1.TEMELJNE I OPĆE ODREDBE

Okvirni sporazum o provedbi drugog Švicarskog doprinosa ili Švicarsko-hrvatskog programa suradnje za razdoblje od 2019. do 2029. godine između Republike Hrvatske i Švicarske Konfederacije potpisan je 18. listopada 2022. godine. Zakon o potvrđivanju Okvirnoga sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Švicarskoga saveznoga vijeća o provedbi drugog Švicarskog doprinosa odabranim državama članicama Europske unije za smanjenje ekonomskih i socijalnih nejednakosti unutar Europske unije stupio je na snagu 17. svibnja 2023. godine. Time su ostvareni preduvjeti za korištenje 45.700.000,00 CHF od čega za Program Civilno društvo 7.600.000,00 CHF.

  Ove Upute za prijavitelje Poziva na dostavu projektnih prijedloga „Osnaživanje doprinosa organizacija civilnoga društva-jačanju volonterstva“ (u daljnjem tekstu: Upute) uređuju način podnošenja projektnih prijedloga navodeći kriterije odabira i kriterije prihvatljivosti Prijavitelja i Partnera, aktivnosti, troškove te pravila provedbe projekata koji se financiraju u okviru ovoga Poziva (u daljnjem tekstu: Poziv). Natječajni postupak provodi se u skladu sa Zakonom o udrugama i Uredbom o kriterijima, mjerilima i postupcima financiranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge.

  1.1. POJMOVI

Pojmovi i njihove kratice koje se koriste u ovim Uputama imaju slijedeće značenje (tablica 1.):

Tablica 1.

1.2. SVRHA I OBRAZLOŽENJE POZIVA

Europska povelja o volonterstvu ističe volontiranje kao djelatnost koja je u interesu ljudi i nije motivirana financijskim interesom, te poboljšava kvalitetu življenja i potiče aktivnu građansku ulogu na dobrobit zajednice. Volonterstvo potiče solidarnost i koheziju u društvu te predstavlja jedan od faktora koji pomažu razvoju demokracije i oblikuju pozitivne promjene u društvu,  kako navodi  Nacionalni program za razvoj volonterstva za razdoblje od 2020. do 2024. godine  prioritet je  osigurati poticajno okruženje za daljnji razvoj volonterstva u Republici Hrvatskoj. Korist od poticanja volonterstva je višestruka, kako za zajednicu, tako i za pojedinca. Osim što volontiranjem aktivno pridonosi razvoju zajednice, volonter u tom procesu stječe korisna znanja i vještine, ali i širi svoju socijalnu mrežu i razvija osjećaj solidarnosti čime se povećava ukupna količina socijalnog povjerenja u zajednici. Pre ma Benevol.ch, volontiranje je altruistična aktivnost u kojoj pojedinac ili grupa daje društveni doprinos drugim ljudima i okolini. To je usluga koja se pruža besplatno i na ograničeno vrijeme. Volontiranje nadopunjuje plaćeni rad, ali s njim ne konkurira.

Jačanje volonterstva radi postizanja Ciljeva održivog razvoja i načela da se nitko ne ostavi po strani  ističe se u rezoluciji koju je usvojila  Opća skupština Ujedinjenih naroda krajem prosinca 2024. godine.  Rezolucija naglašava univerzalnu želju ljudi da doprinesu kroz volontiranje te važnost osiguravanja sigurnosti i zaštite volontera. Također prepoznaje ključnu ulogu mladih i pozdravlja sudjelovanje osoba s invaliditetom. Iako je volontiranje jedan od najčešćih i najzastupljenijih oblika građanskog sudjelovanja, još uvijek nije dovoljno cijenjeno i poticano u hrvatskom društvu. Rezultati istraživanja prikazani u izvještaju o stanju volonterstva za 2024. godinu pokazuju da je 25% građana naše zemlje starijih od 16 godina volontiralo barem jednom u životu. U razdoblju od 2020. do 2022. godine volontiralo je 11 % populacije, dok je u lipnju 2023. volontiralo samo 7 % ispitanika.

Nadalje, prema ​Izvješću o obavljenim uslugama ili aktivnostima organizatora volontiranja za 2024. godinu koji je objavilo Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, vidi se da su OCD-i prevladavajući organizatori volontiranja sa čak 89% predanih izvješća o volontiranju od ukupno 1612 organizatora volontiranja u 2024. godini, dok su javne institucije (ustanove)  sa 7%  i regionalne i lokalne jedinice samouprave sa tek 1 predanim izvješćem o volontiranju  nedovoljno zastupljene među organizatorima volontiranja.
Općenito, volontiranje još uvijek nije prepoznato kao resurs koji bi se mogao koristiti u javnim institucijama koje pružaju usluge od javnog interesa. Stoga je, uz aktivnosti usmjerene na jačanje kapaciteta organizacija civilnog društva, potrebno dodatno ojačati kapacitete za upravljanje volonterima u javnim institucijama, posebno onima u sustavima obrazovanja, socijalne skrbi i zdravstva. Naime, bez učinkovitog upravljanja volonterima teško je osigurati uspješno korištenje brojnih potencijala koje volonteri mogu pružiti bilo kojoj organizaciji, kao i jamčiti održivost provedbe volonterskih programa koji doprinose boljem upravljanju i kvaliteti usluga od javnog interesa. Također, volontiranje se ne smije zloupotrebljavati niti volontere smatrati jeftinom radnom snagom.

