Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine
Predmet:
Prijedlog Zakona o prostornom uređenju
PRIJEDLOG
ZAKONA O PROSTORNOM UREĐENJU
I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u članku 2. stavku 4. podstavku 1. Ustava Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 85/10.-proč.tekst i 5/14.-Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONAPROISTEĆI
Ocjena stanja
Upravno područje prostornog uređenja danas je uređeno Zakonom o prostornom uređenju (»Narodne novine«, broj 153/13., 65/17., 114/18., 39/19., 98/19. i 67/23.) čija je posljednja izmjena i dopuna stupila na snagu 29. lipnja 2023. godine. Predmet uređenja toga Zakona su ciljevi, načela i subjekti prostornog uređenja, praćenje stanja u prostoru i području prostornog uređenja, uvjeti planiranja prostora, donošenje Strategije prostornog razvoja Republike Hrvatske, prostorni planovi, uključujući njihovu izradu i postupak donošenja, provedba prostornih planova, uređenje građevinskog zemljišta, imovinski instituti uređenja građevinskog zemljišta i nadzor. Prostornim uređenjem osiguravaju se uvjeti za korištenje, zaštitu i upravljanje prostorom Republike Hrvatske kao osobito vrijednim i ograničenim nacionalnim dobrom čime se ostvaruju pretpostavke za društveni i gospodarski razvoj, zaštitu okoliša i prirode, vrsnoću gradnje i racionalno korištenje prirodnih i kulturnih dobara. Temeljni dokumenti prostornog uređenja su prostorni planovi kojima se određuje usmjerenje razvoja djelatnosti i namjena površina te uvjeti za održivi i uravnoteženi razvoj.
U tom smislu posebice valja istaknuti osnovne ciljeve prostornog uređenja, a to su: ostvarenje ravnomjernog prostornog razvoja usklađenog s gospodarskim, društvenim i okolišnim polazištima, prostorna održivost u odnosu na racionalno korištenje i očuvanje kapaciteta prostora na kopnu, moru i u podmorju u svrhu učinkovite zaštite prostora, povezivanje teritorija Republike Hrvatske s europskim prostornim sustavima, njegovanje i razvijanje regionalnih prostornih osobitosti, međusobno usklađen i dopunjujući razmještaj različitih ljudskih djelatnosti i aktivnosti u prostoru radi funkcionalnog i skladnog razvoja zajednice uz zaštitu integralnih vrijednosti prostora, razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje prirode, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja, zaštita kulturnih dobara i vrijednosti, dobro organizirana raspodjela i uređenje građevinskog zemljišta, kvalitetan i human razvoj gradskih i ruralnih naselja, razvoj zelene infrastrukture te siguran, zdrav, društveno funkcionalan životni i radni okoliš,cjelovitost vrijednih obalnih ekosustava i kakvoća mora za kupanje i rekreaciju, odgovarajući prometni sustav, osobito javni prijevoz, opskrba, funkcionalna pristupačnost i uporaba usluga i građevina za potrebe različitih skupina stanovništva, osobito djece, starijih ljudi i osoba smanjenih sposobnosti i pokretljivosti, kvaliteta, kultura i ljepota prostornog i arhitektonskog oblikovanja, stvaranje visokovrijednog izgrađenog prostora s uvažavanjem specifičnosti pojedinih cjelina te razvijanjem zelene infrastrukture uz poštivanje prirodnog i urbanog krajobraza i kulturnog naslijeđa, a posebice uređenja ugostiteljsko-turističkih područja na obalnom i kopnenom području uz zaštitu užeg obalnog pojasa od građenja, prostorni uvjeti za razvoj gospodarstva, nacionalna sigurnost i obrana Republike Hrvatske te zaštita od prirodnih i drugih nesreća.
Također, tim Zakonom su u pravni poredak Republike Hrvatske prenesene dvije direktive Europske unije: Direktiva 2014/89/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o uspostavi okvira za prostorno planiranje morskog područja (SL L 257, 28. 8. 2014.) i Direktiva 2012/18/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o kontroli opasnosti od velikih nesreća koje uključuju opasne tvari, o izmjeni i kasnijem stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 96/82/EZ (Tekst značajan za EGP) (SL L 197, 24. 7. 2012.).
Nadalje, tim Zakonom započela je transformacija prostornih planova tj. proces prelaska važećih prostornih planova iz analognog u digitalni oblik i vođenje postupka izrade i donošenja prostornog plana u elektroničkom sustavu ePlanovi, a osiguravale su se i pretpostavke energetske neovisnosti Republike Hrvatske određivanjem površina za izgradnju sunčanih odnosno agrosunčanih elektrana.
Međutim, usprkos tome što su uloga prostornog uređenja i njegovi poželjni ciljevi nesumnjivo suvremeno i racionalno postavljeni, njihovo ostvarenje, zbog stanja u prostoru naslijeđenog iz prošlosti te različitih vlastitih nedostataka od kojih se najznačajniji navode u nastavku, važeći Zakon, unatoč brojnim izmjenama i dopunama, na žalost nije uspio u potpunosti osigurati.
Prije svega, s obzirom na današnje globalne trendove koji su rezultirali stalno mijenjajućim društvenim, gospodarskim i okolišnim aspektima prostornog razvoja, ukazala se potreba za proširenjem načela na kojima prostorno uređenja počiva, te se Prijedlogom novog Zakona o prostornom uređenju (u daljnjem tekstu: prijedlog Zakona) dosadašnjim načelima pridružuju: načelo očuvanja prostora i obnove prirode, načelo ekonomičnosti i načelo dinamičkog planiranja. Ovim načelima nastoji se prostor Republike Hrvatske označiti kao neobnovljivi resurs koji je osobito potrebno štititi od svih neprimjerenih ljudskih djelovanja kojima se devastiraju prostorne, krajobrazne, kulturne i prirodne vrijednosti, te osigurati pojednostavljenje i digitalizaciju postupka izmjene prostornih planova bez potrebe ponavljanja postupaka, uz znatno smanjenje troškova. Ponavljanje postupka koje se ovim rješenjima nastoji izbjeći odnosi se i na postupke iz područja okoliša i prirode te se, s tim u vezi, u pravni poredak Republike Hrvatske ovim prijedlogom Zakona prenose dijelovi direktive Europske unije: Direktiva 2001/42/EZ o procjeni učinka pojedinih planova i programa na okoliš, te se osigurava provedba Uredbe (EU) 2024/1991 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. lipnja 2024. o obnovi prirode i izmjena Uredbe (EU) 2022/869 (Tekst značajan za EGP).
Nadalje, u dijelu sustava prostornih planova, dosadašnje zakonsko rješenje, prema kojem su planovi svih razina gotovo isključivo provedbenog karaktera, nije uspjelo u dovoljnoj mjeri omogućiti ostvarivanje pretpostavki za učinkovitu provedbu prostornih planova i posljedično unapređenje gospodarskog i društvenog razvoja. Iz tog razloga je ovim prijedlogom Zakona promijenjen karakter Državnog plana prostornog razvoja i županijskih prostornih planova na način da im je vraćena strateška komponenta, dok će provedbeni karakter zadržati samo za pojedine zahvate u prostoru državnog i županijskog značaja.
Tijekom provedbe važećeg Zakona uočena je potreba za detaljnijim planiranjem prostora, naročito po donošenju Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama (»Narodne novine«, broj 83/23.) te uvođenjem urbane komasacije kao instrumenta kojim se spajaju čestice građevinskog zemljišta u jednu cjelinu i dijele na građevne i katastarske čestice na području komasacije u cilju racionalnog korištenja i uređenja građevinskog zemljišta, uz rješavanje imovinsko pravnih odnosa.
U vezi provedbe detaljniji planova, kao nepremostiv problem se pokazala infrastrukturna neopremljenost područja za koje je određen ili donesen detaljniji plan lokalne razine. Jedinice lokalne samouprave, koje su dužne graditi komunalnu infrastrukturu na svom području nisu uspjele u dovoljnoj mjeri pratiti planske zahtjeve te će se ovim prijedlogom Zakona pokušati ponuditi rješenja u smislu da se širenje građevinskog područja izravno veže za mogućnost opremanja građevinskog zemljišta komunalnom infrastrukturom, umjesto dosadašnjih planskih kategorija uređenog i neuređenog građevinskog zemljišta. Također, investitorima će se pod određenim uvjetima omogućiti gradnja komunalne infrastrukture za potrebe svoje građevne čestice odnosno građevine.
Nakon što je Vlada Republike Hrvatske donijela Odluku o donošenju Nacionalnog plana stambene politike Republike Hrvatske do 2030. i Akcijskog plana za provedbu Nacionalnog plana stambene politike Republike Hrvatske za razdoblje od 2025. do 2027. godine (»Narodne novine«, broj 56/2025.) pojavila se potreba stvaranja zakonodavnog okvira koji će osigurati učinkovitu primjenu i provedbu ovih dokumenata koji za cilj imaju demografsku revitalizaciju kao jednu od najvažnijih tema za hrvatsko društvo, kao i postizanje dodatnih ciljeva poput smanjenja iseljavanja, stambenog zbrinjavanja mladih, povećanja radne mobilnosti, povećanja konkurentnosti domaćeg gospodarstva, izvrsnosti u arhitekturi, zelene i kružne stanogradnje, održive stanogradnje i slično. Navedeni ciljevi se postižu kroz novi Zakon na način da će se istim propisati površine na kojima je prema prostorno-planskim kriterijima moguće graditi građevine za priuštivo stanovanje. U načelu se radi o površinama unutar građevinskog područja naselja mješovite i stambene namjene, unutar građevinskih područja izvan naselja izdvojene proizvodne i poslovne namjene na kojima nije započeta realizacija proizvodnih i poslovnih građevina ili se već postojeće građevine više ne koriste sukladno planiranoj namjeni, površinama posebne namjene unutar i/ili izvan naselja te brownfield područjima i postojećim brownfield građevinama u kojima je priuštivo stanovanje prihvatljivo s obzirom na namjenu kontaktnog područja.
Također, pri realizaciji ovih projekata ispunjavaju se ciljevi Programa razvoja zelene infrastrukture u urbanim područjima za razdoblje od 2021. do 2030. godine (»Narodne novine«, broj 147/21.) kojim se razrađuju ciljevi integriranja zelene infrastrukture u urbana područja, kao i ciljevi Programa razvoja kružnog gospodarenja prostorom i zgradama za razdoblje od 2021. do 2030. godine (»Narodne novine«, broj 143/21.) kojima se razrađuju ciljevi i mjere za poticanje kružnosti u gradnji.
U svrhu provedbe pojedinih zahvata u prostoru za koje je potrebno sagledavanje šire slike s aspekta urbanizma, a posebno u odnosu na zahvate priuštivog stanovanja, uvodi se novi provedbeni alat u obliku urbanističkog projekta. Radi se o plansko-provedbenom dokumentu koji se izrađuje na državnoj ili lokalnoj razini, u skladu s prostornim planom i drugim odredbama novog prijedloga Zakona za potrebe prostornog i urbanističkog planiranja i/ili provedbe zahvata u prostoru, te se njime detaljno razrađuje uređenje određenog područja na razini projektne dokumentacije. Nadalje, prepoznata je potreba za učinkovitijim alatima za provedbu zahvata u prostoru koji se odnose na linijsku infrastrukturu državnog značaja, zbog čega se uvodi infrastrukturni projekt kao plansko-provedbeni dokument izrađen u skladu sa strateškim dokumentima prostornog uređenja i donosi se za prometne, energetske, vodne i druge građevine državnog značaja ako za isto nisu doneseni provedbeni planovi.
Dosadašnje odredbe o javnim arhitektonskim natječajima nisu osigurale jasan i transparentan način provedbe ovih natječajnih postupaka. Novim se prijedlogom Zakona pobliže propisuju uvjeti i kriteriji provedbe toga iznimno važnoga prostornog instituta kojemu je cilj osiguravanje najkvalitetnijih rješenja na području arhitekture, urbanizma, prostornog planiranja i krajobraznog uređenja, uz istovremeno uključivanje javnosti.
U odnosu na karakter prostornog planiranja na pomorskom dobru, novi prijedlog Zakona predviđa detaljne odredbe o uvjetima, načinu i ograničenjima planiranja na pomorskom dobru, posebice u vezi onih koji proizlaze iz odredaba Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama (»Narodne novine«, broj 83/23.). Ove odredbe odnose se na prostor zaštićenoga obalnog područja mora te na prostor ograničenja, te sadrže vrlo precizne odrednice planiranja građevina i utvrđivanja građevnih čestica, kao i pravila za provedbu zahvata u prostoru na tom području.
Slijedom navedenog, a u svrhu otklanjanja uočenih problema i njihovih posljedica predlaže se donošenje predmetnog Zakona.
Osnovna pitanja koja se uređuju ovim Zakonom
Sukladno navedenom, predloženim Zakonom uređuju se sljedeća osnovna pitanja:
– Predmet Zakona i cilj sustava prostornog uređenja
– Značenje pojmova koji se rabe u Zakonu te propisima i aktima koji se donose na temelju tog Zakona
– Primjena i donošenje posebnih propisa u provedbi predmetnog Zakona
– Ovlaštenja ministra nadležnog za poslove prostornog uređenja u provedbi predmetnog Zakona
– Ciljevi prostornog uređenja
– Načela prostornog uređenja (Načelo integralnog pristupa u prostornom planiranju, Načelo uvažavanja znanstveno i stručno utvrđenih činjenica, Načelo prostorne održivosti razvitka i vrsnoće gradnje, Načelo očuvanja prostora i obnove prirode, Načelo ostvarivanja i zaštite javnog i pojedinačnog interesa, Načelo horizontalne integracije u zaštiti prostora, Načelo vertikalne integracije, Načelo sudjelovanja javnosti u prostornom uređenju, Načelo ekonomičnosti i Načelo dinamičkog planiranja)
– Subjekti prostornoga uređenja (osiguranje učinkovitosti i stručnosti prostornog uređenja, osiguranje međusobne usklađenost i provedbe prostornih planova, osiguranje interesa i potreba posebnih upravnih područja i gospodarstva, Zavod za prostorni razvoj, zavod za prostorno uređenje županije odnosno Grada Zagreba, zavod za prostorno uređenje velikog grada, pravne osobe i ovlašteni arhitekti)
– Praćenje stanja u prostoru i području prostornog uređenja (informacijski sustav prostornog uređenja, lokacijska informacija, pristup podacima o nekretninama i vlasništvu, izvješće o stanju u prostoru, stručne podloge)
– Uvjeti planiranja prostora (građevinsko područje i planiranje izvan građevinskog područja, planiranje površina većih prostornih obuhvata od značaja za državu - površine namijenjene priuštivom stanovanju, linijske infrastrukturne građevine, golf i sportsko-rekreacijska igrališta na otvorenom, Zaštićeno obalno područje mora - planiranje u zaštićenom obalnom području mora, određivanje građevinskih područja u prostoru ograničenja, zahvati u prostoru ograničenja, planiranje ugostiteljsko-turističke i sportske namjene, planiranje i uređenje prostora pomorskog dobra, planiranje morskog područja)
– Dokumenti prostornog uređenja: Strategija prostornog razvoja Republike Hrvatske (značenje Strategije, sadržaj Strategije, izrada, donošenje i objava Strategije) i prostorni planovi (predmet prostornih planova, sadržaj prostornih planova, mjere ublažavanja u svrhu zaštite okoliša i prirode, mjere ublažavanja od rizika, pravna priroda prostornih planova, oblik prostornih planova, razine prostornih planova, usklađenost prostornih planova, financiranje izrade prostornih planova, dostupnost prostornih planova)
– Urbanistički i arhitektonski natječaji
– Prostorni planovi državne razine (Državni plan prostornog razvoja, prostorni plan područja posebnih obilježja, urbanistički plan uređenja državnog značaja)
– Prostorni planovi područne (regionalne) razine (prostorni plan županije i Prostorni plan Grada Zagreba, urbanistički plan uređenja županijskog značaja)
– Prostorni planovi lokalne razine (prostorni plan uređenja grada odnosno općine, generalni urbanistički plan, urbanistički plan uređenja)
– Postupak izrade i donošenja prostornih planova (nositelj izrade i koordinator izrade prostornog plana, stručni izrađivač i odgovorni voditelj izrade prostornog plana, iniciranje izrade prostornog plana, strateška procjena utjecaja na okoliš, odluka o izradi prostornog plana, zahtjevi javnopravnih tijela za izradu prostornog plana, stručna rasprava, prostornog plana, prijedlog prostornog plana za javnu raspravu, javna rasprava, objava javne rasprave i posebna obavijest o javnoj raspravi, javni uvid, javno izlaganje, način sudjelovanja sudionika u javnoj raspravi, mišljenja javnopravnih tijela, izvješće o javnoj raspravi, ponovna javna rasprava, konačni prijedlog prostornog plana, mišljenje zavoda, suglasnost Ministarstva, nadležnost za donošenje prostornih planova, objava i sadržaj odluke o donošenju prostornog plana, izmjene i dopune te zasebno stavljanje izvan snage prostornih planova)
–Urbana komasacija
–Provedba zahvata u prostoru – zajedničke odredbe (općenito, odluka o koncesiji prema posebnom propisu, nadležnost za izdavanje akata za provedbu prostornih planova, pravni lijekovi, povreda službene dužnosti i dužnosti ovlaštenog arhitekta i ovlaštenog inženjera, primjena propisa u postupku izdavanja akta za provedbu zahvata u prostoru, Potvrda o usklađenosti zahvata u prostoru s prostorno-planskom dokumentacijom)
–Instrumenti provedbe prostornih planova – urbanistički projekt, infrastrukturni projekt, lokacijska dozvola (zahvati u prostoru za koje se izdaje lokacijska dozvola, provedba zahvata u prostoru koji nisu građenje, zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole, idejni projekt, obavijest o uvjetima za izradu idejnog projekta, utvrđivanje posebnih uvjeta, lokacijski uvjeti, stranke u postupku izdavanja lokacijske dozvole, poziv za uvid u spis predmeta, uvjeti za izdavanje lokacijske dozvole, izmjena i/ili dopuna lokacijske dozvole, važenje lokacijske dozvole), dozvola za uporabu zahvata u prostoru koji nisu građenje, dozvola za promjenu namjene i uporabu građevine, rješenje o utvrđivanju građevne čestice, rješenje o utvrđivanju zemljišta nužnog za redovitu uporabu građevine i parcelacija građevinskog zemljišta (uvjeti parcelacije, potvrda parcelacijskog elaborata)
– Imovinski instituti uređenja građevinskog zemljišta (ugovor o financiranju uređenja građevinskog zemljišta, predaja zemljišta u vlasništvo jedinice lokalne samouprave, obveza prodaje zemljišta, pravo prvokupa)
– Upravni nadzor nad provedbom Zakona
– Prekršajne odredbe
– Prijelazne i završne odredbe (započeti postupci, lokacijska dozvola i rješenja ministarstva, obavljanje stručnih i upravnih poslova, uredbe i pravilnici, dokumenti prostornog uređenja, izvješće o stanju u prostoru, zahvati u prostoru, prestanak važenja propisa, stupanje na snagu zakona).
Posljedice koje će donošenjem zakona proisteći
Iz donošenja predloženog Zakona proisteći će slijedeće najznačajnije izravne posljedice:
– otklonit će se naprijed navedeni nedostaci i problemi te osigurati viši stupanj pravne sigurnosti u provedbi zakonskih instituta, što će omogućiti ostvarenje ravnomjernog prostornog razvoja usklađenog s gospodarskim i društvenim okolnostima, modernizaciju i povećanje učinkovitosti, kvalitete i transparentnosti postupaka iz područja prostornog uređenja
– osigurat će se uvjeti za ostvarenje svrhe sustava prostornog uređenja i njegovih ciljeva, a time posebice uvjeti za uspješno i učinkovito gospodarenje postojećim dobrima
– pojednostavit će se i ubrzati izrada prostornih planova i akata za njihovo provođenje, sniziti troškovi njihove izrade odnosno donošenja, povećati učinkovitost sustava te povećati povjerenje korisnika prostora u sustav i njihova pravna sigurnost u vezi s nekretninama
– pridonijeti će se zaštiti prostora Republike Hrvatske kao osobito vrijednog i ograničenog nacionalnog dobra, posebice od neprimjerenih i devastirajućih ljudskih djelovanja;
– omogućit će se jednostavan, brz i besplatan pristup javnim informacijama i podacima o prostoru svim subjektima prostornog uređenja i korisnicima prostora
– povoljno će se utjecati na gospodarska ulaganja u području građevinarstva, ali i drugih gospodarskih grana.
III. OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA
Za provođenje ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske.
1. OSNOVNE ODREDBE
Predmet Zakona i cilj sustava prostornog uređenja
Članak 1.
(1) Ovim se Zakonom uređuje sustav prostornog uređenja: ciljevi, načela i subjekti prostornog uređenja, praćenje stanja u prostoru i području prostornog uređenja, uvjeti planiranja prostora, donošenje Strategije prostornog razvoja Republike Hrvatske, prostorni planovi uključujući njihovu izradu i postupak donošenja, provedba prostornih planova, uređenje građevinskog zemljišta, imovinski instituti uređenja građevinskog zemljišta i nadzor.
(2) Prostornim uređenjem osiguravaju se uvjeti za održivo korištenje, gospodarenje, zaštitu i upravljanje prostorom Republike Hrvatske te isključivim gospodarskim pojasom Republike Hrvatske kao osobito vrijednim i ograničenim nacionalnim dobrom, te se time ostvaruju pretpostavke za društveni i gospodarski razvoj, zaštitu okoliša i prirode, očuvanje i zaštitu kulturne baštine, poticanjem vrsnoće gradnje i racionalnog korištenja prirodnih dobara.
Usklađivanje propisa s pravnim poretkom Europske unije
Članak 2.
(1) Ovim se Zakonom u pravni poredak Republike Hrvatske preuzimaju sljedeće direktive Europske unije:
1. Direktiva 2014/89/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o uspostavi okvira za prostorno planiranje morskog područja (SL L 257, 28. 8. 2014.)
2. Direktiva 2012/18/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o kontroli opasnosti od velikih nesreća koje uključuju opasne tvari, o izmjeni i kasnijem stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 96/82/EZ (Tekst značajan za EGP) (SL L 197, 24. 7. 2012.)
3. Direktiva 2001/42/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 27. lipnja 2001. o procjeni učinka određenih planova i programa na okoliš (SL L 197/30, 27.6.2001.).
(2) Ovim se Zakonom provodi Uredba (EU) 2024/1991 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. lipnja 2024. o obnovi prirode i izmjeni Uredbe (EU) 2022/869 (Tekst značajan za EGP) (SL L 2024/1991, 29.7.2024.).
Primjena i donošenje posebnih propisa
Članak 3.
(1) Na pitanja prava na pristup informacijama i podacima u postupcima koja nisu uređena ovim Zakonom primjenjuju se odredbe propisa kojim se uređuje pravo na pristup informacijama.
(2) Na pitanja vezano za županijske zavode, odnosno zavod Grada Zagreba za prostorno uređenje te za gradske zavode za prostorno uređenje ako ih veliki grad osnuje, koja nisu uređena ovim Zakonom, primjenjuju se odredbe propisa o ustanovama.
(3) Odredbe posebnih zakona i propisa donesenih na temelju tih zakona primjenjuju se u provedbi ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije.
(4) Pravilnici i tehnički propisi, čije je donošenje propisano posebnim zakonima, a koji utječu na propisivanje uvjeta za građenje građevina i provedbu drugih zahvata u prostoru ili određivanje lokacijskih uvjeta, donose se uz suglasnost ministra.
(5) Pravilnici i tehnički propisi doneseni protivno stavku 4. ovoga članka ne primjenjuju se u provedbi ovoga Zakona.
Obvezujuća mišljenja
Članak 4.
(1) Ministarstvo je ovlašteno na pisani zahtjev stranke donijeti obvezujuće mišljenje o primjeni propisa iz područja prostornog uređenja i gradnje koja su dužna uvažavati upravna tijela i tijela državne vlasti.
(2) Troškove izdavanja obvezujućih mišljenja u cijelosti snosi podnositelj upita.
(3) Ministar će pravilnikom propisati način primjene, rokove i iznose troškova izdavanja obvezujućih mišljenja.
Ovlaštenja u Ministarstvu
Članak 5.
(1) Način rada u Ministarstvu, upravnim tijelima, stručnim upravnim tijelima i drugim javnopravnim tijelima, u vezi s provedbom ovoga Zakona, uključujući i sustav provedbe postupaka i izrade akata koji se donose na temelju ovoga Zakona, ministar propisuje obvezujućim naputkom.
(2) Službenici Ministarstva koji obavljaju poslove vezano uz provedbu prostornih planova, uređenja građevinskog zemljišta, nadzor i druge poslove u provedbi ovoga Zakona i posebnog zakona kojim se uređuje gradnja, svoje svojstvo, identitet i ovlasti dokazuju službenom iskaznicom s fotografijom.
(3) Ministar će pravilnikom propisati oblik i sadržaj obrasca službene iskaznice te način izdavanja, uporabe i vođenja upisnika o izdanim službenim iskaznicama.
Nacionalne smjernice
Članak 6.
(1) Odluku o donošenju Arhitektonske politike Republike Hrvatske (Apolitika) donosi Vlada Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Vlada) na prijedlog Ministarstva.
(2) Odluku o donošenju Nacionalnih smjernica Republike Hrvatske za standarde prostornog planiranja, vrsnoću i kulturu prostornog uređenja i građenja za srednjoročno razdoblje donosi Ministarstvo.
(3) U Nacionalnim smjernicama Republike Hrvatske iz stavka 2. ovoga članka razrađuju se Apolitike, ciljevi, standardi i tehnički uvjeti za unapređenje kvalitete prostornog uređenja, arhitekture i građenja te kvalitete cjelokupnog izgrađenog prostora.
Ciljevi prostornog uređenja
Članak 7.
(1) Ciljevi prostornog uređenja su:
1. zaštita i očuvanje prostora kao ograničenog prirodnog dobra od nacionalnog interesa uz ravnomjeran prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim polazištima
2. prostorna održivost u odnosu na racionalno korištenje i očuvanje kapaciteta prostora na kopnu, moru i u podmorju u svrhu učinkovite zaštite prostora
3. povezivanje sustava prostornog uređenja teritorija Republike Hrvatske s europskim sustavima prostornog uređenja
4 povećanje otpornosti prostora na promjene uvjetovane suvremenim izazovima (prirodne katastrofe, klimatske promjene, kemijske i biološke prijetnje, katastrofe uvjetovane ljudskim djelovanjem i dr.)
5. njegovanje i razvijanje regionalnih prostornih osobitosti
6. međusobno usklađen i dopunjujući razmještaj različitih ljudskih djelatnosti i aktivnosti u prostoru radi funkcionalnog i skladnog razvoja zajednice uz zaštitu integralnih vrijednosti prostora
7. razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje prirode, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja
8. zaštita kulturnih dobara i vrijednosti
9. dobro organizirana raspodjela i uređenje građevinskog zemljišta
10. planiranje, upravljanje i zaštita nacionalnih krajobraza kao integralnog prostornog koncepta
11. kvalitetan i human razvoj gradskih i ruralnih naselja, razvoj zelene infrastrukture te siguran, zdrav, društveno funkcionalan životni i radni okoliš
12. cjelovitost vrijednih obalnih ekosustava i kakvoća mora za kupanje i rekreaciju
13. odgovarajući prometni sustav, osobito javni prijevoz
14. opskrba, funkcionalna pristupačnost i uporaba usluga i građevina za potrebe različitih skupina stanovništva, osobito djece, starijih ljudi i osoba smanjenih sposobnosti i pokretljivosti
15. kvaliteta, kultura i ljepota prostornog i arhitektonskog oblikovanja
16. stvaranje visokovrijednog izgrađenog prostora s uvažavanjem specifičnosti pojedinih cjelina te razvijanjem zelene infrastrukture uz poštivanje prirodnog i urbanog krajobraza i kulturnog naslijeđa, a posebice uređenja ugostiteljsko-turističkih područja na obalnom i kopnenom području uz zaštitu užeg obalnog pojasa od građenja
17. prostorni uvjeti za razvoj gospodarstva
18. nacionalna sigurnost i obrana Republike Hrvatske te zaštita od prirodnih i drugih nesreća.
(2) Ciljevi prostornog uređenja postižu se primjenom načela prostornog uređenja u izradi i donošenju prostornih planova temeljenih na stručnim rješenjima svakog pojedinog područja struke te njihovoj provedbi.
Opća načela prostornog uređenja
Članak 8.
Prostorno uređenje temelji se na načelima:
1. integralnog pristupa u prostornom planiranju
2. uvažavanju znanstvenih i stručnih činjenica
3. prostorne održivosti razvitka i vrsnoće gradnje
4. očuvanja prostora i obnove prirode
5. ostvarivanja i zaštite javnog i pojedinačnog interesa
6. horizontalne integracije u zaštiti prostora
7. vertikalne integracije
8. sudjelovanja javnosti u prostornom uređenju
9. ekonomičnosti
10. dinamičkog planiranja
Načelo integralnog pristupa u prostornom planiranju
Članak 9.
(1) Prostorno planiranje gradova i naselja, gospodarskih, infrastrukturnih, javnih, društvenih, kulturnih, prirodnih, okolišnih i drugih relevantnih područja temelji se na sveobuhvatnom sagledavanju korištenja i zaštite prostora. Prostornim planovima koji se donose na temelju ovoga Zakona planira se provedba svih zahvata u prostoru s obzirom na interakciju kopna i morskog područja te osobitosti drugih prostora i poštivanje načela integralnog upravljanja obalnim područjem.
(2) Prostorno planiranje je stalni proces zaštite i razvoja prostora koji se odvija kroz izradu i donošenje prostornih planova te praćenje njihove provedbe, kao i praćenje stanja u prostoru, a uključuje sustavno prikupljanje i analizu podataka, poznavanje, provjeru i procjenu mogućnosti korištenja prostora, uz uvažavanje ograničenja i zabrana korištenja gdje je to određeno posebnim propisima.
Načelo uvažavanja znanstvenih i stručnih činjenica
Članak 10.
(1) Analiza i procjena mogućnosti korištenja i razvoja prostora te odabir planskih rješenja u izradi, donošenju i provedbi prostornih planova temelji se na primjeni suvremenih znanstvenih i stručnih postignuća te normi i standarda uz uvažavanje, odnosno davanje prednosti:
1. gospodarskom razvoju
2. prilagodbi planskih rješenja značajkama prostora i njegovanju regionalnih osobitosti područja
3. očuvanju cjelovitosti i kvalitativnih značajki prostora, racionalno i štedljivo korištenje prostora za izgradnju uz utvrđivanje prihvatljivog opterećenja prostora
4. korištenju, obnovi i rekonstrukciji izgrađenog pred neizgrađenim prostorom te korištenju i modernizaciji postojećih kapaciteta za djelatnosti u prostoru
5. isključivanju, odnosno smanjenju na prihvatljivu mjeru štetnog utjecaja na okoliš, prirodu, zdravlje ljudi te na korisnike prostora prilikom planiranja i provedbe zahvata u prostoru
6. energetskoj učinkovitosti planskih rješenja, s naglaskom na svrhovito i održivo korištenje obnovljivih izvora energije.
(2) Stručna rješenja iz prostornih planova moraju se temeljiti na stručnim standardima, nalazima i analizama svojstava i mogućnostima prostora. Pri njihovoj izradi potrebno je osigurati interdisciplinarnost stručnjaka.
(3) Kod analize i procjene mogućnosti korištenja i razvoja prostora trebaju se uvažiti odgovarajući rizici utvrđeni procjenom rizika od katastrofa Republike Hrvatske koji prikazuju opasnost u kombinaciji sa ranjivosti prostora i društva, kako bi se odredila ograničenja i zabrana gradnje te mjere za smanjenje neprihvatljivih rizika.
Načelo prostorne održivosti, razvitka i vrsnoće gradnje
Članak 11.
(1) U svrhu ostvarivanja održivog razvitka i vrsnoće gradnje, prilikom prihvaćanja polazišta, strategija, programa, planova, propisa i drugih općih akata te njihove provedbe, Republika Hrvatska i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave moraju poticati gospodarski i socijalni razvitak društva tako da se udovoljavanjem potreba današnje generacije predvide jednake mogućnosti za udovoljavanje potreba budućih generacija te da se spriječi prevladavanje interesa pojedinih djelatnosti na račun uravnoteženosti razvoja, prirode, zaštite okoliša, krajobraza, kulturnih dobara i potreba drugih korisnika prostora.
(2) Prostornim uređenjem podržava se održivi razvitak tako da se na temelju praćenja, analize i ocjene razvoja pojedinih djelatnosti i osjetljivosti prostora, osigura kvaliteta životnog i radnog okoliša, ujednačenost standarda uređenja pojedinih područja, učinkovitost gospodarenja energijom, zemljišta i prirodnih dobara te očuva prostorna osobnost i dugoročno zaštiti prostor kao osnove zajedničke dobrobiti.
(3) Održivi razvitak podržava se i kružnim gospodarenjem prostorom, građevinama, svim prirodnim i stvorenim vrijednostima tako da se očuvaju postojeći resursi uređenjem i revitalizacijom prostora i građevina i njihovom ponovnom uporabom kako bi se stvorila dodatna trajnija vrijednost i omogućilo učinkovito gospodarenje resursima.
(4) Smanjenje onečišćenja prostora osigurava se ponovnom uporabom viškova iskopa, građevinskog otpada i drugih materijala podobnih za gradnju.
(5) Načelo vrsnoće gradnje podrazumijeva primjenu tehnički, funkcionalno, ekološki i estetski primjerenih rješenja u planiranju, projektiranju i gradnji, kojima se osigurava trajnost građevine u skladu s definiranim rokom trajanja, sigurnost, uporabljivost i održivost građevine i okolnog prostora, uz poštivanje obilježja prostora i izgrađenog okoliša te očuvanje duha mjesta i njegovih prostorno-kulturnih vrijednosti, u skladu s važećim propisima i pravilima struke.
Načelo očuvanja prostora i obnove prirode
Članak 12.
(1) Prostor Republike Hrvatske kao neobnovljivi resurs je osobito potrebno štititi od svih neprimjerenih ljudskih djelovanja kojima se devastiraju prostorne, krajobrazne, kulturne i prirodne vrijednosti.
(2) Prostor je potrebno planirati takvim planskim rješenjima koja osiguravaju da u urbanim ekosustavima ne dođe do neto gubitka urbanih zelenih površina i prekrivenosti gradova krošnjama stabala i koja osiguravaju porast površine urbanih ekosustava, na cijelom području Republike Hrvatske.
(3) Planskim rješenjima i propisanim rokovima izrade prostornih planova osigurava se očuvanje i oporavak bioraznolikosti, obnova i jačanje otpornosti ekosustava te jačanje otpornosti prostora na utjecaje klimatskih promjena, radi učinkovitog iskorištavanja prirodnih resursa i zaštite zdravlje i dobrobiti ljudi od rizika povezanih s okolišem i utjecaja okoliša na njih.
Načelo ostvarivanja i zaštite javnog i pojedinačnog interesa
Članak 13.
(1) U svrhu ostvarivanja ciljeva prostornog uređenja, nadležna javnopravna tijela, nositelji izrade te stručni izrađivači prostornih planova državne, područne (regionalne) i lokalne razine prosuđuju i međusobno usklađuju javni interes i pojedinačne interese koje moraju poštivati u obavljanju poslova prostornog uređenja, pri čemu pojedinačni interesi ne smiju štetiti javnom interesu.
(2) Javni interes zaštićuje se razgraničenjem prostora za javne namjene primjenom odgovarajućih prostornih normi i prostornih standarda od ostalog prostora vodeći pri tome računa da svi korisnici, koliko god je to moguće, podjednako snose teret razgraničenja.
Načelo horizontalne integracije u zaštiti prostora
Članak 14.
(1) U izradi i donošenju razvojnih dokumenata (strategija, planova, programa i sl.), propisa i drugih općih akata od utjecaja na prostor, koji se donose na temelju posebnih propisa te prilikom njihove provedbe moraju se uvažavati načela prostornog uređenja i osigurati usklađenost pristupa pri izradi propisa i mjera između različitih gospodarskih i upravnih područja koje utječu na prostorni razvoj i korištenje prostora, osobito radi postizanja uravnotežene prostorne održivosti u procesima kojima se utječe na preobrazbu naselja, korištenje prirodnih dobara, zaštitu prirode i okoliša te na razvoj djelatnosti i infrastrukture te njihova smještaja u prostoru.
(2) Prihvaćanju i provedbi akata iz stavka 1. ovoga članka obvezno prethodi koordinacija s javnopravnim tijelima određenim posebnim propisima i suglasnost Ministarstva u dijelu usklađenosti sa načelima prostornog uređenja i politikama izrađenim kroz Strategiju prostornoga razvoja Republike Hrvatske.
(3) U izradi i donošenju dokumenata prostornoga uređenja zahtjevi sadržani u dokumentima i aktima iz stavka 1. ovoga članka se analiziraju, međusobno vrednuju i ocjenjuju kroz sintezu i usuglašavanje, pri čemu se posebno uzima u obzir osjetljivost prostora, odnos prema prirodnim dobrima i kulturnoj baštini te ukupnost njihovih međusobnih utjecaja kao i međusobnih utjecaja postojećih i planiranih zahvata u prostoru, vodeći pri tom računa o neobnovljivim prirodnim resursima.
Načelo vertikalne integracije
Članak 15.
Pri utvrđivanju polazišta i donošenju dokumenata prostornoga uređenja, Republika Hrvatska i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te druga javnopravna tijela dužni su međusobno surađivati i uvažavati ciljeve i interese izražene u dokumentima prostornog uređenja više razine, odnosno šireg područja te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja prostornih planova na način propisan ovim Zakonom.
Načelo sudjelovanja javnosti u prostornom uređenju
Članak 16.
(1) Javnost ima pravo sudjelovati u postupcima izrade i donošenja prostornih planova u skladu s ovim Zakonom.
(2) Republika Hrvatska i tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave moraju o stanju u prostoru obavještavati javnost, omogućiti i poticati njezino sudjelovanje razvijanjem društvene povezanosti i jačanjem svijesti o potrebi zaštite prostora te upravljanjem sudjelovanja (prikupljanje i organizacija prijedloga, pribavljanje stručnih mišljenja o javnim stavovima, posredovanje medija i sl.).
(3) Javnost ima pravo pristupa informacijama, odnosno podacima o prostoru putem javnog informacijskog sustava prostornog uređenja Republike Hrvatske i drugih javno dostupnih sustava prostornog uređenja.
Načelo ekonomičnosti
Članak 17.
Postupak izrade i donošenja prostornih planova i drugih dokumenata prostornog uređenja mora se voditi ekonomično, uz što manje troškova i bez umnožavanja postupovnih faza, dokumentacije ili odluka, a vodeći računa o svim potrebnim podacima za izradu prostorno planskog rješenja na način da se osigura njegova cjelovitost.
Načelo dinamičkog planiranja
Članak 18.
Načelo dinamičkog planiranja podrazumijeva pojednostavljene procedure izmjena prostornih planova u dijelu planskih rješenja bez potrebe ponavljanja postupaka o kojima se odlučivalo kod donošenja prostornog plana. Provedba ovog načela se osigurava primjenom suvremenih digitalnih alata i postupaka.
Pojmovi
Članak 19.
(1) Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona te propisa i akata koji se donose na temelju ovoga Zakona imaju sljedeće značenje:
1.BIM je informacijsko modeliranje građevine/gradnje, uključuje organizaciju i digitalizaciju informacija o zgradama i inženjerskim građevinama putem BIM modela određene razine razvijenosti elemenata (LOD) prema razini razvijenosti projekta po pojedinim strukama
2.brownfield područje je napuštena površina i/ili nekretnina koja se ne koristi u svojoj osnovnoj namjeni ili je nedovoljno iskorištena odnosno degradirana te je slobodna za prenamjenu, urbanu preobrazbu, urbanu sanaciju i ponovnu uporabu, i kao takvo područje evidentirano u Registru brownfield područja ISPU-a
3.dokumenti prostornog uređenja su Strategija prostornog razvoja Republike Hrvatske, izvješće o stanju u prostoru, prostorni planovi
4.elektronička oglasna ploča je mrežna stranica za prikaz podataka koju uspostavlja Ministarstvo u sklopu elektroničkog programa eDozvola dostupnog na internetskoj adresi: »https://dozvola.mgipu.hr« (u daljnjem tekstu: eDozvola) na temelju zakona kojim se uređuje gradnja
5.etapno građenje je građenje pojedinih građevina od kojih se sastoji složena građevina određenih lokacijskom dozvolom, a za koje građevine se izdaje jedna ili više građevinskih dozvola
6.fazno građenje je građenje građevine po njezinim dijelovima određenim lokacijskom dozvolom, a za koje dijelove se izdaje jedna ili više građevinskih dozvola
7.GML format je standardni otvoreni elektronički format zapisa za dostavu i razmjenu prostornih podataka unutar informacijskog sustava prostornog uređenja i njegovih modula
8.građevinska (bruto) površina zgrade je zbroj površina mjerenih u razini podova svih dijelova (etaža) zgrade (Po, S, Pr, K, Pk) određenih prema vanjskim mjerama obodnih zidova s oblogama, osim površine vanjskog dizala koje se dograđuje na postojeću zgradu, a koja se izračunava na način propisan ovim Zakonom
9.građevna čestica zgrade je u pravilu jedna katastarska čestica čiji je oblik, veličina i smještaj u prostoru u skladu s prostornim planom te koja ima pristup na prometnu površinu sukladan prostornom planu, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije. Građevna čestica utvrđena aktima za provedbu zahvata u prostoru trajno je namijenjena za njezinu uporabu
10.građevna čestica za linijsku infrastrukturu i druge infrastrukturne građevine je u pravilu jedna katastarska čestica, a može se sastojati i od dvije ili više katastarskih čestica ako se građevna čestica proteže područjima dviju ili više katastarskih općina ili kad linijska infrastruktura i/ili druge infrastrukturne građevine prelaze preko zemljišta u posebnim režimima (javno vodno dobro, javno dobro i sl.), odnosno preko zemljišta drugih upravitelja (cesta, pruga i dr.)
11.građevine javne i društvene namjene su građevine namijenjene obavljanju djelatnosti u području društvenih djelatnosti (odgoja, obrazovanja, prosvjete, znanosti, kulture, sporta, zdravstva i socijalne skrbi), radu državnih tijela i organizacija, tijela i organizacija lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravnih osoba s javnim ovlastima i udruga građana i vjerskih zajednica
12.građevinsko područje je područje određeno prostornim planom za gradnju i budući razvoj, a koje se sastoji od građevinskog područja naselja, izdvojenog dijela građevinskog područja naselja i izdvojenog građevinskog područja izvan naselja
13.građevinsko zemljište je zemljište unutar granica građevinskog područja te zemljište izvan građevinskog područja obuhvaćeno građevnom česticom na kojoj je izgrađena građevina
14.infrastruktura su komunalne, prometne, energetske, vodne, pomorske, komunikacijske, elektroničke komunikacijske i druge građevine namijenjene gospodarenju s drugim vrstama stvorenih i prirodnih dobara
15.infrastrukturni projekt je provedbeni dokument izrađen u skladu sa strateškim dokumentima prostornog uređenja i donosi se za prometne, energetske, vodne i dr. građevine državnog značaja ako za njih nisu doneseni provedbeni planovi
16.integracija podataka rizika od katastrofa u sustav prostornog planiranja predstavlja obvezu korištenja smjernica, uputa, podloga i modela potresnog i drugih utvrđenih rizika kod izrade i donošenja prostornih planova, a prostorni plan sadrži odredbe i prikaze zona visokog, srednjeg i niskog rizika i s njima povezanih ograničenja i zabrane gradnje, uključujući i mjere smanjenja rizika
17.interes Republike Hrvatske predstavljaju površine i građevine odgoja, obrazovanja, znanosti, zdravstva, socijalne skrbi, infrastrukturni koridori, priuštivo stanovanje, površine urbane komasacije i sve druge građevine i površine za koje je odredbama posebnog zakona propisan interes Republike Hrvatske
18.izdvojeno građevinsko područje izvan naselja je područje određeno prostornim planom kao prostorna cjelina izvan građevinskog područja naselja planirana za sve namjene, osim za stambenu
19.izdvojeni dio građevinskog područja naselja je odvojeni dio postojećega građevinskog područja istog naselja nastao djelovanjem tradicijskih, prostornih i funkcionalnih utjecaja, određen prostornim planom
20.izgrađena infrastruktura je infrastruktura koja postoji u naravi i koja je evidentirana u katastru infrastrukture, odnosno katastarskom operatu
21.iznimni krajobraz je krajobraz prioritetnog očuvanja državnog značaja, a čija vrijednost proizlazi iz izraženosti i kombinacije prirodnih, antropogenih, vizualno-doživljajnih kvaliteta krajobraza
22.javni arhitektonski i/ili urbanistički natječaj je način pribavljanja najkvalitetnijih rješenja na području arhitekture, urbanizma, prostornog planiranja i krajobraznog uređenja na temelju programa natječaja u skladu s posebnim propisom
23.javnopravna tijela su tijela državne uprave, druga državna tijela, upravni odjeli, odnosno službe velikih gradova, Grada Zagreba i županija nadležni za obavljanje poslova iz određenih upravnih područja, pravne osobe koje imaju javne ovlasti te druge osobe, određene posebnim zakonima, koja davanjem zahtjeva i mišljenja u postupku izrade i donošenja prostornih planova, odnosno utvrđivanjem posebnih uvjeta i/ili uvjeta priključenja na način propisan ovim Zakonom sudjeluju u sustavu prostornog uređenja
24.katastar je katastar zemljišta, odnosno katastar nekretnina
25.katastarski ured je područni ured za katastar Državne geodetske uprave, odnosno Gradski ured za katastar i geodetske poslove Grada Zagreba
26.komunalna infrastruktura su građevine namijenjene opskrbi pitkom vodom, odvodnji i pročišćavanju otpadnih voda, održavanju čistoće naselja, sakupljanju i obradi komunalnog otpada, ulična rasvjeta, tržnice na malo, groblja, krematoriji i površine javne namjene u naselju
27.koridori linijske infrastrukture su koridori od interesa za Republiku Hrvatsku, čine ga objedinjene površine rezervirane za smještaj različitih infrastrukturnih sustava koje je potrebno planirati, projektirati, graditi i održavati u svrhu zajedničkog korištenja, uz istovremeno očuvanje interesa sigurnosti, funkcionalnosti i zaštite prostora
28.kvaliteta (vrsnoća) izgrađenog prostora je opći interes, a osigurava se pristupom oblikovanju izgrađenog okoliša utemeljenog na povijesnom i kulturnom načinu oblikovanja prostora prema mjesnim prilikama, kojim se aktivno gradi društvena kohezija, osigurava ekološka održivost i doprinosi zdravlju i dobrobiti svih, a ispunjava funkcionalne, tehničke i ekonomske zahtjeve te zadovoljava društvene i psihološke potrebe ljudi
29.lokacijski uvjeti su kvantitativni i kvalitativni uvjeti i mjere za provedbu zahvata u prostoru koji se na temelju prostornog plana i posebnih propisa određuju lokacijskom dozvolom ili građevinskom dozvolom
30.ministar je čelnik tijela državne uprave nadležnog za poslove prostornog uređenja
31.Ministarstvo je tijelo državne uprave nadležno za poslove prostornog uređenja
32.morsko područje su unutarnje morske vode Republike Hrvatske, teritorijalno more Republike Hrvatske, zračni prostor iznad njih te dno i podzemlje tih morskih prostora, isključivi gospodarski pojas Republike Hrvatske u Jadranskom moru (u daljnjem tekstu: isključivi gospodarski pojas Republike Hrvatske), a u smislu pripadnosti morskoj regiji pripada morskoj regiji Sredozemno more, podregija Jadransko more
33.namjena prostora, površina, zemljišta, odnosno građevina je planirani sustav korištenja prostora, površina, zemljišta, mora odnosno uporabe građevina, određena, odnosno propisana prostornim planom
34.nositelj izrade prostornog plana državne razine je Ministarstvo, prostornog plana područne (regionalne) razine stručno upravno tijelo županije, odnosno Grada Zagreba, a prostornog plana lokalne razine stručno upravno tijelo jedinice lokalne samouprave
35.osnovna infrastruktura je građevina zaodvodnju otpadnih voda prema mjesnim prilikama određenim prostornim planom i prometna površina preko koje se osigurava pristup do građevne čestice, odnosno zgrade
36.obalna crta je crta koja razdvaja kopno od mora određena propisima koji uređuju državnu izmjeru i katastar nekretnina
37.obuhvat prostornog plana je prostorna ili administrativno određena cjelina za koju se donosi ili je donesen prostorni plan, a u koji ulazi i morsko područje zajedno s otocima, otočićima i hridima koji se nalaze u području određene administrativne jedinice
38.održivo prostorno planiranje ostvaruje se usklađivanjem društvenih, gospodarskih i okolišnih potreba razvoja s prostornim potencijalima područja
39.parcelacijski elaborat je geodetski elaborat na temelju kojega se u skladu s odredbama ovoga Zakona i prema propisima o državnoj izmjeri i katastru nekretnina vrši dioba ili spajanje katastarskih čestica
40.površine namijenjene priuštivom stanovanju su površine određene unutar i izvan građevinskih područja na kojima je neposrednom provedbom ovoga Zakona moguća gradnja ovih vrsta građevina u svrhu postizanja ciljeva određenih Nacionalnim planom stambene politike.
