavka 6. ovoga članka te obrazložiti svako značajno odstupanje od tog savjeta.
(6) Ako zajednička odluka iz stavka 1. ovoga članka nije donesena u roku četiri mjeseca od dana kada je konsolidirajuće nadzorno tijelo podnijelo izvješće o procjeni rizičnosti poslovanja relevantne grupe kreditnih institucija, Hrvatska narodna banka donijet će odluku iz članka 98., 105. stavka 1. točke 1. 108. i 110. ovoga Zakona za svaku pojedinu članicu grupe ili na potkonsolidiranoj osnovi za grupu za koju je Hrvatska narodna banka nadležno tijelo, vodeći računa o stavovima i izdvojenom mišljenju konsolidirajućeg nadzornog tijela.
(7) Iznimno od stavka 6. ovoga članka, ako su Hrvatska narodna banka ili drugo nadležno tijelo države članice u roku od četiri mjeseca od dana kada je konsolidirajuće nadzorno tijelo podnijelo izvješće o procjeni rizičnosti poslovanja relevantne grupe kreditnih institucija iz stavka 2. ovoga članka, a prije donošenja zajedničke odluke zatražili posredovanje Europskog nadzornog tijela za bankarstvo u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 1093/2010 i ako je Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo donijelo odluku u skladu s člankom 19. stavkom 3. te Uredbe u roku od mjesec dana, Hrvatska narodna banka donijet će odluku u skladu s tom odlukom, a rok od četiri mjeseca smatra se rokom za mirenje u smislu Uredbe (EU) br. 1093/2010 uz to da se nakon isteka četveromjesečnog razdoblja ili nakon donošenja zajedničke odluke predmet ne upućuje Europskom nadzornom tijelu za bankarstvo.
(8) Hrvatska narodna banka može podnijeti pisani i obrazloženi zahtjev konsolidirajućem nadzornom tijelu za preispitivanje odluke iz stavka 1. ovoga članka, a u tom postupku ažuriranja odluke mogu sudjelovati samo Hrvatska narodna banka i konsolidirajuće nadležno tijelo.
(9) Hrvatska narodna banka odluke iz stavka 6. ili 7. ovoga članka preispitat će najmanje jednom godišnje.
Obavještavanje o izvanrednom stanju
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 143.
(1) Ako je Hrvatska narodna banka konsolidirajuće nadzorno tijelo i ako nastupi izvanredno stanje, uključujući situaciju iz članka 18. Uredbe (EU) br. 1093/2010 ili nepovoljna tržišna kretanja, koje bi moglo ugroziti likvidnost tržišta ili stabilnost financijskog sustava u bilo kojoj državi članici u kojoj su članice te grupe kreditnih institucija dobile odobrenje za rad ili u kojima značajne podružnice kreditne institucije iz Republike Hrvatske pružaju usluge, Hrvatska narodna banka odmah će u skladu s odredbama ovoga Zakona kojima se uređuje razmjena povjerljivih informacija o tome obavijestiti Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo, osobe iz članka 165. stavka 1. točke 1. i članka 167. stavka 1. ovoga Zakona te Europski odbor za sistemske rizike te im proslijediti informacije koje su bitne za njihov rad koristeći se pritom uspostavljenim kanalima komuniciranja.
(2) Kada Hrvatska narodna banka nije konsolidirajuće nadzorno tijelo, a u okviru svojih zakonom danih ovlasti procijeni da bi moglo nastupiti izvanredno stanje iz stavka 1. ovoga članka, obavještava o tome konsolidirajuće nadzorno tijelo u drugoj državi članici koristeći se pritom uspostavljenim kanalima komuniciranja i Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo.
(3) Ako su Hrvatskoj narodnoj banci u vezi sa supervizijom na konsolidiranoj osnovi za koju je nadležna potrebne informacije o grupi kreditnih institucija, a te su informacije već dostavljene drugom nadležnom tijelu, tada će Hrvatska narodna banka, ako je to moguće, te informacije zatražiti od tog nadležnog tijela kako bi se izbjeglo udvostručivanje izvještavanja za različita nadležna tijela koja su uključena u superviziju.
Sporazumi o koordinaciji i suradnji
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 144.
(1) Radi omogućavanja i uspostave djelotvorne supervizije na konsolidiranoj osnovi Hrvatska narodna banka s drugim će nadležnim tijelima država članica uključenima u tu superviziju pisano sklopiti sporazume o koordinaciji i suradnji.
(2) Sporazumima iz stavka 1. ovoga članka mogu se konsolidirajućem nadzornom tijelu povjeriti dodatni poslovi, a mogu se specificirati i procedure u postupku donošenja odluka i za suradnju s drugim nadležnim tijelima.
(3) Hrvatska narodna banka može bilateralnim sporazumom u skladu s člankom 28. Uredbe (EU) br. 1093/2010 prenijeti nadležnost za superviziju društva kćeri koje je kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj nadležnom tijelu koje je izdalo odobrenje za rad i koje nadzire njezinu matičnu kreditnu instituciju.
(4) Hrvatska narodna banka može bilateralnim sporazumom u skladu s člankom 28. Uredbe (EU) br. 1093/2010 preuzeti nadležnost za superviziju kreditne institucije iz države članice koja je društvo kći kreditnoj instituciji sa sjedištem u Republici Hrvatskoj od nadležnog tijela koje je izdalo odobrenje za rad i koje nadzire tu kreditnu instituciju.
(5) Ako konsolidirajuće i nadležno tijelo za financijski holding ili mješoviti financijski holding koji je dobio odobrenje sukladno članku 87. ovoga Zakona nisu isti, Hrvatska narodna banka će kao konsolidirajuće ili nadležno tijelo sklopiti sporazum o koordinaciji i suradnji iz stavka 1. ovoga članka s drugim nadležnim tijelima u državi članici u kojoj financijski holding ili mješoviti financijski holding ima poslovni nastan.
(6) Hrvatska narodna banka obavještava Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo o postojanju i sadržaju bilateralnih sporazuma iz stavaka 3. i 4. ovoga članka.
Razmjena informacija među nadležnim tijelima država članica
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 145.
(1) Hrvatska narodna banka surađivat će s nadležnim tijelima drugih država članica te će im dostavljati informacije koje su bitne ili koje su relevantne za obavljanje supervizije u skladu s ovim Zakonom i Uredbom (EU) br. 575/2013 te će drugom će nadležnom tijelu:
1. na njegov zahtjev dostaviti sve informacije koje su relevantne ili se odnose na obavljanje supervizije koju obavlja to nadležno tijelo ili
2. na vlastitu inicijativu dostaviti sve informacije koje su bitne ako bi mogle značajno utjecati na procjenu financijskog stanja kreditne institucije ili financijske institucije u drugoj državi članici.
(2) Hrvatska narodna banka surađivat će s Europskim nadzornim tijelom za bankarstvo u svrhu primjene ovoga Zakona i Uredbe (EU) br. 575/2013, a u skladu s Uredbom (EU) br. 1093/2010, te će mu dostavljati sve informacije nužne za ostvarivanje njegovih zadataka prema Direktivi 2013/36/EU, Uredbi (EU) br. 575/2013 i Uredbi (EU) br. 1093/2010, a na način uređen člankom 35. Uredbe (EU) br. 1093/2010.
(3) Hrvatska narodna banka može zatražiti posredovanje Europskog nadzornog tijela za bankarstvo:
a) ako joj drugo nadležno tijelo nije dostavilo bitne informacije i
b) ako joj je drugo nadležno tijelo odbilo zahtjev ili nije u razumnom roku udovoljilo zahtjevu za suradnju, a posebno za razmjenu relevantnih informacija.
(4) Ako je Hrvatska narodna banka konsolidirajuće nadzorno tijelo matične kreditne institucije u EU-u sa sjedištem u RH, kreditne institucije koju kontrolira matični mješoviti financijski holding iz EU-a sa sjedištem u RH ili kreditne institucije koju kontrolira matični financijski holding iz EU-a sa sjedištem u RH, dužna je nadležnim tijelima iz drugih država članica koja nadziru institucije koje su društva kćeri tim institucijama dostaviti sve relevantne informacije.
(5) Pri određivanju opsega relevantnih informacija iz stavka 4. ovoga članka Hrvatska narodna banka treba uzeti u obzir važnost tih institucija koje su društva kćeri za financijski sustav države članice čije nadležno tijelo nadzire instituciju koja je društvo kći.
(6) Bitnim informacijama, u smislu ovoga članka, smatraju se materijalno značajne informacije za procjenu financijske stabilnosti pojedine članice grupe u drugoj državi članici, a osobito:
1. značajni podaci o pravnim odnosima u grupi te o upravljačkoj i organizacijskoj strukturi grupe, uključujući sve regulirane i neregulirane subjekte, neregulirana društva kćeri i značajne podružnice koji pripadaju grupi te matična društva, u skladu s člankom 16. stavkom 1. točkama 2. i 3., člankom 175. stavcima 5. i 6. i člankom 181. ovoga Zakona, kao i značajni podaci o tijelima nadležnima za nadzor reguliranih subjekata u grupi
2. značajnije procedure za prikupljanje podataka od kreditnih institucija u grupi i za kontrolu tih podataka
3. nepovoljna kretanja u kreditnoj instituciji ili u drugoj članici grupe koja bi mogla ozbiljno utjecati na druge kreditne institucije u grupi te
4. povrede, prekršaji i važnije mjere koje je nadležno tijelo izreklo kreditnoj instituciji, uključujući nalaganje dodatnih kapitalnih zahtjeva na temelju članaka 105. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona i nalaganje bilo kojeg ograničenja za primjenu naprednog pristupa za izračun kapitalnih zahtjeva prema članku 312. stavku 2. Uredbe (EU) br. 575/2013.
(7) Ako Hrvatska narodna banka provodi superviziju kreditne institucije koju kontrolira matična kreditna institucija u EU-u i ako su joj potrebne informacije koje se odnose na provedbu pristupa i metodologija navedenih u ovom Zakonu i Uredbi (EU) br. 575/2013, tada će, ako je to moguće, od konsolidirajućeg nadzornog tijela zatražiti informacije dostupne tom tijelu.
Suradnja s nadležnim tijelima država članica koja su uključena u superviziju na konsolidiranoj osnovi
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 146.
(1) Hrvatska narodna banka savjetovat će se prije donošenja odluke koja je važna za obavljanje supervizije drugih nadležnih tijela država članica s tim nadležnim tijelima o:
1. promjenama u dioničkoj, organizacijskoj ili upravljačkoj strukturi kreditne institucije u grupi za koje je potrebno odobrenje ili suglasnost nadležnog tijela i
2. važnijim mjerama, povredama ili prekršajima koje namjerava izreći kreditnoj instituciji u skladu s ovim Zakonom, uključujući nalaganje dodatnog iznosa regulatornog kapitala i nametanje bilo kojeg ograničenja za primjenu naprednog pristupa za izračun kapitalnih zahtjeva prema članku 312. stavku 2. Uredbe (EU) br. 575/2013.
(2) U slučaju iz stavka 1. točke 2. ovoga članka, Hrvatska narodna banka savjetovat će se s konsolidirajućim nadzornim tijelom.
(3) Iznimno od stavaka 1. i 2. ovoga članka, Hrvatska narodna banka ne mora se savjetovati u hitnim slučajevima ili onda kada takvo savjetovanje može ugroziti djelotvornost odluke, ali će u takvim slučajevima bez odgađanja obavijestiti druga nadležna tijela o donesenoj odluci.
(4) Hrvatska narodna banka u okviru svojih nadležnosti surađuje i razmjenjuje informacije koje su relevantne za obavljanje zadaća na temelju ovoga Zakona, Uredbe (EU) 575/2013 i propisa kojima se uređuje sprečavanje pranja novca i financiranje terorizma s Uredom za sprječavanje pranja novca i drugim nadležnim nadzornim tijelima s javnim ovlastima u nadziranju kreditnih institucija u pogledu propisa kojima se uređuje sprečavanje pranja novca i financiranje terorizma, pod uvjetom da se takvom suradnjom i razmjenom informacija ne zadire u tekuće izvide, istrage ili postupke u skladu s kaznenim ili upravnim pravom države članice u kojoj se nalazi nadležno tijelo, financijsko-obavještajna jedinica ili drugo nadležno nadzorno tijelo s javnim ovlastima kojemu je povjerena javna ovlast nadziranja obveznika iz članka 2. stavka 1. točaka 1. i 2. Direktive (EU) 2015/849 u djelokrugu njihovih nadležnosti.
Obveze mješovitog holdinga i njegovih društava kćeri u vezi sa supervizijom na konsolidiranoj osnovi
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 147.
(1) U slučaju kada je mješoviti holding matično društvo u odnosu na jednu ili više kreditnih institucija, taj će mješoviti holding i njegova društva kćeri na zahtjev Hrvatske narodne banke dostaviti, izravno ili preko kreditnih institucija koje su društva kćeri, sve informacije potrebne za superviziju kreditnih institucija koje su društva kćeri.
(2) Hrvatska narodna banka, ili druga osoba na temelju ovlaštenja guvernera Hrvatske narodne banke, može obaviti nadzor u poslovnim prostorijama radi provjere informacija dobivenih od mješovitog holdinga i njegovih društava kćeri.
(3) U slučaju kada je mješoviti holding ili neko od njegovih društava kćeri društvo za osiguranje, tada se može primijeniti postupak nadzora propisan člankom 150. ovoga Zakona.
(4) U slučaju kada mješoviti holding ili jedno od njegovih društava kćeri nema sjedište u istoj državi članici kao i kreditna institucija koja je društvo kći, nadzor u poslovnim prostorijama će se radi provjere informacija obaviti u skladu s postupcima iz članka 151. ovoga Zakona.
Nadzor nad unutargrupnim transakcijama
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 148.
(1) Neovisno o zahtjevima iz dijela četvrtog Uredbe (EU) br. 575/2013, u slučaju kada je mješoviti holding matično društvo u odnosu na jednu ili više kreditnih institucija, Hrvatska će narodna banka, u okviru svojih ovlasti za superviziju kreditnih institucija, provoditi nadzor nad svim transakcijama između kreditnih institucija i mješovitog holdinga i njegovih društava kćeri.
(2) Kreditne institucije iz stavka 1. ovoga članka dužne su:
1. utvrditi primjerene postupke upravljanja rizicima i uspostaviti sustav unutarnjih kontrola, uključujući sustav izvještavanja i računovodstvene postupke, radi adekvatnog utvrđivanja, mjerenja, praćenja i kontrole unutargrupnih transakcija s matičnim mješovitim holdingom i njegovim društvima kćerima i
2. izvijestiti Hrvatsku narodnu banku o svakoj značajnoj unutargrupnoj transakciji s matičnim mješovitim holdingom i njegovim društvima kćerima osim onih iz članka 394. Uredbe (EU) 575/2013.
(3) Postupci i značajne unutargrupne transakcije iz stavka 2. ovoga članka predmet su nadzora Hrvatske narodne banke.
Razmjena informacija za potrebe supervizije na konsolidiranoj osnovi
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 149.
(1) U slučaju kada matično društvo i bilo koja od kreditnih institucija koje su društva kćeri nemaju sjedište u istoj državi članici, ali bilo koje od tih društava ima sjedište u Republici Hrvatskoj, Hrvatska narodna banka s nadležnim tijelima drugih država članica razmjenjivat će sve potrebne informacije za provođenje ili olakšavanje provođenja supervizije na konsolidiranoj osnovi.
(2) U slučaju kada Hrvatska narodna banka ne provodi superviziju na konsolidiranoj osnovi, može na zahtjev nadležnog tijela druge države članice odgovornog za provođenje supervizije zatražiti od matičnog društva bilo koju informaciju potrebnu za provođenje supervizije na konsolidiranoj osnovi i proslijediti te podatke nadležnim tijelima drugih država članica.
(3) Hrvatska narodna banka nije nadležna za superviziju na pojedinačnoj osnovi za financijski holding, mješoviti financijski holding, druge financijske institucije, društvo za pomoćne usluge, mješoviti holding i njegova društva kćeri koja nisu kreditne institucije te društva koja nisu uključena u superviziju na konsolidiranoj osnovi, a za koje se prikupljaju ili posjeduju informacije iz stavka 2. ovoga članka i članka 147. ovoga Zakona.