Različiti programi i projekti  organizacija civilnoga društva usmjereni na jačanje infrastrukture za razvoj volontiranja bili su financirani u Hrvatskoj, no nekoliko strukturalnih problema i dalje ostaje. Na primjer, nedostatak kapaciteta organizatora volontiranja za učinkovito upravljanje i koordinaciju volontera, kao i nedostatak implementacije standarda kvalitete u radu organizatora volontiranja, što dovodi do nedostatnog broja kvalitetnih volonterskih programa. Drugi izazov predstavlja relativno nizak udio mladih koji volontiraju u organizacijama civilnoga društva (prema godišnjim izvještajima o volontiranju Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike), zbog činjenice da volontiranje nije adekvatno zastupljeno u školskim kurikulumima i ne dobiva sustavnu pozornost na svim razinama obrazovnog sustava, osobito u osnovnim i srednjim školama.

Dodatni problem predstavlja činjenica da obrazovne institucije, čak i kada prepoznaju potrebu za osmišljavanjem volonterskih programa i vrednovanjem angažmana uključenih nastavnika i učenika, često nemaju odgovarajuće resurse niti mogućnosti za pružanje podrške u osposobljavanju nastavnika u ovom području, kao ni za provedbu održivih volonterskih programa. Dosadašnje inicijative za razvoj i provedbu volonterskih programa u osnovnim i srednjim školama rezultat su višegodišnjeg intenzivnog rada brojnih organizacija civilnog društva, posebice regionalnih i lokalnih volonterskih centara. Stoga je potrebno osigurati dodatnu podršku za razvoj partnerske suradnje između škola i organizacija civilnog društva u osmišljavanju i provedbi kvalitetnih volonterskih programa, što će postupno dovesti do porasta volontiranja među mladima u svim županijama u Hrvatskoj.

Od 64 510 volontera u 2024. godini   volontera djece i mladih do 14 godina starosti je bilo svega 3868 ili 6% dok su brojke onim malo starijih  srednjoškolaca  od 15 do 17 godina  ipak malo bolje, njih je 7489 volontiralo  ili 12% od ukupnog broja volontera u 2024. godini. Najviše volontiraju mladi od 18 do 30 godina, njihov je ukupni doprinos trećina ukupno svih volonterskih sati ostvarenih u 2024. godini odnosno 20 932.

Analize volontiranja u 2023. godini ukazuju na porast neformalnih inicijativa koje su dosad tek sporadično poznate kao mogućnost udruživanja građana, što ujedno ukazuje na pomak prema lokalnim inicijativama usmjerenima na zajednicu.

Hrvatska ima dugu tradiciju formalnog civilnog društva (udruge, zaklade), no koncept neformalnih inicijativa (samoorganizacija građana bez pravnog statusa) dobiva na snazi tek u posljednjih 10 do 15 godina. Sve veći broj mladih i lokalnih zajednica koristi ovaj oblik organiziranja jer je fleksibilniji, brži i manje birokratski. Neformalne inicijative omogućuju brzi odgovor na lokalne potrebe, uključivanje šireg kruga građana bez formalnih procedura te jačaju participativnu demokraciju i građansku solidarnost.

Istodobno, prevladava trend kratkotrajnog volontiranja, jer se  manji broj pojedinaca može obvezati  na dugoročne volonterske angažmane, odražavajući promjene u obrascima života i dostupnosti. Raste interes za online volontiranje, što pokazuje sve veću ulogu tehnologije u olakšavanju fleksibilnog volonterskog angažmana i onog na daljinu. Mijenjaju se motivacije za volontiranjem zbog promjena u društvenim vrijednostima, stilu života, osobnim ciljevima i kulturi rada.

Nadalje, analiza pokazuje i neke sumornije rezultate poput:  smanjivanja prostora suradnje između organizacija koje uključuju volontere, što može utjecati na učinkovitost i utjecaj volonterskih programa u zajednici. Dostupnost volonterskih programa i prilika za volontiranje se smanjuje, što bi moglo dovesti do smanjenja ukupnog volonterskog angažmana i praznine u pružanju usluga. Interes donositelja odluka i drugih odlučujućih faktora za promicanje i podršku razvoju volontiranja se smanjuje, što može ometati rast i strukturnu podršku razvoju volonterstva.

Također, unutar Poziva Europskog socijalnog fonda (2014.-2020.) kojeg je ured raspisao 2016. godine „ Podrška organizatorima volontiranja za unaprjeđenje menadžmenta volontera i provedbu volonterskih programa“ 827 zaposlenika organizacija civilnoga društva prošlo je izobrazbu (za menadžment volontera), također 9251 osoba je sudjelovala u projektnim aktivnostima, 2807 volontera, a odrađeno je 606.530 volonterskih sati.

Ovaj poziv temelji se na potrebi za daljnjim osnaživanjem volontera i učinkovitijim upravljanjem volonterstvom, uz istovremeno postavljanje temelja za rast kroz nove volonterske programe usmjerene posebno na obrazovni, zdravstveni i socijalni sektor.

Prema odgovorima Upitnika Korisnika ESF Poziva „ Podrška organizatorima volontiranja za unaprjeđenje menadžmenta volontera i provedbu volonterskih programa“ prioritet je sustavni pristup volontiranju u organizacijama civilnoga društva, osiguranje financiranja radnog mjesta/poslova koordinatora volonterskih programa, zbog potrebe praktičnog i kontinuiranog rada koji uključuje razvijanje programa, redovito komuniciranje s volonterima, prikupljanje povratnih informacija od volontera i korisnika/ca kojima pomažu,  vođenja evidencije volonterskih sati... Kako navode organizacije u upitniku  važno je kontinuirano unapređivanje upravljanja volonterima i razvoj volonterskih programa (i metodologije radnih pozicija i rada s volonterima) jačanje komunikacijskih vještina, te vještina i znanja zaposlenika organizacija  za motivaciju i mentoriranje volontera.  Sve je to potrebno kako bi organizacije mogle kvalitetno raditi na osmišljavanju i organizaciji  volonterskih zadataka te uključili što veći broj  volontera u kontinuirani rad čime volonteri postižu svrhu svog volonterskog angažmana.

