1.1.

Stručni nositelj:

Ministarstvo financija

1.2.

Naziv propisa:

Nacrt prijedloga zakona o kreditnim institucijama

1.3.

Program rada Vlade Republike Hrvatske, akt strateškog planiranja ili reformska mjera:

Da/Ne:

Da

Naziv akta: Plan zakonodavnih aktivnosti Vlade Republike Hrvatske za 2025. godinu

Opis mjere: Redni broj 59., Zakon o kreditnim institucijama (PUP/EU), III. tromjesečje

1.4.

Plan usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije

Da/Ne:

Da

Direktiva (EU) 2024/1619 Europskog parlamenta i Vijeća od 31. svibnja 2024. o izmjeni Direktive 2013/36/EU u pogledu nadzornih ovlasti, sankcija, podružnica iz trećih zemalja i okolišnih, socijalnih i upravljačkih rizika (Tekst značajan za EGP) (SL L, 2024/1619, 19.6.2024.) (u daljnjem tekstu: CRD VI)

D irektiva (EU) 2023/2864 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2023. o izmjeni određenih direktiva u pogledu uspostave i funkcioniranja jedinstvene europske pristupne točke (Tekst značajan za EGP) ( SL L, 2023/2864, 20.12.2023.) (u daljnjem tekstu: ESAP direktiva)

Direktiva (EU) 2024/2994 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2024. o izmjeni direktiva 2009/65/EZ, 2013/36/EU i (EU) 2019/2034 u pogledu tretmana koncentracijskog rizika koji proizlazi iz izloženosti prema središnjim drugim ugovornim stranama te rizika druge ugovorne strane za transakcije izvedenicama čije poravnanje obavlja središnja druga ugovorna strana (Tekst značajan za EGP) (SL L 2994, 4.12.2024.) (u daljnjem tekstu: Direktiva (EU) br. 2024/2994)

2.1.

Zakon o kreditnim institucijama („Narodne novine“, br. 159/13., 19/15., 102/15., 15/18., 70/19., 47/20., 146/20., 151/22. i 145/24., u daljnjem tekstu: važeći Zakon) donesen je u prosincu 2013. godine, a stupio je na snagu 1. siječnja 2014. godine. Važećim zakonom uređeni su uvjeti za osnivanje, poslovanje i prestanak rada kreditnih institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, supervizija njihova poslovanja, uvjeti pod kojima pravne osobe sa sjedištem izvan Republike Hrvatske mogu pružati bankovne i/ili financijske usluge u Republici Hrvatskoj te javna objava od strane Hrvatske narodne banke na području bonitetne regulative i supervizije kreditnih institucija. Važeći zakon usklađen je s Direktivom 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o pristupanju djelatnosti kreditnih institucija i bonitetnom nadzoru nad kreditnim institucijama i investicijskim društvima, izmjeni Direktive 2002/87/EZ te stavljanju izvan snage direktiva 2006/48/EZ i 2006/49/EZ (Tekst značajan za EGP) (SL L 176, 27.6.2013.) (u daljnjem tekstu: CRD IV).

Od stupanja na snagu, važeći je Zakon izmijenjen i dopunjen osam puta. Razlozi izmjena i dopuna bili su prije svega usklađivanje Zakona s pravnom stečevinom Europske unije (u daljnjem tekstu: EU).

Imajući u vidu da je važeći Zakon izmijenjen i dopunjen osam puta, utvrđeno je kako je svrsishodno donijeti novi Zakon o kreditnim institucijama. To dodatno proizlazi i iz potrebe prijenosa u nacionalno zakonodavstvo Republike Hrvatske direktiva kojima je izmijenjena CRD IV: CRD VI, ESAP direktive i Direktive (EU) br. 2024/2994 .

