1. OPĆE ODREDBE

Predmet i cilj Zakona

Članak 1.

(1) Ovim se Zakonom uređuje projektiranje, građenje, uporaba i održavanje građevina te provedba upravnih i drugih postupaka s tim u vezi radi osiguranja zaštite javnog interesa u području graditeljstva i uređenja prostora u skladu s propisima koji uređuju prostorno uređenje te osiguranja temeljnih zahtjeva za građevinu i drugih uvjeta propisanih za građevine ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona i posebnim propisima.

(2) Javni interes iz stavka 1. ovoga članka prvenstveno podrazumijeva sigurnost građevina i stabilnost tla na okolnom zemljištu, zaštitu života i zdravlja ljudi, poštivanje načela jednakih mogućnosti, zaštitu okoliša, očuvanje prirode, promicanje održive gradnje te energetskih primjerenih svojstava građevina i zelene tranzicije.

Primjena Zakona

Članak 2.

(1) Odredbe ovoga Zakona primjenjuju se na gradnju svih građevina na području Republike Hrvatske, osim na gradnju rudarskih objekata i postrojenja određenih posebnim zakonom, gradnju vojnih građevina određenih posebnim propisima i gradnju drugih građevina određenih posebnim zakonom.

(2) Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na gradnju nove građevine na odgovarajući se način primjenjuju na rekonstrukciju, održavanje i uklanjanje građevine, ako ovim Zakonom ili propisom donesenim na temelju ovoga Zakona nije drukčije propisano.

(3) Ozakonjenje građevine izgrađene protivno prostornom planu za koju je izdano rješenje o izvedenom stanju sukladno posebnom propisu kojim se uređuje postupanje s nezakonito izgrađenim zgradama, na susjednoj čestici zemljišta, nije od utjecaja na izdavanje građevinske dozvole nove ili rekonstrukciju postojeće građevine koja je u skladu s prostornim planom.

Pojmovi

Članak 3.

(1) Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona te propisa i akata koji se donose na temelju ovoga Zakona imaju sljedeće značenje:

1. BIM (Building Information Modeling) je informacijsko modeliranje građevine/gradnje, uključuje organizaciju i digitalizaciju informacija o zgradama i inženjerskim građevinama putem BIM modela određene razine razvijenosti elemenata (LOD) prema razini razvijenosti projekta po pojedinim strukama

2. elektronička oglasna ploča je mrežna stranica za prikaz podataka koju uspostavlja Ministarstvo u sklopu elektroničkog programa eDozvola Ministarstva, smještena na državnoj informacijskoj infrastrukturi koja je integrirana u mrežne stranice županija i jedinica lokalne samouprave čija upravna tijela izdaju građevinske dozvole i druge akte na temelju ovoga Zakona te lokacijske dozvole i druge akte na temelju zakona kojim se uređuje prostorno uređenje

3. geodetska snimka izvedenog stanja građevine je prikaz lomnih točaka građevine, građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru  na katastarskom planu, izrađena u elektroničkom obliku po ovlaštenom inženjeru geodezije uz koji se prilažu lomne točke u GML formatu

4. GML format je standardni otvoreni elektronički format zapisa za dostavu i razmjenu prostornih podataka unutar informacijskog sustava prostornog uređenja i njegovih modula

5. gradilište je zemljište i/ili građevina, uključujući i privremeno zauzete površine, na kojima se izvodi građenje ili radovi potrebni za primjenu odgovarajuće tehnologije građenja i zaštite

6. gradnja je projektiranje i građenje građevina te stručni nadzor građenja

7. građenje je izvedba građevinskih i drugih radova (pripremni, zemljani, konstruktorski, instalaterski, završni te ugradnja građevnih proizvoda, opreme ili postrojenja) kojima se gradi nova građevina, rekonstruira, održava ili uklanja postojeća građevina

8. građevina je građenjem nastao i s tlom povezan sklop, izveden od svrhovito povezanih građevnih proizvoda s ili bez instalacija, sklop s ugrađenim postrojenjem, samostalno postrojenje povezano s tlom ili sklop nastao građenjem

9. iskolčenje građevine je geodetski prijenos tlocrta vanjskog obrisa, odnosno osi građevine koja će se graditi, na teren unutar građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru koji izvodi ovlašteni inženjer geodezije sukladno posebnom propisu

10. javnopravna tijela su tijela državne uprave, druga državna tijela, upravni odjeli, odnosno službe velikih gradova, Grada Zagreba i županija nadležni za obavljanje poslova iz određenih upravnih područja te pravne osobe koje imaju javne ovlasti, određeni posebnim zakonima, koji utvrđivanjem posebnih uvjeta i/ili uvjeta priključenja, odnosno potvrđivanjem projekta na način propisan ovim Zakonom sudjeluju u gradnji građevina

11. katastar je katastar zemljišta, odnosno katastar nekretnina prema zakonu koji uređuje državnu izmjeru i katastar nekretnina

12. ministar je čelnik tijela državne uprave nadležnog za poslove graditeljstva

13. Ministarstvo je tijelo državne uprave nadležno za poslove graditeljstva

14. održavanje građevine je izvedba građevinskih i drugih radova na postojećoj građevini radi očuvanja temeljnih zahtjeva za građevinu tijekom njezina trajanja, kojima se ne mijenja usklađenost građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena

15. oprema su pojedinačni uređaji, strojevi, procesne instalacije i drugi proizvodi od kojih se sastoji postrojenje ili su samostalno ugrađeni u građevinu radi tehnološkog ili drugog procesa kojemu je namijenjena građevina

16. postojeća građevina je građevina izgrađena na temelju građevinske dozvole ili drugog odgovarajućeg akta i svaka druga građevina koja je prema ovom ili posebnom zakonu s njom izjednačena

17. posebni uvjeti su uvjeti za građenje koje u slučaju propisanom posebnim propisom u svrhu provedbe tog propisa javnopravno tijelo utvrđuje na način propisan ovim Zakonom, odnosno posebnim zakonom kojim se uređuje prostorno uređenje, osim uvjeta priključenja i uvjeta zaštite okoliša i zaštite prirode