1.3. CILJEVI POZIVA I CILJANE SKUPINE

  Cilj Poziva je  

Jačati doprinos volontiranja u provedbi reformi za društveni i gospodarski rast te demokratski razvoj.

Specifični ciljevi su:
1. poboljšati kapacitete organizatora volontiranja za učinkovito upravljanje volonterima kako bi se unaprijedila kvaliteta usluga od općeg interesa, posebno onih u sustavima obrazovanja, socijalne skrbi i zdravstva

2. povećanje broja  kvalitetnih i održivih volonterskih programa općenito

3. promicanje volontiranja i njegovih vrijednosti općenito

Ciljane skupine Poziva : 

• volonteri
• zaposlenici partnerskih organizacija/ustanova (odgojno-obrazovnih, zdravstvenih i socijalnih ustanova)
• korisnici odgojno-obrazovnih, zdravstvenih i socijalnih ustanova (ili partnerskih ustanova)
• organizacije civilnog društva
• građani lokalnih zajednica

1.4. POKAZATELJI

Projektni prijedlozi moraju pridonijeti ispunjavanju ciljeva ovoga Poziva, koji će se mjeriti sljedećim pokazateljima provedbe (tablica 2.):

Tablica 2.

U projektnoj prijavi Prijavitelj mora navesti sve informacije vezane uz obvezne pokazatelje te način na koji će svojim projektom njima pridonijeti. Projekti koji izravno ne doprinose definiranim pokazateljima neće se smatrati prihvatljivima za financiranje. Dodatne pokazatelje Prijavitelj nema potrebe unositi u projektnu prijavu jer se neće uzeti u obzir tijekom procjene kvalitete prijave.

Prilikom definiranja obveznih pokazatelja, potrebno je utvrditi polaznu i ciljanu vrijednost koja će se postići projektom. Prijavitelj obvezne pokazatelje treba kvantificirati u realnim okvirima s obzirom na to da će nepostizanje prijavljenih pokazatelja rezultirati financijskom korekcijom.

Ostvarenje pokazatelja predstavlja postotni omjer ostvarene vrijednosti pokazatelja u odnosu na ciljanu vrijednost pokazatelja, u skladu s ugovorom o dodjeli financijskih sredstava. Na temelju definiranih stopa ostvarenja pokazatelja izračunava se prosječno ostvarenje na razini projekta. Ovisno o koeficijentu ostvarenja, određuje se odgovarajuća stopa korekcije, kako je opisano u Tablici 3., izuzev ako Korisnik sredstava može pružiti valjano opravdanje za ne postizanje planirane vrijednosti pokazatelja. 

Tablica 3. Financijske korekcije

VAŽNA NAPOMENA: U svrhu praćenja održivosti rezultata Korisnik je obavezan sudjelovati u jednom sastanku i dostaviti   Izvještaj o održivosti Uredu za udruge godinu dana nakon završetka provedbe projekta.

1.5. UKUPNA FINANCIJSKA SREDSTVA I IZNOS BESPOVRATNIH SREDSTAVA

  Za financiranje projekata u sklopu ovoga Poziva ukupan raspoloživ iznos je 1.191.000,00 EUR.

  Okvirni broj projekata koji se planira financirati ovim Pozivom je 7-14.

Projekti se mogu financirati u iznosu od najviše 90 % ukupnih prihvatljivih troškova projekta, pri čemu su potencijalni Prijavitelji i Partneri dužni osigurati sufinanciranje preostalih 10 % (ili više) iz vlastitih sredstava ili drugih izvora.

U roku od 30 dana od zaključivanja ugovora, Ured za udruge isplatit će Korisniku predujam u vrijednosti do 40 % odobrenoga iznosa bespovratnih sredstava. Sredstva predujma mogu se koristiti do kraja provedbe projekta, a predujam se može prebijati tijekom cjelokupne provedbe projekta kako bi prijeboj do završnoga međuizvještaja pokrio najmanje 90 % ukupnoga iznosa isplaćenoga predujma. Preostali odobreni iznos isplaćivat će se tijekom provedbe projekta u pravilu u šestomjesečnim obrocima, što će biti precizirano ugovorom . Preduvjet za završnu isplatu podrazumijeva da su Korisniku odobreni troškovi nastali tijekom i prije završetka provedbe projekta, a isplaćen iznos ne može biti veći od ukupno odobrenih bespovratnih sredstava.

2.1.UVJETI ZA PRIJAVITELJE

  2.1.1. PRIHVATLJIVI PRIJAVITELJI

Prijavitelji mogu biti:

 organizacije civilnoga društva sa sljedećim statusom:

- udruga - osnovana, registrirana i djeluje sukladno Zakonu o udrugama, na dan objave poziva registrirana najmanje godinu dana,

- zaklada - osnovana, registrirana i djeluje sukladno Zakonu o zakladama; na dan objave poziva registrirana najmanje godinu dana;

Prijavitelj mora ispunjavati sve uvjete navedene u Tablici 4.