CRD VI usvojena je 2024. godine kao dio šireg „bankarskog paketa“ EU-a te donosi znatne promjene u regulatorni okvir za kreditne institucije i financijske grupe unutar EU-a. Ova direktiva nadograđuje prethodnu Direktivu (EU) 2019/878 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2019. o izmjeni Direktive 2013/36/EU u pogledu izuzetih subjekata, financijskih holdinga, mješovitih financijskih holdinga, primitaka, nadzornih mjera i ovlasti te mjera za očuvanje kapitala (Tekst značajan za EGP) (SL L 150, 7.6.2019.), tzv. CRD V direktivu, i prati usklađivanje s Basel III međunarodnim standardima. CRD VI istovremeno se usklađuje s izmjenama koje donosi Uredba (EU) 2024/1623 Europskog parlamenta i Vijeća od 31. svibnja 2024. o izmjeni Uredbe (EU) br. 575/2013 u pogledu zahtjeva za kreditni rizik, rizik prilagodbe kreditnom vrednovanju, operativni rizik, tržišni rizik i minimalnu donju granicu (Tekst značajan za EGP) (SL L, 2024/1623, 19.6.2024.), tzv. CRR III uredba.

CRD VI, koja je u znatnoj mjeri izmijenila CRD IV, stupila je na snagu 9. srpnja 2024., a rok za prijenos iste u nacionalno zakonodavstvo je 10. siječnja 2026. Cilj CRD VI je izmjenom CRD IV unaprijediti usklađivanje nadzornog okvira za banke unutar EU-a, s posebnim naglaskom na jačanje otpornosti financijskog sustava kroz integraciju okolišnih, društvenih i upravljačkih rizika (u daljnjem tekstu: ESG rizici) i, u konačnici, produbiti unutarnje tržište za bankarstvo.

Radi poticanja tranzicije prema održivom i klimatski neutralnom gospodarstvu, CRD VI daje ovlasti nadzornim tijelima da procjenjuju prilagodbu kreditnih institucija na ESG rizike i interveniraju ako su planovi neadekvatni. ESG rizici trebaju se promatrati objedinjeno zbog njihove međusobne povezanosti i važnosti za održivost. Institucije trebaju aktivno upravljati tim rizicima, a nadzorna tijela procjenjivati njihovu izloženost i odgovarajuće mjere, s posebnim naglaskom na okolišne čimbenike.

Novost je i opsežna regulacija podružnica koje su osnovala društva iz treće zemlje radi pružanja bankovnih usluga u državi članici EU-a koje prema važećem pravnom okviru podliježu nacionalnom pravu koje je u vrlo ograničenoj mjeri usklađeno CRD IV. Iako su podružnice iz trećih zemalja uvelike i sve više prisutne na bankarskim tržištima EU-a, trenutačno podliježu samo vrlo općenitim zahtjevima za pružanje informacija, ali ne i bonitetnim standardima ili mehanizmima suradnje u području nadzora na razini EU-a. Zbog nepostojanja ikakvog zajedničkog bonitetnog okvira, na podružnice iz trećih zemalja primjenjuju se neusklađeni nacionalni zahtjevi različite bonitetne razine i opsega. Osim toga, nadležnim tijelima nedostaju sveobuhvatne informacije i potrebni nadzorni alati za pravilno praćenje specifičnih rizika koji proizlaze iz poslovanja grupa iz trećih zemalja u jednoj ili više država članica putem podružnica i društava kćeri. Do sada za njih nisu postojali integrirani nadzorni mehanizmi, a nadležno tijelo odgovorno za nadzor jedne podružnice grupe iz treće zemlje nije bilo obvezno razmjenjivati informacije s nadležnim tijelima koja nadziru druge podružnice ili društva kćeri iste grupe. Rascjepkano regulatorno okruženje stvorilo je rizike za financijsku stabilnost i cjelovitost tržišta EU-a što je stvorilo potrebu za formiranje usklađenog regulatornog okvira za podružnice iz trećih zemalja. Takav okvir obuhvaća minimalne zajedničke zahtjeve u pogledu odobrenja za rad, bonitetnih standarda, unutarnjeg upravljanja, nadzora i izvješćivanja. Opisani skup zahtjeva temelji se na zahtjevima koje države članice već primjenjuju na podružnice iz treće zemlje koje posluju na njihovu državnom području, vodeći pritom računa o sličnim ili istovjetnim zahtjevima koje treće zemlje primjenjuju na strane podružnice, kako bi se osigurala dosljednost među državama članicama i regulatorni okvir EU-a za podružnice iz trećih zemalja uskladio s prevladavajućim međunarodnim praksama u om području.