18. potvrda na glavni projekt je potvrda da je glavni projekt izrađen u skladu s posebnim propisima, odnosno posebnim uvjetima koju izdaje javnopravno tijelo u slučajevima propisanim posebnim zakonom na način propisan ovim Zakonom

19. prikaz svih primijenjenih mjera zaštite od požara je skup rješenja iz pojedinačnih mapa glavnog projekta, izrađen temeljem Elaborata zaštite od požara, kao podloge za izradu mapa glavnog projekta. Prikaz sadržava i podatke iz Elaborata zaštite od požara koji su nastali priznatim metodama proračuna i modeliranjem razvoja požara, podatke o obvezama održavanja sustava zaštite od požara te organizacijske mjere pri uporabi građevine  

20. postrojenje je skup svrhovito povezane opreme za obavljanje tehnološkog ili drugog procesa kojemu je namijenjena građevina

21. pripremni radovi su građenje privremenih građevina i izvedba drugih radova radi organizacije i uređenje gradilišta te omogućavanja primjene odgovarajuće tehnologije građenja

22. rekonstrukcija građevine je izvedba građevinskih i drugih radova na postojećoj građevini kojima se utječe na ispunjavanje temeljnih zahtjeva za tu građevinu na način da se mijenja tehničko rješenje u skladu s kojima je građevina izgrađena ili kojima se mijenja usklađenost te građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena (dograđivanje, nadograđivanje, uklanjanje vanjskog dijela građevine, izvođenje radova radi promjene namjene građevine ili tehnološkog procesa i sl.), pri čemu se kod rekonstrukcije zgrade moraju očuvati barem temelji i dio najniže etaže

23. stan  je samostalna uporabna cjelina namijenjena stanovanju koja ima poseban ulaz i ima prostor za spavanje, kuhanje, jelo i poseban prostor za sanitarne potrebe

24. složena građevina je sklop više međusobno funkcionalno i/ili tehnološki povezanih građevina odnosno dijelova građevine određenih lokacijskom dozvolom

25. tijelo graditeljstva je Ministarstvo te upravno tijelo velikog grada, Grada Zagreba, županije nadležno za upravne poslove graditeljstva na čijem se području namjerava graditi građevina te jedinice lokalne samouprave kojima je županija sukladno posebnom zakonu povjerila obavljanje upravnih poslova graditeljstva

26. ugradnja je izvedba građevinskih i drugih radova kojim se povezuju građevni proizvodi, instalacije ili postrojenja tako da postaju sastavni dio građevine i ne mogu se bez uklanjanja ili bez utjecaja na ispunjavanje temeljnih zahtjeva za građevinu odvojiti od građevine

27. uklanjanje građevine ili njezina dijela je izvedba radova razgradnje građevine ili njezina dijela s mjesta na kojem se nalazi, uključujući i gospodarenje otpadom u građevini i na građevnoj čestici, kao i građevnog materijala i građevnog otpada nastalog razgradnjom građevine sukladno propisima koji uređuju gospodarenje otpadom, te dovođenje građevne čestice, odnosno zemljišta na kojemu se nalazila građevina u uredno stanje

28. upravno tijelo je upravni odjel, odnosno služba velikog grada, Grada Zagreba, odnosno županije nadležno za obavljanje upravnih poslova graditeljstva te jedinice lokalne samouprave kojima je županija sukladno posebnom zakonu povjerila obavljanje upravnih poslova graditeljstva

29. uvjeti priključenja su uvjeti za građenje koje u slučaju propisanom posebnim propisom u svrhu provedbe tog propisa javnopravno tijelo utvrđuje na način propisan ovim Zakonom, odnosno zakonom kojim se uređuje prostorno uređenje, a kojim se uvjetima određuje tehnička mogućnost i tehnički uvjeti priključenja građevine za njezine potrebe na električnu mrežu, građevine javne vodoopskrbe i odvodnje, odvodnju oborinskih voda, prometnu površinu, elektroničke komunikacijske građevine, građevine energetske infrastrukture ili na drugu infrastrukturnu građevinu. Uvjeti priključenja ne mogu sadržavati obvezu da investitor izgradi pojedine dijelove infrastrukture, primjerice: trafostanicu, vodovod i sl.

30. uvjeti zaštite okoliša i zaštite prirode su uvjeti koji se utvrđuju u postupku procjene utjecaja na okoliš i/ili u postupku ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš odnosno drugi postupcima, ako se radi o zahvatu u prostoru za koji se prema propisima kojima se uređuje zaštita okoliša i zaštita prirode provode navedeni postupci  

31. zgrada je zatvorena i/ili natkrivena građevina namijenjena boravku ljudi, odnosno smještaju životinja, biljaka i stvari. Zgradom se ne smatra pojedinačna građevina unutar sustava infrastrukturne građevine, primjerice: trafostanica, relejna kućica, crpna stanica i sl. te nadstrešnica za zaštitu opreme i instalacija i sl. unutar industrijskih postrojenja

32 . manje složena zgrada je zgrada stambene namjene koja se sastoji od najviše dva stana čija građevinska (bruto) površina ne prelazi 400 m² i zgrada poljoprivredne namjene čija građevinska (bruto) površina ne prelazi 600 m ²    

33. višestambena zgrada je zgrada stambene namjene koja se sastoji od tri ili više stambenih jedinica od čega 20% njene građevinske (bruto) površine može biti poslovne namjene

34. zamjenska građevina je nova građevina izgrađena na mjestu ili u neposrednoj blizini mjesta prethodno uklonjene postojeće građevine unutar iste građevne čestice, odnosno obuhvata u prostoru kojom se bitno ne mijenja namjena, veličina i utjecaj na okoliš dotadašnje građevine i na koju se primjenjuju odredbe prostornih planova koje se odnose na rekonstrukciju građevine.

(2) Građenje građevina Hrvatskog sabora, Vlade Republike Hrvatske, tijela državne uprave, građevina odgoja i obrazovanja, znanosti, kulture, zdravstva i socijalne skrbi te drugih građevina javne namjene pravnih osoba kojima je osnivač Republika Hrvatska, je sukladno ovom Zakonu od interesa za Republiku Hrvatsku.