Tablica 4. Pregled uvjeta prihvatljivosti  za Prijavitelje  

Udruga/zaklada koja prijavljuje projekt u cijelosti je odgovorna za njegovu provedbu, izvještavanje i rezultate.

        2.1.2.  TKO SE NE MOŽE PRIJAVITI

 pravne osobe koje nisu registrirane kao udruge/zaklade;

 udruge koje nisu uskladile svoj statut s odredbama Zakona o udrugama niti su podnijele zahtjev za usklađivanje statuta nadležnom uredu;

 udruge/zaklade koje nisu upisane u Registar neprofitnih organizacija i/ili ne vode transparentno financijsko poslovanje u skladu sa Zakonom o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija;

 ogranci, podružnice i slični ustrojbeni oblici udruga koji nisu registrirani sukladno Zakonu o udrugama kao pravne osobe;

 udruge/zaklade koje su nenamjenski trošile prethodno dodijeljena sredstva iz javnih izvora (nemaju pravo prijave sljedeće dvije godine, računajući od godine u kojoj su provodile projekt);

 udruge/zaklade koje su u stečaju ili u postupku likvidacije;

 udruge/zaklade koje nisu ispunile obveze vezane uz plaćanje doprinosa ili poreza;

2.2. PRIHVATLJIVI PARTNERI

Prijavitelj mora prijaviti i provoditi projekt u partnerstvu s jednim ili više Partnera.

Prijavitelj mora djelovati u partnerstvu s najmanje jednom javnom odgojno-obrazovnom ustanovom i/ili javno socijalnom ustanovom i/ili javnom zdravstvenom ustanovom osnovanoj u Republici Hrvatskoj.

Uloga Prijavitelja i Partnera u provedbi mora biti jasno naznačena u projektnom prijedlogu.

Osim navedenoga obveznoga partnerstva, Prijavitelj može prijaviti i provoditi projekt u partnerstvu s drugim pravnim osobama.

Kod postupka evaluacije i odabira, uzet će se u obzir kapaciteti  cijelog partnerstva.

Nakon potpisivanja ugovora o dodjeli financijskih sredstava obavezno je sklapanje Partnerskoga sporazuma/ugovora sa svim Partnerima (predložak ovoga ugovora je dio natječajne dokumentacije ovoga Poziva).

Uz obvezno partnerstvo Partner može biti i jedan od sljedećih pravnih subjekata:

•  Hrvatske organizacije sa sljedećim statusom:

- udruga – osnovana, registrirana i djeluje sukladno Zakonu o udrugama na dan objave Poziva registrirana najmanje godinu dana;

- zaklada – osnovana, registrirana i djeluje sukladno Zakonu o zakladama na dan objave Poziva registrirana najmanje godinu dana;

- zadruga - upisana u Registar neprofitnih organizacija - osnovana sukladno članku 66., stavku 1. Zakona o zadrugama ; na dan objave Poziva registrirana najmanje  godinu dana;

- pravna osoba vjerske zajednice - osnovana sukladno Zakonu o pravnom položaju vjerskih zajednica, upisana u Evidenciju vjerskih zajednica, na dan objave Poziva registrirana najmanje  godinu dana;

- umjetnička organizacija - osnovana sukladno Zakonu o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, upisana u Registar umjetničkih organizacija na dan objave Poziva registrirana najmanje  godinu dana;

- sindikat/udruga sindikata više razine - osnovan/a, registriran/na i djeluje sukladno Zakonu o radu , na dan objave Poziva registrirana najmanje  godinu dana;

- udruga poslodavaca/udruga poslodavaca više razine - osnovana, registrirana i djeluje sukladno Zakonu o radu   na dan objave Poziva registrirana najmanje  godinu dana;

•   ustanove (javne i privatne) koje djeluju sukladno Zakonu o ustanovama; na dan objave Poziva upisane u Sudski registar najmanje  godinu dana;
•   jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave

            •  Švicarske organizacije  sa sljedećim statusom:

  -udruga- osnovana temeljem zakonodavstva Švicarske Konfederacije, na dan objave Poziva djeluje najmanje godinu dana;

-zaklada- osnovana temeljem zakonodavstva Švicarske Konfederacije, na dan objave Poziva djeluje najmanje godinu dana;

-zadruga- osnovana temeljem zakonodavstva Švicarske Konfederacije, na dan objave Poziva djeluje najmanje godinu dana;

- pravna osoba vjerske zajednice- osnovana temeljem zakonodavstva Švicarske Konfederacije, na dan objave Poziva djeluje najmanje godinu dana;

-umjetnička organizacija- osnovana temeljem zakonodavstva Švicarske Konfederacije, na dan objave Poziva djeluje najmanje godinu dana;

-sindikat- osnovan temeljem zakonodavstva Švicarske Konfederacije, na dan objave Poziva djeluje najmanje godinu dana;

-udruga poslodavaca- osnovan temeljem zakonodavstva Švicarske Konfederacije, na dan objave Poziva djeluje najmanje godinu dana;

    •  ustanove (javne i privatne) osnovane  sukladno zakonodavstvu Švicarske Konfederacije;

    •  Švicarske administrativne jedinice (kantoni, općine).

  Partnerstva sa švicarskim organizacijama civilnoga društva nisu obavezna, ali će se dodatno bodovati.

3.1. BROJ PROJEKTNIH PRIJEDLOGA PO PRIJAVITELJU

Prijavitelj može prijaviti samo jedan projektni prijedlog, a može istovremeno biti i Partner na jednom ili više projekata.

Partneri mogu sudjelovati u jednom ili više od jednoga projektnog prijedloga različitih Prijavitelja na ovaj Poziv.