41.posebni uvjeti su uvjeti za provedbu zahvata u prostoru koje u slučaju propisanom posebnim propisom u svrhu provedbe tog propisa javnopravno tijelo utvrđuje na način propisan ovim Zakonom, osim uvjeta priključenja i uvjeta koji se utvrđuju u postupku procjene utjecaja zahvata na okoliš, postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš odnosno u postupku ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu i postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja za ekološku mrežu
42.površina javne namjene je svaka površina čije je korištenje namijenjeno svima i pod jednakim uvjetima (javne ceste, nerazvrstane ceste, ulice, biciklističke staze, pješačke staze i prolazi, trgovi, tržnice, igrališta, parkirališta, groblja, parkovne i zelene površine u naselju, rekreacijske površine, škole, vrtići, bolnice i sl.)
43.površine za gradnju sunčanih elektrana su površine na kojima je sukladno odredbama ovoga Zakona moguće graditi infrastrukturne građevine sunčanih elektrana, i to:
a) površine koje su u prostornom planu bilo koje razine grafički određene u kartografskom prikazu kao površine namjene za izgradnju sunčanih elektrana, neovisno o tome jesu li unutar ili izvan građevinskog područja, te se kod takvih površina ne primjenjuju ograničenja snage sunčane elektrane propisana prostornim planom
b) površine koje su u prostornom planu bilo koje razine određene kao površine izdvojenog građevinskog područja izvan naselja gospodarske i poslovne namjene (I i K)
c) površine koje su prostornim planom određene kao poljoprivredno tlo oznake P3, a u neposrednom su kontaktu s izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja gospodarskih i poslovnih namjena na kojima se nalaze postojeće gospodarske ili poslovne građevine, uz uvjet da ista površina ne može biti veća od 50% površine te gospodarske i poslovne zone, a dobivena električna energija koristi se za potrebe tih građevina
d) vodne površine – jezera nastala eksploatacijom mineralnih sirovina, kao i ribnjaci i druga uzgajališta akvakultura na kopnu, uz suglasnost davatelja koncesije, odnosno davatelja zakupa ako je riječ o području pod koncesijom, odnosno zakupom
e) površine odlagališta otpada
f) površine eksploatacijskih polja čvrste mineralne sirovine uz suglasnost tijela nadležnog za rudarstvo te površine eksploatacijskih polja morske soli uz suglasnost ministarstva nadležnog za rudarstvo i ministarstva nadležnog za pomorstvo
g) površine koje se nalaze unutar građevnih čestica postojećih infrastrukturnih i vodnih građevina uz suglasnost tijela koje upravlja predmetnim infrastrukturnim sustavom i građevinom
44.površine za gradnju agrosunčanih elektrana su površine koje su prostornim planom bilo koje razine određene kao poljoprivredne površine, a na kojima se uspostavom poljoprivrednih trajnih nasada upisanih u evidenciju uporabe poljoprivrednog zemljišta (ARKOD) ili na kojima se uz postojeći prostor obuhvata farme, staklenika ili plastenika postavom agrosunčanih elektrana postižu ciljevi razvoja poljoprivredne djelatnosti, uz zadržavanje namjene poljoprivrednog zemljišta, osim u nacionalnom parku i parku prirode
45.površine za gradnju geotermalnih bušotina za poljoprivredne i industrijske svrhe su površine na kojima je za potrebe poljoprivrednih kompleksa (farme, staklenici i sl.), uzgajališta u akvakulturi i industrijskih građevina moguće graditi geotermalnu bušotinu s pripadajućim postrojenjem za vlastite potrebe
46.površine za gradnju građevina za potrebe Ministarstva obrane, Ministarstva unutarnjih poslova i Hrvatske narodne banke su površine koje su prostornim planovima određene i kao površine posebne namjene
47.prirodna morska plaža je plaža koja se nalazi unutar ili izvan naselja, infrastrukturno je neopremljena, potpuno očuvanih prirodnih obilježja čiji kopneni dio obuhvaća prostor prirodnog materijala (kamena, pijeska, šljunka, njihove kombinacije i sl.), na kojoj nije dozvoljeno građenje građevina, već samo izvođenje zahvata u prostoru koji se ne smatraju građenjem
48.prometna površina je površina namijenjena za javni cestovni promet, površina u vlasništvu vlasnika građevne čestice ili površina na kojoj je osnovano pravo služnosti prolaza u svrhu pristupa do građevne čestice
49.prostor je sustav fizičkih sklopova na površini te ispod i iznad zemlje i mora, do kojih dopiru ili mogu doprijeti utjecaji djelovanja ljudi
50.prostor ograničenja je dio zaštićenog obalnog područja mora koji obuhvaća dio kopna i otoka u širini od 1000 m od obalne crte i pojas mora u širini od 300 m od obalne crte, u kojem se radi zaštite, ostvarenja ciljeva održivog, svrhovitog i gospodarski učinkovitog razvoja, planiranje i korištenje prostora obavlja pod uvjetima određenim ovim Zakonom
51.prostorni standardi su skup uvjeta zaštite, uređenja i korištenja prostora koji se primjenjuju u izradi prostornih planova
52.prostorni plan je podzakonski propis kojim se uređuje prostorno planiranje i izdavanje akata za njegovu provedbu, a donosi se na državnoj, županijskoj i lokalnoj razini. Prostorni planovi su: Državni plan prostornog razvoja, prostorni planovi područja posebnih obilježja, Prostorni plan županije, Prostorni plan Grada Zagreba, prostorni plan uređenja grada, odnosno općine, generalni urbanistički plan i urbanistički plan uređenja.
53.prostorno planiranjekao interdisciplinarna djelatnost je institucionalni i tehnički oblik za upravljanje prostornom dimenzijom održivosti, kojom se na temelju procjene razvojnih mogućnosti u okviru zadržavanja osobnosti prostora, zahtjeva zaštite prostora te očuvanja kakvoće okoliša i prirode određuje namjena prostora/površina, uvjeti za razvoj djelatnosti i infrastrukture te njihov razmještaj u prostoru, uvjeti za urbanu preobrazbu i urbanu sanaciju izgrađenih područja te uvjeti korištenja za ostvarivanje planiranih zahvata u prostoru, a sve u svrhu postizanja optimalnog rasporeda ljudi, dobara i djelatnosti
54.složeni investicijski zahvat je složeni zahvat u prostoru u kojem sudjeluje više investitora, a odvija se po etapama projekta ovisno o dinamici realizacije zahvata pri čemu se u svrhu postizanja funkcionalnosti cjelovitog zahvata, pojedine etape projekta sagledavaju u jedinstvenim postupcima planiranja i provedbe. Složeni investicijski zahvat može biti javni i/ili privatni
55.složena građevina je sklop više međusobno funkcionalno i/ili tehnološki povezanih građevina određen lokacijskom dozvolom
56.složeni zahvat u prostoru se sastoji od jedne ili više građevina i/ili zahvata u prostoru koji se prema propisima o gradnji ne smatraju građenjem, a za koje se određuje obuhvat zahvata u prostoru i jedna ili više građevnih čestica unutar obuhvata zahvata u prostoru (kampovi, golf igrališta, adrenalinski parkovi i sl.)
57.stručne podloge su dokumenti i studije kojima se analizira postojeće i planirano stanje, kartografske, demografske, gospodarske, prometne, ekološke i okolišne, geološke i hidrološke, energetske, kulturno-povijesne, urbanističko-arhitektonske i druge stručne podloge, kao i karte rizika za izradu prostornih planova, čija obveza izrade u ovisnosti o vrsti i razini prostornog plana proizlazi iz pravila pojedinih stručnih područja
58.stručno upravno tijelo je upravno tijelo općine, grada, velikog grada, Grada Zagreba, odnosno županije nadležno za obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja
59.urbana komasacija je postupak spajanja čestica građevinskog zemljišta u jednu cjelinu i njezina podjela na građevne i katastarske čestice na području komasacije za koje je u tu svrhu donesen urbanistički plan uređenja ili urbanistički projekt u cilju racionalnog korištenja i uređenja građevinskog zemljišta uz istodobno rješavanje imovinsko pravnih odnosa.
60.urbana preobrazba je skup planskih mjera i uvjeta kojima se bitno mijenjaju obilježja izgrađenog dijela građevinskog područja promjenom urbane mreže javnih površina, namjene i oblikovanja građevina, i/ili rasporeda, oblika i veličine građevnih čestica. Urbana preobrazba obuhvaća postupke promjene i intervencije unutar izgrađenog dijela građevinskog područja grada, kao što su novi projekti i nova gradnja na mjestu oštećenih i devastiranih površina prijašnje gradnje te novi projekti i nova gradnja na tim površinama određeni urbanističkim planom uređenja ili urbanističkim projektom
61.urbana sanacija je skup planskih mjera i uvjeta kojima se stanje prostornog nereda dovodi u funkcionalno i planski uređeno stanje odnosno poboljšava karakter izgrađenih područja unutar i izvan granica građevinskog područja devastiranih nezakonitim građenjem ili na drugi način
62.urbanistički projekt je provedbeni dokument prostornog uređenja koji se donosi na državnoj, područnoj (regionalnoj) i lokalnoj razini za potrebe urbanističkog planiranja, a kojim se detaljno razrađuje prostorno uređenje određenog područja u skladu sa sadržajem propisanim ovim Zakonom
63.urbanističko planiranje je kontinuirani proces u sklopu kojega se određuje fizički, socijalni i ekonomski razvoj urbanih i gradskih područja ili područja posebnih namjena određenih ovim Zakonom
64.uređena morska plaža unutar građevinskog područja je zahvat u prostoru kojim se mijenjaju prirodna obilježja plaže, asadrži infrastrukturno i sadržajno uređen kopneni prostor neposredno povezanog s morem i koja je pristupačna svima pod jednakim uvjetima, uključivo i osobama smanjene pokretljivosti
65.uređena morska plaža izvan građevinskog područja je prostornim planom određena morska plaža očuvanih prirodnih obilježja za koju nije dopuštena promjena obalne linije i koja je pristupačna svima pod jednakim uvjetima. Uređenje morske plaže izvan građevinskog područja podrazumijeva postavljanje pokretnih i montažnih sadržaja koji neće oštetiti prirodne resurse i koji se po završetku kupališne sezone moraju ukloniti s plaže bez posljedica na okoliš kao i infrastrukturno opremanje (pristupni put, parkirališna površina, opskrba električnom energijom, vodoopskrba, odvodnja otpadnih voda, tuševi, sanitarni čvor) smješteno izvan pomorskog dobra
66.uvjeti priključenja su uvjeti za provedbu zahvata u prostoru propisani posebnim propisom u svrhu provedbe tog propisa koji se utvrđuju na način propisan ovim Zakonom, a kojim se uvjetima određuje tehnička mogućnost i tehnički uvjeti priključenja zgrade, odnosno građevne čestice zgrade, na postojeću niskonaponsku električnu mrežu, građevine javne vodoopskrbe i odvodnje, odvodnju oborinskih voda, prometnu površinu, elektroničke komunikacijske građevine, građevine energetske infrastrukture ili na drugu infrastrukturnu građevinu
67.veliki grad je veliki grad i grad u kojem je sjedište županije, određeni prema posebnom zakonu
68.zahtjevi javnopravnih tijela za izradu prostornih planova su prijedlozi, podaci, planske smjernice, propisani dokumenti i drugi akti s kojima javnopravna tijela prema posebnom propisu sudjeluju u izradi prostornog plana ili koji se prema tim propisima koriste u postupku izrade plana, pri čemu moraju uvažavati načela prostornog uređenja određena ovim Zakonom
69.zahvat u prostoru je svako građenje građevine, rekonstrukcija postojeće građevine i svako drugo privremeno ili trajno djelovanje ljudi u prostoru kojim se uređuje ili mijenja stanje u prostoru
70.zaštićeno obalno područje mora je područje od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku, koje obuhvaća područje svih jedinica lokalne samouprave čije granice dopiru do obale mora
71.zelena infrastruktura su prirodni i planirani sustavi zelenih i vodnih površina te druga prostorna rješenja temeljena na prirodi koja se primjenjuju unutar gradova i općina, a kojima se pridonosi očuvanju, poboljšanju i obnavljanju prirode, prirodnih funkcija i procesa radi postizanja ekoloških, gospodarskih i društvenih koristi održivoga razvoja.
(2) Pojmovi uporabljeni u ovom Zakonu imaju značenje određeno posebnim zakonom kojim se uređuje područje gradnje te drugim posebnim zakonom koji su od utjecaja na prostorno uređenje, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije.
(3) Izrazi koji u ovom Zakonu imaju rodno značenje koriste se neutralno i odnose se na muške i ženske osobe.
(4) Pobliži način izračuna građevinske (bruto) površine zgrade i dijelove podova etaža koji se ne uračunavaju u ovu površinu propisuje ministar pravilnikom.
2. SUBJEKTI PROSTORNOG UREĐENJA
Osiguranje učinkovitosti i stručnosti prostornog uređenja
Članak 20.
(1) Učinkovitost prostornog uređenja osiguravaju Hrvatski sabor i Vlada te predstavnička tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave donošenjem prostornih planova te donošenjem, odnosno prihvaćanjem drugih dokumenata propisanih ovim Zakonom.
(2) Stručnu utemeljenost planova i dokumenata iz stavka 1. ovoga članka osiguravaju tijela državne uprave, stručna upravna tijela, zavodi i druge pravne osobe registrirane za obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja te ovlaštene osobe koje samostalno obavljaju stručne poslove prostornog planiranja.
Osiguranje međusobne usklađenosti i provedbe prostornih planova
Članak 21.
(1) Međusobnu usklađenost prostornih planova, uz tijela, zavode i osobe iz članka 20. stavka 2. ovoga Zakona osigurava Ministarstvo davanjem suglasnosti u skladu s ovim Zakonom.
(2) Provedbu prostornih planova osiguravaju Ministarstvo i upravna tijela.
Osiguranje interesa i potreba posebnih upravnih područja i gospodarstva
Članak 22.
(1) U svrhu osiguranja interesa i potreba posebnih upravnih područja i gospodarstva u prostoru putem sustava prostornog uređenja javnopravna tijela sudjeluju u uspostavi i vođenju informacijskog sustava prostornog uređenja i dostavi podataka za taj sustav na način propisan ovim Zakonom te u izradi prostornih planova izradom o vlastitom trošku stručnih podloga potrebnih za izradu prostornih planova propisanih posebnim zakonima i izradom prostornih slojeva u skladu s pravilnikom iz članka 79. stavka 3. ovoga Zakona, davanjem svojih zahtjeva i mišljenja u postupku izrade i donošenja prostornih planova i utvrđivanjem posebnih uvjeta prije, odnosno tijekom postupka izdavanja lokacijske dozvole u slučajevima propisanim posebnim propisima, a na način i u postupku propisanom ovim Zakonom.
(2) Interesi i potrebe gospodarstva i posebnih upravnih područja u sustavu prostornog uređenja osiguravaju se i donošenjem posebnih propisa kojima se uređuje planiranje i projektiranje posebnih vrsta građevina i područja te donošenjem sektorskih strategija, programa, planova, studija i drugih dokumenata propisanih posebnim zakonima u skladu s kojima se utvrđuju zahtjevi za izradu prostornih planova, ako nisu u suprotnosti s ovim Zakonom.
Zavod za prostorni razvoj
Članak 23.
Stručne poslove prostornog uređenja za Republiku Hrvatsku obavlja Ministarstvo putem nadležne ustrojstvene jedinice – Zavoda za prostorni razvoj.
Poslovi Zavoda za prostorni razvoj
Članak 24.
Poslovi Zavoda za prostorni razvoj obuhvaćaju osobito:
1. izradu, odnosno koordinaciju izrade i praćenje provedbe Strategije prostornog razvoja Republike Hrvatske, Državnog plana prostornog razvoja, Izvješća stanja u prostoru i drugih dokumenata prostornog uređenja koje donosi Hrvatski sabor ili Vlada
2. izradu, odnosno koordinaciju izrade i suradnju u izradi drugih dokumenata od važnosti za prostorno uređenje i zaštitu prostora Republike Hrvatske
3. sudjelovanje u razvoju i upravljanju informacijskog sustava prostornog uređenja
4. koordinaciju izrade i provedbu Arhitektonskih politika Republike Hrvatske
5. suradnju s osobama, međunarodnim tijelima, znanstvenim i visokoobrazovnim institucijama i strukovnim udrugama na izradi i provedbi smjernica, programa, planova i projekata iz područja prostornog uređenja, znanstveni rad
6. sudjelovanje u provedbi međunarodnih obveza Republike Hrvatske iz područja prostornog uređenja
7. osiguravanje uvjeta za pristup informacijama o prostoru
8. sudjelovanje u izradi sektorskih strategija, planova, studija i drugih dokumenata državne razine propisanih posebnim zakonima
9. izradu i vođenje podataka vezano za nekretnine u vlasništvu države, praćenje stanja i načina njihovog korištenja, izradu stručne podloge za prostorne planove državne razine koji u svom obuhvatu sadrže predmetne nekretnine
10. druge poslove u skladu s ovim Zakonom i posebnim propisima.
Zavod za prostorno uređenje županije, odnosno Grada Zagreba
Članak 25.
Zavodi za prostorni razvoj županija odnosno Grada Zagreba imaju status stručnih institucija od posebnog značaja za prostorno uređenje Republike Hrvatske s ključnom ulogom u planiranju, usklađivanju i provedbi razvojnih i prostorno-planskih politika te kontinuiranom praćenju, analizi stanja i usklađivanju prostornih planova unutar županije odnosno Grada Zagreba.
Poslovi i osnivanje zavoda za prostorno uređenje županije, odnosno Grada Zagreba
Članak 26.
(1) Stručne poslove prostornog uređenja za županiju, odnosno Grad Zagreb obavlja zavod za prostorno uređenje županije, odnosno Grada Zagreba.
(2) Osnivač zavoda za prostorno uređenje županije je županija, a osnivačka prava ostvaruje župan u skladu s posebnim zakonom.
(3) Osnivač zavoda za prostorno uređenje Grada Zagreba je Grad Zagreb, a osnivačka prava ostvaruje gradonačelnik u skladu s posebnim zakonom.
(4) Zavod za prostorno uređenje županije, odnosno Grada Zagreba osniva se kao javna ustanova s pravima i odgovornostima propisanim ovim Zakonom.
(5) Ravnatelja zavoda za prostorno uređenje županije, odnosno Grada Zagreba imenuje i razrješava osnivač uz prethodnu suglasnost Ministarstva.
(6) Za vrijeme obnašanja dužnosti ravnatelji zavoda za prostorno uređenje županije, odnosno Grada Zagreba imaju pravo na plaću te ostala materijalna i druga prava iz radnog odnosa u skladu s općim aktima javne ustanove.
(7) Na prava i obveze ravnatelja zavoda za prostorno uređenje županije, odnosno Grada Zagreba koje nisu utvrđene ovim Zakonom ili općim aktima javne ustanove primjenjuje se zakon kojim se uređuje sprječavanje sukoba interesa.
Djelatnost zavoda za prostorno uređenje županije, odnosno Grada Zagreba
Članak 27.
(1) Djelatnost zavoda za prostorno uređenje županije, odnosno Grada Zagreba obuhvaćaobvezno:
1. izradu, odnosno koordinaciju izrade i praćenje provedbe prostornih planova područne (regionalne) razine odnosno razine Grada Zagreba
2. izradu dijela Državnog plana prostornog razvoja za područje županije odnosno Grada Zagreba
3. izradu prostornog plana uređenja grada i općine i generalnog urbanističkog plana ako isti ne izrađuje zavod za prostorno uređenje grada
4. izradu izvješća o stanju u prostoru
5. sudjelovanje u razvoju i upravljanju informacijskog sustava prostornog uređenja
6. pripremu polazišta za izradu, odnosno stavljanje izvan snage prostornih planova užih područja
7. pružanje stručne savjetodavne pomoći u izradi prostornih planova lokalne razine
8. druge poslove u skladu s ovim Zakonom i Statutom Zavoda.
(2) Zavodi iz stavka 1. ovoga članka mogu obavljati stručne analitičke poslove iz područja prostornog uređenja, ako to zatraži Ministarstvo.
Zavod za prostorno uređenje grada
Članak 28.
Grad može u svrhu obavljanja stručnih poslova prostornog uređenja osnovati zavod za prostorno uređenje grada za svoje područje ako za to postoji potreba i ako se za to mogu osigurati sredstva u njegovu proračunu.
Djelatnost zavoda za prostorno uređenje grada
Članak 29.
(1) Djelatnost zavoda za prostorno uređenje grada obuhvaća obvezno:
1. izradu, odnosno koordinaciju izrade i praćenje provedbe prostornog plana uređenja grada i generalnog urbanističkog plana
2. praćenje provedbe dokumenata prostornog uređenja koji se primjenjuju unutar teritorija tog grada
3. izradu izvješća o stanju u prostoru
4. vođenje informacijskog sustava prostornog uređenja i upravljanje njime u okviru njegovih ovlasti
5. pripremu polazišta za izradu, odnosno stavljanje izvan snage prostornih planova na svom području.
(2) Zavod za prostorno uređenje grada može izrađivati urbanistički plan uređenja za svoje područje te obavljati stručne analitičke poslove iz područja prostornog uređenja, ako to zatraži gradonačelnik.
Ovlaštene osobe za izradu prostornih planova
Članak 30.
(1) Nacrte prijedloga i nacrte konačnih prijedloga prostornih planova i druge stručne poslove prostornog uređenja može izrađivati, odnosno obavljati ovlaštena osoba za izradu prostornih planova, pod uvjetom da ispunjava uvjete za obavljanje poslova prostornog uređenja propisane posebnim zakonom te osigura sudjelovanje potrebnih stručnjaka iz stavka 2. ovoga članka.
(2) Ovlaštena osoba iz stavka 1. ovoga članka je dužna za potrebe izrade pojedinog prostornog plana osigurati sudjelovanje stručnjaka različitih struka u svojstvu suradnika iz područja prostornog uređenja, urbanizma, arhitekture i graditeljstva, geodezije, geografije, krajobraza, zaštite okoliša i prirode, zaštite kulturne baštine, zaštite zdravlja ljudi, vodnoga gospodarstva, prometnih sustava, elektroenergetike, elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme te druge javne infrastrukture, društvenih djelatnosti (pravo, sociologija, ekonomija), poljoprivreda, šumarstva i druge stručnjake iz relevantnih područja koja sudjeluju u izradi i donošenju određenog prostornog plana.
(3) Ovlaštene osobe iz stavka 1. ovoga članka odgovorne su za stručna rješenja u prostornom planu i za svoj rad odgovaraju prekršajno i materijalno.
3. PRAĆENJE STANJA U PROSTORU I PODRUČJU PROSTORNOG UREĐENJA
Informacijski sustav prostornog uređenja
Članak 31.
(1) Za potrebe izrade, donošenja, provedbe i nadzora prostornih planova, trajnog praćenja stanja u prostoru u području prostornog uređenja, izrade izvješća o stanju u prostoru te evidentiranje akata za provedbu u skladu s ovim Zakonom i drugim propisima, uspostavlja se i vodi informacijski sustav prostornog uređenja (u daljnjem tekstu: informacijski sustav).
(2) Informacijski sustav uspostavlja se i vodi kao interoperabilni i multiplatformni sustav u kojem se povezuju informacijski sustavi pojedinih javnopravnih tijela koja na temelju ovoga Zakona i posebnih propisa izrađuju i/ili održavaju prostorne podatke i druge podatke značajne za prostorno uređenje.
(3) Podaci u informacijskom sustavu moraju biti zaštićeni odgovarajućom enkripcijom visoke razine te su dostupni registriranim korisnicima, ukoliko isti nemaju povjerljivi značaj, propisan u posebnom zakonu.
(4) Tijela javne vlasti osiguravaju interoperabilnost baza podataka i usluga vezanih uz prostorne podatke potrebne za vođenje postupaka sukladno ovom Zakonu.
(5) Radi vođenja informacijskog sustava prostornog uređenja i osiguranja interoperabilnosti, Ministarstvo može s tijelima iz stavka 4. ovoga članka sklopiti ugovor kojim se pobliže utvrđuju međusobna prava i obveze, pravila pristupa odnosno razmjene i korištenja podataka, korištenje usluga i druga pitanja.
Obuhvat podataka informacijskog sustava
Članak 32.
(1) Informacijski sustav obuhvaća podatke o:
1. postojećem stanju i korištenju prostora, uključujući i podatke o nekretninama
2. područjima posebne zaštite voda te rezervacije, ograničenja i zabrane korištenja sukladno propisima o vodama
3. prostornim planovima i prostornim planovima čija je izrada i donošenje u tijeku
4. namjeni prostora/površina i drugim uvjetima korištenja i zaštite prostora određenih i propisanih prostornim planovima i posebnim propisima
5. smjernicama, zahtjevima i upravnim i drugim aktima nadležnih javnopravnih tijela koji se izdaju i koji su izdani i doneseni u svrhu učinkovite i kvalitetne provedbe prostornih planova, građenja, uporabe i uklanjanja građevina i
6. sektorskim strategijama, planovima, studijama i drugim dokumentima propisanim posebnim zakonima značajnim za prostorno uređenje
7. izgrađenim infrastrukturnim građevinama i sustavima
8. nekretninama i vlasništvu
9. koncesijama
10. prostornim slojevima značajnim za prostorno uređenje koje su izradila javnopravna tijela prema posebnim propisima.
11. evidenciji pravomoćnih rješenja o uklanjanju.
(2) Akti o podacima iz stavka 1. podstavka 4. ovoga članka imaju snagu javne isprave.
Subjekti informacijskog sustava
Članak 33.
(1) Informacijski sustav uspostavlja i razvija Ministarstvo.
(2) Za evidenciju prostornih planova unutar Informacijskog sustava odgovoran je Zavod koji koordinira radom zavoda za prostorno uređenje županije, odnosno Grada Zagreba i zavodima grada ako su osnovani.
Dostupnost podataka informacijskog sustava
Članak 34.
(1) Ministarstvo, zavodi, upravna tijela, stručna upravna tijela i druga javnopravna tijela dužni su podatke značajne za prostorno uređenje kojima raspolažu učiniti dostupnima putem informacijskog sustava na način propisan ovim Zakonom.
(2) Javnopravna tijela dužna su podatke o postojećem stanju, načinu i uvjetima korištenja i zaštite prostora, kao i podatke o ograničenju korištenja i zabrani gradnje na određenim područjima te druge podatke značajne za prostorno uređenje kojima raspolažu učiniti dostupnima putem informacijskog sustava:
1. povezivanjem u informacijski sustav svojeg informacijskog sustava ili njegova dijela i/ili svojih servisa
2. dostavom podataka potrebnih za uspostavu i vođenje informacijskog sustava u propisanom obliku.
(3) Ministarstvo, zavodi, upravna tijela, stručna upravna tijela i druga javnopravna tijela, nemaju pravo na naknadu za dostavljene podatke niti za omogućavanje korištenja podataka iz stavaka 1. i 2. ovoga članka.
Javnost podataka informacijskog sustava
Članak 35.
(1) Podaci u informacijskom sustavu su javni ako nemaju povjerljivo značenje sukladno posebnom zakonu odnosno ne predstavljaju kritičnu infrastrukturu i infrastrukturu državnog značaja.
(2) Svatko ima u skladu sa zakonom pravo na uvid i pribavljanje podataka iz informacijskog sustava koji nemaju povjerljivo značenje.
(3) Nositelj izrade prostornog plana i stručni izrađivač prostornog plana koriste i preuzimaju podatke iz informacijskog sustava bez naknade.
Uredba o informacijskom sustavu
Članak 36.
Pobližu strukturu, sadržaj, način rada, oblik i elektronički standard informacijskog sustava, ovlasti i obveze u vođenju i upravljanju informacijskim sustavom Ministarstva, zavoda, upravnih tijela i stručnih upravnih tijela u vezi s informacijskim sustavom te javnopravna tijela i stručne izrađivače prostornih planova koji su prostorne i druge podatke dužni učiniti dostupnima putem informacijskog sustava i način na koji su to dužni učiniti, propisuje Vlada uredbom.
Lokacijska informacija
Članak 37.
(1) U svrhu upoznavanja s namjenom prostora i uvjetima provedbe zahvata u prostoru iz prostornih planova na određenom zemljištu putem informacijskog sustava prostornog uređenja može se ishoditi lokacijska informacija elektroničkim putem.
(2) Na području za koje nije donesen prostorni plan nove generacije, upravno tijelo na čijem se području nalazi zemljište, po zahtjevu zainteresirane osobe, izdaje lokacijsku informaciju u roku od 15 dana od dana podnošenja zahtjeva.
(3) U zahtjevu za izdavanje lokacijske informacije iz stavka 2. ovoga članka, navodi se ime, prezime i adresa, odnosno tvrtka i sjedište podnositelja zahtjeva te katastarska oznaka najviše pet katastarskih čestica za koja se traži izdavanje informacije.
(4) Lokacijska informacija se izdaje u elektroničkom obliku za zemljište navedeno u zahtjevu, a iznimno u fizičkom obliku ako se radi o zemljištu koje se nalazi na području gdje nije donesen plan nove generacije.
(5) Lokacijska informacija sadrži dijelove odredbi za provedbu zahvata na zemljištu naznačenom u zahtjevu iz stavka 3. ovoga članka iz važećih prostornih planova svih razina.
(6) Lokacijska informacija sadrži i napomenu da se na temelju iste ne može pristupiti provedbi zahvata u prostoru niti izradi projekata propisanih posebnim zakonom.
Pristup podacima o nekretninama i vlasništvu
Članak 38.
(1) Ministarstvo, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, zavodi, pravne osobe s javnim ovlastima i osobe koje obavljaju stručne poslove prostornog uređenja imaju za potrebe obavljanja poslova prema ovom Zakonu pravo uvida i pribavljanja podataka iz baza podataka i uspostavljenih servisa katastra i zemljišnih knjiga bez naknade te su oslobođeni upravnih pristojbi s tim u vezi.
(2) Uvid u podatke i pribavljanje podataka iz stavka 1. ovoga članka obavlja se u skladu s ovim Zakonom i posebnim propisima.
Izvješće o stanju u prostoru
Članak 39.
(1) Hrvatski sabor, odnosno predstavnička tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, svaki za svoju razinu, razmatraju izvješće o stanju u prostoru za razdoblje od četiri godine.
(2) Izvješće o stanju u prostoru za razinu jedinice lokalne samouprave izrađuje stručno upravno tijelo jedinice lokalne samouprave, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije.
(3) U izradi izvješća o stanju u prostoru dužna su, na zahtjev zavoda, odnosno stručnog upravnog tijela koje izrađuje izvješće, sudjelovati javnopravna tijela u čijem je djelokrugu obavljanje poslova od utjecaja na sadržaj izvješća.
(4) Nacrt izvješća, odnosno njegova dijela, osim zavoda, na svim razinama može izrađivati ovlaštena osoba, koji ispunjava uvjete za obavljanje poslova prostornog uređenja propisanih posebnim zakonom.
Sadržaj i karakter izvješća o stanju u prostoru
Članak 40.
(1) Izvješće o stanju u prostoru sadrži polazišta, analizu i ocjenu stanja i trendova prostornog razvoja, analizu provedbe prostornih planova i drugih dokumenata koji utječu na prostor te prijedloge za unaprjeđenje prostornog razvoja s osnovnim preporukama mjera za iduće razdoblje.
(2) Izvješće o stanju u prostoru Republike Hrvatske je stručna podloga za izradu prostornih planova državne razine.
(3) Izvješće o stanju u prostoru za razinu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave je stručna podloga za izradu prostornih planova na njihovom području.
(4) Pobliži sadržaj izvješća, obvezne prostorne pokazatelje, način sudjelovanja javnopravnih tijela u izradi izvješća i druge zahtjeve u vezi s praćenjem stanja u području prostornog uređenja propisuje ministar pravilnikom.
Objava i dostava izvješća o stanju u prostoru
Članak 41.
(1) Zaključak o razmatranju izvješća o stanju u prostoru i izvješće o stanju u prostoru objavljuju se u »Narodnim novinama«, odnosno u službenom glasilu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
(2) Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dužna je Zavodu dostaviti izvješće o stanju u prostoru u elektroničkom obliku u roku od 15 dana od dana objave u službenom glasilu.
Stručne podloge
Članak 42.
(1) Stručne podloge su dokumenti i studije koje obuhvaćaju analizu postojećeg i planiranog stanja, kartografske, demografske, gospodarske, prometne, ekološke i okolišne, geološke i hidrološke, energetske, kulturno-povijesne, urbanističko-arhitektonske i druge stručne podloge, kao i kartografske prikaze vezano uz ograničenja i zabrane gradnje, područja provedbe mjera za smanjenje rizika koje je potrebno predvidjeti kod izrade prostornih planovate izračune postojećeg i planiranog kapaciteta i opterećenja pojedinog područja, čija obveza izrade u ovisnosti o vrsti i razini prostornog plana, proizlazi iz obveza i pravila pojedinih stručnih područja.
(2) Karte rizika se obvezno izrađuju kao stručna podloga ako se radi o području određenom kao visokorizično za određenu vrstu rizika utvrđenu prema Procjeni rizika od katastrofa, a određuju se temeljem prethodnih znanstveno-stručnih istraživanja koja obuhvaćaju potresni rizik i ostale potresom inducirane pojave, poplavnu ugroženost, rizike od velikih nesreća i druge rizike iz Procjene rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku.
(3) Postojeće stručne podloge javnopravna tijela dužna su staviti na raspolaganje putem informacijskog sustava prostornog uređenja ili im osigurati pristup na odgovarajući način.
4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA
4.1. PLANIRANJE U GRAĐEVINSKIM PODRUČJIMA
Općenito
Članak 43.
(1) Građevinska područja određuju se radi razgraničenja od ostalih površina namijenjenih razvoju poljoprivrede i šumarstva, površina mora i voda kao i drugih planskih kategorija koje se s obzirom na svoju namjenu mogu planirati izvan građevinskih područja.
(2) Građevinska područja određuju se primarno prostornim planom uređenja grada odnosno općine i Prostornim planom Grada Zagreba, a mogu se određivati i Državnim planom prostornog razvoja, prostornim planom područja posebnih obilježja i prostornim planom županije u slučajevima i na način propisan ovim Zakonom.
(3) Građevinska područja utvrđena prostornim planom uređenja grada, odnosno općine na kojem su izgrađene građevine i komunalna infrastruktura ne može se ukinuti prostornim planovima više razine, osim u slučajevima kada tako zahtjeva planiranje infrastrukturnih zahvata od državnog i županijskog značaja koji se ne mogu drugačije planirati.
Utvrđivanje građevinskih područja
Članak 44.
(1) Građevinska područja utvrđuju se na temelju:
1. tipologije i morfologije naselja
2. društvenih i gospodarskih potreba naselja
3. podataka iz informacijskog sustava prostornog uređenja
4. podataka iz geodetskih podloga, katastra i zemljišnih knjiga
5. namjene površina, korištenja prostora, uključujući područja posebne zaštite, ograničenja i zabrane gradnje te stručnih rješenja važećih prostornih planova
6. procjene budućeg demografskog i ekonomskog razvoja naselja
7. drugih fizičkih svojstva prostora
(2) Prilikom izrade prostornih planova na temelju ovoga Zakona i pravilnika iz članka 79. stavka 3. ovoga Zakona, polazišta za određivanje građevinskih područja su građevinska područja određena važećim prostornim planovima.
(3) U smislu stavka 2. ovoga članka sva građevinska područja određena važećim prostornim planovima mogu se, u ovisnosti o razini i značaju, zadržati odnosno nastavno planirati kod izrade i donošenja prostornih planova na temelju ovoga Zakona.
Širenje građevinskih područja
Članak 45.
(1) Postojeća građevinska područja, utvrđena važećim prostornim planovima gradova odnosno općina i Prostornim planom Grada Zagreba, ne mogu se širiti dok god unutar njih postoje površine koje nisu opremljene osnovnom infrastrukturom.
(2) Ako je uvjet iz stavka 1. ovoga članka ispunjen, širenju građevinskih područja može se pristupiti na temelju prethodno izvršene višekriterijske analize, a metodologija za izradu višekriterijske analize odredit će se pravilnikom iz članka 79. stavka 3. ovoga Zakona.
(3) Višekriterijska analiza iz stavka 2. ovoga članka izrađuje se kao stručna podloga za prostorni plan uređenja grada odnosno općine i Prostorni plan Grada Zagreba, to jest njihove izmjene i dopune, kojim se planira širiti građevinsko područje.
(4) Sva proširenja građevinskog područja, uključivo i ona preraspodijeljena sukladno članku 46. ovoga Zakona moraju predstavljati prostorne cjeline koje daju mogućnost cjelovitog urbanističkog planiranja područja uključivo svu potrebnu infrastrukturu i javne sadržaje.
Preraspodjela građevinskih područja
Članak 46.
(1) U postojećim građevinskim područjima, utvrđenim važećim prostornim planovima mogu se vršiti preraspodjele površina iz jednog građevinskog područja u drugo, ili iz jednog dijela građevinskog područja u drugi dio.
(2) Preraspodjelom površina iz stavka 1. ovoga članka moraju se očuvati postojeće i stvoriti nove smislene prostorne cjeline, pri čemu iz građevinskih područja se ne smiju isključiti postojeće građevine i uređene površine, niti ugrožavati stečena prava korisnika prostora temeljena na aktima za provedbu zahvata u prostoru.
(3) Preraspodjeli površina iz stavka 1. ovoga članka pristupa se na temelju prethodno izvršene višekriterijske analize, a metodologija za izradu višekriterijske analize odredit će se pravilnikom iz članka 79. stavka 3. ovoga Zakona.
(5) Dijelom građevinskog područja naselja i izdvojenog građevinskog područja naselja ne može se smatrati niti u prostornim planovima određivati jedna ili više katastarskih čestica čija je ukupna površina manja od 5000 m², a koje nisu prostorno i infrastrukturno povezane s postojećim građevinskim područjem istog naselja ili postojećim izdvojenim građevinskim područjem istog naselja.
Zelena infrastruktura u urbanim područjima
Članak 47.
(1) Za urbane cjeline u prostornim planovima potrebno je planirati zelenu infrastrukturu u urbanim područjima u skladu sa Programom razvoja zelene infrastrukture u građevinskim područjima.
(2) Postojeće javne i zaštitne zelene te upojne površine unutar građevinskih područja potrebno je maksimalno očuvati i štititi od nove izgradnje ili prenamjene.
(3) Metodologija i smjernice za izradu stručnih rješenja prilikom planiranja zelene infrastrukture u građevinskim područjima odredit će se pravilnikom iz članka 79. stavka 3. ovoga Zakona.
(4) Građevinska područja koja nisu opremljena razdjelnim sustavom odvodnje moraju se planirati na način da minimalno 20% tog građevinskog područja predstavlja upojne površine.
4.2. PLANIRANJE IZVAN GRAĐEVINSKIH PODRUČJA
Planiranje izvan građevinskih područja
Članak 48.
(1) Izvan građevinskog područja može se planirati izgradnja i provedba zahvata u prostoru:
1. infrastrukture
2. građevina obrane
3. građevina za nadzor granice
4. građevina namijenjenih poljoprivrednoj proizvodnjiosim u strogom i posebnom rezervatu te nacionalnom parku
5. građevina namijenjenih gospodarenju u šumarstvu i lovstvu
6. planinarskih domova, planinarskih kuća, skloništa za planinare, vidikovaca, nadstrešnica i sličnih građevina i zahvata u prostoru za potrebe planinarstva
7. istraživanje i eksploatacija mineralnih sirovina
8. istraživanje i eksploatacija ugljikovodika, geotermalne vode, podzemno skladištenje plina i trajno zbrinjavanje ugljikova dioksida u geološkim strukturama
9. reciklažnih dvorišta za građevinski otpad s pripadajućim postrojenjima, asfaltnih baza, betonara i drugih građevina u funkciji obrade mineralnih sirovina, unutar određenih eksploatacijskih polja
10. golf igrališta i drugih sportsko-rekreacijskih igrališta na otvorenom
11. površine robinzonskog smještaja smještajnog kapaciteta do 30 gostiju izvan prostora ograničenja, strogog rezervata, posebnog rezervata, parka prirode i nacionalnog parkate zona stroge zaštite u dijelovima parkova prirode, a u kojima se ne moju planirati građevine za koje je potrebna građevinska dozvola prema posebnom propisu
12. za stambenu i pomoćnu građevinu za vlastite (osobne) potrebe na zemljištu od 20 ha i više i za potrebe seoskog turizma na zemljištu od 2 ha i više osim u područjima zaštićenima temeljem posebnih propisa o zaštiti prirode
13. rekonstrukcija postojećih građevina
14. građevina posjetiteljske infrastrukture u područjima zaštićenim prema posebnom zakonu kojim se uređuje zaštita prirode (informativni punkt, suvenirnica, sanitarni čvor i sl.)
15. mjernih uređaja i prateće infrastrukture za potrebe stručnih i znanstvenih istraživanja
16. uređaja za pročišćavanje otpadnih voda.
(2) Izvan građevinskog područja mogu se planirati ili graditi spomen-obilježja s pripadajućom infrastrukturom.
4.3. PLANIRANJE POVRŠINA VEĆIH PROSTORNIH OBUHVATA OD ZNAČAJA ZA REPUBLIKU HRVATSKU
4.3.1. POVRŠINE NAMIJENJENE PRIUŠTIVOM STANOVANJU
Općenito
Članak 49.
(1) Površine namijenjene priuštivom stanovanju su površine na kojima je moguća gradnja građevina namijenjenih priuštivom stanovanju u svrhu postizanja ciljeva određenih Nacionalnim planom stambene politike neposrednom provedbom ovoga Zakona.
(2) Površine koje mogu biti namijenjene priuštivom stanovanju su površine:
1. unutar građevinskih područja naselja stambene i mješovite namjene
2. unutar građevinskih područja izvan naselja izdvojene proizvodne i poslovne namjene, na kojima nije započeta realizacija proizvodnih i poslovnih građevina, ili se već postojeće građevine više ne koriste sukladno planiranoj namjeni
3. unutar područja javne i društvene namjene ako se radi o građevinama za smještaj zaposlenika
4. posebne namjene unutar i/ili izvan naselja
5. brownfield područja i postojeće brownfield građevine u kojima je priuštivo stanovanje prihvatljivo s obzirom na namjenu kontaktnog područja.
(3) Površine koje mogu biti namijenjene priuštivom stanovanju unutar prostora ograničenja su površine iz stavka 2. točke 1. ovoga članka
(4) Kod prvih izmjena i dopuna važećeg prostornog plana odnosno izrade novog ove površine je potrebno integrirati u prostorni plan.
Građenje građevina priuštivog stanovanja
Članak 50.
(1) Na površinama koje su prostornim planom namijenjene priuštivom stanovanju, kao i na površinama iz članka 49. stavka 2. ovoga Zakona, građevine priuštivog stanovanja se smještaju u prostor na temelju lokacijske dozvole.
(2) Na površinama unutar građevinskog područja koje nisu obuhvaćene odredbom stavka 1. ovoga članka, kao i na površinama određenima prostornim planom kao ostalo zemljište (PŠ) koje je infrastrukturno opremljeno, građevine priuštivog stanovanja se smještaju u prostor na temelju urbanističkog projekta sukladnog programu priuštivog stanovanja jedinice lokalne samouprave, uz obvezni sadržaj idejnog projekta propisan u člancima 158. i 159. ovoga Zakona.
(3) Na površinama koje su prostornim planom namijenjene priuštivom stanovanju, kao i na površinama iz članka 49. stavka 2. ovoga Zakona, za građevine priuštivog stanovanja nije potrebno provoditi postupke iz područja zaštite okoliša i prirode.
(4) Program priuštivog stanovanja jedinice lokalne samouprave donosi se na osnovu zakona o priuštivom stanovanju kojim će se detaljnije definirati način i metodologija izrade predmetnog programa.
(5) Na temelju urbanističkog projekta iz stavka 2. ovoga članka provode se svi daljnji postupci.
4.3.2. LINIJSKE INFRASTRUKTURNE GRAĐEVINE
Interes Republike Hrvatske
Članak 51.
(1) Linijske infrastrukturne građevine su građevine cestovne, željezničke, vodne, energetske i elektroničke komunikacijske infrastrukture. Koridori linijske infrastrukture, linijske infrastrukturne građevine, prostorno planiranje koridora i linijskih infrastrukturnih građevina, njihov razvoj, gradnja, korištenje i održavanje linijskih infrastrukturnih građevina te njihovo evidentiranje u informacijskom sustavu prostornog uređenja od interesa su za Republiku Hrvatsku.
(2) Obuhvat zahvata u prostoru, građevna čestica i smještaj linijske infrastrukturne građevine na građevnoj čestici određuju se lokacijskom dozvolom i infrastrukturnim projektom linijske infrastrukturne građevine.
Javna infrastruktura
Članak 52.