(3) Pojmovi uporabljeni u ovom Zakonu imaju značenje određeno zakonom kojim se uređuje područje prostornoga uređenja te drugim posebnim zakonom, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije.

(4) Izrazi koji u ovom Zakonu imaju rodno značenje koriste se neutralno i odnose se na muške i ženske osobe.

Primjena i donošenje posebnih propisa

Članak 4.

(1) Odredbe zakona kojim se uređuje prostorno uređenje u pogledu primjene prostornih planova i propisa donesenih na temelju toga zakona primjenjuju se u provedbi ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije.

(2) Odredbe posebnih zakona i propisa donesenih na temelju tih zakona koji utječu na ispunjavanje temeljnog zahtjeva za građevinu ili na drugi način uvjetuju gradnju građevina ili utječu na građevne i druge proizvode koji se ugrađuju u građevinu primjenjuju se u provedbi ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije.

(3) Pravilnici i tehnički propisi, čije je donošenje propisano posebnim zakonima, a koji utječu na ispunjavanje temeljnog zahtjeva za građevinu ili na drugi način uvjetuju gradnju građevina ili utječu na građevne i druge proizvode koji se ugrađuju u građevinu, donose se uz suglasnost ministra.

(4) Pravilnici i tehnički propisi iz stavka 3. ovoga članka koji nisu doneseni uz suglasnost ministra ne primjenjuju se u provedbi ovoga Zakona.

2. TEMELJNI ZAHTJEVI ZA GRAĐEVINU

Temeljni zahtjevi za građevinu

Članak 5.

(1) Svaka građevina ovisno o svojoj namjeni tijekom svog trajanja, mora ispunjavati temeljne zahtjeve za građevinu i uzeti u obzir vjerojatni učinak klimatskih promjena.

(2) Temeljni zahtjevi za građevinu su:

1. mehanička otpornost i stabilnost (konstrukcijska cjelovitost građevine)

2. sigurnost građevine u slučaju požara

3. zaštita od štetnih učinaka na higijenu i zdravlje povezanih s građevinom

4. sigurnost i pristupačnost građevine

5. otpornost na prolaz zvuka i akustična svojstva građevine

6. energetska učinkovitost i toplinska svojstva građevine

7. emisije u vanjsko okruženje građevine i

8. održiva uporaba prirodnih izvora.

Mehanička otpornost i stabilnost

Članak 6.

(1) Građevina i njezini relevantni dijelovi moraju biti projektirani, izgrađeni, upotrijebljeni, održavani i rastavljeni ili uklonjeni na način da se sva relevantna opterećenja i sve njihove kombinacije podnesu i prenesu u tlo na siguran način i bez uzrokovanja uleknuća ili deformacija bilo kojeg dijela građevine ili pomicanja tla kako se ne bi narušila trajnost, otpornost konstrukcije, upotrebljivost i robusnost građevine.

(2) Konstrukcija i konstruktivni elementi građevine projektiraju se, proizvode, izgrađuju, održavaju i rastavljaju ili uklanjaju na način da ispunjavaju sljedeće zahtjeve:

. trajni su tijekom predviđenog vijeka trajanja (zahtjev za trajnost)

. mogu podnijeti sva djelovanja i utjecaje koji će se vjerojatno pojaviti tijekom građenja, upotrebe i rastavljanja ili uklanjanja s odgovarajućim stupnjem pouzdanosti i na troškovno učinkovit način (zahtjev za otpornost konstrukcije) i neće dovesti do rušenja, deformacija nedopustivog stupnja i oštećenja drugih dijelova građevine, instalacija ili ugrađene opreme zbog velikih deformacija nosive konstrukcije

. ostaju unutar navedenih zahtjeva za upotrebu tijekom svojeg predviđenog vijeka trajanja s odgovarajućim stupnjem pouzdanosti i na troškovno učinkovit način (zahtjev za upotrebljivost) i

. na odgovarajući način održavaju svoju cjelovitost u štetnim događajima, uključujući potres, eksploziju, požar, udar ili posljedice ljudskih pogrešaka, u mjeri nerazmjernoj izvornom uzroku (zahtjev za robusnost).

Sigurnost građevina u slučaju požara

Članak 7.

(1) Građevina i njezini relevantni dijelovi moraju biti projektirani, izgrađeni, upotrijebljeni, održavani i rastavljeni ili uklonjeni tako da se na odgovarajući način spriječi izbijanje požara, uključujući primjerenom upotrebom detektora i alarma. Požar i dim moraju se suzbiti i kontrolirati, a stanari građevine moraju biti zaštićeni od požara i dima. Moraju biti pripremljene odgovarajuće mjere kako bi se osigurao siguran bijeg i evakuacija svih zatečenih osoba iz građevine.

(2) Građevina i svi njezini dijelovi moraju biti projektirani, izgrađeni, upotrijebljeni i održavani na način da u slučaju požara ispunjava sljedeće zahtjeve:

1.nosivost građevine očuvana je tijekom određenog vremena kako bi zatečene osobe imale vremena napustiti građevinu na siguran način

2.osiguran je pristup spasilačkih i hitnih službi i postoje odgovarajuća sredstva za olakšavanje njihova rada

3.nastajanje i širenje požara i dima kontrolirani su i ograničeni

4.širenje požara na susjedne građevine ograničeno je i

5.sigurnost spasilačkih i hitnih službi uzeta je u obzir.

Zaštita od štetnih učinaka na higijenu i zdravlje povezanih s građevinama

Članak 8.