U slučaju da Prijavitelj prijavi više od jedne prijave, u postupak administrativne procjene uzet će se prijava koja je kronološki prva predana dok će se ostale odbaciti kao nevažeće.

  3.2. LOKACIJA

Aktivnosti projekta se moraju provoditi na području Republike Hrvatske, odnosno u korist ciljanih skupina na području Republike Hrvatske.

Ukoliko je to opravdano i nužno za postizanje ciljeva projekta, pojedine aktivnosti (npr. studijska putovanja) moguće je organizirati izvan Republike Hrvatske i to isključivo na području Švicarske Konfederacije i Europske unije. Projektne aktivnosti koje se provode  izvan granica Republike Hrvatske ne smiju prelaziti 15 % ukupno prihvatljivih troškova projekta.

    3.3. RAZDOBLJE PROVEDBE PROJEKTA

Projekt se mora provoditi u razdoblju od najmanje 12 mjeseci do najviše 24 mjeseca (izuzev u slučajevima produženja ugovora temeljem dodatka ugovoru).

Datum početka i predviđenoga završetka projekta bit će jasno utvrđeni ugovorom o dodjeli financijskih sredstava.

3.5. PRIHVATLJIVE AKTIVNOSTI

OBVEZNE AKTIVNOSTI

  1. Osposobljavanje zaposlenika/volontera Nositelja projekta /Partnera za  volonterstvo i menadžment volontera

• Obuka koordinatora volontera u organizacijama civilnog društva (OCD) i Partnera

• Obuka organizatora volontiranja o upravljanju volonterima

• Uvođenje inovativnih alata i mehanizama za volontiranje u zdravstvenom i socijalnom sustavu

• Osiguravanje edukacije o volontiranju unutar obrazovnih ustanova

• Unaprjeđenje znanja i vještina zaposlenika i volontera u OCD-ima, školama i drugim javnim ustanovama za pružanje specifičnih usluga

• Mentoriranje OCD-a, obrazovnih i drugih javnih ustanova za uvođenje standarda kvalitete za volonterske programe

• Podrška u razvoju novih volonterskih programa

• Osiguravanje edukacije o potrebama i ograničenjima korisnika obrazovnih, zdravstvenih i socijalnih ustanova

• Edukacija o primjerima dobre prakse u radu s korisnicima obrazovnih, zdravstvenih i socijalnih ustanova

• Razmjena znanja s organizacijama iz Švicarske

• ...

NAPOMENA: Prijavitelj  je dužan osigurati ostvarenje postavljenih pokazatelja u skladu s Poglavljem 1.4. Pokazatelji (pokazatelj: „Broj zaposlenika/volontera Nositelja projekta/Partnera osposobljenih za volonterstvo i menadžment volontera”).

2.  Osmišljavanje i provedba volonterskih programa u partnerstvima organizacija civilnoga društva i odgojno-obrazovnih i/i socijalnih i/ili zdravstvenih partnerskih ustanova 

• Osmišljavanje i provedba volonterskih programa u suradnji između Nositelja projekta i partnerskih ustanova

• Osmišljavanje i provedba volonterskih programa za korisnike partnerskih ustanova

• Razmjena znanja s organizacijama iz Švicarske

• ...

NAPOMENA: Prijavitelj je dužan osigurati ostvarenje pokazatelja u skladu s Poglavljem 1.4. Pokazatelji (pokazatelj: „Broj razvijenih i provedenih volonterskih programa u partnerstvima  organizacija civilnog društva i relevantnih odgojno-obrazovnih i/ili socijalnih i/ili zdravstvenih ustanova”).

3. Promidžba i vidljivost  te aktivnost  razmjene znanja i  iskustava Korisnika  na mrežnoj Platformi Ureda za udruge

Osiguravanje vidljivosti projektnih aktivnosti i mogućnosti sudjelovanja u njima, te vidljivosti financiranja putem, drugog Švicarskog doprinosa, unutar Švicarsko-hrvatskoga programa suradnje, aktivnosti razmjene znanja, iskustava i primjera dobre prakse među Korisnicima   o provedbi aktivnosti volonterstva  kao doprinosa oblikovanju održivoga društva u cjelini i osnaživanju građanskoga uključivanja. Aktivnosti se odnose na objave sadržajnih informacija i vijesti tijekom provedbe projektnih aktivnosti na mrežnoj Platformi Ureda za udruge kojima će prenositi  svoja iskustva provedbe i predstaviti aktivnosti koje provode, inovativne prakse i metodologije (među ostalim i osnaživanja partnerstava s lokalnim dionicima) te podijeliti materijalne ishode svojih aktivnosti poput priručnika,  brošura, radnih materijala s drugim Korisnicima i zainteresiranim organizacijama civilnoga društva sukladno poglavlju 3.7. Informiranje i vidljivost te razmjena znanja i  iskustava Korisnika  na mrežnoj Platformi Ureda za udruge.

4. Upravljanje i administracija

Aktivnosti upravljanja projektom, uz osiguranje pravovremenoga, učinkovitoga, te administrativno ispravnoga provođenja projektnih aktivnosti sukladno potpisanom ugovoru.

  NEOBVEZNE AKTIVNOSTI

5. Promicanje volontiranja i njegovih vrijednosti općenito

• Podizanje javne svijesti o vrijednostima volontiranja putem kampanja i drugih oblika promocije volontiranja

• Poticaj na suradnju javnih, privatnih i civilnih subjekata te provedbu pilot volonterskih akcija

• Razmjena znanja s organizacijama iz Švicarske

• ...