CRD VI dodatno pojačava nadzor nad financijskim i mješovitim financijskim holding društvima , koja često stoje na vrhu kompleksnih bankarskih grupa. Takva društva sada moraju: imati odobrenje za rad , biti podložna nadzoru konsolidirane bonitetne pozicije grupe , imati jasnu strukturu upravljanja i odgovornu osobu na razini holdinga. U određenim iznimnim slučajevima, nadzorna tijela mogu izuzeti holding iz nadzora, ali samo ako on nema aktivnu ulogu u upravljanju grupom i nije značajan za bonitetnu procjenu.

CRD VI dodatno osnažuje ovlasti nacionalnih nadzornih tijela, osobito u vezi s: spajanjima, pripajanjima i podjelama banaka, stjecanjem značajnih udjela u financijskim i nefinancijskim subjektima, prijenosima imovine i obveza. Takve transakcije sada moraju biti pravodobno prijavljene nadzornim tijelima, koja imaju pravo intervenirati ako postoji sumnja na utjecaj na bonitet, stabilnost ili na rizike povezane s pranjem novca.

U kontekstu implementacije tzv. output floora (donje kapitalne granice prema CRR III uredbi), CRD VI propisuje mehanizme za ponovno kalibriranje zaštitnih slojeva kapitala , kako ne bi došlo do dvostrukog obračuna rizika i nepotrebnog opterećenja banaka. Propisuje se: godišnje preispitivanje zaštitnog sloja za ostale sistemski važne kreditne institucije (OSV), dvogodišnje preispitivanje zaštitnog sloja za sistemski rizik i mogućnost češće prilagodbe ako to zahtijevaju tržišni uvjeti.

Radi veće učinkovitosti, CRD VI pojednostavljuje proceduru za priznavanje stopa zaštitnih slojeva za sistemski rizik između država članica, usklađuje različite odredbe prethodnih direktiva koje su se odnosile na odobrenja, izmjene stopa i priznavanje mjera te uvodi mogućnost donošenja regulatornih tehničkih standarda (RTS) preko delegiranih akata, koje izrađuje EBA, a donosi Europska komisija.

Nadalje Direktiva (EU) 2024/2994 mijenja CRD IV s ciljem boljeg upravljanja koncentracijskim rizicima povezanima s izloženostima prema središnjim drugim ugovornim stranama druge razine rizika koje pružaju usluge od sistemske važnosti. Direktiva potiče kreditne institucije da prilagode svoje poslovne modele novim zahtjevima za središnje poravnanje te uvedu pouzdane sustave upravljanja svim rizicima, uključujući ESG i koncentracijske rizike, u skladu s izmjenama Uredbe (EU) 648/2012. Stoga je potrebno nacionalno zakonodavstvo prilagoditi predmetnoj direktivi.

Kako bi se javnosti pružio jednostavan centralizirani pristup informacijama o subjektima i njihovim proizvodima koje su od važnosti za financijske usluge, tržišta kapitala i održivost, a koje tijela i subjekti moraju objavljivati u skladu sa zakonodavnim aktima EU-a u tim područjima, na temelju Uredbe (EU) 2023/2859 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2023. o uspostavi jedinstvene europske pristupne točke za centralizirani pristup javno dostupnim informacijama koje su od važnosti za financijske usluge, tržišta kapitala i održivost (Tekst značajan za EGP) (SL L, 2023/2859, 20.12.2023.) uspostavljena je jedinstvena europska pristupna točka (u daljnjem tekstu: ESAP). Kako bi se omogućilo funkcioniranje ESAP-a bilo je potrebno izmijeniti niz direktiva u području financijskih usluga, tržišta kapitala i održivosti. Iz tog razloga donesena je ESAP direktiva, koja je izmijenila i CRD IV. Za potrebe funkcioniranja ESAP-a potrebno je imenovati tijelo za prikupljanje koje će od kreditnih institucija prikupljati informacije od važnosti za financijske usluge, tržišta kapitala i održivost. Za potrebe usklađivanja s ESAP direktivom, Hrvatska narodna banka određuje se kao tijelo za prikupljanje podataka za potrebe ESAP-a.