Građevina i svi njezini dijelovi moraju biti projektirani, izgrađeni, upotrijebljeni, održavani i rastavljeni ili uklonjeni na način da tijekom svojeg životnog ciklusa ne budu štetni za higijenu ili zdravlje i sigurnost građevinskih radnika, stanara, posjetitelja ili susjeda, kao rezultat sljedećih pojava:

1.emisije opasnih tvari, hlapljivih organskih sastojaka ili opasnih čestica, uključujući mikroplastiku, u unutarnji zrak

2.emisije opasnog zračenja u zatvorenom okruženju

3.otpuštanja opasnih tvari u vodu namijenjenu za ljudsku potrošnju  ili tvari koje inače imaju negativan utjecaj na vodu namijenjenu za ljudsku potrošnju  

4.prodiranja vlage u unutrašnjost građevina i

5.pogrešnog ispuštanja otpadnih voda, emisije dimovodnih plinova ili pogrešnog zbrinjavanja krutog ili tekućeg otpada u zatvorenom okruženju.

Sigurnost i pristupačnost građevina

Članak 9.

(1) Građevina i svi njezini dijelovi moraju biti projektirani, izgrađeni, upotrijebljeni, održavani i rastavljeni ili uklonjeni na način da tijekom svojeg životnog ciklusa ne predstavljaju neprihvatljive rizike od nezgoda ili oštećenja pri uporabi ili pogonu, uključujući klizanje, pad, sudar, opekline, električni udar i povrede nastale uslijed pada ili loma dijelova uzrokovanih vanjskim čimbenicima kao što su ekstremni vremenski uvjeti ili eksplozije.

(2) Građevina mora biti projektirana i izgrađena vodeći računa o pristupačnosti i uporabi za osobe s invaliditetom i osobe smanjene pokretljivosti ili orijentacije.

Otpornost na prolaz zvuka i akustična svojstva građevina

Članak 10.

(1) Građevina i svi njezini dijelovi moraju biti projektirani, izgrađeni, upotrijebljeni, održavani i rastavljeni ili uklonjeni na način da tijekom svojeg životnog ciklusa pružaju razumnu zaštitu od štetnog zvučnog opterećenja koje se prenosi zrakom ili materijalima iz drugih dijelova iste građevine ili iz izvora izvan konstrukcije.

(2) Zaštita iz stavka 1. ovoga članka osigurava da zvučno opterećenje:

1.  ne dovodi do neposrednih ili kroničnih rizika za ljudsko zdravlje i

2. da stanari i ljudi koji se nalaze u blizini mogu spavati, odmarati i baviti se svojim uobičajenim aktivnostima u zadovoljavajućim uvjetima.

(3) Građevina i svi njezini dijelovi moraju biti projektirani, izgrađeni, upotrijebljeni i održavani tako da osiguravaju dovoljnu apsorpciju i odbijanje zvuka u slučaju kad se zahtijevaju akustična svojstva.

Energetska učinkovitost i toplinska svojstva građevina

Članak 11.

Građevina, uključujući automatizirane procese u njima, i njezine instalacije grijanja, hlađenja, rasvjete i ventilacije moraju biti projektirane, izgrađene i održavane na način da je količina energije koju trebaju tijekom faze uporabe mala, uzimajući u obzir sljedeće:

1.cilj za zgrade gotovo nulte energije i zgrade s nultim emisijama

2.klimatske uvjete u otvorenom okruženju i

3.klimatske uvjete u zatvorenom okruženju

Emisije u vanjsko okruženje građevina

Članak 12.

Građevina i svi njezini dijelovi moraju biti projektirani, izgrađeni, upotrijebljeni, održavani i rastavljeni ili uklonjeni na način da tijekom svojeg životnog ciklusa ne predstavljaju rizik za vanjsko okruženje, kao rezultat:

1.otpuštanja opasnih tvari, mikroplastike ili zračenja u zrak, podzemne vode, morske vode, površinske vode ili tlo

2.pogrešnog ispuštanja otpadnih voda, emisije dimovodnih plinova ili pogrešnog zbrinjavanja krutog ili tekućeg otpada u vanjskom okruženju

3.oštećenja zgrade, uključujući oštećenje zbog prijenosa zagađivača vodom u temelje zgrade i

4.ispuštanja emisija stakleničkih plinova u atmosferu.

Održiva uporaba prirodnih izvora u građevinama

Članak 13.

Građevina i svi njezini dijelovi moraju biti projektirani, izgrađeni, upotrijebljeni, održavani i rastavljeni ili uklonjeni na način da tijekom njihova životnog ciklusa upotreba prirodnih izvora bude održiva i osigurava:

1. što veće povećanje resursno učinkovite uporabe sirovina i sekundarnih materijala visoke okolišne održivosti

2. što veće smanjenje ukupne količine upotrijebljenih sirovina

3. što veće smanjenje ukupne količine ugrađene energije

4. što veće smanjenje nastalog otpada

5. što veće smanjenje ukupne uporabe vode namijenjene za ljudsku potrošnju  i sanitarne vode

6. što veće povećanje ponovne uporabe ili mogućnosti recikliranja građevine, djelomično ili u cijelosti, te njezinih materijala nakon rastavljanja ili uklanjanja i

7. jednostavnost rastavljanja.

Odstupanje od temeljnih zahtjeva

Članak 14.

(1) Ako se rekonstruira građevina koja je pojedinačno zaštićeno kulturno dobro ili se nalazi unutar zaštićene kulturno-povijesne cjeline,  može se uz suglasnost Ministarstva odstupiti od temeljnih zahtjeva za građevinu ako bi se njima narušila bitna spomenička svojstva.

(2) Ako se rekonstruira građevina da bi se osobama smanjene pokretljivosti osigurao nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad, može se uz suglasnost Ministarstva odstupiti od temeljnih zahtjeva za građevinu.

(3) Suglasnost iz stavaka 1. i 2. ovoga članka Ministarstvo izdaje na zahtjev investitora i  sastavni je dio glavnog projekta.