Popis projektnih aktivnosti nije konačan, već samo ilustrativan. Stoga će se uzeti u obzir za financiranje i odgovarajuće aktivnosti koje pridonose ostvarenju općih i specifičnih ciljeva Poziva, a gore nisu spomenute ili izričito navedene kao neprihvatljive.

  3.6. NEPRIHVATLJIVE AKTIVNOSTI

Sljedeće vrste aktivnosti nisu prihvatljive za financiranje:

- aktivnosti koje se odnose isključivo ili većinom na pojedinačno financiranje sudjelovanja na radionicama, seminarima, konferencijama i kongresima;

- aktivnosti koje se isključivo ili većinom odnose na jačanje kapaciteta Prijavitelja i Partnera;

- aktivnosti koje se odnose isključivo ili većinski na pojedinačne stipendije za studije ili radionice;

- aktivnosti koje se odnose isključivo na razvoj strategija, planove i druge slične dokumente;

- aktivnosti koje se tiču isključivo odnosa s javnošću;

- aktivnosti koje se odnose isključivo ili većinom na kapitalne investicije, kao što su obnova ili izgradnja zgrade;

- aktivnosti koje se sastoje isključivo od istraživačkih akcija;

- aktivnosti koje se odnose na osnivanje privatnog poduzeća.

Općenito, aktivnosti koje ne doprinose ostvarivanju općega i specifičnih ciljeva ovoga Poziva nisu prihvatljive za financiranje.

  4.1. PRIHVATLJIVI TROŠKOVI

 Prihvatljivost troškova na jednak se način odnosi na Prijavitelja i Partnere u projektu.

Prihvatljivi troškovi obuhvaćaju izravne i neizravne troškove projekta.

Razdoblje prihvatljivosti za nastanak troškova je od datuma početka provedbe do datuma završetka provedbe projekta, koji će biti naznačeni u ugovoru, a troškovi moraju biti plaćeni do roka za predaju završnoga međuizvještaja. Iznimka je trošak solemnizacije bjanko zadužnice koji je prihvatljiv i prije navedenih datuma.

4.1.1.Prihvatljivi izravni troškovi

 Izravni troškovi su oni troškovi koji su u izravnoj vezi s ostvarenjem jednoga ili više ciljeva projekta, odnosno izravno povezani s aktivnostima projekta. Kod obrazloženja pojedinoga troška potrebno je navesti što više detalja (povezanost s pojedinom aktivnosti/svrhu, količinu).

 Prihvatljivi izravni troškovi su:

- plaće voditelja/koordinatora projekta i plaće drugih osoba koje izravno sudjeluju u provedbi projektnih aktivnosti, odnosno izravno doprinose ostvarenju jednoga ili više ciljeva projekta, i to prema udjelu radnoga vremena koje osoba provodi na provedbi projektnih aktivnosti [uključujući sve pripadajuće poreze i prireze, doprinose iz plaće, dodatke na plaću koji proizlaze iz zakona, propisa i/ili internih akata organizacija/institucija, a dodjeljuju se temeljem radnoga odnosa; prihvatljive naknade troškova prema odredbama Pravilnika o porezu na dohodak, prehrana, prijevoz, prigodne nagrade radniku u stvarno isplaćenom iznosu, a najviše do neoporezivoga godišnjega iznosa koje su internim aktima organizacije ugovorena prije objave ovih Uputa za prijavitelje; naknade plaće za koje poslodavac ne može dobiti povrat iz drugih izvora (npr. bolovanje do 42 dana); druge osobne primitke u skladu s važećim radnim zakonodavstvom];

- naknade za vanjske usluge izravno vezane uz provedbu projektnih aktivnosti: npr. računi za vanjsku uslugu, ugovori o uslugama za odgovarajuće stručne osobe ako projektne aktivnosti podrazumijevaju njihovo sudjelovanje; pri angažiranju izvršitelja vanjskih usluga putem ugovora o djelu ili autorskih ugovora treba voditi računa o zakonskim odredbama koje ove poslove utvrđuju kao privremene i povremene;

- ugovor o obavljanju studentskoga posla povezanoga s provedbom projektnih aktivnosti;

- izrada i nabava radnih materijala neophodnih za provedbu projektnih aktivnosti i ostvarivanje projektnih rezultata (za razliku od popratnih materijala koji nisu nužni za ostvarivanje rezultata i koji spadaju u neizravne troškove);

- grafičke usluge (grafička priprema, usluge tiskanja letaka, brošura, časopisa i sl., pri čemu treba navesti vrstu i namjenu usluge, količinu, cijenu usluge);

- usluge promidžbe (televizijske i radijske prezentacije, održavanje mrežnih stranica, obavijesti u tiskovinama i na internetskim portalima, promidžbeni materijal i sl., pri čemu je potrebno navesti vrstu promidžbe, trajanje i cijenu usluge);

- troškovi reprezentacije vezani uz organizaciju projektnih aktivnosti (pri čemu treba navesti svrhu, učestalost i očekivani broj sudionika i sl.);

- troškovi nabave opreme nužne za provedbu projektnih aktivnosti koja mora biti specificirana po vrsti i iznosu;

- putni troškovi sudionika projektnih aktivnosti i provoditelja projektnih aktivnosti: troškovi prijevoza, dnevnica, smještaja (u pravilu 3 zvjezdice, uz mogućnost odobravanja veće kategorizacije u iznimnim i detaljno obrazloženim situacijama);

- troškovi volontera;

- najam prostora za provedbu projektnih aktivnosti (kada je neophodno za postizanje projektnih rezultata i ne odnosi se na prostor u kojem Prijavitelj djeluje neovisno o projektnim aktivnostima);

- manji adaptacijski radovi;

- usluge s područja informacijsko-komunikacijske tehnologije koje se odnose na ugovoreni projekt (npr. izrada mrežnih stranica/podstranica na kojima su navedene informacije o projektu i projektnim aktivnostima, zakup domena vezanih uz projektne aktivnosti, zakup prostora na društvenim mrežama i sl.);

- usluge usmenoga ili pisanoga prevođenja ili tumačenja (npr. prijevod na znakovni jezik/jednostavniji jezik za osobe s teškoćama);

- savjetodavne usluge (npr. studija ili istraživanje);

ostali troškovi izravno vezani uz provedbu projektnih aktivnosti.