2.2.

Izvor podataka:

− CRD VI

− ESAP direktiva

− Direktiva (EU) 2024/2994

3.1.

Opis posebnog cilja

1. Uskladiti hrvatsko zakonodavstvo s CRD VI u dijelu koji se odnosi integraciju ESG rizika u kreditnim institucijama, određivanje nadzornog tijela za kontrolu ESG rizika, daljnju regulaciju podružnica društava iz trećih zemalja, nadzor nad financijskim i mješovitim financijskim holding društvima

2. Uskladiti hrvatsko zakonodavstvo s ESAP direktivom u dijelu koji se odnosi na imenovanje Hrvatske narodne banke, kao tijela za prikupljanje informacija od važnosti za financijske usluge, tržišta kapitala i održivost

3. Uskladiti hrvatsko zakonodavstvo s Direktivom (EU) br. 2024/2994 u dijelu koji se odnosi na upravljanje koncentracijskim rizicima povezanima s izloženostima prema središnjim drugim ugovornim stranama druge razine rizika koje pružaju usluge od sistemske važnosti.

3.2.

Opis svrhe propisa

Svrha ovoga Nacrta prijedloga zakona je unaprijediti nadzorni okvir za kreditne institucije s posebnim naglaskom na jačanje otpornosti financijskog sustava kroz integraciju ESG rizika. Nadalje, svrha je osigurati učinkovitiji i sveobuhvatniji nadzor nad financijskim i mješovitim financijskim holding društvima, koja se često nalaze na vrhu složenih bankarskih grupa. Isto tako, dodatno će se osnažiti ovlasti nacionalnog nadzornog tijela, osobito u pogledu spajanja, pripajanja i podjela banaka, stjecanja značajnih udjela u financijskim i nefinancijskim subjektima te prijenosa imovine i obveza. Time će se omogućiti pravodobna procjena i, po potrebi, intervencija nadzornog tijela u slučaju transakcija koje bi mogle negativno utjecati na bonitetnu poziciju institucija, financijsku stabilnost ili povećati rizike povezane s pranjem novca.

Ono što se nastoji postići CRD VI jest unapređenje usklađenosti nadzornog okvira za banke unutar EU-a, s krajnjim ciljem produbljivanja jedinstvenog bankarskog tržišta EU-a, jačanja stabilnosti financijskog sustava te osnaživanja uloge banaka u poticanju održive tranzicije europskog gospodarstva.

3.3.

Razmotrena druga moguća normativna i nenormativna rješenja

S obzirom da se radi o sadržaju koji je potrebno urediti zakonom, nenormativna rješenja nisu primjenljiva.

3.4.

Izvor podataka:

− CRD VI

− ESAP direktiva

− Direktiva (EU) 2024/2994

4.1.

Posebni cilj:

1. Uskladiti hrvatsko zakonodavstvo s CRD VI u dijelu koji se odnosi integraciju ESG rizika u kreditnim institucijama, određivanje nadzornog tijela za kontrolu ESG rizika, daljnju regulaciju podružnica društava iz trećih zemalja, nadzor nad financijskim i mješovitim financijskim holding društvima

2. Uskladiti hrvatsko zakonodavstvo s ESAP direktivom u dijelu koji se odnosi na imenovanje Hrvatske narodne banke, kao tijela za prikupljanje informacija od važnosti za financijske usluge, tržišta kapitala i održivost

3. Uskladiti hrvatsko zakonodavstvo s Direktivom (EU) br. 2024/2994 u dijelu koji se odnosi na upravljanje koncentracijskim rizicima povezanima s izloženostima prema središnjim drugim ugovornim stranama druge razine rizika koje pružaju usluge od sistemske važnosti.

4.1.1.