(4) Uz zahtjev za izdavanje suglasnosti iz stavka 3. ovoga članka investitor prilaže:

1.mišljenje ministarstva nadležnog za zaštitu i očuvanje kulturnih dobara za građevinu iz stavka 1. ovoga članka, koje sadrži spomenička obilježja kulturnog dobra (uz poziv na odgovarajuće rješenje o zaštiti spomenika kulture) s naglaskom na dijelove građevine koji se ne smiju mijenjati radi očuvanja kulturne baštine Republike Hrvatske, odnosno dijelove koje je dopušteno ili djelomično dopušteno mijenjati i na koji način, te prihvatljiva tehnička rješenja iz projekta u cilju osiguravanja pojedinog elementa pristupačnosti, odnosno prihvatljive zamjenske mjere

2.  mišljenje ministarstva nadležnog za zaštitu od požara u slučaju iz stavka 1. i/ili 2. ovoga      članka ako se odstupa od temeljnog zahtjeva sigurnosti u slučaju požara

3. glavni projekt u kojim se, ako se u slučaju iz stavka 1. i/ili 2. ovoga članka ne može   osigurati ispunjavanje temeljnog zahtjeva za građevinu, moraju navesti razlozi i obrazloženje tehničke neizvedivosti ispunjavanja temeljnog zahtjeva te odrediti zamjenske mjere za isto.

(5) Suglasnost iz stavaka 1. i 2. ovoga članka može se izdati ako u svrhu ispunjavanja temeljnog zahtjeva za građevinu nije moguće izvesti odgovarajuće tehničko rješenje ili je mogućnost izvođenja rješenja takva da bi uložena vrijednost bila u bitnom nerazmjeru u odnosu na korist.

(6) Suglasnost iz stavaka 1. i 2. ovoga članka može se izdati ako je projektom dokazano da se određenim postupkom, zahvatom ili mjerom na odgovarajući način djelomično nadomjestilo cjelovito tehničko rješenje.

(7) Suglasnost iz stavaka 1. i 2. ovoga članka nije upravni akt.

Tehnički propisi

Članak 15.

(1) Tehničkim propisima se u skladu s načelima europskog usklađivanja tehničkog zakonodavstva razrađuju, odnosno određuju temeljni zahtjevi za građevinu, svojstva koja moraju imati građevni proizvodi u odnosu na njihove bitne značajke i drugi tehnički zahtjevi u vezi s građevinama i njihovim građenjem.

(2) Tehničke propise donosi ministar pravilnikom.

Ispitivanje određenih dijelova građevine

Članak 16.

(1) Ispitivanje određenih dijelova građevine u svrhu provjere, odnosno dokazivanja ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevinu i/ili drugih zahtjeva, odnosno uvjeta, predviđeno glavnim projektom ili izvješćem o obavljenoj kontroli projekta, te prethodna istraživanja od važnosti za projektiranje, građenje i uporabu određene građevine dužan je osigurati investitor.

(2) Investitor je poslove ispitivanja, dokazivanja, odnosno istraživanja iz stavka 1. ovoga članka dužan povjeriti osobama ovlaštenim na temelju posebnog zakona za obavljanje tih poslova.

3.  SUDIONICI U GRADNJI

Članak 17.

Sudionici u gradnji jesu:

– investitor

– projektant

– izvođač

– nadzorni inženjer i

– revident.

Investitor

Članak 18.

(1) Investitor je pravna ili fizička osoba u čije ime se gradi građevina.

(2) Projektiranje, kontrolu i nostrifikaciju projekata, građenje i stručni nadzor građenja investitor pisanim ugovorom povjerava osobama koje ispunjavaju uvjete za obavljanje tih djelatnosti propisane ovim Zakonom, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije.

(3) Investitor je dužan osigurati stručni nadzor građenja građevine ako ovim Zakonom nije propisano drukčije.

(4) Investitor koji je ujedno i izvođač stručni nadzor građenja povjerava drugoj osobi koja zadovoljava uvjete za obavljanje stručnog nadzora građenja propisane ovim Zakonom.

(5) Fizička osoba koja je investitor manje složene zgrade ili građevine koja se može graditi odnosno izvoditi bez građevinske dozvole u skladu s a pravilnikom iz članka 86. stavka 1. ovoga Zakona,  za svoje potrebe može jednom u pet godina projektirati i obavljati stručni nadzor građenja te zgrade ili građevine, u okvirima zadaća svoje struke, ako ima završen sveučilišni diplomski studij ili sveučilišni integrirani preddiplomski i diplomski studij ili stručni diplomski studij (razina 7.1.sv ili 7.1.st HKO-a) tehničke znanosti, polje arhitektura ili građevinarstvo i ima položeni stručni ispit prema zakonu kojim se uređuju poslovi i djelatnosti prostornog uređenja i gradnje.

Projektant

Članak 19.

(1) Projektant je fizička osoba ovlaštena za projektiranje prema zakonu kojim se uređuju poslovi i djelatnosti prostornog uređenja i gradnje i propisima donesenim na temelju toga zakona.

(2) Projektant je odgovoran da projekti koje izrađuje zadovoljavaju propisane uvjete, a naročito da projektirana građevina ispunjava temeljne zahtjeve i druge uvjete za građevinu, te da je projektirana u skladu s lokacijskim uvjetima određenim prema zakonu kojim se uređuje prostorno uređenje.

(3) Kvalificiranim elektroničkim potpisom naslovne stranice mape projektant preuzima odgovornost da je projekt cjelovit i izrađen u skladu s odredbama članaka 34. i 35. ovoga Zakona.

(4) Projektant je dužan do trenutka izdavanja uporabne dozvole investitoru i, prema potrebi, drugim sudionicima u gradnji davati objašnjenja i pružati stručnu pomoć u vezi projekata u smislu razrade detalja i izmjene projekta zbog okolnosti nastalih tijekom faze građenja, a koje ne podrazumijevaju postupke izmjena i dopuna akata kojima se odobrava građenje te prisustvovati tehničkom pregledu građevine, osim za manje složenu zgradu.

(5) Projektant koji je izradio izmjene i/ili dopune idejnog projekta za manje složenu zgradu, glavnog projekta ili izvedbenog projekta odgovoran je za cijeli idejni projekt, glavni projekt ili  izvedbeni projekt.

(6) Nepridržavanje odredbi propisanih ovim člankom smatra se težom povredom dužnosti ovlaštenog arhitekta i ovlaštenog inženjera.

Članak 20.

(1) Ako u projektiranju sudjeluje više projektanata, za cjelovitost i međusobnu usklađenost projekata kao i svih dijelova složene građevine određenih lokacijskom dozvolom, odgovoran je glavni projektant za što preuzima odgovornost kvalificiranim elektroničkim potpisom naslovne stranice projekta.