 Navedena lista prihvatljivih vrsta troškova je indikativna. Prihvatljivost troškova koji nisu navedeni na popisu iznad procjenjivat će se na temelju povezanosti s predloženim aktivnostima.

 Prihvatljivi troškovi moraju vremenski i logički slijediti planirane aktivnosti te će Ured za udruge, prilikom odobravanja troškova, o tome voditi računa (npr. neprihvatljivim se smatra kupovina opreme na kraju provedbe projekta, ukoliko ne postoji unaprijed dano pojašnjenje te potrebe te odobrenje Ureda za udruge za takvu nabavu).

 Putni troškovi, troškovi smještaja i troškovi dnevnica za putovanje priznaju se ukoliko je putovanje neophodno za provedbu projektnih aktivnosti, obračunavaju se prema stvarno nastalim troškovima putovanja, na temelju urednoga i vjerodostojnoga putnoga naloga i priloženih isprava kojima se dokazuju troškovi i drugi podaci navedeni na putnom nalogu, a sukladno Pravilniku o porezu na dohodak.

Prihvatljivi troškovi prijevoza:

 1. Prijevoz privatnim automobilom u službene svrhe – iznos naknade utvrđuje se ovisno o broju kilometara prijeđenih u službene svrhe, a dokaz nastanka troška je putni nalog i popratna dokumentacija. Prema odredbama Pravilnika o porezu na dohodak, neoporezivi iznos naknade iznosi do 0,50 EUR po prijeđenom kilometru. U toj naknadi sadržani su svi troškovi koje zaposlenik/organizacija može imati u vezi s korištenjem automobila u privatne svrhe, kao što su amortizacija, troškovi za tekuće održavanje, troškovi za gorivo, popravci u slučaju prometnih nezgoda na službenom putovanju i sl., odnosno ti troškovi nisu prihvatljivi kao zasebno iskazani troškovi putovanja. Ako više osoba putuje istim automobilom na istu lokaciju, izdatak se može priznati samo jednoj osobi.

2. Prijevoz službenim automobilom – iznos naknade utvrđuje se ovisno o broju kilometara prijeđenih u službene svrhe, a dokaz nastanka troška se utvrđuje prema evidenciji korištenja službenoga vozila. Prema odredbama Pravilnika o porezu na dohodak, neoporezivi iznos naknade iznosi do 0,50 EUR po prijeđenom kilometru. U toj naknadi sadržani su svi troškovi koje zaposlenik/organizacija može imati u vezi s korištenjem službenoga automobila, kao što su amortizacija, troškovi za tekuće održavanje, troškovi za gorivo, popravci u slučaju prometnih nezgoda na službenom putovanju i sl., odnosno ti troškovi nisu prihvatljivi kao zasebno iskazani troškovi putovanja. Ako više osoba putuje istim automobilom na istu lokaciju, izdatak se može priznati samo jednoj osobi.

3. Prijevoz sredstvima javnoga prijevoza se nadoknađuje u visini cijene karte javnoga prijevoza, temeljem priloženih isprava uz putni nalog kojima se ti troškovi dokazuju (prilaže se karta, odnosno račun za prijevozno sredstvo).

Trošak dnevnica prijavitelja iz Republike Hrvatske u tuzemstvu koji je povezan s neposrednom provedbom projektnih aktivnosti prihvatljiv je u iznosu od 15,00 EUR (pola dnevnice za više od 8 sati, a manje od 12 sati dnevno, odnosno 8:01-12:00 sati) te do 30,00 EUR (za putovanje koje traje više od 12 sati dnevno, odnosno 12:01 sati i više) sukladno relevantnim propisima u Republici Hrvatskoj važećim u trenutku nastanka troška.

Troškove putovanja u inozemstvo za aktivnosti koje su povezane s neposrednom provedbom projektnih aktivnosti (dnevnice, trošak prijevoza, smještaj) Prijavitelj opravdava prema stvarno nastalim troškovima uz dostavu dokumentacije kojom dokazuje nastanak i podmirenje troškova, a dnevnice obračunava sukladno relevantnim propisima u Republici Hrvatskoj važećim u trenutku nastanka troška.

Vrijednost kupnje strojeva, opreme, namještaja i manjih adaptacijskih radova ne smije premašiti 40 % ukupnih prihvatljivih troškova projekta.

4.1.2.Prihvatljivi neizravni troškovi

Pod neizravnim troškovima razumijevaju se troškovi koji nisu izravno povezani s provedbom projektnih aktivnosti, ali neizravno pridonose postizanju njegovih ciljeva, pri čemu i ti troškovi trebaju biti specificirani i obrazloženi.

