2.1.

1. Postojeće pravno područje je regulirano Zakonom o mjerama ograničavanja („Narodne novine" br. 133/2023). Zakonom su regulirane međunarodne sankcije koje propisuje Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda, Europska unija te druge međunarodne organizacije. Njime se uređuje primjena, praćenje i nadzor nad primjenom mjera ograničavanja koje se provode u Republici Hrvatskoj. Mjere ograničavanja primjenjuju se na fizičke i pravne osobe, države, teritorije i entitete, organizacije i druge subjekte, koji su obuhvaćeni mjerama ograničavanja, a radi zaštite demokratskih vrijednosti, vladavine prava, ljudskih prava i načela međunarodnog prava te očuvanja međunarodnog mira, sprječavanja sukoba i jačanja međunarodne sigurnosti.

Na nivou Europske unije, a i u Republici Hrvatskoj, prvi puta su mjere ograničavanja sustavno uređene nakon agresije i vojne invazije Rusije na Ukrajinu, sankcioniranjem osoba na sankcijskim listama Ujedinjenih naroda i Europske unije.

2024. godine Vlada Republike Hrvatske donijela je Odluku o osnivanju Stalne skupine za primjenu i praćenje provedbe mjera ograničavanja. Stalna skupina zadužena je za usuglašavanje stajališta, koordinaciju i praćenje zajedničkih politika i aktivnosti u postizanju strateških i operativnih ciljeva u području provođenja mjera ograničavanja, donošenje procedura i općenitih smjernica, te po potrebi preporuka i mišljenja o primjeni mjera ograničavanja, kao i za ostale poslove koji su joj izričito povjereni Zakonom o mjerama ograničavanja.

2. 19. svibnja 2024. godine stupila je na snagu Direktiva (EU) 2024/1226 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. travnja 2024. o definiciji kaznenih djela i sankcija za kršenje Unijinih mjera ograničavanja i izmjeni Direktive (EU) 2018/1673.

Rok za prenošenje u nacionalno zakonodavstvo je 20. svibnja 2025. Direktiva je donesena kako bi se zajamčila djelotvorna primjena Unijinih mjera ograničavanja i cjelovitost unutarnjeg tržišta u Uniji te postigla visoka razina sigurnosti u području slobode, sigurnosti i pravde. Radi toga je bilo potrebno utvrditi minimalna pravila o definiciji kaznenih djela i sankcija za kršenje tih Unijinih mjera ograničavanja. Unijine mjere ograničavanja ključni su alat za promicanje ciljeva zajedničke vanjske i sigurnosne politike („ZVSP”), kako su utvrđeni u članku 21. Ugovora o Europskoj uniji. Ove se izmjene i dopune donose radi navedenog te radi obveze preuzimanja pravne stečevine Europske unije u nacionalno zakonodavstvo.

2.2.

Izvor podataka:

Zakon o mjerama ograničavanja („Narodne novine" br. 133/2023)

Direktiva (EU) 2024/1226 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. travnja 2024. o definiciji kaznenih djela i sankcija za kršenje Unijinih mjera ograničavanja i izmjeni Direktive (EU) 2018/1673 ( SL L, 2024/1226, 29.4.2024)

3.1.

Opis posebnog cilja

1. Prestanak kontrole, nadzora i provođenje mjera ograničavanja imao bi za posljedicu destabilizaciju nacionalnog, europskog i svjetskog pravnog poretka i sigurnost obzirom da se radi o području koje reguliraju najviše međunarodne organizacije. Primarno, sankcije su donesene nakon agresije Ruske Federacije na Ukrajinu 24. veljače 2022. godine. Europska unije je uvela niz opsežnih paketa sankcija protiv Ruske Federacije, Bjelarus i Irana. Njima se nadopunjuju postojeće mjere koje su uvedene 2014. godine nakon neopravdane aneksije Krima. Obzirom da je Republika Hrvatska država članica Europske unije, dužna je učinkovito doprinijeti provođenju sankcija koje Europska unija uvede protiv Ruske Federacije.

2. Cilj predloženih izmjena i dopuna važećeg Zakona je preuzimanje pravne stečevine Europske unije iz Direktive (EU) 2024/1226 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. travnja 2024. o definiciji kaznenih djela i sankcija za kršenje Unijinih mjera ograničavanja i izmjeni Direktive (EU) 2018/1673 te propisivanje u nacionalnom zakonodavstvu kaznenih djela za kršenje mjera ograničavanja.

3.2.

Opis svrhe propisa

Zakonom se prvenstveno u pravni sustav Republike Hrvatske preuzimaju odredbe Direktive (EU) o definiciji kaznenih djela i sankcija za kršenje Unijinih mjera ograničavanja. To se prije svega odnosi na definicije kaznenih djela koje bi predloženim izmjenama i dopunama bile preuzete na način kako propisuje Direktiva. Uz to reguliraju se i pojmovi, prikupljanje i dostava statističkih podataka, javno objavljivanje, čuvanje dokumentacije te provedba ovrhe i zamrzavanje sredstava.

3.3.

Razmotrena druga moguća normativna i nenormativna rješenja

Druga normativna rješenja nisu moguća, s obzirom da se Zakonom o mjerama ograničavanja isključivo regulira navedeno područje, a i propisuju se kaznena djela.

Nenormativna rješenja nisu primjenjiva, budući da se naprijed navedena materija mora urediti zakonom.

3.4.

Izvor podataka:

Zakon o mjerama ograničavanja („Narodne novine" br. 133/2023)

4.1.

Posebni cilj:

Kao i točki 3.1.

4.1.1.

Učinci na gospodarstvo:

Adresati:

Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama nema učinak na gospodarstvo, sasvim izuzetno učinak može biti neznatan.

-

4.1.2.

Učinci na održivi razvoj:

Adresati:

Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama nema učinak na održiv razvoj.

-

4.1.3.

Učinci na socijalnu skrb:

Adresati:

Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama nema učinak na socijalnu skrb.

-

4.1.4.

Učinci na zaštitu ljudskih prava:

Adresati:

Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama nema izravan učinak na zaštitu ljudskih prava već djeluje posredno štiteći najviše pravne i faktičke vrednote društva uz koje se navodi demokracija, vladavina prava i očuvanje međunarodnog mira.

-

4.1.5.

Učinci na druga područja:

Adresati:

Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama nema učinak na druga područja.

-

-

-

5.5.

Analiza učinaka i adresata u drugim područjima:

-

5.6.

Izvor podataka:

-

6.2.

Konzultacije: Istovremeno s provedbom postupka savjetovanja, Obrazac iskaza dostavlja se na mišljenje nadležnim tijelima i Uredu za zakonodavstvo. Potrebno je ukratko navesti kojim nadležnim tijelima je dostavljen Obrazac iskaza i sažeti dana očitovanja.