(2) Glavni projektant koji ispunjava uvjete propisane posebnim propisom može prilikom izrade projekta biti koordinator zaštite na radu.

(3) Glavni projektant može biti istovremeno i projektant određene vrste projekta.

(4) Glavnog projektanta određuje investitor ugovorom o projektiranju ili druga osoba određena tim ugovorom.

(5) Glavni projektant izmjene i/ili dopune idejnog projekta za manje složenu zgradu, glavnog projekta ili izvedbenog projekta odgovoran je za cjelovitost i međusobnu usklađenost cijelog idejnog projekta, glavnog projekta ili izvedbenog projekta.

(6) Nepridržavanje odredbi propisanih ovim člankom smatra se težom povredom dužnosti ovlaštenog arhitekta i ovlaštenog inženjera.

Izvođač

Članak 21.

(1) Izvođač je osoba koja gradi ili izvodi pojedine radove na građevini.

(2) Graditi može osoba koja ispunjava uvjete za obavljanje djelatnosti građenja prema zakonu kojim se uređuju poslovi i djelatnosti prostornog uređenja i gradnje.

(3) Izvođač može pristupiti građenju na temelju pravomoćne ili izvršne građevinske dozvole na odgovornost investitora i nakon što je prethodno izvršena prijava građenja, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije.

Članak 22.

(1) Izvođač je dužan graditi u skladu s građevinskom dozvolom, ovim Zakonom, tehničkim propisima, posebnim propisima, pravilima struke i pri tome:

1. povjeriti izvođenje građevinskih radova i drugih poslova osobama koje ispunjavaju propisane uvjete za izvođenje tih radova, odnosno obavljanje poslova

2. radove izvoditi tako da se ispune temeljni zahtjevi za građevinu, zahtjevi propisani za energetska svojstva zgrada i drugi zahtjevi i uvjeti za građevinu

3. ugrađivati građevne i druge proizvode te postrojenja u skladu s ovim Zakonom i posebnim propisima

4. osigurati dokaze o svojstvima ugrađenih građevnih proizvoda u odnosu na njihove bitne značajke, dokaze o sukladnosti ugrađene opreme i/ili postrojenja prema posebnom zakonu, isprave o sukladnosti određenih dijelova građevine s temeljnim zahtjevima za građevinu, kao i dokaze kvalitete (rezultati ispitivanja, zapisi o provedenim procedurama kontrole kvalitete i dr.) za koje je obveza prikupljanja tijekom izvođenja građevinskih i drugih radova za sve izvedene dijelove građevine i za radove koji su u tijeku određena ovim Zakonom, posebnim propisom ili projektom

5. gospodariti građevnim otpadom nastalim tijekom građenja na gradilištu sukladno propisima koji uređuju gospodarenje otpadom

6. oporabiti i/ili zbrinuti građevni otpad nastao tijekom građenja na gradilištu sukladno propisima koji uređuju gospodarenje otpadom

7. sastaviti pisanu izjavu o izvedenim radovima i

8. izraditi plan odnosno objedinjeni plan i uvjete održavanja građevine i ugrađene opreme u skladu s glavnim projektom.

(2) Građevine i radovi za koje se ne izdaje građevinska dozvola izvođač je dužan graditi odnosno izvoditi u skladu s glavnim projektom, ovim Zakonom, tehničkim propisima, posebnim propisima i pravilima struke, ako nije drukčije propisano pravilnikom iz članka 86. stavka 1. ovoga Zakona.

(3) Stavak 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuje i na građenje građevine iz stavka 2. ovoga članka.

(4) Ako tijekom građenja dođe do promjene izvođača, dotadašnji izvođač dužan je sastaviti zapisnik o primopredaji radova te novom izvođaču osigurati dokumente i podatke potrebne za sastavljanje pisane izjave o izvedenim radovima i o uvjetima održavanja građevine.

(5) Sadržaj pisane izjave izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja, plan i uvjete održavanja građevine i ugrađene opreme propisuje ministar pravilnikom.

Članak 23.

(1) Izvođač imenuje inženjera gradilišta i/ili voditelja radova u svojstvu osobe koja vodi građenje, odnosno pojedine radove.

(2) Inženjer gradilišta i/ili voditelj radova dužan je biti prisutan na gradilištu za vrijeme izvođenja radova koje vodi i svakodnevno upisivati podatke u građevinski dnevnik koji ovjerava kvalificiranim elektroničkim potpisom kartice odgovarajuće komore prema posebnom propisu kojim se uređuju komore arhitekata i inženjera prostornog uređenja i gradnje.

(3) Inženjer gradilišta, odnosno voditelj radova, odgovoran je za provedbu obveza iz članka 22. stavka 1. točke 2., 3., 7. i 8. ovoga Zakona.

(4) Ako u građenju izvođač ima više voditelja radova svaki sastavlja izjavu o radovima koje je vodio te plan i uvjete održavanja građevine, a za međusobnu usklađenost radova odgovoran je inženjer gradilišta o čemu sastavlja izjavu te izrađuje objedinjeni plan i uvjete održavanja.

(5) Ako u građenju sudjeluju dva ili više izvođača, investitor ugovorom o građenju određuje glavnog izvođača koji je odgovoran za međusobno usklađivanje radova i koji imenuje glavnog inženjera gradilišta.

(6) Glavni inženjer gradilišta odgovoran je za cjelovitost i međusobnu usklađenost radova, za međusobnu usklađenost provedbe obveza iz članka 22. ovoga Zakona o čemu sastavlja izjavu.

(7) Glavni izvođač dužan je imenovati jednog ili više koordinatora zaštite na radu tijekom građenja.

(8)  Glavni izvođač dužan je izraditi objedinjeni plan i uvjete održavanja građevine i ugrađene opreme u skladu s glavnim projektom za što odgovornost preuzima glavni inženjer gradilišta.

(9) Glavni inženjer gradilišta može biti istodobno i inženjer gradilišta jednog od izvođača, odnosno voditelj radova za određenu vrstu radova.