(1) Javnu infrastrukturu se u pravilu gradi javnim sredstvima, a čine je građevine prometne, energetske, vodne i elektroničke komunikacijske infrastrukture koje mogu biti državnog, županijskog i lokalnog značaja.
(2) Planiranje javne infrastrukture u prostornom planu uključuje planiranje nove infrastrukture i rekonstrukciju postojeće infrastrukture te određivanje njezinog položaja, objekata i mjera potrebnih za njezinu izgradnju, odnosno rekonstrukciju i održavanje.
(3) Trase pojedinih koridora ili trase javne infrastrukture trebaju na najbolji način iskorištavati trase i površine istovrsne ili međusobno kompatibilne infrastrukture i zauzimati što manje površine u prostoru.
(4) Pri planiranju javne infrastrukture, u skladu s ciljevima i načelima prostornog uređenja iz ovoga Zakona, javna infrastruktura se planira na način da se:
– raspoloživi prostor koristi racionalno, primarno za rekonstrukciju/proširenje postojeće javne infrastrukture unutar postojećih infrastrukturnih koridora
– položaj/lokacija planiranog infrastrukturnog koridora usklađuje s potrebama i ograničenjima postojećeg i planiranog naselja, kao i s ostalom postojećom i planiranom infrastrukturom
– ne narušava kvaliteta života ljudi
– u najvećoj mogućoj mjeri očuva povezanost ekosustava
– u najvećoj mogućoj mjeri očuva kvaliteta prirodnog i kulturnog krajobraza i vrijednog obradivog tla
– tvori zatvorenu i funkcionalno povezanu mrežu
– predvide potrebe razvoja na temelju očekivanog porasta broja stanovnika, urbanizacije te gospodarskih i drugih aktivnosti
– osigura prilagodba i otpornost na klimatske promjene
– promiče kružna ekonomija.
Integrirana infrastruktura
Članak 53.
(1) Integrirana infrastruktura zahtijeva određivanje višenamjenskih ili jednonamjenskih koridora linijske infrastrukture, u pravilu, u području koridora cestovne i željezničke infrastrukture te usklađenje planiranih trasa određenih vrsta linijskih infrastrukturnih građevina s trasama drugih vrsta linijskih infrastrukturnih građevina ili cestovne, željezničke i druge infrastrukture i njihovih pripadajućih građevina kao što su mostovi, tuneli, nadvožnjaci, odmorišta i drugo, u odnosu na smještaj u prostoru i rokove gradnje.
(2) Prilikom izvođenja građevinskih radova na cesti, željezničkoj pruzi ili drugoj linijskoj infrastrukturi, nositelj takvog zahvata koji namjerava poduzeti zahvat u prostoru dužan je u suradnji s upraviteljima postojećih linijskih infrastrukturnih građevina, osigurati razvoj te organizirati gradnju, premještanje i zaštitu novih linijskih infrastrukturnih građevina u koridoru.
(3) Projekt integrirane infrastrukture mora se provoditi po načelu fleksibilnosti i najmanje štete prilikom zahvata na pojedinim vrstama linijskih infrastrukturnih građevina. Tehnologija gradnje linijskih infrastrukturnih građevina mora omogućavati da se većina zahvata održavanja i rekonstrukcije tih građevina obavlja u revizijskim oknima, bez iskopa javnih i drugih površina.
Određivanje koridora linijske infrastrukture
Članak 54.
(1) Koridori linijske infrastrukture, gradnja, odnosno postavljanje i razvoj linijskih infrastrukturnih građevina prvenstveno se planiraju na nekretninama u vlasništvu jedinica lokalne samouprave odnosno Republike Hrvatske.
(2) Javni interes za određivanje koridora linijske infrastrukture i gradnju te razvoj linijskih infrastrukturnih građevina ima prioritet nad javnim interesom za planiranje drugih zahvata u prostoru, osim iz opravdanih razloga zaštite nacionalne sigurnosti.
(3) Pri određivanju koridora linijske infrastrukture u prostornim planovima, površine za tu svrhu se moraju primjenom odgovarajućih prostornih normi i prostornih standarda planirati tako da se bitno ne umanji kvaliteta života ljudi u područjima naselja uz infrastrukturu, ako je to moguće i ako se time ne ugrožava isplativost izgradnje infrastrukture.
Povezivanje u informacijski sustav prostornog uređenja
Članak 55.
(1) Podaci o koridorima, trasama i linijskim infrastrukturnim građevinama, vlasnicima, odnosno upraviteljima tih građevina, ovlaštenicima posebnih prava u koridorima te zajedničkom korištenju linijskih infrastrukturnih građevina vode se u informacijskom sustavu prostornog uređenja.
(2) Podaci iz stavka 1. ovoga članka vode se kao prostorni podaci, odnosno podaci značajni za prostorno uređenje i trajno praćenje stanja u prostoru i povezuju se u informacijski sustav prostornog uređenja Republike Hrvatske.
Dostava u informacijski sustav prostornog uređenja
Članak 56.
(1) Sva javnopravna tijela i trgovačka društva koja posjeduju ili u svojim evidencijama vode podatke o koridorima, trasama i linijskim infrastrukturnim građevinama te vlasnici, odnosno upravitelji tih građevina, dužni su kontinuirano dostavljati u informacijski sustav prostornoga uređenja podatke, odnosno sve propisane promjene podataka o stanju, načinu i uvjetima korištenja i zaštite prostora koridora, trasa te linijskim infrastrukturnim građevinama.
(2) Svaka promjena položaja u prostoru i/ili fizičkih dimenzija linijskih infrastrukturnih građevina mora biti dostavljena u informacijski sustav najkasnije u trenutku stavljanja predmetne promjene u uporabu.
4.3.3. GOLF I DRUGE SPORTSKO-REKREACIJSKE POVRŠINE NA OTVORENOM
Planiranje golf-igrališta i drugih sportsko-rekreacijskih površina na otvorenom
Članak 57.
(1) Golf-igrališta i druge sportsko-rekreacijske površine (polo-igrališta, skijališta, konjički centri i dr.) na otvorenom planiraju se izvan građevinskih područja, pod sljedećim uvjetima:
1. unutar njihovog obuhvata ne može se planirati gradnja građevina za smještaj, ugostiteljstvo, turizam ili bilo kakvu drugu namjenu, osim pomoćnih građevina nužnih za funkcioniranje takvog igrališta (klupske prostorije, golf klupska kuća, spremišta, svlačionice, infrastruktura itd.)
2. maksimalna izgrađenost građevinama iz točke 3. ovoga stavka u obuhvatu zahvata sportsko-rekreacijskog igrališta iznosi najviše 2%
3. pretežiti dio obuhvata zahvata sportsko-rekreacijske površine mora biti uređen kao parkovni nasad i prirodno zelenilo.
(2) Građevna čestica za pojedine građevine iz stavka 1. točke 1. ovoga članka planira se unutar obuhvata golf-igrališta i sportsko-rekreacijske površine na otvorenom te ne može biti veća od površine zemljišta potrebnog za redovnu uporabu te građevine.
(3) Ako se uz golf-igralište ili sportsko-rekreacijske površine planira izgradnja zgrada za smještaj, ugostiteljstvo ili turizam, tada se takve građevine planiraju kao jedno ili više građevinskih područja izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene, dok je površina samih golf-terena i drugih sportsko-rekreacijskih površina na otvorenom, izvan građevinskog područja.
4.4. ZAŠTIĆENO OBALNO PODRUČJE MORA
Općenito
Članak 58.
(1) Zaštićeno obalno područje mora (u daljnjem tekstu: ZOP) je područje od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku.
(2) ZOP obuhvaća područje obalnih jedinica lokalne samouprave.
(3) Planiranje i korištenje prostora ZOP-a se radi zaštite, ostvarenja ciljeva održivog, svrhovitog i gospodarski učinkovitog razvoja provodi uz ograničenja u pojasu kopna i otoka u širini od 1000 m od obalne crte i pojasu mora u širini od 300 m od obalne crte (u daljnjem tekstu: prostor ograničenja).
(4) Granice područja prostora ograničenja u prostornom planu se prikazuju u HTRS96/TM koordinatnom sustavu i njihov GML format obvezni je sadržaj prostornog plana u ZOP-u.
Planiranje u ZOP-u
Članak 59.
U ZOP-u se prostornim planiranjem mora:
1. očuvati prirodne, kulturne, povijesne i tradicijske vrijednosti obalnog i zaobalnog krajolika
2. osigurati mjere zaštite okoliša na kopnu i u moru te osobito područja zaštite vode namijenjene ljudskoj potrošnji
3. planirati cjelovito uređenje i zaštitu prostora na osnovi kriterija očuvanja prirodnih vrijednosti i cjelovitosti pojedinih morfoloških cjelina
4. sanirati oštećena područja prirodne, kulturne i povijesne baštine
5. osigurati slobodan pristup obali i prolaz uz obalu i javni interes u korištenju pomorskog dobra
6. prostor pomorskog dobra štititi planiranjem prometne mreže tako da cestovni promet usmjerava izvan tog prostora
7. očuvati nenaseljene otoke i otočiće s prirodnim i kultiviranim krajolikom prvenstveno u funkciji poljoprivrednih djelatnosti, rekreacijskog korištenja, organiziranog posjećivanja i istraživanja, bez planiranja građevinskih područja i bez gradnje građevina osim građevina za potrebe sigurnosti plovidbe
8. očuvati prirodne plaže i šume te poticati prirodnu obnovu šuma i druge autohtone vegetacije 9. spriječiti širenje postojećih i planiranje novih građevinskih područja
10. onemogućiti međusobno povezivanje i proširenje postojećih građevinskih područja duž obale
11. ograničiti gradnju izvan građevinskih područja
12. uvjetovati razvitak infrastrukture zaštitom i očuvanjem vrijednosti krajolika
13. planirati građevine stambene, poslovne i druge namjene tako da se svojom namjenom, položajem, veličinom i oblikovanjem usklade sa postojećim prostornim vrijednostima i obilježjima
14. sanirati postojeća napuštena eksploatacijska polja mineralnih sirovina i industrijska područja prvenstveno pejsažnom rekultivacijom ili planiranjem ugostiteljsko-turističke, sportsko-rekreacijske namjene i društvene namjene.
Utvrđivanje, širenje i preraspodjela građevinskih područja u prostoru ograničenja
Članak 60.
(1) Građevinska područja u prostoru ograničenja se utvrđuju, šire i preraspoređuju pod uvjetima i na način propisan člancima 44. do 46. ovoga Zakona.
(2) U prostoru ograničenja ne mogu se osnivati nova naselja, planirati novi izdvojeni dijelovi građevinskog područja naselja, a postojeći izdvojeni dijelovi građevinskog područja naselja ne mogu se proširivati u pojasu od 100 m od obalne crte.
(3) Novo izdvojeno građevinsko područje izvan naselja proizvodne namjene može se planirati samo izvan pojasa od 1000 m od obalne crte, osim za one djelatnosti koje po svojoj prirodi zahtijevaju smještaj na obali (brodogradilišta i sl.).
Zahvati u prostoru ograničenja
Članak 61.
(1) U prostoru ograničenja se ne mogu planirati, niti se može izdavati akt za provedbu sljedećih zahvata u prostoru:
1. istraživanje i eksploataciju mineralnih sirovina
2. iskorištavanje snage vjetra i sunca za električnu energiju, osim integriranih fotonaponskih panela na zgradama, parkiralištima, a u skladu s prostornim planom, ako njihovo postavljanje ne narušava prirodne, kulturne, povijesne i tradicijske vrijednosti krajobraz i naselja
3. skladištenje, obradu i odlaganje otpada, osim za potrebe uspostave pretovarnih stanica i reciklažnih dvorišta
4. uzgoj plave ribe
5. vlastite gospodarske potrebe (spremište za alat, strojeve, poljoprivrednu opremu i sl.)
6. privezište i luke nautičkog turizma te nasipavanje obale i/ili mora izvan građevinskog područja
7. sidrenje i vez plutajućih objekata namijenjenih stanovanju ili pružanju usluge smještaja
8. zahvate čija je posljedica fizička dioba otoka,
9. zahvate kojima se mijenja obalna linija osim zahvata unutar lučkih područja radi izgradnje lučke infrastrukture pri čemu se ne smije povećavati površina mora
10. zahvata unutar lučkih područja kojima se planira ili gradi lučka nadgradnja (suprastruktura) smještena na morskom dijelu lučkog područja
11. gradnju građevina na udaljenosti manjoj od 5 metara od granice pomorskog dobra u građevinskom području naselja te manjoj od 25 metara u izdvojenom građevinskom području izvan naselja osim na već izgrađenim prostorima gdje bi takvo odmicanje remetilo postojeći građevni pravac odnosno prostorni sklad i kontinuitet izgrađene strukture
12. zahvati na pomorskom dobru koji nisu u vezi s morem.
(2) Odredbe stavka 1. ovoga članka ne primjenjuju se na:
1. zone tradicijskih naseobina i/ili građevina, za koje se zahvati u prostoru provode temeljem prostornog plana nacionalnog parka, prostornog plana parka prirode ili drugog prostornog plana područja posebnih obilježja
2. eksploataciju morske soli, eksploataciju peloida za balneološke svrhe, istraživanje mineralne i geotermalne vode
3. eksploataciju arhitektonsko-građevnog kamena u svrhu nastavljanja tradicijske djelatnosti na otoku Braču i Korčuli te poluotoku Pelješcu na površinama određenim prostornim planom
4. proširenja postojećih odlagališta otpada do uspostave cjelovitog sustava gospodarenja otpadom te izgradnje reciklažnih dvorišta i pretovarnih stanica, ako to zahtijevaju prirodni uvjeti i konfiguracija terena
5. obradu otpada u postojećim građevinskim područjima proizvodne namjene
6. reciklažna dvorišta, odnosno skladišta otpada u lukama u skladu s obvezama u vezi gospodarenja otpadom u lukama propisanim propisom iz područja pomorstva
7. građevine namijenjene za privez plovila u svrhu uzgoja marikulture
8. građevine namijenjene za privez plovila koja prevoze turiste na nenaseljenim otocima i otočićima
9. promjenu obalne linije u građevinskom području naselja radi planiranja (uređivanja) plaže, rive, šetnice, javne pješačke površine, pri čemu se ne smiju stvarati uvjeti za povećanje izgradnje uz obalu.
10. gradnju komunalnih infrastrukturnih građevina koje svojim smještajem zahtijevaju takav položaj.
Zahvati u prostoru ograničenja izvan građevinskog područja
Članak 62.
(1) U prostoru ograničenja izvan građevinskog područja može se planirati:
1. gradnja i rekonstrukcija jedne zgrade građevinske (bruto) površine nadzemnih dijelova do 400 m², najveće visine do 5 m i/ili potpuno ukopanog podruma do 1000 m² građevinske (bruto) površine na udaljenosti od najmanje 100 m od obalne crte na jednoj ili više katastarskih čestica ukupne površine od najmanje 3 ha na području jedne jedinice lokalne samouprave, s time što građevna čestica na kojoj se planira gradnja, odnosno rekonstrukcija zgrade i/ili potpuno ukopanog podruma mora imati površinu od najmanje 1 ha, za potrebe obavljanja poljoprivredne djelatnosti i pružanja ugostiteljsko-turističkih usluga, osim usluga smještaja u kampu, u prijavljenom obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu, obrtu registriranom za obavljanje poljoprivrede ili pravnoj osobi registriranoj za obavljanje poljoprivrede
2. na naseljenim otocima koji se sa 3/4 svoje ukupne površine nalaze u prostoru ograničenja, a na dijelu otoka koji je svojom širinom manji od 2000 m i izvan je zaštićenih dijelova prirode, gradnja građevine za vlastite poljoprivredne potrebe, maksimalne površine 20 m2, prema sljedećim uvjetima:
a) minimalna površina poljoprivrednog zemljišta iznosi 5000 m2, a sastoji se od jedne ili više međusobno susjednih katastarskih čestica
b) minimalna udaljenost građevina od obalne crte iznosi 200 m
c) građevina poljoprivredne namjene ne smije se koristiti protivno odobrenoj namjeni niti se može prenamijeniti prema odredbama ovoga Zakona, u protivnom će se ista smatrati bespravno izgrađenom građevinom
3. golf igrališta i sportsko-rekreacijska igrališta na otvorenom izvan građevinskog područja, ali se u pojasu od najmanje 100 m od obalne crte ne može planirati građenje građevina, osim građevina infrastrukture koje po svojoj prirodi zahtijevaju smještaj na obali
4. rekonstrukcija postojeće zgrade kojom se ne povećava veličina zgrade (vanjski gabariti nadzemnog i podzemnog dijela)
5. gradnja zgrade građevinske (bruto) površine do 30 m² namijenjene uzgoju marikulture na pomorskom dobru za potrebe obrta ili pravne osobe, registriranih za uzgoj marikulture na pomorskom dobru koji imaju koncesiju na pomorskom dobru za korištenje površine mora od najmanje 1 ha
6. gradnja i rekonstrukcija građevina koje po svojoj prirodi zahtijevaju smještaj izvan građevinskog područja uz uvjet usklađenosti s odredbom članka 61. ovoga Zakona.
(2) Površine i građevine iz stavka 1. točke 1. ovoga članka se ne mogu prenamijeniti u drugu namjenu prostornim planom bilo koje razine niti mogu zauzimati više od 1/5 ukupnog obalnog pojasa jedinice lokalne samouprave (u što se ne uračunava obalni pojas naselja).
(3) Odobrenje za građenje građevina iz stavka 1. točke 1. ovoga članka može se izdati samo na površinama koje su privedene svrsi i zasađene trajnim nasadima po kriterijima struke (maslina, vinova loza i sl.) u površini od najmanje 70% ukupne površine obuhvata.
(4) Unutar obuhvata zahvata iz stavka 1. točke 1. ovoga članka nije moguće graditi druge građevine niti poduzimati druge zahvate koji nisu građenje (postavljanje šatora, mobilnih kućica, glamping i sl.).
Otuđivanje zemljišta i građevina u prostoru ograničenja
Članak 63.
(1) Katastarske čestice, građevna čestica i građevine navedene u točkama 1. i 2. stavka 1. članka 62. ovoga Zakona predstavljaju gospodarsku i pravnu cjelinu te se ne mogu otuđivati pojedinačno već samo sve zajedno, o čemu će nadležni sud u zemljišnoj knjizi za svaku katastarsku česticu upisati zabilježbu.
(2) Građevinska dozvola za zahvate navedene u točkama 1. i 2. stavka 1. članka 62. ovoga Zakona sadrži nalog nadležnom sudu za upis u zemljišnoj knjizi zabilježbe da katastarske čestice, građevna čestica i građevine navedene u toj građevinskoj dozvoli predstavljaju gospodarsku i pravnu cjelinu te da se ne mogu otuđivati pojedinačno već samo sve zajedno, a koja se zabilježba u zemljišnoj knjizi stavlja za svaku katastarsku česticu.
(3) Građevinsku dozvolu iz stavka 2. ovoga članka po njezinoj izvršnosti tijelo koje ju je izdalo dostavlja nadležnom sudu radi upisa zabilježbe.
(4) Promjena vlasništva ili osnivanje stvarnih prava na katastarskim česticama iz stavka 1. ovoga članka prije upisa zabilježbe iz stavka 2. ovoga članka ne utječe na upis te zabilježbe.
(5) Pravni posao sklopljen protivno stavku 1. ovoga članka je ništetan.
(6) Građevinska dozvola iz stavka 2. ovoga članka koja nema sadržaj propisan tim stavkom i stavkom 3. ovoga članka je ništava.
Planiranje ugostiteljsko-turističke namjene u ZOP-u
Članak 64.
Za planiranje ugostiteljsko-turističkih namjena u ZOP-u određuju se sljedeći opći uvjeti:
1. nova gradnja mora se u najvećoj mogućoj mjeri planirati unutar postojećih građevinskih područja, kao kvalitativna i kvantitativna dopuna postojeće turističke ponude s višom kategorijom smještajnih građevina i pratećih sadržaja, ili kao prenamjena i revitalizacija postojećih izgrađenih struktura koje se više ne koriste sukladno prvobitnoj namjeni
2. nove građevine moraju se planirati na predjelima manje prirodne i krajobrazne vrijednosti, na način da svojom arhitekturom i uređenjem okolnih površina pridonose cjelokupnoj kvaliteti prostora
3. nove građevine potrebno je smještajem i veličinom, a osobito visinom uklopiti u mjerilo prirodnog okoliša
4. nove građevine planiraju se sukladno urbanističkom konceptu i arhitektonskom izrazu s elementima autohtonog urbaniteta i tradicijske arhitekture, slijedeći najnovije stručne, tehničke i znanstvene spoznaje
5. vrsta i kapacitet smještajnih građevina, pratećih sadržaja i javnih površina određuje se proporcionalno u odnosu na svaku fazu izgradnje pojedinog zahvata u prostoru
6. prostorna cjelina širine veće od 500 m neposredno uz obalu, mora unutar svog obuhvata imati najmanje jedan javni kolno-pješački pristup do obale
7. svaka pojedina prostorna cjelina mora imati pristup na javno-prometnu površinu i određen pripadajući broj parkirališnih mjesta unutar svog obuhvata.
Planiranje izdvojenih građevinskih područja izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene
Članak 65.
(1) Izdvojena građevinska područja izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene, u kojima se osnovna namjena (smještaj) ostvaruje u izgrađenim strukturama (brownfield područja), planiraju se na predjelima manje prirodne i krajobrazne vrijednosti, uvažavanjem zahtjeva vrsnoće izgrađenog prostora, tako da:
1. smještajne građevine i prateći sadržaji (sportski, rekreacijski, ugostiteljski, uslužni, zabavni i sl.) moraju uz primjenu mjera zaštite okoliša, biti opremljene infrastrukturom, a položajem, veličinom, osobito visinom u skladu s obilježjem prirodnog krajolika i mjerama zaštite kulturnih dobara
2. građevine budu udaljene najmanje 100 m od obalne crte, a u pojasu od 100 m je moguće graditi otvorene bazene, sportska igrališta na otvorenom, sunčališta, šetnice, otvorene terase te uređivati površine plaža, parkova, perivoja, javnog i zaštitnog zelenila
3. vrsta i kapacitet pratećih sadržaja i javnih površina budu određeni razmjerno svakoj fazi građenja smještajnih građevina
4. najveća izgrađenost pojedine građevne čestice iznosi 30%, a najveća iskoristivost 80%
5. najmanje 40% površine svake građevne čestice bude uređeno kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo
6. za potrebe turističkih zona izvan naselja mogu se planirati privezište u cilju omogućavanja pristupa brodom
7. odvodnja otpadnih voda mora se riješiti zatvorenim kanalizacijskim sustavom s pročišćavanjem.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka rekonstrukcija postojećih građevina ugostiteljsko-turističke namjene planira se tako da se ne povećava postojeća gustoća korištenja, izgrađenost građevne čestice i koeficijent iskoristivosti, ako su te veličine veće od onih određenih u stavku 1. ovoga članka.
Planiranje površina ugostiteljsko-turističke namjene unutar građevinskog područja naselja u ZOP-u
Članak 66.
(1) Unutar građevinskog područja naselja u ZOP-u, površine ugostiteljske-turističke namjene planiraju se tako da:
1. ukupna površina takve namjene iznosi najviše 20% građevinskog područja tog naselja
2. smještajna građevina s pripadajućim zemljištem bude izvan postojećih javnih površina uz obalu, na udaljenosti većoj od pet metara od granice pomorskog dobra, osim iznimno na već izgrađenim prostorima gdje bi takvo odmicanje remetilo postojeći građevni pravac odnosno prostorni sklad i kontinuitet izgrađene strukture.
(2) U građevinskom području naselja u ZOP-u, unutar površina mješovite namjene može se planirati pojedinačna građevina za smještaj (hotel, pansion, prenoćište i sl.) kapaciteta do 80 ležajeva.
Planiranje kampa
Članak 67.
(1) Kamp se planira u izdvojenom građevinskom području izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene i u građevinskom području naselja unutar površine ugostiteljsko-turističke namjene prema slijedećim općim uvjetima:
1. obvezno je očuvati zatečenu vegetaciju, prirodne dijelove obale i krajobrazne vrijednosti
2. građevine i zahvati u prostoru koji se ne smatraju građenjem u obuhvatu kampa ne smiju svojim izgledom, veličinom i smještajem narušavati zatečeni prirodni krajobraz te se moraju moći ukloniti bez trajne devastacije prostora u kojem su smještene, odnosno postavljaju se i koriste sezonski
3. najmanje 40% ukupne površine kampa mora biti uređeno kao parkovni nasadi i/ili prirodno zelenilo
4. najveća dopuštena izgrađenost iznosi 30% ukupne površine kampa, u koju površinu se uračunavaju građevine visokogradnje, neovisno o tome jesu li čvrsto povezane s tlom ili prenosive
5. najviše 30% površine kampa mogu zauzimati prometne i parkirališne površine.
(2) U kampu u izdvojenom građevinskom području izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene, u pojasu od 100 metara od obalne crte nije moguće planirati građevine niti poduzimati zahvate u prostoru osim: otvorenih bazena, sportskih igrališta na otvorenom, površina za smještaj šatora i kampera, sunčališta, šetnica, otvorenih terasa te uređivanja površina plaža, parkova, perivoja, javnog i zaštitnog zelenila.
(3) U kampu u građevinskom području unutar naselja ugostiteljsko-turističke namjene, u pojasu 25 metara od obalne crte nije moguće planirati građevine niti poduzimati zahvate u prostoru osim: otvorenih bazena, sportskih igrališta na otvorenom, sunčališta, šetnica, otvorenih terasa te uređivanja površina plaža, parkova, perivoja, javnog i zaštitnog zelenila.
Etažiranje ugostiteljsko-turističkih građevina
Članak 68.
Ugostiteljsko-turističke građevine namijenjene smještaju i pratećim sadržajima trgovačke, uslužne, ugostiteljske, športske, rekreacijske, zabavne i slične namjene u građevinskim područjima ugostiteljsko-turističke namjene ne mogu se etažirati.
Planiranje i uređenje prostora pomorskog dobra
Članak 69.
(1) Pomorsko dobro je prostor od interesa za Republiku Hrvatsku te uživa njezinu osobitu zaštitu sukladno odredbama ovoga Zakona i posebnih propisa.
(2) Pomorsko dobro mora ostati dostupno svim građanima pod jednakim uvjetima, osim na dijelovima koji su dani u koncesiju, na posebnu upotrebu pomorskog dobra, za koje je dano pravo na privremeno gospodarsko korištenje pomorskog dobra, na kojima je dana luka otvorena za javni promet na upravljanje lučkoj upravi te na vojnim područjima, pri čemu je obvezno osigurati javni pristup pomorskom dobru u najvećoj mogućoj mjeri.
(3) U prostoru pomorskog dobra dopušteno je planiranje i provedba sljedećih zahvata u prostoru u vezi s korištenjem mora:
- odmorišta, zelenih površina i prostora javnog okupljanja
- potpornih i zaštitnih zidova i podzida
- obalnih zidova i rive
- komunalne infrastrukture nužne za sigurno korištenje pomorskog dobra (javna rasvjeta, oborinski i bujični kanali, hidranti i dr.)
- infrastrukture za pristup pomorskom dobru osobama smanjene pokretljivosti
- morske plaže i njihova dohrana
- infrastrukturno opremljenih površina za postavljanje objekata i uređaja za potrebe djelatnosti koje se obavljaju na temelju dozvole na pomorskom dobru
- zahvata u prostoru za namjenu za koju se daje koncesija, a u vezi su s korištenjem mora
- luka sa svim potrebnim infrastrukturnim i suprastrukturnim sadržajima
- aerodroma na vodi, helidroma i sl.
- pomorskih servisa
- benzinskih postaja za pomorski promet
- građevina i zahvata u prostoru za uzgoj ribe i drugih morskih organizama, s potrebnom popratnom infrastrukturom
- linijske infrastrukture koja se dijelom ili u cijelosti nalazi na pomorskom dobru i čija je izgradnja uređena posebnim propisom (mostovi, vodovodna, kanalizacijska, energetska i dr.)
- građevina za potrebe tijela državne uprave ili pravnih osoba koje imaju javne ovlasti (potrebe obrane, unutarnjih poslova, sigurnosti plovidbe, zaštite od štetnog djelovanja vode, zaštitu prirode i okoliša i drugih sličnih potreba)
- potapanje pomorskih objekata u moru u turističke svrhe.
(4) Zahvati u prostoru pomorskog dobra za koje ne postoji obveza posebnog planiranja u prostornom planu, a mogu se projektirati odnosno provoditi na svim onim prostorima na kojima za to ne postoje zapreke u prostornom planu, vodeći računa o tome da se istima ne ugrozi provedba rješenja iz prostornih planova:
- spomenika, skulptura, fontana i sl.
- ekološki prihvatljiva nekomercijalna sidra
- igrališta koja služe općoj upotrebi i mogu se demontirati (dječja igrališta, vaterpolo igrališta i sl.)
- oprema koja služi općoj uporabi namijenjena rekreaciji i kupanju te s tim povezanim aktivnostima te korisnička infrastruktura na uređenim morskim plažama (sanitarni čvorovi, tuševi, kabine za presvlačenje, nadzorni tornjevi spasilačke službe i dr.)
- privremeno postavljanje pontonskih privezišta na morskim otocima za potrebe ugostiteljskog objekta kojem je moguće pristupiti jedino s mora
- zaštitnih ograda i nadstrešnica
- objekata sigurnosti plovidbe
- iskopi u moru radi održavanja plovnih puteva i deponiranje viška iskopa iz mora.
(5) U prostoru pomorskog dobra nije dopušteno planiranje i provedba zahvata u prostoru:
- novih cestovnih infrastrukturnih građevina namijenjenih prometovanju motornih vozila, osim kada je to iz opravdanih prostornih i funkcionalnih razloga nužno
- lučke infrastrukture namijenjene pristajanju i vezivanju brodova izvan lučkog područja luke otvorene za javni promet i lučkog područja luke posebne namjene
- sunčanih elektrana i vjetroelektrana
- hotela i apartmana unutar lučkih područja
- drugih građevina i zahvata koji nisu u vezi s morem.
(6) Na kontaktnom području s pomorskim dobrom ne može se izdati akt za provedbu zahvata u prostoru prije nego što je utvrđena granica pomorskog dobra.
(7) Planiranje i provedba svih zahvata u prostoru na pomorskom dobru mora se provoditi sukladno najvišim standardima arhitektonskog oblikovanja, urbanističke izvrsnosti te načelima održivog razvoja, zaštite okoliša i očuvanja javnog interesa.
Planiranje morskog područja
Članak 70.
(1) Morsko područje planira se:
1. Državnim planom prostornog razvoja
2. Prostornim planom isključivoga gospodarskog pojasa Republike Hrvatske
3. prostornim planovima nacionalnih parkova i parkova prirode koji obuhvaćaju morsko područje
4. prostornim planovima županija koje obuhvaćaju morsko područje i prostornim planovima uređenja gradova, odnosno općina koje obuhvaćaju morsko područje
5. generalnim urbanističkim planovima i urbanističkim planovima uređenja koji obuhvaćaju morsko područje.
(2) Zahvati u prostoru i površine državnog značaja i područnog (regionalnog) značaja koji se mogu planirati na morskom području određuju se uredbom iz članka 79. stavka 2. ovoga Zakona, a zahvati u prostoru i površine koje se mogu planirati na morskom području prostornim planovima lokalne razine određuju se pravilnikom iz članka 79. stavka 3. ovoga Zakona.
Izrada i donošenje prostornih planova morskog područja
Članak 71.
(1) Prilikom izrade i donošenja prostornih planova koji obuhvaćaju morsko područje uzimaju se u obzir posebnosti morskog područja, namjena i načini korištenja morskog područja, značajne postojeće i buduće djelatnosti te njihov utjecaj na okoliš i sigurnost plovidbe, kao i prirodni resursi, vodeći računa o interakciji kopna i morskog područja te utjecajima klimatskih promjena.
(2) Prilikom izrade i donošenja prostornih planova koji obuhvaćaju morsko područje uzimaju se u obzir gospodarski, socijalni i okolišni aspekti radi osiguranja održivog razvitka i rasta pomorskog sektora, očuvanja ekosustava i promicanja uzajamnog prilagođavanja značajnih djelatnosti, namjena i načina korištenja morskog područja.
(3) Izrada i donošenje prostornih planova koji obuhvaćaju morsko područje treba doprinositi održivom razvoju turizma, pomorskog prijevoza, sektora ribarstva i marikulture, energetskog sektora na morskom području te očuvanju, zaštiti i poboljšanju stanja okoliša i prirode, uključujući otpornost na učinke klimatskih promjena, kao i zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije.
(4) U svrhu ostvarivanja ciljeva navedenih u stavcima 1., 2. i 3. ovoga članka, prostornim planovima koji obuhvaćaju morsko područje analizira se i utvrđuje prostorna i vremenska raspodjela postojećih i budućih značajnih djelatnosti, namjena i način korištenja morskog područja, pri čemu se uzima u obzir njihova interakcija.
Suradnja s drugim državama članicama Europske unije
Članak 72.
(1) Republika Hrvatska u svrhu osiguranja usklađenosti i koordinacije planiranja morskog područja, osim priobalnih voda, u podregiji Jadransko more surađuje s drugim državama članicama Europske unije u toj podregiji.
(2) Suradnja iz stavka 1. ovoga članka ne utječe na suverena prava i jurisdikciju Republike Hrvatske.
(3) Način suradnje iz stavka 1. ovoga članka određuje se odlukom o izradi Državnog plana prostornog razvoja, Prostornog plana isključivog gospodarskog pojasa Republike Hrvatske te ostalih prostornih planova čiji obuhvati na moru graniče sa morskim područjima susjednih država.
(4) Republika Hrvatska treba nastojati, kada je to moguće, u svojim djelovanjima koja se odnose na prostorno planiranje morskog područja, osim priobalnih voda, surađivati s državama u podregiji Jadransko more koje nisu članice Europske unije u skladu s međunarodnim pravom i konvencijama.
Dostava prostornih planova morskog područja
Članak 73.
(1) Zavod je dužan Europskoj komisiji dostaviti u elektroničkom obliku prostorne planove državne razine koji obuhvaćaju morsko područje, u roku od 90 dana od dana njihove objave, a sažetak o načinima suradnje iz članka 72. stavka 3. ovoga Zakona u roku od 90 dana od dana objave odluka o izradi tih planova.
(2) Zavodi za prostorno uređenje županija čiji teritorij obuhvaća morsko područje obvezuju se u provedbi ovoga Zakona dostavljati Europskoj komisiji u elektroničkom obliku kopije prostorne planove regionalne i lokalne razine koji obuhvaćaju morsko područje, u roku od 90 dana od dana njihove objave i sažetak načina suradnje iz članka 72. stavka 3. ovoga Zakona za te planove u roku od 90 dana od dana objave odluke o izradi plana.
5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA
5.1. STRATEGIJA PROSTORNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE
Značenje Strategije
Članak 74.
(1) Strategija prostornog razvoja Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Strategija) je temeljni državni dokument za usmjerenje razvoja u prostoru i dokument prostornog uređenja.
(2) Strategija u svrhu ostvarivanja ciljeva prostornog uređenja u skladu s ukupnim gospodarskim, društvenim i kulturnim razvojem, potrebama i mogućnostima, izraženim u temeljnim državnim razvojnim dokumentima (strategije, planovi, programi i sl.) koji se donose na temelju posebnih propisa, sukladno načelima prostornog uređenja, određuje dugoročne zadaće prostornog razvoja, strateška usmjerenja razvoja djelatnosti u prostoru, polazišta za koordinaciju njihovih razvojnih mjera u prostoru, kao i prijedlog prioriteta za ostvarivanje ciljeva prostornog uređenja te određuje osnovni sustav razvoja državne infrastrukture.
(3) Prostorni planovi, sektorske strategije, programi, planovi i drugi razvojni dokumenti pojedinih gospodarskih i upravnih područja i djelatnosti ne mogu biti u suprotnosti sa Strategijom.
(4) Mišljenje o sukladnosti pojedine sektorske strategije sa Strategijom daje Ministarstvo.
Sadržaj Strategije
Članak 75.
Strategija sadrži:
1. viziju prostornog razvoja države s ciljevima usklađenim s drugim nacionalnim razvojnim dokumentima i razvojnim ciljevima Europske unije u dugoročnom razdoblju
2. polazišta prostornog razvoja na temelju prirodnih, gospodarskih, društvenih, kulturnih te okolišnih uvjeta
3. osnovu i organizaciju prostornog razvoja sa smjernicama i prioritetima za postizanje ciljeva prostornog razvoja u funkciji zaštite prostora, očuvanja i unaprjeđenja okoliša
4. osnovni sustav razvoja državne infrastrukture
5. razvoj prostornih sustava sa smjernicama za prostorni razvoj na regionalnoj i lokalnoj razini, osobito za razvoj naselja, infrastrukture i zaštitu krajobraza i kulturnih dobara
6. mjere zaštite okoliša određene u skladu sa Strategijom održivog razvitka Republike Hrvatske.
Izrada, donošenje i objava Strategije
Članak 76.
(1) Ministarstvo izrađuje Strategiju.
(2) Strategiju donosi Hrvatski sabor.
(3) Strategija se objavljuje u »Narodnim novinama«.
5.2. PROSTORNI PLANOVI
5.2.1. OPĆE ODREDBE
Predmet prostornih planova
Članak 77.
(1) Prostornim planovima se u svrhu ostvarivanja ciljeva prostornog uređenja i sukladno načelima prostornog uređenja uređuje svrhovita organizacija, korištenje i namjena prostora te uvjeti za uređenje, unaprjeđenje i zaštitu prostora Republike Hrvatske, županija, gradova i općina.
(2) Prostorni planovi moraju sadržavati kvalitetna i održiva planska rješenja, uz obvezu sagledavanja postojećeg stanja u prostoru, a u postupku njihove izrade i donošenja prema ovom Zakonu osigurati kontinuitet prostornog uređenja, na način da važeći prostorni planovi predstavljaju programska polazišta za izradu novih prostorno-planskih dokumenata.
(3) Prostornim planovima propisuju se uvjeti za gradnju građevina i provedbu drugih zahvata u prostoru na određenoj razini i/ili lokaciji u skladu s kojima se izdaje akt za provedbu zahvata u prostoru (u daljnjem tekstu: uvjeti provedbe zahvata u prostoru), smjernice za izradu prostornih planova užih područja kada je to propisano ovim Zakonom i mjere za urbanu sanaciju, urbanu preobrazbu i urbanu komasaciju ako su potrebne.
(4) Uvjeti provedbe zahvata u prostoru propisuju se prostornim planom za sve zahvate u prostoru unutar obuhvata toga prostornog plana, osim na onim područjima za koja taj prostorni plan sukladno ovom Zakonu određuje smjernice za izradu prostornih planova užih područja.
(5) Mjere za urbanu sanaciju propisuju se za područja na kojima se pretežito nalaze zgrade ozakonjene na temelju posebnog zakona, za koja se propisuju svi uvjeti provedbe zahvata u prostoru prostornim planom sukladno ovom Zakonu.
(6) Mjere za urbanu preobrazbu propisuju se prostornim planom za izgrađena područje za koja se tim planom planira preobrazba i uvjeti provedbe tih zahvata u prostoru, sukladno ovom Zakonu.
Sadržaj prostornih planova
Članak 78.
(1) Prostorni plan je cjeloviti grafičko-tekstualni dokument koji sadrži odredbe za provedbu, kartografske prikaze i obrazloženje.
(2) Odredbama za provedbu prostornog plana propisuju se uvjeti za provedbu zahvata u prostoru, smjernice za izradu prostornih planova užih područja u slučajevima propisanim ovim Zakonom te mjere za urbanu sanaciju, preobrazbu i komasaciju gdje su potrebne.
(3) Kartografski prikazi prostornog plana sastoje se od tematskih karata i na njih vezanih tumača znakova (legendi) koji moraju biti usklađeni međusobno, kao i s odredbama za provedbu koje na njih upućuju.
(4) Obrazloženje prostornog plana sadrži polazišta (analizu) na temelju kojih se izrađuje prostorni plan, ciljeve prostornog uređenja koji se postižu prostornim planom i obrazloženje cjelovitog stručnog rješenja prostornog plana.
Pobliži sadržaj prostornih planova, uredba i pravilnik
Članak 79.
(1) U svrhu propisivanja uvjeta provedbe zahvata u prostoru prostorni planovi, ovisno o razini i obuhvatu, sadrže, odnosno propisuju prostorne pokazatelje, prostorne standarde, kartografske prikaze namjena prostora, površina, odnosno zemljišta, infrastrukturnih koridora, uvjete važne za provedbu prostornog plana, razinu uređenosti naselja, mjere zaštite okoliša, zahtjeve zaštite prirode, kulturne baštine i drugih zaštićenih vrijednosti, zone vrlo visokog, visokog, niskog i vrlo niskog rizika za rizike utvrdene prema procjeni rizika adekvatne razine te područja i točke pojava prirodnih i antropogenih prijetnji identificiranih procjenom rizika adekvatne razine, na temelju kojih se utvrđuju ograničenja i zabrana gradnje i planiraju mjere smanjenja rizika te druge potrebne tekstualne i grafičke dijelove kojima se propisuju uvjeti provedbe zahvata u prostoru, uvjeti i pravila u skladu s kojima se u provedbi zahvata u prostoru određuju lokacijski uvjeti.
(2) Zahvate u prostoru i površine državnog značaja i područnog (regionalnog) značaja koji se ne smatraju građenjem prema posebnim propisima koji uređuju gradnju, građevine državnog značaja i građevine područnog (regionalnog) značaja određuje Vlada uredbom.
(3) Pobliži sadržaj prostornih planova, zahvate u prostoru za koje se prostornim planovima obvezno propisuju uvjeti provedbe zahvata u prostoru, prostorne slojeve te njihov sadržaj i strukturu, način propisivanja uvjeta provedbe zahvata u prostoru, sadržaj namjena pojedinih zona i koridora koje se planiraju u prostornim planovima i namjena građevina koje se u njima mogu graditi, obvezne prostorne pokazatelje, obvezne prostorne standarde, pojmovnik prostornog uređenja, mjerila kartografskih prikaza prostornih planova, standard elaborata prostornih planova i elektronički standard prostornih planova propisuje, odnosno određuje ministar pravilnikom.
Mjere ublažavanja radi zaštite okoliša i prirode
Članak 80.
Mjere ublažavanja za provedbu zahvata i gradnju građevina na području određenom propisom kojim se uređuje zaštita okoliša i prirode, određuju se na temelju posebnih propisa u postupku izrade tog plana.
Mjere smanjenja rizika
Članak 81.
Za područje koje je procjenom rizika odgovarajuće razine okarakterizirano kao područje vrlo visokog ili visokog rizika, odnosno područja i točke pojava prirodnih i antropogenih prijetnji identificiranih procjenom rizika odgovarajuće razine, propisuju se strukturne i nestrukturne mjere smanjenja rizika od katastrofa za planiranje i provedbu zahvata, ograničenja i zabrane gradnje. Za područje koje je procjenom rizika odgovarajuće razine okarakterizirano kao područje niskog ili vrlo niskog rizika propisuju se smjernice i preporuke strukturnih i nestrukturnih mjera smanjenja rizika od katastrofa za planiranje i provedbu zahvata te ograničenja.
Pravna priroda prostornih planova
Članak 82.
(1) Prostorni planovi imaju snagu i pravnu prirodu podzakonskog propisa.
(2) Na prostornim planovima, njihovim nacrtima i planskim rješenjima ne mogu se stjecati autorska prava.
Oblik prostornih planova
Članak 83.
Prostorni planovi se izrađuju i donose u informacijskom sustavu prostornog uređenja putem modula ePlanovi i ePlanovi editor.
Razine prostornih planova
Članak 84.
(1) Prostorni planovi donose se na državnoj, područnoj (regionalnoj) i lokalnoj razini.
(2) Prostorni planovi državne razine su Državni plan prostornog razvoja i prostorni planovi područja posebnih obilježja.
(3) Prostorni planovi područne (regionalne) razine su prostorni plan županije i Prostorni plan Grada Zagreba.
(4) Prostorni planovi lokalne razine su prostorni plan uređenja grada odnosno općine, generalni urbanistički plan i urbanistički plan uređenja.
(5) Urbanistički plan uređenja može se donositi na državnoj, županijskoj i lokalnoj razini.
Usklađenost prostornih planova
Članak 85.
(1) Prostorni plan mora biti u skladu s ovim Zakonom i međunarodnim obvezama Republike Hrvatske koje se odnose na prostorno uređenje.
(2) Prostorni plan niže razine mora biti usklađen s prostornim planom više razine.
(3) Prostorni plan užega područja mora biti usklađen s prostornim planom širega područja iste razine.
(4) Prostorni planovi iste razine moraju biti međusobno usklađeni.
Postupak osiguravanja usklađenosti
Članak 86.
(1) Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dužne su osigurati međusobnu usklađenost prostornih planova sukladno članku 85. ovoga Zakona.
(2) Ako Ministarstvo utvrdi neusklađenost prostornih planova prema članku 85. stavcima 1., 2., 3. i 4. ovoga Zakona, naredit će rješenjem nadležnoj jedinici lokalne ili područne (regionalne) samouprave otklanjanje neusklađenosti u roku od 90 dana.
(3)Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dužne su od zaprimanja rješenja Ministarstva odnosno od objave presude iz stavka 1. ovoga članka u roku od 90 dana donijeti izmjene i dopune neusklađenih prostornih planova u svrhu usklađivanja istih.
(4) Ako jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, nakon dobivenog rješenja ili presude iz stavka 1. ovoga članka ne postupi na način propisan u stavku 3. ovoga članka odnosno ako ne ispravi neusklađenost u roku propisanom rješenjem iz stavka 2. ovoga članka, Ministarstvo će takav neusklađeni prostorni plan obustaviti od primjene, a prilikom izdavanja akata za provedbu zahvata u prostoru primijeniti će se odredbe ovoga Zakona i odredbe plana više razine odnosno šireg područja.
(5) Nakon donesene odluke o obustavi od primjene, Ministarstvo će u roku od 30 dana od donošenja odluke o obustavi podnijeti zahtjev Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske za ocjenu zakonitosti prostornog plana ili njegove pojedine odredbe koja nije u skladu s člankom 85. ovoga Zakona.
Financiranje
Članak 87.
(1) Sredstva za izradu stručnih podloga određenih u Izvješću o stanju u prostoru i prostornog plana koji donosi Hrvatski sabor, osiguravaju se u državnom proračunu Republike Hrvatske, a prostornog plana koji donosi Vlada u državnom proračunu Republike Hrvatske i iz drugih izvora sukladno ovom Zakonu.
(2) Sredstva za izradu prostornog plana koji donosi predstavničko tijelo jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave osiguravaju se iz sredstava državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave te iz drugih izvora sukladno zakonu.
(3) Sredstva za izradu urbanističkog i infrastrukturnog projekta državne razine osiguravaju se iz sredstava državnog proračuna, sredstva za izradu infrastrukturnog projekta regionalne razine iz proračuna područne (regionalne) samouprave, a sredstva za izradu urbanističkog projekta lokalne razine iz proračuna jedinica lokalne samouprave, te iz drugih izvora sukladno zakonu.
Dostupnost prostornih planova
Članak 88.