Suradnja nadzornih tijela u slučaju kada je jedno od društava kćeri društvo za osiguranje ili društvo ovlašteno za pružanje investicijskih usluga
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 150.
(1) U slučaju kada kreditna institucija, financijski holding, mješoviti financijski holding ili mješoviti holding kontrolira jedno ili više društava kćeri koja su društva za osiguranje ili društva ovlaštena za pružanje investicijskih usluga, koja podliježu izdavanju odobrenja za rad, Hrvatska narodna banka surađivat će s nadzornim tijelima odgovornima za nadzor tih društava.
(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, Hrvatska narodna banka s nadzornim će tijelima razmjenjivati informacije koje bi mogle olakšati obavljanje njihovih zadaća te omogućiti nadzor nad aktivnostima i općim financijskim položajem nadziranih društava.
(3) Informacije dobivene u okviru supervizije na konsolidiranoj osnovi, a osobito svaka razmjena informacija između nadzornih tijela, podliježu obvezi čuvanja povjerljivih informacija.
(4) Ako Hrvatska narodna banka kao konsolidirajuće nadzorno tijelo nije određena i kao koordinator prema propisima kojima se uređuje nadzor financijskih konglomerata, Hrvatska narodna banka će surađivati s koordinatorom za matični mješoviti financijskih holding kod primjene odredbi ovoga Zakona i Uredbe (EU) br. 575/2013 na konsolidiranoj osnovi.
(5) Hrvatska narodna banka će za potrebe stavka 4. ovoga članka s koordinatorom sklopiti pisani sporazum o međusobnoj suradnji.
(6) Kada je Hrvatska narodna banka konsolidirajuće nadzorno tijelo sastavljat će popis financijskih holdinga i mješovitih financijskih holdinga iz članka 11. Uredbe (EU) br. 575/2013 i proslijediti ga odgovarajućim nadležnim tijelima drugih država članica, Europskom nadzornom tijelu za bankarstvo i Europskoj komisiji.
Ovlasti u obavljanju nadzora u poslovnim prostorijama
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 151.
(1) Nadležno tijelo druge države članice poslat će Hrvatskoj narodnoj banci zahtjev za obavljanje nadzora u poslovnim prostorijama ako želi u posebnim slučajevima obaviti nadzor poslovanja u poslovnim prostorijama radi provjere informacija koje se odnose na sljedeća društva sa sjedištem u Republici Hrvatskoj:
– kreditnu instituciju
– mješoviti financijski holding
– financijski holding
– drugu financijsku instituciju
– mješoviti holding
– društva kćeri iz članka 150. stavka 1. ovoga Zakona ili
– društva kćeri kreditne institucije, mješovitog financijskog holdinga ili financijskog holdinga, koja nisu uključena u superviziju na konsolidiranoj osnovi.
(2) Hrvatska narodna banka može, ako je to u okviru njezinih nadležnosti propisanih ovim Zakonom, postupiti na temelju zahtjeva nadležnog tijela druge države članice na sljedeći način:
1. samostalno obaviti nadzor nad poslovanjem u poslovnim prostorijama
2. omogućiti ovlaštenim osobama nadležnog tijela druge države članice obavljanje nadzora nad poslovanjem u poslovnim prostorijama na temelju pisane suglasnosti guvernera Hrvatske narodne banke dane u skladu sa sporazumom ili
3. omogućiti ovlaštenim revizorima ili drugim stručno osposobljenim osobama da obave nadzor nad poslovanjem u poslovnim prostorijama na temelju pisane suglasnosti guvernera Hrvatske narodne banke dane u skladu sa sporazumom.
(3) U slučaju kada nadležno tijelo druge države članice ne obavlja nadzor nad poslovanjem iz stavka 1. ovoga članka u poslovnim prostorijama, ima mogućnost sudjelovanja u nadzoru u poslovnim prostorijama koji obavlja Hrvatska narodna banka ili ovlašteni revizor, odnosno druga stručno osposobljena osoba na temelju ovlaštenja guvernera Hrvatske narodne banke.
(4) Hrvatska narodna banka poslat će zahtjev za obavljanje nadzora u poslovnim prostorijama nadležnom tijelu druge države članice ako želi u posebnim slučajevima obaviti nadzor poslovanja u poslovnim prostorijama radi provjere informacija koje se odnose na sljedeća društva sa sjedištem u drugoj državi članici:
– kreditnu instituciju
– mješoviti financijski holding
– financijski holding
– drugu financijsku instituciju
– mješoviti holding
– društva kćeri iz članka 150. stavka 1. ovoga Zakona ili
– društva kćeri kreditne institucije, mješovitog financijskog holdinga ili financijskog holdinga, koja nisu uključena u superviziju na konsolidiranoj osnovi.
Nalaganje supervizorskih mjera financijskom holdingu, mješovitom financijskom holdingu i mješovitom holdingu
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 152.
Ako financijski holding, mješoviti financijski holding, mješoviti holding ili odgovorne osobe u tim društvima krše propise kojima se uređuje provedba supervizije na konsolidiranoj osnovi, Hrvatska narodna banka naložit će supervizorske mjere.
Primjena propisa na mješoviti financijski holding
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 153.
(1) Ako se na mješoviti financijski holding odnose odredbe ovoga Zakona koje su istovjetne odredbama propisa kojima se prenose odredbe Direktive 2002/87/EZ kojim se uređuje dodatna supervizija financijskih konglomerata osobito u dijelu supervizije poslovanja, Hrvatska narodna banka, ako je konsolidirajuće nadzorno tijelo i uz savjetovanje s ostalim tijelima nadležnima za superviziju društava kćeri, može donijeti odluku da se na mješoviti financijski holding primjenjuju samo relevantne odredbe tog propisa kojim se uređuje dodatna supervizija financijskih konglomerata.
(2) Ako se na mješoviti financijski holding odnose odredbe ovoga Zakona koje su istovjetne odredbama propisa kojima se prenose odredbe Direktive 2009/138/EZ kojim se uređuje osiguranje osobito u dijelu nadzora poslovanja, Hrvatska narodna banka, ako je konsolidirajuće nadzorno tijelo i uz suglasnost tijela nadležnog za nadzor društava za osiguranje, može donijeti odluku da se na mješoviti financijski holding primjenjuju samo relevantne odredbe onog zakona kojim se uređuje najznačajniji financijski sektor utvrđen prema zakonu kojim se uređuje dodatna supervizija financijskih konglomerata odnosno nacionalnog propisa kojim se u nacionalno zakonodavstvo prenosi članak 3., stavak 2. Direktive 2002/87/EZ.
(3) Kada je Hrvatska narodna banka konsolidirajuće nadzorno tijelo obavještava Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo i Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje o odlukama koje je donijela u skladu sa stavcima 1. i 2. ovoga članka.
(4) Europska središnja banka preuzima zadatke koordinatora financijskog konglomerata u skladu s kriterijima koji su utvrđeni mjerodavnim pravom Europske unije u odnosu na značajni nadzirani subjekt.
(5) Hrvatska narodna banka preuzima zadatke koordinatora financijskog konglomerata u skladu s kriterijima utvrđenim mjerodavnim pravom Europske unije u odnosu na manje značajni nadzirani subjekt.
Suradnja s nadležnim tijelima trećih zemalja radi obavljanja supervizije
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 154.
(1) Hrvatska narodna banka može sklopiti sporazum s jednim ili više nadležnih tijela trećih zemalja radi obavljanja supervizije na konsolidiranoj osnovi nad:
1. kreditnom institucijom čije matično društvo ima sjedište u trećoj zemlji ili
2. kreditnom institucijom u trećoj zemlji čije matično društvo, bilo ono kreditna institucija, mješoviti financijski holding ili financijski holding, ima sjedište u Republici Hrvatskoj.
(2) Sporazumom iz stavka 1. ovoga članka potrebno je osigurati osnovu za razmjenu informacija potrebnih za superviziju kreditnih institucija na konsolidiranoj osnovi.
(3) Hrvatska narodna banka može predložiti Europskoj komisiji sklapanje sporazuma s jednom ili više trećih zemalja za potrebe provođenja supervizije kreditnih institucija.
Način suradnje s trećim zemljama
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 155.
(1) U slučaju kada je kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj društvo kći kreditnoj instituciji, mješovitom financijskom holdingu ili financijskom holdingu sa sjedištem u trećoj zemlji i ne podliježe superviziji na konsolidiranoj osnovi od strane Hrvatske narodne banke ili nadležnog tijela druge države članice, Hrvatska narodna banka, ako je nadležna, provjerit će podliježe li kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja je društvo kći superviziji na konsolidiranoj osnovi od strane nadležnog tijela treće zemlje, a koja je istovjetna načelima utvrđenima ovim Zakonom i zahtjevima iz dijela prvog, glave II. poglavlja 2. Uredbe (EU) br. 575/2013.
(2) Hrvatska narodna banka izvršit će provjeru iz stavka 1. ovoga članka na zahtjev matičnog društva, druge nadzirane osobe kojoj je odobren rad u državi članici ili na vlastitu inicijativu, pri čemu će se savjetovati s ostalim nadležnim tijelima uključenima u superviziju.
(3) Hrvatska naroda banka dužna je pri provjeri iz stavka 1. ovoga članka uzeti u obzir moguće opće smjernice Europskog odbora za bankarstvo o usklađenosti pravila supervizije na konsolidiranoj osnovi koju provode nadležna tijela trećih zemalja nad kreditnim institucijama čija matična društva imaju sjedište u trećim zemljama s načelima utvrđenima ovim Zakonom i Uredbom (EU) br. 575/2013. U tom smislu, Hrvatska narodna banka dužna je savjetovati se s Europskim nadzornim tijelom za bankarstvo prije donošenja odluke.
(4) U slučaju kada se utvrdi da u trećoj zemlji ne postoji supervizija na konsolidiranoj osnovi istovjetna načelima utvrđenima ovim Zakonom i Uredbom (EU) br. 575/2013, Hrvatska će narodna banka, ako je nadležna, na kreditnu instituciju sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja je društvo kći na odgovarajući način primijeniti odredbe ovoga Zakona i Uredbe (EU) br. 575/2013 ili druge odgovarajuće supervizorske postupke koji postižu ciljeve supervizije kreditnih institucija na konsolidiranoj osnovi.
(5) Supervizorski postupci iz stavka 4. ovoga članka, nakon usuglašavanja s ostalim nadležnim tijelima uključenima u superviziju, trebaju biti odobreni od strane nadležnog tijela koje bi bilo odgovorno za superviziju kreditnih institucija na konsolidiranoj osnovi.
(6) Hrvatska narodna banka može u posebnim slučajevima zahtijevati osnivanje financijskog holdinga ili mješovitog financijskog holdinga sa sjedištem u jednoj od država članica te da se provede konsolidacija u skladu s ovim Zakonom.
(7) Hrvatska narodna banka obavještava o postupcima iz ovoga članka ostala nadležna tijela uključena u superviziju na konsolidiranoj osnovi, Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo i Europsku komisiju.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
XI.10. ZNAČAJNA PODRUŽNICA
Odlučivanje o statusu značajne podružnice koja posluje na području Republike Hrvatske
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 156.
(1) Hrvatska narodna banka može konsolidirajućem nadzornom tijelu uputiti zahtjev da podružnica kreditne institucije iz te države članice koja pruža usluge na području Republike Hrvatske dobije status značajne podružnice a u slučaju ako kreditna institucija iz države članice nije članica grupe kreditnih institucija u EU-u, Hrvatska narodna banka zahtjev će uputiti nadležnom tijelu matične države članice.
(2) U zahtjevu iz stavka 1. ovoga članka Hrvatska narodna banka navest će razloge, a osobito:
1. drži li ta podružnica u Republici Hrvatskoj više od 2% ukupnih depozita određenih zakonom kojim se uređuje sustav osiguranja depozita
2. može li privremeni ili trajni prestanak pružanja usluga utjecati na sistemsku likvidnost tržišta i na platne sustave i sustave za poravnanje i namiru financijskih instrumenata u Republici Hrvatskoj i
3. veličinu i značajnost podružnice, s obzirom na broj klijenata, za bankovni ili financijski sustav Republike Hrvatske.
(3) Hrvatska narodna banka, nadležno tijelo matične države članice i konsolidirajuće nadzorno tijelo ako je određeno surađivat će u postupku donošenja zajedničke odluke o značajnoj podružnici.
(4) Ako odluka iz stavka 3. ovoga članka nije donesena u roku od dva mjeseca od dana primitka zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka, Hrvatska narodna banka će u roku od iduća dva mjeseca o tome donijeti samostalnu odluku vodeći pri tome računa o stavovima konsolidirajućeg nadzornog tijela ili nadležnih tijela matične države članice.
(5) Odluka iz stavka 3. ili 4. ovoga članka obvezujuća je, a dostavlja se svim relevantnim nadležnim tijelima.
(6) Donošenje odluke iz stavka 3. ili 4. ovoga članka ne utječe na ovlasti drugog nadležnog tijela dane ovim Zakonom.
(7) Ako se nadležno tijelo matične države članice nije savjetovalo s Hrvatskom narodnom bankom u vezi s operativnim postupcima propisanima za planove oporavka likvidnosti koje je to tijelo poduzelo ili ako Hrvatska narodna banka nakon provedenog savjetovanja smatra da ti operativni postupci koje je poduzelo nadležno tijelo matične države članice nisu primjereni, Hrvatska narodna banka može zatražiti posredovanje Europskog nadzornog tijela za bankarstvo u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 1093/2010.
(8) Hrvatska narodna banka surađivat će s nadležnim tijelima matične države članice kreditne institucije iz države članice koja ima značajnu podružnicu u Republici Hrvatskoj pri planiranju i koordinaciji aktivnosti iz članka 139. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona.
(9) Hrvatska narodna banka sudjelovat će u kolegiju supervizora za značajnu podružnicu kreditne institucije iz države članice koja pruža usluge na području Republike Hrvatske, a koji je osnovalo nadležno tijelo matične države članice, radi suradnje uređene člankom 126. i člankom 139. stavkom 1. točkom 3. ovoga Zakona te radi razmjene informacija iz članka 145. stavka 6. točaka 3. i 4. ovoga Zakona, ako nadležno tijelo matične države članice odluči uključiti Hrvatsku narodnu banku u rad kolegija.
Odlučivanje o statusu značajne podružnice kada je Hrvatska narodna banka konsolidirajuće nadzorno tijelo
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 157.
(1) Ako Hrvatska narodna banka kao konsolidirajuće nadzorno tijelo zaprimi zahtjev nadležnog tijela druge države članice da podružnicu koja pruža usluge na području te države članice smatra značajnom podružnicom, Hrvatska narodna banka surađivat će s nadležnim tijelom te države članice pri donošenju zajedničke odluke o statusu značajne podružnice.
(2) Odluka iz stavka 1. ovoga članka dostavlja se relevantnim nadležnim tijelima.
(3) Ako zajednička odluka o značajnosti podružnice nije donesena u roku dva mjeseca od dana zaprimanja zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka, a nadležno tijelo te države članice u roku od iduća dva mjeseca donese odluku da se podružnici iz stavka 1. ovoga članka dodjeljuje status značajne podružnice, ta je odluka obvezujuća i za Hrvatsku narodnu banku.
(4) Hrvatska narodna banka nadležnim će tijelima države članice u kojoj kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj ima značajnu podružnicu proslijediti informacije iz članka 145. stavka 6. točaka 3. i 4. ovoga Zakona te u suradnji s tim nadležnim tijelima planirati i koordinirati aktivnosti iz članka 139. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona.
(5) Ako u kreditnoj instituciji iz stavka 1. nastane izvanredno stanje, Hrvatska narodna banka o tome će bez odgode obavijestiti osobe iz članka 165. stavka 1. točke 1. i članka 167. stavka 1. ovoga Zakona te Europski odbor za sistemske rizike.