Učinci na gospodarstvo:

Adresati:

Utvrđen je učinak ovoga Nacrta prijedloga zakona na gospodarstvo, osobito u kontekstu makroekonomskog okruženja, funkcioniranja tržišta i dostupnosti kapitala. Nacrt pridonosi jačanju otpornosti bankarskog sustava kroz unaprijeđeni nadzor i učinkovitije upravljanje rizicima, uključujući ESG rizike i koncentracijski rizik, čime se jača financijska stabilnost koja je ključna za očuvanje povjerenja u gospodarstvo. Također, omogućuje pravodobnu regulatornu reakciju u slučajevima transakcija koje bi mogle ugroziti stabilnost pojedinih institucija, čime se smanjuje vjerojatnost pojave sistemskih rizika (učinak na tržišno natjecanje i financijsku sigurnost). Uz to, zakon podržava održivu tranziciju Europske unije jer banke u svoje strategije moraju integrirati ESG čimbenike, što dugoročno doprinosi razvoju zelenog, otpornog i konkurentnog gospodarstva.

Utvrđeni su adresati ovoga Nacrta prijedloga zakona, i to kreditne institucije (banka, štedna banka, stambena štedionica) i Hrvatska narodna banka. Na području Republike Hrvatske trenutno posluje 19 banaka, 1 stambena štedionica, dok štedne banke trenutno nisu prisutne. Također, djeluje 1 podružnica strane kreditne institucije. Osim toga, 267 kreditnih i financijskih institucija sa sjedištem u Europskoj uniji ovlašteno je neposredno pružati uzajamno priznate usluge na području Republike Hrvatske.

4.1.2.

Učinci na održivi razvoj:

Adresati:

Nisu utvrđeni učinci na održivi razvoj.

Nisu utvrđeni adresati

4.1.3.

Učinci na socijalnu skrb:

Adresati:

Nisu utvrđeni učinci na socijalnu skrb.

Nisu utvrđeni adresati

4.1.4.

Učinci na zaštitu ljudskih prava:

Adresati:

Nisu utvrđeni učinci na zaštitu ljudskih prava.

Nisu utvrđeni adresati.

4.1.5.

Učinci na druga područja:

Adresati:

Nisu utvrđeni učinci na druga područja.

Nisu utvrđeni adresati.

5.1.

Analiza učinaka i adresata u području gospodarstva:

Nacrt prijedloga zakona ima izravan i značajan učinak na gospodarstvo jer se njime jača stabilnost i otpornost financijskog sustava, što je ključno za povjerenje u bankarski sektor i cjelokupno gospodarstvo. Kroz poboljšani regulatorni okvir omogućuje se pravodobno prepoznavanje i upravljanje rizicima, uključujući one povezane s ESG čimbenicima, čime se smanjuje izloženost sistemskim šokovima i financijskim krizama. Jedan od važnih učinaka na gospodarstvo proizlazi iz povećanih zahtjeva za upravljanje rizicima i transparentnost poslovanja kreditnih institucija, što potiče odgovornije financijsko posredovanje i sigurnije uvjete za poslovanje društava i građana. Istovremeno, uključivanje ESG rizika u bankarske politike usmjerava financijska ulaganja prema projektima i poduzećima koja doprinose održivom i inovativnom razvoju gospodarstva.

Jačanjem nadzornih ovlasti Hrvatske narodne banke, osobito u vezi sa spajanjima, pripajanjima, stjecanjima udjela i prijenosima imovine, povećava se regulatorna sigurnost te se smanjuje prostor za destabilizirajuće tržišne aktivnosti koje bi mogle negativno utjecati na bonitetnu poziciju financijskih institucija i širu ekonomsku stabilnost.

Bitno je istaknuti kako primjena CRD-a VI ne bi trebala uzrokovati značajne troškove primjene bankama budući da je glavnina promjena usmjerena na novosti koje nisu prisutne na RH tržištu primjerice novi zahtjevi za podružnice trećih država i holdinge (budući da u Republici Hrvatskoj trenutno isti nisu prisutni). Nadalje, novi zahtjevi za upravljanje ESG rizicima samo formalno propisuju obveze koje su bankama već komunicirane kao dobra praksa te su ih banke, kako sistemski važne tako i one koje to nisu, uvažavajući načelo proporcionalnosti već usvojile u svojim praksama. Isto je i sa zahtjevima u segmentu korporativnog upravljanja kojima se sada u formi direktive propisuju zahtjevi koji su bili navedeni u Smjernicama EBA-e i koje je Hrvatska narodna banka već kreditnim institucijama komunicirala kao očekivanje u pogledu primjene dobrih praksi u njihovom poslovanju. CRD VI, osim toga uvodi i odredbe kojima se propisuje obveza informiranja supervizora o svim značajnim aktivnostima primjerice namjeravanim spajanjima i pripajanjima, odnosno značajnim ulaganjima, a što važeći Zakona o kreditnim institucijama već ima uređeno, te su promjene uglavnom usmjerene na precizno prilagođavanje novim odredbama CRD VI. Kreditne institucije morati će prilagoditi interne procedure, ali te promjene ne bi trebale biti značajnog intenziteta. Stoga se procjenjuje kako novi Zakon o kreditnim institucijama ne bi trebao imati značajne učinke na troškove prilagodbe kreditnih institucija.