(10) Za glavnog inženjera gradilišta, inženjera gradilišta, odnosno voditelja radova može se imenovati osoba koja za to ispunjava uvjete propisane zakonom kojim se uređuju poslovi i djelatnosti prostornog uređenja i gradnje.

(11) Nepridržavanje odredbi propisanih ovim člankom i člankom 22. ovoga Zakona smatra se težom povredom izvođača.

(12) Nepridržavanje odredbi propisanih ovim člankom Zakona smatra se težom povredom dužnosti inženjera gradilišta, odnosno voditelja radova, odnosno glavnog inženjera.

Nadzorni inženjer

Članak 24.

(1) Nadzorni inženjer je fizička osoba koja prema zakonu kojim se uređuju poslovi i djelatnosti prostornog uređenja i gradnje ima pravo uporabe strukovnog naziva ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer i provodi u ime investitora stručni nadzor građenja.

(2) Na građevinama na kojima se izvodi više vrsta radova ili radovi većeg opsega stručni nadzor mora provoditi više nadzornih inženjera odgovarajuće struke. Svaki ovlašteni inženjer odgovoran je za stručni dio nadzora koji je preuzeo.

(3) Na građevinama na kojima se izvode radovi većeg opsega nadzorni inženjer može kao pomoćnika u nadzoru imati drugog ovlaštenog inženjera odgovarajuće struke.

(4) U slučaju iz stavka 2. ovoga članka investitor ili osoba koju on odredi dužna je pisanim ugovorom odrediti glavnoga nadzornog inženjera.

(5) Glavni nadzorni inženjer odgovoran je za cjelovitost i međusobnu usklađenost stručnog nadzora građenja i dužan je o tome sastaviti završno izvješće.

(6) Glavni nadzorni inženjer može biti istodobno i nadzorni inženjer za određenu vrstu radova.

(7) Nadzorni inženjer odnosno glavni nadzorni inženjer ne može biti zaposlenik pravne osobe koja je izvođač ili je zaposlenik osobe koja je povezana s izvođačem na način da nije osigurana samostalnost u obavljanju stručnog nadzora na istoj građevini, odnosno radovima nad kojima treba provoditi stručni nadzor.

Članak 25.

(1) Nadzorni inženjer dužan je u provedbi stručnog nadzora građenja:

1. nadzirati građenje tako da bude u skladu s građevinskom dozvolom i glavnim projektom, ovim Zakonom, posebnim propisima i pravilima struke

2. utvrditi ispunjava li izvođač i odgovorna osoba koja vodi građenje ili pojedine radove uvjete propisane posebnim zakonom

3. utvrditi je li iskolčenje građevine obavio ovlašteni inženjer geodezije

4. odrediti provedbu kontrolnih ispitivanja određenih dijelova građevine u svrhu provjere, odnosno dokazivanja ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevinu i/ili drugih zahtjeva, odnosno uvjeta predviđenih glavnim projektom ili izvješćem o obavljenoj kontroli projekta putem ovlaštene osobe koja nije sudjelovala u provedbi postupka izdavanja isprava i dokaza iz članka 22. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona i obveze provjere u pogledu građevnih proizvoda

5. biti prisutan na gradilištu za vrijeme izvođenja radova koji su predmet stručnog nadzora građenja,

6. bez odgode upoznati investitora sa svim nedostacima, odnosno nepravilnostima koje uoči u glavnom projektu ili izvedbenom projektu i tijekom građenja, a investitora i građevinsku inspekciju i druge inspekcije o poduzetim mjerama

7. sastaviti završno izvješće o izvedbi građevine.

(2) Nadzorni inženjer dužan je u provedbi stručnog nadzora građenja, kada za to postoji potreba, odrediti način otklanjanja nedostataka i nepravilnosti građenja građevine. To posebice u slučaju ako:

1. dokumentacijom iz stavka 1. točke 4. ovoga članka nije dokazana sukladnost, odnosno kvaliteta ugrađenih građevina, proizvoda, opreme i/ili postrojenja

2. izvođač, odnosno odgovorna osoba koja vodi građenje ili pojedine radove ne ispunjava uvjete propisane zakonom kojim se uređuju poslovi i djelatnosti prostornog uređenja i gradnje

3. iskolčenje građevine nije obavio ovlašteni inženjer geodezije.

(3) Provedba dužnosti iz stavka 1. ovoga članka i način otklanjanja nedostataka i nepravilnosti iz stavka 2. ovoga članka upisuje se u građevinski dnevnik.

(4) Nepridržavanje odredbi propisanih ovim člankom smatra se težom povredom dužnosti ovlaštenog arhitekta i ovlaštenog inženjera.

Članak 26.

(1) Stručni nadzor građenja provodi se prilikom građenja svih građevina i izvođenja svih radova za koje se izdaje građevinska dozvola, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije.

(2) Stručni nadzor građenja manje složenih zgrada provodi se samo u odnosu na ispunjavanje temeljnog zahtjeva mehaničke otpornosti i stabilnosti.

(3) U provođenju stručnog nadzora iz stavka 2. ovoga članka nadzorni inženjer dužan je na gradilištu pregledati pojedine faze izrade konstrukcije kao što su provjera stabilnosti tla, pregled armature i oplate prije betoniranja, skidanje oplate i druge radove, te odobriti daljnje izvođenje radova.

(4) Način provedbe stručnog nadzora građenja i sadržaj završnog izvješća nadzornog inženjera te uvjete i način vođenja građevinskog dnevnika propisuje ministar pravilnikom.

Revident

Članak 27.

(1) Revident je fizička osoba ovlaštena za kontrolu projekta.

(2) Kontrolu projekta može obavljati samo ovlašteni inženjer građevinarstva s najmanje 15 godina radnog iskustva u projektiranju, koji se istakao projektiranjem složenijih građevina ili radova i na drugi način unaprijedio tehničku struku u području za koje traži ovlaštenje za kontrolu projekata.

(3) Ovlaštenje za obavljanje kontrole projekta osobi iz stavka 1. ovoga članka daje ministar

(4) Protiv rješenja o zahtjevu za izdavanje ovlaštenja za obavljanje kontrole projekta ne može se izjaviti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred nadležnim upravnim sudom .