(6) Hrvatska narodna banka nadležnim tijelima države članice u kojoj kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj ima značajnu podružnicu proslijedit će sljedeće informacije:
1. procjenu rizika kreditne institucije koja ima značajnu podružnicu na pojedinačnoj ili konsolidiranoj osnovi u skladu s člankom 98. stavkom 1. i člankom 99. stavkom 1. ovoga Zakona i ako je primjenjivo procjenu rizika iz članka 141. stavaka 2. i 3. ovoga Zakona i
2. odluke o izrečenim supervizorskim mjerama iz članaka 105. i 110. ovoga Zakona koje su relevantne za tu podružnicu i
3. odluke u vezi s validacijom internih modela koje su relevantne za tu podružnicu.
(7) Hrvatska narodna banka savjetovat će se s nadležnim tijelom države članice u kojoj kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj ima značajnu podružnicu o operativnim postupcima propisanima za planove oporavka likvidnosti, ako je to relevantno za likvidnosni rizik u valuti države članice domaćina.
Osnivanje kolegija supervizora za značajne podružnice
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 158.
(1) Ako kolegij supervizora iz članka 140. ovoga Zakona nije osnovan, a kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj ima značajne podružnice u drugim državama članicama, Hrvatska narodna banka osnovat će kolegij supervizora i predsjedati njime kako bi se omogućila suradnja uređena člankom 119. te razmjena informacija iz članka 145. stavka 6. točaka 3. i 4. ovoga Zakona.
(2) Nakon konzultacija s relevantnim nadležnim tijelima Hrvatska narodna banka uredit će pisanim aktom osnivanje i rad kolegija iz stavka 1. ovoga članka te će određivati koje će od relevantnih nadležnih tijela prisustvovati sastancima ili na drugi način sudjelovati u radu kolegija, vodeći računa o mogućem utjecaju planiranih supervizorskih aktivnosti osobito u odnosu na stabilnost financijskog sustava u njihovim državama i obvezama iz članka 157. ovoga Zakona.
(3) Hrvatska narodna banka pravodobno će i redovito obavještavati sve članove kolegija supervizora o planiranim sastancima i glavnim pitanjima koja će biti predmetom rasprave te o zauzetim stavovima i poduzetim mjerama.
XI.11. NAKNADA ZA SUPERVIZIJU
Godišnja naknada za superviziju
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 159.
(1) Za obavljanje supervizije iz ove glave kreditne institucije sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, matični financijski holding i matični mješoviti financijski holding koji su dobili odobrenje temeljem ovoga Zakona, i podružnice koje su osnovale kreditne institucije sa sjedištem izvan Republike Hrvatske plaćaju Hrvatskoj narodnoj banci naknadu za superviziju.
(2) Hrvatska narodna banka podzakonskim propisom uređuje visinu, osnovicu, način izračuna i način plaćanja godišnje naknade za superviziju iz stavka 1. ovoga članka.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
XII. SURADNJA S NADLEŽNIM TIJELIMA I RAZMJENA INFORMACIJA
Suradnja između nadležnih i nadzornih tijela Republike Hrvatske
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 160.
(1) Hrvatska narodna banka, Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga i nadzorna tijela u Republici Hrvatskoj dostavit će na zahtjev pojedinog nadležnog tijela tom tijelu sve informacije o kreditnoj ili financijskoj instituciji koje su mu potrebne u postupku provođenja zadataka supervizije i nadzora nad kreditnom ili financijskom institucijom, u postupku vezanom za izdavanje odobrenja i suglasnosti ili pri odlučivanju o drugim pojedinačnim zahtjevima iz svoje nadležnosti.
(2) Tijela iz stavka 1. ovoga članka međusobno se obavještavaju o ukidanju odobrenja, nezakonitostima i nepravilnostima koje utvrde tijekom obavljanja supervizije i nadzora i o izrečenim mjerama za njihovo otklanjanje ako su ti nalazi i izrečene mjere bitni za rad tog drugog tijela.
(3) Ako neko tijelo koje nije nadležno tijelo ima ovlasti za sanaciju, Hrvatska narodna banka i to tijelo usko će surađivati i konzultirati se prilikom pripreme sanacijskog plana, kao i u svim drugim situacijama u kojima ovaj Zakon i nacionalni propisi država članica kojim je prenesena Direktiva 2013/36/EU, Direktiva 2014/59/EU ili Uredba (EU) br. 575/2013 zahtijevaju suradnju i međusobnu konzultaciju.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
XIII. OBVEZA ČUVANJA POVJERLJIVIH INFORMACIJA
Obveza čuvanja povjerljivih informacija
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 161.
(1) Radnici Hrvatske narodne banke, ovlašteni revizori i druge stručne osobe koje rade ili su radile po ovlaštenju Hrvatske narodne banke dužni su sve informacije u vezi sa supervizijom kreditne institucije koje su saznali tijekom rada za Hrvatsku narodnu banku čuvati kao povjerljive.
(2) Osobe iz stavka 1. ovoga članka ne smiju povjerljive informacije učiniti dostupnima nijednoj drugoj osobi ili javnopravnom tijelu, osim u obliku skupnih podataka iz kojih nije moguće prepoznati pojedinačnu kreditnu instituciju.
(3) Hrvatska narodna banka dužna je sve informacije u vezi sa supervizijom kreditne institucije koje je saznala tijekom obavljanja supervizije ili drugih poslova iz ovoga Zakona čuvati kao povjerljive.
(4) Obveza čuvanja povjerljivih informacija iz stavka 1. do 3. ovoga članka ne odnosi se na:
1. dostavljanje na vlastitu inicijativu povjerljivih informacija nadležnom sudu, nadležnom državnom odvjetništvu, Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, Uredu europskog javnog tužitelja, Ministarstvu unutarnjih poslova, Uredu za sprječavanje pranja novca ili ovlaštenom tijelu iz druge države članice za potrebe prijavljivanja, sprječavanja, otkrivanja ili istraživanja kaznenih djela te vođenja kaznenog postupka ili postupka koji mu prethodi
2. dostavljanje povjerljivih informacija koje se priopćavaju za potrebe Državnog odvjetništva Republike Hrvatske te dostavljanje povjerljivih informacija Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta i Ministarstvu unutarnjih poslova u kaznenom postupku ili postupku koji mu prethodi, ako to pisanim putem naloži Državno odvjetništvo Republike Hrvatske ili nadležni sud ili pisanim putem zatraži ovlašteno tijelo iz druge države članice
3. dostavljanje povjerljivih informacija poreznim tijelima sukladno poreznim propisima
4. dostavljanje povjerljivih informacija u postupku prisilne likvidacije nad kreditnom institucijom ili u sudskom postupku koji je u vezi s tim postupkom prisilne likvidacije pokrenut, osim onih koji se odnose na fizičke ili pravne osobe koje poduzimaju radnje i postupke u svrhu reorganizacije kreditne institucije ili
5. ispunjavanje zahtjeva Europskog parlamenta zasnovanih na ovlasti za istraživanje iz članka 226. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.
(5) Obveza čuvanja informacija iz stavka 1. ovoga članka ne sprječava Hrvatsku narodnu banku da:
1. razmjenjuje informacije s nadležnim tijelima ili ih prosljeđuje Europskom nadzornom tijelu za bankarstvo, Europskom odboru za sistemske rizike ili Europskom nadzornom tijelu za vrijednosne papire i tržišta kapitala na način kako je to uređeno ovim Zakonom, Uredbom (EU) br. 575/2013, Uredbom (EU) 2019/2033 i ostalim primjenjivim propisima Europske unije
2. javno objavljuje informacije iz članka 172. ovoga Zakona
3. objavljuje rezultate testiranja otpornosti na stres provedenih u skladu s člankom 98. stavkom 7. ovoga Zakona ili člankom 32. Uredbe (EU) br. 1093/2010.
(6) Razmjena informacija iz stavka 5. ovoga članka podliježe obvezi čuvanja povjerljivih informacija iz stavaka 1. do 3. ovoga članka.
Upotreba povjerljivih informacija od strane Hrvatske narodne banke
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 162.
Hrvatska narodna banka može se povjerljivim informacijama koje je saznala tijekom obavljanja supervizije ili drugih poslova iz ovoga Zakona koristiti samo u sljedećim slučajevima:
1. pri provjeri ispunjavanja uvjeta za izdavanje odobrenja i suglasnosti o kojima odlučuje na temelju ovoga Zakona
2. pri obavljanju supervizije kreditne institucije i ostalih nadzornih aktivnosti, na pojedinačnoj i/ili konsolidiranoj osnovi, osobito u smislu likvidnosti, solventnosti, velikih izloženosti, administrativnih i računovodstvenih procedura, sustava unutarnjih kontrola te izricanja supervizorskih mjera i mjera rane intervencije
3. pri izvršavanju svojih ovlasti za sanaciju
4. u prekršajnim postupcima
5. u postupku izricanja upravnih sankcija, upravnih mjera i periodičnih penala
6. pri postupanju s obavijesti o povredi mjerodavnih propisa
7. u postupku pred upravnim sudom koji se vodi protiv rješenja Hrvatske narodne banke
8. u drugim sudskim postupcima zbog povrede propisa Europske unije kojima se uređuje poslovanje kreditnih institucija ili
9. pri ispunjavanju zahtjeva Europskog parlamenta zasnovanih na ovlasti za istraživanje iz članka 226. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.
Razmjena informacija između tijela
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 163.
(1) Iznimno od članaka 161. i 162. ovoga Zakona Hrvatska narodna banka može povjerljive informacije razmjenjivati sa sljedećim osobama u Republici Hrvatskoj ili u državama članicama u svrhu provođenja supervizije, nadzora i drugih poslova za koje su ovlaštene, i to:
1. tijelima nadležnima za nadzor kreditnih institucija i investicijskih društava te drugim tijelima nadležnima za nadzor subjekata financijskog sektora i financijskih tržišta
2. tijelima nadležnima za očuvanje financijske stabilnosti primjenom makrobonitetnih propisa
3. tijelima koja provode reorganizacijske mjere, kako su definirane propisom kojim se uređuje prisilna likvidacija kreditnih institucija, ili tijela kojima je cilj očuvanje financijske stabilnosti
4. sudu i drugim tijelima ili pravnim osobama ovlaštenima za obavljanje poslova u provođenju postupka likvidacije kreditne institucije ili u drugim sličnim postupcima pri izvršavanju njihovih zakonom utvrđenih zadataka
5. revizorima koji obavljaju reviziju kreditnih i financijskih institucija, te društava osiguranja pri izvršavanju njihovih zakonom utvrđenih zadataka
6. ugovornim ili institucionalnim sustavima zaštite iz članka 113. stavka 7. Uredbe (EU) br. 575/2013
7. tijelima koja administriraju sustave za osiguranje depozita i sustave za zaštitu ulagatelja
8. sanacijskim tijelima i Ministarstvu financija na temelju zakona kojim se uređuje sanacija kreditnih institucija i investicijskih društava
9. tijelima nadležnim za nadzor kreditnih i financijskih institucija koje su obveznici primjene propisa kojima se uređuje sprječavanje pranja novca i financiranje terorizma radi usklađenosti s tim propisima
10. financijsko-obavještajnim jedinicama prema propisima kojima se uređuje sprječavanje pranja novca i financiranje terorizma
11. tijelima nadležnim za primjenu propisa kojima se uređuje strukturna podjela unutar bankovne grupe i
12. poreznim tijelima unutar Republike Hrvatske, a kada informacija potječe iz druge države članice, uz izričitu suglasnost nadležnog nadzornog tijela koje je informaciju priopćilo.
(2) Na osobe kojima je Hrvatska narodna banka dostavila povjerljive informacije u skladu sa stavkom 1. ovoga članka primjenjuje se obveza čuvanja povjerljivih informacija iz članka 161. ovoga Zakona.
Razmjena informacija s osobama ovlaštenima za provedbu nadzora
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 164.
(1) Iznimno od odredbi članaka 161., 162. i 168 . ovoga Zakona i iznimno od odredbi kojima su u nacionalni propis država članica preneseni članci 53., 54. i 55. Direktive 2013/36/EU, Hrvatska narodna banka razmjenjivat će povjerljive informacije s osobama koje su u Republici Hrvatskoj ili u drugim državama članicama ovlaštene za provedbu nadzora, i to nad:
1. tijelima koja obavljaju poslove u postupku likvidacije kreditne institucije ili u nekom drugom sličnom postupku
2. ugovornim ili institucionalnim sustavima zaštite iz članka 113. stavka 7. Uredbe (EU) br. 575/2013
3. revizorima koji obavljaju reviziju kreditnih institucija, društava za osiguranje i financijskih institucija.
(2) Hrvatska narodna banka razmijenit će povjerljive informacije s tijelima i osobama iz stavka 1. ovoga članka ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:
1. informacije se daju samo u svrhu obavljanja nadzornih zadataka tih tijela i osoba
2. primljene informacije tijela i osobe čuvaju kao povjerljive informacije u skladu s člankom 161. stavcima od 1. do 3. ovoga Zakona i
3. informacije koje potječu iz druge države članice ne smiju se dostaviti bez izričite suglasnosti nadležnog tijela države članice od kojeg je informaciju primila i, ako je primjenjivo, samo za svrhu za koju je suglasnost nadležnog tijela države članice dana.
(3) Iznimno od članaka 161., 162. i 168. ovoga Zakona, i iznimno od odredbi kojima su u nacionalno pravo u preneseni članci 53., 54. i 55. Direktive 2013/36/EU, Hrvatska narodna banka može, radi jačanja stabilnosti i očuvanja cjelovitosti financijskog sustava, razmjenjivati informacije i s drugim nadležnim tijelima i institucijama u Republici Hrvatskoj i drugoj državi članici koje u skladu sa zakonom provode postupke u vezi s kršenjem prava trgovačkih društava ako to u pisanom obliku zatraži ili naloži nadležni sud, a Hrvatska narodna banka tim će tijelima priopćiti povjerljive informacije ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:
1. informacije se daju samo u vezi s provođenjem postupaka u vezi s kršenjem prava trgovačkih društva
2. primljene informacije tijela čuvaju kao povjerljive informacije u skladu s člankom 161. stavcima od 1. do 3. ovoga Zakona i
3. informacije koje potječu iz druge države članice ne smije dostaviti bez izričite suglasnosti nadležnog tijela države članice od kojeg je informaciju primila i ako je primjenjivo, samo u svrhu za koju je suglasnost nadležnog tijela države članice dana.
(4) Ako se tijela i osobe iz stavka 1. ovoga članka koriste uslugama osoba koje nisu zaposlene u javnom sektoru, Hrvatska narodna banka može i s tim osobama razmjenjivati informacije iz stavka 3. ovoga članka pod uvjetima iz stavka 3. ovoga članka.
(5) Tijela iz stavka 3. ovoga članka dostavljaju Hrvatskoj narodnoj banci imena i detaljne podatke o odgovornostima osoba kojima Hrvatska narodna banka dostavlja povjerljive informacije.
(6) Hrvatska narodna banka će obavijestiti Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo o nazivima tijela koja mogu primiti informacije od Hrvatske narodne banke temeljem ovoga članka.
Razmjena informacija koje se odnose na monetarnu politiku, osiguranje depozita, sistemski rizik i nadzor nad platnim prometom
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 165.
(1) Hrvatska narodna banka dostavit će povjerljive informacije u svrhu obavljanja njihovih zadataka sljedećim tijelima u Republici Hrvatskoj ili u drugim državama članicama:
1. središnjim bankama članicama Europskog sustava središnjih banaka i drugim tijelima s ovlastima i odgovornostima za provođenje monetarne politike, kada je ta povjerljiva informacija relevantna za ostvarenje njihovih ciljeva vezanih uz provođenje monetarne politike i održavanje likvidnosti, nadzor nad platnim sustavima, sustavima za poravnanje i namiru financijskih instrumenata te očuvanje stabilnosti financijskog sustava, a osobito u izvanrednom stanju iz članka 143. ovoga Zakona, kada je takve informacije potrebno dostaviti bez odgode
2. ugovornim i institucionalnim sustavima zaštite iz članka 113. stavka 7. Uredbe (EU) br. 575/2013
3. drugim tijelima nadležnima za nadzor nad platnim sustavima i
4. Europskom odboru za sistemske rizike, Europskom nadzornom tijelu za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje, Europskom nadzornom tijelu za vrijednosne papire i tržišta kapitala, ako su te informacije relevantne za ispunjavanje njihovih zadataka propisanih uredbama (EU) br. 1092/2010, (EU) br. 1094/2010 ili (EU) br. 1095/2010.