5.2.

Analiza učinaka i adresata u području održivog razvoja:

Nisu utvrđeni učinci u području održivog razvoja.

5.3.

Analiza učinaka i adresata u području socijalne skrbi:

Nisu utvrđeni učinci u području socijalne skrbi.

5.4.

Analiza učinaka i adresata u području zaštite ljudskih prava:

Nisu utvrđeni učinci u području zaštite ljudskih prava.

5.5.

Analiza učinaka i adresata u drugim područjima:

Nisu utvrđeni učinci u drugim područjima.

5.6.

Izvor podataka:

− CRD VI

− ESAP direktiva

− Direktiva (EU) 2024/2994

6.1.

Savjetovanje:

Savjetovanje s javnošću provest će se objavom Nacrta prijedloga zakona i ovog Obrasca iskaza putem portala e-savjetovanje u trajanju od 30 dana.

6.2.

Konzultacije:

Istovremeno s provedbom postupka savjetovanja, Obrazac iskaza dostavit će se na mišljenje  Uredu za zakonodavstvo i nadležnim tijelima. Za potrebe izrade Nacrta prijedloga zakona osnovana je radna skupina. Članove radne skupine čine predstavnici Ministarstva financija, Hrvatske narodne banka, te predstavnici Gospodarsko-socijalnog vijeća (GSV), a to su: Hrvatska udruga poslodavaca, Savez samostalnih sindikata Hrvatske te Nezavisni hrvatski sindikati.

7.1.

Pozitivni učinci:

Nacrt prijedloga zakona donosi niz pozitivnih učinaka za financijski sektor, gospodarstvo i održivi razvoj. Jačanjem nadzornog okvira i uvođenjem obveze integracije ESG rizika povećava se otpornost bankarskog sustava te se doprinosi dugoročnoj financijskoj stabilnosti.

Povećane ovlasti nadzornih tijela omogućuju pravodobnu intervenciju u slučajevima transakcija koje bi mogle ugroziti bonitet institucija ili destabilizirati tržište, čime se smanjuje rizik od negativnih posljedica za gospodarstvo. Istodobno, usmjeravanje kapitala prema održivim ulaganjima pridonosi zelenoj tranziciji i jačanju konkurentnosti gospodarstva.

Usklađivanjem nadzornih pravila na razini EU-a dodatno se produbljuje jedinstveno bankarsko tržište, stvaraju se stabilniji uvjeti za prekogranično poslovanje i jača povjerenje u financijski sustav. Ovim se Nacrtom prijedloga zakona doprinosi ciljevima održivog razvoja, gospodarskoj otpornosti i regulatornoj sigurnosti.

Negativni učinci: -

7.2.

Zaključak o učincima koji će proisteći iz provedbe:

Učinci provedbe ovoga Nacrta prijedloga zakona bit će isključivo pozitivni. Kreditne institucije će biti obvezne prilagoditi svoje interne akte i procedure novim zahtjevima, no te prilagodbe neće zahtijevati znatna ulaganja niti promjene velikog intenziteta. Sukladno tome, procjenjuje se da prijedlog zakona neće imati značajan učinak na troškove poslovanja banaka, već će doprinijeti stabilnosti i predvidljivosti regulatornog okvira što je pobliže obrazloženo u točki 5.1 Obrasca.

8.1

Nema priloga

Potpis: dr. sc. Marko Primorac, potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar financija

Datum: 21. srpnja 2025.