(1) Prostorni planovi moraju biti dostupni na uvid javnosti, osim u dijelu sadržaja koji je prema posebnom zakonu povjerljive naravi.
(2) Dostupnost javnosti prostornog plana tijekom njegove izrade, donošenja i važenja osigurava se putem informacijskog sustava prostornog uređenja u skladu sa stavkom 1. ovoga članka.
5.2.2. URBANISTIČKI I ARHITEKTONSKI NATJEČAJI
Urbanistički natječaji
Članak 89.
(1) Stručna rješenja za izradu prostornog plana lokalne razine mogu se pribaviti putem javnog urbanističkog natječaja koji predstavlja stručnu podlogu za izradu plana.
(2) Za urbanistički plan uređenja na području pomorskog dobra, osim lučkog područja, obvezno se provodi javni urbanistički natječaj u svrhu postizanja ciljeva zaštite i uređenja pomorskog dobra prema ovom Zakonu.
(3) Postupak i način provedbe javnog urbanističkog natječaja propisuje ministar pravilnikom.
Arhitektonski natječaji
Članak 90.
(1) Odredbama za provedbu prostornog plana lokalne razine propisuje se, po potrebi, obveza provedbe javnog arhitektonskog natječaja za odabir idejnog rješenja oblikovanja zgrade ili drugog zahvata u prostoru (u daljnjem tekstu: javni arhitektonski natječaj) javne i društvene namjene na zemljištu u vlasništvu jedinice lokalne samouprave i/ili drugog zahvata u prostoru od osobite važnosti za krajobraz određen tim prostornim planom.
(2) Javni arhitektonski natječaj ne mora se provoditi za građevine nacionalne kritične infrastrukture te za građevine sigurnosno-obavještajnog sustava.
(3) Idejno rješenje iz stavka 1. ovoga članka mora biti u skladu s programom natječaja, prostornim planom i zahtjevima podnositelja prijedloga za provedbu javnog arhitektonskog natječaja koji su u skladu s prostornim planom.
(4) Oblikovanje zgrade ili drugog zahvata u prostoru za koji je proveden javni arhitektonski natječaj projektira se idejnim projektom i/ili glavnim projektom u skladu s odabranim idejnim rješenjem.
Postupak javnog arhitektonskog natječaja
Članak 91.
(1) Javni arhitektonski natječaj provodi se po prijedlogu osobe koja ima pravni interes za izdavanje građevinske dozvole.
(2) Uz prijedlog iz stavka 1. ovoga članka predlagatelj prilaže nadležnom upravnom tijelu:
1. dokaz pravnog interesa za izdavanje građevinske dozvole
2. program natječaja izrađen prema zahtjevima predlagatelja i u skladu s prostornim planom u pogledu namjeravanog zahvata u prostoru, izrađen po ovlaštenom arhitektu odnosno ovlaštenom inženjeru građevinarstva.
(3) Postupak javnog arhitektonskog natječaja provodi povjerenstvo koje za svoje područje osniva te njegova predsjednika i članove imenuje i razrješava predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave na vrijeme od dvije godine.
(4) Povjerenstvo mora raspisati natječaj u roku od 60 dana od dana zaprimanja urednog zahtjeva.
(5) Predsjednik i jedan član povjerenstva imenuju se iz reda članova predstavničkog tijela, jedan član iz reda službenika stručnog upravnog tijela i dva člana iz reda ovlaštenih arhitekata. Za predsjednika i članove povjerenstva ne mogu se birati iste osobe više od dva puta.
(6) Administrativno-tehničke poslove provedbe javnog arhitektonskog natječaja obavlja stručno upravno tijelo.
(7) Predsjedniku i članovima povjerenstva pripada naknada za rad u povjerenstvu.
(8) Sredstva za provedbu javnog arhitektonskog natječaja i rad povjerenstva osiguravaju se iz sredstava proračuna jedinica lokalne samouprave i troškove provedbe istog ne može snositi podnositelj prijedloga za provedbu tog natječaja.
Idejno rješenje
Članak 92.
(1) Rok za izradu idejnih rješenja za javni arhitektonski natječaj određuje povjerenstvo, a iznosi najmanje 60, a najviše 120 dana od raspisivanja javnog natječaja.
(2) Odabir idejnog rješenja donosi povjerenstvo u roku od 60 dana od isteka roka iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Smatra se da obveze provedbe javnog arhitektonskog natječaja nema ako povjerenstvo ne raspiše natječaj u roku iz članka 91. stavka 4. ovoga Zakona ili ako ne odabere idejno rješenje u roku iz stavka 2. ovoga članka.
(4) U slučaju da su ispunjeni uvjeti iz stavka 3. ovoga članka, oblikovanje zgrade ili drugog zahvata u prostoru projektira se idejnim projektom i/ili glavnim projektom u skladu s prostornim planom, o čemu nadležno upravno tijelo obavještava predlagatelja natječaja u roku od osam dana od nastupa okolnosti iz stavka 3. ovoga članka.
(5) Uvjete i način provedbe javnog arhitektonskog natječaja, rad povjerenstva i iznos naknade za rad predsjednika i članova povjerenstva propisuje ministar pravilnikom.
5.2.3. PROSTORNI PLANOVI DRŽAVNE RAZINE
Državni plan prostornog razvoja
Članak 93.
(1) Državni plan prostornog razvoja je strateški prostorni plan kojim se usmjerava prostorni razvoj cjelokupnog teritorija Republike Hrvatske.
(2) Državni plan prostornog razvoja može se donijeti za područje pojedine županije odnosno Grada Zagreba ili kao provedbeni plan za jednu ili više građevina i/ili prostornih cjelina državnog značaja.
(3) Odlukom o izradi Državnog plana prostornog razvoja može se za stručnog izrađivača dijela Državnog plana prostornog razvoja iz stavka 2. ovoga članka odrediti županijski zavod za prostorno uređenje za područje pojedine županije odnosno Grada Zagreba.
(4) Izrada prostornih planova državne razine i izdavanje akata za njihovu provedbu su poslovi od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku.
Sadržaj Državnog plana prostornog razvoja
Članak 94.
(1) Državnim planom prostornog razvoja utvrđuju se mjere i aktivnosti za provođenje Strategije.
(2) Državni plan prostornog razvoja sadrži osnovne ciljeve razvoja u prostoru, kriterije i smjernice za uređenje prostornih i drugih cjelina, prijedlog prioriteta za ostvarivanje ciljeva prostornog uređenja, te na temelju prirodnih, gospodarskih, društvenih i kulturnih polazišta odreduje osnovu za organizaciju, zaštitu, korištenje i namjenu prostora, zaštitu i unapređenje okoliša, sustav središnjih naselja, i sustav razvojne državne infrastrukture.
(3) Državni plan prostornog razvoja određuje:
1. osobito vrijedno zemljište namijenjeno poljoprivredi
2. zemljište namijenjeno šumi i šumsko zemljište državnog značaja
3. koridore infrastrukture državnog značaja i njihov spoj s koridorima infrastrukture županijskog i lokalnog značaja
4. zone namijenjene istraživanju i eksploataciji mineralnih sirovina
5. zone namijenjene eksploataciji ugljikovodika, geotermalne vode, podzemnom skladištenju plina
6. područja posebne namjene
7. izdvojena građevinska područja izvan naselja za gospodarsku i javnu namjenu državnog značaja
8. površine drugih namjena državnog značaja određene uredbom iz članka 79. stavka 2. ovoga Zakona.
9. smjernice za izradu urbanističkih planova uređenja državnog značaja
10. smjernice za izradu urbanističkih i infrastrukturnih projekata državnog značaja
Prostorni plan područja posebnih obilježja
Članak 95.
(1) Prostorni planovi područja posebnih obilježja su strateški i provedbeni planovi, i to: Prostorni plan isključivoga gospodarskog pojasa Republike Hrvatske, prostorni plan nacionalnog parka, prostorni plan parka prirode i prostorni plan područja posebnih obilježja određen Državnim planom prostornog razvoja.
(2) Prostorni plan područja posebnih obilježja se izrađuje i donosi ovisno o posebnostima prirodnih, kulturno-povijesnih, gospodarskih i/ili drugih obilježja, odnosno zahtjeva određenog prostora.
Sadržaj prostornog plana područja posebnih obilježja
Članak 96.
(1) Prostorni plan područja posebnih obilježja određuje organizaciju prostora i razrađuje ciljeve prostornog uređenja područja posebnih obilježja zaštitu, namjenu i uvjete korištenja prostora, vrste aktivnosti u prostoru i mjere zaštite za iste.
(2) Prostorni plan područja posebnih obilježja propisuje:
1. mjere za unaprjeđenje i zaštitu prirode, okoliša, kulturnih dobara i drugih vrijednosti područja
2. uvjete provedbe svih zahvata u prostoru planiranih na području za koje se ne donosi urbanistički plan uređenja
3. smjernice za izradu urbanističkih planova uređenja
(3) Prostorni plan područja posebnih obilježja određuje:
1. temeljnu organizaciju i razgraničenje prostora područja prema namjeni, uključujući i građevinsko područje naselja i izdvojeni dio građevinskog područja naselja ako takvo postoji
2. razmještaj funkcija od važnosti za upravljanje područjem, sustav javne i druge infrastrukture i građevina javne i društvene namjene ako takvih ima
3. mjere korištenja, uređenja i zaštite tog područja s prioritetnim aktivnostima
4. mjere za unapređenje i zaštitu okoliša i prirode, kulturnih, krajobraznih i drugih vrijednosti okoliša, mjere prilagodbe i jačanja otpornosti na klimatske promjene i mjere za zaštitu i očuvanje drugih vrijednosti područja.
Urbanistički plan uređenja državnog značaja
Članak 97.
(1) Urbanistički plan uređenja državnog značaja donosi se obvezno za područje određeno Državnim planom prostornog razvoja.
(2) Urbanistički plan uređenja državnog značaja propisuje uvjete provedbe svih zahvata u prostoru unutar svog obuhvata.
(3) U svrhu propisivanja uvjeta iz stavka 2. ovoga članka, urbanistički plan uređenja državnog značaja sadrži sve potrebne elemente urbanističkog plana uređenja navedene u članku 107. stavku 2. ovoga Zakona.
Prostorni plan županije i Prostorni plan Grada Zagreba
Članak 98.
(1) Prostorni plan županije i Prostorni plan Grada Zagreba donosi se obvezno za područje županije, odnosno Grada Zagreba.
(2) Prostorni plan županije odnosno Prostorni plan Grada Zagreba, kao i njihove izmjene i dopune, mogu se donositi istovremeno s Državnim planom prostornog razvoja na području te županije, odnosno Grada Zagreba.
Sadržaj prostornog plana županije
Članak 99.
(1) Prostorni plan županije sastoji se od strateškog i provedbenog dijela.
(2) Strateški dio prostornog plana županije, u svrhu ostvarivanja ciljeva prostornog uređenja vezano za gospodarski, društveni i kulturni razvoj, potreba i mogućnosti izraženim u temeljnim državnim razvojnim dokumentima (strategije, planovi, programi i sl.), a sukladno načelima prostornog uređenja, osobito određuje:
1. dugoročne ciljeve prostornog razvoja županije,
2. osnovu sustava središnjih naselja regionalnog značaja,
3. planiranje i razvoj mreže obrazovnih, zdravstvenih, socijalnih i kulturnih ustanova
4. osnovu sustava prometne infrastrukture županijskog značaja
5. strateška usmjerenja i strukturu razvoja gospodarskih djelatnosti u prostoru uzimajući u održivost prirode, okoliša i cjelokupnog prostora županije.
(3) Provedbeni dio prostornog plana županije izrađuje se sukladno ciljevima definiranim strateškim dijelom te detaljnije razrađuje i određuje osobito:
1. zahvate u prostoru i izdvojena građevinska područja izvan naselja županijskog značaja te površine svih namjena područnog (regionalnog) značaja (šume, poljoprivredno tlo, vode, zaštićena područja prema posebnom propisu kojim se uređuje zaštita prirode)
2. površine i zahvate u prostoru županijskog značaja određene uredbom iz članka 79. stavka 2 ovoga Zakona
3. uvjete provedbe zahvata u prostoru područnog (regionalnog) značaja
4. uvjete provedbe zahvata u prostoru područnog (regionalnog) značaja koji se prema posebnim propisima koji uređuju gradnju ne smatraju građenjem
5. smjernice za izradu urbanističkih planova uređenja županijskog značaja unutar građevinskog područja.
Sadržaj Prostornog plana Grada Zagreba
Članak 100.
(1) Na sadržaj Prostornog plana Grada Zagreba odgovarajuće se primjenjuju odredbe članka 99. ovoga Zakona.
(2) Prostorni plan Grada Zagreba osobito određuje:
1. osnovnu namjenu površina s podjelom na građevinska područja naselja, izdvojene dijelove građevinskih područja naselja, izdvojena građevinska područja izvan naselja, te površine poljoprivredne, šumske, vodne i infrastrukturne namjene izvan naselja
2. koridore infrastrukture značajne za Grad Zagreb
3. obuhvat generalnog urbanističkog plana
4. obuhvat urbanističkih planova uređenja izvan obuhvata generalnog urbanističkog plana
(3) Prostorni plan Grada Zagreba propisuje:
1. uvjete provedbe svih zahvata u prostoru izvan građevinskog područja, osim onih državnog značaja
2. uvjete provedbe zahvata u prostoru područnog (regionalnog) značaja koji se prema posebnim propisima koji uređuju gradnju ne smatraju građenjem
3. uvjete provedbe svih zahvata u prostoru izvan građevinskog područja, osim onih državnog značaja
4. uvjete provedbe svih zahvata u prostoru unutar građevinskih područja, osim za područja za koja se prema ovom Zakonu donosi generalni urbanistički plan ili urbanistički plan uređenja
5. smjernice za izradu generalnog urbanističkog plana
6. smjernice za izradu urbanističkih planova uređenja izvan obuhvata generalnog urbanističkog plana.
Urbanistički plan uređenja županijskog značaja
Članak 101.
(1) Urbanistički plan uređenja županijskog značaja donosi se obvezno za područje određeno Prostornim planom županije.
(2) Urbanistički plan uređenja županijskog značaja propisuje uvjete provedbe svih zahvata u prostoru unutar svog obuhvata.
(3) U svrhu propisivanja uvjeta iz stavka 2. ovoga članka, urbanistički plan uređenja županijskog značaja, uz ostale propisane dijelove, obvezno sadrži sve potrebne elemente urbanističkog plana uređenja navedene u članku 107. stavku 2. ovoga Zakona.
5.2.5. PROSTORNI PLANOVI LOKALNE RAZINE
Prostorni plan uređenja grada, odnosno općine
Članak 102.
(1) Prostorni plan uređenja grada, odnosno općine određuje usmjerenja za razvoj djelatnosti i namjenu površina te propisuje uvjete za održivi i uravnoteženi razvoj na području grada, odnosno općine.
(2) Prostorni plan uređenja grada, odnosno općine donosi se obvezno za područje grada, odnosno općine.
Sadržaj prostornog plana uređenja grada, odnosno općine
Članak 103.
(1) Prostorni plan uređenja grada, odnosno općine obvezno određuje:
1. podjelu prostora grada, odnosno općine na građevinska područja naselja, izdvojene dijelove građevinskih područja naselja, izdvojena građevinska područja izvan naselja, te na površine poljoprivredne, šumske, vodne i infrastrukturne namjene izvan naselja
2. osnovnu namjenu površina unutar građevinskih područja, osim unutar obuhvata generalnog urbanističkog plana i urbanističkog plana uređenja
3. prometnu mrežu s karakterističnim presjecima prometnica od značaja za grad odnosno općinu, osim unutar obuhvata generalnog urbanističkog plana i urbanističkog plana uređenja
4. infrastrukturne koridore, površine i objekte od značaja za grad odnosno općinu, uključujući i elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i s njome povezanu opremu te baterijska postrojenja, osim unutar obuhvata generalnog urbanističkog plana
5. građevine iz sustava gospodarenja otpadom na području grada, odnosno općine i odlagališta viškova iskopa koje predstavljaju mineralnu sirovinu
6. zaštićene dijelove okoliša, prirode, krajobraza te kulturno-povijesne baštine na području grada odnosno općine i zelenu infrastrukturu
7. obuhvat generalnog urbanističkog plana za središnje naselje velikog grada
8. obuhvate urbanističkih planova uređenja sukladno ovom Zakonu, osim unutar obuhvata generalnog urbanističkog plana.
(2) Prostorni plan uređenja grada, odnosno općine obvezno propisuje:
1. uvjete provedbe svih zahvata u prostoru unutar građevinskih područja, osim unutar obuhvata generalnog urbanističkog plana i urbanističkog plana uređenja
2. uvjete provedbe svih zahvata u prostoru izvan građevinskog područja, osim zahvata državnog i županijskog značaja
3. uvjete provedbe za infrastrukturne zahvate značajne za grad, odnosno općinu
4. mjere zaštite okoliša te očuvanje prirodnih, krajobraznih i kulturno-povijesnih vrijednosti na području grada odnosno općine
5. smjernice za izradu generalnog urbanističkog plana za središnje naselje velikog grada
6. smjernice za izradu urbanističkih planova uređenja te prijelazne mjere provedbe zahvata u prostoru do donošenja istih.
(3) Prostorni plan uređenja grada, odnosno općine može za područja za koja se prema ovom Zakonu obvezno donosi urbanistički plan uređenja propisivati uvjete provedbe zahvata u prostoru s detaljnošću propisanom za urbanistički plan uređenja, osim za područja koja su planirana za urbanu komasaciju.
Generalni urbanistički plan
Članak 104.
(1) Generalni urbanistički plan daje osnovu za razvoj i uređenje velikog grada, korištenje i namjenu površina, razmještaj djelatnosti u gradskom prostoru, te uvjete za očuvanje i unapređenje kvalitete urbanog prostora i kulturno-povijesnih vrijednosti koje čine identitet tog grada.
(2) Generalni urbanistički plan se donosi isključivo za građevinsko područje središnjeg naselja velikog grada.
(3) Unutar obuhvata generalnog urbanističkog plana ne planiraju se površine izvan građevinskih područja naselja.
Sadržaj generalnog urbanističkog plana
Članak 105.
(1) Generalni urbanistički plan određuje:
1. namjenu površina te načine korištenja prostora unutar svog obuhvata
2. prometnu i infrastrukturnu mrežu s karakterističnim presjecima prometnica od značaja za grad te načine njihovog povezivanja na infrastrukturu državne i područne (regionalne) razine
3. građevine, površine i prostore javnog, društvenog, gospodarskog, kulturnog, povijesnog, rekreacijskog i drugog značaja za razvoj grada i očuvanje njegova identiteta
4. obuhvat urbanističkih planova uređenja sukladno ovom Zakonu.
(2) Generalni urbanistički plan propisuje:
1. uvjete provedbe svih zahvata u prostoru unutar svog obuhvata, osim za dijelove za koje se donose urbanistički planovi uređenja sukladno ovom Zakonu
2. mjere zaštite i unapređenja okoliša, zelene infrastrukture, prirodne i kulturno-povijesne baštine na području velikog grada
3. smjernice za izradu urbanističkih planova uređenja te prijelazne mjere provedbe zahvata u prostoru do donošenja istih.
(3) Generalni urbanistički plan može za područja za koja se prema ovom Zakonu obvezno donosi urbanistički plan uređenja propisivati uvjete provedbe zahvata u prostoru s detaljnošću propisanom za urbanistički plan uređenja, osim za područja koja su planirana za urbanu komasaciju.
Urbanistički plan uređenja
Članak 106.
(1) Urbanistički plan uređenja detaljno određuje prostorni razvoj, funkcionalna rješenja i uvjete oblikovanja pojedinih prostornih cjelina koje nisu s dovoljnom detaljnošću obrađene u prostornim planovima šireg područja.
(2) Urbanistički plan uređenja donosi se obvezno za:
1. dijelove građevinskih područja koji nisu izgrađeni i opremljeni osnovnom infrastrukturom
2. postojeće i izgrađene dijelove građevinskih područja za koje se planira urbana preobrazba i/ili urbana sanacija
3. dijelove građevinskih područja koja predstavljaju kulturno povijesne cjeline upisane u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske
4. dijelove građevinskih područja koji se nalaze na području pomorskog dobra
5. dijelove građevinskih područja na kojima se planira provesti urbana komasacija.
(3) Do donošenja urbanističkog plana uređenja iz stavka 2. točke 1. ovoga članka, ne može se izdati lokacijska dozvola i građevinska dozvola za građenje nove građevine na tom području.
(4) Do donošenja urbanističkog plana uređenja iz stavka 2. točaka 2., 3., 4. i 5. ovoga članka, zahvati u prostoru na tom području provode se na temelju prijelaznih mjera iz prostornog plana šireg područja, kojima se propisuju uvjeti rekonstrukcije postojećih građevina i građenja nove građevine na mjestu ili u neposrednoj blizini mjesta prethodno uklonjene postojeće građevine unutar iste građevne čestice, a kojom se bitno ne mijenja namjena, izgled, veličina i utjecaj na okoliš dotadašnje građevine.
(5) Izrada urbanističkog plana uređenja nije obvezna za područja iz stavka 2. točaka 1., 2., 3. i 4. ovoga članka, za koja su prostornim planom šireg područja propisani uvjeti provedbe zahvata u prostoru s detaljnošću propisanom za urbanistički plan uređenja.
(6) Urbanistički plan uređenja ne može se planirati samo za jedan zahvat u prostoru s jednom primarnom namjenom površina.
Sadržaj urbanističkog plana uređenja
Članak 107.
(1) Urbanistički plan uređenja propisuje uvjete provedbe svih zahvata u prostoru unutar svoga obuhvata.
(2) U svrhu propisivanja uvjeta iz stavka 1. ovoga članka, a ovisno o području za koje se donosi, urbanistički plan uređenja osobito određuje:
1. detaljnu podjelu područja na posebne prostorne cjeline ovisno o njihovoj namjeni i načinu korištenja
2. prikaz građevnih čestica planiranih za građenje, odnosno uređenje površina javne namjene
3. obvezni građevni i regulacijski pravac, površine za smještaj građevina u prostoru, njihove maksimalne gabarite i volumene, a po potrebi i 3D prikaze planirane izgradnje
4. javnu prometnu i infrastrukturnu mrežu, uključujući i karakteristične presjeke prometnica, javna parkirališta, javne garaže, stajališta za javni prijevoz, pješačke i biciklističke staze, građevine i objekte komunalne infrastrukture i sl.
5. prikaz zelene infrastrukture s podjelom na javne zelene površine, obvezni udio zelenila na privatnim česticama te elemente zelene arhitekture na pojedinim građevinama
6. prikaz zaštićenih kulturno-povijesnih cjelina i građevina te načine i uvjete interpolacije novih građevina unutar postojećih izgrađenih struktura
7. područja planirana za urbanu preobrazbu i/ili sanaciju te načine rekonstrukcije i nove gradnje s ciljem povećanja kvalitete prostora
8. područja planirana za urbanu komasaciju
9. dinamiku realizacije i provođenja zahvata u prostoru, a po potrebi i etapa i/ili faza gradnje pojedinih građevnih cjelina
10. ostale elemente potrebne za utvrđivanje detaljnih uvjeta gradnje građevina i uređenja prostora.
5.2.6. POSTUPAK IZRADE I DONOŠENJA PROSTORNIH PLANOVA
Nositelj izrade i koordinator izrade prostornog plana
Članak 108.
(1) Nositelj izrade prostornog plana (u daljnjem tekstu: nositelj izrade) obavlja administrativne poslove i vodi dokumentaciju u postupku izrade i donošenja prostornog plana, provodi stručnu i javnu raspravu te priprema konačni prijedlog plana za donošenje sukladno ovom Zakonu.
(2) Nositelj izrade prostornog plana državne razine je Ministarstvo, prostornog plana područne (regionalne) razine stručno upravno tijelo županije, odnosno Grada Zagreba, a prostornog plana lokalne razine stručno upravno tijelo jedinice lokalne samouprave.
(3) Nositelj izrade prostornog plana može kao koordinatora izrade prostornog plana imenovati Zavod, zavod za prostorno uređenje županije, odnosno Grada Zagreba ili zavod za prostorno uređenje velikog grada, kojem se u tom svojstvu povjerava obavljanje jednog ili više poslova iz stavka 1. ovoga članka. Koordinator izrade ne može ujedno biti i stručni izrađivač prostornog plana.
Stručni izrađivač i odgovorni voditelj izrade prostornog plana
Članak 109.
(1) Stručni izrađivač prostornog plana izrađuje stručno rješenje prostornog plana te surađuje s nositeljem izrade u stručnim poslovima izrade i donošenja prostornog plana.
(2) Stručni izrađivači prostornih planova su Zavod, zavod za prostorno uređenje županije, odnosno Grada Zagreba, zavod za prostorno uređenje grada i pravne osobe koje imaju suglasnost ovog Ministarstva za obavljanje poslova prostornog uređenja.
(3) Stručni izrađivač prostornog plana prije početka njegove izrade obvezno imenuje odgovornog voditelja izrade prostornog plana (u daljnjem tekstu: odgovorni voditelj).
(4) Odgovorni voditelj je službenik zavoda ili zaposlenik pravne osobe iz stavka 2. ovoga članka, s najmanje pet godina radnog staža na poslovima prostornog uređenja.
Odgovorni voditelj i stručnjaci odgovarajućih struka
Članak 110.
(1) Odgovorni voditelj je odgovoran da je nacrt prijedloga prostornog plana, odnosno nacrt konačnog prijedloga prostornog plana izrađen u skladu s ovim Zakonom i posebnim propisima te da su određene dijelove, odnosno sadržaj tog plana izradili stručnjaci odgovarajućih struka.
(2) Stručnjaci odgovarajućih struka su osobe koje prema posebnom propisu mogu obavljati poslove prostornog uređenja u svojstvu suradnika.
(3) Osoba koja sudjeluje u davanju zahtjeva za izradu prostornog plana, mišljenja ili suglasnosti na prijedlog ili konačni prijedlog tog dokumenta ne smije u svojstvu stručnjaka odgovarajuće struke sudjelovati u izradi nacrta prijedloga i nacrta konačnog prijedloga tog dokumenta.
Nezakonitosti u izradi prostornog plana
Članak 111.
(1) Odgovorni voditelj je dužan pisanim putem upozoriti nositelja izrade prostornog plana i Ministarstvo o zahtjevu, traženju ili prijedlogu nositelja izrade prostornog plana postavljenom prilikom izrade prostornog plana koji je protivan ovom Zakonu ili drugom propisu te zastati s izradom tog plana do očitovanja Ministarstva.
(2) Prije otklanjanja nezakonitosti u izradi prostornog plana utvrđenom očitovanjem Ministarstva ne može se dati mišljenje niti suglasnost koji se daju na temelju ovoga Zakona.
Iniciranje izrade prostornog plana
Članak 112.
(1) Izradu prostornog plana lokalne odnosno područne (regionalne) razine, kao i njegovih izmjena i dopuna može inicirati svatko.
(2) Javnopravna tijela dužna su jednom godišnje, na početku svake godine do kraja veljače, jedinici lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave dostaviti prijedloge i zahtjeve unutar svoje nadležnosti o potrebi izrade prostornih planova, odnosno njihovih izmjena i dopuna, na području te jedinice lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave.
(3) Župan, gradonačelnik odnosno općinski načelnik dužan je najmanje jednom u kalendarskoj godini izvijestiti predstavničko tijelo jedinice lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave o zaključcima stručne analize zaprimljenih inicijativa iz stavka 1. ovoga članka, kao i prijedloga javnopravnih tijela iz stavka 2. ovoga članka, u svrhu utvrđivanja osnovanosti pokretanja postupka za izradu i donošenje prostornog plana odnosno njegovih izmjena i dopuna.
Strateška procjena utjecaja na okoliš
Članak 113.
(1) Strateška procjena utjecaja na okoliš prema propisima kojima se uređuje zaštita okoliša(u daljnjem tekstu: strateška procjena) obvezno se provodi za Državni plan prostornog razvoja, prostorni plan područja posebnih obilježja, prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba, prostorni plan uređenja grada odnosno općine.
(2) Stratešku procjenu nije potrebno provoditi za prostorne planove užeg područja ako je ista provedena za prostorni plan šireg područja.
(3) Stratešku procjenu nije potrebno provoditi za izmjene i dopune prostornog plana kojima se ne planiraju nove namjene unutar obuhvata tog prostornog plana.
Odluka o izradi prostornog plana
Članak 114.
(1) Izrada prostornog plana započinje donošenjem odluke o izradi prostornog plana.
(2) Odluku o izradi prostornog plana državne razine donosi ministar, odluku o izradi prostornog plana područne (regionalne) razine donosi župan odnosno gradonačelnik Grada Zagreba, a odluku o izradi prostornog plana lokalne razine gradonačelnik odnosno općinski načelnik.
(3) Odluka o izradi prostornog plana objavljuje se u službenom glasilu, na mrežnim stranicama nositelja izrade te na mrežnim stranicama Ministarstva.
(4) Postupak izrade i donošenja prostornog plana kroz sve faze izrade i donošenja prostornog plana određenih ovim Zakonom vodi se u elektroničkom sustavu ePlanovi.
(5) Odluka o izradi prostornog plana može se mijenjati i/ili dopunjavati te stavljati izvan snage, što se objavljuje na način propisan u stavku 3. ovoga članka.
Sadržaj odluke o izradi prostornog plana
Članak 115.
(1) Sadržaj odluke o izradi prostornog plana, ovisno o vrsti prostornog plana i postupku njegove izrade (izrada novog plana, njegovih izmjena i/ili dopuna, odnosno zasebno stavljanje izvan snage) odredit će se pravilnikom iz članka 79. stavka 3. ovoga Zakona.
(2) Obuhvat urbanističkog plana uređenja određen odlukom o izradi može se u postupku izrade i donošenja nacrta prijedloga tog plana korigirati do 10% svoje površine, ako se utvrdi da će se na taj način ostvariti smislenija i funkcionalnija prostorna cjelina na području za koje se takav plan donosi.
(3) Postupak izrade i donošenja izmjena i dopuna prostornog plana užeg područja i s time povezanih izmjena i dopuna prostornog plana šireg područja mogu se provoditi istodobno, pri čemu se donose vezane odluke o izradi izmjena i dopuna ta dva prostorna plana.
Objava i dostava odluke o izradi prostornog plana
Članak 116.
(1) Nositelj izrade po objavi odluke o izradi prostornog plana obavještava javnost o izradi prostornog plana na mrežnoj stranici nositelja izrade, mrežnoj stranici Ministarstva i putem informacijskog sustava prostornog uređenja.
(2) Nositelj izrade prostornog plana je dužan odluku o izradi prostornog plana nakon objave dostaviti elektroničkim putem javnopravnim tijelima te drugim tijelima određenim odlukom o izradi, s pozivom da mu u roku određenim odlukom o izradi dostave svoje zahtjeve za izradu prostornog plana.
Zahtjevi javnopravnih tijela za izradu prostornog plana
Članak 117.
(1) Javnopravno tijelo mora u zahtjevima za izradu prostornog plana navesti odredbe propisa, sektorskih strategija, planova, studija i drugih dokumenata propisanih posebnim zakonima na kojima se temelje zahtjevi. Ako to nije učinjeno, nositelj izrade takve zahtjeve nije dužan uzeti u obzir, ali je to dužan posebno obrazložiti.
(2) Javnopravno tijelo ne može zahtjevima za izradu prostornog plana postavljati uvjete kojima bi se mijenjali sadržaj, ciljevi i/ili programska polazišta za izradu prostornog plana određeni odlukom o izradi prostornog plana.
(3) Javnopravno tijelo je dužno nositelju izrade na njegov zahtjev dostaviti i sve raspoložive podatke i drugu dokumentaciju iz svojega djelokruga koji su potrebni za izradu prostornog plana, a koji nisu sadržani u informacijskom sustavu.
(4) Ako se prostorni plan radi za područje na kojem se preklapaju nadležnosti više ustrojstvenih jedinica nadležnog javnopravnog tijela, zahtjevi za izradu prostornog plana se dostavljaju objedinjeno.
(5) Javnopravno tijelo nema pravo na naknadu za dostavljene zahtjeve, podatke i drugu dokumentaciju potrebnu za izradu prostornog plana.
(6) Ako javnopravno tijelo ne dostavi svoje zahtjeve za izradu prostornog plana nositelju izrade u roku navedenom u odluci o izradi tog prostornog plana, smatra se da takvih zahtjeva nema. U tom slučaju moraju se u izradi i donošenju prostornog plana poštivati uvjeti koje za sadržaj prostornog plana određuju odgovarajući važeći propisi i dokumenti.
Stručna rasprava
Članak 118.
(1) U svrhu pribavljanja zahtjeva, smjernica i preporuka značajnih za razvoj, uređenje i oblikovanje prostora te usuglašavanja javnih, privatnih, gospodarskih i ostalih interesa u stručnom rješenju prostornog plana, u tijeku izrade nacrta prijedloga prostornog plana provodi se jedna ili više stručnih rasprava.
(2) Stručna rasprava obvezno se provodi za Državni plan prostornog razvoja, prostorni plan područja posebnih obilježja, prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba i prostorni plan uređenja grada odnosno općine, a za ostale prostorne planove ako se tako odredi odlukom o izradi istih.
(3) Stručna rasprava ne provodi se prilikom izmjena i/ili dopuna prostornog plana kojima se u bitnome ne mijenja stručno rješenje tog prostornog plana.
Poziv na stručnu raspravu
Članak 119.
(1) Nositelj izrade na stručnu raspravu poziva stručnog izrađivača, javnopravna tijela te druge sudionike i korisnike prostora određene odlukom o izradi prostornog plana elektroničkim putem.
(2) Kad se za prostorni plan provodi postupak strateške procjene, na stručnu raspravu pozivaju se i članovi povjerenstva za stratešku procjenu, imenovanog prema posebnom propisu iz područja zaštite okoliša.
(3) Ako se tijela i osobe iz stavka 2. i 3. ovoga članka ne odazovu ili ne očituju na stručnu raspravu bez opravdanog razloga, isto se smatra teškom povredom službene dužnosti te povredom ugleda i časti struke i profesije.
Zapisnik, zaključak i izvješće o javnoj raspravi
Članak 120.
(1) O stručnoj raspravi nositelj izrade vodi zapisnik koji potpisuje odgovorna osoba nositelja izrade.
(2) Stručna rasprava okončava se zaključkom kojim se utvrđuje da je dvotrećinska većina sudionika stručne rasprave suglasna sa stručnim rješenjem nacrta prijedloga prostornog plana.
(3) Ako se zaključak iz stavka 2. ovoga članka ne može donijeti, stručna rasprava mora se ponoviti, a stručni izrađivač u suradnji s nositeljem izrade mora korigirati stručno rješenje nacrta prijedloga plana na temelju primjedbi iz zapisnika sa stručne rasprave.
(4) Nositelj izrade o stručnoj raspravi sastavlja izvješće koje sadrži zaključak iz stavka 2. ovoga članka ili razloge njegovog ne donošenja, zapisnik sa stručne rasprave te stručno rješenje nacrta prijedloga prostornog plana o kojem se na stručnoj raspravi raspravljalo.
Prijedlog prostornog plana za javnu raspravu
Članak 121.
(1) Nakon provedene jedne ili više stručnih rasprava, utvrđuje se prijedlog prostornog plana za javnu raspravu (u daljnje tekstu: prijedlog prostornog plana).
(2) Prijedlog prostornog plana obvezno sadrži odredbe za provedbu, kartografske prikaze, obrazloženje i sažetak za javnost.
(3) Prijedlog prostornog plana državne razine utvrđuje ministar, prijedlog prostornog plana područne (regionalne) razine utvrđuje župan, odnosno gradonačelnik Grada Zagreba, a prijedlog prostornog plana lokalne razine utvrđuje gradonačelnik, odnosno općinski načelnik.
Javna rasprava
Članak 122.
(1) O prijedlogu prostornog plana provodi se javna rasprava u kojoj može sudjelovati svatko.
(2) Javna rasprava sastoji se od javnog uvida, tijekom kojeg je prijedlog plana dostupan javnosti, te jednog ili više javnih izlaganja na kojima nositelj izrade i stručni izrađivač prezentiraju prijedlog prostornog plana javnosti.
(3) Sudionici u javnoj raspravi daju mišljenja, prijedloge i primjedbe na prijedlog prostornog plana u roku i na način propisan ovim Zakonom.
Objava javne rasprave i posebna obavijest o javnoj raspravi
Članak 123.
(1) Javna rasprava o prijedlogu prostornog plana objavljuje se u službenom glasilu, na mrežnim stranicama nositelja izrade i na mrežnim stranicama Ministarstva.
(2) Objava javne rasprave sadrži mjesto, datum početka i trajanje javnog uvida u prijedlog prostornog plana, mjesto i datum jednog ili više javnih izlaganja, poziv zainteresiranim osobama za sudjelovanje u javnoj raspravi te rok u kojem se nositelju izrade dostavljaju pisana mišljenja, prijedlozi i primjedbe na prijedlog prostornog plana, a objavljuje se najmanje osam dana prije početka javne rasprave.
(3) Nositelj izrade osim objave iz stavka 1. ovoga članka, a u roku iz stavka 2. ovoga članka obvezno dostavlja i posebnu obavijest o javnoj raspravi putem elektroničkog sustava ePlanovi:
1. javnopravnim tijelima određenim odlukom o izradi prostornog plana
2. mjesnim odborima, odnosno gradskim četvrtima za područje obuhvata prijedloga generalnog urbanističkog plana i urbanističkog plana uređenja.
Javni uvid i javno izlaganje
Članak 124.
(1) U skladu s objavom javne rasprave, prijedlog prostornog plana stavlja se na javni uvid na oglasnu ploču, na mrežne stranice nositelja izrade prostornog plana i u informacijski sustav prostornog uređenja.
(2) Javni uvid u prijedlog prostornog plana traje 30 dana, a u prijedlog izmjena i dopuna ili prijedlog stavljanja izvan snage prostornog plana 15 dana.
(3) U tijeku javne rasprave nositelj izrade organizira, ovisno o složenosti prostornog plana, jedno ili više javnih izlaganja radi obrazloženja rješenja, smjernica i mjera, odnosno razloga za stavljanje izvan snage prostornog plana, koje daju nositelj izrade, stručni izrađivač i prema potrebi drugi stručnjaci koji sudjeluju u izradi prostornog plana.
(4) O javnom izlaganju nositelj izrade vodi zapisnik koji sadrži pitanja, mišljenja, prijedloge i primjedbe sudionika javne rasprave danih za vrijeme javnog izlaganja te odgovore na pitanja koje daju osobe iz stavka 1. ovoga članka, a potpisuje ga odgovorna osoba nositelja izrade.
Način sudjelovanja sudionika u javnoj raspravi
Članak 125.
(1) Sudionici sudjeluju u javnoj raspravi na način da:
1. imaju pravo na javni uvid u prijedlog prostornog plana
2. postavljaju pitanja tijekom javnog izlaganja o predloženim rješenjima, na koja usmeno odgovaraju osobe koje vode javno izlaganje
3. daju prijedloge i primjedbe u zapisnik za vrijeme javnog izlaganja
4. upućuju nositelju izrade pisane prijedloge i primjedbe u roku i na način određen u objavi o javnoj raspravi.
(2) Prijedlozi i primjedbe iz stavka 1. ovoga članka koji nisu dostavljeni u roku ili nisu čitljivo napisani, nositelj izrade nije dužan uvažiti.
Mišljenja javnopravnih tijela
Članak 126.
(1) Ako se u postupku izrade prostornog plana prethodno nije provodila stručna rasprava, javnopravno tijelo koje je dalo svoje zahtjeve za izradu prostornog plana u javnoj raspravi sudjeluje davanjem mišljenja o prihvaćanju tih zahtjeva.
(2) Kad se u postupku izrade prostornog plana prethodno provela stručna rasprava, javnopravno tijelo koje je sudjelovalo u stručnoj raspravi može u javnoj raspravi dati svoje mišljenje na prijedlog plana samo ako je u bitnom različit od stručnog rješenja nacrta prijedloga plana s kojim je to javnopravno tijelo bilo suglasno u stručnoj raspravi.
(3) Mišljenje iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, ako prijedlog prostornog plana nije u skladu sa zahtjevima javnopravnog tijela odnosno ako je promijenjen u odnosu na stručno rješenje nacrta prijedloga plana s kojim je javnopravno tijelo bilo suglasno u stručnoj raspravi, javnopravno tijelo mora obrazložiti navodeći u čemu se sastoji nesuglasnost nacrta prijedloga plana s njegom zahtjevima ili stručnim rješenjem koje je prihvatilo u stručnoj raspravi. U protivnom nositelj izrade takvo mišljenje nije dužan uvažiti.
(4) U mišljenju iz stavaka 1. i 2. ovoga članka javnopravno tijelo ne može postavljati nove ili drugačije zahtjeve od onih koje je već prethodno dalo u postupku izrade i donošenja prostornog plana.
(5) Mišljenja iz stavaka 1. i 2. ovoga članka koja nisu dostavljena u roku nositelj izrade nije dužan uvažiti.
Izvješće o javnoj raspravi
Članak 127.
(1) Stručni izrađivač u suradnji s nositeljem izrade objedinjuje mišljenja, prijedloge i primjedbe iznesene u javnoj raspravi i priprema izvješće o javnoj raspravi.
(2) Izvješće o javnoj raspravi objavljuje se na oglasnoj ploči i mrežnim stranicama nositelja izrade prostornog plana i u informacijskom sustavu.
(3) Izvješće o javnoj raspravi o prijedlogu prostornog plana lokalne razine sadrži osobito:
1. podatke iz objave javne rasprave
2. popis sudionika u javnoj raspravi koji su pozvani posebnom obavijesti o javnoj raspravi
3. popis sudionika u javnoj raspravi čija su mišljenja, prijedlozi i primjedbe na prijedlog prostornog plana prihvaćeni
4. mišljenja, prijedloge i primjedbe sudionika u javnoj raspravi koji nisu prihvaćeni ili su djelomično prihvaćeni s obrazloženjem razloga neprihvaćanja
5. popis sudionika u javnoj raspravi čija mišljenja, prijedlozi i primjedbe nisu razmatrani iz razloga propisanih ovim Zakonom.
(4) Akti i drugi dokazi objave javne rasprave, posebne pisane obavijesti o javnoj raspravi, zapisnici o javnim izlaganjima, mišljenja javnopravnih tijela i dokazi sudjelovanja u javnom izlaganju pozvanih sudionika u javnoj raspravi, sastavni su dio izvješća o javnoj raspravi.
(5) Prije upućivanja konačnog prijedloga prostornog plana lokalne razine predstavničkom tijelu na donošenje, nositelj izrade dostavlja sudionicima javne rasprave pisanu obavijest o tome s obrazloženjem o razlozima neprihvaćanja, odnosno djelomičnog prihvaćanja njihovih prijedloga i primjedbi.
Ponovna javna rasprava
Članak 128.
(1) Ponovna javna rasprava provodi se ako se prijedlog prostornog plana zbog prihvaćenih mišljenja, prijedloga i primjedbi u javnoj raspravi ili iz drugih razloga promijeni tako da se:
1. nova rješenja nisu u skladu s ciljevima i sadržajima te programskim polazištima iz odluke o izradi prostornog plana
2. novim rješenjem promijeni granica građevinskog područja
3. novim rješenjem bitno promijeni namjena površina
4. novim rješenjem utječe na vlasničke odnose i stečena prava.
(2) Javni uvid u ponovnoj javnoj raspravi traje 15 dana.
(3) Nova mišljenja, prijedlozi i primjedbe na izmijenjen prijedlog prostornog plana mogu se podnositi samo u vezi s dijelovima prijedloga prostornog plana koji su u odnosu na prvi prijedlog izmijenjeni.
(4) Ponovna javna rasprava objavljuje se na način propisan za objavu javne rasprave, a provodi se odgovarajućom primjenom odredbi ovoga Zakona kojima je uređena provedba javne rasprave.
(5) Ponovna javna rasprava može se provoditi najviše tri puta, nakon čega se donosi nova odluka o izradi prostornog plana i provodi novi postupak izrade.
Konačni prijedlog prostornog plana
Članak 129.
(1) Nacrt konačnog prijedloga prostornog plana izrađuje stručni izrađivač u suradnji s nositeljem izrade nakon što je provedena javna rasprava i izrađeno izvješće o javnoj raspravi.
(2) Nacrt konačnog prijedloga prostornog plana i konačni prijedlog prostornog plana sadrži tekstualni i grafički dio plana te obrazloženje.
(3) Nacrt konačnog prijedloga prostornog plana dostavlja se zajedno s izvješćem o javnoj raspravi tijelu koje je utvrdilo prijedlog prostornog plana, a koje utvrđuje i konačni prijedlog prostornog plana.
Mišljenje zavoda
Članak 130.
(1) Prije donošenja prostornog plana uređenja grada, odnosno općine, generalnog urbanističkog plana i urbanističkog plana uređenja mora se pribaviti mišljenje zavoda za prostorno uređenje županije u pogledu usklađenosti tog plana s prostornim planom županije, s ovim Zakonom.
(2) Zavod za prostorno uređenje županije dužan je mišljenje iz stavka 1. ovoga članka izdati i dostaviti ga nositelju izrade najkasnije u roku od 30 dana od dana primitka zahtjeva nositelja izrade za davanje mišljenja.
(3) Zavod za prostorno uređenje županije nadzire cjelokupni postupak izrade i donošenja prostornih planova iz stavka 1. ovoga članka, te je nositelj izrade istih dužan Zavod redovito obavještavati o svakoj pojedinoj fazi izrade i donošenja prostornog plana, kao i redovito dostavljati svu relevantnu dokumentaciju.
(4) Mišljenje iz stavka 1. ovoga članka ne pribavlja se o prostornom planu čiji je stručni izrađivač ili koordinator zavod za prostorno uređenje županije.
Suglasnost Ministarstva
Članak 131.
(1) Prije donošenja prostornog plana županije, odnosno Grada Zagreba, Generalnog urbanističkog plana Grada Zagreba ili drugog velikog grada, prostornog plana uređenja grada ili općine unutar ZOP-a, te urbanističkog plana uređenja unutar prostora ograničenja, pribavlja se suglasnost Ministarstva u pogledu usklađenosti s ovim Zakonom.
(2) Ministarstvo nadzire cjelokupni postupak izrade i donošenja prostornih planova iz stavka 1. ovoga članka, te je nositelj izrade istih dužan Ministarstvo redovito obavještavati o svakoj pojedinoj fazi izrade i donošenja prostornog plana, kao i redovito dostavljati svu relevantnu dokumentaciju.
(3) Ako Ministarstvo u konačnom prijedlogu prostornog plana utvrdi neusklađenosti s ovim Zakonom, obavijestit će dopisom nositelja izrade i zatražiti da se u roku od 90 dana ispravi konačni prijedlog prostornog plana prije nego li se izda suglasnost iz stavka 1. ovoga članka.
(4) Ako nositelj izrade u roku iz stavka 3. ovoga članka ne postupi po traženju Ministarstva, Ministarstvo će odbiti izdati suglasnost, a postupak izrade i donošenja prostornog plana se obustavlja te se odluka o izradi prostornog plana stavlja izvan snage.