(2) Hrvatska narodna banka može od tijela iz stavka 1. ovoga članka zatražiti informacije u slučaju kada su te informacije nužne u svrhu obavljanja supervizije ili drugih poslova iz svoje nadležnosti u skladu s člankom 162. ovoga Zakona.
(3) Na osobe iz ovoga članka primjenjuje se obveza čuvanja povjerljivih informacija iz članka 161. stavaka 1. do 3. ovoga Zakona.
(4) U izvanrednim stanjima iz članka 143. ovoga Zakona Hrvatska narodna banka će bez odgode dostavit povjerljive informacije:
– središnjim bankama članicama Europskog sustava središnjih banaka ako je to potrebno za obavljanja njihovih zadataka, uključujući provođenje monetarne politike i održavanje likvidnosti, nadzor nad platnim sustavima, sustavima za poravnanje i namiru financijskih instrumenata te očuvanje stabilnosti financijskog sustava i
– Europskom odboru za sistemski rizik ako je to potrebno za obavljanje njegovih zadataka.
Prijenos informacija međunarodnim tijelima
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 166.
(1) Iznimno od članka 161. stavaka od 1. do 4. i članka 162. ovoga Zakona i iznimno od odredbi kojima su u nacionalni propis država članica preneseni članak 53. stavak 1. i članak 54. Direktive 2013/36/EU, Hrvatska narodna banka će na zahtjev Međunarodnog monetarnog fonda u svrhu obavljanja njegovih zadataka, Svjetske banke za potrebe procjena u okviru Programa procjene financijskog sektora, Banke za međunarodne namire za potrebe studija kvantitativnog učinka ili Odbora za financijsku stabilnost za potrebe njegove nadzorne funkcije dostaviti skupne podatke ili podatak iz kojeg nije moguće prepoznati o kojoj se kreditnoj instituciji radi ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:
1. zahtjev je opravdan jer je zatražen u svrhu obavljanja dodijeljenih im ovlasti
2. zahtjev je dovoljno precizan u pogledu vrste, opsega i formata traženih informacija te sredstava njihova priopćavanja ili prijenosa
3. tražene informacije potrebne su isključivo za izvršavanje konkretnih zadataka podnositelja zahtjeva te ne prelaze njegove utvrđene zadatke
4. informacije se prenose ili priopćavaju isključivo osobama koje su izravno uključene u izvršavanje zadatka u čiju se svrhu podaci dostavljaju i
5. na osobe koje imaju pristup informacijama postoji obveza čuvanja povjerljivih informacija u sadržaju jednakom kao u članku 161. ovoga Zakona.
(2) Ako je zahtjevom iz stavka 1. ovoga članka zatražena druga informacija, različita od one navedene u tom stavku, Hrvatska narodna banka može druge informacije učiniti dostupnima isključivo u svojim prostorijama.
(3) Ako priopćavanje informacija na temelju zahtjeva iz ovoga članka predstavlja obradu osobnih podataka, podnositelj zahtjeva dužan je ispunjavati uvjete utvrđene propisima kojima se uređuje zaštita osobnih podataka.
Razmjena informacija s drugim subjektima
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 167.
(1) Iznimno od članka 161. stavaka od 1. do 4. i članka 162. ovoga Zakona i iznimno od odredbi kojima su u nacionalni propis država članica preneseni članak 53. stavak 1. i članak 54. Direktive 2013/36/EU, Hrvatska narodna banka može povjerljive informacije dostaviti ministarstvu nadležnom za financije, odnosno državnom tijelu ovlaštenom za predlaganje i nadzor nad primjenom zakona iz područja supervizije kreditnih institucija, financijskih institucija i društava za osiguranje, samo za potrebe bonitetnog nadzora, te za provođenje preventivnih i sanacijskih mjera za kreditne institucije koje posluju s poteškoćama.
(2) Ako nastupi izvanredno stanje iz članka 143. stavka 1. ovoga Zakona, Hrvatska narodna banka dostavlja informacije relevantne za osobe iz stavka 1. ovoga članka iz svih dotičnih država članica.
(3) Hrvatska narodna banka može povjerljive informacije povezane s bonitetnom supervizijom dostaviti istražnim povjerenstvima Hrvatskog sabora, Državnom uredu za reviziju i drugim tijelima koja provode slične postupke, ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
1. tijela imaju na zakonu utemeljene ovlasti za provođenje temeljite kontrole i istraživanja aktivnosti Hrvatske narodne banke pri obavljanju supervizije kreditnih institucija ili provedbe propisa kojima se uređuje supervizija
2. tijelima su povjerljive informacije neophodne u svrhu ispunjenja njihovih zakonskih ovlasti
3. za radnike ili članove tijela koji imaju pristup povjerljivim informacijama primjenjuje se pravila o obvezi čuvanja povjerljivih informacija koja su barem jednakovrijedna obvezi čuvanja povjerljivih informacija iz članka 161. stavaka od 1. i 2. ovoga Zakona
4. ako su povjerljive informacije dobivene od nadležnih tijela druge države članice, one se ne smiju učiniti dostupnima bez izričite suglasnosti tih nadležnih tijela i mogu se upotrijebiti samo u svrhu za koju su dane.
(4) Ako povjerljive informacije iz ovoga članka sadrže osobne podatke, pri korištenju tih podataka tijela iz stavka 3. ovoga članka dužna su postupati u skladu s propisom kojim se uređuje zaštita osobnih podataka.
(5) Informacije dobivene u skladu s člankom 124. i 125., člankom 161. stavkom 5. i člankom 163. ovoga Zakona kao i informacije dobivene tijekom obavljenog nadzora u poslovnim prostorijama iz članaka 120. i 125. ovoga Zakona Hrvatska narodna banka ne smije priopćiti tijelima iz stavaka 1. do 4. ovoga članka bez izričite suglasnosti nadležnog tijela koje je informaciju dalo ili nadležnih tijela države članice u kojoj je obavljen nadzor u poslovnim prostorijama.
(6) Hrvatska narodna banka može povjerljive informacije iz članaka 161., 162. i 168. ovoga Zakona odnosno iz odredbi kojima su u nacionalno pravo u preneseni članci 53., 54. i 55. Direktive 2013/36/EU dostaviti društvu za poravnanje koje obavlja poslove poravnanja i namire, a koje je priznato prema zakonu kojim se uređuje tržište financijskih instrumenata, ako ocijeni da su ti podaci potrebni za stabilno poslovanje s obzirom na rizik neispunjenja ili mogućeg neispunjenja obveza sudionika tog tržišta.
(7) Hrvatska narodna banka može informacije iz članka 161. stavka 5. ovoga Zakona priopćiti tijelima iz stavka 6. ovoga članka samo uz izričitu suglasnost nadležnog tijela od kojeg je informacije primila.
(8) Na tijela i osobe iz stavaka 1., 3. i 6. ovoga članka primjenjuje se obveza čuvanja povjerljivih informacija iz članka 161. stavaka od 1. do 3. ovoga Zakona.
Suradnja s nadležnim tijelima trećih zemalja
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 168.
(1) Hrvatska narodna banka može sklopiti sporazum s jednim ili više nadležnih tijela trećih zemalja i osobama iz trećih zemalja koje imaju položaj jednak osobama iz članaka 163. i 164. ovoga Zakona radi razmjene informacija, a u svrhu obavljanja supervizije, nadzora ili drugih poslova za koje su ovlašteni.
(2) Hrvatska narodna banka može dostaviti povjerljive informacije i osobama iz trećih zemalja koje imaju položaj jednak tijelima i osobama iz stavka 1. ovoga članka ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
1. ako se s njima dogovorila o međusobnoj razmjeni podataka
2. ako za osobe iz treće zemlje u toj državi postoji obveza čuvanja povjerljivih informacija u sadržaju jednakom kao u članku 161. stavcima od 1. do 3. ovoga Zakona
3. ako će se informacija koja je predmetom dostavljanja osobama i tijelima iz stavka 1. ovoga članka upotrijebiti samo u svrhu obavljanja supervizije, nadzora ili drugih poslova za koje je to tijelo ovlašteno i
4. ako su povjerljive informacije dobivene od nadležnih tijela druge države članice, to nadležno tijelo je Hrvatskoj narodnoj banci dalo izričitu suglasnost da se te informacije razmijene i, ako je primjenjivo, da budu korištene samo za svrhu za koju su dane.
(3) Hrvatska narodna banka može Europskom nadzornom tijelu za bankarstvo dostaviti informacije dobivene od tijela iz ovoga članka.
Obrada osobnih podataka
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 169.
Na obradu osobnih podataka koja se obavlja temeljem ovoga Zakona primjenjuju se propisi kojima je uređena zaštita osobnih podataka.
Obavješćivanje tijela Europske unije
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 170.
(1) Hrvatska narodna banka obavještava Europsku komisiju, Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo, Europski odbor za bankarstvo i druga tijela Europske unije i o svim pitanjima kada je to propisano pravnom stečevinom Europske unije.
(2) Ako je Hrvatska narodna banka konsolidirajuće nadzorno tijelo, ona će drugim relevantnim nadležnim tijelima i Europskom nadzornom tijelu za bankarstvo u postupcima izdavanja i ukidanja odobrenja za rad dostaviti sve informacije o grupi kreditnih institucija, a osobito informacije iz članka 16. stavka 1. točke 2., članka 181., te članka 175. stavaka od 4. do 6. ovoga Zakona, a osobito informacije o pravnim odnosima u grupi kreditnih institucija te o upravljačkoj i organizacijskoj strukturi grupe kreditnih institucija.
(3) Hrvatska narodna banka obavještava Europsku središnju banku o svim postupcima, odlukama i drugim bitnim okolnostima koje su značajne za obavljanje supervizorskih ovlasti i zadataka Europske središnje banke iz članka 4. Uredbe (EU) br. 1024/2013 te u vezi s tim o svim izrečenim upravnim sankcijama, periodičnim penalima i upravnim mjerama, podnesenim pravnim lijekovima i tijeku postupka.
Razmjena informacija o kaznama
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 171.
U skladu sa zahtjevima koji se odnose na čuvanje povjerljivih informacija iz članka 161. stavka od 1. do 3. ovoga Zakon, Hrvatska narodna banka obavješćuju Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo o svim izrečenim upravnim sankcijama i upravnim mjerama, odlukama u prekršajnom postupku te o podnesenim pravnim lijekovima u vezi s tim upravnim sankcijama, upravnim mjerama i prekršajnim postupkom te o ishodu tih postupaka.
Javno objavljivanje informacija Hrvatske narodne banke
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 172.
(1) Hrvatska narodna banka dužna je javno objaviti sljedeće informacije:
1. tekstove zakona, odluka, uputa i općih smjernica u području bonitetne regulative, a koji su doneseni u Republici Hrvatskoj
2. način korištenja mogućnostima i diskrecijskim pravima navedenima u propisima Europske unije kojima se uređuje poslovanje kreditne institucije
3. opće kriterije i metodologije koje primjenjuje pri superviziji kreditnih institucija iz članka 99. ovoga Zakona i kriterije za primjenu načela razmjernosti kako je navedeno u članku 98. stavku 4. ovoga Zakona
4. agregirane statističke podatke o ključnim aspektima provedbe bonitetnog okvira koje je Hrvatska narodna banka prikupila na temelju propisa uključujući broj i vrstu naloženih supervizorskih mjera te o izrečenim upravnim sankcijama i kaznama za povrede i pravomoćnim prekršajnim kaznama propisane ovim Zakonom.
(2) Informacije iz stavka 1. ovoga članka objavit će se na način koji omogućuje usporedbu između pristupa prihvaćenih od nadležnih tijela u različitim državama članicama, redovito će se ažurirati i biti će dostupne na internetskim stranicama Hrvatske narodne banke.
(3) Osim informacija iz stavka 1. ovoga članka, Hrvatska narodna banka može objaviti i druge informacije iz svoje nadležnosti.
(4) Hrvatska narodna banka na svojim internetskim stranicama objavljuje odluke o izrečenim pravomoćnim prekršajnim kaznama temeljem ovog Zakona kreditnim institucijama, odgovornim osobama kreditnih institucija, te ostalim osobama, a koje su izrekli općinski sudovi i druga tijela nadležna za vođenje prekršajnih postupaka, a koje su donesene u postupcima u kojima je Hrvatska narodna banka ovlašteni tužitelj.
(5) Hrvatska narodna banka na svojim internetskim stranicama objavljuje odluke o svakoj izrečenoj novčanoj kazni temeljem ovog Zakona, a koja je izrečena kreditnoj instituciji, odgovornim osobama kreditnih institucija, te ostalim osobama, a koje su donesene u postupku izricanja upravne sankcije.
(6) Odluke iz stavaka 4. i 5. ovoga članka objavljuju bez odgode, a nakon što je osoba kojoj je izrečena novčana kazna o tome obaviještena.
(7) Ako je protiv rješenja kojim je izrečena novčana kazna podnesena tužba, Hrvatska narodna banka će bez odgode objaviti svaku informaciju o podnesenim pravnim lijekovima i tijeku postupka.
(8) Hrvatska narodna banka može objaviti rješenje koje donosi u izvršavanju svojih ovlasti uz koje je tada dužna objaviti i odluku upravnog suda donesenu povodom tužbe na to rješenje.
(9) Podaci koji predstavljaju bankovnu tajnu na temelju odredbi ovoga Zakona izuzet će se od objava iz stavaka 4. i 5. ovoga članka.
(10) Odluke o izrečenim pravomoćnim prekršajnim kaznama i izrečenim novčanim kaznama kreditnim institucijama i odgovornim osobama kreditnih institucija, te ostalim osobama Hrvatska narodna banka objavit će na anonimizirani način u sljedećim slučajevima:
1. ako je izrečena fizičkoj osobi, a Hrvatska narodna banka je prethodno procijenila da objava osobnog podataka nije razmjerna
2. ako bi objavljivanje ugrozilo stabilnost financijskog tržišta ili su u tijeku istražne radnje u kaznenom postupku
3. ako bi objavljivanje za uključenu kreditnu instituciju, odgovornu osobu kreditne institucije, ili ostalu osobu prouzročilo nerazmjernu štetu koju je moguće utvrditi ili
4. ako su nastupile pravne posljedice rehabilitacije.
(11) Objave iz stavaka 4., 5., 7. i 10. ovoga članka ostaju na internetskim stranicama najmanje pet godina.
(12) Iznimno od stavka 6. ovoga članka, Hrvatska narodna banka može odgoditi objavu odluke o izrečenoj pravomoćnoj prekršajnoj kazni ili izrečenoj novčanoj kazni ako procijeni da će okolnosti iz stavka 10. ovoga članka prestati u razumnom roku.
(13) Hrvatska narodna banka kao nadležno i imenovano tijelo temeljem ovoga Zakona će informacije iz stavaka 4., 5., 7. i 10. ovoga članka, članka 244. stavka 5., te članka 269. stavaka 3. i 4. ovoga Zakona učiniti dostupnim na jedinstvenoj europskoj pristupnoj točki (ESAP) uspostavljenoj na temelju Uredbe (EU) 2023/2859 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2023. o uspostavi jedinstvene europske pristupne točke za centralizirani pristup javno dostupnim informacijama koje su od važnosti za financijske usluge, tržišta kapitala i održivost (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 2023/2859).