Neizravni troškovi projekta financirat će se primjenom fiksne stope, u visini do 8 % ukupno prihvatljivih izravnih troškova. Kako bi se prilikom kvalitativne procjene projektne prijave moglo utvrditi opravdanost zatraženoga postotka neizravnih troškova projekta, potrebno je da, u okviru obrasca proračuna projekta koji je dio natječajne dokumentacije, Prijavitelj ukratko opiše vrste neizravnih troškova koji će biti financirani kroz provedbu projekta.

Ukupni prihvatljivi trošak = stvarni izravni troškovi + neizravni troškovi (do 8 % izravnih troškova).

Napomena: Tijekom provjera i odobravanja izvještaja neće se vršiti kontrola popratne dokumentacije za neizravne troškove projekta izračunate primjenom fiksne stope do 8 % izravnih troškova, osim u slučaju sumnje na počinjenu nepravilnost/prijevaru. Drugim riječima, prilikom izvještavanja o provedbi projekta, Korisnik neće dostavljati popratnu financijsku dokumentaciju za neizravne troškove nego se pripadajući iznos prihvatljivih neizravnih troškova određuje kao postotak izravnih troškova.

Neovisno o korištenju fiksne stope, Korisnik je dužan za vrijeme trajanja ugovora izvršiti sva plaćanja, poštivati odredbe nacionalnoga zakonodavstva u smislu troškova i izdataka nastalih prilikom provedbe projekta. Dodatno, iako popratnu financijsku dokumentaciju vezanu za nastanak i plaćanje neizravnih troškova Korisnik ne prilaže uz međuizvještaje o napretku projekta, dužan ju je čuvati i dati na uvid Uredu za udruge i drugim nadležnim tijelima na zahtjev tijekom razdoblja propisanoga ugovorom.

U prihvatljive neizravne troškove spadaju:

- trošak računovodstvenih usluga (plaća zaposlenika na poslovima računovodstva/vanjsko računovodstvo);

- najam uredskoga prostora Prijavitelja za administrativnu provedbu projekta;

- naknade za električnu i toplinsku energiju, plin i vodu, naknade za zbrinjavanje otpadnih voda i drugi režijski troškovi;

- troškovi poštarine, telefona, interneta, kurirske usluge;

- troškovi čišćenja prostora;

- troškovi nabave uredskoga materijala i pribora povezanoga s administrativnim vođenjem projekta: papir, kemijske olovke, toneri za pisače itd.);

- bankovni troškovi (bankovne pristojbe za otvaranje i vođenje računa, naknade za financijske transfere i druge pristojbe isključivo financijske prirode);

- naknada za usluge koje nisu u izravnoj vezi s provedbom projektne aktivnosti (npr. naknada za usluge povezane s provedbom postupka javne nabave);

- trošak solemnizacije bjanko zadužnice;

- troškovi pohađanja edukacija/jačanja kapaciteta koje nisu u izravnoj vezi s provedbom projektnih aktivnosti, odnosno s ciljevima i svrhom projekta;

- ostali troškovi koji su neizravno vezani uz provedbu projektnih aktivnosti, a ne nalaze se na popisu neprihvatljivih troškova.

  4.2. NEPRIHVATLJIVI TROŠKOVI

 U neprihvatljive troškove ubrajaju se:

- ulaganja u kapital ili kreditna ulaganja, jamstveni fondovi;

- kupnja nekretnina i zemljišta;

- troškovi kupnje opreme, namještaja i manjih adaptacijskih radova ako premašuju vrijednost od 40 % ukupnih prihvatljivih troškova projekta;

- troškovi kamata na dug;

- kazne, financijske globe i troškovi sudskih sporova;

- doprinosi za dobrovoljna zdravstvena ili mirovinska osiguranja koja nisu obvezna prema nacionalnom zakonodavstvu;

- plaćanje neoporezivih bonusa zaposlenima; naknade za odvojeni život;

- otpremnine i jubilarne naknade;

- troškovi akademske naobrazbe, osim u slučajevima koji su neophodni za ostvarivanje ciljeva i svrhe projekta;

- upravne pristojbe;

- troškovi koji se u razdoblju provedbe projekta financiraju iz drugih izvora;

- kupnja rabljene opreme, strojeva i namještaja;

- kupnja opreme čija svrha se ne može povezati sa svrhom i ciljevima projekta;

- doprinosi u naravi: nefinancijski doprinosi (robe ili usluge) trećih strana koji ne obuhvaćaju izdatke za Prijavitelja

- donacije u dobrotvorne svrhe te donacije trećim osobama;

- zajmovi drugim organizacijama ili pojedincima;

- troškovi koji nisu predviđeni ugovorom;

- drugi troškovi koji nisu neposredno povezani sa sadržajem i ciljevima projekta.

6.3. OCJENJIVANJE PROJEKTNIH PRIJEDLOGA

*NAPOMENA: Aktivnosti socijalnoga uključivanja unutar ovoga Poziva uključuju osiguranje premošćenja jaza između osoba slabijih materijalnih prilika i/ili onih koji žive u siromaštvu i drugih sudionika aktivnosti i njihovo učinkovito uključivanje u projektne aktivnosti, osiguranje uključivanja osoba drugih isključenih društvenih skupina u projektne aktivnosti uz prilagodbu njihovim individualnim potrebama.

Aktivnosti prilagodbe klimatskim promjenama u okviru ovog Poziva obuhvaćaju sve oblike obrazovanja, podizanje svijesti lokalnih zajednica o prilagodbi klimatskim promjenama, praktičnu nastavu, ekološke inicijative i slične aktivnosti.

6.8. INDIKATIVNI KALENDAR NATJEČAJNOGA POSTUPKA