VLADA REPUBLIKE HRVATSKE
Zagreb, _______ 2025.
Predlagatelj :
Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine
Predmet :
Prijedlog Zakona o prostornom uređenju
PRIJEDLOG
ZAKONA O PROSTORNOM UREĐENJU
I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u članku 2. stavku 4. podstavku 1. Ustava Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 85/10.-proč.tekst i 5/14.-Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI
Ocjena stanja
Upravno područje prostornog uređenja danas je uređeno Zakonom o prostornom uređenju (»Narodne novine « , broj 153/13., 65/17., 114/18., 39/19., 98/19. i 67/23.) čija je posljednja izmjena i dopuna stupila na snagu 29. lipnja 2023. godine. Predmet uređenja toga Zakona su ciljevi, načela i subjekti prostornog uređenja, praćenje stanja u prostoru i području prostornog uređenja, uvjeti planiranja prostora, donošenje Strategije prostornog razvoja Republike Hrvatske, prostorni planovi, uključujući njihovu izradu i postupak donošenja, provedba prostornih planova, uređenje građevinskog zemljišta, imovinski instituti uređenja građevinskog zemljišta i nadzor. Prostornim uređenjem osiguravaju se uvjeti za korištenje, zaštitu i upravljanje prostorom Republike Hrvatske kao osobito vrijednim i ograničenim nacionalnim dobrom čime se ostvaruju pretpostavke za društveni i gospodarski razvoj, zaštitu okoliša i prirode, vrsnoću gradnje i racionalno korištenje prirodnih i kulturnih dobara. Temeljni dokumenti prostornog uređenja su prostorni planovi kojima se određuje usmjerenje razvoja djelatnosti i namjena površina te uvjeti za održivi i uravnoteženi razvoj.
U tom smislu posebice valja istaknuti osnovne ciljeve prostornog uređenja, a to su: ostvarenje ravnomjernog prostornog razvoja usklađenog s gospodarskim, društvenim i okolišnim polazištima, prostorna održivost u odnosu na racionalno korištenje i očuvanje kapaciteta prostora na kopnu, moru i u podmorju u svrhu učinkovite zaštite prostora, povezivanje teritorija Republike Hrvatske s europskim prostornim sustavima, njegovanje i razvijanje regionalnih prostornih osobitosti, međusobno usklađen i dopunjujući razmještaj različitih ljudskih djelatnosti i aktivnosti u prostoru radi funkcionalnog i skladnog razvoja zajednice uz zaštitu integralnih vrijednosti prostora, razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje prirode, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja, zaštita kulturnih dobara i vrijednosti, dobro organizirana raspodjela i uređenje građevinskog zemljišta, kvalitetan i human razvoj gradskih i ruralnih naselja, razvoj zelene infrastrukture te siguran, zdrav, društveno funkcionalan životni i radni okoliš, cjelovitost vrijednih obalnih ekosustava i kakvoća mora za kupanje i rekreaciju, odgovarajući prometni sustav, osobito javni prijevoz, opskrba, funkcionalna pristupačnost i uporaba usluga i građevina za potrebe različitih skupina stanovništva, osobito djece, starijih ljudi i osoba smanjenih sposobnosti i pokretljivosti, kvaliteta, kultura i ljepota prostornog i arhitektonskog oblikovanja, stvaranje visokovrijednog izgrađenog prostora s uvažavanjem specifičnosti pojedinih cjelina te razvijanjem zelene infrastrukture uz poštivanje prirodnog i urbanog krajobraza i kulturnog naslijeđa, a posebice uređenja ugostiteljsko-turističkih područja na obalnom i kopnenom području uz zaštitu užeg obalnog pojasa od građenja, prostorni uvjeti za razvoj gospodarstva, nacionalna sigurnost i obrana Republike Hrvatske te zaštita od prirodnih i drugih nesreća.
Također, tim Zakonom su u pravni poredak Republike Hrvatske prenesene dvije direktive Europske unije: Direktiva 2014/89/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o uspostavi okvira za prostorno planiranje morskog područja (SL L 257, 28. 8. 2014.) i Direktiva 2012/18/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o kontroli opasnosti od velikih nesreća koje uključuju opasne tvari, o izmjeni i kasnijem stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 96/82/EZ (Tekst značajan za EGP) (SL L 197, 24. 7. 2012.).
Nadalje, tim Zakonom započela je transformacija prostornih planova tj. proces prelaska važećih prostornih planova iz analognog u digitalni oblik i vođenje postupka izrade i donošenja prostornog plana u elektroničkom sustavu ePlanovi, a osiguravale su se i pretpostavke energetske neovisnosti Republike Hrvatske određivanjem površina za izgradnju sunčanih odnosno agrosunčanih elektrana.
Međutim, usprkos tome što su uloga prostornog uređenja i njegovi poželjni ciljevi nesumnjivo suvremeno i racionalno postavljeni, njihovo ostvarenje, zbog stanja u prostoru naslijeđenog iz prošlosti te različitih vlastitih nedostataka od kojih se najznačajniji navode u nastavku, važeći Zakon, unatoč brojnim izmjenama i dopunama, na žalost nije uspio u potpunosti osigurati.
Prije svega, s obzirom na današnje globalne trendove koji su rezultirali stalno mijenjajućim društvenim, gospodarskim i okolišnim aspektima prostornog razvoja, ukazala se potreba za proširenjem načela na kojima prostorno uređenja počiva, te se Prijedlogom novog Zakona o prostornom uređenju (u daljnjem tekstu: prijedlog Zakona) dosadašnjim načelima pridružuju: načelo očuvanja prostora i obnove prirode, načelo ekonomičnosti i načelo dinamičkog planiranja. Ovim načelima nastoji se prostor Republike Hrvatske označiti kao neobnovljivi resurs koji je osobito potrebno štititi od svih neprimjerenih ljudskih djelovanja kojima se devastiraju prostorne, krajobrazne, kulturne i prirodne vrijednosti, te osigurati pojednostavljenje i digitalizaciju postupka izmjene prostornih planova bez potrebe ponavljanja postupaka, uz znatno smanjenje troškova. Ponavljanje postupka koje se ovim rješenjima nastoji izbjeći odnosi se i na postupke iz područja okoliša i prirode te se, s tim u vezi, u pravni poredak Republike Hrvatske ovim prijedlogom Zakona prenose dijelovi direktive Europske unije: Direktiva 2001/42/EZ o procjeni učinka pojedinih planova i programa na okoliš, te se osigurava provedba Uredbe (EU) 2024/1991 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. lipnja 2024. o obnovi prirode i izmjena Uredbe (EU) 2022/869 (Tekst značajan za EGP).
Nadalje, u dijelu sustava prostornih planova, dosadašnje zakonsko rješenje, prema kojem su planovi svih razina gotovo isključivo provedbenog karaktera, nije uspjelo u dovoljnoj mjeri omogućiti ostvarivanje pretpostavki za učinkovitu provedbu prostornih planova i posljedično unapređenje gospodarskog i društvenog razvoja. Iz tog razloga je ovim prijedlogom Zakona promijenjen karakter Državnog plana prostornog razvoja i županijskih prostornih planova na način da im je vraćena strateška komponenta, dok će provedbeni karakter zadržati samo za pojedine zahvate u prostoru državnog i županijskog značaja.
Tijekom provedbe važećeg Zakona uočena je potreba za detaljnijim planiranjem prostora, naročito po donošenju Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama (»Narodne novine« , broj 83/23.) te uvođenjem urbane komasacije kao instrumenta kojim se spajaju čestice građevinskog zemljišta u jednu cjelinu i dijele na građevne i katastarske čestice na području komasacije u cilju racionalnog korištenja i uređenja građevinskog zemljišta, uz rješavanje imovinsko pravnih odnosa.
U vezi provedbe detaljniji planova, kao nepremostiv problem se pokazala infrastrukturna neopremljenost područja za koje je određen ili donesen detaljniji plan lokalne razine. Jedinice lokalne samouprave, koje su dužne graditi komunalnu infrastrukturu na svom području nisu uspjele u dovoljnoj mjeri pratiti planske zahtjeve te će se ovim prijedlogom Zakona pokušati ponuditi rješenja u smislu da se širenje građevinskog područja izravno veže za mogućnost opremanja građevinskog zemljišta komunalnom infrastrukturom, umjesto dosadašnjih planskih kategorija uređenog i neuređenog građevinskog zemljišta. Također, investitorima će se pod određenim uvjetima omogućiti gradnja komunalne infrastrukture za potrebe svoje građevne čestice odnosno građevine.
Nakon što je Vlada Republike Hrvatske donijela Odluku o donošenju Nacionalnog plana stambene politike Republike Hrvatske do 2030. i Akcijskog plana za provedbu Nacionalnog plana stambene politike Republike Hrvatske za razdoblje od 2025. do 2027. godine (»Narodne novine«, broj 56/2025.) pojavila se potreba stvaranja zakonodavnog okvira koji će osigurati učinkovitu primjenu i provedbu ovih dokumenata koji za cilj imaju demografsku revitalizaciju kao jednu od najvažnijih tema za hrvatsko društvo, kao i postizanje dodatnih ciljeva poput smanjenja iseljavanja, stambenog zbrinjavanja mladih, povećanja radne mobilnosti, povećanja konkurentnosti domaćeg gospodarstva, izvrsnosti u arhitekturi, zelene i kružne stanogradnje, održive stanogradnje i slično. Navedeni ciljevi se postižu kroz novi Zakon na način da će se istim propisati površine na kojima je prema prostorno-planskim kriterijima moguće graditi građevine za priuštivo stanovanje. U načelu se radi o površinama unutar građevinskog područja naselja mješovite i stambene namjene, unutar građevinskih područja izvan naselja izdvojene proizvodne i poslovne namjene na kojima nije započeta realizacija proizvodnih i poslovnih građevina ili se već postojeće građevine više ne koriste sukladno planiranoj namjeni, površinama posebne namjene unutar i/ili izvan naselja te brownfield područjima i postojećim brownfield građevinama u kojima je priuštivo stanovanje prihvatljivo s obzirom na namjenu kontaktnog područja.
Također, pri realizaciji ovih projekata ispunjavaju se ciljevi Programa razvoja zelene infrastrukture u urbanim područjima za razdoblje od 2021. do 2030. godine ( »Narodne novine« , broj 147/21.) kojim se razrađuju ciljevi integriranja zelene infrastrukture u urbana područja, kao i ciljevi Programa razvoja kružnog gospodarenja prostorom i zgradama za razdoblje od 2021. do 2030. godine ( »Narodne novine« , broj 143/21.) kojima se razrađuju ciljevi i mjere za poticanje kružnosti u gradnji.
U svrhu provedbe pojedinih zahvata u prostoru za koje je potrebno sagledavanje šire slike s aspekta urbanizma, a posebno u odnosu na zahvate priuštivog stanovanja, uvodi se novi provedbeni alat u obliku urbanističkog projekta. Radi se o plansko-provedbenom dokumentu koji se izrađuje na državnoj ili lokalnoj razini, u skladu s prostornim planom i drugim odredbama novog prijedloga Zakona za potrebe prostornog i urbanističkog planiranja i/ili provedbe zahvata u prostoru, te se njime detaljno razrađuje uređenje određenog područja na razini projektne dokumentacije. Nadalje, prepoznata je potreba za učinkovitijim alatima za provedbu zahvata u prostoru koji se odnose na linijsku infrastrukturu državnog značaja, zbog čega se uvodi infrastrukturni projekt kao plansko-provedbeni dokument izrađen u skladu sa strateškim dokumentima prostornog uređenja i donosi se za prometne, energetske, vodne i druge građevine državnog značaja ako za isto nisu doneseni provedbeni planovi.
Dosadašnje odredbe o javnim arhitektonskim natječajima nisu osigurale jasan i transparentan način provedbe ovih natječajnih postupaka. Novim se prijedlogom Zakona pobliže propisuju uvjeti i kriteriji provedbe toga iznimno važnoga prostornog instituta kojemu je cilj osiguravanje najkvalitetnijih rješenja na području arhitekture, urbanizma, prostornog planiranja i krajobraznog uređenja, uz istovremeno uključivanje javnosti.
U odnosu na karakter prostornog planiranja na pomorskom dobru, novi prijedlog Zakona predviđa detaljne odredbe o uvjetima, načinu i ograničenjima planiranja na pomorskom dobru, posebice u vezi onih koji proizlaze iz odredaba Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama (»Narodne novine«, broj 83/23.). Ove odredbe odnose se na prostor zaštićenoga obalnog područja mora te na prostor ograničenja, te sadrže vrlo precizne odrednice planiranja građevina i utvrđivanja građevnih čestica, kao i pravila za provedbu zahvata u prostoru na tom području.
Slijedom navedenog, a u svrhu otklanjanja uočenih problema i njihovih posljedica predlaže se donošenje predmetnog Zakona.
Osnovna pitanja koja se uređuju ovim Zakonom
Sukladno navedenom, predloženim Zakonom uređuju se sljedeća osnovna pitanja:
– Predmet Zakona i cilj sustava prostornog uređenja
– Značenje pojmova koji se rabe u Zakonu te propisima i aktima koji se donose na temelju tog Zakona
– Primjena i donošenje posebnih propisa u provedbi predmetnog Zakona
– Ovlaštenja ministra nadležnog za poslove prostornog uređenja u provedbi predmetnog Zakona
– Ciljevi prostornog uređenja
– Načela prostornog uređenja (Načelo integralnog pristupa u prostornom planiranju, Načelo uvažavanja znanstveno i stručno utvrđenih činjenica, Načelo prostorne održivosti razvitka i vrsnoće gradnje, Načelo očuvanja prostora i obnove prirode, Načelo ostvarivanja i zaštite javnog i pojedinačnog interesa, Načelo horizontalne integracije u zaštiti prostora, Načelo vertikalne integracije, Načelo sudjelovanja javnosti u prostornom uređenju, Načelo ekonomičnosti i Načelo dinamičkog planiranja)
– Subjekti prostornoga uređenja (osiguranje učinkovitosti i stručnosti prostornog uređenja, osiguranje međusobne usklađenost i provedbe prostornih planova, osiguranje interesa i potreba posebnih upravnih područja i gospodarstva, Zavod za prostorni razvoj, zavod za prostorno uređenje županije odnosno Grada Zagreba, zavod za prostorno uređenje velikog grada, pravne osobe i ovlašteni arhitekti)
– Praćenje stanja u prostoru i području prostornog uređenja (informacijski sustav prostornog uređenja, lokacijska informacija, pristup podacima o nekretninama i vlasništvu, izvješće o stanju u prostoru, stručne podloge)
– Uvjeti planiranja prostora (građevinsko područje i planiranje izvan građevinskog područja, planiranje površina većih prostornih obuhvata od značaja za državu - p ovršine namijenjene priuštivom stanovanju , linijske infrastrukturne građevine , golf i sportsko-rekreacijska igrališta na otvorenom, Zaštićeno obalno područje mora - planiranje u zaštićenom obalnom području mora, određivanje građevinskih područja u prostoru ograničenja, zahvati u prostoru ograničenja, planiranje ugostiteljsko-turističke i sportske namjene, planiranje i uređenje prostora pomorskog dobra, planiranje morskog područja )
– Dokumenti prostornog uređenja: Strategija prostornog razvoja Republike Hrvatske (značenje Strategije, sadržaj Strategije, izrada, donošenje i objava Strategije) i prostorni planovi (predmet prostornih planova, sadržaj prostornih planova, mjere ublažavanja u svrhu zaštite okoliša i prirode, mjere ublažavanja od rizika, pravna priroda prostornih planova, oblik prostornih planova, razine prostornih planova, usklađenost prostornih planova, financiranje izrade prostornih planova, dostupnost prostornih planova)
– Urbanistički i arhitektonski natječaji
– Prostorni planovi državne razine (Državni plan prostornog razvoja, prostorni plan područja posebnih obilježja, urbanistički plan uređenja državnog značaja)
– Prostorni planovi područne (regionalne) razine (prostorni plan županije i Prostorni plan Grada Zagreba, urbanistički plan uređenja županijskog značaja)
– Prostorni planovi lokalne razine (prostorni plan uređenja grada odnosno općine, generalni urbanistički plan, urbanistički plan uređenja)
– Postupak izrade i donošenja prostornih planova (nositelj izrade i koordinator izrade prostornog plana, stručni izrađivač i odgovorni voditelj izrade prostornog plana, iniciranje izrade prostornog plana, strateška procjena utjecaja na okoliš, odluka o izradi prostornog plana, zahtjevi javnopravnih tijela za izradu prostornog plana, stručna rasprava, prostornog plana, prijedlog prostornog plana za javnu raspravu, javna rasprava, objava javne rasprave i posebna obavijest o javnoj raspravi, javni uvid, javno izlaganje, način sudjelovanja sudionika u javnoj raspravi, mišljenja javnopravnih tijela, izvješće o javnoj raspravi, ponovna javna rasprava, konačni prijedlog prostornog plana, mišljenje zavoda, suglasnost Ministarstva, nadležnost za donošenje prostornih planova, objava i sadržaj odluke o donošenju prostornog plana, izmjene i dopune te zasebno stavljanje izvan snage prostornih planova)
– Urbana komasacija
– Provedba zahvata u prostoru – zajedničke odredbe (općenito, odluka o koncesiji prema posebnom propisu, nadležnost za izdavanje akata za provedbu prostornih planova , pravni lijekovi, povreda službene dužnosti i dužnosti ovlaštenog arhitekta i ovlaštenog inženjera, primjena propisa u postupku izdavanja akta za provedbu zahvata u prostoru, Potvrda o usklađenosti zahvata u prostoru s prostorno-planskom dokumentacijom)
– Instrumenti provedbe prostornih planova – urbanistički projekt, infrastrukturni projekt, lokacijska dozvola (zahvati u prostoru za koje se izdaje lokacijska dozvola, provedba zahvata u prostoru koji nisu građenje, zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole, idejni projekt, obavijest o uvjetima za izradu idejnog projekta, utvrđivanje posebnih uvjeta, lokacijski uvjeti, stranke u postupku izdavanja lokacijske dozvole, poziv za uvid u spis predmeta, uvjeti za izdavanje lokacijske dozvole, izmjena i/ili dopuna lokacijske dozvole, važenje lokacijske dozvole), dozvola za uporabu zahvata u prostoru koji nisu građenje, dozvola za promjenu namjene i uporabu građevine, rješenje o utvrđivanju građevne čestice, rješenje o utvrđivanju zemljišta nužnog za redovitu uporabu građevine i parcelacija građevinskog zemljišta (uvjeti parcelacije, potvrda parcelacijskog elaborata)
– Uređenje građevinskog zemljišta (cilj i sadržaj uređenja građevinskog zemljišta, obveza uređenja građevinskog zemljišta i investitor infrastrukture, redoslijed uređenja građevinskog zemljišta)
– Imovinski instituti uređenja građevinskog zemljišta (ugovor o financiranju uređenja građevinskog zemljišta, predaja zemljišta u vlasništvo jedinice lokalne samouprave, obveza prodaje zemljišta, pravo prvokupa)
– Upravni nadzor nad provedbom Zakona
– Prekršajne odredbe
– Prijelazne i završne odredbe (započeti postupci, lokacijska dozvola i rješenja ministarstva, obavljanje stručnih i upravnih poslova, uredbe i pravilnici, dokumenti prostornog uređenja, izvješće o stanju u prostoru, zahvati u prostoru, prestanak važenja propisa, stupanje na snagu zakona).
Posljedice koje će donošenjem zakona proisteći
Iz donošenja predloženog Zakona proisteći će slijedeće najznačajnije izravne posljedice :
– otklonit će se naprijed navedeni nedostaci i problemi te osigurati viši stupanj pravne sigurnosti u provedbi zakonskih instituta, što će omogućiti ostvarenje ravnomjernog prostornog razvoja usklađenog s gospodarskim i društvenim okolnostima, modernizaciju i povećanje učinkovitosti, kvalitete i transparentnosti postupaka iz područja prostornog uređenja
– osigurat će se uvjeti za ostvarenje svrhe sustava prostornog uređenja i njegovih ciljeva, a time posebice uvjeti za uspješno i učinkovito gospodarenje postojećim dobrima
– pojednostavit će se i ubrzati izrada prostornih planova i akata za njihovo provođenje, sniziti troškovi njihove izrade odnosno donošenja, povećati učinkovitost sustava te povećati povjerenje korisnika prostora u sustav i njihova pravna sigurnost u vezi s nekretninama
– pridonijeti će se zaštiti prostora Republike Hrvatske kao osobito vrijednog i ograničenog nacionalnog dobra, posebice od neprimjerenih i devastirajućih ljudskih djelovanja;
– omogućit će se jednostavan, brz i besplatan pristup javnim informacijama i podacima o prostoru svim subjektima prostornog uređenja i korisnicima prostora
– povoljno će se utjecati na gospodarska ulaganja u području građevinarstva, ali i drugih gospodarskih grana.
III. OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA
Za provođenje ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
1. OSNOVNE ODREDBE
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Predmet Zakona i cilj sustava prostornog uređenja
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 1.
(1) Ovim se Zakonom uređuje sustav prostornog uređenja: ciljevi, načela i subjekti prostornog uređenja, praćenje stanja u prostoru i području prostornog uređenja, uvjeti planiranja prostora, donošenje Strategije prostornog razvoja Republike Hrvatske, prostorni planovi uključujući njihovu izradu i postupak donošenja, provedba prostornih planova, uređenje građevinskog zemljišta, imovinski instituti uređenja građevinskog zemljišta i nadzor.
(2) Prostornim uređenjem osiguravaju se uvjeti za održivo korištenje, gospodarenje, zaštitu i upravljanje prostorom Republike Hrvatske te isključivim gospodarskim pojasom Republike Hrvatske kao osobito vrijednim i ograničenim nacionalnim dobrom, te se time ostvaruju pretpostavke za društveni i gospodarski razvoj, zaštitu okoliša i prirode, očuvanje i zaštitu kulturne baštine, poticanjem vrsnoće gradnje i racionalnog korištenja prirodnih dobara.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Usklađivanje propisa s pravnim poretkom Europske unije
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 2.
(1) Ovim se Zakonom u pravni poredak Republike Hrvatske preuzimaju sljedeće direktive Europske unije:
1. Direktiva 2014/89/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o uspostavi okvira za prostorno planiranje morskog područja (SL L 257, 28. 8. 2014.)
2. Direktiva 2012/18/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o kontroli opasnosti od velikih nesreća koje uključuju opasne tvari, o izmjeni i kasnijem stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 96/82/EZ (Tekst značajan za EGP) (SL L 197, 24. 7. 2012.)
3. Direktiva 2001/42/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 27. lipnja 2001. o procjeni učinka određenih planova i programa na okoliš (SL L 197/30, 27.6.2001.).
(2) Ovim se Zakonom provodi Uredba (EU) 2024/1991 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. lipnja 2024. o obnovi prirode i izmjeni Uredbe (EU) 2022/869 (Tekst značajan za EGP) (SL L 2024/1991, 29.7.2024.).
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Primjena i donošenje posebnih propisa
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 3.
(1) Na pitanja prava na pristup informacijama i podacima u postupcima koja nisu uređena ovim Zakonom primjenjuju se odredbe propisa kojim se uređuje pravo na pristup informacijama.
(2) Na pitanja vezano za županijske zavode, odnosno zavod Grada Zagreba za prostorno uređenje te za gradske zavode za prostorno uređenje ako ih veliki grad osnuje, koja nisu uređena ovim Zakonom, primjenjuju se odredbe propisa o ustanovama.
(3) Odredbe posebnih zakona i propisa donesenih na temelju tih zakona primjenjuju se u provedbi ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije.
(4) Pravilnici i tehnički propisi, čije je donošenje propisano posebnim zakonima, a koji utječu na propisivanje uvjeta za građenje građevina i provedbu drugih zahvata u prostoru ili određivanje lokacijskih uvjeta, donose se uz suglasnost ministra.
(5) Pravilnici i tehnički propisi doneseni protivno stavku 4. ovoga članka ne primjenjuju se u provedbi ovoga Zakona.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Obvezujuća mišljenja
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Član ak 4.
(1) Ministarstvo je ovlašteno na pisani zahtjev stranke donijeti obvezujuće mišljenje o primjeni propisa iz područja prostornog uređenja i gradnje koja su dužna uvažavati upravna tijela i tijela državne vlasti.
(2) Troškove izdavanja obvezujućih mišljenja u cijelosti snosi podnositelj upita.
(3) Ministar će pravilnikom propisati način primjene, rokove i iznose troškova izdavanja obvezujućih mišljenja.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Ovlaštenja u Ministarstvu
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 5.
(1) Način rada u Ministarstvu, upravnim tijelima, stručnim upravnim tijelima i drugim javnopravnim tijelima, u vezi s provedbom ovoga Zakona, uključujući i sustav provedbe postupaka i izrade akata koji se donose na temelju ovoga Zakona, ministar propisuje obvezujućim naputkom.
(2) Službenici Ministarstva koji obavljaju poslove vezano uz provedbu prostornih planova, uređenja građevinskog zemljišta, nadzor i druge poslove u provedbi ovoga Zakona i posebnog zakona kojim se uređuje gradnja, svoje svojstvo, identitet i ovlasti dokazuju službenom iskaznicom s fotografijom.
(3) Ministar će pravilnikom propisati oblik i sadržaj obrasca službene iskaznice te način izdavanja, uporabe i vođenja upisnika o izdanim službenim iskaznicama.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Nacionalne smjernice
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 6.
(1) Odluku o donošenju Arhitektonske politike Republike Hrvatske (Apolitika) donosi Vlada Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Vlada) na prijedlog Ministarstva.
(2) Odluku o donošenju Nacionalnih smjernica Republike Hrvatske za standarde prostornog planiranja, vrsnoću i kulturu prostornog uređenja i građenja za srednjoročno razdoblje donosi Ministarstvo.
(3) U Nacionalnim smjernicama Republike Hrvatske iz stavka 2. ovoga članka razrađuju se Apolitike, ciljevi, standardi i tehnički uvjeti za unapređenje kvalitete prostornog uređenja, arhitekture i građenja te kvalitete cjelokupnog izgrađenog prostora.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Ciljevi prostornog uređenja
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 7.
(1) Ciljevi prostornog uređenja su:
1. zaštita i očuvanje prostora kao ograničenog prirodnog dobra od nacionalnog interesa uz ravnomjeran prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim polazištima
2. prostorna održivost u odnosu na racionalno korištenje i očuvanje kapaciteta prostora na kopnu, moru i u podmorju u svrhu učinkovite zaštite prostora
3. povezivanje sustava prostornog uređenja teritorija Republike Hrvatske s europskim sustavima prostornog uređenja
4 povećanje otpornosti prostora na promjene uvjetovane suvremenim izazovima (prirodne katastrofe, klimatske promjene, kemijske i biološke prijetnje, katastrofe uvjetovane ljudskim djelovanjem i dr.)
5. njegovanje i razvijanje regionalnih prostornih osobitosti
6. međusobno usklađen i dopunjujući razmještaj različitih ljudskih djelatnosti i aktivnosti u prostoru radi funkcionalnog i skladnog razvoja zajednice uz zaštitu integralnih vrijednosti prostora
7. razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje prirode, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja
8. zaštita kulturnih dobara i vrijednosti
9. dobro organizirana raspodjela i uređenje građevinskog zemljišta
10. planiranje, upravljanje i zaštita nacionalnih krajobraza kao integralnog prostornog koncepta
11. kvalitetan i human razvoj gradskih i ruralnih naselja, razvoj zelene infrastrukture te siguran, zdrav, društveno funkcionalan životni i radni okoliš
12. cjelovitost vrijednih obalnih ekosustava i kakvoća mora za kupanje i rekreaciju
13. odgovarajući prometni sustav, osobito javni prijevoz
14. opskrba, funkcionalna pristupačnost i uporaba usluga i građevina za potrebe različitih skupina stanovništva, osobito djece, starijih ljudi i osoba smanjenih sposobnosti i pokretljivosti
15. kvaliteta, kultura i ljepota prostornog i arhitektonskog oblikovanja
16. stvaranje visokovrijednog izgrađenog prostora s uvažavanjem specifičnosti pojedinih cjelina te razvijanjem zelene infrastrukture uz poštivanje prirodnog i urbanog krajobraza i kulturnog naslijeđa, a posebice uređenja ugostiteljsko-turističkih područja na obalnom i kopnenom području uz zaštitu užeg obalnog pojasa od građenja
17. prostorni uvjeti za razvoj gospodarstva
18. nacionalna sigurnost i obrana Republike Hrvatske te zaštita od prirodnih i drugih nesreća.
(2) Ciljevi prostornog uređenja postižu se primjenom načela prostornog uređenja u izradi i donošenju prostornih planova temeljenih na stručnim rješenjima svakog pojedinog područja struke te njihovoj provedbi.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Opća načela prostornog uređenja
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 8.
Prostorno uređenje temelji se na načelima:
1. integralnog pristupa u prostornom planiranju
2. uvažavanju znanstvenih i stručnih činjenica
3. prostorne održivosti razvitka i vrsnoće gradnje
4. očuvanja prostora i obnove prirode
5. ostvarivanja i zaštite javnog i pojedinačnog interesa
6. horizontalne integracije u zaštiti prostora
7. vertikalne integracije
8. sudjelovanja javnosti u prostornom uređenju
9. ekonomičnosti
10. dinamičkog planiranja
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Načelo integralnog pristupa u prostornom planiranju
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 9.
(1) Prostorno planiranje gradova i naselja, gospodarskih, infrastrukturnih, javnih, društvenih, kulturnih, prirodnih, okolišnih i drugih relevantnih područja temelji se na sveobuhvatnom sagledavanju korištenja i zaštite prostora. Prostornim planovima koji se donose na temelju ovoga Zakona planira se provedba svih zahvata u prostoru s obzirom na interakciju kopna i morskog područja te osobitosti drugih prostora i poštivanje načela integralnog upravljanja obalnim područjem.
(2) Prostorno planiranje je stalni proces zaštite i razvoja prostora koji se odvija kroz izradu i donošenje prostornih planova te praćenje njihove provedbe, kao i praćenje stanja u prostoru, a uključuje sustavno prikupljanje i analizu podataka, poznavanje, provjeru i procjenu mogućnosti korištenja prostora, uz uvažavanje ograničenja i zabrana korištenja gdje je to određeno posebnim propisima.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Načelo uvažavanja znanstvenih i stručnih činjenica
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 10.
(1) Analiza i procjena mogućnosti korištenja i razvoja prostora te odabir planskih rješenja u izradi, donošenju i provedbi prostornih planova temelji se na primjeni suvremenih znanstvenih i stručnih postignuća te normi i standarda uz uvažavanje, odnosno davanje prednosti:
1. gospodarskom razvoju
2. prilagodbi planskih rješenja značajkama prostora i njegovanju regionalnih osobitosti područja
3. očuvanju cjelovitosti i kvalitativnih značajki prostora, racionalno i štedljivo korištenje prostora za izgradnju uz utvrđivanje prihvatljivog opterećenja prostora
4. korištenju, obnovi i rekonstrukciji izgrađenog pred neizgrađenim prostorom te korištenju i modernizaciji postojećih kapaciteta za djelatnosti u prostoru
5. isključivanju, odnosno smanjenju na prihvatljivu mjeru štetnog utjecaja na okoliš, prirodu, zdravlje ljudi te na korisnike prostora prilikom planiranja i provedbe zahvata u prostoru
6. energetskoj učinkovitosti planskih rješenja, s naglaskom na svrhovito i održivo korištenje obnovljivih izvora energije.
(2) Stručna rješenja iz prostornih planova moraju se temeljiti na stručnim standardima, nalazima i analizama svojstava i mogućnostima prostora. Pri njihovoj izradi potrebno je osigurati interdisciplinarnost stručnjaka.
(3) Kod analize i procjene mogućnosti korištenja i razvoja prostora trebaju se uvažiti odgovarajući rizici utvrđeni procjenom rizika od katastrofa Republike Hrvatske koji prikazuju opasnost u kombinaciji sa ranjivosti prostora i društva, kako bi se odredila ograničenja i zabrana gradnje te mjere za smanjenje neprihvatljivih rizika.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Načelo prostorne održivosti, razvitka i vrsnoće gradnje
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 11.
(1) U svrhu ostvarivanja održivog razvitka i vrsnoće gradnje, prilikom prihvaćanja polazišta, strategija, programa, planova, propisa i drugih općih akata te njihove provedbe, Republika Hrvatska i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave moraju poticati gospodarski i socijalni razvitak društva tako da se udovoljavanjem potreba današnje generacije predvide jednake mogućnosti za udovoljavanje potreba budućih generacija te da se spriječi prevladavanje interesa pojedinih djelatnosti na račun uravnoteženosti razvoja, prirode, zaštite okoliša, krajobraza, kulturnih dobara i potreba drugih korisnika prostora.
(2) Prostornim uređenjem podržava se održivi razvitak tako da se na temelju praćenja, analize i ocjene razvoja pojedinih djelatnosti i osjetljivosti prostora, osigura kvaliteta životnog i radnog okoliša, ujednačenost standarda uređenja pojedinih područja, učinkovitost gospodarenja energijom, zemljišta i prirodnih dobara te očuva prostorna osobnost i dugoročno zaštiti prostor kao osnove zajedničke dobrobiti.
(3) Održivi razvitak podržava se i kružnim gospodarenjem prostorom, građevinama, svim prirodnim i stvorenim vrijednostima tako da se očuvaju postojeći resursi uređenjem i revitalizacijom prostora i građevina i njihovom ponovnom uporabom kako bi se stvorila dodatna trajnija vrijednost i omogućilo učinkovito gospodarenje resursima.
(4) Smanjenje onečišćenja prostora osigurava se ponovnom uporabom viškova iskopa, građevinskog otpada i drugih materijala podobnih za gradnju.
(5) Načelo vrsnoće gradnje podrazumijeva primjenu tehnički, funkcionalno, ekološki i estetski primjerenih rješenja u planiranju, projektiranju i gradnji, kojima se osigurava trajnost građevine u skladu s definiranim rokom trajanja, sigurnost, uporabljivost i održivost građevine i okolnog prostora, uz poštivanje obilježja prostora i izgrađenog okoliša te očuvanje duha mjesta i njegovih prostorno-kulturnih vrijednosti, u skladu s važećim propisima i pravilima struke.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Načelo očuvanja prostora i obnove prirode
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 1 2.
(1) Prostor Republike Hrvatske kao neobnovljivi resurs je osobito potrebno štititi od svih neprimjerenih ljudskih djelovanja kojima se devastiraju prostorne, krajobrazne, kulturne i prirodne vrijednosti.
(2) Prostor je potrebno planirati takvim planskim rješenjima koja osiguravaju da u urbanim ekosustavima ne dođe do neto gubitka urbanih zelenih površina i prekrivenosti gradova krošnjama stabala i koja osiguravaju porast površine urbanih ekosustava, na cijelom području Republike Hrvatske .
(3) Planskim rješenjima i propisanim rokovima izrade prostornih planova osigurava se očuvanje i oporavak bioraznolikosti, obnova i jačanje otpornosti ekosustava te jačanje otpornosti prostora na utjecaje klimatskih promjena, radi učinkovitog iskorištavanja prirodnih resursa i zaštite zdravlje i dobrobiti ljudi od rizika povezanih s okolišem i utjecaja okoliša na njih.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Načelo ostvarivanja i zaštite javnog i pojedinačnog interesa
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 13.
(1) U svrhu ostvarivanja ciljeva prostornog uređenja, nadležna javnopravna tijela, nositelji izrade te stručni izrađivači prostornih planova državne, područne (regionalne) i lokalne razine prosuđuju i međusobno usklađuju javni interes i pojedinačne interese koje moraju poštivati u obavljanju poslova prostornog uređenja, pri čemu pojedinačni interesi ne smiju štetiti javnom interesu.
(2) Javni interes zaštićuje se razgraničenjem prostora za javne namjene primjenom odgovarajućih prostornih normi i prostornih standarda od ostalog prostora vodeći pri tome računa da svi korisnici, koliko god je to moguće, podjednako snose teret razgraničenja.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Načelo horizontalne integracije u zaštiti prostora
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 14.
(1) U izradi i donošenju razvojnih dokumenata (strategija, planova, programa i sl.), propisa i drugih općih akata od utjecaja na prostor, koji se donose na temelju posebnih propisa te prilikom njihove provedbe moraju se uvažavati načela prostornog uređenja i osigurati usklađenost pristupa pri izradi propisa i mjera između različitih gospodarskih i upravnih područja koje utječu na prostorni razvoj i korištenje prostora, osobito radi postizanja uravnotežene prostorne održivosti u procesima kojima se utječe na preobrazbu naselja, korištenje prirodnih dobara, zaštitu prirode i okoliša te na razvoj djelatnosti i infrastrukture te njihova smještaja u prostoru.
(2) Prihvaćanju i provedbi akata iz stavka 1. ovoga članka obvezno prethodi koordinacija s javnopravnim tijelima određenim posebnim propisima i suglasnost Ministarstva u dijelu usklađenosti sa načelima prostornog uređenja i politikama izrađenim kroz Strategiju prostornoga razvoja Republike Hrvatske.
(3) U izradi i donošenju dokumenata prostornoga uređenja zahtjevi sadržani u dokumentima i aktima iz stavka 1. ovoga članka se analiziraju, međusobno vrednuju i ocjenjuju kroz sintezu i usuglašavanje, pri čemu se posebno uzima u obzir osjetljivost prostora, odnos prema prirodnim dobrima i kulturnoj baštini te ukupnost njihovih međusobnih utjecaja kao i međusobnih utjecaja postojećih i planiranih zahvata u prostoru, vodeći pri tom računa o neobnovljivim prirodnim resursima.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Načelo vertikalne integracije
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 15.
Pri utvrđivanju polazišta i donošenju dokumenata prostornoga uređenja, Republika Hrvatska i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te druga javnopravna tijela dužni su međusobno surađivati i uvažavati ciljeve i interese izražene u dokumentima prostornog uređenja više razine, odnosno šireg područja te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja prostornih planova na način propisan ovim Zakonom.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Načelo sudjelovanja javnosti u prostornom uređenju
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 16.
(1) Javnost ima pravo sudjelovati u postupcima izrade i donošenja prostornih planova u skladu s ovim Zakonom.
(2) Republika Hrvatska i tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave moraju o stanju u prostoru obavještavati javnost, omogućiti i poticati njezino sudjelovanje razvijanjem društvene povezanosti i jačanjem svijesti o potrebi zaštite prostora te upravljanjem sudjelovanja (prikupljanje i organizacija prijedloga, pribavljanje stručnih mišljenja o javnim stavovima, posredovanje medija i sl.).
(3) Javnost ima pravo pristupa informacijama, odnosno podacima o prostoru putem javnog informacijskog sustava prostornog uređenja Republike Hrvatske i drugih javno dostupnih sustava prostornog uređenja.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Načelo ekonomičnosti
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 17.
Postupak izrade i donošenja prostornih planova i drugih dokumenata prostornog uređenja mora se voditi ekonomično, uz što manje troškova i bez umnožavanja postupovnih faza, dokumentacije ili odluka, a vodeći računa o svim potrebnim podacima za izradu prostorno planskog rješenja na način da se osigura njegova cjelovitost.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Načelo dinamičkog planiranja
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 18.
Načelo dinamičkog planiranja podrazumijeva pojednostavljene procedure izmjena prostornih planova u dijelu planskih rješenja bez potrebe ponavljanja postupaka o kojima se odlučivalo kod donošenja prostornog plana. Provedba ovog načela se osigurava primjenom suvremenih digitalnih alata i postupaka.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Pojmovi
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 19.
(1) Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona te propisa i akata koji se donose na temelju ovoga Zakona imaju sljedeće značenje:
1. BIM je informacijsko modeliranje građevine/gradnje, uključuje organizaciju i digitalizaciju informacija o zgradama i inženjerskim građevinama putem BIM modela određene razine razvijenosti elemenata (LOD) prema razini razvijenosti projekta po pojedinim strukama
2. brownfield područje je napuštena površina i/ili nekretnina koja se ne koristi u svojoj osnovnoj namjeni ili je nedovoljno iskorištena odnosno degradirana te je slobodna za prenamjenu, urbanu preobrazbu, urbanu sanaciju i ponovnu uporabu, i kao takvo područje evidentirano u Registru brownfield područja ISPU-a
3. dokumenti prostornog uređenja su Strategija prostornog razvoja Republike Hrvatske, izvješće o stanju u prostoru, prostorni planovi
4. elektronička oglasna ploča je mrežna stranica za prikaz podataka koju uspostavlja Ministarstvo u sklopu elektroničkog programa eDozvola dostupnog na internetskoj adresi: »https://dozvola.mgipu.hr« (u daljnjem tekstu: eDozvola) na temelju zakona kojim se uređuje gradnja
5. etapno građenje je građenje pojedinih građevina od kojih se sastoji složena građevina određenih lokacijskom dozvolom, a za koje građevine se izdaje jedna ili više građevinskih dozvola
6. fazno građenje je građenje građevine po njezinim dijelovima određenim lokacijskom dozvolom, a za koje dijelove se izdaje jedna ili više građevinskih dozvola
7. GML format je standardni otvoreni elektronički format zapisa za dostavu i razmjenu prostornih podataka unutar informacijskog sustava prostornog uređenja i njegovih modula
8. građevinska (bruto) površina zgrade je zbroj površina mjerenih u razini podova svih dijelova (etaža) zgrade (Po, S, Pr, K, Pk) određenih prema vanjskim mjerama obodnih zidova s oblogama, osim površine vanjskog dizala koje se dograđuje na postojeću zgradu, a koja se izračunava na način propisan ovim Zakonom
9. građevna čestica zgrade je u pravilu jedna katastarska čestica čiji je oblik, veličina i smještaj u prostoru u skladu s prostornim planom te koja ima pristup na prometnu površinu sukladan prostornom planu, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije. Građevna čestica utvrđena aktima za provedbu zahvata u prostoru trajno je namijenjena za njezinu uporabu
10. građevna čestica za linijsku infrastrukturu i druge infrastrukturne građevine je u pravilu jedna katastarska čestica, a može se sastojati i od dvije ili više katastarskih čestica ako se građevna čestica proteže područjima dviju ili više katastarskih općina ili kad linijska infrastruktura i/ili druge infrastrukturne građevine prelaze preko zemljišta u posebnim režimima (javno vodno dobro, javno dobro i sl.), odnosno preko zemljišta drugih upravitelja (cesta, pruga i dr.)
11. građevine javne i društvene namjene su građevine namijenjene obavljanju djelatnosti u području društvenih djelatnosti (odgoja, obrazovanja, prosvjete, znanosti, kulture, sporta, zdravstva i socijalne skrbi), radu državnih tijela i organizacija, tijela i organizacija lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravnih osoba s javnim ovlastima i udruga građana i vjerskih zajednica
12. građevinsko područje je područje određeno prostornim planom za gradnju i budući razvoj, a koje se sastoji od građevinskog područja naselja, izdvojenog dijela građevinskog područja naselja i izdvojenog građevinskog područja izvan naselja
13. građevinsko zemljište je zemljište unutar granica građevinskog područja te zemljište izvan građevinskog područja obuhvaćeno građevnom česticom na kojoj je izgrađena građevina
14. infrastruktura su komunalne, prometne, energetske, vodne, pomorske, komunikacijske, elektroničke komunikacijske i druge građevine namijenjene gospodarenju s drugim vrstama stvorenih i prirodnih dobara
15. infrastrukturni projekt je provedbeni dokument izrađen u skladu sa strateškim dokumentima prostornog uređenja i donosi se za prometne, energetske, vodne i dr. građevine državnog značaja ako za njih nisu doneseni provedbeni planovi
16. integracija podataka rizika od katastrofa u sustav prostornog planiranja predstavlja obvezu korištenja smjernica, uputa, podloga i modela potresnog i drugih utvrđenih rizika kod izrade i donošenja prostornih planova, a prostorni plan sadrži odredbe i prikaze zona visokog, srednjeg i niskog rizika i s njima povezanih ograničenja i zabrane gradnje, uključujući i mjere smanjenja rizika
17. interes Republike Hrvatske predstavljaju površine i građevine odgoja, obrazovanja, znanosti, zdravstva, socijalne skrbi, infrastrukturni koridori, priuštivo stanovanje, površine urbane komasacije i sve druge građevine i površine za koje je odredbama posebnog zakona propisan interes Republike Hrvatske
18. izdvojeno građevinsko područje izvan naselja je područje određeno prostornim planom kao prostorna cjelina izvan građevinskog područja naselja planirana za sve namjene, osim za stambenu
19. izdvojeni dio građevinskog područja naselja je odvojeni dio postojećega građevinskog područja istog naselja nastao djelovanjem tradicijskih, prostornih i funkcionalnih utjecaja, određen prostornim planom
20. izgrađena infrastruktura je infrastruktura koja postoji u naravi i koja je evidentirana u katastru infrastrukture, odnosno katastarskom operatu
21. iznimni krajobraz je krajobraz prioritetnog očuvanja državnog značaja, a čija vrijednost proizlazi iz izraženosti i kombinacije prirodnih, antropogenih, vizualno-doživljajnih kvaliteta krajobraza
22. javni arhitektonski i/ili urbanistički natječaj je način pribavljanja najkvalitetnijih rješenja na području arhitekture, urbanizma, prostornog planiranja i krajobraznog uređenja na temelju programa natječaja u skladu s posebnim propisom
23. javnopravna tijela su tijela državne uprave, druga državna tijela, upravni odjeli, odnosno službe velikih gradova, Grada Zagreba i županija nadležni za obavljanje poslova iz određenih upravnih područja, pravne osobe koje imaju javne ovlasti te druge osobe, određene posebnim zakonima, koja davanjem zahtjeva i mišljenja u postupku izrade i donošenja prostornih planova, odnosno utvrđivanjem posebnih uvjeta i/ili uvjeta priključenja na način propisan ovim Zakonom sudjeluju u sustavu prostornog uređenja
24. katastar je katastar zemljišta, odnosno katastar nekretnina
25. katastarski ured je područni ured za katastar Državne geodetske uprave, odnosno Gradski ured za katastar i geodetske poslove Grada Zagreba
26. komunalna infrastruktura su građevine namijenjene opskrbi pitkom vodom, odvodnji i pročišćavanju otpadnih voda, održavanju čistoće naselja, sakupljanju i obradi komunalnog otpada, ulična rasvjeta, tržnice na malo, groblja, krematoriji i površine javne namjene u naselju
27. koridori linijske infrastrukture su koridori od interesa za Republiku Hrvatsku, čine ga objedinjene površine rezervirane za smještaj različitih infrastrukturnih sustava koje je potrebno planirati, projektirati, graditi i održavati u svrhu zajedničkog korištenja, uz istovremeno očuvanje interesa sigurnosti, funkcionalnosti i zaštite prostora
28. kvaliteta (vrsnoća) izgrađenog prostora je opći interes, a osigurava se pristupom oblikovanju izgrađenog okoliša utemeljenog na povijesnom i kulturnom načinu oblikovanja prostora prema mjesnim prilikama, kojim se aktivno gradi društvena kohezija, osigurava ekološka održivost i doprinosi zdravlju i dobrobiti svih, a ispunjava funkcionalne, tehničke i ekonomske zahtjeve te zadovoljava društvene i psihološke potrebe ljudi
29. lokacijski uvjeti su kvantitativni i kvalitativni uvjeti i mjere za provedbu zahvata u prostoru koji se na temelju prostornog plana i posebnih propisa određuju lokacijskom dozvolom ili građevinskom dozvolom
30. ministar je čelnik tijela državne uprave nadležnog za poslove prostornog uređenja
31. Ministarstvo je tijelo državne uprave nadležno za poslove prostornog uređenja
32. morsko područje su unutarnje morske vode Republike Hrvatske, teritorijalno more Republike Hrvatske, zračni prostor iznad njih te dno i podzemlje tih morskih prostora, isključivi gospodarski pojas Republike Hrvatske u Jadranskom moru (u daljnjem tekstu: isključivi gospodarski pojas Republike Hrvatske), a u smislu pripadnosti morskoj regiji pripada morskoj regiji Sredozemno more, podregija Jadransko more
33. namjena prostora, površina, zemljišta, odnosno građevina je planirani sustav korištenja prostora, površina, zemljišta, mora odnosno uporabe građevina, određena, odnosno propisana prostornim planom
34. nositelj izrade prostornog plana državne razine je Ministarstvo, prostornog plana područne (regionalne) razine stručno upravno tijelo županije, odnosno Grada Zagreba, a prostornog plana lokalne razine stručno upravno tijelo jedinice lokalne samouprave
35. osnovna infrastruktura je građevina za odvodnju otpadnih voda prema mjesnim prilikama određenim prostornim planom i prometna površina preko koje se osigurava pristup do građevne čestice, odnosno zgrade
36. obalna crta je crta koja razdvaja kopno od mora određena propisima koji uređuju državnu izmjeru i katastar nekretnina
37. obuhvat prostornog plana je prostorna ili administrativno određena cjelina za koju se donosi ili je donesen prostorni plan, a u koji ulazi i morsko područje zajedno s otocima, otočićima i hridima koji se nalaze u području određene administrativne jedinice
38. održivo prostorno planiranje ostvaruje se usklađivanjem društvenih, gospodarskih i okolišnih potreba razvoja s prostornim potencijalima područja
39. parcelacijski elaborat je geodetski elaborat na temelju kojega se u skladu s odredbama ovoga Zakona i prema propisima o državnoj izmjeri i katastru nekretnina vrši dioba ili spajanje katastarskih čestica
40. površine namijenjene priuštivom stanovanju su površine određene unutar i izvan građevinskih područja na kojima je neposrednom provedbom ovoga Zakona moguća gradnja ovih vrsta građevina u svrhu postizanja ciljeva određenih Nacionalnim planom stambene politike.