(14) Hrvatska narodna banka će osigurati da informacije iz stavka 13. ovoga članka ispunjavaju sljedeće zahtjeve:
1. dostavljaju se u formatu iz kojeg se mogu izdvojiti podaci kako je definirano u članku 2. točki 3. Uredbe (EU) 2023/2859
2. priloženi su im sljedeći metapodaci:
− sva imena odnosno nazivi fizičke ili pravne osobe odnosno kreditne institucije na koju se informacije odnose
− identifikacijski broj kreditne institucije, kako je utvrđena u skladu s člankom 7. stavkom 4. točke (b) Uredbe (EU) 2023/2859
− vrsta informacija kako je klasificirana u skladu s člankom 7. stavkom 4. točkom (c) Uredbe (EU) 2023/2859
− naznaka o tome sadržavaju li informacije osobne podatke.
Posebni zahtjevi javnog objavljivanja informacija Hrvatske narodne banke
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 173.
(1) Hrvatska narodna banka dužna je javno objaviti sljedeće informacije povezane s izloženošću prenesenom kreditnom riziku koje je uređeno poglavljem 2. Uredbe (EU) 2017/2402:
1. opće kriterije i metodologije donesene radi nadzora nad primjenom poglavlja 2. Uredbe (EU) 2017/2402 i članka 270.a. Uredbe (EU) br. 575/2013 i
2. sažeti opis nalaza postupka supervizorske provjere i ocjene i poduzetih mjera u slučajevima nepoštivanja odredbi poglavlja 2. Uredbe (EU) 2017/2402 i članka 270.a Uredbe (EU) br. 575/2013, i to jedanput godišnje.
(2) Ako se Hrvatska narodna banka koristi diskrecijskim pravom iz članka 7. stavka 3. Uredbe (EU) br. 575/2013, dužna je objaviti sljedeće podatke:
1. kriterije koje primjenjuje za utvrđivanje postoje li tekuće ili predviđene značajne praktične ili pravne prepreke za brz prijenos regulatornog kapitala ili za otplatu obveza
2. broj matičnih kreditnih institucija koje ostvaruju korist od diskrecijskog prava određenog u članku 7. stavku 3. Uredbe (EU) br. 575/2013 te broj onih koje imaju društva kćeri u trećoj zemlji
3. na agregiranoj osnovi za Republiku Hrvatsku:
– ukupni iznos regulatornog kapitala, na konsolidiranoj osnovi, matičnih kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj, koje se koriste diskrecijskim pravom određenim člankom 7. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 575/2013, a koji se drži u društvima kćerima u trećoj zemlji
– stopu ukupnog kapitala, na konsolidiranoj osnovi, matičnih kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj koje se koriste diskrecijskim pravom određenim u članku 7. stavku 3. Uredbe (EU) br. 575/2013, u obliku regulatornog kapitala koji se drži u društvima kćerima u trećoj zemlji i
– stopu ukupnog kapitala, koja se zahtijeva prema članku 92. Uredbe (EU) br. 575/2013, na konsolidiranoj osnovi, matičnih kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj, koje se koriste diskrecijskim pravom određenim u članku 7. stavku 3. Uredbe (EU) br. 575/2013, u obliku regulatornog kapitala koji se drži u društvima kćerima u trećoj zemlji.
(3) Ako se Hrvatska narodna banka koristi diskrecijskim pravom iz članka 9. stavka 1. Uredbe (EU) br. 575/2013, dužna je objaviti sve sljedeće podatke:
1. kriterije koje primjenjuje za utvrđivanje da ne postoje tekuće ili predviđene značajne praktične ili pravne prepreke za brz prijenos regulatornog kapitala ili za otplatu obveza
2. broj matičnih kreditnih institucija koje ostvaruju korist od diskrecijskog prava određenog u članku 9. stavku 1. Uredbe (EU) br. 575/2013 te broj onih koje imaju društva kćeri u trećoj zemlji i
3. na agregiranoj osnovi za Republiku Hrvatsku:
– ukupni iznos regulatornog kapitala matičnih kreditnih institucija koje se koriste diskrecijskim pravom određenim člankom 9. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 575/2013, koji se drži u društvima kćerima u trećoj zemlji
– stopu ukupnog kapitala matičnih kreditnih institucija koje se koriste diskrecijskim pravom određenim člankom 9. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 575/2013, u obliku regulatornog kapitala koji se drži u društvima kćerima u trećoj zemlji i
– stopu ukupnog kapitala, koja se zahtijeva prema članku 92. Uredbe (EU) br. 575/2013, matičnih kreditnih institucija koje se koriste diskrecijskim pravom određenim u članku 9. stavku 1. Uredbe (EU) br. 575/2013, u obliku regulatornog kapitala koji se drži u društvima kćerima u trećoj zemlji.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
XIV. OBUHVAT PRIMJENE BONITETNIH ZAHTJEVA
Ispunjavanje bonitetnih zahtjeva na pojedinačnoj osnovi
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 174.
(1) Kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj dužna je na pojedinačnoj osnovi ispunjavati zahtjeve u vezi sa:
− glavom VI., glavom VII. i glavom XV. ovoga Zakona i
− sastavljanjem i dostavljanjem financijskih i drugih izvještaja za potrebe Hrvatske narodne banke.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, kreditna institucija koja je uključena u grupu kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj, nije dužna na pojedinačnoj osnovi ispunjavati zahtjev vezan uz strategije i postupke procjenjivanja adekvatnosti internog kapitala iz članka 180. ovoga Zakona ako u Republici Hrvatskoj ima položaj:
− matične kreditne institucije ili
− kreditne institucije koja je društvo kći matične kreditne institucije sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, matičnog financijskog holdinga u grupi kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj ili matičnog mješovitog financijskog holdinga u grupi kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj.
(3) Obveza iz stavka 1. ovoga članka vezana uz strategije i postupke procjenjivanja adekvatnosti internog kapitala iz članka 180. ovoga Zakona odnosi se i na kreditnu instituciju koja je prema članku 19. Uredbe (EU) br. 575/2013 isključena iz grupe kreditnih institucija u RH.
Ispunjavanje bonitetnih zahtjeva na konsolidiranoj osnovi
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 175.
(1) Matična kreditna institucija u RH i matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH, matični financijski holding i matični mješoviti financijski holding koji su dobili odobrenje temeljem ovoga Zakona, odnosno imenovani subjekt iz glave X. ovoga Zakona, dužni su za svoju grupu kreditnih institucija u RH na konsolidiranoj odnosno potkonsolidiranoj osnovi ispunjavati zahtjeve u vezi sa:
− glavom VI., glavom VII. i glavom XV. ovoga Zakona i
− sastavljanjem i dostavljanjem financijskih i drugih izvještaja za potrebe Hrvatske narodne banke.
(2) Matična kreditna institucija u RH i matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH, matični financijski holding i matični mješoviti financijski holding koji su dobili odobrenje temeljem ovoga Zakona, odnosno imenovani subjekt iz glave X. ovoga Zakona, dužni su za svoju grupu kreditnih institucija u RH na konsolidiranoj osnovi ispunjavati zahtjeve o postupcima procjenjivanja adekvatnosti internog kapitala iz članka 180. ovoga Zakona na način propisan dijelom prvim, glavom II. poglavljem 2. odjeljcima 2. i 3. Uredbe (EU) br. 575/2013.
(3) Društvo kći koje je kreditna institucija, matični mješoviti financijski holding u grupi kreditnih institucija u RH ili matični financijski holding u grupi kreditnih institucija u RH koji su matična društva ili imaju sudjelujući udio u drugoj kreditnoj instituciji, financijskoj instituciji ili društvu za upravljanje UCITS-om ili mirovinskom društvu sa sjedištem u trećoj zemlji, dužni su zahtjeve o postupcima procjenjivanja adekvatnosti internog kapitala iz članka 180. ovoga Zakona ispunjavati na potkonsolidiranoj osnovi.
(4) Matična kreditna institucija u grupi kreditnih institucija u RH, matični financijski holding i matični mješoviti financijski holding koji su dobili odobrenje temeljem ovoga Zakona te njihova društva kćeri u grupi kreditnih institucija u RH dužni su na konsolidiranoj ili na potkonsolidiranoj osnovi ispunjavati obveze o sustavu upravljanja iz glave XV. ovoga Zakona na razini grupe kreditnih institucija u RH, s ciljem da se osigura da organizacijski ustroj, postupci i sustavi unutar grupe kreditnih institucija budu usklađeni i propisno primijenjeni te da omogućavaju neometano prikupljanje svih podataka i informacija potrebnih za obavljanje supervizije.
(5) Matična kreditna institucija u grupi kreditnih institucija u RH, matični financijski holding i matični mješoviti financijski holding koji su dobili odobrenje temeljem ovoga Zakona te njihova društva kćeri u grupi kreditnih institucija u RH dužni su osigurati da organizacijski ustroj, postupci i sustavi unutar grupe kreditnih institucija iz glave XV. budu usklađeni i propisno primijenjeni u njihovim društvima kćerima koje nisu obveznici primjene ovoga Zakona, uključujući i ona društva kćeri čiji se poslovni nastan nalazi u off-shore financijskim centrima, i to na način da ta društva kćeri mogu neometano prikupljati sve podatke i informacije potrebne za obavljanje supervizije, a društva kćeri koja nisu obveznici primjene ovoga Zakona na pojedinačnoj osnovi ispunjavaju zahtjeve specifične za pojedini sektor.
(6) Iznimno od stavka 5. ovoga članka, matična kreditna institucija u grupi kreditnih institucija u RH, matični financijski holding i matični mješoviti financijski holding koji su dobili odobrenje temeljem ovoga Zakona te njihova društva kćeri u grupi kreditnih institucija u RH nisu dužni primijeniti obveze propisane glavom XV. ovoga Zakona u dijelu koji se odnosi na društva kćeri u trećim zemljama ako Hrvatskoj narodnoj banci mogu dokazati da bi ispunjavanje tih zahtjeva bilo protivno propisima treće zemlje u kojoj je društvo kći osnovano.
Politike primitaka na konsolidiranoj osnovi
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 176.
(1) Iznimno od članka 175. ovoga Zakona, matična kreditna institucija u RH ili matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH, matični financijski holding i matični mješoviti financijski holding koji su dobili odobrenje temeljem ovoga Zakona odnosno imenovani subjekt iz glave X. ovoga Zakona nije dužan na konsolidiranoj osnovi ispunjavati zahtjeve iz članka 192. stavaka od 1. do 3. i članaka 200., 201. i 202. i ovoga Zakona kojima se uređuje politika primitaka, varijabilni primici i osnivanje odbora za primitke odnosno podzakonskog propisa donesenog na temelju članka 200. stavka 4. ovoga Zakona na:
− društvo kći s poslovnim nastanom u Republici Hrvatskoj ili drugoj državi članici ako je to društvo obveznik primjene posebnih propisa o primicima u skladu s ostalim pravnim propisima Europske unije
− društvo kći s poslovnim nastanom u trećoj zemlji ako bi to društvo, da ima sjedište u Europskoj uniji, bilo obveznik primjene posebnih propisa o primicima u skladu s ostalim pravnim propisima Europske unije.
(2) Neovisno o stavcima 1. i 3. ovoga članka, matična kreditna institucija u RH i matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH, matični financijski holding i matični mješoviti financijski holding koji su dobili odobrenje temeljem ovoga Zakona, odnosno imenovani subjekt iz glave X. ovoga Zakona dužni su na konsolidiranoj osnovi odredbe o odnosu između varijabilnog i fiksnog dijela ukupnih primitaka iz članka 201. ovoga Zakona primjenjivati i na ta društva kćeri.
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, matična kreditna institucija u RH ili matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH, matični financijski holding i matični mješoviti financijski holding koji su dobili odobrenje temeljem ovoga Zakona, odnosno imenovani subjekt iz glave X. ovoga Zakona dužni su osigurati da se zahtjevi iz članka 192. stavaka od 1. do 3. te članaka 200., 201. i 202. i ovoga Zakona kojima se uređuje politika primitaka, varijabilni primici i osnivanje odbora za primitke odnosno podzakonskog propisa donesenog na temelju članka 200. stavka 4. ovoga Zakona primjenjuje na pojedinačnoj osnovi na radnike društva kćeri koje nije obveznik primjene ovoga Zakona, ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:
1. društvo kći jest društvo za upravljanje imovinom ili društvo koje pruža sljedeće investicijske usluge i aktivnosti:
– izvršavanje naloga za račun klijenta
– trgovanje za vlastiti račun
– upravljanje portfeljem
– pokroviteljstvo nad financijskim instrumentima i/ili provedba ponude odnosno prodaje financijskih instrumenata uz obvezu otkupa
– provedbu ponude odnosno prodaje financijskih instrumenata bez obveze otkupa i
2. radnici društva kćeri obavljaju profesionalne aktivnosti koje neposredno imaju značajan utjecaj na profil rizičnosti grupe ili poslovanje institucija unutar grupe.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
XV. SUSTAV UPRAVLJANJA
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
XV.1. NAČELO LIKVIDNOSTI I SOLVENTNOSTI I ADEKVATNOST KAPITALA
Načelo likvidnosti i načelo solventnosti
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 177.
Kreditna institucija dužna je poslovati tako da je u svakom trenutku sposobna pravodobno ispunjavati dospjele novčane obveze (načelo likvidnosti) te da je trajno sposobna ispunjavati sve svoje obveze (načelo solventnosti).
Adekvatnost kapitala
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 178.
Kreditna institucija dužna je osigurati da u svakom trenutku ima iznos kapitala adekvatan vrstama, opsegu i složenosti poslova koje obavlja i rizicima kojima je izložena ili bi mogla biti izložena u pružanju tih usluga.
Odobrenje za raspoređivanje instrumenata kapitala
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 179.
(1) Kreditna institucija može rasporediti instrumente kapitala iz članaka 52. i 63. Uredbe (EU) br. 575/2013 kao instrumente dodatnog osnovnog kapitala odnosno instrumente dopunskog kapitala nakon što dobije odobrenje za raspoređivanje instrumenta kapitala kao instrumenata dodatnog osnovnog kapitala odnosno instrumenata dopunskog kapitala.
(2) Hrvatska narodna banka izdat će odobrenje iz stavka 1. ovoga članka ako instrument kapitala ispunjava sve propisane uvjete iz Uredbe (EU) br. 575/2013.
(3) Hrvatska narodna banka podzakonskim propisom uređuje:
1. informacije i dokumentaciju koju je kreditna institucija dužna dostaviti zajedno sa zahtjevom za izdavanje odobrenja iz stavka 2. ovoga članka i zahtjevom za izdavanje odobrenja iz članka 26. stavka 3. Uredbe (EU) br. 575/2013
2. informacije i dokumentaciju koju je kreditna institucija dužna dostaviti zajedno sa obavijesti o naknadnom izdanju oblika instrumenata redovnog osnovnog kapitala za koje je već dobila odobrenje u skladu s drugim odlomkom članka 26. stavka 3. Uredbe (EU) br. 575/2013 i rokove za dostavu obavijesti prije raspoređivanja instrumenta kao instrumenta redovnog osnovnog kapitala.
Strategija i postupci procjenjivanja adekvatnosti internoga kapitala
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 180.
(1) Kreditna institucija dužna je utvrditi primjerenu, djelotvornu i sveobuhvatnu strategiju i postupke za kontinuirano procjenjivanje i održavanje iznosa, vrste i raspodjele internog kapitala , te osigurati njenu provedbu.
(2) Internim kapitalom smatra se kapital koji je kreditna institucija ocijenila adekvatnim za pokriće rizika u odnosu na vrstu i razinu rizika kojima je izložena ili bi mogla biti izložena u svojem poslovanju.
(3) Pri procjeni internog kapitala koji kreditna institucija smatra adekvatnim za pokriće ESG rizika kreditna institucija je dužna uzeti u obzir kratkoročno, srednjoročno i dugoročno razdoblje.
(4) Kreditna institucija dužna je redovito preispitivati strategiju i postupke iz stavka 1. ovoga članka kako bi osigurala da su sveobuhvatni i razmjerni vrsti, opsegu i složenosti poslova koje obavlja.
(5) Hrvatska narodna banka podzakonskim propisom detaljnije uređuje postupke procjenjivanja, način i rokove izvješćivanja Hrvatske narodne banke o adekvatnosti internog kapitala kreditne institucije i izračun internog kapitala na pojedinačnoj i konsolidiranoj osnovi.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
XV.2. SUSTAV UPRAVLJANJA
Sustav upravljanja
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 181.