(5) Podrobnije uvjete i mjerila za davanje, odbijanje i ukidanje ovlaštenja za kontrolu projekata, načine kojima se dokazuje ispunjavanje tih uvjeta , te dokumentacija koja se prilaže uz zahtjev za dobivanje ovlaštenja propisuje ministar pravilnikom.

Članak 28.

(1) Revident ne može obaviti kontrolu projekta u čijoj je izradi u cijelosti ili djelomično sudjelovao ili ako je taj projekt u cijelosti ili djelomično izrađen ili nostrificiran u pravnoj osobi u kojoj je zaposlen ili koja je u njegovu vlasništvu, suvlasništvu ili zajedničkom vlasništvu.

(2) Revident je odgovoran da projekt ili dio projekta za koji je proveo kontrolu i dao pozitivno izvješće udovoljava zahtjevima iz ovoga Zakona, posebnim zakonima, tehničkim specifikacijama i pravilima struke u pogledu kontroliranog svojstva.

(3) Osim odredbe iz stavka 2. ovoga članka, na revidenta se na odgovarajući način odnose odredbe ovoga Zakona o odgovornosti projektanta.

Članak 29.

(1) Ministarstvo vodi evidenciju o izdanim ovlaštenjima za obavljanje kontrole projekta.

(2) Popis revidenata objavljuje se na mrežnim stranicama Ministarstva.

(3) Revident je obvezan jednom godišnje Ministarstvu dostaviti izvješće o provedenim kontrolama projekata.

4. PROJEKTI

Izrada i čuvanje projekata

Članak 30.

(1) Projekti se izrađuju u skladu s ovim Zakonom, propisima donesenim na temelju ovoga Zakona i posebnim propisima, te pravilima struke u pogledu pitanja koja nisu uređena ovim Zakonom ili spomenutim propisima.

(2) Projekti moraju sadržavati sve propisane dijelove te moraju biti izrađeni tako da se, ovisno o namjeni i razini razrade, ispunjava njihova svrha.

(3) Projekti se izrađuju na hrvatskom jeziku latiničnim pismom.

Članak 31.

(1) Projekti, odnosno njihovi dijelovi izrađuju se kao elektronički zapis i potpisuju kvalificiranim elektroničkim potpisom.

(2) Projekti, odnosno njihovi dijelovi moraju biti izrađeni na način koji osigurava njihovu jedinstvenost s obzirom na građevinu za koju su izrađeni (ime projektanta, tvrtka osobe registrirane za poslove projektiranja, naziv građevine, ime ili tvrtka investitora, datum izrade i dr.).

(3) Projekti se izrađuju u BIM okruženju za sve građevine, osim za manje složene zgrade.

(4) Projekti se izrađuju po načelu cjelovitog projektiranja, pri čemu u međusobno usklađenom projektiranju građevine s obzirom na namjenu i složenost građevine, sudjeluju ovlašteni inženjeri pojedinih struka i ovlašteni arhitekti čija su stručna rješenja potrebna.

(5) Obvezni podrobniji sadržaj i elemente projekta, način opremanja, uvjete promjene sadržaja, označavanja projekta, način i značenje ovjere projekta od strane odgovornih i službenih osoba, način razmjene elektroničkih zapisa, propisuje ministar pravilnikom.

(6) Tehničke smjernice za projektiranje višestambenih zgrada u pogledu veličine, sobnosti, opremljenosti i drugih uvjeta propisuje ministar pravilnikom.

Članak 32.

(1) Idejni projekt za manje složenu zgradu, glavni projekt za višestambene zgrade i glavni projekt za ostale građevine zajedno s građevinskom dozvolom kao i izvedbeni projekt dužan je trajno čuvati investitor, njegov pravni sljednik, odnosno vlasnik građevine.

(2) Idejni projekt za manje složenu zgradu, glavni projekt za višestambene zgrade i glavni projekt za ostale građevine zajedno s građevinskom dozvolom dužno je trajno čuvati upravno tijelo, odnosno Ministarstvo izvorno u informacijskom sustavu koji omogućuje trajnost elektroničkog zapisa za utvrđeno vrijeme čuvanja u elektroničkoj arhivi, sukladno propisima kojima se uređuju postupci čuvanja i arhiviranja elektroničkih isprava.

Vrste projekata

Članak 33.

Projekti se u smislu ovoga Zakona razvrstavaju prema namjeni i razini razrade na:

1. idejni projekt za manje složene zgrade

2. glavni projekt

3. izvedbeni projekt

4. tipski projekt i

5. projekt uklanjanja građevine.

Idejni projekt za manje složene zgrade

Članak 34.

(1) Idejni projekt za manje složene zgrade je skup međusobno usklađenih nacrta i dokumenata kojima se daju osnovna oblikovno funkcionalna i tehnička rješenja zgrade te prikaz smještaja zgrade u prostoru (u daljnjem tekstu: idejni projekt).

(2) Idejni projekt izrađuje se u skladu s uvjetima za građenje građevina propisanim prostornim planom, uvjetima priključenja, posebnim uvjetima nadležnog tijela prema propisu kojim se uređuje zaštita i očuvanje kulturnih dobara u slučaju kada je manje složena zgrada pojedinačno zaštićeno kulturno dobro ili se nalazi unutar zaštićene kulturno-povijesne cjeline, ovim Zakonom, tehničkim propisima i drugim propisima donesenim na temelju ovoga Zakona, drugim propisima kojima se uređuju zahtjevi i uvjeti za građevinu te pravilima struke.

(3) Idejni projekt izrađuju ovlašteni arhitekt i ovlašteni inženjeri drugih struka, a glavni projektant odgovoran je za međusobno usklađenost projekta.

(4) Obvezni podrobniji sadržaj i elemente idejnog projekta za zgrade, način opremanja, označavanja, način i značenje ovjere idejnog projekta  iz stavka 1. ovoga članka propisuje ministar pravilnikom iz članka 31. stavka 5. ovoga Zakona.

Glavni projekt