41. posebni uvjeti su uvjeti za provedbu zahvata u prostoru koje u slučaju propisanom posebnim propisom u svrhu provedbe tog propisa javnopravno tijelo utvrđuje na način propisan ovim Zakonom, osim uvjeta priključenja i uvjeta koji se utvrđuju u postupku procjene utjecaja zahvata na okoliš, postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš odnosno u postupku ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu i postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja za ekološku mrežu
42. površina javne namjene je svaka površina čije je korištenje namijenjeno svima i pod jednakim uvjetima (javne ceste, nerazvrstane ceste, ulice, biciklističke staze, pješačke staze i prolazi, trgovi, tržnice, igrališta, parkirališta, groblja, parkovne i zelene površine u naselju, rekreacijske površine, škole, vrtići, bolnice i sl.)
43. površine za gradnju sunčanih elektrana su površine na kojima je sukladno odredbama ovoga Zakona moguće graditi infrastrukturne građevine sunčanih elektrana, i to:
a) površine koje su u prostornom planu bilo koje razine grafički određene u kartografskom prikazu kao površine namjene za izgradnju sunčanih elektrana, neovisno o tome jesu li unutar ili izvan građevinskog područja, te se kod takvih površina ne primjenjuju ograničenja snage sunčane elektrane propisana prostornim planom
b) površine koje su u prostornom planu bilo koje razine određene kao površine izdvojenog građevinskog područja izvan naselja gospodarske i poslovne namjene (I i K)
c) površine koje su prostornim planom određene kao poljoprivredno tlo oznake P3, a u neposrednom su kontaktu s izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja gospodarskih i poslovnih namjena na kojima se nalaze postojeće gospodarske ili poslovne građevine, uz uvjet da ista površina ne može biti veća od 50% površine te gospodarske i poslovne zone, a dobivena električna energija koristi se za potrebe tih građevina
d) vodne površine – jezera nastala eksploatacijom mineralnih sirovina, kao i ribnjaci i druga uzgajališta akvakultura na kopnu, uz suglasnost davatelja koncesije, odnosno davatelja zakupa ako je riječ o području pod koncesijom, odnosno zakupom
e) površine odlagališta otpada
f) površine eksploatacijskih polja čvrste mineralne sirovine uz suglasnost tijela nadležnog za rudarstvo te površine eksploatacijskih polja morske soli uz suglasnost ministarstva nadležnog za rudarstvo i ministarstva nadležnog za pomorstvo
g) površine koje se nalaze unutar građevnih čestica postojećih infrastrukturnih i vodnih građevina uz suglasnost tijela koje upravlja predmetnim infrastrukturnim sustavom i građevinom
44. površine za gradnju agrosunčanih elektrana su površine koje su prostornim planom bilo koje razine određene kao poljoprivredne površine, a na kojima se uspostavom poljoprivrednih trajnih nasada upisanih u evidenciju uporabe poljoprivrednog zemljišta (ARKOD) ili na kojima se uz postojeći prostor obuhvata farme, staklenika ili plastenika postavom agrosunčanih elektrana postižu ciljevi razvoja poljoprivredne djelatnosti, uz zadržavanje namjene poljoprivrednog zemljišta, osim u nacionalnom parku i parku prirode
45. površine za gradnju geotermalnih bušotina za poljoprivredne i industrijske svrhe su površine na kojima je za potrebe poljoprivrednih kompleksa (farme, staklenici i sl.), uzgajališta u akvakulturi i industrijskih građevina moguće graditi geotermalnu bušotinu s pripadajućim postrojenjem za vlastite potrebe
46. površine za gradnju građevina za potrebe Ministarstva obrane, Ministarstva unutarnjih poslova i Hrvatske narodne banke su površine koje su prostornim planovima određene i kao površine posebne namjene
47. prirodna morska plaža je plaža koja se nalazi unutar ili izvan naselja, infrastrukturno je neopremljena, potpuno očuvanih prirodnih obilježja čiji kopneni dio obuhvaća prostor prirodnog materijala (kamena, pijeska, šljunka, njihove kombinacije i sl.), na kojoj nije dozvoljeno građenje građevina, već samo izvođenje zahvata u prostoru koji se ne smatraju građenjem
48. prometna površina je površina namijenjena za javni cestovni promet, površina u vlasništvu vlasnika građevne čestice ili površina na kojoj je osnovano pravo služnosti prolaza u svrhu pristupa do građevne čestice
49. prostor je sustav fizičkih sklopova na površini te ispod i iznad zemlje i mora, do kojih dopiru ili mogu doprijeti utjecaji djelovanja ljudi
50. prostor ograničenja je dio zaštićenog obalnog područja mora koji obuhvaća dio kopna i otoka u širini od 1000 m od obalne crte i pojas mora u širini od 300 m od obalne crte, u kojem se radi zaštite, ostvarenja ciljeva održivog, svrhovitog i gospodarski učinkovitog razvoja, planiranje i korištenje prostora obavlja pod uvjetima određenim ovim Zakonom
51. prostorni standardi su skup uvjeta zaštite, uređenja i korištenja prostora koji se primjenjuju u izradi prostornih planova
52. prostorni plan je podzakonski propis kojim se uređuje prostorno planiranje i izdavanje akata za njegovu provedbu, a donosi se na državnoj, županijskoj i lokalnoj razini. Prostorni planovi su: Državni plan prostornog razvoja, prostorni planovi područja posebnih obilježja, Prostorni plan županije, Prostorni plan Grada Zagreba, prostorni plan uređenja grada, odnosno općine, generalni urbanistički plan i urbanistički plan uređenja.
53. prostorno planiranje kao interdisciplinarna djelatnost je institucionalni i tehnički oblik za upravljanje prostornom dimenzijom održivosti, kojom se na temelju procjene razvojnih mogućnosti u okviru zadržavanja osobnosti prostora, zahtjeva zaštite prostora te očuvanja kakvoće okoliša i prirode određuje namjena prostora/površina, uvjeti za razvoj djelatnosti i infrastrukture te njihov razmještaj u prostoru, uvjeti za urbanu preobrazbu i urbanu sanaciju izgrađenih područja te uvjeti korištenja za ostvarivanje planiranih zahvata u prostoru, a sve u svrhu postizanja optimalnog rasporeda ljudi, dobara i djelatnosti
54. složeni investicijski zahvat je složeni zahvat u prostoru u kojem sudjeluje više investitora, a odvija se po etapama projekta ovisno o dinamici realizacije zahvata pri čemu se u svrhu postizanja funkcionalnosti cjelovitog zahvata, pojedine etape projekta sagledavaju u jedinstvenim postupcima planiranja i provedbe. Složeni investicijski zahvat može biti javni i/ili privatni
55. složena građevina je sklop više međusobno funkcionalno i/ili tehnološki povezanih građevina određen lokacijskom dozvolom
56. složeni zahvat u prostoru se sastoji od jedne ili više građevina i/ili zahvata u prostoru koji se prema propisima o gradnji ne smatraju građenjem, a za koje se određuje obuhvat zahvata u prostoru i jedna ili više građevnih čestica unutar obuhvata zahvata u prostoru (kampovi, golf igrališta, adrenalinski parkovi i sl.)
57. stručne podloge su dokumenti i studije kojima se analizira postojeće i planirano stanje, kartografske, demografske, gospodarske, prometne, ekološke i okolišne, geološke i hidrološke, energetske, kulturno-povijesne, urbanističko-arhitektonske i druge stručne podloge, kao i karte rizika za izradu prostornih planova, čija obveza izrade u ovisnosti o vrsti i razini prostornog plana proizlazi iz pravila pojedinih stručnih područja
58. stručno upravno tijelo je upravno tijelo općine, grada, velikog grada, Grada Zagreba, odnosno županije nadležno za obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja
59. urbana komasacija je postupak spajanja čestica građevinskog zemljišta u jednu cjelinu i njezina podjela na građevne i katastarske čestice na području komasacije za koje je u tu svrhu donesen urbanistički plan uređenja ili urbanistički projekt u cilju racionalnog korištenja i uređenja građevinskog zemljišta uz istodobno rješavanje imovinsko pravnih odnosa.
60. urbana preobrazba je skup planskih mjera i uvjeta kojima se bitno mijenjaju obilježja izgrađenog dijela građevinskog područja promjenom urbane mreže javnih površina, namjene i oblikovanja građevina, i/ili rasporeda, oblika i veličine građevnih čestica. Urbana preobrazba obuhvaća postupke promjene i intervencije unutar izgrađenog dijela građevinskog područja grada, kao što su novi projekti i nova gradnja na mjestu oštećenih i devastiranih površina prijašnje gradnje te novi projekti i nova gradnja na tim površinama određeni urbanističkim planom uređenja ili urbanističkim projektom
61. urbana sanacija je skup planskih mjera i uvjeta kojima se stanje prostornog nereda dovodi u funkcionalno i planski uređeno stanje odnosno poboljšava karakter izgrađenih područja unutar i izvan granica građevinskog područja devastiranih nezakonitim građenjem ili na drugi način
62. urbanistički projekt je provedbeni dokument prostornog uređenja koji se donosi na državnoj, područnoj (regionalnoj) i lokalnoj razini za potrebe urbanističkog planiranja, a kojim se detaljno razrađuje prostorno uređenje određenog područja u skladu sa sadržajem propisanim ovim Zakonom
63. urbanističko planiranje je kontinuirani proces u sklopu kojega se određuje fizički, socijalni i ekonomski razvoj urbanih i gradskih područja ili područja posebnih namjena određenih ovim Zakonom
64. uređena morska plaža unutar građevinskog područja je zahvat u prostoru kojim se mijenjaju prirodna obilježja plaže, a sadrži infrastrukturno i sadržajno uređen kopneni prostor neposredno povezanog s morem i koja je pristupačna svima pod jednakim uvjetima, uključivo i osobama smanjene pokretljivosti
65. uređena morska plaža izvan građevinskog područja je prostornim planom određena morska plaža očuvanih prirodnih obilježja za koju nije dopuštena promjena obalne linije i koja je pristupačna svima pod jednakim uvjetima. Uređenje morske plaže izvan građevinskog područja podrazumijeva postavljanje pokretnih i montažnih sadržaja koji neće oštetiti prirodne resurse i koji se po završetku kupališne sezone moraju ukloniti s plaže bez posljedica na okoliš kao i infrastrukturno opremanje (pristupni put, parkirališna površina, opskrba električnom energijom, vodoopskrba, odvodnja otpadnih voda, tuševi, sanitarni čvor) smješteno izvan pomorskog dobra
66. uvjeti priključenja su uvjeti za provedbu zahvata u prostoru propisani posebnim propisom u svrhu provedbe tog propisa koji se utvrđuju na način propisan ovim Zakonom, a kojim se uvjetima određuje tehnička mogućnost i tehnički uvjeti priključenja zgrade, odnosno građevne čestice zgrade, na postojeću niskonaponsku električnu mrežu, građevine javne vodoopskrbe i odvodnje, odvodnju oborinskih voda, prometnu površinu, elektroničke komunikacijske građevine, građevine energetske infrastrukture ili na drugu infrastrukturnu građevinu
67. veliki grad je veliki grad i grad u kojem je sjedište županije, određeni prema posebnom zakonu
68. zahtjevi javnopravnih tijela za izradu prostornih planova su prijedlozi, podaci, planske smjernice, propisani dokumenti i drugi akti s kojima javnopravna tijela prema posebnom propisu sudjeluju u izradi prostornog plana ili koji se prema tim propisima koriste u postupku izrade plana, pri čemu moraju uvažavati načela prostornog uređenja određena ovim Zakonom
69. zahvat u prostoru je svako građenje građevine, rekonstrukcija postojeće građevine i svako drugo privremeno ili trajno djelovanje ljudi u prostoru kojim se uređuje ili mijenja stanje u prostoru
70. zaštićeno obalno područje mora je područje od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku , koje obuhvaća područje svih jedinica lokalne samouprave čije granice dopiru do obale mora
71. zelena infrastruktura su prirodni i planirani sustavi zelenih i vodnih površina te druga prostorna rješenja temeljena na prirodi koja se primjenjuju unutar gradova i općina, a kojima se pridonosi očuvanju, poboljšanju i obnavljanju prirode, prirodnih funkcija i procesa radi postizanja ekoloških, gospodarskih i društvenih koristi održivoga razvoja.
(2) Pojmovi uporabljeni u ovom Zakonu imaju značenje određeno posebnim zakonom kojim se uređuje područje gradnje te drugim posebnim zakonom koji su od utjecaja na prostorno uređenje, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije.
(3) Izrazi koji u ovom Zakonu imaju rodno značenje koriste se neutralno i odnose se na muške i ženske osobe.
(4) Pobliži način izračuna građevinske (bruto) površine zgrade i dijelove podova etaža koji se ne uračunavaju u ovu površinu propisuje ministar pravilnikom.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
2. SUBJEKTI PROSTORNOG UREĐENJA
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Osiguranje učinkovitosti i stručnosti prostornog uređenja
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 20.
(1) Učinkovitost prostornog uređenja osiguravaju Hrvatski sabor i Vlada te predstavnička tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave donošenjem prostornih planova te donošenjem, odnosno prihvaćanjem drugih dokumenata propisanih ovim Zakonom.
(2) Stručnu utemeljenost planova i dokumenata iz stavka 1. ovoga članka osiguravaju tijela državne uprave, stručna upravna tijela, zavodi i druge pravne osobe registrirane za obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja te ovlaštene osobe koje samostalno obavljaju stručne poslove prostornog planiranja.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Osiguranje međusobne usklađenosti i provedbe prostornih planova
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 21.
(1) Međusobnu usklađenost prostornih planova, uz tijela, zavode i osobe iz članka 20. stavka 2. ovoga Zakona osigurava Ministarstvo davanjem suglasnosti u skladu s ovim Zakonom.
(2) Provedbu prostornih planova osiguravaju Ministarstvo i upravna tijela.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Osiguranje interesa i potreba posebnih upravnih područja i gospodarstva
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 22.
(1) U svrhu osiguranja interesa i potreba posebnih upravnih područja i gospodarstva u prostoru putem sustava prostornog uređenja javnopravna tijela sudjeluju u uspostavi i vođenju informacijskog sustava prostornog uređenja i dostavi podataka za taj sustav na način propisan ovim Zakonom te u izradi prostornih planova izradom o vlastitom trošku stručnih podloga potrebnih za izradu prostornih planova propisanih posebnim zakonima i izradom prostornih slojeva u skladu s pravilnikom iz članka 79. stavka 3. ovoga Zakona, davanjem svojih zahtjeva i mišljenja u postupku izrade i donošenja prostornih planova i utvrđivanjem posebnih uvjeta prije, odnosno tijekom postupka izdavanja lokacijske dozvole u slučajevima propisanim posebnim propisima, a na način i u postupku propisanom ovim Zakonom.
(2) Interesi i potrebe gospodarstva i posebnih upravnih područja u sustavu prostornog uređenja osiguravaju se i donošenjem posebnih propisa kojima se uređuje planiranje i projektiranje posebnih vrsta građevina i područja te donošenjem sektorskih strategija, programa, planova, studija i drugih dokumenata propisanih posebnim zakonima u skladu s kojima se utvrđuju zahtjevi za izradu prostornih planova, ako nisu u suprotnosti s ovim Zakonom.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Zavod za prostorni razvoj
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 23.
Stručne poslove prostornog uređenja za Republiku Hrvatsku obavlja Ministarstvo putem nadležne ustrojstvene jedinice – Zavoda za prostorni razvoj.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Poslovi Zavoda za prostorni razvoj
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 24.
Poslovi Zavoda za prostorni razvoj obuhvaćaju osobito:
1. izradu, odnosno koordinaciju izrade i praćenje provedbe Strategije prostornog razvoja Republike Hrvatske, Državnog plana prostornog razvoja, Izvješća stanja u prostoru i drugih dokumenata prostornog uređenja koje donosi Hrvatski sabor ili Vlada
2. izradu, odnosno koordinaciju izrade i suradnju u izradi drugih dokumenata od važnosti za prostorno uređenje i zaštitu prostora Republike Hrvatske
3. sudjelovanje u razvoju i upravljanju informacijskog sustava prostornog uređenja
4. koordinaciju izrade i provedbu Arhitektonskih politika Republike Hrvatske
5. suradnju s osobama, međunarodnim tijelima, znanstvenim i visokoobrazovnim institucijama i strukovnim udrugama na izradi i provedbi smjernica, programa, planova i projekata iz područja prostornog uređenja, znanstveni rad
6. sudjelovanje u provedbi međunarodnih obveza Republike Hrvatske iz područja prostornog uređenja
7. osiguravanje uvjeta za pristup informacijama o prostoru
8. sudjelovanje u izradi sektorskih strategija, planova, studija i drugih dokumenata državne razine propisanih posebnim zakonima
9. izradu i vođenje podataka vezano za nekretnine u vlasništvu države, praćenje stanja i načina njihovog korištenja, izradu stručne podloge za prostorne planove državne razine koji u svom obuhvatu sadrže predmetne nekretnine
10. druge poslove u skladu s ovim Zakonom i posebnim propisima.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Zavod za prostorno uređenje županije, odnosno Grada Zagreba
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 25.
Zavodi za prostorni razvoj županija odnosno Grada Zagreba imaju status stručnih institucija od posebnog značaja za prostorno uređenje Republike Hrvatske s ključnom ulogom u planiranju, usklađivanju i provedbi razvojnih i prostorno-planskih politika te kontinuiranom praćenju, analizi stanja i usklađivanju prostornih planova unutar županije odnosno Grada Zagreba.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Poslovi i osnivanje zavoda za prostorno uređenje županije, odnosno Grada Zagreba
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 26.
(1) Stručne poslove prostornog uređenja za županiju, odnosno Grad Zagreb obavlja zavod za prostorno uređenje županije, odnosno Grada Zagreba.
(2) Osnivač zavoda za prostorno uređenje županije je županija, a osnivačka prava ostvaruje župan u skladu s posebnim zakonom.
(3) Osnivač zavoda za prostorno uređenje Grada Zagreba je Grad Zagreb, a osnivačka prava ostvaruje gradonačelnik u skladu s posebnim zakonom.
(4) Zavod za prostorno uređenje županije, odnosno Grada Zagreba osniva se kao javna ustanova s pravima i odgovornostima propisanim ovim Zakonom.
(5) Ravnatelja zavoda za prostorno uređenje županije, odnosno Grada Zagreba imenuje i razrješava osnivač uz prethodnu suglasnost Ministarstva.
(6) Za vrijeme obnašanja dužnosti ravnatelji zavoda za prostorno uređenje županije, odnosno Grada Zagreba imaju pravo na plaću te ostala materijalna i druga prava iz radnog odnosa u skladu s općim aktima javne ustanove.
(7) Na prava i obveze ravnatelja zavoda za prostorno uređenje županije, odnosno Grada Zagreba koje nisu utvrđene ovim Zakonom ili općim aktima javne ustanove primjenjuje se zakon kojim se uređuje sprječavanje sukoba interesa.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Djelatnost zavoda za prostorno uređenje županije, odnosno Grada Zagreba
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 27.
(1) Djelatnost zavoda za prostorno uređenje županije, odnosno Grada Zagreba obuhvaća obvezno:
1. izradu, odnosno koordinaciju izrade i praćenje provedbe prostornih planova područne (regionalne) razine odnosno razine Grada Zagreba
2. izradu dijela Državnog plana prostornog razvoja za područje županije odnosno Grada Zagreba
3. izradu prostornog plana uređenja grada i općine i generalnog urbanističkog plana ako isti ne izrađuje zavod za prostorno uređenje grada
4. izradu izvješća o stanju u prostoru
5. sudjelovanje u razvoju i upravljanju informacijskog sustava prostornog uređenja
6. pripremu polazišta za izradu, odnosno stavljanje izvan snage prostornih planova užih područja
7. pružanje stručne savjetodavne pomoći u izradi prostornih planova lokalne razine
8. druge poslove u skladu s ovim Zakonom i Statutom Zavoda.
(2) Zavodi iz stavka 1. ovoga članka mogu obavljati stručne analitičke poslove iz područja prostornog uređenja, ako to zatraži Ministarstvo.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Zavod za prostorno uređenje grada
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 28.
Grad može u svrhu obavljanja stručnih poslova prostornog uređenja osnovati zavod za prostorno uređenje grada za svoje područje ako za to postoji potreba i ako se za to mogu osigurati sredstva u njegovu proračunu.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Djelatnost zavoda za prostorno uređenje grada
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 29.
(1) Djelatnost zavoda za prostorno uređenje grada obuhvaća obvezno:
1. izradu, odnosno koordinaciju izrade i praćenje provedbe prostornog plana uređenja grada i generalnog urbanističkog plana
2. praćenje provedbe dokumenata prostornog uređenja koji se primjenjuju unutar teritorija tog grada
3. izradu izvješća o stanju u prostoru
4. vođenje informacijskog sustava prostornog uređenja i upravljanje njime u okviru njegovih ovlasti
5. pripremu polazišta za izradu, odnosno stavljanje izvan snage prostornih planova na svom području.
(2) Zavod za prostorno uređenje grada može izrađivati urbanistički plan uređenja za svoje područje te obavljati stručne analitičke poslove iz područja prostornog uređenja, ako to zatraži gradonačelnik.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Ovlaštene osobe za izradu prostornih planova
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 30.
(1) Nacrte prijedloga i nacrte konačnih prijedloga prostornih planova i druge stručne poslove prostornog uređenja može izrađivati, odnosno obavljati ovlaštena osoba za izradu prostornih planova, pod uvjetom da ispunjava uvjete za obavljanje poslova prostornog uređenja propisane posebnim zakonom te osigura sudjelovanje potrebnih stručnjaka iz stavka 2. ovoga članka.
(2) Ovlaštena osoba iz stavka 1. ovoga članka je dužna za potrebe izrade pojedinog prostornog plana osigurati sudjelovanje stručnjaka različitih struka u svojstvu suradnika iz područja prostornog uređenja, urbanizma, arhitekture i graditeljstva, geodezije, geografije, krajobraza, zaštite okoliša i prirode, zaštite kulturne baštine, zaštite zdravlja ljudi, vodnoga gospodarstva, prometnih sustava, elektroenergetike, elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme te druge javne infrastrukture, društvenih djelatnosti (pravo, sociologija, ekonomija), poljoprivreda, šumarstva i druge stručnjake iz relevantnih područja koja sudjeluju u izradi i donošenju određenog prostornog plana.
(3) Ovlaštene osobe iz stavka 1. ovoga članka odgovorne su za stručna rješenja u prostornom planu i za svoj rad odgovaraju prekršajno i materijalno.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
3. PRAĆENJE STANJA U PROSTORU I PODRUČJU PROSTORNOG UREĐENJA
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Informacijski sustav prostornog uređenja
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 31 .
(1) Za potrebe izrade, donošenja, provedbe i nadzora prostornih planova, trajnog praćenja stanja u prostoru u području prostornog uređenja, izrade izvješća o stanju u prostoru te evidentiranje akata za provedbu u skladu s ovim Zakonom i drugim propisima, uspostavlja se i vodi informacijski sustav prostornog uređenja (u daljnjem tekstu: informacijski sustav).
(2) Informacijski sustav uspostavlja se i vodi kao interoperabilni i multiplatformni sustav u kojem se povezuju informacijski sustavi pojedinih javnopravnih tijela koja na temelju ovoga Zakona i posebnih propisa izrađuju i/ili održavaju prostorne podatke i druge podatke značajne za prostorno uređenje.
(3) Podaci u informacijskom sustavu moraju biti zaštićeni odgovarajućom enkripcijom visoke razine te su dostupni registriranim korisnicima, ukoliko isti nemaju povjerljivi značaj, propisan u posebnom zakonu.
(4) Tijela javne vlasti osiguravaju interoperabilnost baza podataka i usluga vezanih uz prostorne podatke potrebne za vođenje postupaka sukladno ovom Zakonu.
(5) Radi vođenja informacijskog sustava prostornog uređenja i osiguranja interoperabilnosti, Ministarstvo može s tijelima iz stavka 4. ovoga članka sklopiti ugovor kojim se pobliže utvrđuju međusobna prava i obveze, pravila pristupa odnosno razmjene i korištenja podataka, korištenje usluga i druga pitanja.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Obuhvat podataka informacijskog sustava
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 32.
(1) Informacijski sustav obuhvaća podatke o:
1. postojećem stanju i korištenju prostora, uključujući i podatke o nekretninama
2. područjima posebne zaštite voda te rezervacije, ograničenja i zabrane korištenja sukladno propisima o vodama
3. prostornim planovima i prostornim planovima čija je izrada i donošenje u tijeku
4. namjeni prostora/površina i drugim uvjetima korištenja i zaštite prostora određenih i propisanih prostornim planovima i posebnim propisima
5. smjernicama, zahtjevima i upravnim i drugim aktima nadležnih javnopravnih tijela koji se izdaju i koji su izdani i doneseni u svrhu učinkovite i kvalitetne provedbe prostornih planova, građenja, uporabe i uklanjanja građevina i
6. sektorskim strategijama, planovima, studijama i drugim dokumentima propisanim posebnim zakonima značajnim za prostorno uređenje
7. izgrađenim infrastrukturnim građevinama i sustavima
8. nekretninama i vlasništvu
9. koncesijama
10. prostornim slojevima značajnim za prostorno uređenje koje su izradila javnopravna tijela prema posebnim propisima.
11. evidenciji pravomoćnih rješenja o uklanjanju.
(2) Akti o podacima iz stavka 1. podstavka 4. ovoga članka imaju snagu javne isprave.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Subjekti informacijskog sustava
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 33.
(1) Informacijski sustav uspostavlja i razvija Ministarstvo.
(2) Za evidenciju prostornih planova unutar Informacijskog sustava odgovoran je Zavod koji koordinira radom zavoda za prostorno uređenje županije, odnosno Grada Zagreba i zavodima grada ako su osnovani.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Dostupnost podataka informacijskog sustava
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 34.
(1) Ministarstvo, zavodi, upravna tijela, stručna upravna tijela i druga javnopravna tijela dužni su podatke značajne za prostorno uređenje kojima raspolažu učiniti dostupnima putem informacijskog sustava na način propisan ovim Zakonom.
(2) Javnopravna tijela dužna su podatke o postojećem stanju, načinu i uvjetima korištenja i zaštite prostora, kao i podatke o ograničenju korištenja i zabrani gradnje na određenim područjima te druge podatke značajne za prostorno uređenje kojima raspolažu učiniti dostupnima putem informacijskog sustava:
1. povezivanjem u informacijski sustav svojeg informacijskog sustava ili njegova dijela i/ili svojih servisa
2. dostavom podataka potrebnih za uspostavu i vođenje informacijskog sustava u propisanom obliku.
(3) Ministarstvo, zavodi, upravna tijela, stručna upravna tijela i druga javnopravna tijela, nemaju pravo na naknadu za dostavljene podatke niti za omogućavanje korištenja podataka iz stavaka 1. i 2. ovoga članka.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Javnost podataka informacijskog sustava
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 35.
(1) Podaci u informacijskom sustavu su javni ako nemaju povjerljivo značenje sukladno posebnom zakonu odnosno ne predstavljaju kritičnu infrastrukturu i infrastrukturu državnog značaja.
(2) Svatko ima u skladu sa zakonom pravo na uvid i pribavljanje podataka iz informacijskog sustava koji nemaju povjerljivo značenje.
(3) Nositelj izrade prostornog plana i stručni izrađivač prostornog plana koriste i preuzimaju podatke iz informacijskog sustava bez naknade.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Uredba o informacijskom sustavu
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 36.
Pobližu strukturu, sadržaj, način rada, oblik i elektronički standard informacijskog sustava, ovlasti i obveze u vođenju i upravljanju informacijskim sustavom Ministarstva, zavoda, upravnih tijela i stručnih upravnih tijela u vezi s informacijskim sustavom te javnopravna tijela i stručne izrađivače prostornih planova koji su prostorne i druge podatke dužni učiniti dostupnima putem informacijskog sustava i način na koji su to dužni učiniti, propisuje Vlada uredbom.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Lokacijska informacija
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 37.
(1) U svrhu upoznavanja s namjenom prostora i uvjetima provedbe zahvata u prostoru iz prostornih planova na određenom zemljištu putem informacijskog sustava prostornog uređenja može se ishoditi lokacijska informacija elektroničkim putem.
(2) Na području za koje nije donesen prostorni plan nove generacije, upravno tijelo na čijem se području nalazi zemljište, po zahtjevu zainteresirane osobe, izdaje lokacijsku informaciju u roku od 15 dana od dana podnošenja zahtjeva.
(3) U zahtjevu za izdavanje lokacijske informacije iz stavka 2. ovoga članka, navodi se ime, prezime i adresa, odnosno tvrtka i sjedište podnositelja zahtjeva te katastarska oznaka najviše pet katastarskih čestica za koja se traži izdavanje informacije.
(4) Lokacijska informacija se izdaje u elektroničkom obliku za zemljište navedeno u zahtjevu, a iznimno u fizičkom obliku ako se radi o zemljištu koje se nalazi na području gdje nije donesen plan nove generacije.
(5) Lokacijska informacija sadrži dijelove odredbi za provedbu zahvata na zemljištu naznačenom u zahtjevu iz stavka 3. ovoga članka iz važećih prostornih planova svih razina.
(6) Lokacijska informacija sadrži i napomenu da se na temelju iste ne može pristupiti provedbi zahvata u prostoru niti izradi projekata propisanih posebnim zakonom.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Pristup podacima o nekretninama i vlasništvu
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 38.
(1) Ministarstvo, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, zavodi, pravne osobe s javnim ovlastima i osobe koje obavljaju stručne poslove prostornog uređenja imaju za potrebe obavljanja poslova prema ovom Zakonu pravo uvida i pribavljanja podataka iz baza podataka i uspostavljenih servisa katastra i zemljišnih knjiga bez naknade te su oslobođeni upravnih pristojbi s tim u vezi.
(2) Uvid u podatke i pribavljanje podataka iz stavka 1. ovoga članka obavlja se u skladu s ovim Zakonom i posebnim propisima.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Izvješće o stanju u prostoru
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 39.
(1) Hrvatski sabor, odnosno predstavnička tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, svaki za svoju razinu, razmatraju izvješće o stanju u prostoru za razdoblje od četiri godine.
(2) Izvješće o stanju u prostoru za razinu jedinice lokalne samouprave izrađuje stručno upravno tijelo jedinice lokalne samouprave, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije.
(3) U izradi izvješća o stanju u prostoru dužna su, na zahtjev zavoda, odnosno stručnog upravnog tijela koje izrađuje izvješće, sudjelovati javnopravna tijela u čijem je djelokrugu obavljanje poslova od utjecaja na sadržaj izvješća.
(4) Nacrt izvješća, odnosno njegova dijela, osim zavoda, na svim razinama može izrađivati ovlaštena osoba, koji ispunjava uvjete za obavljanje poslova prostornog uređenja propisanih posebnim zakonom.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Sadržaj i karakter izvješća o stanju u prostoru
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 40.
(1) Izvješće o stanju u prostoru sadrži polazišta, analizu i ocjenu stanja i trendova prostornog razvoja, analizu provedbe prostornih planova i drugih dokumenata koji utječu na prostor te prijedloge za unaprjeđenje prostornog razvoja s osnovnim preporukama mjera za iduće razdoblje.
(2) Izvješće o stanju u prostoru Republike Hrvatske je stručna podloga za izradu prostornih planova državne razine.
(3) Izvješće o stanju u prostoru za razinu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave je stručna podloga za izradu prostornih planova na njihovom području.
(4) Pobliži sadržaj izvješća, obvezne prostorne pokazatelje, način sudjelovanja javnopravnih tijela u izradi izvješća i druge zahtjeve u vezi s praćenjem stanja u području prostornog uređenja propisuje ministar pravilnikom.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Objava i dostava izvješća o stanju u prostoru
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 41.
(1) Zaključak o razmatranju izvješća o stanju u prostoru i izvješće o stanju u prostoru objavljuju se u »Narodnim novinama«, odnosno u službenom glasilu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
(2) Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dužna je Zavodu dostaviti izvješće o stanju u prostoru u elektroničkom obliku u roku od 15 dana od dana objave u službenom glasilu.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Stručne podloge
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 42.
(1) Stručne podloge su dokumenti i studije koje obuhvaćaju analizu postojećeg i planiranog stanja, kartografske, demografske, gospodarske, prometne, ekološke i okolišne, geološke i hidrološke, energetske, kulturno-povijesne, urbanističko-arhitektonske i druge stručne podloge, kao i kartografske prikaze vezano uz ograničenja i zabrane gradnje, područja provedbe mjera za smanjenje rizika koje je potrebno predvidjeti kod izrade prostornih planova te izračune postojećeg i planiranog kapaciteta i opterećenja pojedinog područja, čija obveza izrade u ovisnosti o vrsti i razini prostornog plana, proizlazi iz obveza i pravila pojedinih stručnih područja.
(2) Karte rizika se obvezno izrađuju kao stručna podloga ako se radi o području određenom kao visokorizično za određenu vrstu rizika utvrđenu prema Procjeni rizika od katastrofa, a određuju se temeljem prethodnih znanstveno-stručnih istraživanja koja obuhvaćaju potresni rizik i ostale potresom inducirane pojave, poplavnu ugroženost, rizike od velikih nesreća i druge rizike iz Procjene rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku.
(3) Postojeće stručne podloge javnopravna tijela dužna su staviti na raspolaganje putem informacijskog sustava prostornog uređenja ili im osigurati pristup na odgovarajući način.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
4.1. PLANIRANJE U GRAĐEVINSKIM PODRUČJ IMA
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Općenito
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 43 .
(1) Građevinska područja određuju se radi razgraničenja od ostalih površina namijenjenih razvoju poljoprivrede i šumarstva, površina mora i voda kao i drugih planskih kategorija koje se s obzirom na s voju namjenu mogu planirati izvan građevinskih područja.
(2) Građevinska područja određuju se primarno prostornim planom uređenja grada odnosno općine i Prostornim planom Grada Zagreba, a mogu se određivati i Državnim planom prostornog razvoja, prostornim planom područja posebnih obilježja i prostornim planom županije u slučajevima i na način propisan ovim Zakonom.
(3) Građevinska područja utvrđena prostornim planom uređenja grada, odnosno općine na kojem su izgrađene građevine i komunalna infrastruktura ne može se ukinuti prostornim planovima više razine, osim u slučajevima kada tako zahtjeva planiranje infrastrukturnih zahvata od državnog i županijskog značaja koji se ne mogu drugačije planirati.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Utvrđivanje građevinskih područja
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 44 .
(1) Građevinska područja utvrđuju se na temelju:
1. tipologije i morfologije naselja
2. društvenih i gospodarskih potreba naselja
3. podataka iz informacijskog sustava prostornog uređenja
4. podataka iz geodetskih podloga, katastra i zemljišnih knjiga
5. namjene površina, korištenja prostora, uključujući područja posebne zaštite, ograničenja i zabrane gradnje te stručnih rješenja važećih prostornih planova
6. procjene budućeg demografskog i ekonomskog razvoja naselja
7. drugih fizičkih svojstva prostora
(2) Prilikom izrade prostornih planova na temelju ovoga Zakona i pravilnika iz članka 79. stavka 3. ovoga Zakona, polazišta za određivanje građevinskih područja su građevinska područja određena važećim prostornim planovima.
(3) U smislu stavka 2. ovoga članka sva građevinska područja određena važećim prostornim planovima mogu se, u ovisnosti o razini i značaju, zadržati odnosno nastavno planirati kod izrade i donošenja prostornih planova na temelju ovoga Zakona.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Širenje građevinskih područja
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 45 .
(1) Postojeća građevinska područja, utvrđena važećim prostornim planovima gradova odnosno općina i Prostornim planom Grada Zagreba, ne mogu se širiti dok god unutar njih postoje površine koje nisu opremljene osnovnom infrastrukturom.
(2) Ako je uvjet iz stavka 1. ovoga članka ispunjen, širenju građevinskih područja može se pristupiti na temelju prethodno izvršene višekriterijske analize, a metodologija za izradu višekriterijske analize odredit će se pravilnikom iz članka 79. stavka 3. ovoga Zakona.
(3) Višekriterijska analiza iz stavka 2. ovoga članka izrađuje se kao stručna podloga za prostorni plan uređenja grada odnosno općine i Prostorni plan Grada Zagreba, to jest njihove izmjene i dopune, kojim se planira širiti građevinsko područje.
(4) Sva proširenja građevinskog područja, uključivo i ona preraspodijeljena sukladno članku 46. ovoga Zakona moraju predstavljati prostorne cjeline koje daju mogućnost cjelovitog urbanističkog planiranja područja uključivo svu potrebnu infrastrukturu i javne sadržaje.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Preraspodjela građevinskih područja
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 46 .
(1) U postojećim građevinskim područjima, utvrđenim važećim prostornim planovima mogu se vršiti preraspodjele površina iz jednog građevinskog područja u drugo, ili iz jednog dijela građevinskog područja u drugi dio.
(2) Preraspodjelom površina iz stavka 1. ovoga članka moraju se očuvati postojeće i stvoriti nove smislene prostorne cjeline, pri čemu iz građevinskih područja se ne smiju isključiti postojeće građevine i uređene površine, niti ugrožavati stečena prava korisnika prostora temeljena na aktima za provedbu zahvata u prostoru.
(3) Preraspodjeli površina iz stavka 1. ovoga članka pristupa se na temelju prethodno izvršene višekriterijske analize, a metodologija za izradu višekriterijske analize odredit će se pravilnikom iz članka 79. stavka 3. ovoga Zakona.
(5) Dijelom građevinskog područja naselja i izdvojenog građevinskog područja naselja ne može se smatrati niti u prostornim planovima određivati jedna ili više katastarskih čestica čija je ukupna površina manja od 5000 m², a koje nisu prostorno i infrastrukturno povezane s postojećim građevinskim područjem istog naselja ili postojećim izdvojenim građevinskim područjem istog naselja.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Zelena infrastruktura u urbanim područjima
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 47 .
(1) Za urbane cjeline u prostornim planovima potrebno je planirati zelenu infrastrukturu u urbanim područjima u skladu sa Programom razvoja zelene infrastrukture u građevinskim područjima.
(2) Postojeće javne i zaštitne zelene te upojne površine unutar građevinskih područja potrebno je maksimalno očuvati i štititi od nove izgradnje ili prenamjene.
(3) Metodologija i smjernice za izradu stručnih rješenja prilikom planiranja zelene infrastrukture u građevinskim područjima odredit će se pravilnikom iz članka 79. stavka 3. ovoga Zakona.
(4) Građevinska područja koja nisu opremljena razdjelnim sustavom odvodnje moraju se planirati na način da minimalno 20% tog građevinskog područja predstavlja upojne površine.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
4.2. PLANIRANJE IZVAN GRAĐEVINSKIH PODRUČJA
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Planiranje izvan građevinskih područja
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 48.
(1) Izvan građevinskog područja može se planirati izgradnja i provedba zahvata u prostoru:
1. infrastrukture
2. građevina obrane
3. građevina za nadzor granice
4. građevina namijenjenih poljoprivrednoj proizvodnji osim u strogom i posebnom rezervatu te nacionalnom parku
5. građevina namijenjenih gospodarenju u šumarstvu i lovstvu
6. planinarskih domova, planinarskih kuća, skloništa za planinare, vidikovaca, nadstrešnica i sličnih građevina i zahvata u prostoru za potrebe planinarstva
7. istraživanje i eksploatacija mineralnih sirovina
8. istraživanje i eksploatacija ugljikovodika, geotermalne vode, podzemno skladištenje plina i trajno zbrinjavanje ugljikova dioksida u geološkim strukturama
9. reciklažnih dvorišta za građevinski otpad s pripadajućim postrojenjima, asfaltnih baza, betonara i drugih građevina u funkciji obrade mineralnih sirovina, unutar određenih eksploatacijskih polja
10. golf igrališta i drugih sportsko-rekreacijskih igrališta na otvorenom
11. površine robinzonskog smještaja smještajnog kapaciteta do 30 gostiju izvan prostora ograničenja, strogog rezervata, posebnog rezervata, parka prirode i nacionalnog parka te zona stroge zaštite u dijelovima parkova prirode, a u kojima se ne moju planirati građevine za koje je potrebna građevinska dozvola prema posebnom propisu
12. za stambenu i pomoćnu građevinu za vlastite (osobne) potrebe na zemljištu od 20 ha i više i za potrebe seoskog turizma na zemljištu od 2 ha i više osim u područjima zaštićenima temeljem posebnih propisa o zaštiti prirode
13. rekonstrukcija postojećih građevina
14. građevina posjetiteljske infrastrukture u područjima zaštićenim prema posebnom zakonu kojim se uređuje zaštita prirode (informativni punkt, suvenirnica, sanitarni čvor i sl.)
15. mjernih uređaja i prateće infrastrukture za potrebe stručnih i znanstvenih istraživanja
16. uređaja za pročišćavanje otpadnih voda.
(2) Izvan građevinskog područja mogu se planirati ili graditi spomen-obilježja s pripadajućom infrastrukturom.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
4.3. PLANIRANJE POVRŠINA VEĆIH PROSTORNIH OBUHVATA OD ZNAČAJA ZA REPUBLIKU HRVATSKU
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
4.3.1. POVRŠINE NAMIJENJENE PRIUŠTIVOM STANOVANJU
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Općenito
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 49 .
(1) Površine namijenjene priuštivom stanovanju su površine na kojima je moguća gradnja građevina namijenjenih priuštivom stanovanju u svrhu postizanja ciljeva određenih Nacionalnim planom stambene politike neposrednom provedbom ovoga Zakona.
(2) Površine koje mogu biti namijenjene priuštivom stanovanju su površine:
1. unutar građevinskih područja naselja stambene i mješovite namjene
2. unutar građevinskih područja izvan naselja izdvojene proizvodne i poslovne namjene, na kojima nije započeta realizacija proizvodnih i poslovnih građevina, ili se već postojeće građevine više ne koriste sukladno planiranoj namjeni
3. unutar područja javne i društvene namjene ako se radi o građevinama za smještaj zaposlenika
4. posebne namjene unutar i/ili izvan naselja
5. brownfield područja i postojeće brownfield građevine u kojima je priuštivo stanovanje prihvatljivo s obzirom na namjenu kontaktnog područja.
(3) Površine koje mogu biti namijenjene priuštivom stanovanju unutar prostora ograničenja su površine iz stavka 2. točke 1. ovoga članka
(4) Kod prvih izmjena i dopuna važećeg prostornog plana odnosno izrade novog ove površine je potrebno integrirati u prostorni plan.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Građenje građevina priuštivog stanovanja
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 50.
(1) Na površinama koje su prostornim planom namijenjene priuštivom stanovanju, kao i na površinama iz članka 49. stavka 2. ovoga Zakona, građevine priuštivog stanovanja se smještaju u prostor na temelju lokacijske dozvole.
(2) Na površinama unutar građevinskog područja koje nisu obuhvaćene odredbom stavka 1. ovoga članka, kao i na površinama određenima prostornim planom kao ostalo zemljište (PŠ) koje je infrastrukturno opremljeno, građevine priuštivog stanovanja se smještaju u prostor na temelju urbanističkog projekta sukladnog programu priuštivog stanovanja jedinice lokalne samouprave, uz obvezni sadržaj idejnog projekta propisan u člancima 158. i 159. ovoga Zakona.
(3) Na površinama koje su prostornim planom namijenjene priuštivom stanovanju, kao i na površinama iz članka 49. stavka 2. ovoga Zakona, za građevine priuštivog stanovanja nije potrebno provoditi postupke iz područja zaštite okoliša i prirode.
(4) Program priuštivog stanovanja jedinice lokalne samouprave donosi se na osnovu zakona o priuštivom stanovanju kojim će se detaljnije definirati način i metodologija izrade predmetnog programa.
(5) Na temelju urbanističkog projekta iz stavka 2. ovoga članka provode se svi daljnji postupci.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
4.3.2. LINIJSKE INFRASTRUKTURNE GRAĐEVINE
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Interes Republike Hrvatske
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 51.
(1) Linijske infrastrukturne građevine su građevine cestovne, željezničke, vodne, energetske i elektroničke komunikacijske infrastrukture. Koridori linijske infrastrukture, linijske infrastrukturne građevine, prostorno planiranje koridora i linijskih infrastrukturnih građevina, njihov razvoj, gradnja, korištenje i održavanje linijskih infrastrukturnih građevina te njihovo evidentiranje u informacijskom sustavu prostornog uređenja od interesa su za Republiku Hrvatsku.
(2) Obuhvat zahvata u prostoru, građevna čestica i smještaj linijske infrastrukturne građevine na građevnoj čestici određuju se lokacijskom dozvolom i infrastrukturnim projektom linijske infrastrukturne građevine.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Javna infrastruktura
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 52.