Kreditna institucija dužna je, razmjerno vrsti, opsegu i složenosti poslova koje obavlja i rizicima svojstvenih modelu poslovanja, uspostaviti i provoditi djelotvoran i pouzdan sustav upravljanja koji obuhvaća:
– jasan organizacijski ustroj s dobro definiranim, preglednim i dosljednim linijama ovlasti i odgovornosti unutar kreditne institucije
– djelotvorno upravljanje svim rizicima kojima je izložena ili bi mogla biti izložena u svojem poslovanju, uključujući ESG rizike u kratkoročnom, srednjoročnom i dugoročnom razdoblju, kao i koncentracijski rizik koji proizlazi iz izloženosti prema središnjim drugim ugovornim stranama uzimajući u obzir uvjete iz članka 7.a Uredbe (EU) br. 648/2012
– primjerene sustave unutarnjih kontrola koji uključuju i primjerene administrativne i računovodstvene postupke
– rodno neutralne politike i prakse primitaka koje su u skladu s i promiču odgovarajuće i djelotvorno upravljanjem rizicima uzimajući u obzir sklonost preuzimanja rizika kreditne institucije u odnosu na ESG rizik, te primjenu istih i
– prikladne mrežne i informacijske sustave koji su uspostavljeni i kojima se upravlja u skladu s Uredbom (EU) 2022/2554.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
XV.3. SUSTAV UPRAVLJANJA RIZICIMA
Upravljanje rizicima
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 182.
(1) Upravljanje rizicima je, u smislu ovoga Zakona, skup postupaka i metoda za preuzimanje, utvrđivanje, mjerenje, odnosno procjenjivanje, ovladavanje i praćenje rizika, uključujući i izvješćivanje o rizicima kojima je kreditna institucija izložena ili bi mogla biti izložena u svojem poslovanju.
(2) Kreditna institucija dužna je uspostaviti sustav upravljanja rizicima kojim će obuhvatiti kreditni rizik, koncentracijski rizik, sekuritizacijske rizike, rezidualni rizik, tržišne rizike, operativni rizik, likvidnosni rizik, kamatni rizik u knjizi pozicija kojima se ne trguje, rizik prekomjerne financijske poluge, ESG rizik, rizik koji proizlazi iz izloženosti kriptoimovini, IKT rizik i ostale rizike kojima je izložena ili bi mogla biti izložena u svojem poslovanju.
(3) Kreditna institucija dužna je osigurati odgovarajuće resurse za upravljanje svim značajnim rizicima, uključujući odgovarajući broj radnika s potrebnim stručnim znanjem i iskustvom u upravljanju rizicima, te za poslove vrednovanja imovine, upotrebu vanjskih kreditnih rejtinga i interne modele za te rizike.
(4) Kreditna institucija dužna je uspostaviti odgovarajuće linije izvještavanja o rizicima prema upravi i nadzornom odboru koje pokrivaju sve značajne rizike i politike upravljanja rizicima te njihove promjene.
(5) Kreditna institucija dužna je, radi dosljedne primjene strategija i politika upravljanja rizicima, utvrditi i dosljedno primjenjivati primjerene administrativne, računovodstvene i druge postupke, te djelotvoran sustav unutarnjih kontrola, a osobito za:
– izračunavanje i preispitivanje iznosa kapitalnih zahtjeva za te rizike i
– utvrđivanje i praćenje velikih izloženosti, promjena u velikim izloženostima i za provjeravanje usklađenosti velikih izloženosti s politikama kreditne institucije u odnosu na tu vrstu izloženosti.
(6) Kreditna institucija dužna je dosljedno primjenjivati interne sustave, upotrebljavati standardiziranu metodologiju ili pojednostavnjenu standardiziranu metodologiju za prepoznavanje, vrednovanje, upravljanje i ublažavanje rizika koji proizlaze iz mogućih promjena kamatnih stopa koje utječu na ekonomsku vrijednost kapitala i neto kamatni prihod iz poslova koji se vode u knjizi pozicija kojima se ne trguje.
(7) Standardiziranu metodologiju ili pojednostavnjenu standardiziranu metodologiju propisuje Europska komisija regulatornim tehničkim standardom.
(8) Kreditna institucija dužna je primjenjivati interne sustave za procjenu i praćenje rizika koji proizlaze iz mogućih promjena kreditnih raspona koje utječu na ekonomsku vrijednost kapitala i neto kamatni prihod iz poslova koji se vode u knjizi pozicija kojima se ne trguje.
(9) Hrvatska narodna banka podzakonskim propisom detaljnije uređuje zahtjeve vezane uz sustav upravljanja, a osobito:
1. u vezi s pravilima o upravljanju rizicima:
– opća pravila o upravljanju rizicima
– pravila o upravljanju kreditnim rizikom
– pravila o upravljanju tržišnim rizicima
– pravila o upravljanju kamatnim rizikom koji proizlazi iz poslova koji se vode u knjizi pozicija kojima se ne trguje
– način izračuna likvidnosnih pozicija i pravila o upravljanju likvidnosnim rizikom
– pravila o upravljanju operativnim rizikom
– pravila o upravljanju ESG rizicima
– pravila za upravljanje internim procesom utvrđivanja grupa povezanih osoba i pravila za definiranje kriterija povezanosti za izloženosti prema središnjoj državi
– pravila o upravljanju informacijskim sustavom i rizicima koji proizlaze iz uporabe informacijskog sustava
– pravila o upravljanju koncentracijskim rizikom
– pravila o upravljanju rizicima koja proizlaze iz izloženosti prema subjektima bankarstva u sjeni
– pravila o upravljanju ostalim rizicima
2. u vezi s praćenjem portfelja koji nose kreditni rizik:
– kriterije klasifikacije plasmana i izvanbilančnih obveza na osnovi kojih je kreditna institucija izložena kreditnom riziku
– način utvrđivanja gubitaka koji proizlaze iz kreditnog rizika
– način provođenja vrijednosnih usklađivanja (ispravaka vrijednosti) bilančnih stavki i rezerviranja za izvanbilančne stavke
– sastavu grupa povezanih osoba prema kojima je kreditna institucija izložena
– rangiranje instrumenata osiguranja potraživanja i
– vođenje kreditnih spisa
3. obvezu rezerviranja sredstava za sudske sporove i pravni rizik
4. u vezi s ograničenjem ulaganja u materijalnu imovinu:
– način procjenjivanja i uključivanja pojedinačnih ulaganja u izračun ograničenja ulaganja u materijalnu imovinu
– način izračuna ograničenja ulaganja
5. u vezi s upravljanjem rizikom treće strane uključujući eksternalizaciju:
– način upravljanja rizikom treće strane uključujući eksternalizaciju
– uvjete za sklapanje ugovora s trećim stranama uključujući eksternalizaciju
– sadržaj informacija, oblik i vođenje registra ugovora s trećim stranama
– sadržaj informacija i dokumentacije koje se vezano za upravljanje rizikom treće strane uključujući eksternalizaciju dostavljaju Hrvatskoj narodnoj banci
6. u vezi s izvješćivanjem Hrvatske narodne banke o podstavcima od 2. do 5. ovoga stavka:
– sadržaj izvješća i obavijesti
– rokove i način izvješćivanja
7. u vezi s izloženostima prema osobama u posebnom odnosu iz članka 205. ovoga Zakona sadržaj izvješća, rokove i način izvješćivanja.
Nadležnost upravljačkog tijela
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 183.
(1) U svrhu uspostavljanja i provedbe djelotvornog i pouzdanog sustava upravljanja rizicima uprava kreditne institucije dužna je:
a) odobriti i najmanje svake dvije godine preispitivati strateške ciljeve te strategije i politike upravljanja rizicima, uključujući i upravljanje rizicima koji proizlaze iz makroekonomskog okružja u kojemu kreditna institucija posluje te stanje poslovnog ciklusa u kojemu je kreditna institucija, te rizike koji proizlaze iz trenutnih, kratkoročnih, srednjoročnih i dugoročnih učinaka ESG čimbenike
b) posvetiti dovoljno vremena razmatranju pitanja rizika
c) biti aktivno uključena u upravljanje svim značajnim rizicima koji se uređuju ovim Zakonom i Uredbom (EU) br. 575/2013 kao i u vrednovanje imovine, upotrebu vanjskih kreditnih rejtinga i internih modela koji se odnose na te rizike i za te potrebe osigurava odgovarajuće resurse
d) donijeti i nadzirati primjenu posebnih planova, mjerljivih ciljeva i procesa za praćenje i upravljanje financijskim rizicima koji proizlaze iz kratkoročnih, srednjoročnih i dugoročnih ESG čimbenika, uključujući i onih koji proizlaze iz procesa prilagodbe i trendova tranzicije prema primjenjivim regulatornim ciljevima Republike Hrvatske i Europske unije te pravnim aktima u odnosu na ESG čimbenike, a posebno onih navedenih u Uredbi (EU) 2021/1119 (Europski zakon o klimi), kao i, tamo gdje je primjenjivo, ciljevima i propisima trećih zemalja i
e) donijeti posebne planove i mjerljive ciljeve u skladu sa zahtjevima utvrđenim u članku 7.a Uredbe (EU) br. 648/2012 radi praćenja i otklanjanja koncentracijskog rizika koji proizlazi iz izloženosti prema središnjim drugim ugovornim stranama koje nude usluge od znatne sistemske važnosti za Europsku uniju odnosno jednu ili više država članica.
(2) U svrhu uspostavljanja i provedbe djelotvornog i pouzdanog sustava upravljanja rizicima nadzorni odbor kreditne institucije dužan je:
a) najmanje svake dvije godine preispitivati i davati suglasnost upravi na strateške ciljeve te strategije i politike upravljanja rizicima, uključujući i upravljanje rizicima koji proizlaze iz makroekonomskog okružja u kojemu kreditna institucija posluje te stanje poslovnog ciklusa u kojemu je kreditna institucija, te rizike koji proizlaze iz trenutnih, kratkoročnih, srednjoročnih i dugoročnih učinaka ESG čimbenika
b) posvetiti dovoljno vremena razmatranju pitanja rizika
c) nadzirati i pratiti upravljanje svim značajnim rizicima koji se uređuju ovim Zakonom i Uredbom (EU) br. 575/2013 kao i vrednovanje imovine, upotrebu vanjskih kreditnih rejtinga i internih modela koji se odnose na te rizike i za te potrebe nadzirati jesu li osigurani odgovarajući resursi
d) nadzirati primjenu posebnih planova, mjerljivih ciljeva i procesa za praćenje i upravljanje financijskim rizicima koji proizlaze iz kratkoročnih, srednjoročnih i dugoročnih ESG čimbenika, uključujući i onih koji proizlaze iz procesa prilagodbe i trendova tranzicije prema primjenjivim regulatornim ciljevima Republike Hrvatske i Europske unije te pravnim aktima u odnosu na ESG čimbenike, a posebno onih navedenih u Uredbi (EU) 2021/1119 (Europski zakon o klimi), kao i, tamo gdje je primjenjivo, ciljevima i propisima trećih zemalja i
e) nadzirati provedbu posebnih planova i mjerljivih ciljeva u skladu sa zahtjevima utvrđenim u članku 7.a Uredbe (EU) br. 648/2012 radi praćenja i otklanjanja koncentracijskog rizika koji proizlazi iz izloženosti prema središnjim drugim ugovornim stranama koje nude usluge od znatne sistemske važnosti za Europsku uniju odnosno jednu ili više država članica.
Odobrenja Hrvatske narodne banke za interne modele
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 184.
(1) Ako obavješćivanje o planiranoj izmjeni internog modela već nije propisano Uredbom (EU) br. 575/2013 ili uredbama koje su donesene na temelju te Uredbe, kreditna institucija dužna je odmah obavijestiti Hrvatsku narodnu banku o planiranoj izmjeni internog modela za koji je dobila odobrenje.
(2) Hrvatska narodna banka ocijenit će u slučaju iz stavka 1. ovoga članka, na temelju dostavljene dokumentacije i informacija kojima raspolaže, zahtijeva li planirana izmjena izmjenu odobrenja.
(3) Ako obavješćivanje o prestanku ispunjavanja uvjeta već nije propisano Uredbom (EU) br. 575/2013 ili uredbama koje su donesene na temelju te Uredbe, kreditna institucija dužna je odmah obavijestiti Hrvatsku narodnu banku o prestanku ispunjavanja uvjeta za izdavanje odobrenja i priložiti:
– dokaz da odstupanja nisu materijalno značajna ili
– plan za osiguravanje ispunjavanja uvjeta za izdavanje odobrenja.
Interni pristup za izračunavanje kapitalnih zahtjeva
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 185.
(1) Hrvatska narodna banka potiče kreditne institucije, koje nisu male i jednostavne kreditne institucije da, ne dovodeći pritom u pitanje ispunjavanje kriterija utvrđenih u dijelu trećem glavi I. poglavlju 3. odjeljku 1. Uredbe (EU) br. 575/2013, poduzimaju odgovarajuće mjere za razvijanje interne procjene kreditnog rizika i upotrebu pristupa zasnovanog na internom rejting-sustavu za izračun kapitalnog zahtjeva za kreditni rizik:
– za izloženosti koje su značajne u apsolutnom iznosu i
– ako istodobno ima velik broj značajnih drugih ugovornih strana.
(2) Hrvatska narodna banka potiče kreditne institucije, koje nisu male i jednostavne kreditne institucije da, ne dovodeći pritom u pitanje ispunjavanje kriterija utvrđenih u dijelu trećem glavi IV. poglavlju 1b. Uredbe (EU) br. 575/2013, poduzimaju odgovarajuće mjere za razvijanje interne procjene tržišnih rizika i za razvijanje i upotrebu internih modela za izračun kapitalnog zahtjeva za portfelj pozicija u knjizi trgovanja, zajedno s internim modelima za izračun kapitalnih zahtjeva za rizik nastanka statusa neispunjavanja obveza:
– za izloženosti koje su značajne u apsolutnom iznosu i
– ako imaju velik broj značajnih pozicija u dužničkim instrumentima različitih izdavatelja.
(3) Kreditna institucija koja nije mala i jednostavna kreditna institucija ne smije se pri procjeni kreditne sposobnosti klijenta ili financijskog instrumenta isključivo rukovoditi vanjskim kreditnim rejtingom.
Nadzorno ocjenjivanje pristupa za izračun kapitalnih zahtjeva u odnosu na referentne vrijednosti
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 186.
(1) Kreditna institucija koja u skladu s Uredbom (EU) br. 575/2013 ima odobrenje za interne pristupe dužna je Hrvatskoj narodnoj banci i Europskom nadzornom tijelu za bankarstvo dostaviti izvješće o rezultatima izračuna za svoje izloženosti ili pozicije koje su uključene u referentne portfelje.
(2) Kreditna institucija koja koristi alternativni standardizirani pristup iz dijela trećeg glave IV. poglavlja 1.a Uredbe (EU) br. 575/2013, pod uvjetom da je njezin obujam bilančnih i izvanbilančnih poslova podložnih tržišnom riziku jednak ili veći od 500 milijuna EUR u skladu s člankom 325.a stavkom 1. točkom (b) Uredbe (EU) br. 575/2013, dužna je Hrvatskoj narodnoj banci i Europskom nadzornom tijelu za bankarstvo dostaviti izvješće o rezultatima izračuna za svoje izloženosti ili pozicije koje su uključene u referentne portfelje.
(3) Kreditna institucija koja u skladu s dijelom trećim glavom II. poglavljem 3. Uredbe (EU) br. 575/2013 ima odobrenje za interni pristup, kao i kreditna institucija koja primjenjuje standardizirani pristup u skladu s dijelom trećim glavom II. poglavljem 2. Uredbe (EU) br. 575/2013 dužna je Hrvatskoj narodnoj banci i Europskom nadzornom tijelu za bankarstvo dostaviti izvješće o rezultatima izračuna pristupa primijenjenih za potrebe određivanja iznosa očekivanih kreditnih gubitaka za svoje izloženosti ili pozicije uključene u referentne portfelje ako je ispunjen bilo koji od sljedećih uvjeta:
a) kreditna institucija priprema svoje financijske izvještaje u skladu s međunarodnim računovodstvenim standardima kako se primjenjuju u skladu s Uredbom (EZ) br. 1606/2002
b) kreditna institucija vrednuje imovinu i izvanbilančne stavke te određuje regulatorni kapital u skladu s međunarodnim računovodstvenim standardima na temelju članka 24. stavka 2. Uredbe (EU) br. 575/2013
c) kreditna institucija vrednuje imovinu i izvanbilančne stavke u skladu s računovodstvenim standardima na temelju Direktive Vijeća 86/635/EEZ i upotrebljava model očekivanih kreditnih gubitaka, koji je jednak onome koji se upotrebljava u međunarodnim računovodstvenim standardima kako se primjenjuju u skladu s Uredbom (EZ) br. 1606/2002.
(4) Kreditna institucija iz stavaka 1., 2. ili 3. ovoga članka dužna je u svom izvješću prikazati rezultate svojih izračuna zajedno s obrazloženjem metodologija primijenjenih pri izračunu i svim kvalitativnim informacijama kojima se može objasniti učinak tih izračuna na kapitalne zahtjeve i te rezultate dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci i Europskom nadzornom tijelu za bankarstvo najmanje jednom godišnje.
(5) Na osnovi dostavljenih izvješća iz ovoga članka Hrvatska narodna banka prati raspon iznosa izloženosti ponderiranih rizikom ili kapitalnih zahtjeva, ovisno o slučaju, za izloženosti ili transakcije u referentnom portfelju, a koji proizlaze iz pristupa kreditnih institucija te procjenjuje kvalitetu tih pristupa barem istom učestalošću kojom Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo provodi ocjenjivanje pristupa za izračun kapitalnih zahtjeva u odnosu na referentne vrijednosti, pri čemu posebnu pozornost posvećuje onim pristupima koji pokazuju značajne razlike u kapitalnim zahtjevima za istu izloženost, pristupima kod kojih postoji posebno velika ili mala varijabilnost te onima kod kojih postoji značajno i sistemsko podcjenjivanje kapitalnih zahtjeva.
(6) Kada Hrvatska narodna banka utvrdi da pristupi iz područja ovoga članka koje primjenjuje kreditna institucija podcjenjuju kapitalne zahtjeve, koji ne proizlaze iz različitih odnosnih rizika izloženosti ili pozicija, naložit će kreditnoj instituciji potrebne mjere.
(7) Potrebne mjere iz stavka 6. ovoga članka moraju biti u skladu s ciljevima primjene pristupa iz područja ovoga članka te stoga ne smiju:
a) dovoditi do standardizacije pristupa ili upotrebe preferiranih metoda
b) stvarati pogrešne poticaje ili
c) uzrokovati da sve kreditne institucije neosnovano poduzimaju iste aktivnosti.
(8) Referentni portfelj iz stavaka 1. do 3. ovoga članka i kreditna institucija iz stavka 2. ovoga članka su oni koje tehničkim standardom propisuje Europska komisija.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
XV.4. ORGANIZACIJSKI USTROJ
Organizacijski ustroj
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 187.
(1) Kreditna institucija dužna je uspostaviti i nadzirati sustav upravljanja koji osigurava učinkovito i razborito upravljanje kreditnom institucijom, s dobro definiranim, preglednim i dosljednim linijama ovlasti i odgovornosti unutar kreditne institucije kojim se izbjegava sukob interesa, a uprava kreditne institucije odgovorna je za provođenje tog organizacijskog ustroja.
(2) Kreditna institucija dužna je sustav iz stavka 1. ovoga članka uspostaviti na način da:
− omogućuje učinkovitu komunikaciju i suradnju na svim organizacijskim razinama
− omogućuje primjeren tijek informacija
− ograničava i sprječava sukob interesa i
− uspostavlja jasan i dokumentiran proces donošenja odluka.
(3) Uprava i nadzorni odbor kreditne institucije odgovorni su u okviru svojih ovlasti za cjelokupno poslovanje kreditne institucije na način da:
− uprava kreditne institucije usvaja i nadzire provedbu strateških ciljeva, strategije rizika i internog upravljanja kreditne institucije, a
− nadzorni odbor kreditne institucije daje suglasnost na strateške ciljeve, strategije rizika i internog upravljanja kreditne institucije i nadzire njihovu provedbu.
(4) U svrhu uspostavljanja, provedbe i nadzora djelotvornog i pouzdanog sustava upravljanja uprava kreditne institucije dužna je:
1. osigurati integritet računovodstvenog sustava i sustava financijskog izvještavanja kao i financijske i operativne kontrole te usklađenost sa zakonom i relevantnim standardima
2. redovito preispitati i nadzirati ispravnost postupaka objave i priopćavanja informacija i
3. osigurati djelotvoran nadzor višeg rukovodstva.
(5) Nadzorni odbor kreditne institucije dužan je nadzirati postupanje uprave iz stavka 4. ovoga članka.
(6) Uprava i nadzorni odbor kreditne institucije dužni su periodično, a najmanje jedanput godišnje, preispitati učinkovitost sustava upravljanja kreditnom institucijom, uključujući primjerenost postupaka i djelotvornost internih kontrolnih funkcija, svoje zaključke dokumentirati te poduzeti odgovarajuće mjere za ispravljanje utvrđenih nedostataka.
(7) Kreditna institucija dužna je pravodobno utvrditi područja poslovanja u kojima postoji mogući sukob interesa te osigurati da se na odgovarajući način spriječi sukob interesa u bilo kojem obliku.
(8) Hrvatska narodna banka podzakonskim propisom detaljnije uređuje zahtjeve vezane uz organizacijski ustroj kreditne institucije.
Dužnosti i odgovornosti uprave
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 188.
(1) Uprava kreditne institucije dužna je osigurati da kreditna institucija posluje u skladu s:
– pravilima struke
– ovim Zakonom, propisima donesenim na temelju ovoga Zakona te, kada je primjenjivo, propisima Europske unije kojima se uređuje poslovanje kreditnih institucija i propisima Europske središnje banke donesenih na temelju Uredbe (EU) br. 1024/2013 i
– drugim propisima kojima se uređuje poslovanje kreditne institucije.
(2) Uprava kreditne institucije dužna je osobito:
– osigurati provođenje supervizorskih mjera koje je naložila Hrvatska narodna banka
– donijeti poslovnu politiku kreditne institucije.
(3) Članovi uprave kreditne institucije solidarno odgovaraju kreditnoj instituciji za štetu koja nastane kao posljedica činjenja, nečinjenja i propuštanja ispunjavanja svojih dužnosti, osim ako ne dokažu da su u ispunjavanju svojih dužnosti upravljanja kreditnom institucijom postupali s pažnjom dobroga i savjesnoga gospodarstvenika.
Obavještavanje nadzornog odbora
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 189.
(1) Uprava kreditne institucije dužna je bez odgode, u pisanom obliku, obavijestiti nadzorni odbor kreditne institucije o sljedećim događajima:
– ako je ugrožena likvidnost ili solventnost kreditne institucije
– ako nastupe okolnosti za prestanak važenja odobrenja za rad, razlozi za ukidanje odobrenja za rad ili razlozi za ukidanje odobrenja za pružanje pojedine financijske usluge
– ako se financijsko stanje kreditne institucije promijeni tako da neka od stopa kapitala padne ispod razine iz članka 92. stavka 1. Uredbe (EU) br. 575/2013 ili iz članka 105. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona
− o drugim okolnostima propisanim podzakonskim propisima koje je Hrvatska narodna banka donijela na temelju ovoga Zakona te
– svim nacrtima, zapisnicima i mjerama Hrvatske narodne banke i drugih nadzornih tijela koje su donesene u postupku supervizije kreditne institucije ili nadzora nad njom.
(2) Član uprave kreditne institucije dužan je bez odgode, u pisanom obliku, obavijestiti nadzorni odbor kreditne institucije o:
– svojem izboru ili opozivu u nadzorno tijelo druge pravne osobe i
– pravnim poslovima na temelju kojih je on sam ili netko od članova njegove uže obitelji neposredno ili posredno stekao dionice ili poslovne udjele u pravnoj osobi na temelju kojih je sam član uprave zajedno s članovima svoje uže obitelji stekao kvalificirani udio u toj drugoj pravnoj osobi ili na temelju kojih su njihovi udjeli pali ispod granice kvalificiranog udjela.
(3) Kreditna institucija dužna je osigurati da članovi nadzornog odbora imaju odgovarajući pristup informacijama potrebnim za izvršavanje svojih ovlasti, a osobito o profilu rizičnosti kreditne institucije te, ako je potrebno i primjereno, pristup funkciji upravljanja rizicima i savjetima vanjskih stručnjaka.
(4) Nadzorni odbor dužan je odrediti vrstu, količinu, oblik i učestalost informacija iz stavka 3. ovoga članka koje će primati od odgovarajućih funkcija, osoba i organizacijskih jedinica kreditne institucije.
Nadležnosti nadzornog odbora
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 190.
Osim nadležnosti koje nadzorni odbor ima prema zakonu kojim se uređuju trgovačka društva, nadzorni odbor kreditne institucije ima i sljedeće nadležnosti:
– daje suglasnost upravi na poslovnu politiku kreditne institucije
– daje suglasnost upravi na financijski plan kreditne institucije
– daje suglasnost upravi na strategije i postupke procjenjivanja adekvatnosti internoga kapitala kreditne institucije i
– daje suglasnost upravi na akt o unutarnjoj reviziji i na godišnji plan rada unutarnje revizije.
Dužnosti i odgovornosti članova nadzornog odbora kreditne institucije
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 191.
(1) Osim dužnosti i odgovornosti članova nadzornog odbora koje proizlaze iz zakona kojim se uređuju trgovačka društva, članovi nadzornog odbora dužni su:
1. zauzimati stavove o nalazima Hrvatske narodne banke i drugih nadzornih tijela u postupcima supervizije kreditne institucije ili nadzora nad njom, i to u roku od 30 dana od dana dostave dokumenata Hrvatske narodne banke nakon obavljene supervizije ili zapisnika drugih nadzornih tijela o obavljenom nadzoru
2. nadzirati primjerenost postupaka i djelotvornost unutarnje revizije
3. zauzimati stavove o polugodišnjim izvješćima unutarnje revizije
4. odmah obavijestiti Hrvatsku narodnu banku o:
a) imenovanju ili prestanku svoje funkcije u upravnim i nadzornim organima drugih pravnih osoba i
b) pravnim poslovima na temelju kojih je sam član nadzornog odbora ili netko od njegove uže obitelji neposredno ili posredno stekao dionice ili poslovne udjele u pravnoj osobi na temelju kojih je taj član nadzornog odbora zajedno s članovima svoje uže obitelji stekao kvalificirani udio u toj pravnoj osobi ili na temelju kojih su njihovi udjeli pali ispod granice kvalificiranog udjela
5. nadzirati provedbu poslovne politike kreditne institucije
6. donijeti i redovito preispitivati temeljna načela politike primitaka te su odgovorni za nadziranje provedbe te politike i
7. nadzirati i pratiti je li provedba politike i praksi primitaka u skladu s cjelokupnim okvirom korporativnog upravljanja, korporativnom kulturom, sklonošću preuzimanju rizika i povezanim procesom upravljanja.
(2) Članovi nadzornog odbora kreditne institucije solidarno odgovaraju kreditnoj instituciji za štetu koja nastane kao posljedica činjenja, nečinjenja ili propuštanja ispunjavanja njihovih dužnosti, osim ako ne dokažu da su u ispunjavanju svojih dužnosti obavljanja nadzora nad upravljanjem kreditnom institucijom postupali s pažnjom dobrog i savjesnog gospodarstvenika.
Odbori nadzornog odbora
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 192.
(1) Nadzorni odbor kreditne institucije koja nije mala i jednostavna kreditna institucija dužan je osnovati odbor za primitke, odbor za imenovanja i odbor za rizike.
(2) Nadzorni odbor kreditne institucije koja je mala i jednostavna kreditna institucija nije dužan osnovati odbor za primitke i odbor za imenovanja.
(3) U slučaju iz stavka 2. ovoga članka nadzorni odbor dužan je izvršavati zadatke iz članaka 193. i 195. ovoga Zakona.
(4) Nadzorni odbor male i jednostavne kreditne institucije dužan je osnovati odbor za rizike ili može odbor za rizike kombinirati s revizijskim odborom, s tim da članovi tog kombiniranog odbora moraju imati odgovarajuće znanje, vještine i stručnost koji se zahtijevaju za članove obaju odbora.
(5) Članovi odbora za rizike, odbora za imenovanje i odbora za primitke imenuju se iz redova članova nadzornog odbora kreditne institucije.
(6) Svaki od odbora nadzornog odbora mora imati najmanje tri člana, od kojih jedan mora biti imenovan za predsjednika odbora.
(7) Hrvatska narodna banka podzakonskim propisom detaljnije uređuje zadatke i način organizacije i rada pojedinog odbora iz ovoga članka, te način i opseg primjene zahtjeva za osnivanje odbora.
Odbor za imenovanja
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 193.
(1) Odbor za imenovanja dužan je:
– odrediti i predlagati članove uprave i članove nadzornog odbora, te ocijenivši ravnotežu između znanja, vještina, raznolikosti i iskustva upravljačkog tijela pripremiti opise dužnosti i potrebnih uvjeta za obnašanje dužnosti pojedinog člana uprave ili nadzornog odbora te procijeniti očekivanu posvećenosti ispunjavanju tih dužnosti
– odrediti ciljanu zastupljenost slabije zastupljenog spola u upravi i nadzornom odboru te predlagati strategiju povećavanja broja slabije zastupljenog spola
– redovito, a najmanje jednom godišnje, procijeniti strukturu, veličinu, sastav i djelovanje uprave i nadzornog odbora i, ako je potrebno, predložiti promjene
– redovito, a najmanje jednom godišnje, procijeniti znanje, sposobnosti i iskustvo pojedinih članova uprave i nadzornog odbora, te uprave i nadzornog odbora kao cjeline, te o procjeni izvijestiti ta tijela
– redovito preispitivati politike za izbor članova uprave i nadzornog odbora i imenovanje višeg rukovodstva i davati preporuke upravi i nadzornom odboru i, ako smatra potrebnim, predlagati njihove izmjene i
– kontinuirano, u mjeri u kojoj je to moguće, osigurati nepostojanje dominacije pojedinaca ili male grupe pojedinaca pri odlučivanju uprave i nadzornog odbora u svrhu zaštite interesa kreditne institucije u cjelini.
(2) Odbor za imenovanja može se koristiti bilo kojim resursima kreditne institucije koje smatra prikladnim, uključujući vanjsko savjetovanje, te je kreditna institucija za to dužna osigurati odgovarajuća financijska sredstva.
Odbor za rizike
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 194.
(1) Članovi odbora za rizike moraju imati odgovarajuće znanje, vještine i stručnost kako bi u potpunosti razumjeli i pratili strategiju rizika i sklonost preuzimanju rizika kreditne institucije.
(2) Odbor za rizike dužan je:
– savjetovati upravu i nadzorni odbor o cjelokupnoj trenutačnoj i budućoj sklonosti preuzimanja rizika i strategiji rizika te pomagati u nadziranju provedbe te strategije od strane višeg rukovodstva, pri tom ne dovodeći u pitanje odgovornost uprave i nadzornog odbora kreditne institucije u cjelokupnom upravljanju rizicima i nadziranju kreditne institucije
– preispitati jesu li se pri određivanju cijene imovine i obveza koja se nudi klijentima uzeli u obzir model poslovanja kreditne institucije i strategija rizika te ako ta cijena ne odražava rizik preuzet u odnosu na model poslovanja i strategiju rizika, predložiti upravi i nadzornom odboru kreditne institucije plan za otklanjanje nedostataka i
– neovisno o poslovima odbora za primitke, s ciljem uspostave i provođenja odgovarajućih politika primitaka preispitati jesu li pri određivanju poticaja predviđenih sustavom primitaka uzeti u obzir rizik, uključujući i ESG rizike, kapital, likvidnost te vjerojatnost i očekivano razdoblje ostvarivanja.
(3) Kreditna institucija dužna je osigurati da članovi odbora za rizike ili odbora za rizike i reviziju imaju odgovarajući pristup informacijama o profilu rizičnosti kreditne institucije te, ako je to potrebno i primjereno, pristup funkciji upravljanja rizicima i savjetima vanjskih stručnjaka.
(4) Odbor za rizike ili odbor za rizike i reviziju, određuje vrstu, količinu, oblik i učestalost informacija o riziku koje će primati od organizacijskih jedinica/osoba ili funkcija unutar kreditne institucije.
Odbor za primitke
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 195.
(1) Odbor za primitke mora se uspostaviti na način koji mu omogućuje donošenje stručne i neovisne prosudbe o politikama i praksama vezanim uz primitke te o utjecaju primitaka na upravljanje rizicima, kapitalom i likvidnošću.
(2) Odbor za primitke dužan je pripremati odluke uprave ili nadzornog odbora vezane uz primitke radnika, uključujući odluke koje imaju utjecaj na izloženost kreditne institucije rizicima te na upravljanje rizicima.
(3) Pri obavljanju svojih poslova odbor za primitke dužan je uzeti u obzir dugoročne interese dioničara, ulagatelja i ostalih zainteresiranih strana u kreditnoj instituciji te javni interes.
(4) Kreditna institucija dužna je osigurati da članovi odbora za primitke imaju odgovarajući pristup svim podacima i informacijama o izradi, donošenju, provedbi, preispitivanju i provjeri provođenje politike i prakse primitaka, pristup internim kontrolnim funkcijama, te ako je to potrebno funkciji upravljanja ljudskim resursima, funkciji pravnih poslova, funkciji strateškog planiranja i savjetima vanjskih stručnjaka.
(5) Odbor za primitke određuje vrstu, količinu, oblik i učestalost informacija o primicima koje će primati od organizacijskih jedinica/osoba ili funkcija unutar kreditne institucije.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
XV.5. SUSTAV UNUTARNJIH KONTROLA
Sustav unutarnjih kontrola
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 196.
(1) Sustav unutarnjih kontrola jest skup procesa i postupaka uspostavljenih za adekvatnu kontrolu rizika, praćenje učinkovitosti i djelotvornosti poslovanja kreditne institucije, pouzdanosti njezinih financijskih i ostalih informacija te usklađenosti s propisima, internim aktima, standardima i kodeksima radi osiguranja stabilnosti poslovanja kreditne institucije.
(2) Kreditna institucija dužna je uspostaviti i provoditi djelotvoran sustav unutarnjih kontrola u svim područjima poslovanja koji obuhvaća najmanje:
– primjeren organizacijski ustroj
– organizacijsku kulturu
– uspostavu internih kontrolnih funkcija kreditne institucije
– adekvatne kontrolne aktivnosti i podjelu dužnosti
– prikladne unutarnje kontrole integrirane u poslovne procese i aktivnosti kreditne institucije i
– prikladne administrativne i računovodstvene postupke.
Interne kontrolne funkcije
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 197.
(1) Kreditna institucija dužna je razmjerno svojoj veličini te vrsti, opsegu i složenosti poslova u skladu sa svojim profilom rizičnosti uspostaviti stalne i djelotvorne interne kontrolne funkcije s odgovarajućim ovlastima, neovisne o poslovnim procesima i aktivnostima u kojima rizik nastaje, odnosno koje interne kontrolne funkcije prate i nadziru .
(2) Kreditna institucija dužna je uspostaviti tri interne kontrolne funkcije:
a) funkciju upravljanja rizicima
b) funkciju praćenja usklađenosti i
c) funkciju unutarnje revizije.
(3) Kreditna institucija dužna je osigurati da:
– interne kontrolne funkcije u okviru svojih područja nadležnosti provjeravaju provode li se ispravno politike, procesi i postupci koje je kreditna institucija utvrdila u cilju uspostavljanja i provođenja djelotvornog sustava unutarnjih kontrola
– se internim kontrolnim funkcijama osigurava da su svi značajni rizici kojima je kreditna institucija izložena ili bi mogla biti izložena, na odgovarajući način utvrđeni, izmjereni i da se o njima izvješćuje
– svaka interna kontrolna funkcija ima potpuni pregled čitavog raspona rizika kojima je kreditna institucija izložena.
(4) Uprava kreditne institucije dužna je, uz prethodnu suglasnost nadzornog odbora, donijeti interni akt za svaku internu kontrolnu funkciju.
(5) U cilju uspostave i provedbe primjerenog i djelotvornog sustava upravljanja rizicima kreditna institucija dužna je osigurati da:
– funkcija upravljanja rizicima aktivno sudjeluje u izradi strategije rizika kreditne institucije i u donošenju svih odluka o upravljanju značajnim rizicima te ima kontrolu nad provedbom strategije rizika
– funkcija unutarnje revizije provodi neovisnu reviziju provedbe strategije rizika kreditne institucije
– funkcija praćenja usklađenosti procjenjuje i smanjuje rizik usklađenosti i osigurava da se u strategiji rizika kreditne institucije uzima u obzir rizik usklađenosti i da se rizik usklađenosti na odgovarajući način uzme u obzir u svim odlukama o upravljanju značajnim rizicima.
(6) Kreditna institucija dužna je osigurati da interne kontrolne funkcije budu uspostavljene i obavljaju poslove u skladu s ovim Zakonom i podzakonskim propisom donesenim na temelju ovoga Zakona.
(7) Kreditna institucija dužna je internim kontrolnim funkcijama osigurati izravan pristup i mogućnost izravnog izvještavanja nadzornog odbora.
(8) Hrvatska narodna banka podzakonskim propisom detaljnije uređuje:
– obvezni sadržaj internih akata za svaku internu kontrolnu funkciju
– uvjete koje moraju ispunjavati osobe koje obavljaju poslove internih kontrolnih funkcija
– sadržaj i dinamiku izvješća internih kontrolnih funkcija, osobe kojima se izvješća dostavljaju te opseg i način obavljanja poslova svake funkcije iz stavka 2. ovoga članka te
– način na koji uprava i nadzorni odbor kreditne institucije preispituje primjerenost i djelotvornost internih kontrolnih funkcija u skladu s člankom 187. stavkom 6. ovoga Zakona, te rokove u kojima se provodi to preispitivanje.
Organizacijski ustroj internih kontrolnih funkcija
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 198.
(1) Kreditna institucija dužna je osigurati da pojedina interna kontrolna funkcija nije organizirana u sklopu druge interne kontrolne funkcije.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, mala i jednostavna kreditna institucija može obavljanje poslova funkcije praćenja usklađenosti organizirati unutar funkcije upravljanja rizicima ili neke funkcije podrške, s time da se poslovi te funkcije ne mogu organizirati unutar funkcije unutarnje revizije.
(3) Kreditna institucija dužna je organizirati funkciju unutarnje revizije kao poseban organizacijski dio, funkcionalno i organizacijski neovisnu o aktivnostima koje revidira i o drugim organizacijskim dijelovima kreditne institucije.
(4) Kreditna institucija dužna je uspostaviti interne kontrolne funkcije na način da se izbjegne sukob interesa.
(5) Kreditna institucija ne smije u cijelosti eksternalizirati kontrolne funkcije.
(6) Kreditna institucija može obavljanje dijela poslova internih kontrolnih funkcija povjeriti pružatelju usluga u skladu s ovom glavom i propisima donesenima na temelju ovoga Zakona.
Osobe koje obavljaju poslove internih kontrolnih funkcija
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 199.
(1) Kreditna institucija dužna je, razmjerno svojoj veličini, vrsti, opsegu i složenosti poslova, za obavljanje poslova svake interne kontrolne funkcije osigurati dostatan broj osoba s odgovarajućim ovlastima, statusom, stručnim znanjem i iskustvom.
(2) Kreditna institucija dužna je imenovati voditelja svake interne kontrolne funkcije kao neovisnog člana višeg rukovodstva s posebnom nadležnošću za funkciju upravljanja rizicima, praćenja usklađenosti i unutarnje revizije, odnosno u slučaju iz članka 198. stavka 2. ovoga Zakona za tu objedinjenu funkciju.
(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka mala i jednostavna kreditna institucija nije dužna imenovati voditelja funkcije upravljanja rizicima ili funkcije praćenja usklađenosti, te za obavljanje poslova tih internih kontrolnih funkcija može odrediti drugu osobu na višem položaju pod uvjetom da ne postoji sukob interesa i dodatno, da taj voditelj funkcije upravljanja rizicima ili funkcije praćenja usklađenosti:
a) posjeduje znanje i stručnost koji su potrebni za različita područja o kojima je riječ i
b) raspolaže potrebnim vremenom za pravilno obavljanje tih internih kontrolnih funkcija.
(4) Interne kontrolne funkcije moraju biti neovisne u odnosu na članove uprave i članove višeg rukovodstva te moraju imati osiguranu mogućnost postavljanja pitanja i upozoravanja nadzornog odbora prema potrebi ili u slučaju specifičnih kretanja u području rizika koja utječu ili mogu utjecati na kreditnu instituciju, ne dovodeći u pitanje odgovornosti uprave i nadzornog odbora iz ovoga Zakona i Uredbe (EU) br. 575/2013.
(5) Radnici koji obavljaju poslove internih kontrolnih funkcija moraju biti neovisni u odnosu na poslovne jedinice koje nadziru.
(6) Uprava kreditne institucije ne može imenovati ni razriješiti voditelja pojedine interne kontrolne funkcije bez suglasnosti nadzornog odbora kreditne institucije.
(7) Kreditna institucija dužna je bez odgode, a najkasnije u roku od tri radna dana, obavijestiti Hrvatsku narodnu banku o imenovanju voditelja svake interne kontrolne funkcije te o razlozima za zamjenu tih osoba.
(8) Organi i tijela kreditne institucije koje voditelj pojedine interne kontrolne funkcije izravno izvještava dužni su osigurati da ta osoba najmanje jednom godišnje sudjeluje na sjednicama tih organa i tijela kada se raspravlja o izvještaju te osobe.
(9) Ako voditelj pojedine interne kontrolne funkcije tijekom obavljanja svojih poslova utvrdi nezakonitost u poslovanju ili kršenje pravila o upravljanju rizicima, odnosno kretanje (razvoj) rizika zbog čega je ugrožena likvidnost, solventnost ili sigurnost poslovanja kreditne institucije, dužan je o tome odmah obavijestiti upravu i nadzorni odbor kreditne institucije te Hrvatsku narodnu banku.
(10) Kreditna institucija dužna je osigurati redovito stručno obrazovanje i osposobljavanje osoba koje obavljaju poslove internih kontrolnih funkcija.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
XV.6. POLITIKE PRIMITAKA
Politike primitaka
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 200.
(1) Kreditna institucija dužna je uspostaviti i primjenjivati politike primitaka razmjerno svojoj veličini, unutarnjoj organizaciji te vrsti, opsegu i složenosti poslova koje obavlja.
(2) Odredbe o odgodi varijabilnih primitaka, dodjeli varijabilnih primitaka u instrumentima te zadržavanju i isplati diskrecijskih mirovinskih pogodnosti u obliku instrumenta iz podzakonskog propisa donesenog na temelju stavka 4. ovoga članka ne primjenjuju se na:
– kreditnu instituciju koja nije velika kreditna institucija
– male primitke radnika kreditne institucije.
(3) Kreditna institucija koja ugovori isplatu varijabilnih primitaka protivno odredbama ovoga Zakona ili odredbama podzakonskog propisa donesenog na temelju stavka 4. ovoga članka ne smije isplaćivati tako ugovorene varijabilne primitke te su tako ugovorene odredbe ništetne.
(4) Hrvatska narodna banka podzakonskim propisom detaljnije uređuje pravila, postupke i kriterije u vezi s politikama primitaka, a osobito:
– definiciju i vrste primitaka radnika
– zahtjeve vezane uz primitke radnika te način i opseg primjene tih zahtjeva i
– način i rokove izvješćivanja Hrvatske narodne banke o primicima.
Odnos između varijabilnoga i fiksnog dijela ukupnih primitaka
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 201.
(1) Kreditna institucija dužna je odnos između varijabilnoga i fiksnog dijela ukupnih primitaka pojedinog radnika odrediti tako da iznos varijabilnog dijela ne prelazi iznos fiksnog dijela ukupnih primitaka.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, kreditna institucija može odrediti iznos varijabilnog dijela ukupnih primitaka do visine dvostrukog iznosa fiksnog dijela ukupnih primitaka pojedinog radnika ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
1. glavna skupština kreditne institucije donijela je, na temelju obrazloženog prijedloga uprave, odluku kojom utvrđuje: iznos varijabilnih primitaka, broj radnika na koje se ta odluka odnosi i njihove funkcije te očekivani utjecaj koji će ta odluka imati na održavanje adekvatne razine kapitala
2. pod uvjetom da su na glavnoj skupštini zastupljeni dioničari koji posjeduju najmanje 50% dionica, a odluka iz točke 1. ovoga stavka donesena je glasovima dioničara koji predstavljaju najmanje 66 % dionica kreditne institucije dioničara koji su zastupljeni na glavnoj skupštini ili, ako to nije slučaj, odlučuju većinom od najmanje tri četvrtine dionica dioničara zastupljenih na glavnoj skupštini pri donošenju odluke
3. radnici za koje se traži viši odnos varijabilnih i fiksnih primitaka nisu sudjelovali u glasovanju o odluci iz točke 1. ovoga stavka
4. kreditna institucija prethodno je obavijestila sve dioničare o tome da će se na glavnoj skupštini odlučivati o višem odnosu varijabilnih i fiksnih primitaka
5. kreditna institucija je najkasnije 30 dana prije održavanja glavne skupštine obavijestila Hrvatsku narodnu banku o tome da će se glavnoj skupštini predložiti donošenje odluke o višem odnosu varijabilnih i fiksnih primitaka, pri čemu je:
a) naznačila traženi odnos varijabilnih i fiksnih primitaka
b) obrazložila takav odnos i
c) dokazala da traženi odnos neće negativno utjecati na ispunjavanje obveza kreditne institucije propisanih Uredbom (EU) br. 575/2013, ovim Zakonom i podzakonskim propisima donesenima na temelju ovoga Zakona, a posebno na održavanje adekvatnosti regulatornoga kapitala.
(3) Kreditna institucija dužna je u roku od pet radnih dana od dana održane glavne skupštine obavijestiti Hrvatsku narodnu banku o donesenoj odluci glavne skupštine o:
– odobrenom višem odnosu varijabilnih i fiksnih primitaka, uključujući naznaku višeg odnosa i
– odobrenim različitim višim odnosima varijabilnih i fiksnih primitaka, ako primjenjuje različite više odnose za različite poslovne jedinice, interne kontrolne i ostale funkcije te različite kategorije identificiranih radnika, uključujući naznaku različitih viših odnosa.
(4) Kreditna institucija dužna je u roku iz stavka 3. ovoga članka dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci sljedeće informacije:
– broj radnika na kraju posljednje poslovne godine
– broj identificiranih radnika (rezultat posljednjeg utvrđivanja)
– ukupnu bilancu na kraju posljednje poslovne godine
– odluku glavne skupštine kreditne institucije
– odnos koji je odredila i
– ako su odobreni različiti odnosi unutar kreditne institucije, poslovna područja i odobrene postotke te maksimalno odobreni odnos.
(5) Ako glavna skupština kreditne institucije donese odluku o smanjenju prethodno utvrđenoga višega maksimalnog odnosa između varijabilnog i fiksnog dijela ukupnih primitaka, takva se odluka donosi većinom glasova nazočnih na glavnoj skupštini a kreditna institucija dužna je u roku od pet radnih dana od dana održane glavne skupštine o tome obavijestiti Hrvatsku narodnu banku.
Ograničenja u odnosu na vrstu i oblike instrumenata u kojima varijabilni primici mogu biti dodijeljeni