(1) Javnu infrastrukturu se u pravilu gradi javnim sredstvima, a čine je građevine prometne, energetske, vodne i elektroničke komunikacijske infrastrukture koje mogu biti državnog, županijskog i lokalnog značaja.
(2) Planiranje javne infrastrukture u prostornom planu uključuje planiranje nove infrastrukture i rekonstrukciju postojeće infrastrukture te određivanje njezinog položaja, objekata i mjera potrebnih za njezinu izgradnju, odnosno rekonstrukciju i održavanje.
(3) Trase pojedinih koridora ili trase javne infrastrukture trebaju na najbolji način iskorištavati trase i površine istovrsne ili međusobno kompatibilne infrastrukture i zauzimati što manje površine u prostoru.
(4) Pri planiranju javne infrastrukture, u skladu s ciljevima i načelima prostornog uređenja iz ovoga Zakona, javna infrastruktura se planira na način da se:
– raspoloživi prostor koristi racionalno, primarno za rekonstrukciju/proširenje postojeće javne infrastrukture unutar postojećih infrastrukturnih koridora
– položaj/lokacija planiranog infrastrukturnog koridora usklađuje s potrebama i ograničenjima postojećeg i planiranog naselja, kao i s ostalom postojećom i planiranom infrastrukturom
– ne narušava kvaliteta života ljudi
– u najvećoj mogućoj mjeri očuva povezanost ekosustava
– u najvećoj mogućoj mjeri očuva kvaliteta prirodnog i kulturnog krajobraza i vrijednog obradivog tla
– tvori zatvorenu i funkcionalno povezanu mrežu
– predvide potrebe razvoja na temelju očekivanog porasta broja stanovnika, urbanizacije te gospodarskih i drugih aktivnosti
– osigura prilagodba i otpornost na klimatske promjene
– promiče kružna ekonomija.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Integrirana infrastruktura
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 53 .
(1) Integrirana infrastruktura zahtijeva određivanje višenamjenskih ili jednonamjenskih koridora linijske infrastrukture, u pravilu, u području koridora cestovne i željezničke infrastrukture te usklađenje planiranih trasa određenih vrsta linijskih infrastrukturnih građevina s trasama drugih vrsta linijskih infrastrukturnih građevina ili cestovne, željezničke i druge infrastrukture i njihovih pripadajućih građevina kao što su mostovi, tuneli, nadvožnjaci, odmorišta i drugo, u odnosu na smještaj u prostoru i rokove gradnje.
(2) Prilikom izvođenja građevinskih radova na cesti, željezničkoj pruzi ili drugoj linijskoj infrastrukturi, nositelj takvog zahvata koji namjerava poduzeti zahvat u prostoru dužan je u suradnji s upraviteljima postojećih linijskih infrastrukturnih građevina, osigurati razvoj te organizirati gradnju, premještanje i zaštitu novih linijskih infrastrukturnih građevina u koridoru.
(3) Projekt integrirane infrastrukture mora se provoditi po načelu fleksibilnosti i najmanje štete prilikom zahvata na pojedinim vrstama linijskih infrastrukturnih građevina. Tehnologija gradnje linijskih infrastrukturnih građevina mora omogućavati da se većina zahvata održavanja i rekonstrukcije tih građevina obavlja u revizijskim oknima, bez iskopa javnih i drugih površina.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Određivanje koridora linijske infrastrukture
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 54.
(1) Koridori linijske infrastrukture, gradnja, odnosno postavljanje i razvoj linijskih infrastrukturnih građevina prvenstveno se planiraju na nekretninama u vlasništvu jedinica lokalne samouprave odnosno Republike Hrvatske .
(2) Javni interes za određivanje koridora linijske infrastrukture i gradnju te razvoj linijskih infrastrukturnih građevina ima prioritet nad javnim interesom za planiranje drugih zahvata u prostoru, osim iz opravdanih razloga zaštite nacionalne sigurnosti.
(3) Pri određivanju koridora linijske infrastrukture u prostornim planovima, površine za tu svrhu se moraju primjenom odgovarajućih prostornih normi i prostornih standarda planirati tako da se bitno ne umanji kvaliteta života ljudi u područjima naselja uz infrastrukturu, ako je to moguće i ako se time ne ugrožava isplativost izgradnje infrastrukture.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Povezivanje u informacijski sustav prostornog uređenja
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 55 .
(1) Podaci o koridorima, trasama i linijskim infrastrukturnim građevinama, vlasnicima, odnosno upraviteljima tih građevina, ovlaštenicima posebnih prava u koridorima te zajedničkom korištenju linijskih infrastrukturnih građevina vode se u informacijskom sustavu prostornog uređenja.
(2) Podaci iz stavka 1. ovoga članka vode se kao prostorni podaci, odnosno podaci značajni za prostorno uređenje i trajno praćenje stanja u prostoru i povezuju se u informacijski sustav prostornog uređenja Republike Hrvatske.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Dostava u informacijski sustav prostornog uređenja
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 56 .
(1) Sva javnopravna tijela i trgovačka društva koja posjeduju ili u svojim evidencijama vode podatke o koridorima, trasama i linijskim infrastrukturnim građevinama te vlasnici, odnosno upravitelji tih građevina, dužni su kontinuirano dostavljati u informacijski sustav prostornoga uređenja podatke, odnosno sve propisane promjene podataka o stanju, načinu i uvjetima korištenja i zaštite prostora koridora, trasa te linijskim infrastrukturnim građevinama.
(2) Svaka promjena položaja u prostoru i/ili fizičkih dimenzija linijskih infrastrukturnih građevina mora biti dostavljena u informacijski sustav najkasnije u trenutku stavljanja predmetne promjene u uporabu.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
4.3.3. GOLF I DRUGE SPORTSKO-REKREACIJSKE POVRŠINE NA OTVORENOM
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Planiranje golf-igrališta i drugih sportsko-rekreacijskih površina na otvorenom
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 57.
(1) Golf-igrališta i druge sportsko-rekreacijske površine (polo-igrališta, skijališta, konjički centri i dr.) na otvorenom planiraju se izvan građevinskih područja, pod sljedećim uvjetima:
1. unutar njihovog obuhvata ne može se planirati gradnja građevina za smještaj, ugostiteljstvo, turizam ili bilo kakvu drugu namjenu, osim pomoćnih građevina nužnih za funkcioniranje takvog igrališta (klupske prostorije, golf klupska kuća, spremišta, svlačionice, infrastruktura itd.)
2. maksimalna izgrađenost građevinama iz točke 3. ovoga stavka u obuhvatu zahvata sportsko-rekreacijskog igrališta iznosi najviše 2%
3. pretežiti dio obuhvata zahvata sportsko-rekreacijske površine mora biti uređen kao parkovni nasad i prirodno zelenilo.
(2) Građevna čestica za pojedine građevine iz stavka 1. točke 1. ovoga članka planira se unutar obuhvata golf-igrališta i sportsko-rekreacijske površine na otvorenom te ne može biti veća od površine zemljišta potrebnog za redovnu uporabu te građevine.
(3) Ako se uz golf-igralište ili sportsko-rekreacijske površine planira izgradnja zgrada za smještaj, ugostiteljstvo ili turizam, tada se takve građevine planiraju kao jedno ili više građevinskih područja izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene, dok je površina samih golf-terena i drugih sportsko-rekreacijskih površina na otvorenom, izvan građevinskog područja.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
4.4. ZAŠTIĆENO OBALNO PODRUČJE MORA
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Općenito
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 58.
(1) Zaštićeno obalno područje mora (u daljnjem tekstu: ZOP) je područje od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku .
(2) ZOP obuhvaća područje obalnih jedinica lokalne samouprave.
(3) Planiranje i korištenje prostora ZOP-a se radi zaštite, ostvarenja ciljeva održivog, svrhovitog i gospodarski učinkovitog razvoja provodi uz ograničenja u pojasu kopna i otoka u širini od 1000 m od obalne crte i pojasu mora u širini od 300 m od obalne crte (u daljnjem tekstu: prostor ograničenja).
(4) Granice područja prostora ograničenja u prostornom planu se prikazuju u HTRS96/TM koordinatnom sustavu i njihov GML format obvezni je sadržaj prostornog plana u ZOP-u.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Planiranje u ZOP-u
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 59.
U ZOP-u se prostornim planiranjem mora:
1. očuvati prirodne, kulturne, povijesne i tradicijske vrijednosti obalnog i zaobalnog krajolika
2. osigurati mjere zaštite okoliša na kopnu i u moru te osobito područja zaštite vode namijenjene ljudskoj potrošnji
3. planirati cjelovito uređenje i zaštitu prostora na osnovi kriterija očuvanja prirodnih vrijednosti i cjelovitosti pojedinih morfoloških cjelina
4. sanirati oštećena područja prirodne, kulturne i povijesne baštine
5. osigurati slobodan pristup obali i prolaz uz obalu i javni interes u korištenju pomorskog dobra
6. prostor pomorskog dobra štititi planiranjem prometne mreže tako da cestovni promet usmjerava izvan tog prostora
7. očuvati nenaseljene otoke i otočiće s prirodnim i kultiviranim krajolikom prvenstveno u funkciji poljoprivrednih djelatnosti, rekreacijskog korištenja, organiziranog posjećivanja i istraživanja, bez planiranja građevinskih područja i bez gradnje građevina osim građevina za potrebe sigurnosti plovidbe
8. očuvati prirodne plaže i šume te poticati prirodnu obnovu šuma i druge autohtone vegetacije 9. spriječiti širenje postojećih i planiranje novih građevinskih područja
10. onemogućiti međusobno povezivanje i proširenje postojećih građevinskih područja duž obale
11. ograničiti gradnju izvan građevinskih područja
12. uvjetovati razvitak infrastrukture zaštitom i očuvanjem vrijednosti krajolika
13. planirati građevine stambene, poslovne i druge namjene tako da se svojom namjenom, položajem, veličinom i oblikovanjem usklade sa postojećim prostornim vrijednostima i obilježjima
14. sanirati postojeća napuštena eksploatacijska polja mineralnih sirovina i industrijska područja prvenstveno pejsažnom rekultivacijom ili planiranjem ugostiteljsko-turističke, sportsko-rekreacijske namjene i društvene namjene.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Utvrđivanje, širenje i preraspodjela građevinskih područja u prostoru ograničenja
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 60.
(1) Građevinska područja u prostoru ograničenja se utvrđuju, šire i preraspoređuju pod uvjetima i na način propisan člancima 44. do 46. ovoga Zakona.
(2) U prostoru ograničenja ne mogu se osnivati nova naselja, planirati novi izdvojeni dijelovi građevinskog područja naselja, a postojeći izdvojeni dijelovi građevinskog područja naselja ne mogu se proširivati u pojasu od 100 m od obalne crte.
(3) Novo izdvojeno građevinsko područje izvan naselja proizvodne namjene može se planirati samo izvan pojasa od 1000 m od obalne crte, osim za one djelatnosti koje po svojoj prirodi zahtijevaju smještaj na obali (brodogradilišta i sl.).
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Zahvati u prostoru ograničenja
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 61.
(1) U prostoru ograničenja se ne mogu planirati, niti se može izdavati akt za provedbu sljedećih zahvata u prostoru:
1. istraživanje i eksploataciju mineralnih sirovina
2. iskorištavanje snage vjetra i sunca za električnu energiju, osim integriranih fotonaponskih panela na zgradama, parkiralištima, a u skladu s prostornim planom, ako njihovo postavljanje ne narušava prirodne, kulturne, povijesne i tradicijske vrijednosti krajobraz i naselja
3. skladištenje, obradu i odlaganje otpada, osim za potrebe uspostave pretovarnih stanica i reciklažnih dvorišta
4. uzgoj plave ribe
5. vlastite gospodarske potrebe (spremište za alat, strojeve, poljoprivrednu opremu i sl.)
6. privezište i luke nautičkog turizma te nasipavanje obale i/ili mora izvan građevinskog područja
7. sidrenje i vez plutajućih objekata namijenjenih stanovanju ili pružanju usluge smještaja
8. zahvate čija je posljedica fizička dioba otoka,
9. zahvate kojima se mijenja obalna linija osim zahvata unutar lučkih područja radi izgradnje lučke infrastrukture pri čemu se ne smije povećavati površina mora
10. zahvata unutar lučkih područja kojima se planira ili gradi lučka nadgradnja (suprastruktura) smještena na morskom dijelu lučkog područja
11. gradnju građevina na udaljenosti manjoj od 5 metara od granice pomorskog dobra u građevinskom području naselja te manjoj od 25 metara u izdvojenom građevinskom području izvan naselja osim na već izgrađenim prostorima gdje bi takvo odmicanje remetilo postojeći građevni pravac odnosno prostorni sklad i kontinuitet izgrađene strukture
12. zahvati na pomorskom dobru koji nisu u vezi s morem.
(2) Odredbe stavka 1. ovoga članka ne primjenjuju se na:
1. zone tradicijskih naseobina i/ili građevina, za koje se zahvati u prostoru provode temeljem prostornog plana nacionalnog parka, prostornog plana parka prirode ili drugog prostornog plana područja posebnih obilježja
2. eksploataciju morske soli, eksploataciju peloida za balneološke svrhe, istraživanje mineralne i geotermalne vode
3. eksploataciju arhitektonsko-građevnog kamena u svrhu nastavljanja tradicijske djelatnosti na otoku Braču i Korčuli te poluotoku Pelješcu na površinama određenim prostornim planom
4. proširenja postojećih odlagališta otpada do uspostave cjelovitog sustava gospodarenja otpadom te izgradnje reciklažnih dvorišta i pretovarnih stanica, ako to zahtijevaju prirodni uvjeti i konfiguracija terena
5. obradu otpada u postojećim građevinskim područjima proizvodne namjene
6. reciklažna dvorišta, odnosno skladišta otpada u lukama u skladu s obvezama u vezi gospodarenja otpadom u lukama propisanim propisom iz područja pomorstva
7. građevine namijenjene za privez plovila u svrhu uzgoja marikulture
8. građevine namijenjene za privez plovila koja prevoze turiste na nenaseljenim otocima i otočićima
9. promjenu obalne linije u građevinskom području naselja radi planiranja (uređivanja) plaže, rive, šetnice, javne pješačke površine, pri čemu se ne smiju stvarati uvjeti za povećanje izgradnje uz obalu.
10. gradnju komunalnih infrastrukturnih građevina koje svojim smještajem zahtijevaju takav položaj.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Zahvati u prostoru ograničenja izvan građevinskog područja
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 62.
(1) U prostoru ograničenja izvan građevinskog područja može se planirati:
1. gradnja i rekonstrukcija jedne zgrade građevinske (bruto) površine nadzemnih dijelova do 400 m², najveće visine do 5 m i/ili potpuno ukopanog podruma do 1000 m² građevinske (bruto) površine na udaljenosti od najmanje 100 m od obalne crte na jednoj ili više katastarskih čestica ukupne površine od najmanje 3 ha na području jedne jedinice lokalne samouprave, s time što građevna čestica na kojoj se planira gradnja, odnosno rekonstrukcija zgrade i/ili potpuno ukopanog podruma mora imati površinu od najmanje 1 ha, za potrebe obavljanja poljoprivredne djelatnosti i pružanja ugostiteljsko-turističkih usluga, osim usluga smještaja u kampu, u prijavljenom obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu, obrtu registriranom za obavljanje poljoprivrede ili pravnoj osobi registriranoj za obavljanje poljoprivrede
2. na naseljenim otocima koji se sa 3/4 svoje ukupne površine nalaze u prostoru ograničenja, a na dijelu otoka koji je svojom širinom manji od 2000 m i izvan je zaštićenih dijelova prirode, gradnja građevine za vlastite poljoprivredne potrebe, maksimalne površine 20 m2, prema sljedećim uvjetima:
a) minimalna površina poljoprivrednog zemljišta iznosi 5000 m2, a sastoji se od jedne ili više međusobno susjednih katastarskih čestica
b) minimalna udaljenost građevina od obalne crte iznosi 200 m
c) građevina poljoprivredne namjene ne smije se koristiti protivno odobrenoj namjeni niti se može prenamijeniti prema odredbama ovoga Zakona, u protivnom će se ista smatrati bespravno izgrađenom građevinom
3. golf igrališta i sportsko-rekreacijska igrališta na otvorenom izvan građevinskog područja, ali se u pojasu od najmanje 100 m od obalne crte ne može planirati građenje građevina, osim građevina infrastrukture koje po svojoj prirodi zahtijevaju smještaj na obali
4. rekonstrukcija postojeće zgrade kojom se ne povećava veličina zgrade (vanjski gabariti nadzemnog i podzemnog dijela)
5. gradnja zgrade građevinske (bruto) površine do 30 m² namijenjene uzgoju marikulture na pomorskom dobru za potrebe obrta ili pravne osobe, registriranih za uzgoj marikulture na pomorskom dobru koji imaju koncesiju na pomorskom dobru za korištenje površine mora od najmanje 1 ha
6. gradnja i rekonstrukcija građevina koje po svojoj prirodi zahtijevaju smještaj izvan građevinskog područja uz uvjet usklađenosti s odredbom članka 61. ovoga Zakona.
(2) Površine i građevine iz stavka 1. točke 1. ovoga članka se ne mogu prenamijeniti u drugu namjenu prostornim planom bilo koje razine niti mogu zauzimati više od 1/5 ukupnog obalnog pojasa jedinice lokalne samouprave (u što se ne uračunava obalni pojas naselja).
(3) Odobrenje za građenje građevina iz stavka 1. točke 1. ovoga članka može se izdati samo na površinama koje su privedene svrsi i zasađene trajnim nasadima po kriterijima struke (maslina, vinova loza i sl.) u površini od najmanje 70% ukupne površine obuhvata.
(4) Unutar obuhvata zahvata iz stavka 1. točke 1. ovoga članka nije moguće graditi druge građevine niti poduzimati druge zahvate koji nisu građenje (postavljanje šatora, mobilnih kućica, glamping i sl.).
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Otuđivanje zemljišta i građevina u prostoru ograničenja
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 63.
(1) Katastarske čestice, građevna čestica i građevine navedene u točkama 1. i 2. stavka 1. članka 62. ovoga Zakona predstavljaju gospodarsku i pravnu cjelinu te se ne mogu otuđivati pojedinačno već samo sve zajedno, o čemu će nadležni sud u zemljišnoj knjizi za svaku katastarsku česticu upisati zabilježbu.
(2) Građevinska dozvola za zahvate navedene u točkama 1. i 2. stavka 1. članka 62. ovoga Zakona sadrži nalog nadležnom sudu za upis u zemljišnoj knjizi zabilježbe da katastarske čestice, građevna čestica i građevine navedene u toj građevinskoj dozvoli predstavljaju gospodarsku i pravnu cjelinu te da se ne mogu otuđivati pojedinačno već samo sve zajedno, a koja se zabilježba u zemljišnoj knjizi stavlja za svaku katastarsku česticu.
(3) Građevinsku dozvolu iz stavka 2. ovoga članka po njezinoj izvršnosti tijelo koje ju je izdalo dostavlja nadležnom sudu radi upisa zabilježbe.
(4) Promjena vlasništva ili osnivanje stvarnih prava na katastarskim česticama iz stavka 1. ovoga članka prije upisa zabilježbe iz stavka 2. ovoga članka ne utječe na upis te zabilježbe.
(5) Pravni posao sklopljen protivno stavku 1. ovoga članka je ništetan.
(6) Građevinska dozvola iz stavka 2. ovoga članka koja nema sadržaj propisan tim stavkom i stavkom 3. ovoga članka je ništava.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Planiranje ugostiteljsko-turističke namjene u ZOP-u
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 64.
Za planiranje ugostiteljsko-turističkih namjena u ZOP-u određuju se sljedeći opći uvjeti:
1. nova gradnja mora se u najvećoj mogućoj mjeri planirati unutar postojećih građevinskih područja, kao kvalitativna i kvantitativna dopuna postojeće turističke ponude s višom kategorijom smještajnih građevina i pratećih sadržaja, ili kao prenamjena i revitalizacija postojećih izgrađenih struktura koje se više ne koriste sukladno prvobitnoj namjeni
2. nove građevine moraju se planirati na predjelima manje prirodne i krajobrazne vrijednosti, na način da svojom arhitekturom i uređenjem okolnih površina pridonose cjelokupnoj kvaliteti prostora
3. nove građevine potrebno je smještajem i veličinom, a osobito visinom uklopiti u mjerilo prirodnog okoliša
4. nove građevine planiraju se sukladno urbanističkom konceptu i arhitektonskom izrazu s elementima autohtonog urbaniteta i tradicijske arhitekture, slijedeći najnovije stručne, tehničke i znanstvene spoznaje
5. vrsta i kapacitet smještajnih građevina, pratećih sadržaja i javnih površina određuje se proporcionalno u odnosu na svaku fazu izgradnje pojedinog zahvata u prostoru
6. prostorna cjelina širine veće od 500 m neposredno uz obalu, mora unutar svog obuhvata imati najmanje jedan javni kolno-pješački pristup do obale
7. svaka pojedina prostorna cjelina mora imati pristup na javno-prometnu površinu i određen pripadajući broj parkirališnih mjesta unutar svog obuhvata.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Planiranje izdvojenih građevinskih područja izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 65.
(1) Izdvojena građevinska područja izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene, u kojima se osnovna namjena (smještaj) ostvaruje u izgrađenim strukturama (brownfield područja), planiraju se na predjelima manje prirodne i krajobrazne vrijednosti, uvažavanjem zahtjeva vrsnoće izgrađenog prostora, tako da:
1. smještajne građevine i prateći sadržaji (sportski, rekreacijski, ugostiteljski, uslužni, zabavni i sl.) moraju uz primjenu mjera zaštite okoliša, biti opremljene infrastrukturom, a položajem, veličinom, osobito visinom u skladu s obilježjem prirodnog krajolika i mjerama zaštite kulturnih dobara
2. građevine budu udaljene najmanje 100 m od obalne crte, a u pojasu od 100 m je moguće graditi otvorene bazene, sportska igrališta na otvorenom, sunčališta, šetnice, otvorene terase te uređivati površine plaža, parkova, perivoja, javnog i zaštitnog zelenila
3. vrsta i kapacitet pratećih sadržaja i javnih površina budu određeni razmjerno svakoj fazi građenja smještajnih građevina
4. najveća izgrađenost pojedine građevne čestice iznosi 30%, a najveća iskoristivost 80%
5. najmanje 40% površine svake građevne čestice bude uređeno kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo
6. za potrebe turističkih zona izvan naselja mogu se planirati privezište u cilju omogućavanja pristupa brodom
7. odvodnja otpadnih voda mora se riješiti zatvorenim kanalizacijskim sustavom s pročišćavanjem.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka rekonstrukcija postojećih građevina ugostiteljsko-turističke namjene planira se tako da se ne povećava postojeća gustoća korištenja, izgrađenost građevne čestice i koeficijent iskoristivosti, ako su te veličine veće od onih određenih u stavku 1. ovoga članka.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Planiranje površina ugostiteljsko-turističke namjene unutar građevinskog područja naselja u ZOP-u
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 66.
(1) Unutar građevinskog područja naselja u ZOP-u, površine ugostiteljske-turističke namjene planiraju se tako da:
1. ukupna površina takve namjene iznosi najviše 20% građevinskog područja tog naselja
2. smještajna građevina s pripadajućim zemljištem bude izvan postojećih javnih površina uz obalu, na udaljenosti većoj od pet metara od granice pomorskog dobra, osim iznimno na već izgrađenim prostorima gdje bi takvo odmicanje remetilo postojeći građevni pravac odnosno prostorni sklad i kontinuitet izgrađene strukture.
(2) U građevinskom području naselja u ZOP-u, unutar površina mješovite namjene može se planirati pojedinačna građevina za smještaj (hotel, pansion, prenoćište i sl.) kapaciteta do 80 ležajeva.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Planiranje kampa
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 67.
(1) Kamp se planira u izdvojenom građevinskom području izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene i u građevinskom području naselja unutar površine ugostiteljsko-turističke namjene prema slijedećim općim uvjetima:
1. obvezno je očuvati zatečenu vegetaciju, prirodne dijelove obale i krajobrazne vrijednosti
2. građevine i zahvati u prostoru koji se ne smatraju građenjem u obuhvatu kampa ne smiju svojim izgledom, veličinom i smještajem narušavati zatečeni prirodni krajobraz te se moraju moći ukloniti bez trajne devastacije prostora u kojem su smještene, odnosno postavljaju se i koriste sezonski
3. najmanje 40% ukupne površine kampa mora biti uređeno kao parkovni nasadi i/ili prirodno zelenilo
4. najveća dopuštena izgrađenost iznosi 30% ukupne površine kampa, u koju površinu se uračunavaju građevine visokogradnje, neovisno o tome jesu li čvrsto povezane s tlom ili prenosive
5. najviše 30% površine kampa mogu zauzimati prometne i parkirališne površine.
(2) U kampu u izdvojenom građevinskom području izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene, u pojasu od 100 metara od obalne crte nije moguće planirati građevine niti poduzimati zahvate u prostoru osim: otvorenih bazena, sportskih igrališta na otvorenom, površina za smještaj šatora i kampera, sunčališta, šetnica, otvorenih terasa te uređivanja površina plaža, parkova, perivoja, javnog i zaštitnog zelenila.
(3) U kampu u građevinskom području unutar naselja ugostiteljsko-turističke namjene, u pojasu 25 metara od obalne crte nije moguće planirati građevine niti poduzimati zahvate u prostoru osim: otvorenih bazena, sportskih igrališta na otvorenom, sunčališta, šetnica, otvorenih terasa te uređivanja površina plaža, parkova, perivoja, javnog i zaštitnog zelenila.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Etažiranje ugostiteljsko-turističkih građevina
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 68.
Ugostiteljsko-turističke građevine namijenjene smještaju i pratećim sadržajima trgovačke, uslužne, ugostiteljske, športske, rekreacijske, zabavne i slične namjene u građevinskim područjima ugostiteljsko-turističke namjene ne mogu se etažirati.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Planiranje i uređenje prostora pomorskog dobra
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 69 .
(1) Pomorsko dobro je prostor od interesa za Republiku Hrvatsku te uživa njezinu osobitu zaštitu sukladno odredbama ovoga Zakona i posebnih propisa.
(2) Pomorsko dobro mora ostati dostupno svim građanima pod jednakim uvjetima, osim na dijelovima koji su dani u koncesiju, na posebnu upotrebu pomorskog dobra, za koje je dano pravo na privremeno gospodarsko korištenje pomorskog dobra, na kojima je dana luka otvorena za javni promet na upravljanje lučkoj upravi te na vojnim područjima, pri čemu je obvezno osigurati javni pristup pomorskom dobru u najvećoj mogućoj mjeri.
(3) U prostoru pomorskog dobra dopušteno je planiranje i provedba sljedećih zahvata u prostoru u vezi s korištenjem mora:
- šetnica, biciklističkih staza, pješačkih mostova
- odmorišta, zelenih površina i prostora javnog okupljanja
- potpornih i zaštitnih zidova i podzida
- obalnih zidova i rive
- komunalne infrastrukture nužne za sigurno korištenje pomorskog dobra (javna rasvjeta, oborinski i bujični kanali, hidranti i dr.)
- infrastrukture za pristup pomorskom dobru osobama smanjene pokretljivosti
- morske plaže i njihova dohrana
- infrastrukturno opremljenih površina za postavljanje objekata i uređaja za potrebe djelatnosti koje se obavljaju na temelju dozvole na pomorskom dobru
- zahvata u prostoru za namjenu za koju se daje koncesija, a u vezi su s korištenjem mora
- luka sa svim potrebnim infrastrukturnim i suprastrukturnim sadržajima
- aerodroma na vodi, helidroma i sl.
- pomorskih servisa
- benzinskih postaja za pomorski promet
- građevina i zahvata u prostoru za uzgoj ribe i drugih morskih organizama, s potrebnom popratnom infrastrukturom
- linijske infrastrukture koja se dijelom ili u cijelosti nalazi na pomorskom dobru i čija je izgradnja uređena posebnim propisom (mostovi, vodovodna, kanalizacijska, energetska i dr.)
- građevina za potrebe tijela državne uprave ili pravnih osoba koje imaju javne ovlasti (potrebe obrane, unutarnjih poslova, sigurnosti plovidbe, zaštite od štetnog djelovanja vode, zaštitu prirode i okoliša i drugih sličnih potreba)
- potapanje pomorskih objekata u moru u turističke svrhe.
(4) Zahvati u prostoru pomorskog dobra za koje ne postoji obveza posebnog planiranja u prostornom planu, a mogu se projektirati odnosno provoditi na svim onim prostorima na kojima za to ne postoje zapreke u prostornom planu, vodeći računa o tome da se istima ne ugrozi provedba rješenja iz prostornih planova:
- spomenika, skulptura, fontana i sl.
- ekološki prihvatljiva nekomercijalna sidra
- igrališta koja služe općoj upotrebi i mogu se demontirati (dječja igrališta, vaterpolo igrališta i sl.)
- oprema koja služi općoj uporabi namijenjena rekreaciji i kupanju te s tim povezanim aktivnostima te korisnička infrastruktura na uređenim morskim plažama (sanitarni čvorovi, tuševi, kabine za presvlačenje, nadzorni tornjevi spasilačke službe i dr.)
- privremeno postavljanje pontonskih privezišta na morskim otocima za potrebe ugostiteljskog objekta kojem je moguće pristupiti jedino s mora
- zaštitnih ograda i nadstrešnica
- objekata sigurnosti plovidbe
- iskopi u moru radi održavanja plovnih puteva i deponiranje viška iskopa iz mora.
(5) U prostoru pomorskog dobra nije dopušteno planiranje i provedba zahvata u prostoru:
- novih cestovnih infrastrukturnih građevina namijenjenih prometovanju motornih vozila, osim kada je to iz opravdanih prostornih i funkcionalnih razloga nužno
- lučke infrastrukture namijenjene pristajanju i vezivanju brodova izvan lučkog područja luke otvorene za javni promet i lučkog područja luke posebne namjene
- sunčanih elektrana i vjetroelektrana
- hotela i apartmana unutar lučkih područja
- drugih građevina i zahvata koji nisu u vezi s morem.
(6) Na kontaktnom području s pomorskim dobrom ne može se izdati akt za provedbu zahvata u prostoru prije nego što je utvrđena granica pomorskog dobra.
(7) Planiranje i provedba svih zahvata u prostoru na pomorskom dobru mora se provoditi sukladno najvišim standardima arhitektonskog oblikovanja, urbanističke izvrsnosti te načelima održivog razvoja, zaštite okoliša i očuvanja javnog interesa.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Planiranje morskog područja
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 70.
(1) Morsko područje planira se:
1. Državnim planom prostornog razvoja
2. Prostornim planom isključivoga gospodarskog pojasa Republike Hrvatske
3. prostornim planovima nacionalnih parkova i parkova prirode koji obuhvaćaju morsko područje
4. prostornim planovima županija koje obuhvaćaju morsko područje i prostornim planovima uređenja gradova, odnosno općina koje obuhvaćaju morsko područje
5. generalnim urbanističkim planovima i urbanističkim planovima uređenja koji obuhvaćaju morsko područje.
(2) Zahvati u prostoru i površine državnog značaja i područnog (regionalnog) značaja koji se mogu planirati na morskom području određuju se uredbom iz članka 79. stavka 2. ovoga Zakona, a zahvati u prostoru i površine koje se mogu planirati na morskom području prostornim planovima lokalne razine određuju se pravilnikom iz članka 79. stavka 3. ovoga Zakona.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Izrada i donošenje prostornih planova morskog područja
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 71.
(1) Prilikom izrade i donošenja prostornih planova koji obuhvaćaju morsko područje uzimaju se u obzir posebnosti morskog područja, namjena i načini korištenja morskog područja, značajne postojeće i buduće djelatnosti te njihov utjecaj na okoliš i sigurnost plovidbe, kao i prirodni resursi, vodeći računa o interakciji kopna i morskog područja te utjecajima klimatskih promjena.
(2) Prilikom izrade i donošenja prostornih planova koji obuhvaćaju morsko područje uzimaju se u obzir gospodarski, socijalni i okolišni aspekti radi osiguranja održivog razvitka i rasta pomorskog sektora, očuvanja ekosustava i promicanja uzajamnog prilagođavanja značajnih djelatnosti, namjena i načina korištenja morskog područja.
(3) Izrada i donošenje prostornih planova koji obuhvaćaju morsko područje treba doprinositi održivom razvoju turizma, pomorskog prijevoza, sektora ribarstva i marikulture, energetskog sektora na morskom području te očuvanju, zaštiti i poboljšanju stanja okoliša i prirode, uključujući otpornost na učinke klimatskih promjena, kao i zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije.
(4) U svrhu ostvarivanja ciljeva navedenih u stavcima 1., 2. i 3. ovoga članka, prostornim planovima koji obuhvaćaju morsko područje analizira se i utvrđuje prostorna i vremenska raspodjela postojećih i budućih značajnih djelatnosti, namjena i način korištenja morskog područja, pri čemu se uzima u obzir njihova interakcija.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Suradnja s drugim državama članicama Europske unije
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 72.
(1) Republika Hrvatska u svrhu osiguranja usklađenosti i koordinacije planiranja morskog područja, osim priobalnih voda, u podregiji Jadransko more surađuje s drugim državama članicama Europske unije u toj podregiji.
(2) Suradnja iz stavka 1. ovoga članka ne utječe na suverena prava i jurisdikciju Republike Hrvatske .
(3) Način suradnje iz stavka 1. ovoga članka određuje se odlukom o izradi Državnog plana prostornog razvoja, Prostornog plana isključivog gospodarskog pojasa Republike Hrvatske te ostalih prostornih planova čiji obuhvati na moru graniče sa morskim područjima susjednih država.
(4) Republika Hrvatska treba nastojati, kada je to moguće, u svojim djelovanjima koja se odnose na prostorno planiranje morskog područja, osim priobalnih voda, surađivati s državama u podregiji Jadransko more koje nisu članice Europske unije u skladu s međunarodnim pravom i konvencijama.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Dostava prostornih planova morskog područja
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 73.
(1) Zavod je dužan Europskoj komisiji dostaviti u elektroničkom obliku prostorne planove državne razine koji obuhvaćaju morsko područje, u roku od 90 dana od dana njihove objave, a sažetak o načinima suradnje iz članka 72. stavka 3. ovoga Zakona u roku od 90 dana od dana objave odluka o izradi tih planova.
(2) Zavodi za prostorno uređenje županija čiji teritorij obuhvaća morsko područje obvezuju se u provedbi ovoga Zakona dostavljati Europskoj komisiji u elektroničkom obliku kopije prostorne planove regionalne i lokalne razine koji obuhvaćaju morsko područje, u roku od 90 dana od dana njihove objave i sažetak načina suradnje iz članka 72. stavka 3. ovoga Zakona za te planove u roku od 90 dana od dana objave odluke o izradi plana.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
5.1. STRATEGIJA PROSTORNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Značenje Strategije
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 74.
(1) Strategija prostornog razvoja Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Strategija) je temeljni državni dokument za usmjerenje razvoja u prostoru i dokument prostornog uređenja.
(2) Strategija u svrhu ostvarivanja ciljeva prostornog uređenja u skladu s ukupnim gospodarskim, društvenim i kulturnim razvojem, potrebama i mogućnostima, izraženim u temeljnim državnim razvojnim dokumentima (strategije, planovi, programi i sl.) koji se donose na temelju posebnih propisa, sukladno načelima prostornog uređenja, određuje dugoročne zadaće prostornog razvoja, strateška usmjerenja razvoja djelatnosti u prostoru, polazišta za koordinaciju njihovih razvojnih mjera u prostoru, kao i prijedlog prioriteta za ostvarivanje ciljeva prostornog uređenja te određuje osnovni sustav razvoja državne infrastrukture.
(3) Prostorni planovi, sektorske strategije, programi, planovi i drugi razvojni dokumenti pojedinih gospodarskih i upravnih područja i djelatnosti ne mogu biti u suprotnosti sa Strategijom.
(4) Mišljenje o sukladnosti pojedine sektorske strategije sa Strategijom daje Ministarstvo.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Sadržaj Strategije
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 75.
Strategija sadrži:
1. viziju prostornog razvoja države s ciljevima usklađenim s drugim nacionalnim razvojnim dokumentima i razvojnim ciljevima Europske unije u dugoročnom razdoblju
2. polazišta prostornog razvoja na temelju prirodnih, gospodarskih, društvenih, kulturnih te okolišnih uvjeta
3. osnovu i organizaciju prostornog razvoja sa smjernicama i prioritetima za postizanje ciljeva prostornog razvoja u funkciji zaštite prostora, očuvanja i unaprjeđenja okoliša
4. osnovni sustav razvoja državne infrastrukture
5. razvoj prostornih sustava sa smjernicama za prostorni razvoj na regionalnoj i lokalnoj razini, osobito za razvoj naselja, infrastrukture i zaštitu krajobraza i kulturnih dobara
6. mjere zaštite okoliša određene u skladu sa Strategijom održivog razvitka Republike Hrvatske.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Izrada, donošenje i objava Strategije
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 76.
(1) Ministarstvo izrađuje Strategiju.
(2) Strategiju donosi Hrvatski sabor.
(3) Strategija se objavljuje u »Narodnim novinama«.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
5.2. PROSTORNI PLANOVI
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
5.2.1. OPĆE ODREDBE
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Predmet prostornih planova
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 77.
(1) Prostornim planovima se u svrhu ostvarivanja ciljeva prostornog uređenja i sukladno načelima prostornog uređenja uređuje svrhovita organizacija, korištenje i namjena prostora te uvjeti za uređenje, unaprjeđenje i zaštitu prostora Republike Hrvatske , županija, gradova i općina.
(2) Prostorni planovi moraju sadržavati kvalitetna i održiva planska rješenja, uz obvezu sagledavanja postojećeg stanja u prostoru, a u postupku njihove izrade i donošenja prema ovom Zakonu osigurati kontinuitet prostornog uređenja, na način da važeći prostorni planovi predstavljaju programska polazišta za izradu novih prostorno-planskih dokumenata.
(3) Prostornim planovima propisuju se uvjeti za gradnju građevina i provedbu drugih zahvata u prostoru na određenoj razini i/ili lokaciji u skladu s kojima se izdaje akt za provedbu zahvata u prostoru (u daljnjem tekstu: uvjeti provedbe zahvata u prostoru), smjernice za izradu prostornih planova užih područja kada je to propisano ovim Zakonom i mjere za urbanu sanaciju, urbanu preobrazbu i urbanu komasaciju ako su potrebne.
(4) Uvjeti provedbe zahvata u prostoru propisuju se prostornim planom za sve zahvate u prostoru unutar obuhvata toga prostornog plana, osim na onim područjima za koja taj prostorni plan sukladno ovom Zakonu određuje smjernice za izradu prostornih planova užih područja.
(5) Mjere za urbanu sanaciju propisuju se za područja na kojima se pretežito nalaze zgrade ozakonjene na temelju posebnog zakona, za koja se propisuju svi uvjeti provedbe zahvata u prostoru prostornim planom sukladno ovom Zakonu.
(6) Mjere za urbanu preobrazbu propisuju se prostornim planom za izgrađena područje za koja se tim planom planira preobrazba i uvjeti provedbe tih zahvata u prostoru, sukladno ovom Zakonu.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Sadržaj prostornih planova
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 78.
(1) Prostorni plan je cjeloviti grafičko-tekstualni dokument koji sadrži odredbe za provedbu, kartografske prikaze i obrazloženje.
(2) Odredbama za provedbu prostornog plana propisuju se uvjeti za provedbu zahvata u prostoru, smjernice za izradu prostornih planova užih područja u slučajevima propisanim ovim Zakonom te mjere za urbanu sanaciju, preobrazbu i komasaciju gdje su potrebne.
(3) Kartografski prikazi prostornog plana sastoje se od tematskih karata i na njih vezanih tumača znakova (legendi) koji moraju biti usklađeni međusobno, kao i s odredbama za provedbu koje na njih upućuju.
(4) Obrazloženje prostornog plana sadrži polazišta (analizu) na temelju kojih se izrađuje prostorni plan, ciljeve prostornog uređenja koji se postižu prostornim planom i obrazloženje cjelovitog stručnog rješenja prostornog plana.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Pobliži sadržaj prostornih planova, uredba i pravilnik
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 79.
(1) U svrhu propisivanja uvjeta provedbe zahvata u prostoru prostorni planovi, ovisno o razini i obuhvatu, sadrže, odnosno propisuju prostorne pokazatelje, prostorne standarde, kartografske prikaze namjena prostora, površina, odnosno zemljišta, infrastrukturnih koridora, uvjete važne za provedbu prostornog plana, razinu uređenosti naselja, mjere zaštite okoliša, zahtjeve zaštite prirode, kulturne baštine i drugih zaštićenih vrijednosti, zone vrlo visokog, visokog, niskog i vrlo niskog rizika za rizike utvrdene prema procjeni rizika adekvatne razine te područja i točke pojava prirodnih i antropogenih prijetnji identificiranih procjenom rizika adekvatne razine , na temelju kojih se utvrđuju ograničenja i zabrana gradnje i planiraju mjere smanjenja rizika te druge potrebne tekstualne i grafičke dijelove kojima se propisuju uvjeti provedbe zahvata u prostoru, uvjeti i pravila u skladu s kojima se u provedbi zahvata u prostoru određuju lokacijski uvjeti.
(2) Zahvate u prostoru i površine državnog značaja i područnog (regionalnog) značaja koji se ne smatraju građenjem prema posebnim propisima koji uređuju gradnju, građevine državnog značaja i građevine područnog (regionalnog) značaja određuje Vlada uredbom.
(3) Pobliži sadržaj prostornih planova, zahvate u prostoru za koje se prostornim planovima obvezno propisuju uvjeti provedbe zahvata u prostoru, prostorne slojeve te njihov sadržaj i strukturu, način propisivanja uvjeta provedbe zahvata u prostoru, sadržaj namjena pojedinih zona i koridora koje se planiraju u prostornim planovima i namjena građevina koje se u njima mogu graditi, obvezne prostorne pokazatelje, obvezne prostorne standarde, pojmovnik prostornog uređenja, mjerila kartografskih prikaza prostornih planova, standard elaborata prostornih planova i elektronički standard prostornih planova propisuje, odnosno određuje ministar pravilnikom.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Mjere ublažavanja radi zaštite okoliša i prirode
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 80.
Mjere ublažavanja za provedbu zahvata i gradnju građevina na području određenom propisom kojim se uređuje zaštita okoliša i prirode, određuju se na temelju posebnih propisa u postupku izrade tog plana.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Mjere smanjenja rizika
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 81.
Za područje koje je procjenom rizika odgovarajuće razine okarakterizirano kao područje vrlo visokog ili visokog rizika, odnosno područja i točke pojava prirodnih i antropogenih prijetnji identificiranih procjenom rizika odgovarajuće razine, propisuju se strukturne i nestrukturne mjere smanjenja rizika od katastrofa za planiranje i provedbu zahvata, ograničenja i zabrane gradnje. Za područje koje je procjenom rizika odgovarajuće razine okarakterizirano kao područje niskog ili vrlo niskog rizika propisuju se smjernice i preporuke strukturnih i nestrukturnih mjera smanjenja rizika od katastrofa za planiranje i provedbu zahvata te ograničenja.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Pravna priroda prostornih planova
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 82.
(1) Prostorni planovi imaju snagu i pravnu prirodu podzakonskog propisa.
(2) Na prostornim planovima, njihovim nacrtima i planskim rješenjima ne mogu se stjecati autorska prava.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Oblik prostornih planova
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 83.
Prostorni planovi se izrađuju i donose u informacijskom sustavu prostornog uređenja putem modula ePlanovi i ePlanovi editor.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Razine prostornih planova
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 84.
(1) Prostorni planovi donose se na državnoj, područnoj (regionalnoj) i lokalnoj razini.
(2) Prostorni planovi državne razine su Državni plan prostornog razvoja i prostorni planovi područja posebnih obilježja.
(3) Prostorni planovi područne (regionalne) razine su prostorni plan županije i Prostorni plan Grada Zagreba.
(4) Prostorni planovi lokalne razine su prostorni plan uređenja grada odnosno općine, generalni urbanistički plan i urbanistički plan uređenja.
(5) Urbanistički plan uređenja može se donositi na državnoj, županijskoj i lokalnoj razini.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Usklađenost prostornih planova
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 85.
(1) Prostorni plan mora biti u skladu s ovim Zakonom i međunarodnim obvezama Republike Hrvatske koje se odnose na prostorno uređenje.
(2) Prostorni plan niže razine mora biti usklađen s prostornim planom više razine.
(3) Prostorni plan užega područja mora biti usklađen s prostornim planom širega područja iste razine.
(4) Prostorni planovi iste razine moraju biti međusobno usklađeni.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Postupak osiguravanja usklađenosti
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 86.
(1) Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dužne su osigurati međusobnu usklađenost prostornih planova sukladno članku 85. ovoga Zakona.
(2) Ako Ministarstvo utvrdi neusklađenost prostornih planova prema članku 85. stavcima 1., 2., 3. i 4. ovoga Zakona, naredit će rješenjem nadležnoj jedinici lokalne ili područne (regionalne) samouprave otklanjanje neusklađenosti u roku od 90 dana.
(3) Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dužne su od zaprimanja rješenja Ministarstva odnosno od objave presude iz stavka 1. ovoga članka u roku od 90 dana donijeti izmjene i dopune neusklađenih prostornih planova u svrhu usklađivanja istih.
(4) Ako jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, nakon dobivenog rješenja ili presude iz stavka 1. ovoga članka ne postupi na način propisan u stavku 3. ovoga članka odnosno ako ne ispravi neusklađenost u roku propisanom rješenjem iz stavka 2. ovoga članka, Ministarstvo će takav neusklađeni prostorni plan obustaviti od primjene, a prilikom izdavanja akata za provedbu zahvata u prostoru primijeniti će se odredbe ovoga Zakona i odredbe plana više razine odnosno šireg područja.
(5) Nakon donesene odluke o obustavi od primjene, Ministarstvo će u roku od 30 dana od donošenja odluke o obustavi podnijeti zahtjev Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske za ocjenu zakonitosti prostornog plana ili njegove pojedine odredbe koja nije u skladu s člankom 85. ovoga Zakona.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Financiranje
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 87.
(1) Sredstva za izradu stručnih podloga određenih u Izvješću o stanju u prostoru i prostornog plana koji donosi Hrvatski sabor, osiguravaju se u državnom proračunu Republike Hrvatske, a prostornog plana koji donosi Vlada u državnom proračunu Republike Hrvatske i iz drugih izvora sukladno ovom Zakonu.
(2) Sredstva za izradu prostornog plana koji donosi predstavničko tijelo jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave osiguravaju se iz sredstava državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave te iz drugih izvora sukladno zakonu.
(3) Sredstva za izradu urbanističkog i infrastrukturnog projekta državne razine osiguravaju se iz sredstava državnog proračuna, sredstva za izradu infrastrukturnog projekta regionalne razine iz proračuna područne (regionalne) samouprave, a sredstva za izradu urbanističkog projekta lokalne razine iz proračuna jedinica lokalne samouprave, te iz drugih izvora sukladno zakonu.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Dostupnost prostornih planova
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 88.
(1) Prostorni planovi moraju biti dostupni na uvid javnosti, osim u dijelu sadržaja koji je prema posebnom zakonu povjerljive naravi.
(2) Dostupnost javnosti prostornog plana tijekom njegove izrade, donošenja i važenja osigurava se putem informacijskog sustava prostornog uređenja u skladu sa stavkom 1. ovoga članka.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
5.2.2. URBANISTIČKI I ARHITEKTONSKI NATJEČAJI
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Urbanistički natječaji
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 89.
(1) Stručna rješenja za izradu prostornog plana lokalne razine mogu se pribaviti putem javnog urbanističkog natječaja koji predstavlja stručnu podlogu za izradu plana.
(2) Za urbanistički plan uređenja na području pomorskog dobra, osim lučkog područja, obvezno se provodi javni urbanistički natječaj u svrhu postizanja ciljeva zaštite i uređenja pomorskog dobra prema ovom Zakonu.
(3) Postupak i način provedbe javnog urbanističkog natječaja propisuje ministar pravilnikom.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Arhitektonski natječaji
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 90.
(1) Odredbama za provedbu prostornog plana lokalne razine propisuje se, po potrebi, obveza provedbe javnog arhitektonskog natječaja za odabir idejnog rješenja oblikovanja zgrade ili drugog zahvata u prostoru (u daljnjem tekstu: javni arhitektonski natječaj) javne i društvene namjene na zemljištu u vlasništvu jedinice lokalne samouprave i/ili drugog zahvata u prostoru od osobite važnosti za krajobraz određen tim prostornim planom.
(2) Javni arhitektonski natječaj ne mora se provoditi za građevine nacionalne kritične infrastrukture te za građevine sigurnosno-obavještajnog sustava.
(3) Idejno rješenje iz stavka 1. ovoga članka mora biti u skladu s programom natječaja, prostornim planom i zahtjevima podnositelja prijedloga za provedbu javnog arhitektonskog natječaja koji su u skladu s prostornim planom.
(4) Oblikovanje zgrade ili drugog zahvata u prostoru za koji je proveden javni arhitektonski natječaj projektira se idejnim projektom i/ili glavnim projektom u skladu s odabranim idejnim rješenjem.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Postupak javnog arhitektonskog natječaja
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 91.
(1) Javni arhitektonski natječaj provodi se po prijedlogu osobe koja ima pravni interes za izdavanje građevinske dozvole.
(2) Uz prijedlog iz stavka 1. ovoga članka predlagatelj prilaže nadležnom upravnom tijelu:
1. dokaz pravnog interesa za izdavanje građevinske dozvole
2. program natječaja izrađen prema zahtjevima predlagatelja i u skladu s prostornim planom u pogledu namjeravanog zahvata u prostoru, izrađen po ovlaštenom arhitektu odnosno ovlaštenom inženjeru građevinarstva.
(3) Postupak javnog arhitektonskog natječaja provodi povjerenstvo koje za svoje područje osniva te njegova predsjednika i članove imenuje i razrješava predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave na vrijeme od dvije godine.
(4) Povjerenstvo mora raspisati natječaj u roku od 60 dana od dana zaprimanja urednog zahtjeva.
(5) Predsjednik i jedan član povjerenstva imenuju se iz reda članova predstavničkog tijela, jedan član iz reda službenika stručnog upravnog tijela i dva člana iz reda ovlaštenih arhitekata. Za predsjednika i članove povjerenstva ne mogu se birati iste osobe više od dva puta.
(6) Administrativno-tehničke poslove provedbe javnog arhitektonskog natječaja obavlja stručno upravno tijelo.
(7) Predsjedniku i članovima povjerenstva pripada naknada za rad u povjerenstvu.
(8) Sredstva za provedbu javnog arhitektonskog natječaja i rad povjerenstva osiguravaju se iz sredstava proračuna jedinica lokalne samouprave i troškove provedbe istog ne može snositi podnositelj prijedloga za provedbu tog natječaja.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Idejno rješenje
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 92.
(1) Rok za izradu idejnih rješenja za javni arhitektonski natječaj određuje povjerenstvo, a iznosi najmanje 60, a najviše 120 dana od raspisivanja javnog natječaja.
(2) Odabir idejnog rješenja donosi povjerenstvo u roku od 60 dana od isteka roka iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Smatra se da obveze provedbe javnog arhitektonskog natječaja nema ako povjerenstvo ne raspiše natječaj u roku iz članka 91. stavka 4. ovoga Zakona ili ako ne odabere idejno rješenje u roku iz stavka 2. ovoga članka.
(4) U slučaju da su ispunjeni uvjeti iz stavka 3. ovoga članka, oblikovanje zgrade ili drugog zahvata u prostoru projektira se idejnim projektom i/ili glavnim projektom u skladu s prostornim planom, o čemu nadležno upravno tijelo obavještava predlagatelja natječaja u roku od osam dana od nastupa okolnosti iz stavka 3. ovoga članka.
(5) Uvjete i način provedbe javnog arhitektonskog natječaja, rad povjerenstva i iznos naknade za rad predsjednika i članova povjerenstva propisuje ministar pravilnikom.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
5.2.3. PROSTORNI PLANOVI DRŽAVNE RAZINE
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Državni plan prostornog razvoja
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 93.
(1) Državni plan prostornog razvoja je strateški prostorni plan kojim se usmjerava prostorni razvoj cjelokupnog teritorija Republike Hrvatske .
(2) Državni plan prostornog razvoja može se donijeti za područje pojedine županije odnosno Grada Zagreba ili kao provedbeni plan za jednu ili više građevina i/ili prostornih cjelina državnog značaja.
(3) Odlukom o izradi Državnog plana prostornog razvoja može se za stručnog izrađivača dijela Državnog plana prostornog razvoja iz stavka 2. ovoga članka odrediti županijski zavod za prostorno uređenje za područje pojedine županije odnosno Grada Zagreba.
(4) Izrada prostornih planova državne razine i izdavanje akata za njihovu provedbu su poslovi od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Sadržaj Državnog plana prostornog razvoja
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 94.
(1) Državnim planom prostornog razvoja utvrđuju se mjere i aktivnosti za provođenje Strategije.
(2) Državni plan prostornog razvoja sadrži osnovne ciljeve razvoja u prostoru, kriterije i smjernice za uređenje prostornih i drugih cjelina, prijedlog prioriteta za ostvarivanje ciljeva prostornog uređenja, te na temelju prirodnih, gospodarskih, društvenih i kulturnih polazišta odreduje osnovu za organizaciju, zaštitu, korištenje i namjenu prostora, zaštitu i unapređenje okoliša, sustav središnjih naselja, i sustav razvojne državne infrastrukture.
(3) Državni plan prostornog razvoja određuje:
1. osobito vrijedno zemljište namijenjeno poljoprivredi
2. zemljište namijenjeno šumi i šumsko zemljište državnog značaja
3. koridore infrastrukture državnog značaja i njihov spoj s koridorima infrastrukture županijskog i lokalnog značaja
4. zone namijenjene istraživanju i eksploataciji mineralnih sirovina
5. zone namijenjene eksploataciji ugljikovodika, geotermalne vode, podzemnom skladištenju plina
6. područja posebne namjene
7. izdvojena građevinska područja izvan naselja za gospodarsku i javnu namjenu državnog značaja
8. površine drugih namjena državnog značaja određene uredbom iz članka 79. stavka 2. ovoga Zakona.
9. smjernice za izradu urbanističkih planova uređenja državnog značaja
10. smjernice za izradu urbanističkih i infrastrukturnih projekata državnog značaja
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Prostorni plan područja posebnih obilježja
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 95.
(1) Prostorni planovi područja posebnih obilježja su strateški i provedbeni planovi, i to: Prostorni plan isključivoga gospodarskog pojasa Republike Hrvatske, prostorni plan nacionalnog parka, prostorni plan parka prirode i prostorni plan područja posebnih obilježja određen Državnim planom prostornog razvoja.
(2) Prostorni plan područja posebnih obilježja se izrađuje i donosi ovisno o posebnostima prirodnih, kulturno-povijesnih, gospodarskih i/ili drugih obilježja, odnosno zahtjeva određenog prostora.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Sadržaj prostornog plana područja posebnih obilježja
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 96.
(1) Prostorni plan područja posebnih obilježja određuje organizaciju prostora i razrađuje ciljeve prostornog uređenja područja posebnih obilježja zaštitu, namjenu i uvjete korištenja prostora, vrste aktivnosti u prostoru i mjere zaštite za iste.
(2) Prostorni plan područja posebnih obilježja propisuje:
1. mjere za unaprjeđenje i zaštitu prirode, okoliša, kulturnih dobara i drugih vrijednosti područja
2. uvjete provedbe svih zahvata u prostoru planiranih na području za koje se ne donosi urbanistički plan uređenja
3. smjernice za izradu urbanističkih planova uređenja
(3) Prostorni plan područja posebnih obilježja određuje:
1. temeljnu organizaciju i razgraničenje prostora područja prema namjeni, uključujući i građevinsko područje naselja i izdvojeni dio građevinskog područja naselja ako takvo postoji
2. razmještaj funkcija od važnosti za upravljanje područjem, sustav javne i druge infrastrukture i građevina javne i društvene namjene ako takvih ima
3. mjere korištenja, uređenja i zaštite tog područja s prioritetnim aktivnostima
4. mjere za unapređenje i zaštitu okoliša i prirode, kulturnih, krajobraznih i drugih vrijednosti okoliša, mjere prilagodbe i jačanja otpornosti na klimatske promjene i mjere za zaštitu i očuvanje drugih vrijednosti područja.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Urbanistički plan uređenja državnog značaja
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 97.
(1) Urbanistički plan uređenja državnog značaja donosi se obvezno za područje određeno Državnim planom prostornog razvoja.
(2) Urbanistički plan uređenja državnog značaja propisuje uvjete provedbe svih zahvata u prostoru unutar svog obuhvata.
(3) U svrhu propisivanja uvjeta iz stavka 2. ovoga članka, urbanistički plan uređenja državnog značaja sadrži sve potrebne elemente urbanističkog plana uređenja navedene u članku 107. stavku 2. ovoga Zakona.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
5.2.4. PROSTORNI PLANOVI PODRUČNE (REGIONALNE) RAZINE
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Prostorni plan županije i Prostorni plan Grada Zagreba
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 98.
(1) Prostorni plan županije i Prostorni plan Grada Zagreba donosi se obvezno za područje županije, odnosno Grada Zagreba.
(2) Prostorni plan županije odnosno Prostorni plan Grada Zagreba, kao i njihove izmjene i dopune, mogu se donositi istovremeno s Državnim planom prostornog razvoja na području te županije, odnosno Grada Zagreba.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Sadržaj prostornog plana županije
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 99.
(1) Prostorni plan županije sastoji se od strateškog i provedbenog dijela.
(2) Strateški dio prostornog plana županije, u svrhu ostvarivanja ciljeva prostornog uređenja vezano za gospodarski, društveni i kulturni razvoj, potreba i mogućnosti izraženim u temeljnim državnim razvojnim dokumentima (strategije, planovi, programi i sl.), a sukladno načelima prostornog uređenja, osobito određuje:
1. dugoročne ciljeve prostornog razvoja županije,
2. osnovu sustava središnjih naselja regionalnog značaja,
3. planiranje i razvoj mreže obrazovnih, zdravstvenih, socijalnih i kulturnih ustanova
4. osnovu sustava prometne infrastrukture županijskog značaja
5. strateška usmjerenja i strukturu razvoja gospodarskih djelatnosti u prostoru uzimajući u održivost prirode, okoliša i cjelokupnog prostora županije.
(3) Provedbeni dio prostornog plana županije izrađuje se sukladno ciljevima definiranim strateškim dijelom te detaljnije razrađuje i određuje osobito:
1. zahvate u prostoru i izdvojena građevinska područja izvan naselja županijskog značaja te površine svih namjena područnog (regionalnog) značaja (šume, poljoprivredno tlo, vode, zaštićena područja prema posebnom propisu kojim se uređuje zaštita prirode)
2. površine i zahvate u prostoru županijskog značaja određene uredbom iz članka 79. stavka 2 ovoga Zakona
3. uvjete provedbe zahvata u prostoru područnog (regionalnog) značaja
4. uvjete provedbe zahvata u prostoru područnog (regionalnog) značaja koji se prema posebnim propisima koji uređuju gradnju ne smatraju građenjem
5. smjernice za izradu urbanističkih planova uređenja županijskog značaja unutar građevinskog područja.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Sadržaj Prostornog plana Grada Zagreba
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 100.
(1) Na sadržaj Prostornog plana Grada Zagreba odgovarajuće se primjenjuju odredbe članka 99. ovoga Zakona.
(2) Prostorni plan Grada Zagreba osobito određuje:
1. osnovnu namjenu površina s podjelom na građevinska područja naselja, izdvojene dijelove građevinskih područja naselja, izdvojena građevinska područja izvan naselja, te površine poljoprivredne, šumske, vodne i infrastrukturne namjene izvan naselja
2. koridore infrastrukture značajne za Grad Zagreb
3. obuhvat generalnog urbanističkog plana
4. obuhvat urbanističkih planova uređenja izvan obuhvata generalnog urbanističkog plana
(3) Prostorni plan Grada Zagreba propisuje:
1. uvjete provedbe svih zahvata u prostoru izvan građevinskog područja, osim onih državnog značaja
2. uvjete provedbe zahvata u prostoru područnog (regionalnog) značaja koji se prema posebnim propisima koji uređuju gradnju ne smatraju građenjem
3. uvjete provedbe svih zahvata u prostoru izvan građevinskog područja, osim onih državnog značaja
4. uvjete provedbe svih zahvata u prostoru unutar građevinskih područja, osim za područja za koja se prema ovom Zakonu donosi generalni urbanistički plan ili urbanistički plan uređenja
5. smjernice za izradu generalnog urbanističkog plana
6. smjernice za izradu urbanističkih planova uređenja izvan obuhvata generalnog urbanističkog plana.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Urbanistički plan uređenja županijskog značaja
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 101.
(1) Urbanistički plan uređenja županijskog značaja donosi se obvezno za područje određeno Prostornim planom županije.
(2) Urbanistički plan uređenja županijskog značaja propisuje uvjete provedbe svih zahvata u prostoru unutar svog obuhvata.
(3) U svrhu propisivanja uvjeta iz stavka 2. ovoga članka, urbanistički plan uređenja županijskog značaja, uz ostale propisane dijelove, obvezno sadrži sve potrebne elemente urbanističkog plana uređenja navedene u članku 107. stavku 2. ovoga Zakona.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
5.2.5. PROSTORNI PLANOVI LOKALNE RAZINE
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Prostorni plan uređenja grada, odnosno općine
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 102.
(1) Prostorni plan uređenja grada, odnosno općine određuje usmjerenja za razvoj djelatnosti i namjenu površina te propisuje uvjete za održivi i uravnoteženi razvoj na području grada, odnosno općine.
(2) Prostorni plan uređenja grada, odnosno općine donosi se obvezno za područje grada, odnosno općine.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Sadržaj prostornog plana uređenja grada, odnosno općine
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 103.
(1) Prostorni plan uređenja grada, odnosno općine obvezno određuje:
1. podjelu prostora grada, odnosno općine na građevinska područja naselja, izdvojene dijelove građevinskih područja naselja, izdvojena građevinska područja izvan naselja, te na površine poljoprivredne, šumske, vodne i infrastrukturne namjene izvan naselja
2. osnovnu namjenu površina unutar građevinskih područja, osim unutar obuhvata generalnog urbanističkog plana i urbanističkog plana uređenja
3. prometnu mrežu s karakterističnim presjecima prometnica od značaja za grad odnosno općinu, osim unutar obuhvata generalnog urbanističkog plana i urbanističkog plana uređenja
4. infrastrukturne koridore, površine i objekte od značaja za grad odnosno općinu, uključujući i elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i s njome povezanu opremu te baterijska postrojenja, osim unutar obuhvata generalnog urbanističkog plana
5. građevine iz sustava gospodarenja otpadom na području grada, odnosno općine i odlagališta viškova iskopa koje predstavljaju mineralnu sirovinu
6. zaštićene dijelove okoliša, prirode, krajobraza te kulturno-povijesne baštine na području grada odnosno općine i zelenu infrastrukturu
7. obuhvat generalnog urbanističkog plana za središnje naselje velikog grada
8. obuhvate urbanističkih planova uređenja sukladno ovom Zakonu, osim unutar obuhvata generalnog urbanističkog plana.
(2) Prostorni plan uređenja grada, odnosno općine obvezno propisuje:
1. uvjete provedbe svih zahvata u prostoru unutar građevinskih područja, osim unutar obuhvata generalnog urbanističkog plana i urbanističkog plana uređenja
2. uvjete provedbe svih zahvata u prostoru izvan građevinskog područja, osim zahvata državnog i županijskog značaja
3. uvjete provedbe za infrastrukturne zahvate značajne za grad, odnosno općinu
4. mjere zaštite okoliša te očuvanje prirodnih, krajobraznih i kulturno-povijesnih vrijednosti na području grada odnosno općine
5. smjernice za izradu generalnog urbanističkog plana za središnje naselje velikog grada
6. smjernice za izradu urbanističkih planova uređenja te prijelazne mjere provedbe zahvata u prostoru do donošenja istih.
(3) Prostorni plan uređenja grada, odnosno općine može za područja za koja se prema ovom Zakonu obvezno donosi urbanistički plan uređenja propisivati uvjete provedbe zahvata u prostoru s detaljnošću propisanom za urbanistički plan uređenja, osim za područja koja su planirana za urbanu komasaciju.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Generalni urbanistički plan
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 104.
(1) Generalni urbanistički plan daje osnovu za razvoj i uređenje velikog grada, korištenje i namjenu površina, razmještaj djelatnosti u gradskom prostoru, te uvjete za očuvanje i unapređenje kvalitete urbanog prostora i kulturno-povijesnih vrijednosti koje čine identitet tog grada.
(2) Generalni urbanistički plan se donosi isključivo za građevinsko područje središnjeg naselja velikog grada.
(3) Unutar obuhvata generalnog urbanističkog plana ne planiraju se površine izvan građevinskih područja naselja.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Sadržaj generalnog urbanističkog plana
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 105.
(1) Generalni urbanistički plan određuje:
1. namjenu površina te načine korištenja prostora unutar svog obuhvata
2. prometnu i infrastrukturnu mrežu s karakterističnim presjecima prometnica od značaja za grad te načine njihovog povezivanja na infrastrukturu državne i područne (regionalne) razine
3. građevine, površine i prostore javnog, društvenog, gospodarskog, kulturnog, povijesnog, rekreacijskog i drugog značaja za razvoj grada i očuvanje njegova identiteta
4. obuhvat urbanističkih planova uređenja sukladno ovom Zakonu.
(2) Generalni urbanistički plan propisuje:
1. uvjete provedbe svih zahvata u prostoru unutar svog obuhvata, osim za dijelove za koje se donose urbanistički planovi uređenja sukladno ovom Zakonu
2. mjere zaštite i unapređenja okoliša, zelene infrastrukture, prirodne i kulturno-povijesne baštine na području velikog grada
3. smjernice za izradu urbanističkih planova uređenja te prijelazne mjere provedbe zahvata u prostoru do donošenja istih.
(3) Generalni urbanistički plan može za područja za koja se prema ovom Zakonu obvezno donosi urbanistički plan uređenja propisivati uvjete provedbe zahvata u prostoru s detaljnošću propisanom za urbanistički plan uređenja, osim za područja koja su planirana za urbanu komasaciju.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Urbanistički plan uređenja
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 106.
(1) Urbanistički plan uređenja detaljno određuje prostorni razvoj, funkcionalna rješenja i uvjete oblikovanja pojedinih prostornih cjelina koje nisu s dovoljnom detaljnošću obrađene u prostornim planovima šireg područja.
(2) Urbanistički plan uređenja donosi se obvezno za:
1. dijelove građevinskih područja koji nisu izgrađeni i opremljeni osnovnom infrastrukturom
2. postojeće i izgrađene dijelove građevinskih područja za koje se planira urbana preobrazba i/ili urbana sanacija
3. dijelove građevinskih područja koja predstavljaju kulturno povijesne cjeline upisane u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske
4. dijelove građevinskih područja koji se nalaze na području pomorskog dobra
5. dijelove građevinskih područja na kojima se planira provesti urbana komasacija.
(3) Do donošenja urbanističkog plana uređenja iz stavka 2. točke 1. ovoga članka, ne može se izdati lokacijska dozvola i građevinska dozvola za građenje nove građevine na tom području.
(4) Do donošenja urbanističkog plana uređenja iz stavka 2. točaka 2., 3., 4. i 5. ovoga članka, zahvati u prostoru na tom području provode se na temelju prijelaznih mjera iz prostornog plana šireg područja, kojima se propisuju uvjeti rekonstrukcije postojećih građevina i građenja nove građevine na mjestu ili u neposrednoj blizini mjesta prethodno uklonjene postojeće građevine unutar iste građevne čestice, a kojom se bitno ne mijenja namjena, izgled, veličina i utjecaj na okoliš dotadašnje građevine.
(5) Izrada urbanističkog plana uređenja nije obvezna za područja iz stavka 2. točaka 1., 2., 3. i 4. ovoga članka, za koja su prostornim planom šireg područja propisani uvjeti provedbe zahvata u prostoru s detaljnošću propisanom za urbanistički plan uređenja.
(6) Urbanistički plan uređenja ne može se planirati samo za jedan zahvat u prostoru s jednom primarnom namjenom površina.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Sadržaj urbanističkog plana uređenja
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 107.
(1) Urbanistički plan uređenja propisuje uvjete provedbe svih zahvata u prostoru unutar svoga obuhvata.
(2) U svrhu propisivanja uvjeta iz stavka 1. ovoga članka, a ovisno o području za koje se donosi, urbanistički plan uređenja osobito određuje:
1. detaljnu podjelu područja na posebne prostorne cjeline ovisno o njihovoj namjeni i načinu korištenja
2. prikaz građevnih čestica planiranih za građenje, odnosno uređenje površina javne namjene
3. obvezni građevni i regulacijski pravac, površine za smještaj građevina u prostoru, njihove maksimalne gabarite i volumene, a po potrebi i 3D prikaze planirane izgradnje
4. javnu prometnu i infrastrukturnu mrežu, uključujući i karakteristične presjeke prometnica, javna parkirališta, javne garaže, stajališta za javni prijevoz, pješačke i biciklističke staze, građevine i objekte komunalne infrastrukture i sl.
5. prikaz zelene infrastrukture s podjelom na javne zelene površine, obvezni udio zelenila na privatnim česticama te elemente zelene arhitekture na pojedinim građevinama
6. prikaz zaštićenih kulturno-povijesnih cjelina i građevina te načine i uvjete interpolacije novih građevina unutar postojećih izgrađenih struktura
7. područja planirana za urbanu preobrazbu i/ili sanaciju te načine rekonstrukcije i nove gradnje s ciljem povećanja kvalitete prostora
8. područja planirana za urbanu komasaciju
9. dinamiku realizacije i provođenja zahvata u prostoru, a po potrebi i etapa i/ili faza gradnje pojedinih građevnih cjelina
10. ostale elemente potrebne za utvrđivanje detaljnih uvjeta gradnje građevina i uređenja prostora.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
5.2.6. POSTUPAK IZRADE I DONOŠENJA PROSTORNIH PLANOVA
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Nositelj izrade i koordinator izrade prostornog plana
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 108.
(1) Nositelj izrade prostornog plana (u daljnjem tekstu: nositelj izrade) obavlja administrativne poslove i vodi dokumentaciju u postupku izrade i donošenja prostornog plana, provodi stručnu i javnu raspravu te priprema konačni prijedlog plana za donošenje sukladno ovom Zakonu.
(2) Nositelj izrade prostornog plana državne razine je Ministarstvo, prostornog plana područne (regionalne) razine stručno upravno tijelo županije, odnosno Grada Zagreba, a prostornog plana lokalne razine stručno upravno tijelo jedinice lokalne samouprave.
(3) Nositelj izrade prostornog plana može kao koordinatora izrade prostornog plana imenovati Zavod, zavod za prostorno uređenje županije, odnosno Grada Zagreba ili zavod za prostorno uređenje velikog grada, kojem se u tom svojstvu povjerava obavljanje jednog ili više poslova iz stavka 1. ovoga članka. Koordinator izrade ne može ujedno biti i stručni izrađivač prostornog plana.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Stručni izrađivač i odgovorni voditelj izrade prostornog plana
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 109.
(1) Stručni izrađivač prostornog plana izrađuje stručno rješenje prostornog plana te surađuje s nositeljem izrade u stručnim poslovima izrade i donošenja prostornog plana.
(2) Stručni izrađivači prostornih planova su Zavod, zavod za prostorno uređenje županije, odnosno Grada Zagreba, zavod za prostorno uređenje grada i pravne osobe koje imaju suglasnost ovog Ministarstva za obavljanje poslova prostornog uređenja.
(3) Stručni izrađivač prostornog plana prije početka njegove izrade obvezno imenuje odgovornog voditelja izrade prostornog plana (u daljnjem tekstu: odgovorni voditelj).
(4) Odgovorni voditelj je službenik zavoda ili zaposlenik pravne osobe iz stavka 2. ovoga članka, s najmanje pet godina radnog staža na poslovima prostornog uređenja.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Odgovorni voditelj i stručnjaci odgovarajućih struka
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 110.
(1) Odgovorni voditelj je odgovoran da je nacrt prijedloga prostornog plana, odnosno nacrt konačnog prijedloga prostornog plana izrađen u skladu s ovim Zakonom i posebnim propisima te da su određene dijelove, odnosno sadržaj tog plana izradili stručnjaci odgovarajućih struka.
(2) Stručnjaci odgovarajućih struka su osobe koje prema posebnom propisu mogu obavljati poslove prostornog uređenja u svojstvu suradnika.
(3) Osoba koja sudjeluje u davanju zahtjeva za izradu prostornog plana, mišljenja ili suglasnosti na prijedlog ili konačni prijedlog tog dokumenta ne smije u svojstvu stručnjaka odgovarajuće struke sudjelovati u izradi nacrta prijedloga i nacrta konačnog prijedloga tog dokumenta.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Nezakonitosti u izradi prostornog plana
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 111.
(1) Odgovorni voditelj je dužan pisanim putem upozoriti nositelja izrade prostornog plana i Ministarstvo o zahtjevu, traženju ili prijedlogu nositelja izrade prostornog plana postavljenom prilikom izrade prostornog plana koji je protivan ovom Zakonu ili drugom propisu te zastati s izradom tog plana do očitovanja Ministarstva.
(2) Prije otklanjanja nezakonitosti u izradi prostornog plana utvrđenom očitovanjem Ministarstva ne može se dati mišljenje niti suglasnost koji se daju na temelju ovoga Zakona.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Iniciranje izrade prostornog plana
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 112.
(1) Izradu prostornog plana lokalne odnosno područne (regionalne) razine, kao i njegovih izmjena i dopuna može inicirati svatko.
(2) Javnopravna tijela dužna su jednom godišnje, na početku svake godine do kraja veljače, jedinici lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave dostaviti prijedloge i zahtjeve unutar svoje nadležnosti o potrebi izrade prostornih planova, odnosno njihovih izmjena i dopuna, na području te jedinice lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave.
(3) Župan, gradonačelnik odnosno općinski načelnik dužan je najmanje jednom u kalendarskoj godini izvijestiti predstavničko tijelo jedinice lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave o zaključcima stručne analize zaprimljenih inicijativa iz stavka 1. ovoga članka, kao i prijedloga javnopravnih tijela iz stavka 2. ovoga članka, u svrhu utvrđivanja osnovanosti pokretanja postupka za izradu i donošenje prostornog plana odnosno njegovih izmjena i dopuna.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Strateška procjena utjecaja na okoliš
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 113.
(1) Strateška procjena utjecaja na okoliš prema propisima kojima se uređuje zaštita okoliša (u daljnjem tekstu: strateška procjena) obvezno se provodi za Državni plan prostornog razvoja, prostorni plan područja posebnih obilježja, prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba, prostorni plan uređenja grada odnosno općine.
(2) Stratešku procjenu nije potrebno provoditi za prostorne planove užeg područja ako je ista provedena za prostorni plan šireg područja.
(3) Stratešku procjenu nije potrebno provoditi za izmjene i dopune prostornog plana kojima se ne planiraju nove namjene unutar obuhvata tog prostornog plana.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Odluka o izradi prostornog plana
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 114.
(1) Izrada prostornog plana započinje donošenjem odluke o izradi prostornog plana.
(2) Odluku o izradi prostornog plana državne razine donosi ministar, odluku o izradi prostornog plana područne (regionalne) razine donosi župan odnosno gradonačelnik Grada Zagreba, a odluku o izradi prostornog plana lokalne razine gradonačelnik odnosno općinski načelnik.
(3) Odluka o izradi prostornog plana objavljuje se u službenom glasilu, na mrežnim stranicama nositelja izrade te na mrežnim stranicama Ministarstva.
(4) Postupak izrade i donošenja prostornog plana kroz sve faze izrade i donošenja prostornog plana određenih ovim Zakonom vodi se u elektroničkom sustavu ePlanovi.
(5) Odluka o izradi prostornog plana može se mijenjati i/ili dopunjavati te stavljati izvan snage, što se objavljuje na način propisan u stavku 3. ovoga članka.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Sadržaj odluke o izradi prostornog plana
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 115.
(1) Sadržaj odluke o izradi prostornog plana, ovisno o vrsti prostornog plana i postupku njegove izrade (izrada novog plana, njegovih izmjena i/ili dopuna, odnosno zasebno stavljanje izvan snage) odredit će se pravilnikom iz članka 79. stavka 3. ovoga Zakona.
(2) Obuhvat urbanističkog plana uređenja određen odlukom o izradi može se u postupku izrade i donošenja nacrta prijedloga tog plana korigirati do 10% svoje površine, ako se utvrdi da će se na taj način ostvariti smislenija i funkcionalnija prostorna cjelina na području za koje se takav plan donosi.
(3) Postupak izrade i donošenja izmjena i dopuna prostornog plana užeg područja i s time povezanih izmjena i dopuna prostornog plana šireg područja mogu se provoditi istodobno, pri čemu se donose vezane odluke o izradi izmjena i dopuna ta dva prostorna plana.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Objava i dostava odluke o izradi prostornog plana
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 116.
(1) Nositelj izrade po objavi odluke o izradi prostornog plana obavještava javnost o izradi prostornog plana na mrežnoj stranici nositelja izrade, mrežnoj stranici Ministarstva i putem informacijskog sustava prostornog uređenja.
(2) Nositelj izrade prostornog plana je dužan odluku o izradi prostornog plana nakon objave dostaviti elektroničkim putem javnopravnim tijelima te drugim tijelima određenim odlukom o izradi, s pozivom da mu u roku određenim odlukom o izradi dostave svoje zahtjeve za izradu prostornog plana.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Zahtjevi javnopravnih tijela za izradu prostornog plana
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 117.
(1) Javnopravno tijelo mora u zahtjevima za izradu prostornog plana navesti odredbe propisa, sektorskih strategija, planova, studija i drugih dokumenata propisanih posebnim zakonima na kojima se temelje zahtjevi. Ako to nije učinjeno, nositelj izrade takve zahtjeve nije dužan uzeti u obzir, ali je to dužan posebno obrazložiti.
(2) Javnopravno tijelo ne može zahtjevima za izradu prostornog plana postavljati uvjete kojima bi se mijenjali sadržaj, ciljevi i/ili programska polazišta za izradu prostornog plana određeni odlukom o izradi prostornog plana.
(3) Javnopravno tijelo je dužno nositelju izrade na njegov zahtjev dostaviti i sve raspoložive podatke i drugu dokumentaciju iz svojega djelokruga koji su potrebni za izradu prostornog plana, a koji nisu sadržani u informacijskom sustavu.
(4) Ako se prostorni plan radi za područje na kojem se preklapaju nadležnosti više ustrojstvenih jedinica nadležnog javnopravnog tijela, zahtjevi za izradu prostornog plana se dostavljaju objedinjeno.
(5) Javnopravno tijelo nema pravo na naknadu za dostavljene zahtjeve, podatke i drugu dokumentaciju potrebnu za izradu prostornog plana.
(6) Ako javnopravno tijelo ne dostavi svoje zahtjeve za izradu prostornog plana nositelju izrade u roku navedenom u odluci o izradi tog prostornog plana, smatra se da takvih zahtjeva nema. U tom slučaju moraju se u izradi i donošenju prostornog plana poštivati uvjeti koje za sadržaj prostornog plana određuju odgovarajući važeći propisi i dokumenti.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Stručna rasprava
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 118.
(1) U svrhu pribavljanja zahtjeva, smjernica i preporuka značajnih za razvoj, uređenje i oblikovanje prostora te usuglašavanja javnih, privatnih, gospodarskih i ostalih interesa u stručnom rješenju prostornog plana, u tijeku izrade nacrta prijedloga prostornog plana provodi se jedna ili više stručnih rasprava.
(2) Stručna rasprava obvezno se provodi za Državni plan prostornog razvoja, prostorni plan područja posebnih obilježja, prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba i prostorni plan uređenja grada odnosno općine, a za ostale prostorne planove ako se tako odredi odlukom o izradi istih.
(3) Stručna rasprava ne provodi se prilikom izmjena i/ili dopuna prostornog plana kojima se u bitnome ne mijenja stručno rješenje tog prostornog plana.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Poziv na stručnu raspravu
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 119.
(1) Nositelj izrade na stručnu raspravu poziva stručnog izrađivača, javnopravna tijela te druge sudionike i korisnike prostora određene odlukom o izradi prostornog plana elektroničkim putem.
(2) Kad se za prostorni plan provodi postupak strateške procjene, na stručnu raspravu pozivaju se i članovi povjerenstva za stratešku procjenu, imenovanog prema posebnom propisu iz područja zaštite okoliša.
(3) Ako se tijela i osobe iz stavka 2. i 3. ovoga članka ne odazovu ili ne očituju na stručnu raspravu bez opravdanog razloga, isto se smatra teškom povredom službene dužnosti te povredom ugleda i časti struke i profesije.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Zapisnik, zaključak i izvješće o javnoj raspravi
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 120.
(1) O stručnoj raspravi nositelj izrade vodi zapisnik koji potpisuje odgovorna osoba nositelja izrade.
(2) Stručna rasprava okončava se zaključkom kojim se utvrđuje da je dvotrećinska većina sudionika stručne rasprave suglasna sa stručnim rješenjem nacrta prijedloga prostornog plana.
(3) Ako se zaključak iz stavka 2. ovoga članka ne može donijeti, stručna rasprava mora se ponoviti, a stručni izrađivač u suradnji s nositeljem izrade mora korigirati stručno rješenje nacrta prijedloga plana na temelju primjedbi iz zapisnika sa stručne rasprave.
(4) Nositelj izrade o stručnoj raspravi sastavlja izvješće koje sadrži zaključak iz stavka 2. ovoga članka ili razloge njegovog ne donošenja, zapisnik sa stručne rasprave te stručno rješenje nacrta prijedloga prostornog plana o kojem se na stručnoj raspravi raspravljalo.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Prijedlog prostornog plana za javnu raspravu
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 121.
(1) Nakon provedene jedne ili više stručnih rasprava, utvrđuje se prijedlog prostornog plana za javnu raspravu (u daljnje tekstu: prijedlog prostornog plana).
(2) Prijedlog prostornog plana obvezno sadrži odredbe za provedbu, kartografske prikaze, obrazloženje i sažetak za javnost.
(3) Prijedlog prostornog plana državne razine utvrđuje ministar, prijedlog prostornog plana područne (regionalne) razine utvrđuje župan, odnosno gradonačelnik Grada Zagreba, a prijedlog prostornog plana lokalne razine utvrđuje gradonačelnik, odnosno općinski načelnik.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Javna rasprava
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Čla nak 122.
(1) O prijedlogu prostornog plana provodi se javna rasprava u kojoj može sudjelovati svatko.
(2) Javna rasprava sastoji se od javnog uvida, tijekom kojeg je prijedlog plana dostupan javnosti, te jednog ili više javnih izlaganja na kojima nositelj izrade i stručni izrađivač prezentiraju prijedlog prostornog plana javnosti.
(3) Sudionici u javnoj raspravi daju mišljenja, prijedloge i primjedbe na prijedlog prostornog plana u roku i na način propisan ovim Zakonom.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Objava javne rasprave i posebna obavijest o javnoj raspravi
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 123.
(1) Javna rasprava o prijedlogu prostornog plana objavljuje se u službenom glasilu, na mrežnim stranicama nositelja izrade i na mrežnim stranicama Ministarstva.
(2) Objava javne rasprave sadrži mjesto, datum početka i trajanje javnog uvida u prijedlog prostornog plana, mjesto i datum jednog ili više javnih izlaganja, poziv zainteresiranim osobama za sudjelovanje u javnoj raspravi te rok u kojem se nositelju izrade dostavljaju pisana mišljenja, prijedlozi i primjedbe na prijedlog prostornog plana, a objavljuje se najmanje osam dana prije početka javne rasprave.
(3) Nositelj izrade osim objave iz stavka 1. ovoga članka, a u roku iz stavka 2. ovoga članka obvezno dostavlja i posebnu obavijest o javnoj raspravi putem elektroničkog sustava ePlanovi:
1. javnopravnim tijelima određenim odlukom o izradi prostornog plana
2. mjesnim odborima, odnosno gradskim četvrtima za područje obuhvata prijedloga generalnog urbanističkog plana i urbanističkog plana uređenja.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Javni uvid i javno izlaganje
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 124.
(1) U skladu s objavom javne rasprave, prijedlog prostornog plana stavlja se na javni uvid na oglasnu ploču, na mrežne stranice nositelja izrade prostornog plana i u informacijski sustav prostornog uređenja.
(2) Javni uvid u prijedlog prostornog plana traje 30 dana, a u prijedlog izmjena i dopuna ili prijedlog stavljanja izvan snage prostornog plana 15 dana.
(3) U tijeku javne rasprave nositelj izrade organizira, ovisno o složenosti prostornog plana, jedno ili više javnih izlaganja radi obrazloženja rješenja, smjernica i mjera, odnosno razloga za stavljanje izvan snage prostornog plana, koje daju nositelj izrade, stručni izrađivač i prema potrebi drugi stručnjaci koji sudjeluju u izradi prostornog plana.
(4) O javnom izlaganju nositelj izrade vodi zapisnik koji sadrži pitanja, mišljenja, prijedloge i primjedbe sudionika javne rasprave danih za vrijeme javnog izlaganja te odgovore na pitanja koje daju osobe iz stavka 1. ovoga članka, a potpisuje ga odgovorna osoba nositelja izrade.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Način sudjelovanja sudionika u javnoj raspravi
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 125.
(1) Sudionici sudjeluju u javnoj raspravi na način da:
1. imaju pravo na javni uvid u prijedlog prostornog plana
2. postavljaju pitanja tijekom javnog izlaganja o predloženim rješenjima, na koja usmeno odgovaraju osobe koje vode javno izlaganje
3. daju prijedloge i primjedbe u zapisnik za vrijeme javnog izlaganja
4. upućuju nositelju izrade pisane prijedloge i primjedbe u roku i na način određen u objavi o javnoj raspravi.
(2) Prijedlozi i primjedbe iz stavka 1. ovoga članka koji nisu dostavljeni u roku ili nisu čitljivo napisani, nositelj izrade nije dužan uvažiti.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Mišljenja javnopravnih tijela
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 126.
(1) Ako se u postupku izrade prostornog plana prethodno nije provodila stručna rasprava, javnopravno tijelo koje je dalo svoje zahtjeve za izradu prostornog plana u javnoj raspravi sudjeluje davanjem mišljenja o prihvaćanju tih zahtjeva.
(2) Kad se u postupku izrade prostornog plana prethodno provela stručna rasprava, javnopravno tijelo koje je sudjelovalo u stručnoj raspravi može u javnoj raspravi dati svoje mišljenje na prijedlog plana samo ako je u bitnom različit od stručnog rješenja nacrta prijedloga plana s kojim je to javnopravno tijelo bilo suglasno u stručnoj raspravi.
(3) Mišljenje iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, ako prijedlog prostornog plana nije u skladu sa zahtjevima javnopravnog tijela odnosno ako je promijenjen u odnosu na stručno rješenje nacrta prijedloga plana s kojim je javnopravno tijelo bilo suglasno u stručnoj raspravi, javnopravno tijelo mora obrazložiti navodeći u čemu se sastoji nesuglasnost nacrta prijedloga plana s njegom zahtjevima ili stručnim rješenjem koje je prihvatilo u stručnoj raspravi. U protivnom nositelj izrade takvo mišljenje nije dužan uvažiti.
(4) U mišljenju iz stavaka 1. i 2. ovoga članka javnopravno tijelo ne može postavljati nove ili drugačije zahtjeve od onih koje je već prethodno dalo u postupku izrade i donošenja prostornog plana.
(5) Mišljenja iz stavaka 1. i 2. ovoga članka koja nisu dostavljena u roku nositelj izrade nije dužan uvažiti.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Izvješće o javnoj raspravi
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 127.
(1) Stručni izrađivač u suradnji s nositeljem izrade objedinjuje mišljenja, prijedloge i primjedbe iznesene u javnoj raspravi i priprema izvješće o javnoj raspravi.
(2) Izvješće o javnoj raspravi objavljuje se na oglasnoj ploči i mrežnim stranicama nositelja izrade prostornog plana i u informacijskom sustavu.
(3) Izvješće o javnoj raspravi o prijedlogu prostornog plana lokalne razine sadrži osobito:
1. podatke iz objave javne rasprave
2. popis sudionika u javnoj raspravi koji su pozvani posebnom obavijesti o javnoj raspravi
3. popis sudionika u javnoj raspravi čija su mišljenja, prijedlozi i primjedbe na prijedlog prostornog plana prihvaćeni
4. mišljenja, prijedloge i primjedbe sudionika u javnoj raspravi koji nisu prihvaćeni ili su djelomično prihvaćeni s obrazloženjem razloga neprihvaćanja
5. popis sudionika u javnoj raspravi čija mišljenja, prijedlozi i primjedbe nisu razmatrani iz razloga propisanih ovim Zakonom.
(4) Akti i drugi dokazi objave javne rasprave, posebne pisane obavijesti o javnoj raspravi, zapisnici o javnim izlaganjima, mišljenja javnopravnih tijela i dokazi sudjelovanja u javnom izlaganju pozvanih sudionika u javnoj raspravi, sastavni su dio izvješća o javnoj raspravi.
(5) Prije upućivanja konačnog prijedloga prostornog plana lokalne razine predstavničkom tijelu na donošenje, nositelj izrade dostavlja sudionicima javne rasprave pisanu obavijest o tome s obrazloženjem o razlozima neprihvaćanja, odnosno djelomičnog prihvaćanja njihovih prijedloga i primjedbi.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Ponovna javna rasprava
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 128.
(1) Ponovna javna rasprava provodi se ako se prijedlog prostornog plana zbog prihvaćenih mišljenja, prijedloga i primjedbi u javnoj raspravi ili iz drugih razloga promijeni tako da se:
1. nova rješenja nisu u skladu s ciljevima i sadržajima te programskim polazištima iz odluke o izradi prostornog plana
2. novim rješenjem promijeni granica građevinskog područja
3. novim rješenjem bitno promijeni namjena površina
4. novim rješenjem utječe na vlasničke odnose i stečena prava.
(2) Javni uvid u ponovnoj javnoj raspravi traje 15 dana.
(3) Nova mišljenja, prijedlozi i primjedbe na izmijenjen prijedlog prostornog plana mogu se podnositi samo u vezi s dijelovima prijedloga prostornog plana koji su u odnosu na prvi prijedlog izmijenjeni.
(4) Ponovna javna rasprava objavljuje se na način propisan za objavu javne rasprave, a provodi se odgovarajućom primjenom odredbi ovoga Zakona kojima je uređena provedba javne rasprave.
(5) Ponovna javna rasprava može se provoditi najviše tri puta, nakon čega se donosi nova odluka o izradi prostornog plana i provodi novi postupak izrade.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Konačni prijedlog prostornog plana
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 129.
(1) Nacrt konačnog prijedloga prostornog plana izrađuje stručni izrađivač u suradnji s nositeljem izrade nakon što je provedena javna rasprava i izrađeno izvješće o javnoj raspravi.
(2) Nacrt konačnog prijedloga prostornog plana i konačni prijedlog prostornog plana sadrži tekstualni i grafički dio plana te obrazloženje.
(3) Nacrt konačnog prijedloga prostornog plana dostavlja se zajedno s izvješćem o javnoj raspravi tijelu koje je utvrdilo prijedlog prostornog plana, a koje utvrđuje i konačni prijedlog prostornog plana.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Mišljenje zavoda
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 130.
(1) Prije donošenja prostornog plana uređenja grada, odnosno općine, generalnog urbanističkog plana i urbanističkog plana uređenja mora se pribaviti mišljenje zavoda za prostorno uređenje županije u pogledu usklađenosti tog plana s prostornim planom županije, s ovim Zakonom.
(2) Zavod za prostorno uređenje županije dužan je mišljenje iz stavka 1. ovoga članka izdati i dostaviti ga nositelju izrade najkasnije u roku od 30 dana od dana primitka zahtjeva nositelja izrade za davanje mišljenja.
(3) Zavod za prostorno uređenje županije nadzire cjelokupni postupak izrade i donošenja prostornih planova iz stavka 1. ovoga članka, te je nositelj izrade istih dužan Zavod redovito obavještavati o svakoj pojedinoj fazi izrade i donošenja prostornog plana, kao i redovito dostavljati svu relevantnu dokumentaciju.
(4) Mišljenje iz stavka 1. ovoga članka ne pribavlja se o prostornom planu čiji je stručni izrađivač ili koordinator zavod za prostorno uređenje županije.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Suglasnost Ministarstva
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 131.
(1) Prije donošenja prostornog plana županije, odnosno Grada Zagreba, Generalnog urbanističkog plana Grada Zagreba ili drugog velikog grada, prostornog plana uređenja grada ili općine unutar ZOP-a, te urbanističkog plana uređenja unutar prostora ograničenja, pribavlja se suglasnost Ministarstva u pogledu usklađenosti s ovim Zakonom.
(2) Ministarstvo nadzire cjelokupni postupak izrade i donošenja prostornih planova iz stavka 1. ovoga članka, te je nositelj izrade istih dužan Ministarstvo redovito obavještavati o svakoj pojedinoj fazi izrade i donošenja prostornog plana, kao i redovito dostavljati svu relevantnu dokumentaciju.
(3) Ako Ministarstvo u konačnom prijedlogu prostornog plana utvrdi neusklađenosti s ovim Zakonom, obavijestit će dopisom nositelja izrade i zatražiti da se u roku od 90 dana ispravi konačni prijedlog prostornog plana prije nego li se izda suglasnost iz stavka 1. ovoga članka.
(4) Ako nositelj izrade u roku iz stavka 3. ovoga članka ne postupi po traženju Ministarstva, Ministarstvo će odbiti izdati suglasnost, a postupak izrade i donošenja prostornog plana se obustavlja te se odluka o izradi prostornog plana stavlja izvan snage.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Nadležnost za donošenje prostornih planova
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE