Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine
Predmet:
Prijedlog Zakona o prostornom uređenju
PRIJEDLOG
ZAKONA O PROSTORNOM UREĐENJU
I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u članku 2. stavku 4. podstavku 1. Ustava Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 85/10.-proč.tekst i 5/14.-Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONAPROISTEĆI
Ocjena stanja
Upravno područje prostornog uređenja danas je uređeno Zakonom o prostornom uređenju (»Narodne novine«, broj 153/13., 65/17., 114/18., 39/19., 98/19. i 67/23.) čija je posljednja izmjena i dopuna stupila na snagu 29. lipnja 2023. godine. Predmet uređenja toga Zakona su ciljevi, načela i subjekti prostornog uređenja, praćenje stanja u prostoru i području prostornog uređenja, uvjeti planiranja prostora, donošenje Strategije prostornog razvoja Republike Hrvatske, prostorni planovi, uključujući njihovu izradu i postupak donošenja, provedba prostornih planova, uređenje građevinskog zemljišta, imovinski instituti uređenja građevinskog zemljišta i nadzor. Prostornim uređenjem osiguravaju se uvjeti za korištenje, zaštitu i upravljanje prostorom Republike Hrvatske kao osobito vrijednim i ograničenim nacionalnim dobrom čime se ostvaruju pretpostavke za društveni i gospodarski razvoj, zaštitu okoliša i prirode, vrsnoću gradnje i racionalno korištenje prirodnih i kulturnih dobara. Temeljni dokumenti prostornog uređenja su prostorni planovi kojima se određuje usmjerenje razvoja djelatnosti i namjena površina te uvjeti za održivi i uravnoteženi razvoj.
U tom smislu posebice valja istaknuti osnovne ciljeve prostornog uređenja, a to su: ostvarenje ravnomjernog prostornog razvoja usklađenog s gospodarskim, društvenim i okolišnim polazištima, prostorna održivost u odnosu na racionalno korištenje i očuvanje kapaciteta prostora na kopnu, moru i u podmorju u svrhu učinkovite zaštite prostora, povezivanje teritorija Republike Hrvatske s europskim prostornim sustavima, njegovanje i razvijanje regionalnih prostornih osobitosti, međusobno usklađen i dopunjujući razmještaj različitih ljudskih djelatnosti i aktivnosti u prostoru radi funkcionalnog i skladnog razvoja zajednice uz zaštitu integralnih vrijednosti prostora, razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje prirode, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja, zaštita kulturnih dobara i vrijednosti, dobro organizirana raspodjela i uređenje građevinskog zemljišta, kvalitetan i human razvoj gradskih i ruralnih naselja, razvoj zelene infrastrukture te siguran, zdrav, društveno funkcionalan životni i radni okoliš,cjelovitost vrijednih obalnih ekosustava i kakvoća mora za kupanje i rekreaciju, odgovarajući prometni sustav, osobito javni prijevoz, opskrba, funkcionalna pristupačnost i uporaba usluga i građevina za potrebe različitih skupina stanovništva, osobito djece, starijih ljudi i osoba smanjenih sposobnosti i pokretljivosti, kvaliteta, kultura i ljepota prostornog i arhitektonskog oblikovanja, stvaranje visokovrijednog izgrađenog prostora s uvažavanjem specifičnosti pojedinih cjelina te razvijanjem zelene infrastrukture uz poštivanje prirodnog i urbanog krajobraza i kulturnog naslijeđa, a posebice uređenja ugostiteljsko-turističkih područja na obalnom i kopnenom području uz zaštitu užeg obalnog pojasa od građenja, prostorni uvjeti za razvoj gospodarstva, nacionalna sigurnost i obrana Republike Hrvatske te zaštita od prirodnih i drugih nesreća.
Također, tim Zakonom su u pravni poredak Republike Hrvatske prenesene dvije direktive Europske unije: Direktiva 2014/89/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o uspostavi okvira za prostorno planiranje morskog područja (SL L 257, 28. 8. 2014.) i Direktiva 2012/18/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o kontroli opasnosti od velikih nesreća koje uključuju opasne tvari, o izmjeni i kasnijem stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 96/82/EZ (Tekst značajan za EGP) (SL L 197, 24. 7. 2012.).
Nadalje, tim Zakonom započela je transformacija prostornih planova tj. proces prelaska važećih prostornih planova iz analognog u digitalni oblik i vođenje postupka izrade i donošenja prostornog plana u elektroničkom sustavu ePlanovi, a osiguravale su se i pretpostavke energetske neovisnosti Republike Hrvatske određivanjem površina za izgradnju sunčanih odnosno agrosunčanih elektrana.
Međutim, usprkos tome što su uloga prostornog uređenja i njegovi poželjni ciljevi nesumnjivo suvremeno i racionalno postavljeni, njihovo ostvarenje, zbog stanja u prostoru naslijeđenog iz prošlosti te različitih vlastitih nedostataka od kojih se najznačajniji navode u nastavku, važeći Zakon, unatoč brojnim izmjenama i dopunama, na žalost nije uspio u potpunosti osigurati.
Prije svega, s obzirom na današnje globalne trendove koji su rezultirali stalno mijenjajućim društvenim, gospodarskim i okolišnim aspektima prostornog razvoja, ukazala se potreba za proširenjem načela na kojima prostorno uređenja počiva, te se Prijedlogom novog Zakona o prostornom uređenju (u daljnjem tekstu: prijedlog Zakona) dosadašnjim načelima pridružuju: načelo očuvanja prostora i obnove prirode, načelo ekonomičnosti i načelo dinamičkog planiranja. Ovim načelima nastoji se prostor Republike Hrvatske označiti kao neobnovljivi resurs koji je osobito potrebno štititi od svih neprimjerenih ljudskih djelovanja kojima se devastiraju prostorne, krajobrazne, kulturne i prirodne vrijednosti, te osigurati pojednostavljenje i digitalizaciju postupka izmjene prostornih planova bez potrebe ponavljanja postupaka, uz znatno smanjenje troškova. Ponavljanje postupka koje se ovim rješenjima nastoji izbjeći odnosi se i na postupke iz područja okoliša i prirode te se, s tim u vezi, u pravni poredak Republike Hrvatske ovim prijedlogom Zakona prenose dijelovi direktive Europske unije: Direktiva 2001/42/EZ o procjeni učinka pojedinih planova i programa na okoliš, te se osigurava provedba Uredbe (EU) 2024/1991 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. lipnja 2024. o obnovi prirode i izmjena Uredbe (EU) 2022/869 (Tekst značajan za EGP).
Nadalje, u dijelu sustava prostornih planova, dosadašnje zakonsko rješenje, prema kojem su planovi svih razina gotovo isključivo provedbenog karaktera, nije uspjelo u dovoljnoj mjeri omogućiti ostvarivanje pretpostavki za učinkovitu provedbu prostornih planova i posljedično unapređenje gospodarskog i društvenog razvoja. Iz tog razloga je ovim prijedlogom Zakona promijenjen karakter Državnog plana prostornog razvoja i županijskih prostornih planova na način da im je vraćena strateška komponenta, dok će provedbeni karakter zadržati samo za pojedine zahvate u prostoru državnog i županijskog značaja.
Tijekom provedbe važećeg Zakona uočena je potreba za detaljnijim planiranjem prostora, naročito po donošenju Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama (»Narodne novine«, broj 83/23.) te uvođenjem urbane komasacije kao instrumenta kojim se spajaju čestice građevinskog zemljišta u jednu cjelinu i dijele na građevne i katastarske čestice na području komasacije u cilju racionalnog korištenja i uređenja građevinskog zemljišta, uz rješavanje imovinsko pravnih odnosa.
U vezi provedbe detaljniji planova, kao nepremostiv problem se pokazala infrastrukturna neopremljenost područja za koje je određen ili donesen detaljniji plan lokalne razine. Jedinice lokalne samouprave, koje su dužne graditi komunalnu infrastrukturu na svom području nisu uspjele u dovoljnoj mjeri pratiti planske zahtjeve te će se ovim prijedlogom Zakona pokušati ponuditi rješenja u smislu da se širenje građevinskog područja izravno veže za mogućnost opremanja građevinskog zemljišta komunalnom infrastrukturom, umjesto dosadašnjih planskih kategorija uređenog i neuređenog građevinskog zemljišta. Također, investitorima će se pod određenim uvjetima omogućiti gradnja komunalne infrastrukture za potrebe svoje građevne čestice odnosno građevine.
Nakon što je Vlada Republike Hrvatske donijela Odluku o donošenju Nacionalnog plana stambene politike Republike Hrvatske do 2030. i Akcijskog plana za provedbu Nacionalnog plana stambene politike Republike Hrvatske za razdoblje od 2025. do 2027. godine (»Narodne novine«, broj 56/2025.) pojavila se potreba stvaranja zakonodavnog okvira koji će osigurati učinkovitu primjenu i provedbu ovih dokumenata koji za cilj imaju demografsku revitalizaciju kao jednu od najvažnijih tema za hrvatsko društvo, kao i postizanje dodatnih ciljeva poput smanjenja iseljavanja, stambenog zbrinjavanja mladih, povećanja radne mobilnosti, povećanja konkurentnosti domaćeg gospodarstva, izvrsnosti u arhitekturi, zelene i kružne stanogradnje, održive stanogradnje i slično. Navedeni ciljevi se postižu kroz novi Zakon na način da će se istim propisati površine na kojima je prema prostorno-planskim kriterijima moguće graditi građevine za priuštivo stanovanje. U načelu se radi o površinama unutar građevinskog područja naselja mješovite i stambene namjene, unutar građevinskih područja izvan naselja izdvojene proizvodne i poslovne namjene na kojima nije započeta realizacija proizvodnih i poslovnih građevina ili se već postojeće građevine više ne koriste sukladno planiranoj namjeni, površinama posebne namjene unutar i/ili izvan naselja te brownfield područjima i postojećim brownfield građevinama u kojima je priuštivo stanovanje prihvatljivo s obzirom na namjenu kontaktnog područja.
Također, pri realizaciji ovih projekata ispunjavaju se ciljevi Programa razvoja zelene infrastrukture u urbanim područjima za razdoblje od 2021. do 2030. godine (»Narodne novine«, broj 147/21.) kojim se razrađuju ciljevi integriranja zelene infrastrukture u urbana područja, kao i ciljevi Programa razvoja kružnog gospodarenja prostorom i zgradama za razdoblje od 2021. do 2030. godine (»Narodne novine«, broj 143/21.) kojima se razrađuju ciljevi i mjere za poticanje kružnosti u gradnji.
U svrhu provedbe pojedinih zahvata u prostoru za koje je potrebno sagledavanje šire slike s aspekta urbanizma, a posebno u odnosu na zahvate priuštivog stanovanja, uvodi se novi provedbeni alat u obliku urbanističkog projekta. Radi se o plansko-provedbenom dokumentu koji se izrađuje na državnoj ili lokalnoj razini, u skladu s prostornim planom i drugim odredbama novog prijedloga Zakona za potrebe prostornog i urbanističkog planiranja i/ili provedbe zahvata u prostoru, te se njime detaljno razrađuje uređenje određenog područja na razini projektne dokumentacije. Nadalje, prepoznata je potreba za učinkovitijim alatima za provedbu zahvata u prostoru koji se odnose na linijsku infrastrukturu državnog značaja, zbog čega se uvodi infrastrukturni projekt kao plansko-provedbeni dokument izrađen u skladu sa strateškim dokumentima prostornog uređenja i donosi se za prometne, energetske, vodne i druge građevine državnog značaja ako za isto nisu doneseni provedbeni planovi.
Dosadašnje odredbe o javnim arhitektonskim natječajima nisu osigurale jasan i transparentan način provedbe ovih natječajnih postupaka. Novim se prijedlogom Zakona pobliže propisuju uvjeti i kriteriji provedbe toga iznimno važnoga prostornog instituta kojemu je cilj osiguravanje najkvalitetnijih rješenja na području arhitekture, urbanizma, prostornog planiranja i krajobraznog uređenja, uz istovremeno uključivanje javnosti.
U odnosu na karakter prostornog planiranja na pomorskom dobru, novi prijedlog Zakona predviđa detaljne odredbe o uvjetima, načinu i ograničenjima planiranja na pomorskom dobru, posebice u vezi onih koji proizlaze iz odredaba Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama (»Narodne novine«, broj 83/23.). Ove odredbe odnose se na prostor zaštićenoga obalnog područja mora te na prostor ograničenja, te sadrže vrlo precizne odrednice planiranja građevina i utvrđivanja građevnih čestica, kao i pravila za provedbu zahvata u prostoru na tom području.
Slijedom navedenog, a u svrhu otklanjanja uočenih problema i njihovih posljedica predlaže se donošenje predmetnog Zakona.
Osnovna pitanja koja se uređuju ovim Zakonom
Sukladno navedenom, predloženim Zakonom uređuju se sljedeća osnovna pitanja:
– Predmet Zakona i cilj sustava prostornog uređenja
– Značenje pojmova koji se rabe u Zakonu te propisima i aktima koji se donose na temelju tog Zakona
– Primjena i donošenje posebnih propisa u provedbi predmetnog Zakona
– Ovlaštenja ministra nadležnog za poslove prostornog uređenja u provedbi predmetnog Zakona
– Ciljevi prostornog uređenja
– Načela prostornog uređenja (Načelo integralnog pristupa u prostornom planiranju, Načelo uvažavanja znanstveno i stručno utvrđenih činjenica, Načelo prostorne održivosti razvitka i vrsnoće gradnje, Načelo očuvanja prostora i obnove prirode, Načelo ostvarivanja i zaštite javnog i pojedinačnog interesa, Načelo horizontalne integracije u zaštiti prostora, Načelo vertikalne integracije, Načelo sudjelovanja javnosti u prostornom uređenju, Načelo ekonomičnosti i Načelo dinamičkog planiranja)
– Subjekti prostornoga uređenja (osiguranje učinkovitosti i stručnosti prostornog uređenja, osiguranje međusobne usklađenost i provedbe prostornih planova, osiguranje interesa i potreba posebnih upravnih područja i gospodarstva, Zavod za prostorni razvoj, zavod za prostorno uređenje županije odnosno Grada Zagreba, zavod za prostorno uređenje velikog grada, pravne osobe i ovlašteni arhitekti)
– Praćenje stanja u prostoru i području prostornog uređenja (informacijski sustav prostornog uređenja, lokacijska informacija, pristup podacima o nekretninama i vlasništvu, izvješće o stanju u prostoru, stručne podloge)
– Uvjeti planiranja prostora (građevinsko područje i planiranje izvan građevinskog područja, planiranje površina većih prostornih obuhvata od značaja za državu - površine namijenjene priuštivom stanovanju, linijske infrastrukturne građevine, golf i sportsko-rekreacijska igrališta na otvorenom, Zaštićeno obalno područje mora - planiranje u zaštićenom obalnom području mora, određivanje građevinskih područja u prostoru ograničenja, zahvati u prostoru ograničenja, planiranje ugostiteljsko-turističke i sportske namjene, planiranje i uređenje prostora pomorskog dobra, planiranje morskog područja)
– Dokumenti prostornog uređenja: Strategija prostornog razvoja Republike Hrvatske (značenje Strategije, sadržaj Strategije, izrada, donošenje i objava Strategije) i prostorni planovi (predmet prostornih planova, sadržaj prostornih planova, mjere ublažavanja u svrhu zaštite okoliša i prirode, mjere ublažavanja od rizika, pravna priroda prostornih planova, oblik prostornih planova, razine prostornih planova, usklađenost prostornih planova, financiranje izrade prostornih planova, dostupnost prostornih planova)
– Urbanistički i arhitektonski natječaji
– Prostorni planovi državne razine (Državni plan prostornog razvoja, prostorni plan područja posebnih obilježja, urbanistički plan uređenja državnog značaja)
– Prostorni planovi područne (regionalne) razine (prostorni plan županije i Prostorni plan Grada Zagreba, urbanistički plan uređenja županijskog značaja)
– Prostorni planovi lokalne razine (prostorni plan uređenja grada odnosno općine, generalni urbanistički plan, urbanistički plan uređenja)
– Postupak izrade i donošenja prostornih planova (nositelj izrade i koordinator izrade prostornog plana, stručni izrađivač i odgovorni voditelj izrade prostornog plana, iniciranje izrade prostornog plana, strateška procjena utjecaja na okoliš, odluka o izradi prostornog plana, zahtjevi javnopravnih tijela za izradu prostornog plana, stručna rasprava, prostornog plana, prijedlog prostornog plana za javnu raspravu, javna rasprava, objava javne rasprave i posebna obavijest o javnoj raspravi, javni uvid, javno izlaganje, način sudjelovanja sudionika u javnoj raspravi, mišljenja javnopravnih tijela, izvješće o javnoj raspravi, ponovna javna rasprava, konačni prijedlog prostornog plana, mišljenje zavoda, suglasnost Ministarstva, nadležnost za donošenje prostornih planova, objava i sadržaj odluke o donošenju prostornog plana, izmjene i dopune te zasebno stavljanje izvan snage prostornih planova)
–Urbana komasacija
–Provedba zahvata u prostoru – zajedničke odredbe (općenito, odluka o koncesiji prema posebnom propisu, nadležnost za izdavanje akata za provedbu prostornih planova, pravni lijekovi, povreda službene dužnosti i dužnosti ovlaštenog arhitekta i ovlaštenog inženjera, primjena propisa u postupku izdavanja akta za provedbu zahvata u prostoru, Potvrda o usklađenosti zahvata u prostoru s prostorno-planskom dokumentacijom)
–Instrumenti provedbe prostornih planova – urbanistički projekt, infrastrukturni projekt, lokacijska dozvola (zahvati u prostoru za koje se izdaje lokacijska dozvola, provedba zahvata u prostoru koji nisu građenje, zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole, idejni projekt, obavijest o uvjetima za izradu idejnog projekta, utvrđivanje posebnih uvjeta, lokacijski uvjeti, stranke u postupku izdavanja lokacijske dozvole, poziv za uvid u spis predmeta, uvjeti za izdavanje lokacijske dozvole, izmjena i/ili dopuna lokacijske dozvole, važenje lokacijske dozvole), dozvola za uporabu zahvata u prostoru koji nisu građenje, dozvola za promjenu namjene i uporabu građevine, rješenje o utvrđivanju građevne čestice, rješenje o utvrđivanju zemljišta nužnog za redovitu uporabu građevine i parcelacija građevinskog zemljišta (uvjeti parcelacije, potvrda parcelacijskog elaborata)
– Imovinski instituti uređenja građevinskog zemljišta (ugovor o financiranju uređenja građevinskog zemljišta, predaja zemljišta u vlasništvo jedinice lokalne samouprave, obveza prodaje zemljišta, pravo prvokupa)
– Upravni nadzor nad provedbom Zakona
– Prekršajne odredbe
– Prijelazne i završne odredbe (započeti postupci, lokacijska dozvola i rješenja ministarstva, obavljanje stručnih i upravnih poslova, uredbe i pravilnici, dokumenti prostornog uređenja, izvješće o stanju u prostoru, zahvati u prostoru, prestanak važenja propisa, stupanje na snagu zakona).
Posljedice koje će donošenjem zakona proisteći
Iz donošenja predloženog Zakona proisteći će slijedeće najznačajnije izravne posljedice:
– otklonit će se naprijed navedeni nedostaci i problemi te osigurati viši stupanj pravne sigurnosti u provedbi zakonskih instituta, što će omogućiti ostvarenje ravnomjernog prostornog razvoja usklađenog s gospodarskim i društvenim okolnostima, modernizaciju i povećanje učinkovitosti, kvalitete i transparentnosti postupaka iz područja prostornog uređenja
– osigurat će se uvjeti za ostvarenje svrhe sustava prostornog uređenja i njegovih ciljeva, a time posebice uvjeti za uspješno i učinkovito gospodarenje postojećim dobrima
– pojednostavit će se i ubrzati izrada prostornih planova i akata za njihovo provođenje, sniziti troškovi njihove izrade odnosno donošenja, povećati učinkovitost sustava te povećati povjerenje korisnika prostora u sustav i njihova pravna sigurnost u vezi s nekretninama
– pridonijeti će se zaštiti prostora Republike Hrvatske kao osobito vrijednog i ograničenog nacionalnog dobra, posebice od neprimjerenih i devastirajućih ljudskih djelovanja;
– omogućit će se jednostavan, brz i besplatan pristup javnim informacijama i podacima o prostoru svim subjektima prostornog uređenja i korisnicima prostora
– povoljno će se utjecati na gospodarska ulaganja u području građevinarstva, ali i drugih gospodarskih grana.
III. OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA
Za provođenje ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske.
1. OSNOVNE ODREDBE
Predmet Zakona i cilj sustava prostornog uređenja
Članak 1.
(1) Ovim se Zakonom uređuje sustav prostornog uređenja: ciljevi, načela i subjekti prostornog uređenja, praćenje stanja u prostoru i području prostornog uređenja, uvjeti planiranja prostora, donošenje Strategije prostornog razvoja Republike Hrvatske, prostorni planovi uključujući njihovu izradu i postupak donošenja, provedba prostornih planova, uređenje građevinskog zemljišta, imovinski instituti uređenja građevinskog zemljišta i nadzor.
(2) Prostornim uređenjem osiguravaju se uvjeti za održivo korištenje, gospodarenje, zaštitu i upravljanje prostorom Republike Hrvatske te isključivim gospodarskim pojasom Republike Hrvatske kao osobito vrijednim i ograničenim nacionalnim dobrom, te se time ostvaruju pretpostavke za društveni i gospodarski razvoj, zaštitu okoliša i prirode, očuvanje i zaštitu kulturne baštine, poticanjem vrsnoće gradnje i racionalnog korištenja prirodnih dobara.
Usklađivanje propisa s pravnim poretkom Europske unije
Članak 2.
(1) Ovim se Zakonom u pravni poredak Republike Hrvatske preuzimaju sljedeće direktive Europske unije:
1. Direktiva 2014/89/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o uspostavi okvira za prostorno planiranje morskog područja (SL L 257, 28. 8. 2014.)
2. Direktiva 2012/18/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o kontroli opasnosti od velikih nesreća koje uključuju opasne tvari, o izmjeni i kasnijem stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 96/82/EZ (Tekst značajan za EGP) (SL L 197, 24. 7. 2012.)
3. Direktiva 2001/42/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 27. lipnja 2001. o procjeni učinka određenih planova i programa na okoliš (SL L 197/30, 27.6.2001.).
(2) Ovim se Zakonom provodi Uredba (EU) 2024/1991 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. lipnja 2024. o obnovi prirode i izmjeni Uredbe (EU) 2022/869 (Tekst značajan za EGP) (SL L 2024/1991, 29.7.2024.).
Primjena i donošenje posebnih propisa
Članak 3.
(1) Na pitanja prava na pristup informacijama i podacima u postupcima koja nisu uređena ovim Zakonom primjenjuju se odredbe propisa kojim se uređuje pravo na pristup informacijama.
(2) Na pitanja vezano za županijske zavode, odnosno zavod Grada Zagreba za prostorno uređenje te za gradske zavode za prostorno uređenje ako ih veliki grad osnuje, koja nisu uređena ovim Zakonom, primjenjuju se odredbe propisa o ustanovama.
(3) Odredbe posebnih zakona i propisa donesenih na temelju tih zakona primjenjuju se u provedbi ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije.
(4) Pravilnici i tehnički propisi, čije je donošenje propisano posebnim zakonima, a koji utječu na propisivanje uvjeta za građenje građevina i provedbu drugih zahvata u prostoru ili određivanje lokacijskih uvjeta, donose se uz suglasnost ministra.
(5) Pravilnici i tehnički propisi doneseni protivno stavku 4. ovoga članka ne primjenjuju se u provedbi ovoga Zakona.
Obvezujuća mišljenja
Članak 4.
(1) Ministarstvo je ovlašteno na pisani zahtjev stranke donijeti obvezujuće mišljenje o primjeni propisa iz područja prostornog uređenja i gradnje koja su dužna uvažavati upravna tijela i tijela državne vlasti.
(2) Troškove izdavanja obvezujućih mišljenja u cijelosti snosi podnositelj upita.
(3) Ministar će pravilnikom propisati način primjene, rokove i iznose troškova izdavanja obvezujućih mišljenja.
Ovlaštenja u Ministarstvu
Članak 5.
(1) Način rada u Ministarstvu, upravnim tijelima, stručnim upravnim tijelima i drugim javnopravnim tijelima, u vezi s provedbom ovoga Zakona, uključujući i sustav provedbe postupaka i izrade akata koji se donose na temelju ovoga Zakona, ministar propisuje obvezujućim naputkom.
(2) Službenici Ministarstva koji obavljaju poslove vezano uz provedbu prostornih planova, uređenja građevinskog zemljišta, nadzor i druge poslove u provedbi ovoga Zakona i posebnog zakona kojim se uređuje gradnja, svoje svojstvo, identitet i ovlasti dokazuju službenom iskaznicom s fotografijom.
(3) Ministar će pravilnikom propisati oblik i sadržaj obrasca službene iskaznice te način izdavanja, uporabe i vođenja upisnika o izdanim službenim iskaznicama.
Nacionalne smjernice
Članak 6.
(1) Odluku o donošenju Arhitektonske politike Republike Hrvatske (Apolitika) donosi Vlada Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Vlada) na prijedlog Ministarstva.
(2) Odluku o donošenju Nacionalnih smjernica Republike Hrvatske za standarde prostornog planiranja, vrsnoću i kulturu prostornog uređenja i građenja za srednjoročno razdoblje donosi Ministarstvo.
(3) U Nacionalnim smjernicama Republike Hrvatske iz stavka 2. ovoga članka razrađuju se Apolitike, ciljevi, standardi i tehnički uvjeti za unapređenje kvalitete prostornog uređenja, arhitekture i građenja te kvalitete cjelokupnog izgrađenog prostora.
Ciljevi prostornog uređenja
Članak 7.
(1) Ciljevi prostornog uređenja su:
1. zaštita i očuvanje prostora kao ograničenog prirodnog dobra od nacionalnog interesa uz ravnomjeran prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim polazištima
2. prostorna održivost u odnosu na racionalno korištenje i očuvanje kapaciteta prostora na kopnu, moru i u podmorju u svrhu učinkovite zaštite prostora
3. povezivanje sustava prostornog uređenja teritorija Republike Hrvatske s europskim sustavima prostornog uređenja
4 povećanje otpornosti prostora na promjene uvjetovane suvremenim izazovima (prirodne katastrofe, klimatske promjene, kemijske i biološke prijetnje, katastrofe uvjetovane ljudskim djelovanjem i dr.)
5. njegovanje i razvijanje regionalnih prostornih osobitosti
6. međusobno usklađen i dopunjujući razmještaj različitih ljudskih djelatnosti i aktivnosti u prostoru radi funkcionalnog i skladnog razvoja zajednice uz zaštitu integralnih vrijednosti prostora
7. razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje prirode, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja
8. zaštita kulturnih dobara i vrijednosti
9. dobro organizirana raspodjela i uređenje građevinskog zemljišta
10. planiranje, upravljanje i zaštita nacionalnih krajobraza kao integralnog prostornog koncepta
11. kvalitetan i human razvoj gradskih i ruralnih naselja, razvoj zelene infrastrukture te siguran, zdrav, društveno funkcionalan životni i radni okoliš
12. cjelovitost vrijednih obalnih ekosustava i kakvoća mora za kupanje i rekreaciju
13. odgovarajući prometni sustav, osobito javni prijevoz
14. opskrba, funkcionalna pristupačnost i uporaba usluga i građevina za potrebe različitih skupina stanovništva, osobito djece, starijih ljudi i osoba smanjenih sposobnosti i pokretljivosti
15. kvaliteta, kultura i ljepota prostornog i arhitektonskog oblikovanja
16. stvaranje visokovrijednog izgrađenog prostora s uvažavanjem specifičnosti pojedinih cjelina te razvijanjem zelene infrastrukture uz poštivanje prirodnog i urbanog krajobraza i kulturnog naslijeđa, a posebice uređenja ugostiteljsko-turističkih područja na obalnom i kopnenom području uz zaštitu užeg obalnog pojasa od građenja
17. prostorni uvjeti za razvoj gospodarstva
18. nacionalna sigurnost i obrana Republike Hrvatske te zaštita od prirodnih i drugih nesreća.
(2) Ciljevi prostornog uređenja postižu se primjenom načela prostornog uređenja u izradi i donošenju prostornih planova temeljenih na stručnim rješenjima svakog pojedinog područja struke te njihovoj provedbi.
Opća načela prostornog uređenja
Članak 8.
Prostorno uređenje temelji se na načelima:
1. integralnog pristupa u prostornom planiranju
2. uvažavanju znanstvenih i stručnih činjenica
3. prostorne održivosti razvitka i vrsnoće gradnje
4. očuvanja prostora i obnove prirode
5. ostvarivanja i zaštite javnog i pojedinačnog interesa
6. horizontalne integracije u zaštiti prostora
7. vertikalne integracije
8. sudjelovanja javnosti u prostornom uređenju
9. ekonomičnosti
10. dinamičkog planiranja
Načelo integralnog pristupa u prostornom planiranju
Članak 9.
(1) Prostorno planiranje gradova i naselja, gospodarskih, infrastrukturnih, javnih, društvenih, kulturnih, prirodnih, okolišnih i drugih relevantnih područja temelji se na sveobuhvatnom sagledavanju korištenja i zaštite prostora. Prostornim planovima koji se donose na temelju ovoga Zakona planira se provedba svih zahvata u prostoru s obzirom na interakciju kopna i morskog područja te osobitosti drugih prostora i poštivanje načela integralnog upravljanja obalnim područjem.
(2) Prostorno planiranje je stalni proces zaštite i razvoja prostora koji se odvija kroz izradu i donošenje prostornih planova te praćenje njihove provedbe, kao i praćenje stanja u prostoru, a uključuje sustavno prikupljanje i analizu podataka, poznavanje, provjeru i procjenu mogućnosti korištenja prostora, uz uvažavanje ograničenja i zabrana korištenja gdje je to određeno posebnim propisima.
Načelo uvažavanja znanstvenih i stručnih činjenica
Članak 10.
(1) Analiza i procjena mogućnosti korištenja i razvoja prostora te odabir planskih rješenja u izradi, donošenju i provedbi prostornih planova temelji se na primjeni suvremenih znanstvenih i stručnih postignuća te normi i standarda uz uvažavanje, odnosno davanje prednosti:
1. gospodarskom razvoju
2. prilagodbi planskih rješenja značajkama prostora i njegovanju regionalnih osobitosti područja
3. očuvanju cjelovitosti i kvalitativnih značajki prostora, racionalno i štedljivo korištenje prostora za izgradnju uz utvrđivanje prihvatljivog opterećenja prostora
4. korištenju, obnovi i rekonstrukciji izgrađenog pred neizgrađenim prostorom te korištenju i modernizaciji postojećih kapaciteta za djelatnosti u prostoru
5. isključivanju, odnosno smanjenju na prihvatljivu mjeru štetnog utjecaja na okoliš, prirodu, zdravlje ljudi te na korisnike prostora prilikom planiranja i provedbe zahvata u prostoru
6. energetskoj učinkovitosti planskih rješenja, s naglaskom na svrhovito i održivo korištenje obnovljivih izvora energije.
(2) Stručna rješenja iz prostornih planova moraju se temeljiti na stručnim standardima, nalazima i analizama svojstava i mogućnostima prostora. Pri njihovoj izradi potrebno je osigurati interdisciplinarnost stručnjaka.
(3) Kod analize i procjene mogućnosti korištenja i razvoja prostora trebaju se uvažiti odgovarajući rizici utvrđeni procjenom rizika od katastrofa Republike Hrvatske koji prikazuju opasnost u kombinaciji sa ranjivosti prostora i društva, kako bi se odredila ograničenja i zabrana gradnje te mjere za smanjenje neprihvatljivih rizika.
Načelo prostorne održivosti, razvitka i vrsnoće gradnje
Članak 11.
(1) U svrhu ostvarivanja održivog razvitka i vrsnoće gradnje, prilikom prihvaćanja polazišta, strategija, programa, planova, propisa i drugih općih akata te njihove provedbe, Republika Hrvatska i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave moraju poticati gospodarski i socijalni razvitak društva tako da se udovoljavanjem potreba današnje generacije predvide jednake mogućnosti za udovoljavanje potreba budućih generacija te da se spriječi prevladavanje interesa pojedinih djelatnosti na račun uravnoteženosti razvoja, prirode, zaštite okoliša, krajobraza, kulturnih dobara i potreba drugih korisnika prostora.
(2) Prostornim uređenjem podržava se održivi razvitak tako da se na temelju praćenja, analize i ocjene razvoja pojedinih djelatnosti i osjetljivosti prostora, osigura kvaliteta životnog i radnog okoliša, ujednačenost standarda uređenja pojedinih područja, učinkovitost gospodarenja energijom, zemljišta i prirodnih dobara te očuva prostorna osobnost i dugoročno zaštiti prostor kao osnove zajedničke dobrobiti.
(3) Održivi razvitak podržava se i kružnim gospodarenjem prostorom, građevinama, svim prirodnim i stvorenim vrijednostima tako da se očuvaju postojeći resursi uređenjem i revitalizacijom prostora i građevina i njihovom ponovnom uporabom kako bi se stvorila dodatna trajnija vrijednost i omogućilo učinkovito gospodarenje resursima.
(4) Smanjenje onečišćenja prostora osigurava se ponovnom uporabom viškova iskopa, građevinskog otpada i drugih materijala podobnih za gradnju.
(5) Načelo vrsnoće gradnje podrazumijeva primjenu tehnički, funkcionalno, ekološki i estetski primjerenih rješenja u planiranju, projektiranju i gradnji, kojima se osigurava trajnost građevine u skladu s definiranim rokom trajanja, sigurnost, uporabljivost i održivost građevine i okolnog prostora, uz poštivanje obilježja prostora i izgrađenog okoliša te očuvanje duha mjesta i njegovih prostorno-kulturnih vrijednosti, u skladu s važećim propisima i pravilima struke.
Načelo očuvanja prostora i obnove prirode
Članak 12.
(1) Prostor Republike Hrvatske kao neobnovljivi resurs je osobito potrebno štititi od svih neprimjerenih ljudskih djelovanja kojima se devastiraju prostorne, krajobrazne, kulturne i prirodne vrijednosti.
(2) Prostor je potrebno planirati takvim planskim rješenjima koja osiguravaju da u urbanim ekosustavima ne dođe do neto gubitka urbanih zelenih površina i prekrivenosti gradova krošnjama stabala i koja osiguravaju porast površine urbanih ekosustava, na cijelom području Republike Hrvatske.
(3) Planskim rješenjima i propisanim rokovima izrade prostornih planova osigurava se očuvanje i oporavak bioraznolikosti, obnova i jačanje otpornosti ekosustava te jačanje otpornosti prostora na utjecaje klimatskih promjena, radi učinkovitog iskorištavanja prirodnih resursa i zaštite zdravlje i dobrobiti ljudi od rizika povezanih s okolišem i utjecaja okoliša na njih.
Načelo ostvarivanja i zaštite javnog i pojedinačnog interesa
Članak 13.
(1) U svrhu ostvarivanja ciljeva prostornog uređenja, nadležna javnopravna tijela, nositelji izrade te stručni izrađivači prostornih planova državne, područne (regionalne) i lokalne razine prosuđuju i međusobno usklađuju javni interes i pojedinačne interese koje moraju poštivati u obavljanju poslova prostornog uređenja, pri čemu pojedinačni interesi ne smiju štetiti javnom interesu.
(2) Javni interes zaštićuje se razgraničenjem prostora za javne namjene primjenom odgovarajućih prostornih normi i prostornih standarda od ostalog prostora vodeći pri tome računa da svi korisnici, koliko god je to moguće, podjednako snose teret razgraničenja.
Načelo horizontalne integracije u zaštiti prostora
Članak 14.
(1) U izradi i donošenju razvojnih dokumenata (strategija, planova, programa i sl.), propisa i drugih općih akata od utjecaja na prostor, koji se donose na temelju posebnih propisa te prilikom njihove provedbe moraju se uvažavati načela prostornog uređenja i osigurati usklađenost pristupa pri izradi propisa i mjera između različitih gospodarskih i upravnih područja koje utječu na prostorni razvoj i korištenje prostora, osobito radi postizanja uravnotežene prostorne održivosti u procesima kojima se utječe na preobrazbu naselja, korištenje prirodnih dobara, zaštitu prirode i okoliša te na razvoj djelatnosti i infrastrukture te njihova smještaja u prostoru.
(2) Prihvaćanju i provedbi akata iz stavka 1. ovoga članka obvezno prethodi koordinacija s javnopravnim tijelima određenim posebnim propisima i suglasnost Ministarstva u dijelu usklađenosti sa načelima prostornog uređenja i politikama izrađenim kroz Strategiju prostornoga razvoja Republike Hrvatske.
(3) U izradi i donošenju dokumenata prostornoga uređenja zahtjevi sadržani u dokumentima i aktima iz stavka 1. ovoga članka se analiziraju, međusobno vrednuju i ocjenjuju kroz sintezu i usuglašavanje, pri čemu se posebno uzima u obzir osjetljivost prostora, odnos prema prirodnim dobrima i kulturnoj baštini te ukupnost njihovih međusobnih utjecaja kao i međusobnih utjecaja postojećih i planiranih zahvata u prostoru, vodeći pri tom računa o neobnovljivim prirodnim resursima.
Načelo vertikalne integracije
Članak 15.
Pri utvrđivanju polazišta i donošenju dokumenata prostornoga uređenja, Republika Hrvatska i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te druga javnopravna tijela dužni su međusobno surađivati i uvažavati ciljeve i interese izražene u dokumentima prostornog uređenja više razine, odnosno šireg područja te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja prostornih planova na način propisan ovim Zakonom.
Načelo sudjelovanja javnosti u prostornom uređenju
Članak 16.
(1) Javnost ima pravo sudjelovati u postupcima izrade i donošenja prostornih planova u skladu s ovim Zakonom.
(2) Republika Hrvatska i tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave moraju o stanju u prostoru obavještavati javnost, omogućiti i poticati njezino sudjelovanje razvijanjem društvene povezanosti i jačanjem svijesti o potrebi zaštite prostora te upravljanjem sudjelovanja (prikupljanje i organizacija prijedloga, pribavljanje stručnih mišljenja o javnim stavovima, posredovanje medija i sl.).
(3) Javnost ima pravo pristupa informacijama, odnosno podacima o prostoru putem javnog informacijskog sustava prostornog uređenja Republike Hrvatske i drugih javno dostupnih sustava prostornog uređenja.
Načelo ekonomičnosti
Članak 17.
Postupak izrade i donošenja prostornih planova i drugih dokumenata prostornog uređenja mora se voditi ekonomično, uz što manje troškova i bez umnožavanja postupovnih faza, dokumentacije ili odluka, a vodeći računa o svim potrebnim podacima za izradu prostorno planskog rješenja na način da se osigura njegova cjelovitost.
Načelo dinamičkog planiranja
Članak 18.
Načelo dinamičkog planiranja podrazumijeva pojednostavljene procedure izmjena prostornih planova u dijelu planskih rješenja bez potrebe ponavljanja postupaka o kojima se odlučivalo kod donošenja prostornog plana. Provedba ovog načela se osigurava primjenom suvremenih digitalnih alata i postupaka.
Pojmovi
Članak 19.
(1) Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona te propisa i akata koji se donose na temelju ovoga Zakona imaju sljedeće značenje:
1.BIM je informacijsko modeliranje građevine/gradnje, uključuje organizaciju i digitalizaciju informacija o zgradama i inženjerskim građevinama putem BIM modela određene razine razvijenosti elemenata (LOD) prema razini razvijenosti projekta po pojedinim strukama
2.brownfield područje je napuštena površina i/ili nekretnina koja se ne koristi u svojoj osnovnoj namjeni ili je nedovoljno iskorištena odnosno degradirana te je slobodna za prenamjenu, urbanu preobrazbu, urbanu sanaciju i ponovnu uporabu, i kao takvo područje evidentirano u Registru brownfield područja ISPU-a
3.dokumenti prostornog uređenja su Strategija prostornog razvoja Republike Hrvatske, izvješće o stanju u prostoru, prostorni planovi
4.elektronička oglasna ploča je mrežna stranica za prikaz podataka koju uspostavlja Ministarstvo u sklopu elektroničkog programa eDozvola dostupnog na internetskoj adresi: »https://dozvola.mgipu.hr« (u daljnjem tekstu: eDozvola) na temelju zakona kojim se uređuje gradnja
5.etapno građenje je građenje pojedinih građevina od kojih se sastoji složena građevina određenih lokacijskom dozvolom, a za koje građevine se izdaje jedna ili više građevinskih dozvola
6.fazno građenje je građenje građevine po njezinim dijelovima određenim lokacijskom dozvolom, a za koje dijelove se izdaje jedna ili više građevinskih dozvola
7.GML format je standardni otvoreni elektronički format zapisa za dostavu i razmjenu prostornih podataka unutar informacijskog sustava prostornog uređenja i njegovih modula
8.građevinska (bruto) površina zgrade je zbroj površina mjerenih u razini podova svih dijelova (etaža) zgrade (Po, S, Pr, K, Pk) određenih prema vanjskim mjerama obodnih zidova s oblogama, osim površine vanjskog dizala koje se dograđuje na postojeću zgradu, a koja se izračunava na način propisan ovim Zakonom
9.građevna čestica zgrade je u pravilu jedna katastarska čestica čiji je oblik, veličina i smještaj u prostoru u skladu s prostornim planom te koja ima pristup na prometnu površinu sukladan prostornom planu, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije. Građevna čestica utvrđena aktima za provedbu zahvata u prostoru trajno je namijenjena za njezinu uporabu
10.građevna čestica za linijsku infrastrukturu i druge infrastrukturne građevine je u pravilu jedna katastarska čestica, a može se sastojati i od dvije ili više katastarskih čestica ako se građevna čestica proteže područjima dviju ili više katastarskih općina ili kad linijska infrastruktura i/ili druge infrastrukturne građevine prelaze preko zemljišta u posebnim režimima (javno vodno dobro, javno dobro i sl.), odnosno preko zemljišta drugih upravitelja (cesta, pruga i dr.)
11.građevine javne i društvene namjene su građevine namijenjene obavljanju djelatnosti u području društvenih djelatnosti (odgoja, obrazovanja, prosvjete, znanosti, kulture, sporta, zdravstva i socijalne skrbi), radu državnih tijela i organizacija, tijela i organizacija lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravnih osoba s javnim ovlastima i udruga građana i vjerskih zajednica
12.građevinsko područje je područje određeno prostornim planom za gradnju i budući razvoj, a koje se sastoji od građevinskog područja naselja, izdvojenog dijela građevinskog područja naselja i izdvojenog građevinskog područja izvan naselja
13.građevinsko zemljište je zemljište unutar granica građevinskog područja te zemljište izvan građevinskog područja obuhvaćeno građevnom česticom na kojoj je izgrađena građevina
14.infrastruktura su komunalne, prometne, energetske, vodne, pomorske, komunikacijske, elektroničke komunikacijske i druge građevine namijenjene gospodarenju s drugim vrstama stvorenih i prirodnih dobara
15.infrastrukturni projekt je provedbeni dokument izrađen u skladu sa strateškim dokumentima prostornog uređenja i donosi se za prometne, energetske, vodne i dr. građevine državnog značaja ako za njih nisu doneseni provedbeni planovi
16.integracija podataka rizika od katastrofa u sustav prostornog planiranja predstavlja obvezu korištenja smjernica, uputa, podloga i modela potresnog i drugih utvrđenih rizika kod izrade i donošenja prostornih planova, a prostorni plan sadrži odredbe i prikaze zona visokog, srednjeg i niskog rizika i s njima povezanih ograničenja i zabrane gradnje, uključujući i mjere smanjenja rizika
17.interes Republike Hrvatske predstavljaju površine i građevine odgoja, obrazovanja, znanosti, zdravstva, socijalne skrbi, infrastrukturni koridori, priuštivo stanovanje, površine urbane komasacije i sve druge građevine i površine za koje je odredbama posebnog zakona propisan interes Republike Hrvatske
18.izdvojeno građevinsko područje izvan naselja je područje određeno prostornim planom kao prostorna cjelina izvan građevinskog područja naselja planirana za sve namjene, osim za stambenu
19.izdvojeni dio građevinskog područja naselja je odvojeni dio postojećega građevinskog područja istog naselja nastao djelovanjem tradicijskih, prostornih i funkcionalnih utjecaja, određen prostornim planom
20.izgrađena infrastruktura je infrastruktura koja postoji u naravi i koja je evidentirana u katastru infrastrukture, odnosno katastarskom operatu
21.iznimni krajobraz je krajobraz prioritetnog očuvanja državnog značaja, a čija vrijednost proizlazi iz izraženosti i kombinacije prirodnih, antropogenih, vizualno-doživljajnih kvaliteta krajobraza
22.javni arhitektonski i/ili urbanistički natječaj je način pribavljanja najkvalitetnijih rješenja na području arhitekture, urbanizma, prostornog planiranja i krajobraznog uređenja na temelju programa natječaja u skladu s posebnim propisom
23.javnopravna tijela su tijela državne uprave, druga državna tijela, upravni odjeli, odnosno službe velikih gradova, Grada Zagreba i županija nadležni za obavljanje poslova iz određenih upravnih područja, pravne osobe koje imaju javne ovlasti te druge osobe, određene posebnim zakonima, koja davanjem zahtjeva i mišljenja u postupku izrade i donošenja prostornih planova, odnosno utvrđivanjem posebnih uvjeta i/ili uvjeta priključenja na način propisan ovim Zakonom sudjeluju u sustavu prostornog uređenja
24.katastar je katastar zemljišta, odnosno katastar nekretnina
25.katastarski ured je područni ured za katastar Državne geodetske uprave, odnosno Gradski ured za katastar i geodetske poslove Grada Zagreba
26.komunalna infrastruktura su građevine namijenjene opskrbi pitkom vodom, odvodnji i pročišćavanju otpadnih voda, održavanju čistoće naselja, sakupljanju i obradi komunalnog otpada, ulična rasvjeta, tržnice na malo, groblja, krematoriji i površine javne namjene u naselju
27.koridori linijske infrastrukture su koridori od interesa za Republiku Hrvatsku, čine ga objedinjene površine rezervirane za smještaj različitih infrastrukturnih sustava koje je potrebno planirati, projektirati, graditi i održavati u svrhu zajedničkog korištenja, uz istovremeno očuvanje interesa sigurnosti, funkcionalnosti i zaštite prostora
28.kvaliteta (vrsnoća) izgrađenog prostora je opći interes, a osigurava se pristupom oblikovanju izgrađenog okoliša utemeljenog na povijesnom i kulturnom načinu oblikovanja prostora prema mjesnim prilikama, kojim se aktivno gradi društvena kohezija, osigurava ekološka održivost i doprinosi zdravlju i dobrobiti svih, a ispunjava funkcionalne, tehničke i ekonomske zahtjeve te zadovoljava društvene i psihološke potrebe ljudi
29.lokacijski uvjeti su kvantitativni i kvalitativni uvjeti i mjere za provedbu zahvata u prostoru koji se na temelju prostornog plana i posebnih propisa određuju lokacijskom dozvolom ili građevinskom dozvolom
30.ministar je čelnik tijela državne uprave nadležnog za poslove prostornog uređenja
31.Ministarstvo je tijelo državne uprave nadležno za poslove prostornog uređenja
32.morsko područje su unutarnje morske vode Republike Hrvatske, teritorijalno more Republike Hrvatske, zračni prostor iznad njih te dno i podzemlje tih morskih prostora, isključivi gospodarski pojas Republike Hrvatske u Jadranskom moru (u daljnjem tekstu: isključivi gospodarski pojas Republike Hrvatske), a u smislu pripadnosti morskoj regiji pripada morskoj regiji Sredozemno more, podregija Jadransko more
33.namjena prostora, površina, zemljišta, odnosno građevina je planirani sustav korištenja prostora, površina, zemljišta, mora odnosno uporabe građevina, određena, odnosno propisana prostornim planom
34.nositelj izrade prostornog plana državne razine je Ministarstvo, prostornog plana područne (regionalne) razine stručno upravno tijelo županije, odnosno Grada Zagreba, a prostornog plana lokalne razine stručno upravno tijelo jedinice lokalne samouprave
35.osnovna infrastruktura je građevina zaodvodnju otpadnih voda prema mjesnim prilikama određenim prostornim planom i prometna površina preko koje se osigurava pristup do građevne čestice, odnosno zgrade
36.obalna crta je crta koja razdvaja kopno od mora određena propisima koji uređuju državnu izmjeru i katastar nekretnina
37.obuhvat prostornog plana je prostorna ili administrativno određena cjelina za koju se donosi ili je donesen prostorni plan, a u koji ulazi i morsko područje zajedno s otocima, otočićima i hridima koji se nalaze u području određene administrativne jedinice
38.održivo prostorno planiranje ostvaruje se usklađivanjem društvenih, gospodarskih i okolišnih potreba razvoja s prostornim potencijalima područja
39.parcelacijski elaborat je geodetski elaborat na temelju kojega se u skladu s odredbama ovoga Zakona i prema propisima o državnoj izmjeri i katastru nekretnina vrši dioba ili spajanje katastarskih čestica
40.površine namijenjene priuštivom stanovanju su površine određene unutar i izvan građevinskih područja na kojima je neposrednom provedbom ovoga Zakona moguća gradnja ovih vrsta građevina u svrhu postizanja ciljeva određenih Nacionalnim planom stambene politike.
41.posebni uvjeti su uvjeti za provedbu zahvata u prostoru koje u slučaju propisanom posebnim propisom u svrhu provedbe tog propisa javnopravno tijelo utvrđuje na način propisan ovim Zakonom, osim uvjeta priključenja i uvjeta koji se utvrđuju u postupku procjene utjecaja zahvata na okoliš, postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš odnosno u postupku ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu i postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja za ekološku mrežu
42.površina javne namjene je svaka površina čije je korištenje namijenjeno svima i pod jednakim uvjetima (javne ceste, nerazvrstane ceste, ulice, biciklističke staze, pješačke staze i prolazi, trgovi, tržnice, igrališta, parkirališta, groblja, parkovne i zelene površine u naselju, rekreacijske površine, škole, vrtići, bolnice i sl.)
43.površine za gradnju sunčanih elektrana su površine na kojima je sukladno odredbama ovoga Zakona moguće graditi infrastrukturne građevine sunčanih elektrana, i to:
a) površine koje su u prostornom planu bilo koje razine grafički određene u kartografskom prikazu kao površine namjene za izgradnju sunčanih elektrana, neovisno o tome jesu li unutar ili izvan građevinskog područja, te se kod takvih površina ne primjenjuju ograničenja snage sunčane elektrane propisana prostornim planom
b) površine koje su u prostornom planu bilo koje razine određene kao površine izdvojenog građevinskog područja izvan naselja gospodarske i poslovne namjene (I i K)
c) površine koje su prostornim planom određene kao poljoprivredno tlo oznake P3, a u neposrednom su kontaktu s izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja gospodarskih i poslovnih namjena na kojima se nalaze postojeće gospodarske ili poslovne građevine, uz uvjet da ista površina ne može biti veća od 50% površine te gospodarske i poslovne zone, a dobivena električna energija koristi se za potrebe tih građevina
d) vodne površine – jezera nastala eksploatacijom mineralnih sirovina, kao i ribnjaci i druga uzgajališta akvakultura na kopnu, uz suglasnost davatelja koncesije, odnosno davatelja zakupa ako je riječ o području pod koncesijom, odnosno zakupom
e) površine odlagališta otpada
f) površine eksploatacijskih polja čvrste mineralne sirovine uz suglasnost tijela nadležnog za rudarstvo te površine eksploatacijskih polja morske soli uz suglasnost ministarstva nadležnog za rudarstvo i ministarstva nadležnog za pomorstvo
g) površine koje se nalaze unutar građevnih čestica postojećih infrastrukturnih i vodnih građevina uz suglasnost tijela koje upravlja predmetnim infrastrukturnim sustavom i građevinom
44.površine za gradnju agrosunčanih elektrana su površine koje su prostornim planom bilo koje razine određene kao poljoprivredne površine, a na kojima se uspostavom poljoprivrednih trajnih nasada upisanih u evidenciju uporabe poljoprivrednog zemljišta (ARKOD) ili na kojima se uz postojeći prostor obuhvata farme, staklenika ili plastenika postavom agrosunčanih elektrana postižu ciljevi razvoja poljoprivredne djelatnosti, uz zadržavanje namjene poljoprivrednog zemljišta, osim u nacionalnom parku i parku prirode
45.površine za gradnju geotermalnih bušotina za poljoprivredne i industrijske svrhe su površine na kojima je za potrebe poljoprivrednih kompleksa (farme, staklenici i sl.), uzgajališta u akvakulturi i industrijskih građevina moguće graditi geotermalnu bušotinu s pripadajućim postrojenjem za vlastite potrebe
46.površine za gradnju građevina za potrebe Ministarstva obrane, Ministarstva unutarnjih poslova i Hrvatske narodne banke su površine koje su prostornim planovima određene i kao površine posebne namjene
47.prirodna morska plaža je plaža koja se nalazi unutar ili izvan naselja, infrastrukturno je neopremljena, potpuno očuvanih prirodnih obilježja čiji kopneni dio obuhvaća prostor prirodnog materijala (kamena, pijeska, šljunka, njihove kombinacije i sl.), na kojoj nije dozvoljeno građenje građevina, već samo izvođenje zahvata u prostoru koji se ne smatraju građenjem
48.prometna površina je površina namijenjena za javni cestovni promet, površina u vlasništvu vlasnika građevne čestice ili površina na kojoj je osnovano pravo služnosti prolaza u svrhu pristupa do građevne čestice
49.prostor je sustav fizičkih sklopova na površini te ispod i iznad zemlje i mora, do kojih dopiru ili mogu doprijeti utjecaji djelovanja ljudi
50.prostor ograničenja je dio zaštićenog obalnog područja mora koji obuhvaća dio kopna i otoka u širini od 1000 m od obalne crte i pojas mora u širini od 300 m od obalne crte, u kojem se radi zaštite, ostvarenja ciljeva održivog, svrhovitog i gospodarski učinkovitog razvoja, planiranje i korištenje prostora obavlja pod uvjetima određenim ovim Zakonom
51.prostorni standardi su skup uvjeta zaštite, uređenja i korištenja prostora koji se primjenjuju u izradi prostornih planova
52.prostorni plan je podzakonski propis kojim se uređuje prostorno planiranje i izdavanje akata za njegovu provedbu, a donosi se na državnoj, županijskoj i lokalnoj razini. Prostorni planovi su: Državni plan prostornog razvoja, prostorni planovi područja posebnih obilježja, Prostorni plan županije, Prostorni plan Grada Zagreba, prostorni plan uređenja grada, odnosno općine, generalni urbanistički plan i urbanistički plan uređenja.
53.prostorno planiranjekao interdisciplinarna djelatnost je institucionalni i tehnički oblik za upravljanje prostornom dimenzijom održivosti, kojom se na temelju procjene razvojnih mogućnosti u okviru zadržavanja osobnosti prostora, zahtjeva zaštite prostora te očuvanja kakvoće okoliša i prirode određuje namjena prostora/površina, uvjeti za razvoj djelatnosti i infrastrukture te njihov razmještaj u prostoru, uvjeti za urbanu preobrazbu i urbanu sanaciju izgrađenih područja te uvjeti korištenja za ostvarivanje planiranih zahvata u prostoru, a sve u svrhu postizanja optimalnog rasporeda ljudi, dobara i djelatnosti
54.složeni investicijski zahvat je složeni zahvat u prostoru u kojem sudjeluje više investitora, a odvija se po etapama projekta ovisno o dinamici realizacije zahvata pri čemu se u svrhu postizanja funkcionalnosti cjelovitog zahvata, pojedine etape projekta sagledavaju u jedinstvenim postupcima planiranja i provedbe. Složeni investicijski zahvat može biti javni i/ili privatni
55.složena građevina je sklop više međusobno funkcionalno i/ili tehnološki povezanih građevina određen lokacijskom dozvolom
56.složeni zahvat u prostoru se sastoji od jedne ili više građevina i/ili zahvata u prostoru koji se prema propisima o gradnji ne smatraju građenjem, a za koje se određuje obuhvat zahvata u prostoru i jedna ili više građevnih čestica unutar obuhvata zahvata u prostoru (kampovi, golf igrališta, adrenalinski parkovi i sl.)
57.stručne podloge su dokumenti i studije kojima se analizira postojeće i planirano stanje, kartografske, demografske, gospodarske, prometne, ekološke i okolišne, geološke i hidrološke, energetske, kulturno-povijesne, urbanističko-arhitektonske i druge stručne podloge, kao i karte rizika za izradu prostornih planova, čija obveza izrade u ovisnosti o vrsti i razini prostornog plana proizlazi iz pravila pojedinih stručnih područja
58.stručno upravno tijelo je upravno tijelo općine, grada, velikog grada, Grada Zagreba, odnosno županije nadležno za obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja
59.urbana komasacija je postupak spajanja čestica građevinskog zemljišta u jednu cjelinu i njezina podjela na građevne i katastarske čestice na području komasacije za koje je u tu svrhu donesen urbanistički plan uređenja ili urbanistički projekt u cilju racionalnog korištenja i uređenja građevinskog zemljišta uz istodobno rješavanje imovinsko pravnih odnosa.
60.urbana preobrazba je skup planskih mjera i uvjeta kojima se bitno mijenjaju obilježja izgrađenog dijela građevinskog područja promjenom urbane mreže javnih površina, namjene i oblikovanja građevina, i/ili rasporeda, oblika i veličine građevnih čestica. Urbana preobrazba obuhvaća postupke promjene i intervencije unutar izgrađenog dijela građevinskog područja grada, kao što su novi projekti i nova gradnja na mjestu oštećenih i devastiranih površina prijašnje gradnje te novi projekti i nova gradnja na tim površinama određeni urbanističkim planom uređenja ili urbanističkim projektom
61.urbana sanacija je skup planskih mjera i uvjeta kojima se stanje prostornog nereda dovodi u funkcionalno i planski uređeno stanje odnosno poboljšava karakter izgrađenih područja unutar i izvan granica građevinskog područja devastiranih nezakonitim građenjem ili na drugi način
62.urbanistički projekt je provedbeni dokument prostornog uređenja koji se donosi na državnoj, područnoj (regionalnoj) i lokalnoj razini za potrebe urbanističkog planiranja, a kojim se detaljno razrađuje prostorno uređenje određenog područja u skladu sa sadržajem propisanim ovim Zakonom
63.urbanističko planiranje je kontinuirani proces u sklopu kojega se određuje fizički, socijalni i ekonomski razvoj urbanih i gradskih područja ili područja posebnih namjena određenih ovim Zakonom
64.uređena morska plaža unutar građevinskog područja je zahvat u prostoru kojim se mijenjaju prirodna obilježja plaže, asadrži infrastrukturno i sadržajno uređen kopneni prostor neposredno povezanog s morem i koja je pristupačna svima pod jednakim uvjetima, uključivo i osobama smanjene pokretljivosti
65.uređena morska plaža izvan građevinskog područja je prostornim planom određena morska plaža očuvanih prirodnih obilježja za koju nije dopuštena promjena obalne linije i koja je pristupačna svima pod jednakim uvjetima. Uređenje morske plaže izvan građevinskog područja podrazumijeva postavljanje pokretnih i montažnih sadržaja koji neće oštetiti prirodne resurse i koji se po završetku kupališne sezone moraju ukloniti s plaže bez posljedica na okoliš kao i infrastrukturno opremanje (pristupni put, parkirališna površina, opskrba električnom energijom, vodoopskrba, odvodnja otpadnih voda, tuševi, sanitarni čvor) smješteno izvan pomorskog dobra
66.uvjeti priključenja su uvjeti za provedbu zahvata u prostoru propisani posebnim propisom u svrhu provedbe tog propisa koji se utvrđuju na način propisan ovim Zakonom, a kojim se uvjetima određuje tehnička mogućnost i tehnički uvjeti priključenja zgrade, odnosno građevne čestice zgrade, na postojeću niskonaponsku električnu mrežu, građevine javne vodoopskrbe i odvodnje, odvodnju oborinskih voda, prometnu površinu, elektroničke komunikacijske građevine, građevine energetske infrastrukture ili na drugu infrastrukturnu građevinu
67.veliki grad je veliki grad i grad u kojem je sjedište županije, određeni prema posebnom zakonu
68.zahtjevi javnopravnih tijela za izradu prostornih planova su prijedlozi, podaci, planske smjernice, propisani dokumenti i drugi akti s kojima javnopravna tijela prema posebnom propisu sudjeluju u izradi prostornog plana ili koji se prema tim propisima koriste u postupku izrade plana, pri čemu moraju uvažavati načela prostornog uređenja određena ovim Zakonom
69.zahvat u prostoru je svako građenje građevine, rekonstrukcija postojeće građevine i svako drugo privremeno ili trajno djelovanje ljudi u prostoru kojim se uređuje ili mijenja stanje u prostoru
70.zaštićeno obalno područje mora je područje od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku, koje obuhvaća područje svih jedinica lokalne samouprave čije granice dopiru do obale mora
71.zelena infrastruktura su prirodni i planirani sustavi zelenih i vodnih površina te druga prostorna rješenja temeljena na prirodi koja se primjenjuju unutar gradova i općina, a kojima se pridonosi očuvanju, poboljšanju i obnavljanju prirode, prirodnih funkcija i procesa radi postizanja ekoloških, gospodarskih i društvenih koristi održivoga razvoja.
(2) Pojmovi uporabljeni u ovom Zakonu imaju značenje određeno posebnim zakonom kojim se uređuje područje gradnje te drugim posebnim zakonom koji su od utjecaja na prostorno uređenje, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije.
(3) Izrazi koji u ovom Zakonu imaju rodno značenje koriste se neutralno i odnose se na muške i ženske osobe.
(4) Pobliži način izračuna građevinske (bruto) površine zgrade i dijelove podova etaža koji se ne uračunavaju u ovu površinu propisuje ministar pravilnikom.
2. SUBJEKTI PROSTORNOG UREĐENJA
Osiguranje učinkovitosti i stručnosti prostornog uređenja
Članak 20.
(1) Učinkovitost prostornog uređenja osiguravaju Hrvatski sabor i Vlada te predstavnička tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave donošenjem prostornih planova te donošenjem, odnosno prihvaćanjem drugih dokumenata propisanih ovim Zakonom.
(2) Stručnu utemeljenost planova i dokumenata iz stavka 1. ovoga članka osiguravaju tijela državne uprave, stručna upravna tijela, zavodi i druge pravne osobe registrirane za obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja te ovlaštene osobe koje samostalno obavljaju stručne poslove prostornog planiranja.
Osiguranje međusobne usklađenosti i provedbe prostornih planova
Članak 21.
(1) Međusobnu usklađenost prostornih planova, uz tijela, zavode i osobe iz članka 20. stavka 2. ovoga Zakona osigurava Ministarstvo davanjem suglasnosti u skladu s ovim Zakonom.
(2) Provedbu prostornih planova osiguravaju Ministarstvo i upravna tijela.
Osiguranje interesa i potreba posebnih upravnih područja i gospodarstva
Članak 22.
(1) U svrhu osiguranja interesa i potreba posebnih upravnih područja i gospodarstva u prostoru putem sustava prostornog uređenja javnopravna tijela sudjeluju u uspostavi i vođenju informacijskog sustava prostornog uređenja i dostavi podataka za taj sustav na način propisan ovim Zakonom te u izradi prostornih planova izradom o vlastitom trošku stručnih podloga potrebnih za izradu prostornih planova propisanih posebnim zakonima i izradom prostornih slojeva u skladu s pravilnikom iz članka 79. stavka 3. ovoga Zakona, davanjem svojih zahtjeva i mišljenja u postupku izrade i donošenja prostornih planova i utvrđivanjem posebnih uvjeta prije, odnosno tijekom postupka izdavanja lokacijske dozvole u slučajevima propisanim posebnim propisima, a na način i u postupku propisanom ovim Zakonom.
(2) Interesi i potrebe gospodarstva i posebnih upravnih područja u sustavu prostornog uređenja osiguravaju se i donošenjem posebnih propisa kojima se uređuje planiranje i projektiranje posebnih vrsta građevina i područja te donošenjem sektorskih strategija, programa, planova, studija i drugih dokumenata propisanih posebnim zakonima u skladu s kojima se utvrđuju zahtjevi za izradu prostornih planova, ako nisu u suprotnosti s ovim Zakonom.
Zavod za prostorni razvoj
Članak 23.
Stručne poslove prostornog uređenja za Republiku Hrvatsku obavlja Ministarstvo putem nadležne ustrojstvene jedinice – Zavoda za prostorni razvoj.
Poslovi Zavoda za prostorni razvoj
Članak 24.
Poslovi Zavoda za prostorni razvoj obuhvaćaju osobito:
1. izradu, odnosno koordinaciju izrade i praćenje provedbe Strategije prostornog razvoja Republike Hrvatske, Državnog plana prostornog razvoja, Izvješća stanja u prostoru i drugih dokumenata prostornog uređenja koje donosi Hrvatski sabor ili Vlada
2. izradu, odnosno koordinaciju izrade i suradnju u izradi drugih dokumenata od važnosti za prostorno uređenje i zaštitu prostora Republike Hrvatske
3. sudjelovanje u razvoju i upravljanju informacijskog sustava prostornog uređenja
4. koordinaciju izrade i provedbu Arhitektonskih politika Republike Hrvatske
5. suradnju s osobama, međunarodnim tijelima, znanstvenim i visokoobrazovnim institucijama i strukovnim udrugama na izradi i provedbi smjernica, programa, planova i projekata iz područja prostornog uređenja, znanstveni rad
6. sudjelovanje u provedbi međunarodnih obveza Republike Hrvatske iz područja prostornog uređenja
7. osiguravanje uvjeta za pristup informacijama o prostoru
8. sudjelovanje u izradi sektorskih strategija, planova, studija i drugih dokumenata državne razine propisanih posebnim zakonima
9. izradu i vođenje podataka vezano za nekretnine u vlasništvu države, praćenje stanja i načina njihovog korištenja, izradu stručne podloge za prostorne planove državne razine koji u svom obuhvatu sadrže predmetne nekretnine
10. druge poslove u skladu s ovim Zakonom i posebnim propisima.
Zavod za prostorno uređenje županije, odnosno Grada Zagreba
Članak 25.
Zavodi za prostorni razvoj županija odnosno Grada Zagreba imaju status stručnih institucija od posebnog značaja za prostorno uređenje Republike Hrvatske s ključnom ulogom u planiranju, usklađivanju i provedbi razvojnih i prostorno-planskih politika te kontinuiranom praćenju, analizi stanja i usklađivanju prostornih planova unutar županije odnosno Grada Zagreba.
Poslovi i osnivanje zavoda za prostorno uređenje županije, odnosno Grada Zagreba
Članak 26.
(1) Stručne poslove prostornog uređenja za županiju, odnosno Grad Zagreb obavlja zavod za prostorno uređenje županije, odnosno Grada Zagreba.
(2) Osnivač zavoda za prostorno uređenje županije je županija, a osnivačka prava ostvaruje župan u skladu s posebnim zakonom.
(3) Osnivač zavoda za prostorno uređenje Grada Zagreba je Grad Zagreb, a osnivačka prava ostvaruje gradonačelnik u skladu s posebnim zakonom.
(4) Zavod za prostorno uređenje županije, odnosno Grada Zagreba osniva se kao javna ustanova s pravima i odgovornostima propisanim ovim Zakonom.
(5) Ravnatelja zavoda za prostorno uređenje županije, odnosno Grada Zagreba imenuje i razrješava osnivač uz prethodnu suglasnost Ministarstva.
(6) Za vrijeme obnašanja dužnosti ravnatelji zavoda za prostorno uređenje županije, odnosno Grada Zagreba imaju pravo na plaću te ostala materijalna i druga prava iz radnog odnosa u skladu s općim aktima javne ustanove.
(7) Na prava i obveze ravnatelja zavoda za prostorno uređenje županije, odnosno Grada Zagreba koje nisu utvrđene ovim Zakonom ili općim aktima javne ustanove primjenjuje se zakon kojim se uređuje sprječavanje sukoba interesa.
Djelatnost zavoda za prostorno uređenje županije, odnosno Grada Zagreba
Članak 27.
(1) Djelatnost zavoda za prostorno uređenje županije, odnosno Grada Zagreba obuhvaćaobvezno:
1. izradu, odnosno koordinaciju izrade i praćenje provedbe prostornih planova područne (regionalne) razine odnosno razine Grada Zagreba
2. izradu dijela Državnog plana prostornog razvoja za područje županije odnosno Grada Zagreba
3. izradu prostornog plana uređenja grada i općine i generalnog urbanističkog plana ako isti ne izrađuje zavod za prostorno uređenje grada
4. izradu izvješća o stanju u prostoru
5. sudjelovanje u razvoju i upravljanju informacijskog sustava prostornog uređenja
6. pripremu polazišta za izradu, odnosno stavljanje izvan snage prostornih planova užih područja
7. pružanje stručne savjetodavne pomoći u izradi prostornih planova lokalne razine
8. druge poslove u skladu s ovim Zakonom i Statutom Zavoda.
(2) Zavodi iz stavka 1. ovoga članka mogu obavljati stručne analitičke poslove iz područja prostornog uređenja, ako to zatraži Ministarstvo.
Zavod za prostorno uređenje grada
Članak 28.
Grad može u svrhu obavljanja stručnih poslova prostornog uređenja osnovati zavod za prostorno uređenje grada za svoje područje ako za to postoji potreba i ako se za to mogu osigurati sredstva u njegovu proračunu.
Djelatnost zavoda za prostorno uređenje grada
Članak 29.
(1) Djelatnost zavoda za prostorno uređenje grada obuhvaća obvezno:
1. izradu, odnosno koordinaciju izrade i praćenje provedbe prostornog plana uređenja grada i generalnog urbanističkog plana
2. praćenje provedbe dokumenata prostornog uređenja koji se primjenjuju unutar teritorija tog grada
3. izradu izvješća o stanju u prostoru
4. vođenje informacijskog sustava prostornog uređenja i upravljanje njime u okviru njegovih ovlasti
5. pripremu polazišta za izradu, odnosno stavljanje izvan snage prostornih planova na svom području.
(2) Zavod za prostorno uređenje grada može izrađivati urbanistički plan uređenja za svoje područje te obavljati stručne analitičke poslove iz područja prostornog uređenja, ako to zatraži gradonačelnik.
Ovlaštene osobe za izradu prostornih planova
Članak 30.
(1) Nacrte prijedloga i nacrte konačnih prijedloga prostornih planova i druge stručne poslove prostornog uređenja može izrađivati, odnosno obavljati ovlaštena osoba za izradu prostornih planova, pod uvjetom da ispunjava uvjete za obavljanje poslova prostornog uređenja propisane posebnim zakonom te osigura sudjelovanje potrebnih stručnjaka iz stavka 2. ovoga članka.
(2) Ovlaštena osoba iz stavka 1. ovoga članka je dužna za potrebe izrade pojedinog prostornog plana osigurati sudjelovanje stručnjaka različitih struka u svojstvu suradnika iz područja prostornog uređenja, urbanizma, arhitekture i graditeljstva, geodezije, geografije, krajobraza, zaštite okoliša i prirode, zaštite kulturne baštine, zaštite zdravlja ljudi, vodnoga gospodarstva, prometnih sustava, elektroenergetike, elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme te druge javne infrastrukture, društvenih djelatnosti (pravo, sociologija, ekonomija), poljoprivreda, šumarstva i druge stručnjake iz relevantnih područja koja sudjeluju u izradi i donošenju određenog prostornog plana.
(3) Ovlaštene osobe iz stavka 1. ovoga članka odgovorne su za stručna rješenja u prostornom planu i za svoj rad odgovaraju prekršajno i materijalno.
3. PRAĆENJE STANJA U PROSTORU I PODRUČJU PROSTORNOG UREĐENJA
Informacijski sustav prostornog uređenja
Članak 31.
(1) Za potrebe izrade, donošenja, provedbe i nadzora prostornih planova, trajnog praćenja stanja u prostoru u području prostornog uređenja, izrade izvješća o stanju u prostoru te evidentiranje akata za provedbu u skladu s ovim Zakonom i drugim propisima, uspostavlja se i vodi informacijski sustav prostornog uređenja (u daljnjem tekstu: informacijski sustav).
(2) Informacijski sustav uspostavlja se i vodi kao interoperabilni i multiplatformni sustav u kojem se povezuju informacijski sustavi pojedinih javnopravnih tijela koja na temelju ovoga Zakona i posebnih propisa izrađuju i/ili održavaju prostorne podatke i druge podatke značajne za prostorno uređenje.
(3) Podaci u informacijskom sustavu moraju biti zaštićeni odgovarajućom enkripcijom visoke razine te su dostupni registriranim korisnicima, ukoliko isti nemaju povjerljivi značaj, propisan u posebnom zakonu.
(4) Tijela javne vlasti osiguravaju interoperabilnost baza podataka i usluga vezanih uz prostorne podatke potrebne za vođenje postupaka sukladno ovom Zakonu.
(5) Radi vođenja informacijskog sustava prostornog uređenja i osiguranja interoperabilnosti, Ministarstvo može s tijelima iz stavka 4. ovoga članka sklopiti ugovor kojim se pobliže utvrđuju međusobna prava i obveze, pravila pristupa odnosno razmjene i korištenja podataka, korištenje usluga i druga pitanja.
Obuhvat podataka informacijskog sustava
Članak 32.
(1) Informacijski sustav obuhvaća podatke o:
1. postojećem stanju i korištenju prostora, uključujući i podatke o nekretninama
2. područjima posebne zaštite voda te rezervacije, ograničenja i zabrane korištenja sukladno propisima o vodama
3. prostornim planovima i prostornim planovima čija je izrada i donošenje u tijeku
4. namjeni prostora/površina i drugim uvjetima korištenja i zaštite prostora određenih i propisanih prostornim planovima i posebnim propisima
5. smjernicama, zahtjevima i upravnim i drugim aktima nadležnih javnopravnih tijela koji se izdaju i koji su izdani i doneseni u svrhu učinkovite i kvalitetne provedbe prostornih planova, građenja, uporabe i uklanjanja građevina i
6. sektorskim strategijama, planovima, studijama i drugim dokumentima propisanim posebnim zakonima značajnim za prostorno uređenje
7. izgrađenim infrastrukturnim građevinama i sustavima
8. nekretninama i vlasništvu
9. koncesijama
10. prostornim slojevima značajnim za prostorno uređenje koje su izradila javnopravna tijela prema posebnim propisima.
11. evidenciji pravomoćnih rješenja o uklanjanju.
(2) Akti o podacima iz stavka 1. podstavka 4. ovoga članka imaju snagu javne isprave.
Subjekti informacijskog sustava
Članak 33.
(1) Informacijski sustav uspostavlja i razvija Ministarstvo.
(2) Za evidenciju prostornih planova unutar Informacijskog sustava odgovoran je Zavod koji koordinira radom zavoda za prostorno uređenje županije, odnosno Grada Zagreba i zavodima grada ako su osnovani.
Dostupnost podataka informacijskog sustava
Članak 34.
(1) Ministarstvo, zavodi, upravna tijela, stručna upravna tijela i druga javnopravna tijela dužni su podatke značajne za prostorno uređenje kojima raspolažu učiniti dostupnima putem informacijskog sustava na način propisan ovim Zakonom.
(2) Javnopravna tijela dužna su podatke o postojećem stanju, načinu i uvjetima korištenja i zaštite prostora, kao i podatke o ograničenju korištenja i zabrani gradnje na određenim područjima te druge podatke značajne za prostorno uređenje kojima raspolažu učiniti dostupnima putem informacijskog sustava:
1. povezivanjem u informacijski sustav svojeg informacijskog sustava ili njegova dijela i/ili svojih servisa
2. dostavom podataka potrebnih za uspostavu i vođenje informacijskog sustava u propisanom obliku.
(3) Ministarstvo, zavodi, upravna tijela, stručna upravna tijela i druga javnopravna tijela, nemaju pravo na naknadu za dostavljene podatke niti za omogućavanje korištenja podataka iz stavaka 1. i 2. ovoga članka.
Javnost podataka informacijskog sustava
Članak 35.
(1) Podaci u informacijskom sustavu su javni ako nemaju povjerljivo značenje sukladno posebnom zakonu odnosno ne predstavljaju kritičnu infrastrukturu i infrastrukturu državnog značaja.
(2) Svatko ima u skladu sa zakonom pravo na uvid i pribavljanje podataka iz informacijskog sustava koji nemaju povjerljivo značenje.
(3) Nositelj izrade prostornog plana i stručni izrađivač prostornog plana koriste i preuzimaju podatke iz informacijskog sustava bez naknade.
Uredba o informacijskom sustavu
Članak 36.
Pobližu strukturu, sadržaj, način rada, oblik i elektronički standard informacijskog sustava, ovlasti i obveze u vođenju i upravljanju informacijskim sustavom Ministarstva, zavoda, upravnih tijela i stručnih upravnih tijela u vezi s informacijskim sustavom te javnopravna tijela i stručne izrađivače prostornih planova koji su prostorne i druge podatke dužni učiniti dostupnima putem informacijskog sustava i način na koji su to dužni učiniti, propisuje Vlada uredbom.
Lokacijska informacija
Članak 37.
(1) U svrhu upoznavanja s namjenom prostora i uvjetima provedbe zahvata u prostoru iz prostornih planova na određenom zemljištu putem informacijskog sustava prostornog uređenja može se ishoditi lokacijska informacija elektroničkim putem.
(2) Na području za koje nije donesen prostorni plan nove generacije, upravno tijelo na čijem se području nalazi zemljište, po zahtjevu zainteresirane osobe, izdaje lokacijsku informaciju u roku od 15 dana od dana podnošenja zahtjeva.
(3) U zahtjevu za izdavanje lokacijske informacije iz stavka 2. ovoga članka, navodi se ime, prezime i adresa, odnosno tvrtka i sjedište podnositelja zahtjeva te katastarska oznaka najviše pet katastarskih čestica za koja se traži izdavanje informacije.
(4) Lokacijska informacija se izdaje u elektroničkom obliku za zemljište navedeno u zahtjevu, a iznimno u fizičkom obliku ako se radi o zemljištu koje se nalazi na području gdje nije donesen plan nove generacije.
(5) Lokacijska informacija sadrži dijelove odredbi za provedbu zahvata na zemljištu naznačenom u zahtjevu iz stavka 3. ovoga članka iz važećih prostornih planova svih razina.
(6) Lokacijska informacija sadrži i napomenu da se na temelju iste ne može pristupiti provedbi zahvata u prostoru niti izradi projekata propisanih posebnim zakonom.
Pristup podacima o nekretninama i vlasništvu
Članak 38.
(1) Ministarstvo, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, zavodi, pravne osobe s javnim ovlastima i osobe koje obavljaju stručne poslove prostornog uređenja imaju za potrebe obavljanja poslova prema ovom Zakonu pravo uvida i pribavljanja podataka iz baza podataka i uspostavljenih servisa katastra i zemljišnih knjiga bez naknade te su oslobođeni upravnih pristojbi s tim u vezi.
(2) Uvid u podatke i pribavljanje podataka iz stavka 1. ovoga članka obavlja se u skladu s ovim Zakonom i posebnim propisima.
Izvješće o stanju u prostoru
Članak 39.
(1) Hrvatski sabor, odnosno predstavnička tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, svaki za svoju razinu, razmatraju izvješće o stanju u prostoru za razdoblje od četiri godine.
(2) Izvješće o stanju u prostoru za razinu jedinice lokalne samouprave izrađuje stručno upravno tijelo jedinice lokalne samouprave, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije.
(3) U izradi izvješća o stanju u prostoru dužna su, na zahtjev zavoda, odnosno stručnog upravnog tijela koje izrađuje izvješće, sudjelovati javnopravna tijela u čijem je djelokrugu obavljanje poslova od utjecaja na sadržaj izvješća.
(4) Nacrt izvješća, odnosno njegova dijela, osim zavoda, na svim razinama može izrađivati ovlaštena osoba, koji ispunjava uvjete za obavljanje poslova prostornog uređenja propisanih posebnim zakonom.
Sadržaj i karakter izvješća o stanju u prostoru
Članak 40.
(1) Izvješće o stanju u prostoru sadrži polazišta, analizu i ocjenu stanja i trendova prostornog razvoja, analizu provedbe prostornih planova i drugih dokumenata koji utječu na prostor te prijedloge za unaprjeđenje prostornog razvoja s osnovnim preporukama mjera za iduće razdoblje.
(2) Izvješće o stanju u prostoru Republike Hrvatske je stručna podloga za izradu prostornih planova državne razine.
(3) Izvješće o stanju u prostoru za razinu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave je stručna podloga za izradu prostornih planova na njihovom području.
(4) Pobliži sadržaj izvješća, obvezne prostorne pokazatelje, način sudjelovanja javnopravnih tijela u izradi izvješća i druge zahtjeve u vezi s praćenjem stanja u području prostornog uređenja propisuje ministar pravilnikom.
Objava i dostava izvješća o stanju u prostoru
Članak 41.
(1) Zaključak o razmatranju izvješća o stanju u prostoru i izvješće o stanju u prostoru objavljuju se u »Narodnim novinama«, odnosno u službenom glasilu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
(2) Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dužna je Zavodu dostaviti izvješće o stanju u prostoru u elektroničkom obliku u roku od 15 dana od dana objave u službenom glasilu.
Stručne podloge
Članak 42.
(1) Stručne podloge su dokumenti i studije koje obuhvaćaju analizu postojećeg i planiranog stanja, kartografske, demografske, gospodarske, prometne, ekološke i okolišne, geološke i hidrološke, energetske, kulturno-povijesne, urbanističko-arhitektonske i druge stručne podloge, kao i kartografske prikaze vezano uz ograničenja i zabrane gradnje, područja provedbe mjera za smanjenje rizika koje je potrebno predvidjeti kod izrade prostornih planovate izračune postojećeg i planiranog kapaciteta i opterećenja pojedinog područja, čija obveza izrade u ovisnosti o vrsti i razini prostornog plana, proizlazi iz obveza i pravila pojedinih stručnih područja.
(2) Karte rizika se obvezno izrađuju kao stručna podloga ako se radi o području određenom kao visokorizično za određenu vrstu rizika utvrđenu prema Procjeni rizika od katastrofa, a određuju se temeljem prethodnih znanstveno-stručnih istraživanja koja obuhvaćaju potresni rizik i ostale potresom inducirane pojave, poplavnu ugroženost, rizike od velikih nesreća i druge rizike iz Procjene rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku.
(3) Postojeće stručne podloge javnopravna tijela dužna su staviti na raspolaganje putem informacijskog sustava prostornog uređenja ili im osigurati pristup na odgovarajući način.
4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA
4.1. PLANIRANJE U GRAĐEVINSKIM PODRUČJIMA
Općenito
Članak 43.
(1) Građevinska područja određuju se radi razgraničenja od ostalih površina namijenjenih razvoju poljoprivrede i šumarstva, površina mora i voda kao i drugih planskih kategorija koje se s obzirom na svoju namjenu mogu planirati izvan građevinskih područja.
(2) Građevinska područja određuju se primarno prostornim planom uređenja grada odnosno općine i Prostornim planom Grada Zagreba, a mogu se određivati i Državnim planom prostornog razvoja, prostornim planom područja posebnih obilježja i prostornim planom županije u slučajevima i na način propisan ovim Zakonom.
(3) Građevinska područja utvrđena prostornim planom uređenja grada, odnosno općine na kojem su izgrađene građevine i komunalna infrastruktura ne može se ukinuti prostornim planovima više razine, osim u slučajevima kada tako zahtjeva planiranje infrastrukturnih zahvata od državnog i županijskog značaja koji se ne mogu drugačije planirati.
Utvrđivanje građevinskih područja
Članak 44.
(1) Građevinska područja utvrđuju se na temelju:
1. tipologije i morfologije naselja
2. društvenih i gospodarskih potreba naselja
3. podataka iz informacijskog sustava prostornog uređenja
4. podataka iz geodetskih podloga, katastra i zemljišnih knjiga
5. namjene površina, korištenja prostora, uključujući područja posebne zaštite, ograničenja i zabrane gradnje te stručnih rješenja važećih prostornih planova
6. procjene budućeg demografskog i ekonomskog razvoja naselja
7. drugih fizičkih svojstva prostora
(2) Prilikom izrade prostornih planova na temelju ovoga Zakona i pravilnika iz članka 79. stavka 3. ovoga Zakona, polazišta za određivanje građevinskih područja su građevinska područja određena važećim prostornim planovima.
(3) U smislu stavka 2. ovoga članka sva građevinska područja određena važećim prostornim planovima mogu se, u ovisnosti o razini i značaju, zadržati odnosno nastavno planirati kod izrade i donošenja prostornih planova na temelju ovoga Zakona.
Širenje građevinskih područja
Članak 45.
(1) Postojeća građevinska područja, utvrđena važećim prostornim planovima gradova odnosno općina i Prostornim planom Grada Zagreba, ne mogu se širiti dok god unutar njih postoje površine koje nisu opremljene osnovnom infrastrukturom.
(2) Ako je uvjet iz stavka 1. ovoga članka ispunjen, širenju građevinskih područja može se pristupiti na temelju prethodno izvršene višekriterijske analize, a metodologija za izradu višekriterijske analize odredit će se pravilnikom iz članka 79. stavka 3. ovoga Zakona.
(3) Višekriterijska analiza iz stavka 2. ovoga članka izrađuje se kao stručna podloga za prostorni plan uređenja grada odnosno općine i Prostorni plan Grada Zagreba, to jest njihove izmjene i dopune, kojim se planira širiti građevinsko područje.
(4) Sva proširenja građevinskog područja, uključivo i ona preraspodijeljena sukladno članku 46. ovoga Zakona moraju predstavljati prostorne cjeline koje daju mogućnost cjelovitog urbanističkog planiranja područja uključivo svu potrebnu infrastrukturu i javne sadržaje.
Preraspodjela građevinskih područja
Članak 46.
(1) U postojećim građevinskim područjima, utvrđenim važećim prostornim planovima mogu se vršiti preraspodjele površina iz jednog građevinskog područja u drugo, ili iz jednog dijela građevinskog područja u drugi dio.
(2) Preraspodjelom površina iz stavka 1. ovoga članka moraju se očuvati postojeće i stvoriti nove smislene prostorne cjeline, pri čemu iz građevinskih područja se ne smiju isključiti postojeće građevine i uređene površine, niti ugrožavati stečena prava korisnika prostora temeljena na aktima za provedbu zahvata u prostoru.
(3) Preraspodjeli površina iz stavka 1. ovoga članka pristupa se na temelju prethodno izvršene višekriterijske analize, a metodologija za izradu višekriterijske analize odredit će se pravilnikom iz članka 79. stavka 3. ovoga Zakona.
(5) Dijelom građevinskog područja naselja i izdvojenog građevinskog područja naselja ne može se smatrati niti u prostornim planovima određivati jedna ili više katastarskih čestica čija je ukupna površina manja od 5000 m², a koje nisu prostorno i infrastrukturno povezane s postojećim građevinskim područjem istog naselja ili postojećim izdvojenim građevinskim područjem istog naselja.
Zelena infrastruktura u urbanim područjima
Članak 47.
(1) Za urbane cjeline u prostornim planovima potrebno je planirati zelenu infrastrukturu u urbanim područjima u skladu sa Programom razvoja zelene infrastrukture u građevinskim područjima.
(2) Postojeće javne i zaštitne zelene te upojne površine unutar građevinskih područja potrebno je maksimalno očuvati i štititi od nove izgradnje ili prenamjene.
(3) Metodologija i smjernice za izradu stručnih rješenja prilikom planiranja zelene infrastrukture u građevinskim područjima odredit će se pravilnikom iz članka 79. stavka 3. ovoga Zakona.
(4) Građevinska područja koja nisu opremljena razdjelnim sustavom odvodnje moraju se planirati na način da minimalno 20% tog građevinskog područja predstavlja upojne površine.
4.2. PLANIRANJE IZVAN GRAĐEVINSKIH PODRUČJA
Planiranje izvan građevinskih područja
Članak 48.
(1) Izvan građevinskog područja može se planirati izgradnja i provedba zahvata u prostoru:
1. infrastrukture
2. građevina obrane
3. građevina za nadzor granice
4. građevina namijenjenih poljoprivrednoj proizvodnjiosim u strogom i posebnom rezervatu te nacionalnom parku
5. građevina namijenjenih gospodarenju u šumarstvu i lovstvu
6. planinarskih domova, planinarskih kuća, skloništa za planinare, vidikovaca, nadstrešnica i sličnih građevina i zahvata u prostoru za potrebe planinarstva
7. istraživanje i eksploatacija mineralnih sirovina
8. istraživanje i eksploatacija ugljikovodika, geotermalne vode, podzemno skladištenje plina i trajno zbrinjavanje ugljikova dioksida u geološkim strukturama
9. reciklažnih dvorišta za građevinski otpad s pripadajućim postrojenjima, asfaltnih baza, betonara i drugih građevina u funkciji obrade mineralnih sirovina, unutar određenih eksploatacijskih polja
10. golf igrališta i drugih sportsko-rekreacijskih igrališta na otvorenom
11. površine robinzonskog smještaja smještajnog kapaciteta do 30 gostiju izvan prostora ograničenja, strogog rezervata, posebnog rezervata, parka prirode i nacionalnog parkate zona stroge zaštite u dijelovima parkova prirode, a u kojima se ne moju planirati građevine za koje je potrebna građevinska dozvola prema posebnom propisu
12. za stambenu i pomoćnu građevinu za vlastite (osobne) potrebe na zemljištu od 20 ha i više i za potrebe seoskog turizma na zemljištu od 2 ha i više osim u područjima zaštićenima temeljem posebnih propisa o zaštiti prirode
13. rekonstrukcija postojećih građevina
14. građevina posjetiteljske infrastrukture u područjima zaštićenim prema posebnom zakonu kojim se uređuje zaštita prirode (informativni punkt, suvenirnica, sanitarni čvor i sl.)
15. mjernih uređaja i prateće infrastrukture za potrebe stručnih i znanstvenih istraživanja
16. uređaja za pročišćavanje otpadnih voda.
(2) Izvan građevinskog područja mogu se planirati ili graditi spomen-obilježja s pripadajućom infrastrukturom.
4.3. PLANIRANJE POVRŠINA VEĆIH PROSTORNIH OBUHVATA OD ZNAČAJA ZA REPUBLIKU HRVATSKU
4.3.1. POVRŠINE NAMIJENJENE PRIUŠTIVOM STANOVANJU
Općenito
Članak 49.
(1) Površine namijenjene priuštivom stanovanju su površine na kojima je moguća gradnja građevina namijenjenih priuštivom stanovanju u svrhu postizanja ciljeva određenih Nacionalnim planom stambene politike neposrednom provedbom ovoga Zakona.
(2) Površine koje mogu biti namijenjene priuštivom stanovanju su površine:
1. unutar građevinskih područja naselja stambene i mješovite namjene
2. unutar građevinskih područja izvan naselja izdvojene proizvodne i poslovne namjene, na kojima nije započeta realizacija proizvodnih i poslovnih građevina, ili se već postojeće građevine više ne koriste sukladno planiranoj namjeni
3. unutar područja javne i društvene namjene ako se radi o građevinama za smještaj zaposlenika
4. posebne namjene unutar i/ili izvan naselja
5. brownfield područja i postojeće brownfield građevine u kojima je priuštivo stanovanje prihvatljivo s obzirom na namjenu kontaktnog područja.
(3) Površine koje mogu biti namijenjene priuštivom stanovanju unutar prostora ograničenja su površine iz stavka 2. točke 1. ovoga članka
(4) Kod prvih izmjena i dopuna važećeg prostornog plana odnosno izrade novog ove površine je potrebno integrirati u prostorni plan.
Građenje građevina priuštivog stanovanja
Članak 50.
(1) Na površinama koje su prostornim planom namijenjene priuštivom stanovanju, kao i na površinama iz članka 49. stavka 2. ovoga Zakona, građevine priuštivog stanovanja se smještaju u prostor na temelju lokacijske dozvole.
(2) Na površinama unutar građevinskog područja koje nisu obuhvaćene odredbom stavka 1. ovoga članka, kao i na površinama određenima prostornim planom kao ostalo zemljište (PŠ) koje je infrastrukturno opremljeno, građevine priuštivog stanovanja se smještaju u prostor na temelju urbanističkog projekta sukladnog programu priuštivog stanovanja jedinice lokalne samouprave, uz obvezni sadržaj idejnog projekta propisan u člancima 158. i 159. ovoga Zakona.
(3) Na površinama koje su prostornim planom namijenjene priuštivom stanovanju, kao i na površinama iz članka 49. stavka 2. ovoga Zakona, za građevine priuštivog stanovanja nije potrebno provoditi postupke iz područja zaštite okoliša i prirode.
(4) Program priuštivog stanovanja jedinice lokalne samouprave donosi se na osnovu zakona o priuštivom stanovanju kojim će se detaljnije definirati način i metodologija izrade predmetnog programa.
(5) Na temelju urbanističkog projekta iz stavka 2. ovoga članka provode se svi daljnji postupci.
4.3.2. LINIJSKE INFRASTRUKTURNE GRAĐEVINE
Interes Republike Hrvatske
Članak 51.
(1) Linijske infrastrukturne građevine su građevine cestovne, željezničke, vodne, energetske i elektroničke komunikacijske infrastrukture. Koridori linijske infrastrukture, linijske infrastrukturne građevine, prostorno planiranje koridora i linijskih infrastrukturnih građevina, njihov razvoj, gradnja, korištenje i održavanje linijskih infrastrukturnih građevina te njihovo evidentiranje u informacijskom sustavu prostornog uređenja od interesa su za Republiku Hrvatsku.
(2) Obuhvat zahvata u prostoru, građevna čestica i smještaj linijske infrastrukturne građevine na građevnoj čestici određuju se lokacijskom dozvolom i infrastrukturnim projektom linijske infrastrukturne građevine.
Javna infrastruktura
Članak 52.
(1) Javnu infrastrukturu se u pravilu gradi javnim sredstvima, a čine je građevine prometne, energetske, vodne i elektroničke komunikacijske infrastrukture koje mogu biti državnog, županijskog i lokalnog značaja.
(2) Planiranje javne infrastrukture u prostornom planu uključuje planiranje nove infrastrukture i rekonstrukciju postojeće infrastrukture te određivanje njezinog položaja, objekata i mjera potrebnih za njezinu izgradnju, odnosno rekonstrukciju i održavanje.
(3) Trase pojedinih koridora ili trase javne infrastrukture trebaju na najbolji način iskorištavati trase i površine istovrsne ili međusobno kompatibilne infrastrukture i zauzimati što manje površine u prostoru.
(4) Pri planiranju javne infrastrukture, u skladu s ciljevima i načelima prostornog uređenja iz ovoga Zakona, javna infrastruktura se planira na način da se:
– raspoloživi prostor koristi racionalno, primarno za rekonstrukciju/proširenje postojeće javne infrastrukture unutar postojećih infrastrukturnih koridora
– položaj/lokacija planiranog infrastrukturnog koridora usklađuje s potrebama i ograničenjima postojećeg i planiranog naselja, kao i s ostalom postojećom i planiranom infrastrukturom
– ne narušava kvaliteta života ljudi
– u najvećoj mogućoj mjeri očuva povezanost ekosustava
– u najvećoj mogućoj mjeri očuva kvaliteta prirodnog i kulturnog krajobraza i vrijednog obradivog tla
– tvori zatvorenu i funkcionalno povezanu mrežu
– predvide potrebe razvoja na temelju očekivanog porasta broja stanovnika, urbanizacije te gospodarskih i drugih aktivnosti
– osigura prilagodba i otpornost na klimatske promjene
– promiče kružna ekonomija.
Integrirana infrastruktura
Članak 53.
(1) Integrirana infrastruktura zahtijeva određivanje višenamjenskih ili jednonamjenskih koridora linijske infrastrukture, u pravilu, u području koridora cestovne i željezničke infrastrukture te usklađenje planiranih trasa određenih vrsta linijskih infrastrukturnih građevina s trasama drugih vrsta linijskih infrastrukturnih građevina ili cestovne, željezničke i druge infrastrukture i njihovih pripadajućih građevina kao što su mostovi, tuneli, nadvožnjaci, odmorišta i drugo, u odnosu na smještaj u prostoru i rokove gradnje.
(2) Prilikom izvođenja građevinskih radova na cesti, željezničkoj pruzi ili drugoj linijskoj infrastrukturi, nositelj takvog zahvata koji namjerava poduzeti zahvat u prostoru dužan je u suradnji s upraviteljima postojećih linijskih infrastrukturnih građevina, osigurati razvoj te organizirati gradnju, premještanje i zaštitu novih linijskih infrastrukturnih građevina u koridoru.
(3) Projekt integrirane infrastrukture mora se provoditi po načelu fleksibilnosti i najmanje štete prilikom zahvata na pojedinim vrstama linijskih infrastrukturnih građevina. Tehnologija gradnje linijskih infrastrukturnih građevina mora omogućavati da se većina zahvata održavanja i rekonstrukcije tih građevina obavlja u revizijskim oknima, bez iskopa javnih i drugih površina.
Određivanje koridora linijske infrastrukture
Članak 54.
(1) Koridori linijske infrastrukture, gradnja, odnosno postavljanje i razvoj linijskih infrastrukturnih građevina prvenstveno se planiraju na nekretninama u vlasništvu jedinica lokalne samouprave odnosno Republike Hrvatske.
(2) Javni interes za određivanje koridora linijske infrastrukture i gradnju te razvoj linijskih infrastrukturnih građevina ima prioritet nad javnim interesom za planiranje drugih zahvata u prostoru, osim iz opravdanih razloga zaštite nacionalne sigurnosti.
(3) Pri određivanju koridora linijske infrastrukture u prostornim planovima, površine za tu svrhu se moraju primjenom odgovarajućih prostornih normi i prostornih standarda planirati tako da se bitno ne umanji kvaliteta života ljudi u područjima naselja uz infrastrukturu, ako je to moguće i ako se time ne ugrožava isplativost izgradnje infrastrukture.
Povezivanje u informacijski sustav prostornog uređenja
Članak 55.
(1) Podaci o koridorima, trasama i linijskim infrastrukturnim građevinama, vlasnicima, odnosno upraviteljima tih građevina, ovlaštenicima posebnih prava u koridorima te zajedničkom korištenju linijskih infrastrukturnih građevina vode se u informacijskom sustavu prostornog uređenja.
(2) Podaci iz stavka 1. ovoga članka vode se kao prostorni podaci, odnosno podaci značajni za prostorno uređenje i trajno praćenje stanja u prostoru i povezuju se u informacijski sustav prostornog uređenja Republike Hrvatske.
Dostava u informacijski sustav prostornog uređenja
Članak 56.
(1) Sva javnopravna tijela i trgovačka društva koja posjeduju ili u svojim evidencijama vode podatke o koridorima, trasama i linijskim infrastrukturnim građevinama te vlasnici, odnosno upravitelji tih građevina, dužni su kontinuirano dostavljati u informacijski sustav prostornoga uređenja podatke, odnosno sve propisane promjene podataka o stanju, načinu i uvjetima korištenja i zaštite prostora koridora, trasa te linijskim infrastrukturnim građevinama.
(2) Svaka promjena položaja u prostoru i/ili fizičkih dimenzija linijskih infrastrukturnih građevina mora biti dostavljena u informacijski sustav najkasnije u trenutku stavljanja predmetne promjene u uporabu.
4.3.3. GOLF I DRUGE SPORTSKO-REKREACIJSKE POVRŠINE NA OTVORENOM
Planiranje golf-igrališta i drugih sportsko-rekreacijskih površina na otvorenom
Članak 57.
(1) Golf-igrališta i druge sportsko-rekreacijske površine (polo-igrališta, skijališta, konjički centri i dr.) na otvorenom planiraju se izvan građevinskih područja, pod sljedećim uvjetima:
1. unutar njihovog obuhvata ne može se planirati gradnja građevina za smještaj, ugostiteljstvo, turizam ili bilo kakvu drugu namjenu, osim pomoćnih građevina nužnih za funkcioniranje takvog igrališta (klupske prostorije, golf klupska kuća, spremišta, svlačionice, infrastruktura itd.)
2. maksimalna izgrađenost građevinama iz točke 3. ovoga stavka u obuhvatu zahvata sportsko-rekreacijskog igrališta iznosi najviše 2%
3. pretežiti dio obuhvata zahvata sportsko-rekreacijske površine mora biti uređen kao parkovni nasad i prirodno zelenilo.
(2) Građevna čestica za pojedine građevine iz stavka 1. točke 1. ovoga članka planira se unutar obuhvata golf-igrališta i sportsko-rekreacijske površine na otvorenom te ne može biti veća od površine zemljišta potrebnog za redovnu uporabu te građevine.
(3) Ako se uz golf-igralište ili sportsko-rekreacijske površine planira izgradnja zgrada za smještaj, ugostiteljstvo ili turizam, tada se takve građevine planiraju kao jedno ili više građevinskih područja izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene, dok je površina samih golf-terena i drugih sportsko-rekreacijskih površina na otvorenom, izvan građevinskog područja.
4.4. ZAŠTIĆENO OBALNO PODRUČJE MORA
Općenito
Članak 58.
(1) Zaštićeno obalno područje mora (u daljnjem tekstu: ZOP) je područje od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku.
(2) ZOP obuhvaća područje obalnih jedinica lokalne samouprave.
(3) Planiranje i korištenje prostora ZOP-a se radi zaštite, ostvarenja ciljeva održivog, svrhovitog i gospodarski učinkovitog razvoja provodi uz ograničenja u pojasu kopna i otoka u širini od 1000 m od obalne crte i pojasu mora u širini od 300 m od obalne crte (u daljnjem tekstu: prostor ograničenja).
(4) Granice područja prostora ograničenja u prostornom planu se prikazuju u HTRS96/TM koordinatnom sustavu i njihov GML format obvezni je sadržaj prostornog plana u ZOP-u.
Planiranje u ZOP-u
Članak 59.
U ZOP-u se prostornim planiranjem mora:
1. očuvati prirodne, kulturne, povijesne i tradicijske vrijednosti obalnog i zaobalnog krajolika
2. osigurati mjere zaštite okoliša na kopnu i u moru te osobito područja zaštite vode namijenjene ljudskoj potrošnji
3. planirati cjelovito uređenje i zaštitu prostora na osnovi kriterija očuvanja prirodnih vrijednosti i cjelovitosti pojedinih morfoloških cjelina
4. sanirati oštećena područja prirodne, kulturne i povijesne baštine
5. osigurati slobodan pristup obali i prolaz uz obalu i javni interes u korištenju pomorskog dobra
6. prostor pomorskog dobra štititi planiranjem prometne mreže tako da cestovni promet usmjerava izvan tog prostora
7. očuvati nenaseljene otoke i otočiće s prirodnim i kultiviranim krajolikom prvenstveno u funkciji poljoprivrednih djelatnosti, rekreacijskog korištenja, organiziranog posjećivanja i istraživanja, bez planiranja građevinskih područja i bez gradnje građevina osim građevina za potrebe sigurnosti plovidbe
8. očuvati prirodne plaže i šume te poticati prirodnu obnovu šuma i druge autohtone vegetacije 9. spriječiti širenje postojećih i planiranje novih građevinskih područja
10. onemogućiti međusobno povezivanje i proširenje postojećih građevinskih područja duž obale
11. ograničiti gradnju izvan građevinskih područja
12. uvjetovati razvitak infrastrukture zaštitom i očuvanjem vrijednosti krajolika
13. planirati građevine stambene, poslovne i druge namjene tako da se svojom namjenom, položajem, veličinom i oblikovanjem usklade sa postojećim prostornim vrijednostima i obilježjima
14. sanirati postojeća napuštena eksploatacijska polja mineralnih sirovina i industrijska područja prvenstveno pejsažnom rekultivacijom ili planiranjem ugostiteljsko-turističke, sportsko-rekreacijske namjene i društvene namjene.
Utvrđivanje, širenje i preraspodjela građevinskih područja u prostoru ograničenja
Članak 60.
(1) Građevinska područja u prostoru ograničenja se utvrđuju, šire i preraspoređuju pod uvjetima i na način propisan člancima 44. do 46. ovoga Zakona.
(2) U prostoru ograničenja ne mogu se osnivati nova naselja, planirati novi izdvojeni dijelovi građevinskog područja naselja, a postojeći izdvojeni dijelovi građevinskog područja naselja ne mogu se proširivati u pojasu od 100 m od obalne crte.
(3) Novo izdvojeno građevinsko područje izvan naselja proizvodne namjene može se planirati samo izvan pojasa od 1000 m od obalne crte, osim za one djelatnosti koje po svojoj prirodi zahtijevaju smještaj na obali (brodogradilišta i sl.).
Zahvati u prostoru ograničenja
Članak 61.
(1) U prostoru ograničenja se ne mogu planirati, niti se može izdavati akt za provedbu sljedećih zahvata u prostoru:
1. istraživanje i eksploataciju mineralnih sirovina
2. iskorištavanje snage vjetra i sunca za električnu energiju, osim integriranih fotonaponskih panela na zgradama, parkiralištima, a u skladu s prostornim planom, ako njihovo postavljanje ne narušava prirodne, kulturne, povijesne i tradicijske vrijednosti krajobraz i naselja
3. skladištenje, obradu i odlaganje otpada, osim za potrebe uspostave pretovarnih stanica i reciklažnih dvorišta
4. uzgoj plave ribe
5. vlastite gospodarske potrebe (spremište za alat, strojeve, poljoprivrednu opremu i sl.)
6. privezište i luke nautičkog turizma te nasipavanje obale i/ili mora izvan građevinskog područja
7. sidrenje i vez plutajućih objekata namijenjenih stanovanju ili pružanju usluge smještaja
8. zahvate čija je posljedica fizička dioba otoka,
9. zahvate kojima se mijenja obalna linija osim zahvata unutar lučkih područja radi izgradnje lučke infrastrukture pri čemu se ne smije povećavati površina mora
10. zahvata unutar lučkih područja kojima se planira ili gradi lučka nadgradnja (suprastruktura) smještena na morskom dijelu lučkog područja
11. gradnju građevina na udaljenosti manjoj od 5 metara od granice pomorskog dobra u građevinskom području naselja te manjoj od 25 metara u izdvojenom građevinskom području izvan naselja osim na već izgrađenim prostorima gdje bi takvo odmicanje remetilo postojeći građevni pravac odnosno prostorni sklad i kontinuitet izgrađene strukture
12. zahvati na pomorskom dobru koji nisu u vezi s morem.
(2) Odredbe stavka 1. ovoga članka ne primjenjuju se na:
1. zone tradicijskih naseobina i/ili građevina, za koje se zahvati u prostoru provode temeljem prostornog plana nacionalnog parka, prostornog plana parka prirode ili drugog prostornog plana područja posebnih obilježja
2. eksploataciju morske soli, eksploataciju peloida za balneološke svrhe, istraživanje mineralne i geotermalne vode
3. eksploataciju arhitektonsko-građevnog kamena u svrhu nastavljanja tradicijske djelatnosti na otoku Braču i Korčuli te poluotoku Pelješcu na površinama određenim prostornim planom
4. proširenja postojećih odlagališta otpada do uspostave cjelovitog sustava gospodarenja otpadom te izgradnje reciklažnih dvorišta i pretovarnih stanica, ako to zahtijevaju prirodni uvjeti i konfiguracija terena
5. obradu otpada u postojećim građevinskim područjima proizvodne namjene
6. reciklažna dvorišta, odnosno skladišta otpada u lukama u skladu s obvezama u vezi gospodarenja otpadom u lukama propisanim propisom iz područja pomorstva
7. građevine namijenjene za privez plovila u svrhu uzgoja marikulture
8. građevine namijenjene za privez plovila koja prevoze turiste na nenaseljenim otocima i otočićima
9. promjenu obalne linije u građevinskom području naselja radi planiranja (uređivanja) plaže, rive, šetnice, javne pješačke površine, pri čemu se ne smiju stvarati uvjeti za povećanje izgradnje uz obalu.
10. gradnju komunalnih infrastrukturnih građevina koje svojim smještajem zahtijevaju takav položaj.
Zahvati u prostoru ograničenja izvan građevinskog područja
Članak 62.
(1) U prostoru ograničenja izvan građevinskog područja može se planirati:
1. gradnja i rekonstrukcija jedne zgrade građevinske (bruto) površine nadzemnih dijelova do 400 m², najveće visine do 5 m i/ili potpuno ukopanog podruma do 1000 m² građevinske (bruto) površine na udaljenosti od najmanje 100 m od obalne crte na jednoj ili više katastarskih čestica ukupne površine od najmanje 3 ha na području jedne jedinice lokalne samouprave, s time što građevna čestica na kojoj se planira gradnja, odnosno rekonstrukcija zgrade i/ili potpuno ukopanog podruma mora imati površinu od najmanje 1 ha, za potrebe obavljanja poljoprivredne djelatnosti i pružanja ugostiteljsko-turističkih usluga, osim usluga smještaja u kampu, u prijavljenom obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu, obrtu registriranom za obavljanje poljoprivrede ili pravnoj osobi registriranoj za obavljanje poljoprivrede
2. na naseljenim otocima koji se sa 3/4 svoje ukupne površine nalaze u prostoru ograničenja, a na dijelu otoka koji je svojom širinom manji od 2000 m i izvan je zaštićenih dijelova prirode, gradnja građevine za vlastite poljoprivredne potrebe, maksimalne površine 20 m2, prema sljedećim uvjetima:
a) minimalna površina poljoprivrednog zemljišta iznosi 5000 m2, a sastoji se od jedne ili više međusobno susjednih katastarskih čestica
b) minimalna udaljenost građevina od obalne crte iznosi 200 m
c) građevina poljoprivredne namjene ne smije se koristiti protivno odobrenoj namjeni niti se može prenamijeniti prema odredbama ovoga Zakona, u protivnom će se ista smatrati bespravno izgrađenom građevinom
3. golf igrališta i sportsko-rekreacijska igrališta na otvorenom izvan građevinskog područja, ali se u pojasu od najmanje 100 m od obalne crte ne može planirati građenje građevina, osim građevina infrastrukture koje po svojoj prirodi zahtijevaju smještaj na obali
4. rekonstrukcija postojeće zgrade kojom se ne povećava veličina zgrade (vanjski gabariti nadzemnog i podzemnog dijela)
5. gradnja zgrade građevinske (bruto) površine do 30 m² namijenjene uzgoju marikulture na pomorskom dobru za potrebe obrta ili pravne osobe, registriranih za uzgoj marikulture na pomorskom dobru koji imaju koncesiju na pomorskom dobru za korištenje površine mora od najmanje 1 ha
6. gradnja i rekonstrukcija građevina koje po svojoj prirodi zahtijevaju smještaj izvan građevinskog područja uz uvjet usklađenosti s odredbom članka 61. ovoga Zakona.
(2) Površine i građevine iz stavka 1. točke 1. ovoga članka se ne mogu prenamijeniti u drugu namjenu prostornim planom bilo koje razine niti mogu zauzimati više od 1/5 ukupnog obalnog pojasa jedinice lokalne samouprave (u što se ne uračunava obalni pojas naselja).
(3) Odobrenje za građenje građevina iz stavka 1. točke 1. ovoga članka može se izdati samo na površinama koje su privedene svrsi i zasađene trajnim nasadima po kriterijima struke (maslina, vinova loza i sl.) u površini od najmanje 70% ukupne površine obuhvata.
(4) Unutar obuhvata zahvata iz stavka 1. točke 1. ovoga članka nije moguće graditi druge građevine niti poduzimati druge zahvate koji nisu građenje (postavljanje šatora, mobilnih kućica, glamping i sl.).
Otuđivanje zemljišta i građevina u prostoru ograničenja
Članak 63.
(1) Katastarske čestice, građevna čestica i građevine navedene u točkama 1. i 2. stavka 1. članka 62. ovoga Zakona predstavljaju gospodarsku i pravnu cjelinu te se ne mogu otuđivati pojedinačno već samo sve zajedno, o čemu će nadležni sud u zemljišnoj knjizi za svaku katastarsku česticu upisati zabilježbu.
(2) Građevinska dozvola za zahvate navedene u točkama 1. i 2. stavka 1. članka 62. ovoga Zakona sadrži nalog nadležnom sudu za upis u zemljišnoj knjizi zabilježbe da katastarske čestice, građevna čestica i građevine navedene u toj građevinskoj dozvoli predstavljaju gospodarsku i pravnu cjelinu te da se ne mogu otuđivati pojedinačno već samo sve zajedno, a koja se zabilježba u zemljišnoj knjizi stavlja za svaku katastarsku česticu.
(3) Građevinsku dozvolu iz stavka 2. ovoga članka po njezinoj izvršnosti tijelo koje ju je izdalo dostavlja nadležnom sudu radi upisa zabilježbe.
(4) Promjena vlasništva ili osnivanje stvarnih prava na katastarskim česticama iz stavka 1. ovoga članka prije upisa zabilježbe iz stavka 2. ovoga članka ne utječe na upis te zabilježbe.
(5) Pravni posao sklopljen protivno stavku 1. ovoga članka je ništetan.
(6) Građevinska dozvola iz stavka 2. ovoga članka koja nema sadržaj propisan tim stavkom i stavkom 3. ovoga članka je ništava.
Planiranje ugostiteljsko-turističke namjene u ZOP-u
Članak 64.
Za planiranje ugostiteljsko-turističkih namjena u ZOP-u određuju se sljedeći opći uvjeti:
1. nova gradnja mora se u najvećoj mogućoj mjeri planirati unutar postojećih građevinskih područja, kao kvalitativna i kvantitativna dopuna postojeće turističke ponude s višom kategorijom smještajnih građevina i pratećih sadržaja, ili kao prenamjena i revitalizacija postojećih izgrađenih struktura koje se više ne koriste sukladno prvobitnoj namjeni
2. nove građevine moraju se planirati na predjelima manje prirodne i krajobrazne vrijednosti, na način da svojom arhitekturom i uređenjem okolnih površina pridonose cjelokupnoj kvaliteti prostora
3. nove građevine potrebno je smještajem i veličinom, a osobito visinom uklopiti u mjerilo prirodnog okoliša
4. nove građevine planiraju se sukladno urbanističkom konceptu i arhitektonskom izrazu s elementima autohtonog urbaniteta i tradicijske arhitekture, slijedeći najnovije stručne, tehničke i znanstvene spoznaje
5. vrsta i kapacitet smještajnih građevina, pratećih sadržaja i javnih površina određuje se proporcionalno u odnosu na svaku fazu izgradnje pojedinog zahvata u prostoru
6. prostorna cjelina širine veće od 500 m neposredno uz obalu, mora unutar svog obuhvata imati najmanje jedan javni kolno-pješački pristup do obale
7. svaka pojedina prostorna cjelina mora imati pristup na javno-prometnu površinu i određen pripadajući broj parkirališnih mjesta unutar svog obuhvata.
Planiranje izdvojenih građevinskih područja izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene
Članak 65.
(1) Izdvojena građevinska područja izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene, u kojima se osnovna namjena (smještaj) ostvaruje u izgrađenim strukturama (brownfield područja), planiraju se na predjelima manje prirodne i krajobrazne vrijednosti, uvažavanjem zahtjeva vrsnoće izgrađenog prostora, tako da:
1. smještajne građevine i prateći sadržaji (sportski, rekreacijski, ugostiteljski, uslužni, zabavni i sl.) moraju uz primjenu mjera zaštite okoliša, biti opremljene infrastrukturom, a položajem, veličinom, osobito visinom u skladu s obilježjem prirodnog krajolika i mjerama zaštite kulturnih dobara
2. građevine budu udaljene najmanje 100 m od obalne crte, a u pojasu od 100 m je moguće graditi otvorene bazene, sportska igrališta na otvorenom, sunčališta, šetnice, otvorene terase te uređivati površine plaža, parkova, perivoja, javnog i zaštitnog zelenila
3. vrsta i kapacitet pratećih sadržaja i javnih površina budu određeni razmjerno svakoj fazi građenja smještajnih građevina
4. najveća izgrađenost pojedine građevne čestice iznosi 30%, a najveća iskoristivost 80%
5. najmanje 40% površine svake građevne čestice bude uređeno kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo
6. za potrebe turističkih zona izvan naselja mogu se planirati privezište u cilju omogućavanja pristupa brodom
7. odvodnja otpadnih voda mora se riješiti zatvorenim kanalizacijskim sustavom s pročišćavanjem.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka rekonstrukcija postojećih građevina ugostiteljsko-turističke namjene planira se tako da se ne povećava postojeća gustoća korištenja, izgrađenost građevne čestice i koeficijent iskoristivosti, ako su te veličine veće od onih određenih u stavku 1. ovoga članka.
Planiranje površina ugostiteljsko-turističke namjene unutar građevinskog područja naselja u ZOP-u
Članak 66.
(1) Unutar građevinskog područja naselja u ZOP-u, površine ugostiteljske-turističke namjene planiraju se tako da:
1. ukupna površina takve namjene iznosi najviše 20% građevinskog područja tog naselja
2. smještajna građevina s pripadajućim zemljištem bude izvan postojećih javnih površina uz obalu, na udaljenosti većoj od pet metara od granice pomorskog dobra, osim iznimno na već izgrađenim prostorima gdje bi takvo odmicanje remetilo postojeći građevni pravac odnosno prostorni sklad i kontinuitet izgrađene strukture.
(2) U građevinskom području naselja u ZOP-u, unutar površina mješovite namjene može se planirati pojedinačna građevina za smještaj (hotel, pansion, prenoćište i sl.) kapaciteta do 80 ležajeva.
Planiranje kampa
Članak 67.
(1) Kamp se planira u izdvojenom građevinskom području izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene i u građevinskom području naselja unutar površine ugostiteljsko-turističke namjene prema slijedećim općim uvjetima:
1. obvezno je očuvati zatečenu vegetaciju, prirodne dijelove obale i krajobrazne vrijednosti
2. građevine i zahvati u prostoru koji se ne smatraju građenjem u obuhvatu kampa ne smiju svojim izgledom, veličinom i smještajem narušavati zatečeni prirodni krajobraz te se moraju moći ukloniti bez trajne devastacije prostora u kojem su smještene, odnosno postavljaju se i koriste sezonski
3. najmanje 40% ukupne površine kampa mora biti uređeno kao parkovni nasadi i/ili prirodno zelenilo
4. najveća dopuštena izgrađenost iznosi 30% ukupne površine kampa, u koju površinu se uračunavaju građevine visokogradnje, neovisno o tome jesu li čvrsto povezane s tlom ili prenosive
5. najviše 30% površine kampa mogu zauzimati prometne i parkirališne površine.
(2) U kampu u izdvojenom građevinskom području izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene, u pojasu od 100 metara od obalne crte nije moguće planirati građevine niti poduzimati zahvate u prostoru osim: otvorenih bazena, sportskih igrališta na otvorenom, površina za smještaj šatora i kampera, sunčališta, šetnica, otvorenih terasa te uređivanja površina plaža, parkova, perivoja, javnog i zaštitnog zelenila.
(3) U kampu u građevinskom području unutar naselja ugostiteljsko-turističke namjene, u pojasu 25 metara od obalne crte nije moguće planirati građevine niti poduzimati zahvate u prostoru osim: otvorenih bazena, sportskih igrališta na otvorenom, sunčališta, šetnica, otvorenih terasa te uređivanja površina plaža, parkova, perivoja, javnog i zaštitnog zelenila.
Etažiranje ugostiteljsko-turističkih građevina
Članak 68.
Ugostiteljsko-turističke građevine namijenjene smještaju i pratećim sadržajima trgovačke, uslužne, ugostiteljske, športske, rekreacijske, zabavne i slične namjene u građevinskim područjima ugostiteljsko-turističke namjene ne mogu se etažirati.
Planiranje i uređenje prostora pomorskog dobra
Članak 69.
(1) Pomorsko dobro je prostor od interesa za Republiku Hrvatsku te uživa njezinu osobitu zaštitu sukladno odredbama ovoga Zakona i posebnih propisa.
(2) Pomorsko dobro mora ostati dostupno svim građanima pod jednakim uvjetima, osim na dijelovima koji su dani u koncesiju, na posebnu upotrebu pomorskog dobra, za koje je dano pravo na privremeno gospodarsko korištenje pomorskog dobra, na kojima je dana luka otvorena za javni promet na upravljanje lučkoj upravi te na vojnim područjima, pri čemu je obvezno osigurati javni pristup pomorskom dobru u najvećoj mogućoj mjeri.
(3) U prostoru pomorskog dobra dopušteno je planiranje i provedba sljedećih zahvata u prostoru u vezi s korištenjem mora:
- odmorišta, zelenih površina i prostora javnog okupljanja
- potpornih i zaštitnih zidova i podzida
- obalnih zidova i rive
- komunalne infrastrukture nužne za sigurno korištenje pomorskog dobra (javna rasvjeta, oborinski i bujični kanali, hidranti i dr.)
- infrastrukture za pristup pomorskom dobru osobama smanjene pokretljivosti
- morske plaže i njihova dohrana
- infrastrukturno opremljenih površina za postavljanje objekata i uređaja za potrebe djelatnosti koje se obavljaju na temelju dozvole na pomorskom dobru
- zahvata u prostoru za namjenu za koju se daje koncesija, a u vezi su s korištenjem mora
- luka sa svim potrebnim infrastrukturnim i suprastrukturnim sadržajima
- aerodroma na vodi, helidroma i sl.
- pomorskih servisa
- benzinskih postaja za pomorski promet
- građevina i zahvata u prostoru za uzgoj ribe i drugih morskih organizama, s potrebnom popratnom infrastrukturom
- linijske infrastrukture koja se dijelom ili u cijelosti nalazi na pomorskom dobru i čija je izgradnja uređena posebnim propisom (mostovi, vodovodna, kanalizacijska, energetska i dr.)
- građevina za potrebe tijela državne uprave ili pravnih osoba koje imaju javne ovlasti (potrebe obrane, unutarnjih poslova, sigurnosti plovidbe, zaštite od štetnog djelovanja vode, zaštitu prirode i okoliša i drugih sličnih potreba)
- potapanje pomorskih objekata u moru u turističke svrhe.
(4) Zahvati u prostoru pomorskog dobra za koje ne postoji obveza posebnog planiranja u prostornom planu, a mogu se projektirati odnosno provoditi na svim onim prostorima na kojima za to ne postoje zapreke u prostornom planu, vodeći računa o tome da se istima ne ugrozi provedba rješenja iz prostornih planova:
- spomenika, skulptura, fontana i sl.
- ekološki prihvatljiva nekomercijalna sidra
- igrališta koja služe općoj upotrebi i mogu se demontirati (dječja igrališta, vaterpolo igrališta i sl.)
- oprema koja služi općoj uporabi namijenjena rekreaciji i kupanju te s tim povezanim aktivnostima te korisnička infrastruktura na uređenim morskim plažama (sanitarni čvorovi, tuševi, kabine za presvlačenje, nadzorni tornjevi spasilačke službe i dr.)
- privremeno postavljanje pontonskih privezišta na morskim otocima za potrebe ugostiteljskog objekta kojem je moguće pristupiti jedino s mora
- zaštitnih ograda i nadstrešnica
- objekata sigurnosti plovidbe
- iskopi u moru radi održavanja plovnih puteva i deponiranje viška iskopa iz mora.
(5) U prostoru pomorskog dobra nije dopušteno planiranje i provedba zahvata u prostoru:
- novih cestovnih infrastrukturnih građevina namijenjenih prometovanju motornih vozila, osim kada je to iz opravdanih prostornih i funkcionalnih razloga nužno
- lučke infrastrukture namijenjene pristajanju i vezivanju brodova izvan lučkog područja luke otvorene za javni promet i lučkog područja luke posebne namjene
- sunčanih elektrana i vjetroelektrana
- hotela i apartmana unutar lučkih područja
- drugih građevina i zahvata koji nisu u vezi s morem.
(6) Na kontaktnom području s pomorskim dobrom ne može se izdati akt za provedbu zahvata u prostoru prije nego što je utvrđena granica pomorskog dobra.
(7) Planiranje i provedba svih zahvata u prostoru na pomorskom dobru mora se provoditi sukladno najvišim standardima arhitektonskog oblikovanja, urbanističke izvrsnosti te načelima održivog razvoja, zaštite okoliša i očuvanja javnog interesa.
Planiranje morskog područja
Članak 70.
(1) Morsko područje planira se:
1. Državnim planom prostornog razvoja
2. Prostornim planom isključivoga gospodarskog pojasa Republike Hrvatske
3. prostornim planovima nacionalnih parkova i parkova prirode koji obuhvaćaju morsko područje
4. prostornim planovima županija koje obuhvaćaju morsko područje i prostornim planovima uređenja gradova, odnosno općina koje obuhvaćaju morsko područje
5. generalnim urbanističkim planovima i urbanističkim planovima uređenja koji obuhvaćaju morsko područje.
(2) Zahvati u prostoru i površine državnog značaja i područnog (regionalnog) značaja koji se mogu planirati na morskom području određuju se uredbom iz članka 79. stavka 2. ovoga Zakona, a zahvati u prostoru i površine koje se mogu planirati na morskom području prostornim planovima lokalne razine određuju se pravilnikom iz članka 79. stavka 3. ovoga Zakona.
Izrada i donošenje prostornih planova morskog područja
Članak 71.
(1) Prilikom izrade i donošenja prostornih planova koji obuhvaćaju morsko područje uzimaju se u obzir posebnosti morskog područja, namjena i načini korištenja morskog područja, značajne postojeće i buduće djelatnosti te njihov utjecaj na okoliš i sigurnost plovidbe, kao i prirodni resursi, vodeći računa o interakciji kopna i morskog područja te utjecajima klimatskih promjena.
(2) Prilikom izrade i donošenja prostornih planova koji obuhvaćaju morsko područje uzimaju se u obzir gospodarski, socijalni i okolišni aspekti radi osiguranja održivog razvitka i rasta pomorskog sektora, očuvanja ekosustava i promicanja uzajamnog prilagođavanja značajnih djelatnosti, namjena i načina korištenja morskog područja.
(3) Izrada i donošenje prostornih planova koji obuhvaćaju morsko područje treba doprinositi održivom razvoju turizma, pomorskog prijevoza, sektora ribarstva i marikulture, energetskog sektora na morskom području te očuvanju, zaštiti i poboljšanju stanja okoliša i prirode, uključujući otpornost na učinke klimatskih promjena, kao i zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije.
(4) U svrhu ostvarivanja ciljeva navedenih u stavcima 1., 2. i 3. ovoga članka, prostornim planovima koji obuhvaćaju morsko područje analizira se i utvrđuje prostorna i vremenska raspodjela postojećih i budućih značajnih djelatnosti, namjena i način korištenja morskog područja, pri čemu se uzima u obzir njihova interakcija.
Suradnja s drugim državama članicama Europske unije
Članak 72.
(1) Republika Hrvatska u svrhu osiguranja usklađenosti i koordinacije planiranja morskog područja, osim priobalnih voda, u podregiji Jadransko more surađuje s drugim državama članicama Europske unije u toj podregiji.
(2) Suradnja iz stavka 1. ovoga članka ne utječe na suverena prava i jurisdikciju Republike Hrvatske.
(3) Način suradnje iz stavka 1. ovoga članka određuje se odlukom o izradi Državnog plana prostornog razvoja, Prostornog plana isključivog gospodarskog pojasa Republike Hrvatske te ostalih prostornih planova čiji obuhvati na moru graniče sa morskim područjima susjednih država.
(4) Republika Hrvatska treba nastojati, kada je to moguće, u svojim djelovanjima koja se odnose na prostorno planiranje morskog područja, osim priobalnih voda, surađivati s državama u podregiji Jadransko more koje nisu članice Europske unije u skladu s međunarodnim pravom i konvencijama.
Dostava prostornih planova morskog područja
Članak 73.
(1) Zavod je dužan Europskoj komisiji dostaviti u elektroničkom obliku prostorne planove državne razine koji obuhvaćaju morsko područje, u roku od 90 dana od dana njihove objave, a sažetak o načinima suradnje iz članka 72. stavka 3. ovoga Zakona u roku od 90 dana od dana objave odluka o izradi tih planova.
(2) Zavodi za prostorno uređenje županija čiji teritorij obuhvaća morsko područje obvezuju se u provedbi ovoga Zakona dostavljati Europskoj komisiji u elektroničkom obliku kopije prostorne planove regionalne i lokalne razine koji obuhvaćaju morsko područje, u roku od 90 dana od dana njihove objave i sažetak načina suradnje iz članka 72. stavka 3. ovoga Zakona za te planove u roku od 90 dana od dana objave odluke o izradi plana.
5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA
5.1. STRATEGIJA PROSTORNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE
Značenje Strategije
Članak 74.
(1) Strategija prostornog razvoja Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Strategija) je temeljni državni dokument za usmjerenje razvoja u prostoru i dokument prostornog uređenja.
(2) Strategija u svrhu ostvarivanja ciljeva prostornog uređenja u skladu s ukupnim gospodarskim, društvenim i kulturnim razvojem, potrebama i mogućnostima, izraženim u temeljnim državnim razvojnim dokumentima (strategije, planovi, programi i sl.) koji se donose na temelju posebnih propisa, sukladno načelima prostornog uređenja, određuje dugoročne zadaće prostornog razvoja, strateška usmjerenja razvoja djelatnosti u prostoru, polazišta za koordinaciju njihovih razvojnih mjera u prostoru, kao i prijedlog prioriteta za ostvarivanje ciljeva prostornog uređenja te određuje osnovni sustav razvoja državne infrastrukture.
(3) Prostorni planovi, sektorske strategije, programi, planovi i drugi razvojni dokumenti pojedinih gospodarskih i upravnih područja i djelatnosti ne mogu biti u suprotnosti sa Strategijom.
(4) Mišljenje o sukladnosti pojedine sektorske strategije sa Strategijom daje Ministarstvo.
Sadržaj Strategije
Članak 75.
Strategija sadrži:
1. viziju prostornog razvoja države s ciljevima usklađenim s drugim nacionalnim razvojnim dokumentima i razvojnim ciljevima Europske unije u dugoročnom razdoblju
2. polazišta prostornog razvoja na temelju prirodnih, gospodarskih, društvenih, kulturnih te okolišnih uvjeta
3. osnovu i organizaciju prostornog razvoja sa smjernicama i prioritetima za postizanje ciljeva prostornog razvoja u funkciji zaštite prostora, očuvanja i unaprjeđenja okoliša
4. osnovni sustav razvoja državne infrastrukture
5. razvoj prostornih sustava sa smjernicama za prostorni razvoj na regionalnoj i lokalnoj razini, osobito za razvoj naselja, infrastrukture i zaštitu krajobraza i kulturnih dobara
6. mjere zaštite okoliša određene u skladu sa Strategijom održivog razvitka Republike Hrvatske.
Izrada, donošenje i objava Strategije
Članak 76.
(1) Ministarstvo izrađuje Strategiju.
(2) Strategiju donosi Hrvatski sabor.
(3) Strategija se objavljuje u »Narodnim novinama«.
5.2. PROSTORNI PLANOVI
5.2.1. OPĆE ODREDBE
Predmet prostornih planova
Članak 77.
(1) Prostornim planovima se u svrhu ostvarivanja ciljeva prostornog uređenja i sukladno načelima prostornog uređenja uređuje svrhovita organizacija, korištenje i namjena prostora te uvjeti za uređenje, unaprjeđenje i zaštitu prostora Republike Hrvatske, županija, gradova i općina.
(2) Prostorni planovi moraju sadržavati kvalitetna i održiva planska rješenja, uz obvezu sagledavanja postojećeg stanja u prostoru, a u postupku njihove izrade i donošenja prema ovom Zakonu osigurati kontinuitet prostornog uređenja, na način da važeći prostorni planovi predstavljaju programska polazišta za izradu novih prostorno-planskih dokumenata.
(3) Prostornim planovima propisuju se uvjeti za gradnju građevina i provedbu drugih zahvata u prostoru na određenoj razini i/ili lokaciji u skladu s kojima se izdaje akt za provedbu zahvata u prostoru (u daljnjem tekstu: uvjeti provedbe zahvata u prostoru), smjernice za izradu prostornih planova užih područja kada je to propisano ovim Zakonom i mjere za urbanu sanaciju, urbanu preobrazbu i urbanu komasaciju ako su potrebne.
(4) Uvjeti provedbe zahvata u prostoru propisuju se prostornim planom za sve zahvate u prostoru unutar obuhvata toga prostornog plana, osim na onim područjima za koja taj prostorni plan sukladno ovom Zakonu određuje smjernice za izradu prostornih planova užih područja.
(5) Mjere za urbanu sanaciju propisuju se za područja na kojima se pretežito nalaze zgrade ozakonjene na temelju posebnog zakona, za koja se propisuju svi uvjeti provedbe zahvata u prostoru prostornim planom sukladno ovom Zakonu.
(6) Mjere za urbanu preobrazbu propisuju se prostornim planom za izgrađena područje za koja se tim planom planira preobrazba i uvjeti provedbe tih zahvata u prostoru, sukladno ovom Zakonu.
Sadržaj prostornih planova
Članak 78.
(1) Prostorni plan je cjeloviti grafičko-tekstualni dokument koji sadrži odredbe za provedbu, kartografske prikaze i obrazloženje.
(2) Odredbama za provedbu prostornog plana propisuju se uvjeti za provedbu zahvata u prostoru, smjernice za izradu prostornih planova užih područja u slučajevima propisanim ovim Zakonom te mjere za urbanu sanaciju, preobrazbu i komasaciju gdje su potrebne.
(3) Kartografski prikazi prostornog plana sastoje se od tematskih karata i na njih vezanih tumača znakova (legendi) koji moraju biti usklađeni međusobno, kao i s odredbama za provedbu koje na njih upućuju.
(4) Obrazloženje prostornog plana sadrži polazišta (analizu) na temelju kojih se izrađuje prostorni plan, ciljeve prostornog uređenja koji se postižu prostornim planom i obrazloženje cjelovitog stručnog rješenja prostornog plana.
Pobliži sadržaj prostornih planova, uredba i pravilnik
Članak 79.
(1) U svrhu propisivanja uvjeta provedbe zahvata u prostoru prostorni planovi, ovisno o razini i obuhvatu, sadrže, odnosno propisuju prostorne pokazatelje, prostorne standarde, kartografske prikaze namjena prostora, površina, odnosno zemljišta, infrastrukturnih koridora, uvjete važne za provedbu prostornog plana, razinu uređenosti naselja, mjere zaštite okoliša, zahtjeve zaštite prirode, kulturne baštine i drugih zaštićenih vrijednosti, zone vrlo visokog, visokog, niskog i vrlo niskog rizika za rizike utvrdene prema procjeni rizika adekvatne razine te područja i točke pojava prirodnih i antropogenih prijetnji identificiranih procjenom rizika adekvatne razine, na temelju kojih se utvrđuju ograničenja i zabrana gradnje i planiraju mjere smanjenja rizika te druge potrebne tekstualne i grafičke dijelove kojima se propisuju uvjeti provedbe zahvata u prostoru, uvjeti i pravila u skladu s kojima se u provedbi zahvata u prostoru određuju lokacijski uvjeti.
(2) Zahvate u prostoru i površine državnog značaja i područnog (regionalnog) značaja koji se ne smatraju građenjem prema posebnim propisima koji uređuju gradnju, građevine državnog značaja i građevine područnog (regionalnog) značaja određuje Vlada uredbom.
(3) Pobliži sadržaj prostornih planova, zahvate u prostoru za koje se prostornim planovima obvezno propisuju uvjeti provedbe zahvata u prostoru, prostorne slojeve te njihov sadržaj i strukturu, način propisivanja uvjeta provedbe zahvata u prostoru, sadržaj namjena pojedinih zona i koridora koje se planiraju u prostornim planovima i namjena građevina koje se u njima mogu graditi, obvezne prostorne pokazatelje, obvezne prostorne standarde, pojmovnik prostornog uređenja, mjerila kartografskih prikaza prostornih planova, standard elaborata prostornih planova i elektronički standard prostornih planova propisuje, odnosno određuje ministar pravilnikom.
Mjere ublažavanja radi zaštite okoliša i prirode
Članak 80.
Mjere ublažavanja za provedbu zahvata i gradnju građevina na području određenom propisom kojim se uređuje zaštita okoliša i prirode, određuju se na temelju posebnih propisa u postupku izrade tog plana.
Mjere smanjenja rizika
Članak 81.
Za područje koje je procjenom rizika odgovarajuće razine okarakterizirano kao područje vrlo visokog ili visokog rizika, odnosno područja i točke pojava prirodnih i antropogenih prijetnji identificiranih procjenom rizika odgovarajuće razine, propisuju se strukturne i nestrukturne mjere smanjenja rizika od katastrofa za planiranje i provedbu zahvata, ograničenja i zabrane gradnje. Za područje koje je procjenom rizika odgovarajuće razine okarakterizirano kao područje niskog ili vrlo niskog rizika propisuju se smjernice i preporuke strukturnih i nestrukturnih mjera smanjenja rizika od katastrofa za planiranje i provedbu zahvata te ograničenja.
Pravna priroda prostornih planova
Članak 82.
(1) Prostorni planovi imaju snagu i pravnu prirodu podzakonskog propisa.
(2) Na prostornim planovima, njihovim nacrtima i planskim rješenjima ne mogu se stjecati autorska prava.
Oblik prostornih planova
Članak 83.
Prostorni planovi se izrađuju i donose u informacijskom sustavu prostornog uređenja putem modula ePlanovi i ePlanovi editor.
Razine prostornih planova
Članak 84.
(1) Prostorni planovi donose se na državnoj, područnoj (regionalnoj) i lokalnoj razini.
(2) Prostorni planovi državne razine su Državni plan prostornog razvoja i prostorni planovi područja posebnih obilježja.
(3) Prostorni planovi područne (regionalne) razine su prostorni plan županije i Prostorni plan Grada Zagreba.
(4) Prostorni planovi lokalne razine su prostorni plan uređenja grada odnosno općine, generalni urbanistički plan i urbanistički plan uređenja.
(5) Urbanistički plan uređenja može se donositi na državnoj, županijskoj i lokalnoj razini.
Usklađenost prostornih planova
Članak 85.
(1) Prostorni plan mora biti u skladu s ovim Zakonom i međunarodnim obvezama Republike Hrvatske koje se odnose na prostorno uređenje.
(2) Prostorni plan niže razine mora biti usklađen s prostornim planom više razine.
(3) Prostorni plan užega područja mora biti usklađen s prostornim planom širega područja iste razine.
(4) Prostorni planovi iste razine moraju biti međusobno usklađeni.
Postupak osiguravanja usklađenosti
Članak 86.
(1) Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dužne su osigurati međusobnu usklađenost prostornih planova sukladno članku 85. ovoga Zakona.
(2) Ako Ministarstvo utvrdi neusklađenost prostornih planova prema članku 85. stavcima 1., 2., 3. i 4. ovoga Zakona, naredit će rješenjem nadležnoj jedinici lokalne ili područne (regionalne) samouprave otklanjanje neusklađenosti u roku od 90 dana.
(3)Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dužne su od zaprimanja rješenja Ministarstva odnosno od objave presude iz stavka 1. ovoga članka u roku od 90 dana donijeti izmjene i dopune neusklađenih prostornih planova u svrhu usklađivanja istih.
(4) Ako jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, nakon dobivenog rješenja ili presude iz stavka 1. ovoga članka ne postupi na način propisan u stavku 3. ovoga članka odnosno ako ne ispravi neusklađenost u roku propisanom rješenjem iz stavka 2. ovoga članka, Ministarstvo će takav neusklađeni prostorni plan obustaviti od primjene, a prilikom izdavanja akata za provedbu zahvata u prostoru primijeniti će se odredbe ovoga Zakona i odredbe plana više razine odnosno šireg područja.
(5) Nakon donesene odluke o obustavi od primjene, Ministarstvo će u roku od 30 dana od donošenja odluke o obustavi podnijeti zahtjev Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske za ocjenu zakonitosti prostornog plana ili njegove pojedine odredbe koja nije u skladu s člankom 85. ovoga Zakona.
Financiranje
Članak 87.
(1) Sredstva za izradu stručnih podloga određenih u Izvješću o stanju u prostoru i prostornog plana koji donosi Hrvatski sabor, osiguravaju se u državnom proračunu Republike Hrvatske, a prostornog plana koji donosi Vlada u državnom proračunu Republike Hrvatske i iz drugih izvora sukladno ovom Zakonu.
(2) Sredstva za izradu prostornog plana koji donosi predstavničko tijelo jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave osiguravaju se iz sredstava državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave te iz drugih izvora sukladno zakonu.
(3) Sredstva za izradu urbanističkog i infrastrukturnog projekta državne razine osiguravaju se iz sredstava državnog proračuna, sredstva za izradu infrastrukturnog projekta regionalne razine iz proračuna područne (regionalne) samouprave, a sredstva za izradu urbanističkog projekta lokalne razine iz proračuna jedinica lokalne samouprave, te iz drugih izvora sukladno zakonu.
Dostupnost prostornih planova
Članak 88.
(1) Prostorni planovi moraju biti dostupni na uvid javnosti, osim u dijelu sadržaja koji je prema posebnom zakonu povjerljive naravi.
(2) Dostupnost javnosti prostornog plana tijekom njegove izrade, donošenja i važenja osigurava se putem informacijskog sustava prostornog uređenja u skladu sa stavkom 1. ovoga članka.
5.2.2. URBANISTIČKI I ARHITEKTONSKI NATJEČAJI
Urbanistički natječaji
Članak 89.
(1) Stručna rješenja za izradu prostornog plana lokalne razine mogu se pribaviti putem javnog urbanističkog natječaja koji predstavlja stručnu podlogu za izradu plana.
(2) Za urbanistički plan uređenja na području pomorskog dobra, osim lučkog područja, obvezno se provodi javni urbanistički natječaj u svrhu postizanja ciljeva zaštite i uređenja pomorskog dobra prema ovom Zakonu.
(3) Postupak i način provedbe javnog urbanističkog natječaja propisuje ministar pravilnikom.
Arhitektonski natječaji
Članak 90.
(1) Odredbama za provedbu prostornog plana lokalne razine propisuje se, po potrebi, obveza provedbe javnog arhitektonskog natječaja za odabir idejnog rješenja oblikovanja zgrade ili drugog zahvata u prostoru (u daljnjem tekstu: javni arhitektonski natječaj) javne i društvene namjene na zemljištu u vlasništvu jedinice lokalne samouprave i/ili drugog zahvata u prostoru od osobite važnosti za krajobraz određen tim prostornim planom.
(2) Javni arhitektonski natječaj ne mora se provoditi za građevine nacionalne kritične infrastrukture te za građevine sigurnosno-obavještajnog sustava.
(3) Idejno rješenje iz stavka 1. ovoga članka mora biti u skladu s programom natječaja, prostornim planom i zahtjevima podnositelja prijedloga za provedbu javnog arhitektonskog natječaja koji su u skladu s prostornim planom.
(4) Oblikovanje zgrade ili drugog zahvata u prostoru za koji je proveden javni arhitektonski natječaj projektira se idejnim projektom i/ili glavnim projektom u skladu s odabranim idejnim rješenjem.
Postupak javnog arhitektonskog natječaja
Članak 91.
(1) Javni arhitektonski natječaj provodi se po prijedlogu osobe koja ima pravni interes za izdavanje građevinske dozvole.
(2) Uz prijedlog iz stavka 1. ovoga članka predlagatelj prilaže nadležnom upravnom tijelu:
1. dokaz pravnog interesa za izdavanje građevinske dozvole
2. program natječaja izrađen prema zahtjevima predlagatelja i u skladu s prostornim planom u pogledu namjeravanog zahvata u prostoru, izrađen po ovlaštenom arhitektu odnosno ovlaštenom inženjeru građevinarstva.
(3) Postupak javnog arhitektonskog natječaja provodi povjerenstvo koje za svoje područje osniva te njegova predsjednika i članove imenuje i razrješava predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave na vrijeme od dvije godine.
(4) Povjerenstvo mora raspisati natječaj u roku od 60 dana od dana zaprimanja urednog zahtjeva.
(5) Predsjednik i jedan član povjerenstva imenuju se iz reda članova predstavničkog tijela, jedan član iz reda službenika stručnog upravnog tijela i dva člana iz reda ovlaštenih arhitekata. Za predsjednika i članove povjerenstva ne mogu se birati iste osobe više od dva puta.
(6) Administrativno-tehničke poslove provedbe javnog arhitektonskog natječaja obavlja stručno upravno tijelo.
(7) Predsjedniku i članovima povjerenstva pripada naknada za rad u povjerenstvu.
(8) Sredstva za provedbu javnog arhitektonskog natječaja i rad povjerenstva osiguravaju se iz sredstava proračuna jedinica lokalne samouprave i troškove provedbe istog ne može snositi podnositelj prijedloga za provedbu tog natječaja.
Idejno rješenje
Članak 92.
(1) Rok za izradu idejnih rješenja za javni arhitektonski natječaj određuje povjerenstvo, a iznosi najmanje 60, a najviše 120 dana od raspisivanja javnog natječaja.
(2) Odabir idejnog rješenja donosi povjerenstvo u roku od 60 dana od isteka roka iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Smatra se da obveze provedbe javnog arhitektonskog natječaja nema ako povjerenstvo ne raspiše natječaj u roku iz članka 91. stavka 4. ovoga Zakona ili ako ne odabere idejno rješenje u roku iz stavka 2. ovoga članka.
(4) U slučaju da su ispunjeni uvjeti iz stavka 3. ovoga članka, oblikovanje zgrade ili drugog zahvata u prostoru projektira se idejnim projektom i/ili glavnim projektom u skladu s prostornim planom, o čemu nadležno upravno tijelo obavještava predlagatelja natječaja u roku od osam dana od nastupa okolnosti iz stavka 3. ovoga članka.
(5) Uvjete i način provedbe javnog arhitektonskog natječaja, rad povjerenstva i iznos naknade za rad predsjednika i članova povjerenstva propisuje ministar pravilnikom.
5.2.3. PROSTORNI PLANOVI DRŽAVNE RAZINE
Državni plan prostornog razvoja
Članak 93.
(1) Državni plan prostornog razvoja je strateški prostorni plan kojim se usmjerava prostorni razvoj cjelokupnog teritorija Republike Hrvatske.
(2) Državni plan prostornog razvoja može se donijeti za područje pojedine županije odnosno Grada Zagreba ili kao provedbeni plan za jednu ili više građevina i/ili prostornih cjelina državnog značaja.
(3) Odlukom o izradi Državnog plana prostornog razvoja može se za stručnog izrađivača dijela Državnog plana prostornog razvoja iz stavka 2. ovoga članka odrediti županijski zavod za prostorno uređenje za područje pojedine županije odnosno Grada Zagreba.
(4) Izrada prostornih planova državne razine i izdavanje akata za njihovu provedbu su poslovi od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku.
Sadržaj Državnog plana prostornog razvoja
Članak 94.
(1) Državnim planom prostornog razvoja utvrđuju se mjere i aktivnosti za provođenje Strategije.
(2) Državni plan prostornog razvoja sadrži osnovne ciljeve razvoja u prostoru, kriterije i smjernice za uređenje prostornih i drugih cjelina, prijedlog prioriteta za ostvarivanje ciljeva prostornog uređenja, te na temelju prirodnih, gospodarskih, društvenih i kulturnih polazišta odreduje osnovu za organizaciju, zaštitu, korištenje i namjenu prostora, zaštitu i unapređenje okoliša, sustav središnjih naselja, i sustav razvojne državne infrastrukture.
(3) Državni plan prostornog razvoja određuje:
1. osobito vrijedno zemljište namijenjeno poljoprivredi
2. zemljište namijenjeno šumi i šumsko zemljište državnog značaja
3. koridore infrastrukture državnog značaja i njihov spoj s koridorima infrastrukture županijskog i lokalnog značaja
4. zone namijenjene istraživanju i eksploataciji mineralnih sirovina
5. zone namijenjene eksploataciji ugljikovodika, geotermalne vode, podzemnom skladištenju plina
6. područja posebne namjene
7. izdvojena građevinska područja izvan naselja za gospodarsku i javnu namjenu državnog značaja
8. površine drugih namjena državnog značaja određene uredbom iz članka 79. stavka 2. ovoga Zakona.
9. smjernice za izradu urbanističkih planova uređenja državnog značaja
10. smjernice za izradu urbanističkih i infrastrukturnih projekata državnog značaja
Prostorni plan područja posebnih obilježja
Članak 95.
(1) Prostorni planovi područja posebnih obilježja su strateški i provedbeni planovi, i to: Prostorni plan isključivoga gospodarskog pojasa Republike Hrvatske, prostorni plan nacionalnog parka, prostorni plan parka prirode i prostorni plan područja posebnih obilježja određen Državnim planom prostornog razvoja.
(2) Prostorni plan područja posebnih obilježja se izrađuje i donosi ovisno o posebnostima prirodnih, kulturno-povijesnih, gospodarskih i/ili drugih obilježja, odnosno zahtjeva određenog prostora.
Sadržaj prostornog plana područja posebnih obilježja
Članak 96.
(1) Prostorni plan područja posebnih obilježja određuje organizaciju prostora i razrađuje ciljeve prostornog uređenja područja posebnih obilježja zaštitu, namjenu i uvjete korištenja prostora, vrste aktivnosti u prostoru i mjere zaštite za iste.
(2) Prostorni plan područja posebnih obilježja propisuje:
1. mjere za unaprjeđenje i zaštitu prirode, okoliša, kulturnih dobara i drugih vrijednosti područja
2. uvjete provedbe svih zahvata u prostoru planiranih na području za koje se ne donosi urbanistički plan uređenja
3. smjernice za izradu urbanističkih planova uređenja
(3) Prostorni plan područja posebnih obilježja određuje:
1. temeljnu organizaciju i razgraničenje prostora područja prema namjeni, uključujući i građevinsko područje naselja i izdvojeni dio građevinskog područja naselja ako takvo postoji
2. razmještaj funkcija od važnosti za upravljanje područjem, sustav javne i druge infrastrukture i građevina javne i društvene namjene ako takvih ima
3. mjere korištenja, uređenja i zaštite tog područja s prioritetnim aktivnostima
4. mjere za unapređenje i zaštitu okoliša i prirode, kulturnih, krajobraznih i drugih vrijednosti okoliša, mjere prilagodbe i jačanja otpornosti na klimatske promjene i mjere za zaštitu i očuvanje drugih vrijednosti područja.
Urbanistički plan uređenja državnog značaja
Članak 97.
(1) Urbanistički plan uređenja državnog značaja donosi se obvezno za područje određeno Državnim planom prostornog razvoja.
(2) Urbanistički plan uređenja državnog značaja propisuje uvjete provedbe svih zahvata u prostoru unutar svog obuhvata.
(3) U svrhu propisivanja uvjeta iz stavka 2. ovoga članka, urbanistički plan uređenja državnog značaja sadrži sve potrebne elemente urbanističkog plana uređenja navedene u članku 107. stavku 2. ovoga Zakona.
Prostorni plan županije i Prostorni plan Grada Zagreba
Članak 98.
(1) Prostorni plan županije i Prostorni plan Grada Zagreba donosi se obvezno za područje županije, odnosno Grada Zagreba.
(2) Prostorni plan županije odnosno Prostorni plan Grada Zagreba, kao i njihove izmjene i dopune, mogu se donositi istovremeno s Državnim planom prostornog razvoja na području te županije, odnosno Grada Zagreba.
Sadržaj prostornog plana županije
Članak 99.
(1) Prostorni plan županije sastoji se od strateškog i provedbenog dijela.
(2) Strateški dio prostornog plana županije, u svrhu ostvarivanja ciljeva prostornog uređenja vezano za gospodarski, društveni i kulturni razvoj, potreba i mogućnosti izraženim u temeljnim državnim razvojnim dokumentima (strategije, planovi, programi i sl.), a sukladno načelima prostornog uređenja, osobito određuje:
1. dugoročne ciljeve prostornog razvoja županije,
2. osnovu sustava središnjih naselja regionalnog značaja,
3. planiranje i razvoj mreže obrazovnih, zdravstvenih, socijalnih i kulturnih ustanova
4. osnovu sustava prometne infrastrukture županijskog značaja
5. strateška usmjerenja i strukturu razvoja gospodarskih djelatnosti u prostoru uzimajući u održivost prirode, okoliša i cjelokupnog prostora županije.
(3) Provedbeni dio prostornog plana županije izrađuje se sukladno ciljevima definiranim strateškim dijelom te detaljnije razrađuje i određuje osobito:
1. zahvate u prostoru i izdvojena građevinska područja izvan naselja županijskog značaja te površine svih namjena područnog (regionalnog) značaja (šume, poljoprivredno tlo, vode, zaštićena područja prema posebnom propisu kojim se uređuje zaštita prirode)
2. površine i zahvate u prostoru županijskog značaja određene uredbom iz članka 79. stavka 2 ovoga Zakona
3. uvjete provedbe zahvata u prostoru područnog (regionalnog) značaja
4. uvjete provedbe zahvata u prostoru područnog (regionalnog) značaja koji se prema posebnim propisima koji uređuju gradnju ne smatraju građenjem
5. smjernice za izradu urbanističkih planova uređenja županijskog značaja unutar građevinskog područja.
Sadržaj Prostornog plana Grada Zagreba
Članak 100.
(1) Na sadržaj Prostornog plana Grada Zagreba odgovarajuće se primjenjuju odredbe članka 99. ovoga Zakona.
(2) Prostorni plan Grada Zagreba osobito određuje:
1. osnovnu namjenu površina s podjelom na građevinska područja naselja, izdvojene dijelove građevinskih područja naselja, izdvojena građevinska područja izvan naselja, te površine poljoprivredne, šumske, vodne i infrastrukturne namjene izvan naselja
2. koridore infrastrukture značajne za Grad Zagreb
3. obuhvat generalnog urbanističkog plana
4. obuhvat urbanističkih planova uređenja izvan obuhvata generalnog urbanističkog plana
(3) Prostorni plan Grada Zagreba propisuje:
1. uvjete provedbe svih zahvata u prostoru izvan građevinskog područja, osim onih državnog značaja
2. uvjete provedbe zahvata u prostoru područnog (regionalnog) značaja koji se prema posebnim propisima koji uređuju gradnju ne smatraju građenjem
3. uvjete provedbe svih zahvata u prostoru izvan građevinskog područja, osim onih državnog značaja
4. uvjete provedbe svih zahvata u prostoru unutar građevinskih područja, osim za područja za koja se prema ovom Zakonu donosi generalni urbanistički plan ili urbanistički plan uređenja
5. smjernice za izradu generalnog urbanističkog plana
6. smjernice za izradu urbanističkih planova uređenja izvan obuhvata generalnog urbanističkog plana.
Urbanistički plan uređenja županijskog značaja
Članak 101.
(1) Urbanistički plan uređenja županijskog značaja donosi se obvezno za područje određeno Prostornim planom županije.
(2) Urbanistički plan uređenja županijskog značaja propisuje uvjete provedbe svih zahvata u prostoru unutar svog obuhvata.
(3) U svrhu propisivanja uvjeta iz stavka 2. ovoga članka, urbanistički plan uređenja županijskog značaja, uz ostale propisane dijelove, obvezno sadrži sve potrebne elemente urbanističkog plana uređenja navedene u članku 107. stavku 2. ovoga Zakona.
5.2.5. PROSTORNI PLANOVI LOKALNE RAZINE
Prostorni plan uređenja grada, odnosno općine
Članak 102.
(1) Prostorni plan uređenja grada, odnosno općine određuje usmjerenja za razvoj djelatnosti i namjenu površina te propisuje uvjete za održivi i uravnoteženi razvoj na području grada, odnosno općine.
(2) Prostorni plan uređenja grada, odnosno općine donosi se obvezno za područje grada, odnosno općine.
Sadržaj prostornog plana uređenja grada, odnosno općine
Članak 103.
(1) Prostorni plan uređenja grada, odnosno općine obvezno određuje:
1. podjelu prostora grada, odnosno općine na građevinska područja naselja, izdvojene dijelove građevinskih područja naselja, izdvojena građevinska područja izvan naselja, te na površine poljoprivredne, šumske, vodne i infrastrukturne namjene izvan naselja
2. osnovnu namjenu površina unutar građevinskih područja, osim unutar obuhvata generalnog urbanističkog plana i urbanističkog plana uređenja
3. prometnu mrežu s karakterističnim presjecima prometnica od značaja za grad odnosno općinu, osim unutar obuhvata generalnog urbanističkog plana i urbanističkog plana uređenja
4. infrastrukturne koridore, površine i objekte od značaja za grad odnosno općinu, uključujući i elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i s njome povezanu opremu te baterijska postrojenja, osim unutar obuhvata generalnog urbanističkog plana
5. građevine iz sustava gospodarenja otpadom na području grada, odnosno općine i odlagališta viškova iskopa koje predstavljaju mineralnu sirovinu
6. zaštićene dijelove okoliša, prirode, krajobraza te kulturno-povijesne baštine na području grada odnosno općine i zelenu infrastrukturu
7. obuhvat generalnog urbanističkog plana za središnje naselje velikog grada
8. obuhvate urbanističkih planova uređenja sukladno ovom Zakonu, osim unutar obuhvata generalnog urbanističkog plana.
(2) Prostorni plan uređenja grada, odnosno općine obvezno propisuje:
1. uvjete provedbe svih zahvata u prostoru unutar građevinskih područja, osim unutar obuhvata generalnog urbanističkog plana i urbanističkog plana uređenja
2. uvjete provedbe svih zahvata u prostoru izvan građevinskog područja, osim zahvata državnog i županijskog značaja
3. uvjete provedbe za infrastrukturne zahvate značajne za grad, odnosno općinu
4. mjere zaštite okoliša te očuvanje prirodnih, krajobraznih i kulturno-povijesnih vrijednosti na području grada odnosno općine
5. smjernice za izradu generalnog urbanističkog plana za središnje naselje velikog grada
6. smjernice za izradu urbanističkih planova uređenja te prijelazne mjere provedbe zahvata u prostoru do donošenja istih.
(3) Prostorni plan uređenja grada, odnosno općine može za područja za koja se prema ovom Zakonu obvezno donosi urbanistički plan uređenja propisivati uvjete provedbe zahvata u prostoru s detaljnošću propisanom za urbanistički plan uređenja, osim za područja koja su planirana za urbanu komasaciju.
Generalni urbanistički plan
Članak 104.
(1) Generalni urbanistički plan daje osnovu za razvoj i uređenje velikog grada, korištenje i namjenu površina, razmještaj djelatnosti u gradskom prostoru, te uvjete za očuvanje i unapređenje kvalitete urbanog prostora i kulturno-povijesnih vrijednosti koje čine identitet tog grada.
(2) Generalni urbanistički plan se donosi isključivo za građevinsko područje središnjeg naselja velikog grada.
(3) Unutar obuhvata generalnog urbanističkog plana ne planiraju se površine izvan građevinskih područja naselja.
Sadržaj generalnog urbanističkog plana
Članak 105.
(1) Generalni urbanistički plan određuje:
1. namjenu površina te načine korištenja prostora unutar svog obuhvata
2. prometnu i infrastrukturnu mrežu s karakterističnim presjecima prometnica od značaja za grad te načine njihovog povezivanja na infrastrukturu državne i područne (regionalne) razine
3. građevine, površine i prostore javnog, društvenog, gospodarskog, kulturnog, povijesnog, rekreacijskog i drugog značaja za razvoj grada i očuvanje njegova identiteta
4. obuhvat urbanističkih planova uređenja sukladno ovom Zakonu.
(2) Generalni urbanistički plan propisuje:
1. uvjete provedbe svih zahvata u prostoru unutar svog obuhvata, osim za dijelove za koje se donose urbanistički planovi uređenja sukladno ovom Zakonu
2. mjere zaštite i unapređenja okoliša, zelene infrastrukture, prirodne i kulturno-povijesne baštine na području velikog grada
3. smjernice za izradu urbanističkih planova uređenja te prijelazne mjere provedbe zahvata u prostoru do donošenja istih.
(3) Generalni urbanistički plan može za područja za koja se prema ovom Zakonu obvezno donosi urbanistički plan uređenja propisivati uvjete provedbe zahvata u prostoru s detaljnošću propisanom za urbanistički plan uređenja, osim za područja koja su planirana za urbanu komasaciju.
Urbanistički plan uređenja
Članak 106.
(1) Urbanistički plan uređenja detaljno određuje prostorni razvoj, funkcionalna rješenja i uvjete oblikovanja pojedinih prostornih cjelina koje nisu s dovoljnom detaljnošću obrađene u prostornim planovima šireg područja.
(2) Urbanistički plan uređenja donosi se obvezno za:
1. dijelove građevinskih područja koji nisu izgrađeni i opremljeni osnovnom infrastrukturom
2. postojeće i izgrađene dijelove građevinskih područja za koje se planira urbana preobrazba i/ili urbana sanacija
3. dijelove građevinskih područja koja predstavljaju kulturno povijesne cjeline upisane u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske
4. dijelove građevinskih područja koji se nalaze na području pomorskog dobra
5. dijelove građevinskih područja na kojima se planira provesti urbana komasacija.
(3) Do donošenja urbanističkog plana uređenja iz stavka 2. točke 1. ovoga članka, ne može se izdati lokacijska dozvola i građevinska dozvola za građenje nove građevine na tom području.
(4) Do donošenja urbanističkog plana uređenja iz stavka 2. točaka 2., 3., 4. i 5. ovoga članka, zahvati u prostoru na tom području provode se na temelju prijelaznih mjera iz prostornog plana šireg područja, kojima se propisuju uvjeti rekonstrukcije postojećih građevina i građenja nove građevine na mjestu ili u neposrednoj blizini mjesta prethodno uklonjene postojeće građevine unutar iste građevne čestice, a kojom se bitno ne mijenja namjena, izgled, veličina i utjecaj na okoliš dotadašnje građevine.
(5) Izrada urbanističkog plana uređenja nije obvezna za područja iz stavka 2. točaka 1., 2., 3. i 4. ovoga članka, za koja su prostornim planom šireg područja propisani uvjeti provedbe zahvata u prostoru s detaljnošću propisanom za urbanistički plan uređenja.
(6) Urbanistički plan uređenja ne može se planirati samo za jedan zahvat u prostoru s jednom primarnom namjenom površina.
Sadržaj urbanističkog plana uređenja
Članak 107.
(1) Urbanistički plan uređenja propisuje uvjete provedbe svih zahvata u prostoru unutar svoga obuhvata.
(2) U svrhu propisivanja uvjeta iz stavka 1. ovoga članka, a ovisno o području za koje se donosi, urbanistički plan uređenja osobito određuje:
1. detaljnu podjelu područja na posebne prostorne cjeline ovisno o njihovoj namjeni i načinu korištenja
2. prikaz građevnih čestica planiranih za građenje, odnosno uređenje površina javne namjene
3. obvezni građevni i regulacijski pravac, površine za smještaj građevina u prostoru, njihove maksimalne gabarite i volumene, a po potrebi i 3D prikaze planirane izgradnje
4. javnu prometnu i infrastrukturnu mrežu, uključujući i karakteristične presjeke prometnica, javna parkirališta, javne garaže, stajališta za javni prijevoz, pješačke i biciklističke staze, građevine i objekte komunalne infrastrukture i sl.
5. prikaz zelene infrastrukture s podjelom na javne zelene površine, obvezni udio zelenila na privatnim česticama te elemente zelene arhitekture na pojedinim građevinama
6. prikaz zaštićenih kulturno-povijesnih cjelina i građevina te načine i uvjete interpolacije novih građevina unutar postojećih izgrađenih struktura
7. područja planirana za urbanu preobrazbu i/ili sanaciju te načine rekonstrukcije i nove gradnje s ciljem povećanja kvalitete prostora
8. područja planirana za urbanu komasaciju
9. dinamiku realizacije i provođenja zahvata u prostoru, a po potrebi i etapa i/ili faza gradnje pojedinih građevnih cjelina
10. ostale elemente potrebne za utvrđivanje detaljnih uvjeta gradnje građevina i uređenja prostora.
5.2.6. POSTUPAK IZRADE I DONOŠENJA PROSTORNIH PLANOVA
Nositelj izrade i koordinator izrade prostornog plana
Članak 108.
(1) Nositelj izrade prostornog plana (u daljnjem tekstu: nositelj izrade) obavlja administrativne poslove i vodi dokumentaciju u postupku izrade i donošenja prostornog plana, provodi stručnu i javnu raspravu te priprema konačni prijedlog plana za donošenje sukladno ovom Zakonu.
(2) Nositelj izrade prostornog plana državne razine je Ministarstvo, prostornog plana područne (regionalne) razine stručno upravno tijelo županije, odnosno Grada Zagreba, a prostornog plana lokalne razine stručno upravno tijelo jedinice lokalne samouprave.
(3) Nositelj izrade prostornog plana može kao koordinatora izrade prostornog plana imenovati Zavod, zavod za prostorno uređenje županije, odnosno Grada Zagreba ili zavod za prostorno uređenje velikog grada, kojem se u tom svojstvu povjerava obavljanje jednog ili više poslova iz stavka 1. ovoga članka. Koordinator izrade ne može ujedno biti i stručni izrađivač prostornog plana.
Stručni izrađivač i odgovorni voditelj izrade prostornog plana
Članak 109.
(1) Stručni izrađivač prostornog plana izrađuje stručno rješenje prostornog plana te surađuje s nositeljem izrade u stručnim poslovima izrade i donošenja prostornog plana.
(2) Stručni izrađivači prostornih planova su Zavod, zavod za prostorno uređenje županije, odnosno Grada Zagreba, zavod za prostorno uređenje grada i pravne osobe koje imaju suglasnost ovog Ministarstva za obavljanje poslova prostornog uređenja.
(3) Stručni izrađivač prostornog plana prije početka njegove izrade obvezno imenuje odgovornog voditelja izrade prostornog plana (u daljnjem tekstu: odgovorni voditelj).
(4) Odgovorni voditelj je službenik zavoda ili zaposlenik pravne osobe iz stavka 2. ovoga članka, s najmanje pet godina radnog staža na poslovima prostornog uređenja.
Odgovorni voditelj i stručnjaci odgovarajućih struka
Članak 110.
(1) Odgovorni voditelj je odgovoran da je nacrt prijedloga prostornog plana, odnosno nacrt konačnog prijedloga prostornog plana izrađen u skladu s ovim Zakonom i posebnim propisima te da su određene dijelove, odnosno sadržaj tog plana izradili stručnjaci odgovarajućih struka.
(2) Stručnjaci odgovarajućih struka su osobe koje prema posebnom propisu mogu obavljati poslove prostornog uređenja u svojstvu suradnika.
(3) Osoba koja sudjeluje u davanju zahtjeva za izradu prostornog plana, mišljenja ili suglasnosti na prijedlog ili konačni prijedlog tog dokumenta ne smije u svojstvu stručnjaka odgovarajuće struke sudjelovati u izradi nacrta prijedloga i nacrta konačnog prijedloga tog dokumenta.
Nezakonitosti u izradi prostornog plana
Članak 111.
(1) Odgovorni voditelj je dužan pisanim putem upozoriti nositelja izrade prostornog plana i Ministarstvo o zahtjevu, traženju ili prijedlogu nositelja izrade prostornog plana postavljenom prilikom izrade prostornog plana koji je protivan ovom Zakonu ili drugom propisu te zastati s izradom tog plana do očitovanja Ministarstva.
(2) Prije otklanjanja nezakonitosti u izradi prostornog plana utvrđenom očitovanjem Ministarstva ne može se dati mišljenje niti suglasnost koji se daju na temelju ovoga Zakona.
Iniciranje izrade prostornog plana
Članak 112.
(1) Izradu prostornog plana lokalne odnosno područne (regionalne) razine, kao i njegovih izmjena i dopuna može inicirati svatko.
(2) Javnopravna tijela dužna su jednom godišnje, na početku svake godine do kraja veljače, jedinici lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave dostaviti prijedloge i zahtjeve unutar svoje nadležnosti o potrebi izrade prostornih planova, odnosno njihovih izmjena i dopuna, na području te jedinice lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave.
(3) Župan, gradonačelnik odnosno općinski načelnik dužan je najmanje jednom u kalendarskoj godini izvijestiti predstavničko tijelo jedinice lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave o zaključcima stručne analize zaprimljenih inicijativa iz stavka 1. ovoga članka, kao i prijedloga javnopravnih tijela iz stavka 2. ovoga članka, u svrhu utvrđivanja osnovanosti pokretanja postupka za izradu i donošenje prostornog plana odnosno njegovih izmjena i dopuna.
Strateška procjena utjecaja na okoliš
Članak 113.
(1) Strateška procjena utjecaja na okoliš prema propisima kojima se uređuje zaštita okoliša(u daljnjem tekstu: strateška procjena) obvezno se provodi za Državni plan prostornog razvoja, prostorni plan područja posebnih obilježja, prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba, prostorni plan uređenja grada odnosno općine.
(2) Stratešku procjenu nije potrebno provoditi za prostorne planove užeg područja ako je ista provedena za prostorni plan šireg područja.
(3) Stratešku procjenu nije potrebno provoditi za izmjene i dopune prostornog plana kojima se ne planiraju nove namjene unutar obuhvata tog prostornog plana.
Odluka o izradi prostornog plana
Članak 114.
(1) Izrada prostornog plana započinje donošenjem odluke o izradi prostornog plana.
(2) Odluku o izradi prostornog plana državne razine donosi ministar, odluku o izradi prostornog plana područne (regionalne) razine donosi župan odnosno gradonačelnik Grada Zagreba, a odluku o izradi prostornog plana lokalne razine gradonačelnik odnosno općinski načelnik.
(3) Odluka o izradi prostornog plana objavljuje se u službenom glasilu, na mrežnim stranicama nositelja izrade te na mrežnim stranicama Ministarstva.
(4) Postupak izrade i donošenja prostornog plana kroz sve faze izrade i donošenja prostornog plana određenih ovim Zakonom vodi se u elektroničkom sustavu ePlanovi.
(5) Odluka o izradi prostornog plana može se mijenjati i/ili dopunjavati te stavljati izvan snage, što se objavljuje na način propisan u stavku 3. ovoga članka.
Sadržaj odluke o izradi prostornog plana
Članak 115.
(1) Sadržaj odluke o izradi prostornog plana, ovisno o vrsti prostornog plana i postupku njegove izrade (izrada novog plana, njegovih izmjena i/ili dopuna, odnosno zasebno stavljanje izvan snage) odredit će se pravilnikom iz članka 79. stavka 3. ovoga Zakona.
(2) Obuhvat urbanističkog plana uređenja određen odlukom o izradi može se u postupku izrade i donošenja nacrta prijedloga tog plana korigirati do 10% svoje površine, ako se utvrdi da će se na taj način ostvariti smislenija i funkcionalnija prostorna cjelina na području za koje se takav plan donosi.
(3) Postupak izrade i donošenja izmjena i dopuna prostornog plana užeg područja i s time povezanih izmjena i dopuna prostornog plana šireg područja mogu se provoditi istodobno, pri čemu se donose vezane odluke o izradi izmjena i dopuna ta dva prostorna plana.
Objava i dostava odluke o izradi prostornog plana
Članak 116.
(1) Nositelj izrade po objavi odluke o izradi prostornog plana obavještava javnost o izradi prostornog plana na mrežnoj stranici nositelja izrade, mrežnoj stranici Ministarstva i putem informacijskog sustava prostornog uređenja.
(2) Nositelj izrade prostornog plana je dužan odluku o izradi prostornog plana nakon objave dostaviti elektroničkim putem javnopravnim tijelima te drugim tijelima određenim odlukom o izradi, s pozivom da mu u roku određenim odlukom o izradi dostave svoje zahtjeve za izradu prostornog plana.
Zahtjevi javnopravnih tijela za izradu prostornog plana
Članak 117.
(1) Javnopravno tijelo mora u zahtjevima za izradu prostornog plana navesti odredbe propisa, sektorskih strategija, planova, studija i drugih dokumenata propisanih posebnim zakonima na kojima se temelje zahtjevi. Ako to nije učinjeno, nositelj izrade takve zahtjeve nije dužan uzeti u obzir, ali je to dužan posebno obrazložiti.
(2) Javnopravno tijelo ne može zahtjevima za izradu prostornog plana postavljati uvjete kojima bi se mijenjali sadržaj, ciljevi i/ili programska polazišta za izradu prostornog plana određeni odlukom o izradi prostornog plana.
(3) Javnopravno tijelo je dužno nositelju izrade na njegov zahtjev dostaviti i sve raspoložive podatke i drugu dokumentaciju iz svojega djelokruga koji su potrebni za izradu prostornog plana, a koji nisu sadržani u informacijskom sustavu.
(4) Ako se prostorni plan radi za područje na kojem se preklapaju nadležnosti više ustrojstvenih jedinica nadležnog javnopravnog tijela, zahtjevi za izradu prostornog plana se dostavljaju objedinjeno.
(5) Javnopravno tijelo nema pravo na naknadu za dostavljene zahtjeve, podatke i drugu dokumentaciju potrebnu za izradu prostornog plana.
(6) Ako javnopravno tijelo ne dostavi svoje zahtjeve za izradu prostornog plana nositelju izrade u roku navedenom u odluci o izradi tog prostornog plana, smatra se da takvih zahtjeva nema. U tom slučaju moraju se u izradi i donošenju prostornog plana poštivati uvjeti koje za sadržaj prostornog plana određuju odgovarajući važeći propisi i dokumenti.
Stručna rasprava
Članak 118.
(1) U svrhu pribavljanja zahtjeva, smjernica i preporuka značajnih za razvoj, uređenje i oblikovanje prostora te usuglašavanja javnih, privatnih, gospodarskih i ostalih interesa u stručnom rješenju prostornog plana, u tijeku izrade nacrta prijedloga prostornog plana provodi se jedna ili više stručnih rasprava.
(2) Stručna rasprava obvezno se provodi za Državni plan prostornog razvoja, prostorni plan područja posebnih obilježja, prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba i prostorni plan uređenja grada odnosno općine, a za ostale prostorne planove ako se tako odredi odlukom o izradi istih.
(3) Stručna rasprava ne provodi se prilikom izmjena i/ili dopuna prostornog plana kojima se u bitnome ne mijenja stručno rješenje tog prostornog plana.
Poziv na stručnu raspravu
Članak 119.
(1) Nositelj izrade na stručnu raspravu poziva stručnog izrađivača, javnopravna tijela te druge sudionike i korisnike prostora određene odlukom o izradi prostornog plana elektroničkim putem.
(2) Kad se za prostorni plan provodi postupak strateške procjene, na stručnu raspravu pozivaju se i članovi povjerenstva za stratešku procjenu, imenovanog prema posebnom propisu iz područja zaštite okoliša.
(3) Ako se tijela i osobe iz stavka 2. i 3. ovoga članka ne odazovu ili ne očituju na stručnu raspravu bez opravdanog razloga, isto se smatra teškom povredom službene dužnosti te povredom ugleda i časti struke i profesije.
Zapisnik, zaključak i izvješće o javnoj raspravi
Članak 120.
(1) O stručnoj raspravi nositelj izrade vodi zapisnik koji potpisuje odgovorna osoba nositelja izrade.
(2) Stručna rasprava okončava se zaključkom kojim se utvrđuje da je dvotrećinska većina sudionika stručne rasprave suglasna sa stručnim rješenjem nacrta prijedloga prostornog plana.
(3) Ako se zaključak iz stavka 2. ovoga članka ne može donijeti, stručna rasprava mora se ponoviti, a stručni izrađivač u suradnji s nositeljem izrade mora korigirati stručno rješenje nacrta prijedloga plana na temelju primjedbi iz zapisnika sa stručne rasprave.
(4) Nositelj izrade o stručnoj raspravi sastavlja izvješće koje sadrži zaključak iz stavka 2. ovoga članka ili razloge njegovog ne donošenja, zapisnik sa stručne rasprave te stručno rješenje nacrta prijedloga prostornog plana o kojem se na stručnoj raspravi raspravljalo.
Prijedlog prostornog plana za javnu raspravu
Članak 121.
(1) Nakon provedene jedne ili više stručnih rasprava, utvrđuje se prijedlog prostornog plana za javnu raspravu (u daljnje tekstu: prijedlog prostornog plana).
(2) Prijedlog prostornog plana obvezno sadrži odredbe za provedbu, kartografske prikaze, obrazloženje i sažetak za javnost.
(3) Prijedlog prostornog plana državne razine utvrđuje ministar, prijedlog prostornog plana područne (regionalne) razine utvrđuje župan, odnosno gradonačelnik Grada Zagreba, a prijedlog prostornog plana lokalne razine utvrđuje gradonačelnik, odnosno općinski načelnik.
Javna rasprava
Članak 122.
(1) O prijedlogu prostornog plana provodi se javna rasprava u kojoj može sudjelovati svatko.
(2) Javna rasprava sastoji se od javnog uvida, tijekom kojeg je prijedlog plana dostupan javnosti, te jednog ili više javnih izlaganja na kojima nositelj izrade i stručni izrađivač prezentiraju prijedlog prostornog plana javnosti.
(3) Sudionici u javnoj raspravi daju mišljenja, prijedloge i primjedbe na prijedlog prostornog plana u roku i na način propisan ovim Zakonom.
Objava javne rasprave i posebna obavijest o javnoj raspravi
Članak 123.
(1) Javna rasprava o prijedlogu prostornog plana objavljuje se u službenom glasilu, na mrežnim stranicama nositelja izrade i na mrežnim stranicama Ministarstva.
(2) Objava javne rasprave sadrži mjesto, datum početka i trajanje javnog uvida u prijedlog prostornog plana, mjesto i datum jednog ili više javnih izlaganja, poziv zainteresiranim osobama za sudjelovanje u javnoj raspravi te rok u kojem se nositelju izrade dostavljaju pisana mišljenja, prijedlozi i primjedbe na prijedlog prostornog plana, a objavljuje se najmanje osam dana prije početka javne rasprave.
(3) Nositelj izrade osim objave iz stavka 1. ovoga članka, a u roku iz stavka 2. ovoga članka obvezno dostavlja i posebnu obavijest o javnoj raspravi putem elektroničkog sustava ePlanovi:
1. javnopravnim tijelima određenim odlukom o izradi prostornog plana
2. mjesnim odborima, odnosno gradskim četvrtima za područje obuhvata prijedloga generalnog urbanističkog plana i urbanističkog plana uređenja.
Javni uvid i javno izlaganje
Članak 124.
(1) U skladu s objavom javne rasprave, prijedlog prostornog plana stavlja se na javni uvid na oglasnu ploču, na mrežne stranice nositelja izrade prostornog plana i u informacijski sustav prostornog uređenja.
(2) Javni uvid u prijedlog prostornog plana traje 30 dana, a u prijedlog izmjena i dopuna ili prijedlog stavljanja izvan snage prostornog plana 15 dana.
(3) U tijeku javne rasprave nositelj izrade organizira, ovisno o složenosti prostornog plana, jedno ili više javnih izlaganja radi obrazloženja rješenja, smjernica i mjera, odnosno razloga za stavljanje izvan snage prostornog plana, koje daju nositelj izrade, stručni izrađivač i prema potrebi drugi stručnjaci koji sudjeluju u izradi prostornog plana.
(4) O javnom izlaganju nositelj izrade vodi zapisnik koji sadrži pitanja, mišljenja, prijedloge i primjedbe sudionika javne rasprave danih za vrijeme javnog izlaganja te odgovore na pitanja koje daju osobe iz stavka 1. ovoga članka, a potpisuje ga odgovorna osoba nositelja izrade.
Način sudjelovanja sudionika u javnoj raspravi
Članak 125.
(1) Sudionici sudjeluju u javnoj raspravi na način da:
1. imaju pravo na javni uvid u prijedlog prostornog plana
2. postavljaju pitanja tijekom javnog izlaganja o predloženim rješenjima, na koja usmeno odgovaraju osobe koje vode javno izlaganje
3. daju prijedloge i primjedbe u zapisnik za vrijeme javnog izlaganja
4. upućuju nositelju izrade pisane prijedloge i primjedbe u roku i na način određen u objavi o javnoj raspravi.
(2) Prijedlozi i primjedbe iz stavka 1. ovoga članka koji nisu dostavljeni u roku ili nisu čitljivo napisani, nositelj izrade nije dužan uvažiti.
Mišljenja javnopravnih tijela
Članak 126.
(1) Ako se u postupku izrade prostornog plana prethodno nije provodila stručna rasprava, javnopravno tijelo koje je dalo svoje zahtjeve za izradu prostornog plana u javnoj raspravi sudjeluje davanjem mišljenja o prihvaćanju tih zahtjeva.
(2) Kad se u postupku izrade prostornog plana prethodno provela stručna rasprava, javnopravno tijelo koje je sudjelovalo u stručnoj raspravi može u javnoj raspravi dati svoje mišljenje na prijedlog plana samo ako je u bitnom različit od stručnog rješenja nacrta prijedloga plana s kojim je to javnopravno tijelo bilo suglasno u stručnoj raspravi.
(3) Mišljenje iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, ako prijedlog prostornog plana nije u skladu sa zahtjevima javnopravnog tijela odnosno ako je promijenjen u odnosu na stručno rješenje nacrta prijedloga plana s kojim je javnopravno tijelo bilo suglasno u stručnoj raspravi, javnopravno tijelo mora obrazložiti navodeći u čemu se sastoji nesuglasnost nacrta prijedloga plana s njegom zahtjevima ili stručnim rješenjem koje je prihvatilo u stručnoj raspravi. U protivnom nositelj izrade takvo mišljenje nije dužan uvažiti.
(4) U mišljenju iz stavaka 1. i 2. ovoga članka javnopravno tijelo ne može postavljati nove ili drugačije zahtjeve od onih koje je već prethodno dalo u postupku izrade i donošenja prostornog plana.
(5) Mišljenja iz stavaka 1. i 2. ovoga članka koja nisu dostavljena u roku nositelj izrade nije dužan uvažiti.
Izvješće o javnoj raspravi
Članak 127.
(1) Stručni izrađivač u suradnji s nositeljem izrade objedinjuje mišljenja, prijedloge i primjedbe iznesene u javnoj raspravi i priprema izvješće o javnoj raspravi.
(2) Izvješće o javnoj raspravi objavljuje se na oglasnoj ploči i mrežnim stranicama nositelja izrade prostornog plana i u informacijskom sustavu.
(3) Izvješće o javnoj raspravi o prijedlogu prostornog plana lokalne razine sadrži osobito:
1. podatke iz objave javne rasprave
2. popis sudionika u javnoj raspravi koji su pozvani posebnom obavijesti o javnoj raspravi
3. popis sudionika u javnoj raspravi čija su mišljenja, prijedlozi i primjedbe na prijedlog prostornog plana prihvaćeni
4. mišljenja, prijedloge i primjedbe sudionika u javnoj raspravi koji nisu prihvaćeni ili su djelomično prihvaćeni s obrazloženjem razloga neprihvaćanja
5. popis sudionika u javnoj raspravi čija mišljenja, prijedlozi i primjedbe nisu razmatrani iz razloga propisanih ovim Zakonom.
(4) Akti i drugi dokazi objave javne rasprave, posebne pisane obavijesti o javnoj raspravi, zapisnici o javnim izlaganjima, mišljenja javnopravnih tijela i dokazi sudjelovanja u javnom izlaganju pozvanih sudionika u javnoj raspravi, sastavni su dio izvješća o javnoj raspravi.
(5) Prije upućivanja konačnog prijedloga prostornog plana lokalne razine predstavničkom tijelu na donošenje, nositelj izrade dostavlja sudionicima javne rasprave pisanu obavijest o tome s obrazloženjem o razlozima neprihvaćanja, odnosno djelomičnog prihvaćanja njihovih prijedloga i primjedbi.
Ponovna javna rasprava
Članak 128.
(1) Ponovna javna rasprava provodi se ako se prijedlog prostornog plana zbog prihvaćenih mišljenja, prijedloga i primjedbi u javnoj raspravi ili iz drugih razloga promijeni tako da se:
1. nova rješenja nisu u skladu s ciljevima i sadržajima te programskim polazištima iz odluke o izradi prostornog plana
2. novim rješenjem promijeni granica građevinskog područja
3. novim rješenjem bitno promijeni namjena površina
4. novim rješenjem utječe na vlasničke odnose i stečena prava.
(2) Javni uvid u ponovnoj javnoj raspravi traje 15 dana.
(3) Nova mišljenja, prijedlozi i primjedbe na izmijenjen prijedlog prostornog plana mogu se podnositi samo u vezi s dijelovima prijedloga prostornog plana koji su u odnosu na prvi prijedlog izmijenjeni.
(4) Ponovna javna rasprava objavljuje se na način propisan za objavu javne rasprave, a provodi se odgovarajućom primjenom odredbi ovoga Zakona kojima je uređena provedba javne rasprave.
(5) Ponovna javna rasprava može se provoditi najviše tri puta, nakon čega se donosi nova odluka o izradi prostornog plana i provodi novi postupak izrade.
Konačni prijedlog prostornog plana
Članak 129.
(1) Nacrt konačnog prijedloga prostornog plana izrađuje stručni izrađivač u suradnji s nositeljem izrade nakon što je provedena javna rasprava i izrađeno izvješće o javnoj raspravi.
(2) Nacrt konačnog prijedloga prostornog plana i konačni prijedlog prostornog plana sadrži tekstualni i grafički dio plana te obrazloženje.
(3) Nacrt konačnog prijedloga prostornog plana dostavlja se zajedno s izvješćem o javnoj raspravi tijelu koje je utvrdilo prijedlog prostornog plana, a koje utvrđuje i konačni prijedlog prostornog plana.
Mišljenje zavoda
Članak 130.
(1) Prije donošenja prostornog plana uređenja grada, odnosno općine, generalnog urbanističkog plana i urbanističkog plana uređenja mora se pribaviti mišljenje zavoda za prostorno uređenje županije u pogledu usklađenosti tog plana s prostornim planom županije, s ovim Zakonom.
(2) Zavod za prostorno uređenje županije dužan je mišljenje iz stavka 1. ovoga članka izdati i dostaviti ga nositelju izrade najkasnije u roku od 30 dana od dana primitka zahtjeva nositelja izrade za davanje mišljenja.
(3) Zavod za prostorno uređenje županije nadzire cjelokupni postupak izrade i donošenja prostornih planova iz stavka 1. ovoga članka, te je nositelj izrade istih dužan Zavod redovito obavještavati o svakoj pojedinoj fazi izrade i donošenja prostornog plana, kao i redovito dostavljati svu relevantnu dokumentaciju.
(4) Mišljenje iz stavka 1. ovoga članka ne pribavlja se o prostornom planu čiji je stručni izrađivač ili koordinator zavod za prostorno uređenje županije.
Suglasnost Ministarstva
Članak 131.
(1) Prije donošenja prostornog plana županije, odnosno Grada Zagreba, Generalnog urbanističkog plana Grada Zagreba ili drugog velikog grada, prostornog plana uređenja grada ili općine unutar ZOP-a, te urbanističkog plana uređenja unutar prostora ograničenja, pribavlja se suglasnost Ministarstva u pogledu usklađenosti s ovim Zakonom.
(2) Ministarstvo nadzire cjelokupni postupak izrade i donošenja prostornih planova iz stavka 1. ovoga članka, te je nositelj izrade istih dužan Ministarstvo redovito obavještavati o svakoj pojedinoj fazi izrade i donošenja prostornog plana, kao i redovito dostavljati svu relevantnu dokumentaciju.
(3) Ako Ministarstvo u konačnom prijedlogu prostornog plana utvrdi neusklađenosti s ovim Zakonom, obavijestit će dopisom nositelja izrade i zatražiti da se u roku od 90 dana ispravi konačni prijedlog prostornog plana prije nego li se izda suglasnost iz stavka 1. ovoga članka.
(4) Ako nositelj izrade u roku iz stavka 3. ovoga članka ne postupi po traženju Ministarstva, Ministarstvo će odbiti izdati suglasnost, a postupak izrade i donošenja prostornog plana se obustavlja te se odluka o izradi prostornog plana stavlja izvan snage.
Nadležnost za donošenje prostornih planova
Članak 132.
(1) Državni plan prostornog razvoja i prostorne planove područja posebnih obilježja donosi Hrvatski sabor.
(2) Urbanistički plan uređenja državnog značaja donosi Vlada.
(3) Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba, urbanistički plan uređenja županijskog značaja donosi županijska skupština, odnosno skupština Grada Zagreba.
(4) Prostorni plan uređenja grada, odnosno općine, generalni urbanistički plan, urbanistički plan uređenja lokalnog značaja donosi skupština Grada Zagreba, gradsko vijeće, odnosno općinsko vijeće.
Objava i sadržaj odluke o donošenju prostornog plana
Članak 133.
(1) Odluka o donošenju prostornog plana državne razine objavljuje se u »Narodnim novinama«, odluka o donošenju prostornog plana koji donosi županijska skupština, odnosno skupština Grada Zagreba objavljuje se u službenom glasilu jedinice područne (regionalne) samouprave koja je odluku donijela, a odluka o donošenju prostornog plana koji donosi gradsko, odnosno općinsko vijeće objavljuje se u službenom glasilu jedinice lokalne samouprave.
(2) Odluka o donošenju prostornog plana objavljuje se i u informacijskom sustavu prostornog uređenja putem elektroničkog sustava ePlanovi najkasnije 15 dana od dana objave te odluke u službenom glasilu iz stavaka 1. ovoga članka.
Sadržaj odluke o donošenju prostornog plana
Članak 134.
Odluka o donošenju prostornog plana sadrži:
1. izreku o donošenju prostornog plana, uključujući i naziv plana
2. naziv, tvrtku, odnosno ime stručnog izrađivača prostornog plana
3. odredbe za provedbu prostornog plana
4. popis kartografskih prikaza prostornog plana
5. odredbu o prestanku važenja, odnosno važenju prostornog plana koji je bio na snazi do donošenja novog prostornog plana, ako takav postoji
6. odredbu o stupanju na snagu prostornog plana.
Izmjene i dopune kao i zasebno stavljanje izvan snage prostornih planova
Članak 135.
(1) Odredbe ovoga Zakona kojima je uređena izrada i donošenje prostornih planova na odgovarajući se način primjenjuju na izradu i donošenje izmjena i dopuna prostornih planova te njihovo zasebno stavljanje izvan snage, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije.
(2) Izmjene i dopune prostornih planova različitog obuhvata i/ili razine mogu se izrađivati i donositi istodobno.
(3) Nakon svake izmjene i/ili dopune prostornog plana objavljuje se pročišćeni tekst odredbi za provedbu prostornog plana i kartografskih prikaza prostornog plana u elektroničkom obliku u informacijskom sustavu prostornog uređenja, kao i u »Narodnim novinama«, odnosno službenom glasilu jedinice lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave.
(4) Prikaz izmjena i dopuna odredbi za provedbu i kartografskih prikaza prostornog plana sastavni je dio obrazloženja izmjena i dopuna prostornog plana.
6. URBANA KOMASACIJA
Općenito
Članak 136.
(a)Urbana komasacija je postupak spajanja čestica građevinskog zemljišta u jednu cjelinu i njezina podjela na građevne i katastarske čestice na području komasacije za koje je u tu svrhu donesen urbanistički plan uređenja ili urbanistički projekt u cilju racionalnog korištenja i uređenja građevinskog zemljišta uz istodobno rješavanje imovinsko pravnih odnosa. To je prostorna mjera koja uključuje okrupnjavanje čestica i njihovu preraspodjelu na način da se omogući provedba prostorno-provedbenih akata jedinice lokalne samouprave.
(2) Komasacija se provodi za one čestice zemljišta koje se zbog svoje površine, oblika, položaja, neodgovarajućeg pristupa na javnu prometnu površinu ili drugih razloga ne mogu racionalno urediti.
(3) Komasacija na području građevinskog zemljišta se može provesti na temelju donesenog urbanističkog plana uređenja ili istodobno s postupkom izrade i donošenja urbanističkog plana uređenja.
(4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, komasacija se može provesti i na temelju donesenog urbanističkog projekta.
(5) Provedba postupka komasacije od interesa je za Republiku Hrvatsku.
Komasacijsko područje
Članak 137.
(1) Područje komasacije određuje se urbanističkim planom uređenja ili urbanističkim projektom u skladu s kojim se komasacija provodi.
(2) Predmet komasacije su sva zemljišta na području komasacije osim:
1. građevnih čestica izgrađenih u skladu s urbanističkim planom uređenja
2. neizgrađenih čestica koje imaju oblik i površinu određenu urbanističkim planom uređenja
3. izgrađenih čestica koje se promjenom oblika i površine mogu uskladiti s urbanističkim planom uređenja.
(3) Stranke u postupku komasacije su vlasnici i nositelji drugih stvarnih prava na zemljištu koje je predmet komasacije, kao i jedinica lokalne samouprave na čijem području se provodi postupak komasacije.
Postupak komasacije
Članak 138.
(1) Postupak komasacije provodi stalno državno povjerenstvo za urbanu komasaciju (u daljnjem tekstu: državno povjerenstvo koje osniva ministar nadležan za poslove prostornoga uređenja.
(2) Državno povjerenstvo može odlukom prenijeti nadležnost za provedbu pojedinog postupka komasacije iz stavka 1. ovoga članka na povjerenstvo za urbanu komasaciju jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave koje za tu svrhu osniva predstavničko tijelo jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave.
(3) Postupak komasacije pokreće se pred državnim povjerenstvom na zahtjev:
1. Vlade za komasacije državnog značaja
2. predstavničkog tijela jedinice područne (regionalne) samouprave za komasacije područnog (regionalnog) značaja
3. predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave za komasacije lokalnog značaja
4. vlasnika odnosno nositelja drugih stvarnih prava na katastarskim česticama čija površina predstavlja najmanje 51% površine komasacijskog područja.
(4) Pobliži sadržaj postupka komasacije, troškove postupka komasacije i geodetskih radova kao i sastav, rad i financiranje povjerenstva za urbanu komasaciju propisuje Vlada uredbom.
7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU
7.1. ZAJEDNIČKE ODREDBE
Općenito
Članak 139.
(1) Svaki zahvat u prostoru provodi se u skladu s dokumentima prostornog uređenja, odnosno u skladu s aktom za provedbu zahvata u prostoru i posebnim propisima, ako ovim Zakonom ili propisima kojima se uređuje gradnja nije propisano drukčije.
(2) Akti za provedbu zahvata u prostoru su: urbanistički projekt, infrastrukturni projekt, lokacijska dozvola, dozvola za promjenu namjene i uporabu građevine,dozvola za uporabu zahvata u prostoru koji nisu građenje, rješenje o utvrđivanju građevne čestice, potvrda parcelacijskog elaborata, potvrda o usklađenosti zahvata u prostoru s prostorno-planskom dokumentacijom te građevinska dozvola izdana na temelju posebnog zakona kojoj ne prethodi postupak izdavanja lokacijske dozvole.
(3) Na svim prostorima kopnenog područja Republike Hrvatske na kojima za to ne postoje zapreke u prostornom planu može se provoditi zahvat istraživanja ugljikovodika i geotermalne vode.
(4) Neovisno o uvjetima iz prostornog plana, energetske prijenosne, distribucijske i transportne sustave i elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i drugu povezanu opremu moguće je graditi unutar građevnih čestica postojećih infrastrukturnih građevina i unutar svih koridora planirane ili izgrađene linijske infrastrukture sukladno tehničkim zahtjevima građevine.
(5) Neovisno o uvjetima iz prostornog plana, u postojeće i planirane proizvodne građevine i elektrane/energane moguće je uvođenje i drugih goriva osim onih koja su određena prostornim planom.
(6) Zahvati u prostoru za koje ne postoji obveza planiranja u prostornim planovima, a koji se ne smatraju građenjem prema pravilniku iz članka 154. stavka 2. ovoga Zakona, mogu se provoditi na prostorima na kojima za to ne postoje zapreke u prostornom planu i ako se njima ne ugrožava provedba prostorno planskih rješenja.
(7) Na područjima planiranim prostornim planom za proizvodna postrojenja iz obnovljivih izvora energije mogu se uz transformatorske stanice postavljati baterijska postrojenja za skladištenje vlastito proizvedene energije u istoj snazi elektrane.
Odluka o koncesiji/dozvoli prema posebnom propisu
Članak 140.
(1) Odluka o davanju koncesije koja obuhvaća provedbu zahvata u prostoru donosi se na temelju lokacijske dozvole, urbanističkog projekta ili infrastrukturnog projekta.
(2) Odluka o provedbi javnog nadmetanja za istraživanje i eksploataciju čvrstih mineralnih sirovina može se donijeti za prostore planirane prostornim planom u tu svrhu, uz prethodno mišljenje Ministarstva.
(3) Odluka o provedbi javnog nadmetanja za istraživanje ugljikovodika i geotermalnih voda iz kojih se može koristiti akumulirana toplina u energetske svrhe može se donijeti za sve prostore na kojima ne postoje zapreke u prostornim planovima za obavljanje tih istraživanja, uz prethodno mišljenje Ministarstva.
(4) Površine poljoprivredne namjene na kojima su planirani infrastrukturni koridori, eksploatacijska polja čvrste mineralne sirovine, energetske građevine za obnovljive izvore energije, nije moguće davati u zakup za podizanje trajnih nasada.
(5) Površine na kojima je dana koncesija i površine poljoprivrednog zemljišta dane u zakup za podizanje trajnih nasada, ne mogu biti predmet izmjena prostornih planova u razdoblju do tri godine prije isteka koncesije odnosno zakupa. Prostorni planovi ili njihova izmjena odnosno dopuna koji su doneseni u razdoblju od tri godine prije isteka koncesije odnosno zakupa moraju sadržavati odredbe kojima se omogućava nužna rekonstrukcija i/ili uporaba tih površina sukladno postojećoj i planiranoj namjeni i stečenim pravima.
(6) Za površine za koje je dodijeljena koncesija ili koje su dane u zakup za podizanje trajnih nasada, davatelj koncesije odnosno zakupodavac dužan je u informacijski sustav prostornog uređenja dostaviti prostorne podatke o obuhvatu koncesija i koncesijske ugovore kojima su ograničena određena prava raspolaganja.
Nadležnost za izdavanje akata za provedbu zahvata u prostoru
Članak 141.
(1) Akte za provedbu zahvata u prostoru izdaje Ministarstvo te upravno tijelo.
(2) Rješenje o ukidanju ili poništenju akta za provedbu zahvata u prostoru u slučajevima u kojima je to propisano ovim Zakonom i/ili posebnim propisom donosi Ministarstvo, odnosno upravno tijelo koje je donijelo akt za provedbu.
(3) Rješenje o izmjeni i/ili dopuni akta za provedbu zahvata u prostoru donosi tijelo koje je nadležno za izdavanje akta za provedbu prema propisima koji su na snazi u trenutku podnošenja zahtjeva za izdavanje rješenja o izmjeni i/ili dopuni, odnosno tijelo koje je donijelo akt za provedbu zahvata u prostoru na koje je odlukom iz članka 142. stavka 3. ovoga Zakona prenesena nadležnost.
Nadležnost Ministarstva
Članak 142.
(1) Ministarstvo izdajeakte za provedbu zahvata u prostoru:
1. planirane prostornim planom državne razine, osim zahvata u parku prirode koji nisu državnog značaja
2. određene uredbom iz članka 79. stavka 2. ovoga Zakona kao građevine i drugi zahvati u prostoru državnog značaja, kao i za zahvate za koje je tom uredbom određena nadležnost Ministarstva.
3. na području dvije ili više županija, odnosno županije i Grada Zagreba.
(2) U slučaju provedbe pojedinog zahvata u prostoru iz stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo može odlukom prenijeti nadležnost za izdavanje pojedinog akta za provedbu zahvata u prostoru na upravno tijelo.
(3) U slučaju iz stavka 2. ovoga članka, upravno tijelo je dužno dostaviti Ministarstvu na znanje izdani akt za provedbu zahvata u prostoru, odnosno rješenje o izmjeni, dopuni, ukidanju, poništenju i/ili produženju važenja tog akta, rješenja o odbijanju ili odbacivanju zahtjeva za izdavanje tog akta, odnosno rješenja o obustavi postupka.
Nadležnost upravnog tijela županije, Grada Zagreba i velikoga grada
Članak 143.
(1) Upravno tijelo županije izdaje na svojem području akte za provedbu zahvata u prostoru:
1. planiranih prostornim planom parka prirode, osim zahvata u prostoru državnog značaja
3. planiranih prostornim planom lokalne razine izvan područja velikog grada
4. planirane prostornim planovima lokalne razine na području velikog grada i drugog grada ili općine
5. određene uredbom iz članka 79. stavka 2. ovoga Zakona kao građevine i drugi zahvati u prostoru područnog (regionalnog) značaja, kao i za zahvate za koje je tom uredbom određena nadležnost upravnog tijela županije.
(2) Upravno tijelo Grada Zagreba izdaje akte za provedbu zahvata u prostoru planiranih prostornim planom parka prirode, osim zahvata u prostoru državnog značaja, prostornim planom Grada Zagreba i prostornim planom lokalne razine na svojem području određene uredbom iz članka 79. stavka 2. ovoga Zakona kao građevine i drugi zahvati u prostoru područnog (regionalnog) značaja, kao i za zahvate za koje je tom uredbom određena nadležnost upravnog tijela Grada Zagreba.
(3) Upravno tijelo velikog grada izdaje akte za provedbu zahvata u prostoru planiranih prostornim planom lokalne razine na svojem području, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije.
Pravni lijekovi
Članak 144.
(1) Protiv rješenja kojim se odlučuje o zahvatu u prostoru, a koje donosi upravno tijelo, može se izjaviti žalba o kojoj odlučuje Ministarstvo.
(2) Protiv odluke Ministarstva o žalbi iz stavka 1. ovoga članka može se pokrenuti upravni spor pred nadležnim upravnim sudom.
(3) Protiv rješenja kojim se odlučuje o zahvatu u prostoru, a koje donosi Ministarstvo, ne može se izjaviti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred nadležnim upravnim sudom.
Postupanje po žalbi
Članak 145.
(1) Ako Ministarstvo povodom žalbe poništi rješenje kojim se odlučuje o zahvatu u prostoru i vrati predmet na ponovni postupak, upravno tijelo dužno je u svemu postupiti po rješenju Ministarstva.
(2) Nepostupanje po rješenju iz stavka 1. ovoga članka iz neopravdanog razloga je teška povreda službene dužnosti službene osobe ovlaštene za donošenje rješenja iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Nepostupanje po rješenju Ministarstva kojim je povodom žalbe zbog nerješavanja zahtjeva u roku određen novi rok za donošenje rješenja predstavlja tešku povredu službene dužnosti čelnika upravnog tijela.
Prisila na izvršenje
Članak 146.
Ako upravno tijelo ne postupi po rješenju iz članka 145. stavka 1. odnosno stavka 3. ovoga Zakona, na izvršenje će se ga prisiliti novčanom kaznom koja se izriče jedinici lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave čije je to upravno tijelo.
Povreda službene dužnosti i dužnosti ovlaštenog arhitekta i ovlaštenog inženjera
Članak 147.
(1) Izrada idejnog projekta očito protivno uvjetima za provedbu zahvata u prostoru propisanim prostornim planom u pogledu namjene i veličine građevine ili oblika i veličine građevne čestice ili smještaja građevine na građevnoj čestici je teška povreda dužnosti i ugleda ovlaštenog arhitekta odnosno inženjera koji je u svojstvu projektanta izradio idejni projekt.
(2) Zahtjev za pokretanje postupka zbog povrede dužnosti i ugleda iz stavka 1. ovoga članka podnosi se nakon što su činjenice iz navedenih stavaka utvrđene rješenjem donesenom povodom žalbe odnosno tužbe.
Primjena propisa u postupku izdavanja akta za provedbu zahvata u prostoru
Članak 148.
(1) Akt za provedbu zahvata u prostoru se izdaje u skladu s ovim Zakonom, prostornim planom i posebnim propisima, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije.
(2) U slučaju protivnosti odredbe prostornog plana odredbi ovoga Zakona, prilikom izdavanja akta za provedbu zahvata u prostoru primjenjuje se odredba ovoga Zakona.
(3) U slučaju protivnosti odredbe prostornog plana odredbi propisa donesenog na temelju ovoga Zakona, prilikom izdavanja akta za provedbu zahvata u prostoru primjenjuje se odredba propisa donesenog na temelju ovoga Zakona.
(4) U slučaju očite protivnosti grafičkog dijela i tekstualnih odredbi prostornog plana, primjenjuju se tekstualne odredbe.
(5) Akt za provedbu zahvata u prostoru izdaje se u skladu s prostornim planom koji važi na dan podnošenja zahtjeva za njegovo izdavanje, odnosno ako to podnositelj zahtjeva zatraži, u skladu s prostornim planom koji važi na dan izdavanja akta za provedbu zahvata u prostoru.
(6) Iznimno od stavaka 1.ovoga članka, omogućava se dogradnja vanjskog dizala na postojeću zgradu neovisno o odredbama prostornog plana.
(7) Akt za provedbu zahvata u prostoru za građevinu sunčane elektrane, agrosunčane elektrane te geotermalne bušotine za poljoprivredne i industrijske svrhe izdaje u skladu sa stavakom 1.ovoga članka i na površinama određenim člankom 19. stavkom 1. podstavcima 43., 44. i 45. ovoga Zakona.
(8) Akt za provedbu zahvata u prostoru za građevine priuštivog stanovanja izdaje se na površinama određenim člankom 49. ovoga Zakona.
(9) Akt za provedbu zahvata u prostoru za građevine Ministarstva obrane, Ministarstva unutarnjih poslova i Hrvatske narodne banke izdaje se na površinama određenim člankom 19. stavkom 1. podstavkom 46. ovoga Zakona.
Potvrda o usklađenosti zahvata u prostoru s prostorno-planskom dokumentacijom
Članak 149.
(1) Upravno tijelo, odnosno Ministarstvo izdaje potvrdu o usklađenosti zahvata u prostoru s prostorno-planskom dokumentacijom na zahtjev zainteresirane stranke, ako je to propisano propisom kojim se uređuje zaštita okoliša.
(2) Zahtjevu za izdavanje potvrde iz stavka 1. ovoga članka prilaže elaborat o usklađenosti zahvata s prostornim planom.
(3) Potvrda iz stavka 1. ovoga članka izdaje se prema pravilima o izdavanju potvrda o činjenicama o kojima se ne vodi službena evidencija sukladno propisu koji uređuje opći upravni postupak. Ako zahvat u prostoru nije u skladu s prostornim planom, zahtjev za izdavanje potvrde se odbija rješenjem.
(4) Sadržaj dokumentacije koji se prilaže zahtjevu iz stavka 2. ovoga članka propisuje ministar pravilnikom iz članka 164. ovoga Zakona.
Mišljenje o usklađenosti zahvata u prostoru s prostorno-planskom dokumentacijom
Članak 150.
(1) Ako je to propisano propisom kojim se uređuje rudarstvo, istraživanje i eksploatacija ugljikovodika i geotermalnih voda, Ministarstvo izdaje mišljenje o usklađenosti zahvata u prostoru s prostorno-planskom dokumentacijom na zahtjev središnjeg tijela nadležnog za rudarstvo, te mišljenje o nepostojanju zapreka u prostornom planu za zahvat istraživanja ugljikovodika i geotermalnih voda na zahtjev Agencije nadležne za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika i geotermalnih voda.
(2) Zahtjevu za izdavanje mišljenja iz stavka 1. ovoga članka prilaže se opis i grafički prikaz namjeravanog zahvata na temelju kojeg se analizira usklađenost zahvata s prostornim planom.
(3) Mišljenje iz stavka 1. ovoga članka izdaje se prema pravilima o izdavanju potvrda o činjenicama o kojima se ne vodi službena evidencija sukladno propisu koji uređuje opći upravni postupak. Ako zahvat u prostoru nije u skladu s prostornim planom, odnosno ukoliko postoje zapreke u prostornom planu u pogledu mogućeg smještaja naftno-rudarskih građevina i postrojenja zahtjev za izdavanje mišljenja se odbija rješenjem.
7.2. URBANISTIČKI I INFRASTRUKTURNI PROJEKT
Općenito
Članak. 151.
(1) Za zahvate u prostoru koji se provode kao urbanistički projekti ili infrastrukturni projekti u objedinjenom postupku se provode postupci iz područja zaštite okoliša i prirode, prostornog uređenja i izdavanja lokacijske dozvole, a sadržaj potrebne dokumentacije i detaljan postupak Vlada propisuje uredbom.
(2) Urbanistički projekt donosi se za sljedeće zahvate u prostoru:
3. na pomorskom dobru na područjima gdje nije propisana obveza donošenja urbanističkog plana uređenja.
4. na područjima na kojima se planira provesti urbana komasacija
(3) Infrastrukturni projekt donosi se za građevine cestovne, željezničke, vodne, energetske i elektroničke komunikacijske infrastrukture.
Urbanistički projekt
Članak 152.
(1) Vlada ili predstavničko tijelo jedinice lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave donosi odluku o izradi urbanističkog projekta državnog, područnog (regionalnog) ili lokalnog značaja, na temelju koje se nadležnom upravnom tijelu podnosi zahtjev za pokretanje postupka usvajanja urbanističkog projekta.
(2) Uz zahtjev se prilaže: opis zahvata, najmanje dva varijantna idejna rješenja, analiza lokacije (prostorno planska ograničenja, postojeće stanje izgrađenosti).
(3) Ministarstvo odnosno nadležno upravno tijelo donosi odluku o prihvatljivosti predloženih varijanti s obzirom na prostorno planska ograničenja.
(4) Na temelju odluke o prihvatljivosti varijantnih rješenja podnosi se zahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš ili procjenu utjecaja zahvata na okoliš ako za taj zahvat postoji obveza provođenja postupka.
(5) Ministarstvo nadležno za područje zaštite okoliša i prirode dužno je donijeti odgovarajući akt sukladno rokovima određenim propisom iz područja zaštite okoliša. Ako se u ostavljenom roku ne donese rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš smatra se da je doneseno.
(6) Na temelju elaborata zaštite okoliša odnosno studije utjecaja na okoliš izrađuje se prijedlog urbanističkog projekta koji se dostavlja na uvid putem elektroničkog programa eDozvola javnopravnim tijelima koja su se dužna na njega očitovati u roku od osam dana.
(7) Ministarstvo odnosno nadležno upravno tijelo izdaje suglasnost na predloženi projekt i upućuje ga na javnu raspravu u trajanju od 8 dana.
(8) Nakon provedene javne rasprave izrađuje se izvješće o javnoj raspravi i izrađuje konačni prijedlog urbanističkog projekta.
(9) Vlada odnosno predstavničko tijelo jedinice lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave donosi odluku o prihvatljivosti predloženog urbanističkog projekta, koji se nakon toga objavljuje u »Narodnim novinama« odnosno službenom glasilu jedinice lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave.
(10) Projekt se mora realizirati u roku od šest godina od objave u »Narodnim novinama« odnosno službenom glasilu jedinice lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave i najkasnije u tom roku je potrebno podnijeti zahtjev za izdavanje građevinske dozvole.
Infrastrukturni projekt
Članak 153.
(1) Vlada donosi odluku o izradi infrastrukturnog projekta državnog značaja, na temelju koje se Ministarstvu podnosi zahtjev za pokretanje postupka usvajanja infrastrukturnog projekta.
(2) Uz zahtjev se prilaže opis zahvata, najmanje tri varijantna idejna rješenja, analiza lokacija (prostorno planska ograničenja, postojeće stanje izgrađenosti, studija izvedivosti („cost benefit” analiza).
(3) Ministarstvo donosi odluku o prihvaljivosti predloženih varijanti s obzirom na prostorno planska ograničenja.
(4) Na temelju odluke o prihvatljivosti varijantnih rješenja podnosi se zahtjev za procjenu utjecaja zahvata na okoliš.
(5) Ministarstvo nadležno za područje zaštite okoliša i prirode dužno je donijeti rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš sukladno rokovima određenim propisom iz područja zaštite okoliša.
(6) Na temelju studije utjecaja na okoliš izrađuje se državni infrastrukturni projekt koji se dostavlja na uvid javnopravnim tijelima putem elektroničkog programa eDozvola, koja su dužna očitovati se na projekt u roku od 15 dana.
(7) Ministarstvo izdaje suglasnost na predloženi projekt i upućuje ga na javnu raspravu u trajanju od 30 dana.
(8) Nakon provedene javne rasprave izrađuje se izvješće o javnoj raspravi.
(9) Izrađuje se konačni prijedlog državnog infrastrukturnog projekta.
(10) Vlada donosi odluku o prihvatljivosti predloženog državnog infrastrukturnog projekta, koji se nakon toga objavljuje u »Narodnim novinama«.
(11) Po objavi u »Narodnim novinama« državni infrastrukturni projekt se integrira u Državni plan prostornog razvoja.
(12) Zahtjev za izdavanje građevinske dozvole na temelju državnog infrastrukturnog projekta podnosi se najkasnije u roku od šest godina od njegove objave u »Narodnim novinama«.
7.3. LOKACIJSKA DOZVOLA
Zahvati u prostoru za koje se izdaje lokacijska dozvola
Članak 154.
(1) Lokacijska dozvola izdaje se za:
1. eksploatacijsko polje čvrstih mineralnih sirovina, građenje rudarskih objekata i postrojenja koji su u funkciji izvođenja rudarskih radova
2. sanaciju neaktivnih eksploatacijskih polja mineralnih sirovina (npr. trajnim odlaganjem otpada i sl.), osim osnovne tehničke sanacije u cilju provedbe mjere osiguranja radi sprječavanja nastanka opasnosti za ljude, imovinu, prirodu i okoliš
3. naftno-rudarske objekte i postrojenja za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika, geotermalne vode za energetske svrhe, podzemno skladištenje plina i trajno zbrinjavanje ugljikova dioksida u geološkim strukturama na istražnom prostoru odnosno eksploatacijskom polju određenom na temelju posebnog zakona kojim se uređuje istraživanje i eksploatacija ugljikovodika i geotermalnih voda
4. određivanje novih vojnih lokacija i vojnih građevina
5. zahvate u prostoru koji su određeni pravilnikom o zahvatima u prostoru koji se ne smatraju građenjem
6. etapno i/ili fazno građenje građevine
7. složene investicijske zahvate
8. složene zahvate u prostoru
9. složene građevine
10. građenje na zemljištu, odnosno građevini za koje investitor nije riješio imovinskopravne odnose, a za koje je potrebno provesti postupak izvlaštenja
11. zahvate u prostoru na pomorskom dobru za koje se sukladno posebnom propisu kojim se uređuju koncesije daje koncesija za građenje građevina i/ili postavljanje pomorskih objekata
12. građenje građevina priuštivog stanovanja na površinama koje su prostornim planom namijenjene priuštivom stanovanju, kao i na površinama iz članka 49. stavka 2. ovoga Zakona
13. građenje građevina ako to stranka zatraži.
(2) Zahvate u prostoru koji se prema posebnim propisima kojima se uređuje gradnja ne smatraju građenjem, a za koje se izdaje lokacijska dozvola, određuje ministar pravilnikom.
Eksploatacijsko polje ugljikovodika i geotermalne vode za energetske svrhe
Članak 155.
Za eksploatacijsko polje ugljikovodika i geotermalne vode za energetske svrhe ne izdaje se lokacijska dozvola, već se isto određuje na način propisan zakonom kojim se uređuje istraživanje i eksploatacija ugljikovodika i geotermalnih voda, u skladu s prostornim planom.
Zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole
Članak 156.
(1) Postupak izdavanja lokacijske dozvole pokreće se na zahtjev zainteresirane stranke elektroničkim putem primjenom elektroničkog programa eDozvola.
(2) Zahtjevu za izdavanje lokacijske dozvole prilaže se:
1. idejni projekt i sažetak
2. pravomoćno rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš i/ili ekološku mrežu ako se radi o zahvatu u prostoru za koji postoji obveza njihova donošenja sukladno posebnim propisima iz područja zaštite okoliša i prirode. Iznimno, zahtjevu se može priložiti izvršno rješenje za zahvate u prostoru javnih investicija (HAC, HC, HV, Plinacro, Janaf i dr.)
3. pravomoćno rješenje o ocjeni potrebe procjene utjecaja na okoliš ako se radi o zahvatu u prostoru za koji postoji obveza njegova donošenja sukladno posebnim propisima iz područja zaštite okoliša i prirode. Iznimno, zahtjevu se može priložiti izvršno rješenje za zahvate u prostoru javnih investicija (HAC, HC, HV, Plinacro, Janaf i dr.)
4. potvrdu o nostrifikaciji idejnog projekta ako je projekt izrađen prema stranim propisima
5. dokaz pravnog interesa ako se radi o zahvatima iz članka 157. ovoga Zakona.
(3) Dokumentacija iz stavka 2. ovoga članka, podnosi se u elektroničkom obliku.
(4) Iznimno od stavka 2 točke 1. ovoga članka, za zahvate u prostoru definirane pravilnikom iz članka 164. ovoga Zakona za koje se izrađuje BIM model, idejni projekt prilaže projektant putem hrBIM elektroničkog sustava.
Dokaz pravnog interesa za izdavanje lokacijske dozvole
Članak 157.
(1) Dokazom pravnog interesa za zahvate u prostoru za koje je posebnim propisom propisano tko može provoditi zahvat u prostoru smatra se:
1. odluka, rješenje ili drugi akt nadležnog tijela kojom je podnositelj zahtjeva sukladno posebnom propisu odabran kao osoba koja može provoditi zahvat u prostoru
2. poziv na odredbu posebnog zakona kojom je propisano tko može provoditi zahvat u prostoru.
(2) Dokazom pravnog interesa u pogledu nekretnine na kojoj stjecanje stvarnih prava nije moguće, a pravo provođenja zahvata u prostoru se stječe koncesijom prema posebnom zakonu kojim se uređuju koncesije, smatra se ovlaštenje davatelja koncesije.
(3) Dokazom pravnog interesa za građevine za proizvodnju i/ili skladištenje električne energije smatraju se energetsko odobrenje izdano prema posebnim propisima iz područja energetike i ugovor o priključenju s operatorom sustava koji je obvezan izgraditi priključak.
(4) Ako se ne radi o zahvatu u prostoru iz ovoga članka, a zahvat se planira na zemljištu koje je u natpolovičnom vlasništvu Republike Hrvatske, dokazom pravnog interesa smatra se suglasnost ministarstva koje upravlja tim zemljištem ili ugovor o pravu građenja odnosno služnosti za poduzimanje zahvata.
(5) Dokazom pravnog interesa za građevine priuštivog stanovanjasmatra se suglasnost Vlade ili jedinice lokalne samouprave.
Idejni projekt
Članak 158.
(1) Idejni projekt je skup međusobno usklađenih nacrta i dokumenata struka koje, ovisno o vrsti zahvata u prostoru, sudjeluju u projektiranju, a kojima se:
1. daju osnovna oblikovno-funkcionalna i tehnička rješenja zahvata u prostoru (idejno-tehničko rješenje)
2. prikazuje smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici i/ili unutar obuhvata zahvata u prostoru.
3. prikazuje smještaj i osnovne tehničke parametre postojeće infrastrukture u zoni zahvata
4. određuje osnovna polazišta značajna za određivanje temeljnih zahtjeva za građevinu i drugih zahtjeva za građevinu.
(2) Idejni projekt mora na neposredan i odgovarajući način sadržavati sve podatke potrebne za izdavanje akta za provedbu zahvata u prostoru (lokacijske uvjete) te mora biti izrađen na način iz kojeg je vidljivo da su projektirana idejno-tehničko rješenja u skladu s propisima iz područja prostornog uređenja i propisima iz područja zaštite okoliša i prirode i drugim propisima koji se primjenjuju kod projektiranja u ovisnosti o namjeni zahvata u prostoru.
(3) Podatke iz stavka 1. točke 3. ovoga članka za potrebe izrade idejnog projekta potrebno je putem elektroničkog programa eDozvola zatražiti od javnopravnih tijela koja upravljaju infrastrukturom u zoni zahvata.
(4) Ako je za organizaciju gradilišta na kojem će se provesti zahvat u prostoru za koji se izrađuje idejni projekt, potrebna privremena građevina, idejni projekt sadrži po potrebi i tehničko rješenje privremene građevine.
(5) Sažetak se sastoji od situacije zahvata u prostoru građevine unutar obuhvata zahvata na propisanoj geodetskoj podlozi i tekstualni opis zahvata, a za zgrade i prikaza pročelja.
(6) Sažetak iz stavka 5. ovoga članka predstavlja jedini dio idejnog projekta koji može biti predmetom prava na pristup informacijama prema posebnom propisu.
(7) Idejni projekt je sastavni dio lokacijske dozvole.
Situacija i elektronički zapis koordinata lomnih točaka
Članak 159.
(1) Idejni projekt za lokacijsku dozvolu kojom se određuje formiranje građevne čestice, odnosno obuhvat zahvata u prostoru te smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici, odnosno obuhvatu zahvata, sadrži situaciju građevine i/ili zahvata u prostoru na geodetskim podlogama propisanim pravilnikom iz članka 154. stavka 2. ovoga Zakona.
(2) Uz idejni projekt prilaže se elektronički zapis koordinata lomnih točaka građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru u GML formatu.
Izrada idejnog projekta
Članak 160.
(1) Idejni projekt izrađuju projektanti različitih struka. Projektant je fizička osoba koja prema posebnom zakonu ima pravo uporabe strukovnog naziva ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer.
(2) Projektant je odgovoran da je idejni projekt izrađen u skladu s ovim Zakonom, uvjetima za provedbu zahvata u prostoru propisanim prostornim planom predmetnog područja, posebnim propisima te da su njegovi pojedini dijelovi međusobno usklađeni.
(3) Projektant koji je izradio izmjene i/ili dopune idejnog projekta odgovoran je za cijeli idejni projekt.
Jedinstvenost idejnog projekta
Članak 161.
(1) Idejni projekt, odnosno njegovi dijelovi moraju biti izrađeni na način koji osigurava njegovu jedinstvenost s obzirom na zahvat u prostoru za koji je izrađen.
(2) Idejni projekt, odnosno njegovi dijelovi izrađuju se kao elektronički zapis tako da je onemogućena promjena njegova sadržaja, odnosno zamjena njegovih dijelova, osim u propisanom slučaju te se potpisuju elektroničkim potpisom.
BIM model idejnog projekta
Članak 162.
(1) Idejni projekt izrađen kao BIM model predstavlja skup međusobno usklađenih 3D modela struka koje ovisno o vrsti zahvata sudjeluju u projektiranju.
(2) BIM model idejnog projekta sadržava elemente određene razine razvijenosti (LOD 200), a elementi bitni za određenu struku i traženu fazu projekta moraju biti na razini razvijenosti dovoljnoj za idejni projekt.
(3) U idejnim projektima elementi modela su modelirani kao generalizirani sustavi, objekti ili sklopovi s približnim količinama, veličinama, oblikom, položajem i orijentacijom. Negeometrijske informacije mogu biti pridružene modeliranim elementima.
(4) Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na idejni projekt na odgovarajući se način primjenjuju na BIM model idejnog projekta.
Predaja BIM model idejnog projekta
Članak 163.
(1) BIM model idejnog projekta predaje se u IFC formatu putem elektroničkog sustava hrBIM.
(2) IFC je otvorena specifikacija i nevlasnički BIM format datoteke za razmjenu BIM modela i ostalih informacija koji ovisno o vrsti zahvata sadrži elemente propisane pravilnikom iz članka 154. stavka 2. ovoga Zakona.
(3) Za predaju, pregled i verifikaciju BIM modela idejnog projekta koristi se elektronički sustav hrBIM.
(4) Detaljni sadržaj i način predaje u elektronički sustav hrBIM propisuje ministar pravilnikom iz članka 164. ovoga Zakona.
Pravilnik o obveznom sadržaju idejnog projekta
Članak 164.
Podrobniji obvezni sadržaj i elemente idejnog projekta i BIM modela idejnog projekta, način opremanja, uvjete promjene sadržaja, označavanja projekta i način ovjere projekta od strane odgovornih osoba, te građevine za koje se određuje građevna čestica i/ili obuhvat zahvata u prostoru i način njegova određivanja, kao i zahvate u prostoru za koje se izrađuje BIM model idejnog projekta, propisuje ministar pravilnikom.
Autorska prava
Članak 165.
Autorska prava na idejnom projektu stječu se sukladno posebnom zakonu, osim ako ugovorom o izradi projekta nije ugovoreno drukčije, što ne utječe na mogućnost izdavanja akata sukladno ovom Zakonu.
Utvrđivanje usklađenosti (nostrifikacija) idejnog projekta
Članak 166.
(1) Idejni projekt izrađen prema stranim propisima smatra se projektom izrađenim prema ovom Zakonu ako je provedeno utvrđivanje njegove usklađenosti s hrvatskim propisima (u daljnjem tekstu: nostrifikacija).
(2) Idejni projekt, odnosno njihovi dijelovi moraju biti prevedeni na hrvatski jezik prije nostrifikacije.
(3) Uz prijevod na hrvatski jezik projekt mora zadržati izvorni tekst na stranom jeziku.
Osoba koja provodi nostrifikaciju
Članak 167.
(1) Nostrifikaciju idejnog projekta u okviru zadaća svoje struke provodi osoba koja prema posebnom zakonu ima pravo uporabe strukovnog naziva ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer, odnosno pravna osoba koja ima zaposlenu osobu koja ima pravo uporabe tog strukovnog naziva.
(2) Osoba koja obavi nostrifikaciju dužna je o tome na propisani način sastaviti pisano izvješće, ovjeriti projekt i dati izjavu.
(3) Ako idejnom projektu koji se nostrificira nedostaju propisani dijelovi, osoba koja provodi nostrifikaciju može izraditi te dijelove projekta.
(4) Pisano izvješće i ovjera projekta iz stavka 2. ovoga članka izrađuju se kao elektronički zapis i potpisuju elektroničkim potpisom.
Informacije o položaju infrastrukture
Članak 168.
Prije pokretanja postupka izdavanja akta za provedbu zahvata u prostoru, projektant može u svrhu izrade idejnog projekta, infrastrukturnog projekta ili urbanističkog projekta putem elektroničkog programa eDozvola od javnopravnih tijela zatražiti informacije o položaju infrastrukture.
Utvrđivanje posebnih uvjeta i uvjeta priključenja
Članak 169.
(1) Posebni uvjeti odnosno uvjeti priključenja utvrđuju se u postupku izdavanja lokacijske dozvole elektroničkim putem primjenom elektroničkog programa eDozvola.
(2) Upravno tijelo odnosno Ministarstvo poziva javnopravna tijela na utvrđivanje posebnih uvjeta odnosno uvjeta priključenja na idejni projekt najkasnije u roku od 30 dana od primitka urednog zahtjeva za izdavanje lokacijske dozvole u slučaju u kojem je to propisano posebnim propisom.
(3) Upravno tijelo odnosno Ministarstvo pri ocjeni urednosti zahtjeva za izdavanje lokacijske dozvole, a prije pokretanja postupka utvrđivanja posebnih uvjeta odnosno uvjeta priključenja, utvrđuje je li idejni projekt izrađen u skladu s ovim Zakonom, pravilnikom iz članka 164. ovoga Zakona i prostornim planovima.
(4) Posebni uvjeti odnosno uvjeti priključenja utvrđeni na idejni projekt sastavni su dio lokacijske dozvole te prestaju važiti s danom prestanka važenja lokacijske dozvole.
(5) Utvrđivanje posebnih uvjeta odnosno uvjeta priključenja u postupku izdavanja lokacijske dozvole provodi se i u slučaju prethodno provedenog postupka utvrđivanja posebnih uvjeta odnosno uvjeta priključenja u svrhu izrade glavnog projekta prema posebnim propisima koji uređuju gradnju.
(6) Osim sadržaja propisanog člancima 158. do 164. ovoga Zakona, idejni projekt sadrži i podatke koji su u smislu posebnog propisa potrebni za utvrđivanje posebnih uvjeta odnosno uvjeta priključenja te elaborat koji je prema posebnom zakonu uvjet za utvrđivanje posebnih uvjeta.
Očitovanje javnopravnih tijela
Članak 170.
(1) Javnopravna tijela dužna su se očitovati o tome je li idejni projekt izrađen u skladu s posebnim propisima iz njihove nadležnosti te dostaviti posebne uvjete odnosno uvjete priključenja na idejni projekt upravnom tijelu u roku od 15 dana, te Ministarstvu u roku od 30 dana od dana poziva na utvrđivanje posebnih uvjeta.
(2) Ako javnopravno tijelo u roku iz stavka 1. ovoga članka ne dostavi očitovanje da je idejni projekt izrađen u skladu s posebnim propisima, odnosno ne dostavi posebne uvjete i uvjete priključenja, smatra se da je idejni projekt izrađen u skladu s posebnim propisima odnosno da su posebni uvjeti izdani te da se zahvat u prostoru može priključiti na infrastrukturu.
(3) Ako su u posebnim uvjetima, odnosno uvjetima priključenja navedeni uvjeti za koje nije nadležno javnopravno tijelo koje ih je izdalo, ili ako su ti uvjeti protivni odredbama prostornog plana, ne smatraju se važećim dijelovima posebnih uvjeta odnosno uvjeta priključenja.
(4) Javnopravno tijelo od upravnog tijela odnosno Ministarstva ne može u svrhu utvrđivanja posebnih uvjeta i uvjeta priključenja tražiti plaćanje predujma troškova, troškova utvrđivanja posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja niti za dostavu, odnosno izradu drugih dokumenata ili elaborata.
Ispravak idejnog projekta
Članak 171.
(1) Ako se javnopravna tijela u roku iz članka 170. stavka 1. ovoga Zakona očituju da je idejni projekt izrađen u skladu s posebnim propisima iz njihove nadležnosti, dostave utvrđene posebne uvjete odnosno uvjete priključenja ili se očituju da nemaju posebnih uvjeta odnosno uvjeta priključenja, upravno tijelo odnosno Ministarstvo u roku od osam dana od isteka roka iz članka 170. stavka 1. ovoga Zakona poziva stranke na uvid u spis predmeta lokacijske dozvole.
(2) Ako se javnopravna tijela u roku iz članka 170. stavka 1. ovoga Zakona očituju da idejni projekt nije izrađen u skladu s posebnim propisima iz njihove nadležnosti, upravno tijelo odnosno Ministarstvo će u roku od osam dana od isteka roka iz članka 170. stavka 1. ovoga Zakona zaključkom podnositelju zahtjeva odrediti primjereni rok za ispravak idejnog projekta, a ako isti ne postupi po tom zaključku, zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole se odbija.
(3) Nakon što podnositelj zahtjeva dostavi ispravljeni idejni projekt u danom roku, upravno tijelo odnosno Ministarstvo najkasnije u roku od osam dana od dostave ispravljenog idejnog projekta ponovno poziva javnopravna tijela na utvrđivanje posebnih uvjeta odnosno uvjeta priključenja, u kojem se slučaju na odgovarajući način primjenjuju odredbe članka 170. ovoga Zakona.
(4) Ako javnopravno tijelo u postupku utvrđivanja posebnih uvjeta odnosno uvjeta priključenja na ispravljeni idejni projekt ponovno utvrdi da idejni projekt nije izrađen u skladu s posebnim propisima iz njihove nadležnostiodnosno da nisu ispoštovani posebni uvjeti ishođeni od tog javnopravnog tijela, dužno je o tome izdati rješenje u upravnom postupku te ga dostaviti podnositelju zahtjeva i upravnom tijelu odnosno Ministarstvu u roku od 15 odnosno 30 dana od dana ponovljenog poziva na utvrđivanje posebnih uvjeta odnosno uvjeta priključenja.
Žalba protiv rješenja javnopravnog tijela
Članak 172.
(1) Protiv rješenja javnopravnog tijela iz članka 171. stavka 4. ovoga Zakona podnositelj zahtjeva ima pravo žalbe, odnosno pravo pokretanja upravnog spora ako žalba nije dopuštena, o čemu tijelo nadležno za odlučivanje o žalbi odnosno upravni sud rješava u hitnom postupku.
(2) Dokaz o izjavljivanju žalbe, odnosno pokretanju upravnog spora pred nadležnim upravnim sudom protiv rješenja iz članka 171. stavka 4. ovoga Zakona podnositelj zahtjeva dužan je u roku od 30 dana od dana primitka tog rješenja dostaviti upravnom tijelu odnosno Ministarstvu koje u tom slučaju postupak izdavanja lokacijske dozvole prekida do pravomoćnosti odluke o žalbi, odnosno tužbi.
(3) Ako podnositelj zahtjeva ne postupi u skladu sa stavkom 2. ovoga članka, zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole se odbija.
(4) Tijelo nadležno za odlučivanje o žalbi odnosno upravni sud dužni su upravnom tijelu odnosno Ministarstvu radi znanja dostaviti odluku o žalbi odnosno tužbi.
Elektronička komunikacija
Članak 173.
(1) Upravno tijelo, Ministarstvo, javnopravno tijelo i projektant u postupcima utvrđivanja posebnih uvjeta i uvjeta priključenja međusobno komuniciraju elektroničkim putem primjenom elektroničkog programa eDozvola.
(2) Posebni uvjeti i uvjeti priključenja izdaju se kao elektroničke isprave.
Lokacijski uvjeti
Članak 174.
(1) Lokacijskom dozvolom se, ovisno o vrsti zahvata u prostoru i vrsti radova, u skladu s dokumentima prostornog uređenja tog područja i/ili odredbama ovoga Zakona određuju osnovni lokacijski uvjeti kojima se, ovisno o vrsti namjeravanog zahvata u prostoru navodi:
1. vrsta radova (građenje nove građevine, rekonstrukcija postojeće građevine i sl.)
2. lokacija zahvata u prostoru prema situacijskim prikazima iz idejnog projekta
3. namjena građevine s okvirnim brojem posebnih dijelova nekretnine koji su samostalne uporabne cjeline (stan, poslovni prostor, garaža i sl.) i/ili funkcionalnih jedinica (hotelska soba, apartman i sl.)
4. oblik i veličina građevne čestice i/ili obuhvata zahvata u prostoru
5. površina za mogući smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici i/ili unutar obuhvata zahvata u prostoru
6. veličina građevine (minimalni i maksimalni vanjski gabariti nadzemnog i podzemnog dijela građevine te broj i vrsta etaža ako ih ima)
7. uvjeti za oblikovanje građevine
8. uvjeti za uređenje građevne čestice, osobito zelenih i parkirališnih površina
9. uvjeti za nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti
10. način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na prometnu površinu i drugu infrastrukturu
11. mjere (način) sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš i prirodu određene u skladu s prostornim planom
12. ostali uvjeti od utjecaja na zahvat u prostoru
13. dijelovi složene građevine za koje se izdaju građevinske dozvole u slučaju etapnog građenja i/ili dijelovi građevine za koje se izdaju građevinske dozvole u slučaju faznog građenja građevine
14. posebni uvjeti i uvjeti priključenja utvrđeni prema posebnim propisima
15. uvjeti važni za provedbu zahvata u prostoru (obveza uklanjanja postojećih građevina, sanacija terena građevne čestice, obveza ispitivanja tla, kompenzacijski uvjeti i dr.).
(2) Lokacijski uvjeti se određuju u skladu s propisima i aktima na temelju kojih se izdaje lokacijska dozvola, pravilima struke, a kod gradnje zgrada osiguravaju primjenu arhitektonske vrsnoće građenja prepoznavanjem duha i karakteristika mjesta, krajolika i ambijenta proizašlih iz autohtonih kulturno-povijesnih, graditeljskih i krajobraznih vrijednosti i identiteta prostora.
(3) Obuhvat zahvata u prostoru u kojemu se gradi građevina, ovisno o vrsti građevine, određuje se kao koridor, odnosno površina katastarskih čestica i/ili njezinih dijelova određen sukladno pravilima struke na način da se osigura smještaj građevine odnosno zahvata u prostoru vodeći računa o optimalnom korištenju prostora.
Stranke u postupku izdavanja lokacijske dozvole
Članak 175.
(1) Stranka u postupku izdavanja lokacijske dozvole je podnositelj zahtjeva, vlasnik nekretnine za koju se izdaje lokacijska dozvola, koncesionar i nositelj drugih stvarnih prava na toj nekretnini, te vlasnik i nositelj drugih stvarnih prava na nekretnini koja neposredno graniči s nekretninom za koju se izdaje akt za provedbu.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, stranka u postupku izdavanja lokacijske dozvole za provedbu zahvata u prostoru koji je od interesa za Republiku Hrvatsku ili koju izdaje Ministarstvo su podnositelj zahtjeva, vlasnik nekretnine za koju se izdaje lokacijska dozvola, koncesionar, zakupac poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne samouprave i nositelj drugih stvarnih prava na toj nekretnini.
(3) Prije izdavanja lokacijske dozvole upravno tijelo, odnosno Ministarstvo je dužno strankama pružiti mogućnost uvida u spis predmeta radi izjašnjenja (u daljnjem tekstu: uvid u spis predmeta).
Uvid u spis predmeta
Članak 176.
(1) Ako se lokacijska dozvola izdaje u postupku u kojem sudjeluje više od deset stranaka, stranke se radi uvida u spis predmeta pozivaju javnim pozivom koji se objavljuje na oglasnoj ploči tijela nadležnog za izdavanje lokacijske dozvole i na elektroničkoj oglasnoj ploči. Javni poziv se objavljuje najmanje deset dana prije dana koji je u pozivu određen za uvid. Javni poziv smatra se dostavljenim istekom osmoga dana od dana objave.
(2) Ako se lokacijska dozvola izdaje u postupku u kojem sudjeluje deset stranaka ili manje, poziv za uvid u spis predmeta dostavlja se stranci najmanje osam danaprije dana koji je u pozivu određen za uvid na sljedeći način:
1. stranki koja u zemljišnoj knjizi ima upisan OIB i aktivan korisnički pretinac u korisnički pretinac povezan na državnu informacijsku infrastrukturu
2. stranki koja u zemljišnoj knjizi ima upisan OIB, a nema aktivan korisnički pretinac putem pošte osobnom dostavom na adresu iz službene evidencije OIB servisa
3. stranki koja u zemljišnoj knjizi nema upisan OIB na način propisan stavkom 1. ovoga članka, poziv se objavljuje najmanje deset dana prije dana koji je u pozivu određen za uvid. Poziv se smatra dostavljenim istekom osmoga dana od dana objave.
(3) Stranka koja se ne odazove javnom pozivu, odnosno pozivu ne može zbog toga tražiti obnovu postupka izdavanja lokacijske dozvole.
Poziv za uvid u spis predmeta
Članak 177.
Poziv za uvid u spis predmeta odnosno javni poziv obvezno sadrži:
1. naziv upravnog tijela, odnosno Ministarstva
2. ime i adresu, odnosno tvrtku podnositelja zahtjeva
3. naznaku da se radi o postupku izdavanja lokacijske dozvole
4. naziv, vrstu i lokaciju zahvata u prostoru za koji se izdaje lokacijska dozvola
5. mjesto i vrijeme na kojemu stranka može izvršiti uvid u spis predmeta i dati izjašnjenje
6. obavijest da se pozivu može odazvati osobno ili putem svojeg opunomoćenika
7. obavijest da se lokacijska dozvola može izdati i ako se stranka ne odazove pozivu.
Dokazivanje svojstva stranke
Članak 178.
(1) Osoba koja se odazove pozivu za uvid u spis predmeta, dužna je dokazati da ima svojstvo stranke.
(2) Osobi koja ne dokaže svojstvo stranke odbit će se zahtjev za uvid u spis predmeta rješenjem. Žalba protiv tog rješenja ne zadržava tijek postupka.
Izjašnjavanje pisanim putem
Članak 179.
(1) Stranki koja se odazvala pozivu za uvid u spis, tijelo nadležno za izdavanje lokacijske dozvole može na njezin zahtjev odrediti rok od najviše osam dana u kojemu je pisanim putem dužna izjasniti se o namjeravanom zahvatu u prostoru.
(2) Ako se stranka ne izjasni u roku iz stavka 1. ovoga članka, smatra se da joj je pružena mogućnost uvida u spis predmeta i da nema primjedbi.
Uvjeti za izdavanje lokacijske dozvole
Članak 180.
(1) Lokacijska dozvola izdaje se nakon što je u provedenom postupku utvrđeno:
1. da je uz zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole priložena propisana dokumentacija
2. da je idejni projekt izrađen u skladu s dokumentima prostornog uređenja i ovim Zakonom
3. da su utvrđeni posebni uvjeti i uvjeti priključenja
4. da je donesen urbanistički plan uređenja, ako se dozvola izdaje na području za koje je ovim Zakonom propisana obveza njegova donošenja
5. da je vlasnik građevinskog zemljišta ispunio svoju dužnost iz članka 214. ovoga Zakona, ako takva dužnost postoji.
(2) Stavak 1. točka 4. ovoga članka ne odnosi se na izdavanje lokacijske dozvole za:
1. rekonstrukciju postojeće građevine
2. građenje nove građevine na mjestu ili u neposrednoj blizini mjesta prethodno uklonjene postojeće građevine unutar iste građevne čestice, kojom se bitno ne mijenja namjena, izgled, veličina i utjecaj na okoliš dotadašnje građevine
3. građenje nove zgrade koja ima pristup na prometnu površinu te mogućnost rješavanja odvodnje otpadnih voda prema mjesnim prilikama određenim prostornim planom.
(3) Lokacijska dozvola za građenje nove zgrade se izdaje nakon što je u provedenom postupku utvrđeno da:
1. su ispunjeni uvjeti iz stavka 1. ovoga članka
2. postoji mogućnost priključenja građevne čestice odnosno zgrade:
a) neposredno na prometnu površinu (ili da je izdana građevinska dozvola za građenje prometne površine) ili
b) na prometnu površinu putem prava služnosti preko najviše jedne građevne čestice za obiteljsku kuću ili putem privatne prometnice vlasnika ili suvlasnika nekretnine na koju se odnosi zahtjev
3. da postoji mogućnost priključenja zgrade na javni sustav odvodnje otpadnih voda, ako prostornim planom nije propisana mogućnost priključenja na vlastiti sustav odvodnje i
4. da postoji mogućnost priključenja zgrade na niskonaponsku električnu mrežu ili da ima autonomni sustav opskrbom električnom energijom, ako se radi o zgradi u kojoj je projektirano korištenje iste.
Dostava lokacijske dozvole
Članak 181.
(1) Lokacijska dozvola odnosno rješenje o odbijanju, odbacivanju ili obustavi postupka povodom zahtjeva za izdavanje lokacijske dozvole dostavlja se:
1. podnositelju zahtjeva u korisnički pretinac informacijskog sustava povezanog na državnu informacijsku infrastrukturu, odnosno putem pošte ako podnositelj zahtjeva nema korisnički pretinac
2. strankama koje su izvršile uvid u spis predmeta ili su se javile upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu odgovarajućom primjenom članka 176. ovoga Zakona
3. strankama koje nisu izvršile uvid u spis predmeta i nisu se javile upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu izlaganjem na elektroničkoj oglasnoj ploči u trajanju od osam dana.
(2) Uz lokacijsku dozvolu, podnositelju zahtjeva se dostavlja projekt koji je sastavni dio akta u elektroničkom obliku na način iz stavka 1. točke 1. ovoga članka.
(3) U slučaju dostave iz stavka 1. točke 3. ovoga članka, lokacijska dozvola, odnosno rješenje o odbijanju zahtjeva za izdavanje lokacijske dozvole smatraju se dostavljenim istekom osmoga dana od dana objave na elektroničkoj oglasnoj ploči.
(4) Dostava elektroničkim putem u korisnički pretinac povezan na državnu informacijsku infrastrukturu smatra se obavljenom potvrdom primitka pismena, a najkasnije istekom osmog dana od dana kad je pismeno zabilježeno na poslužitelju za primanje poruka.
(5) Lokacijska dozvola za zahvat koji je bio predmetom postupka procjene utjecaja na okoliš, postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš ili postupka ocjene o prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu prema posebnim propisima, objavljuje se radi upoznavanja javnosti i zainteresirane javnosti na elektroničkoj oglasnoj ploči u trajanju od najmanje 30 dana.
(6) Javnost i zainteresirana javnost obavještava se putem elektroničke oglasne ploče za zahvat u prostoru koji se prema propisima kojima se uređuje gradnja ne smatra građenjem, a koji je bio predmetom postupka procjene utjecaja na okoliš, postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš ili postupka ocjene o prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu prema posebnim propisima o podnesenom zahtjevu za izdavanje lokacijske dozvole, sadržaju tog zahtjeva, podnesenim dokumentima uz taj zahtjev i o izdanoj lokacijskoj dozvoli.
Važenje lokacijske dozvole
Članak 182.
(1) Lokacijska dozvola prestaje važiti ako se u roku od četiri godine od dana pravomoćnosti lokacijske dozvole ne podnese zahtjev za izdavanje građevinske dozvole za najmanje jednu od faza ili etapa odnosno ako se ne pristupi provedbi zahvata u prostoru za koji se ne izdaje akt za građenje.
(2) Za zahvate u prostoru za koje lokacijsku dozvolu izdaje Ministarstvo rok iz stavka 1. ovoga članka je šest godina.
(3) Lokacijska dozvola u skladu s kojom je izdana građevinska dozvola prestaje važiti s danom prestanka važenja građevinske dozvole odnosno građevinskih dozvola za sve faze odnosno etape.
(4) Lokacijska dozvola za zahvat u prostoru koji se prema propisima o gradnji ne smatra građenjem i zahvat u prostoru iz članka 154. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona, za koji je u roku iz stavka 1. ovoga članka sklopljen ugovor o koncesiji, važi do isteka roka trajanja koncesije.
Izmjena i/ili dopuna akta za provedbu zahvata u prostoru
Članak 183.
(1) Izvršni, odnosno pravomoćni akt za provedbu zahvata u prostoru može se po prijedlogu podnositelja zahtjeva izmijeniti, dopuniti, ukinuti i/ili poništiti.
(2) Izmjena i/ili dopuna akta za provedbu zahvata u prostoru neće se izdati ako je projekt za zahvat u prostoru u bitnim pretpostavkama promijenjen.
(3) U slučaju podnošenja zahtjeva samo za promjenu osobe kojoj je izdan akt za provedbu zahvata u prostoru, izdat će se, bez odgode, izmjena tog akta kojom će se imenovati nova osoba. Uz zahtjev iz stavka 3. ovoga članka, prilaže se dokaz o pravnom interesu za podnošenje ovoga zahtjeva. Dokazom pravnog interesa smatra se isprava o rješavanju pravnih odnosa s osobom kojoj je prethodno izdan akt za provedbu tog zahvata u prostoru, osim u slučajevima kada takva promjena nije moguća prema odredbama posebnih propisa.
(4) Izmjena i/ili dopuna akta za provedbu zahvata u prostoru se donosi u skladu s planom po kojem je osnovna dozvola izdana, ili važećim planom
Iznimke u postupku izmjene i/ili dopune
Članak 184.
(1) U postupku donošenja rješenja o izmjeni i/ili dopuni akta za provedbu zahvata u prostoru pribavljaju se samo oni posebni uvjeti i/ili uvjeti priključenja na koje izmjena i/ili dopuna ima utjecaja.
(2) U postupku donošenja rješenja o izmjeni i/ili dopuni akta za provedbu zahvata u prostoru primjenjuje se članak 176. ovoga Zakona samo ako se izmjene i/ili dopune odnose na vanjsku veličinu građevine, veličinu i oblik građevne čestice ili smještaj građevine na građevnoj čestici.
Promjena koordinata lomnih točaka
Članak 185.
(1) Promjena koordinata lomnih točaka građevne čestice odnosno obuhvata zahvata u prostoru te jedne ili više građevina na toj čestici izrađenih u GML formatu, do koje dođe nakon izdavanja potvrde iz članka 204. ovoga Zakona zbog homogenizacije katastarskog plana ili drugih promjena u katastarskom operatu koje ne utječu na vlasništvo i druga stvarna prava, ne smatra se izmjenom lokacijskih uvjeta zbog koje je potrebno izmijeniti i/ili dopuniti akt za provedbu zahvata u prostoru.
(2) Činjenicu da promjene u katastarskom operatu iz stavka 1. ovoga članka ne utječu na vlasništvo i druga stvarna prava podnositelj zahtjeva dokazuje potvrdom ovlaštenog inženjera geodezije koji je izradio GML datoteku.
(3) U slučaju promjene koordinata lomnih točaka iz stavka 1. ovoga članka podnositelj zahtjeva dostavlja potvrdu iz stavka 2. ovoga članka te novu GML datoteku upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu radi izmjene GML datoteke u informacijskom sustavu.
Provedba zahvata u prostoru koji nisu građenje
Članak 186.
(1) Provedbi zahvata u prostoru koji se prema posebnim propisima smatraju rudarskim objektima ili postrojenjima, pristupa se na temelju akta određenog tim propisima, a koji se akt izdaje na temelju pravomoćne lokacijske dozvole.
(2) Provedbi zahvata u prostoru koji se prema posebnim propisima kojima se uređuje gradnja ne smatraju građenjem, određenim pravilnikom iz članka 154. stavka 2. ovoga Zakona, pristupa se na temelju pravomoćne lokacijske dozvole te se isti provodi u skladu s tom dozvolom.
(3) Na vlastitu odgovornost i rizik može se pristupiti provedbi zahvata u prostoru iz stavka 2. ovoga članka na temelju izvršne lokacijske dozvole.
7.4. DOZVOLA ZA UPORABU ZAHVATA U PROSTORU KOJI NISU GRAĐENJE
Općenito
Članak 187.
(1) Zahvati u prostoru koji se prema posebnim propisima kojima se uređuje gradnja ne smatraju građenjem odobravaju se dozvolom za uporabu zahvata u prostoru.
(2) Zahvat u prostoru za koji je izdana dozvola iz stavka 1. ovoga članka može se na temelju te dozvole početi koristiti za određenu namjenu te se za obavljanje djelatnosti za zahvat može izdati rješenje prema posebnom zakonu.
Zahtjev za izdavanje dozvole za uporabu zahvata
Članak 188.
Dozvola za uporabu zahvata u prostoru donosi se po zahtjevu podnositelja zahtjeva uz koji se prilaže:
1. dokaz pravnog interesa
2. lokacijsku dozvolu
3. geodetski snimak izvedenog stanja odnosno snimak postojećeg stanja.
Izdavanje dozvole za uporabu zahvata
Članak 189.
Dozvola za uporabu zahvata u prostoru izdaje se ako je podnositelj zahtjeva uz zahtjev priložio propisanu dokumentaciju te ako se u postupku utvrdi da je zahvat u prostoru izveden u skladu s lokacijskom dozvolom.
Potvrda da zahvat u prostoru ispunjava uvjete propisane posebnim propisima i lokacijske uvjete
Članak 190.
(1) Radi davanja potvrde da zahvat u prostoru ispunjava uvjete propisane posebnim propisima i lokacijske uvjete, upravno tijelo, odnosno Ministarstvo obavlja očevid i poziva javnopravna tijela koja prema posebnim propisima u postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuju posebne uvjete i/ili uvjete priključenja, kao i javnopravno tijelo koje je provelo postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš, postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš ili postupak ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, ako je on proveden.
(2) Javnopravno tijelo daje potvrdu da su ispunjeni uvjeti propisani posebnim propisima usmeno na zapisnik prilikom očevida, a ako to nije moguće, upravno tijelo, odnosno Ministarstvo određuje rok od 15 dana za izdavanje potvrde pisanim putem, odnosno za donošenje rješenja o odbijanje izdavanja potvrde.
(3) Rješenje o odbijanju izdavanja potvrde javnopravno tijelo dostavlja upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu i podnositelju zahtjeva koji ima pravo žalbe, odnosno pokretanja upravnog spora pred nadležnim upravnim sudom.
(4) Smatra se da zahvat u prostoru ispunjava uvjete propisane posebnim propisima i lokacijske uvjete te da je potvrda izdana ako se javnopravno tijelo ne odazove pozivu za očevid, odnosno ako u roku iz stavka 2. ovoga članka upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu ne dostavi potvrdu ili rješenje kojim se odbija izdavanje potvrde.
Pravni lijekovi
Članak 191.
(1) Dokaz o izjavljivanju žalbe, odnosno pokretanju upravnog spora protiv rješenja kojim se odbija izdavanje potvrde podnositelj zahtjeva je u roku od deset dana od dana izjavljivanja žalbe, odnosno pokretanja upravnog spora dužan dostaviti upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu koje u tom slučaju postupak izdavanja dozvole za uporabu zahvata u prostoru prekida do pravomoćnosti odluke o žalbi, odnosno tužbi.
(2) Tijelo nadležno za odlučivanje o žalbi dužno je upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu radi znanja dostaviti odluku o žalbi protiv rješenja o odbijanju izdavanja potvrde.
(3) Ako podnositelj zahtjeva ne postupi u skladu sa stavkom 1. ovoga članka ili protiv rješenja o odbijanju izdavanja potvrde ne izjavi žalbu, odnosno ne pokrene upravni spor, zahtjev za izdavanje dozvole za uporabu zahvata u prostoru se odbija.
7.5. DOZVOLA ZA PROMJENU NAMJENE I UPORABU GRAĐEVINE
Općenito
Članak 192.
(1) Promjena namjene postojeće građevine i/ili drugog lokacijskog uvjeta, odnosno njezine samostalne uporabne cjeline u čiju svrhu nije potrebno izvođenje građevinskih radova za koje je potrebna građevinska dozvola odobrava se dozvolom za promjenu namjene i uporabu građevine.
(2) Dozvola iz stavka 1. ovoga članka ne može se izdati za promjenu oblika ili veličine građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru.
(3) Postojeća građevina, odnosno njezina samostalna uporabna cjelina za koju je izdana dozvola iz stavka 1. ovoga članka može se na temelju te dozvole početi koristiti za novu namjenu te se za obavljanje djelatnosti u istoj građevini može izdati rješenje prema posebnom zakonu.
Zahtjev za izdavanje dozvole za promjenu namjene i uporabu građevine
Članak 193.
Dozvola za promjenu namjene i uporabu građevine donosi se po zahtjevu vlasnika postojeće građevine, odnosno njezine samostalne uporabne cjeline uz koji se prilaže:
1. dokaz vlasništva građevine, odnosno njezine samostalne uporabne cjeline
2. dokaz da se radi o postojećoj građevini, uključujući glavni projekt u skladu s kojim je izgrađena, snimku izvedenog stanja, odnosno snimku postojećeg stanja
3. akt za uporabu građevine, odnosno drugi dokaz da se građevina može koristiti
4. suglasnost nadležnog tijela, ako se traži promjena namjene nepokretnog kulturnog dobra upisanog u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske ili njegova dijela i
5. rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš ako se radi o zahvatu u prostoru za koji se prema posebnim propisima provodi postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš i/ili ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu.
Izdavanje dozvole za promjenu namjene i uporabu građevine
Članak 194.
(1) Dozvola za promjenu namjene i uporabu građevine izdaje se ako je podnositelj zahtjeva uz zahtjev priložio propisanu dokumentaciju te ako se u postupku utvrdi da je nova namjena građevine, odnosno njezine samostalne uporabne cjeline i/ili lokacijski uvjet koji se namjeravaju promijeniti, u skladu s prostornim planom i da građevina odnosno njezina samostalna uporabna cjelina ispunjava uvjete propisane posebnim propisima za novu namjenu i/ili drugi lokacijski uvjet.
(2) Dozvola za promjenu namjene i uporabu građevine za koju se promjenu namjene prema posebnom propisu provodi postupak ocjene, odnosno procjene utjecaja zahvata na okoliš ili postupak ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu izdaje se ako su ispunjeni uvjeti i stavka 1. ovoga članka i ako javnopravno tijelo koje je provelo taj postupak izda potvrdu da je promjena namjene u skladu s rješenjem donesenim u tom postupku.
Stranke u postupku izdavanja dozvole za promjenu namjene građevine
Članak 195.
Stranke u postupku izdavanja dozvole za promjenu namjene građevine su podnositelj zahtjeva, vlasnik nekretnine za koju se izdaje ta dozvola i nositelj drugih stvarnih prava na toj nekretnini.
Očevid
Članak 196.
(1) U svrhu utvrđivanja ispunjava li građevina, odnosno njezina samostalna uporabna cjelina uvjete propisane posebnim propisima za novu namjenu i/ili novi lokacijski uvjet, upravno tijelo, odnosno Ministarstvo obavlja očevid na koji radi izdavanja potvrde s tim u vezi (u daljnjem tekstu: potvrda) poziva javnopravna tijela koja, prema posebnim propisima, u postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuju posebne uvjete i/ili uvjete priključenja te javnopravno tijelo koje je provelo postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš, postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš ili postupak ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, ako je on proveden.
(2) Potvrdu javnopravno tijelo daje usmeno na zapisnik prilikom očevida, a ako to nije moguće, upravno tijelo, odnosno Ministarstvo određuje rok od 15 dana za izdavanje potvrde pisanim putem, odnosno za odbijanje izdavanja iste.
(3) Rješenje o odbijanju izdavanja potvrde javnopravno tijelo dostavlja upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu i podnositelju zahtjeva koji na istu ima pravo žalbe, odnosno pokretanja upravnog spora pred nadležnim upravnim sudom.
(4) Smatra se da građevina, odnosno samostalna uporabna cjelina ispunjava uvjete propisane posebnim propisima za novu namjenu te da je potvrda izdana ako se javnopravno tijelo ne odazove pozivu za očevid, odnosno ako u roku iz stavka 2. ovoga članka upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu ne dostavi potvrdu ili rješenje kojim se odbija izdavanje iste.
Pravni lijekovi
Članak 197.
(1) Dokaz o izjavljivanju žalbe, odnosno pokretanju upravnog spora protiv rješenja kojim se odbija izdavanje potvrde podnositelj zahtjeva je u roku od deset dana od dana izjavljivanja žalbe, odnosno pokretanja upravnog spora dužan dostaviti upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu koje u tom slučaju postupak izdavanja dozvole za promjenu namjene i uporabu građevine prekida do donošenja odluke o žalbi, odnosno tužbi.
(2) Tijelo nadležno za odlučivanje o žalbi dužno je upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu radi znanja dostaviti odluku o žalbi protiv rješenja o odbijanju izdavanja potvrde.
(3) Ako podnositelj zahtjeva ne postupi u skladu sa stavkom 1. ovoga članka ili protiv rješenja o odbijanju izdavanja potvrde ne izjavi žalbu, odnosno ne pokrene upravni spor, zahtjev za izdavanje dozvole za promjenu namjene i uporabu građevine se odbija.
7.6. RJEŠENJE O UTVRĐIVANJU GRAĐEVNE ČESTICE I ZEMLJIŠTA NUŽNOG ZA REDOVITU UPORABU GRAĐEVINE
Općenito
Članak 198.
(1) Ako za postojeću građevinu građevinskom dozvolom ili drugim aktom za provedbu zahvata u prostoru nije utvrđena građevna čestica, odnosno zemljište nužno za redovitu uporabu građevine, kao i u slučaju da je obveza utvrđivanja tog zemljišta, odnosno građevne čestice propisana posebnim zakonom ili kad vlasnik građevine u skladu s prostornim planom želi promijeniti oblik i veličinu građevne čestice na kojoj je postojeća građevina, parcelacija građevinskog zemljišta provodi se u skladu s rješenjem o utvrđivanju građevne čestice odnosno sa rješenjem o utvrđivanju zemljišta nužnog za redovitu uporabu građevine.
(2) Smatra se da za postojeću građevinu nije utvrđena građevna čestica:
1. ako građevinskom dozvolom ili drugim aktom za provedbu zahvata u prostoru nije utvrđen oblik i veličina građevne čestice
2. ako su na istoj katastarskoj čestici izgrađene dvije ili više postojećih građevina koje građevinski, funkcionalno ili tehničko-tehnološki nisu cjelina
3. ako je postojeća građevina izgrađena na dvije ili više katastarskih čestica
4. ako se radi o zgradi ozakonjenoj sukladno posebnom zakonu za koju nije utvrđena građevna čestica, a vlasnik zgrade je ujedno i vlasnik okolnog zemljišta ili ima suglasnost vlasnika okolnog zemljišta potrebnog za utvrđivanje građevne čestice.
(3) Smatra se da nije utvrđeno zemljište nužno za redovitu uporabu građevine:
1. ako je postojeća katastarska čestica, na kojoj je izgrađena građevina, takva da se ne može smatrati zemljištem nužnim za redovitu uporabu te građevine
2. ako se radi o zgradi ozakonjenoj sukladno posebnom zakonu za koju nije utvrđena građevna čestica, a vlasnik zgrade nije ujedno i vlasnik okolnog zemljišta niti ima suglasnost vlasnika okolnog zemljišta potrebnog za utvrđivanje građevne čestice.
Zahtjev za donošenje rješenja o utvrđivanju građevne čestice
Članak 199.
(1) Zahtjevu za donošenje rješenja o utvrđivanju građevne čestice prilaže se prijedlog oblika i veličine građevne čestice na katastarskom planu, GML datoteka građevne čestice i dokaz da je građevina za koju se utvrđuje građevna čestica postojeća te građevinsku dozvolu s njenim grafičkim dijelom iz kojeg se može utvrditi je li za postojeću građevinu građevna čestica utvrđena u skladu s građevinskom dozvolom.
(2) Rješenje o utvrđivanju građevne čestice donosi se po zahtjevu vlasnika zemljišta ili vlasnika postojeće građevine ili druge osobe koja za to ima pravni interes.
(3) Rješenje o utvrđivanju građevne čestice nema pravnih učinaka na vlasništvo i druga stvarna prava na nekretnini za koju je izdano.
Zahtjev za donošenje rješenja o utvrđivanju zemljišta nužnog za redovitu uporabu građevine
Članak 200.
(1) Zahtjevu za donošenje rješenja o utvrđivanju zemljišta nužnog za redovitu uporabu građevine prilaže se prijedlog oblika i veličine građevne čestice na katastarskom planu, dokaz da je građevina za koju se utvrđuje građevna čestica postojeća.
(2) Rješenje o utvrđivanju zemljišta nužnog za redovitu uporabu građevine donosi se po zahtjevu vlasnika zemljišta ili vlasnika postojeće građevine ili druge osobe koja za to ima pravni interes.
(3) Rješenje o utvrđivanju zemljišta nužnog za redovitu uporabu građevine nema pravnih učinaka na vlasništvo i druga stvarna prava na nekretnini za koju je izdano.
Promjena oblika i veličine građevne čestice
Članak 201.
(1) Građevnu česticu za građevine za koje je građevinskom dozvolom utvrđen oblik i veličina građevne čestice je moguće promijeniti u skladu s prostornim planom.
(2) Za ostale građevine, oblik i veličina građevne čestice određuje se u skladu s prostornim planom, a iznimno ako to nije moguće, u skladu s pravilima struke, vodeći računa da se građevna čestica utvrdi tako da oblikom i veličinom omogućava redovitu uporabu građevine.
(3) Kada vlasnik građevine u skladu s prostornim planom želi promijeniti oblik i veličinu građevne čestice na kojoj je postojeća zgrada, građevna čestica se određuje u skladu s prostornim planom, uz uvjet da se ne može smanjiti njezina površina i odrediti oblik kojim se narušava slika naselja i kvaliteta okolnog izgrađenog prostora.
(4) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, građevna čestica zgrade koja ima više samostalnih uporabnih cjelina (stanova, poslovnih prostora, garaža i sl.), a koja je planirana, projektirana i/ili izgrađena tako da s više svojih strana graniči s površinom javne namjene, određuje se kao zemljište koje je ispod te zgrade.
(5) Rješenjem o utvrđivanju građevne čestice nije dozvoljeno mijenjati granice utvrđene susjedne građevne čestice.
7.7. PARCELACIJA GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA
Uvjeti parcelacije
Članak 202.
(1) Parcelacija građevinskog zemljišta može se provoditi samo u skladu s:
1. lokacijskom dozvolom, urbanističkim i infrastrukturnim projektom
2. rješenjem o utvrđivanju građevne čestice i rješenjem o utvrđivanju zemljišta nužnog za redovitu uporabu građevine
3. građevinskom dozvolom, odnosno drugim aktom na temelju kojega je izgrađena građevina
4. prostornim planom koji u grafičkom dijelu propisuje oblik i veličinu građevne čestice
5. granicom građevinskog područja određenom važećim ili ranije važećim prostornim planom u svrhu određivanja vlasništva zemljišta sukladno posebnim zakonima o poljoprivrednom zemljištu i šumama.
(2) U slučajevima iz stavka 1. točaka 4. i 5. ovoga članka, nova građevna čestica mora imati neposredan pristup na prometnu površinu te oblik i veličinu koja omogućuje gradnju građevine određene prostornim planom na toj lokaciji.
(3) Parcelacija zemljišta izvan granica građevinskog područja radi povećanja građevne čestice unutar granice građevinskog područja nije dopuštena.
Izgrađeno i neizgrađeno građevinsko zemljište
Članak 203.
(1) Parcelacija neizgrađenog građevinskog zemljišta može se, osim u skladu s aktima i planovima iz članka 202. ovoga Zakona, provoditi i u skladu sa:
1. rješenjem o povratu zemljišta donesenog na temelju propisa kojim se uređuje naknada za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine
2. sudskom odlukom o utvrđivanju prava vlasništva zemljišta.
(2) Parcelacija izgrađenog građevinskog zemljišta može se, osim u skladu s aktima i planovima iz članka 202. ovoga Zakona, provoditi i u svrhu spajanja cijelih katastarskih čestica na kojima je izgrađena postojeća zgrada.
(3) Članak 202. ovoga Zakona ne odnosi se na parcelaciju građevinskog zemljišta kojom se međusobno usklađuje stanje u katastru, zemljišnoj knjizi i naravi.
Potvrda parcelacijskog elaborata
Članak 204.
(1) Parcelacija građevinskog zemljišta izrađena u skladu s aktima, odnosno planovima iz članka 202. ovoga Zakona provodi se u katastru na temelju parcelacijskog elaborata za koji je upravno tijelo, odnosno Ministarstvo izdalo potvrdu o njegovoj usklađenosti s aktom, odnosno planom u skladu s kojim je izrađen.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, za zahvate u prostoru linijske infrastrukture upravno tijelo, odnosno Ministarstvo izdaje potvrdu da je grafički dio parcelacijskog elaborata odnosno elaborata nepotpunog izvlaštenja usklađen s aktom, odnosno planom u skladu s kojim je izrađen.
(3) Parcelacijski elaborati za zahvate linijske infrastrukture iz stavka 2. ovoga članka izrađuju se i potvrđuju za cjeloviti zahvat u prostoru, a ako se građevna čestica proteže područjima dviju ili više katastarskih općina ili se radi o zahvatu po etapama/fazama, potrebno je na situaciji građevne čestice prikazati sve parcelacijske elaborate koje obuhvaća cjeloviti zahvat u prostoru.
(4) Za zahvate u prostoru za koje se u idejnom projektu određuje obuhvat zahvata u prostoru, a građevna čestica formira parcelacijskim elaboratom u skladu s lokacijskom dozvolom, uz zahtjev za izdavanje potvrde parcelacijskog elaborata prilaže se i situacija građevne čestice koju je izradio i ovjerio ovlašteni inženjer geodezije i projektant idejnog i/ili glavnog projekta.
(5) Parcelacija građevinskog zemljišta izrađena u skladu s rješenjem, odnosno odlukom iz članka 203. ovoga Zakona provodi se u katastru prema posebnom propisu kojim se uređuje katastar nekretnina nakon provedbe u zemljišnoj knjizi, ako je izrađen u skladu s tim rješenjem, odnosno odlukom, a što utvrđuje katastarski ured sukladno posebnom propisu.
(6) Uz parcelacijski elaborat prilaže se elektronički zapis koordinata lomnih točaka građevne čestice u GML formatu.
8. UREĐENJE GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA
Cilj i obveza uređenja građevinskog zemljišta
Članak 205.
(1) Jedinice lokalne samouprave dužne su odrediti dinamiku komunalnog opremanja unutar građevinskog područja s ciljem sređivanja stanja u prostoru i stvaranja uvjeta za gradnju i to na način da se najkasnije u roku od pet godina od kada se građevinsko područje odredi u prostornom planu, ono komunalno opremi. Postojeća građevinska područja jedinice lokalne samouprave su dužne komunalno opremiti u roku od pet godina od stupanja na snagu ovoga Zakona. Jedinice lokalne samouprave dužne su svake godine zajedno s proračunom donijeti i Program izgradnje komunalne infrastrukture s projekcijom za tri godine.
(2) Građevinsko područje uređuje se u cilju njegova osposobljavanja za građenje, rekonstrukciju i korištenje zgrada u skladu s prostornim planom te s tim u vezi poboljšanja uvjeta života i rada u naseljima.
(3) Uređenje građevinskog područja obuhvaća sljedeće radnje i radove:
1. pribavljanje projekata i druge dokumentacije, rješavanje imovinskopravnih odnosa u skladu s ovim Zakonom i posebnim zakonom i ishođenje akata potrebnih za provedbu radova u svrhu uređenja građevinskog zemljišta
2. građenje infrastrukture i građevina javne i društvene namjene, odnosno njihovu rekonstrukciju u skladu s posebnim zakonima, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije
3. sanaciju terena (odvodnjavanje, izravnavanje, osiguranje zemljišta i sl.).
(4) Uređeno građevinsko zemljište u smislu ovoga Zakona je ono zemljište za koje se mogu ishoditi akti za gradnju i graditi građevine, odnosno izvoditi odgovarajući planirani zahvati u prostoru.
Obveza uređenja građevinskog zemljišta
Članak 206.
(1) Uređenje građevinskog zemljišta obveza je jedinica lokalne samouprave i javnopravnih tijela koja prema posebnim propisima grade i/ili upravljaju infrastrukturom.
(2) Organizacija izgradnje i rekonstrukcije infrastrukture i građevina javne i društvene namjene, koordinacija javnopravnih tijela s tim u vezi i sanacija terena u naselju obveza je jedinica lokalne samouprave.
Investitor infrastrukture
Članak 207.
(1) Investitor komunalne infrastrukture i sanacije terena u naselju je jedinica lokalne samouprave ili trgovačko društvo koje obavlja odgovarajuću komunalnu djelatnost, a druge infrastrukture javnopravno tijelo ili druga osoba koja je istu prema posebnom propisu ovlaštena graditi.
(2) Investitor komunalne, odnosno druge infrastrukture može biti i jedna ili više osoba čijem zemljištu ili građevini služi infrastruktura ako za to imaju suglasnost jedinice lokalne samouprave, odnosno osobe iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Suglasnost iz stavka 2. ovoga članka može se dati samo osobi, odnosno osobama koje se ugovorom obvežu komunalnu, odnosno drugu infrastrukturu planiranu prostornim planom izgraditi vlastitim sredstvima u određenom roku i istu predati u vlasništvo jedinice lokalne samouprave, odnosno osobe određene posebnim propisom. Ova suglasnost može se dati i za građenje komunalne, odnosno druge infrastrukture koja svojom trasom i kapacitetom premašuje potrebe zemljišta, odnosno građevine investitora.
(4) Međusobna prava i obveze u pogledu uvjeta građenja komunalne, odnosno druge infrastrukture jedinica lokalne samouprave, odnosno trgovačko društvo ili osoba iz stavka 1. ovoga članka i investitor komunalne, odnosno druge infrastrukture uređuju ugovorom iz stavka 3. ovoga članka.
(5) Ugovorom iz stavka 3. ovoga članka može se ugovoriti povrat dijela sredstava utrošenih za izgradnju komunalne, odnosno druge infrastrukture ili djelomično prebijanje s obvezom plaćanja komunalnog doprinosa u slučaju građenja građevine komunalne infrastrukture.
Iskaz interesa za gradnju
Članak 208.
(1) Ako građevinsko područje nije opremljeno osnovnom infrastrukturom, a investitor ima namjeru na njemu graditi sukladno prostornom planu isti dostavlja iskaz interesa za gradnju na zemljištu unutar građevinskog područja.
(2) Ako jedinica lokalne samouprave za to područje u roku od dvije godine ne donese urbanistički plan uređenja, odnosno ne isplanira to područje s razinom detaljnosti propisanom ovim Zakonom za urbanistički plan uređenja u prostornom planu šireg područja, i ne osigura sredstva za opremanje osnovnom infrastrukturom toga područja smatrat će se da je investitor uspješno dokazao da može biti investitor sukladno odredbama zakona iz područja gradnje za ishođenje građevinske dozvole za gradnju prometne i druge infrastrukture.
(3) Za iznos sredstava uloženih u izradu projektne i druge dokumentacije i financiranje gradnje infrastrukture iz stavka 2. ovoga članka umanjuje se iznos komunalnog doprinosa koji je investitor dužan platiti za gradnju svojih građevine, a ako to nije dovoljno umanjuje se i iznos komunalne naknade koju je vlasnik te građevine dužan plaćati.
(4) Jedinica lokalne samouprave dužna je riješiti imovinskopravne odnose na području iz stavka 1. ovoga članka.
(5) Projektna dokumentacija za gradnju građevina iz stavka 2. ovoga članka izrađuju se na temelju prostornog plana predmetnog područja, a lokacijsku i/ili građevinsku dozvolu u takvom slučaju izdaje Ministarstvo.
Redoslijed uređenja građevinskog zemljišta
Članak 209.
(1) Prilikom uređenja pojedinih dijelova građevinskog zemljišta ili građenja pojedinih građevina infrastrukture mora se voditi računa o redoslijedu uređenja tako da se omogući trenutačna i konačna usklađenost i funkcionalna povezanost tih dijelova.
(2) Nove građevine infrastrukture ili njihovi novi dijelovi ne mogu se priključivati na postojeće građevine infrastrukture, odnosno druge infrastrukturne građevine koje kapacitetom ili drugim obilježjima ne udovoljavaju novim građevinama i uređajima, odnosno njihovim dijelovima.
9. IMOVINSKI INSTITUTI UREĐENJA GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA
Ugovor o financiranju uređenja građevinskog zemljišta
Članak 210.
(1) Troškove ili dio troškova potrebnih za izradu urbanističkog plana uređenja ili za izgradnju osnovne infrastrukture može snositi vlasnik zemljišta kojem to uređenje koristi ili druga zainteresirana osoba koja s jedinicom lokalne samouprave sklopi ugovor o financiranju uređenja građevinskog zemljišta.
(2) Ugovor o financiranju uređenja građevinskog zemljišta sklapa se u pisanoj formi, a ovisno o svom predmetu, sadrži osobito:
1. naziv, odnosno ime i adresu stranaka
2. naziv i obuhvat urbanističkog plana uređenja čija se izrada financira i osnovne smjernice za njegovu izradu značajne za obje stranke
3. obvezu jedinice lokalne samouprave da donese urbanistički plan uređenja i rok za njegovo donošenje
4. vrstu i opseg radnji i radova na uređenju zemljišta koje se obvezuje izvršiti jedinica lokalne samouprave, te rok za njihovo izvršenje
5. iznos, način i rok plaćanja troškova uređenja zemljišta koji se obvezuju platiti vlasnik zemljišta, odnosno zainteresirana osoba.
(3) Sredstva ostvarena sklapanjem ugovora o financiranju uređenja građevinskog zemljišta prihod su proračuna jedinice lokalne samouprave.
(4) Sklapanje ugovora o financiranju uređenja građevinskog zemljišta ne isključuje primjenu posebnih propisa o javnoj nabavi.
(5) Ugovor o financiranju uređenja građevinskog zemljišta objavljuje se u službenom glasilu jedinice lokalne samouprave.
Izravno plaćanje
Članak 211.
(1) Iznimno od članka 210. stavaka 3. i 4. ovoga Zakona, ako se urbanistički plan uređenja donosi za zemljište u vlasništvu jedne ili više osoba koje u cijelosti financiraju njegovu izradu, ugovorom o financiranju uređenja građevinskog zemljišta može se ugovoriti da izrađivača tog plana odabiru i izravno plaćaju te osobe.
(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka nositelj izrade prostornog plana je stručno upravno tijelo općine, grada, velikog grada, odnosno Grada Zagreba.
Komunalni doprinos
Članak 212.
Osoba koja s jedinicom lokalne samouprave sklopi ugovor o financiranju uređenja građevinskog zemljišta u pogledu financiranja izgradnje objekta ili uređaja komunalne infrastrukture koji se prema posebnom zakonu financira iz komunalnog doprinosa ne plaća taj doprinos do iznosa troškova uređenja zemljišta kojeg plaća na temelju ugovora.
Prijenos zemljišta u vlasništvo jedinice lokalne samouprave
Članak 213.
(1) Vlasnik neizgrađenog i neopterećenog zemljišta na kojemu je urbanističkim planom uređenja ili prostornim planom šireg područja kojim su propisani uvjeti provedbe zahvata u prostoru s detaljnošću propisanom za urbanistički plan uređenja planirano građenje, odnosno uređenje površine javne namjene može to zemljište prenijeti u vlasništvo jedinice lokalne samouprave.
(2) Na način iz stavka 1. ovoga članka može postupiti i vlasnik neizgrađenog zemljišta na kojemu ne može graditi jer se ne može formirati građevna čestica u skladu s urbanističkim planom uređenja.
Prijenos građevinskog zemljišta unutar granica građevinskog područja
Članak 214.
(1) Vlasnik građevinskog zemljišta unutar granica građevinskog područja dužan je, prije dobivanja akta za provedbu zahvata u prostoru, prenijeti jedinici lokalne samouprave u vlasništvo dio tog zemljišta, koje je prostornim planom na temelju kojeg se određuje oblik i veličina građevne čestice, lokacijskom dozvolom ili građevinskom dozvolom određeno za građenje komunalne infrastrukture, a koja služi njegovoj građevnoj čestici ili građevini koja će se izgraditi na toj čestici.
(2) Vlasnik građevinskog zemljišta unutar granica građevinskog područja dužan je prije dobivanja akta za provedbu zahvata u prostoru s jedinicom lokalne samouprave ili drugom ovlaštenom osobom sklopiti ugovor o osnivanju služnosti provoza i/ili prolaza ili druge služnosti na svojoj građevnoj čestici ili građevini koja će na njoj biti izgrađena za korist komunalne infrastrukture kada je to potrebno prema urbanističkom planu uređenja odnosno drugom prostornom planu koji ima detaljnost tog plana.
Naknada za preneseno zemljište
Članak 215.
(1) Za preneseno zemljište iz članka 213. i članka 214. stavka 1. ovoga Zakona, odnosno za osnovanu služnost iz članka 214. stavka 2. ovoga Zakona, vlasniku pripada naknada u visini tržišne vrijednosti prenesenog zemljišta, odnosno u iznosu za koji je umanjena vrijednost nekretnine uslijed osnivanja služnosti.
(2) Vlasniku prenesenog zemljišta iz članka 213. i članka 214. stavka 1. ovoga Zakona pripada i naknada troškova izrade parcelacijskog elaborata ako je bio potreban za prijenos zemljišta.
(3) Naknadu iz stavaka 1. i 2. ovoga članka dužna je isplatiti jedinica lokalne samouprave, odnosno osoba s kojom je sklopljen ugovor, najkasnije u roku od četiri godine od dana prijenosa zemljišta, odnosno sklapanja ugovora.
Način prijenosa zemljišta
Članak 216.
(1) Zemljište iz članka 213. i članka 214. stavka 1. ovoga Zakona vlasnik prenosi izjavom o prijenosu zemljišta koju daje na zapisnik nadležnom upravnom tijelu županije, odnosno Grada Zagreba, u čijem je djelokrugu obavljanje povjerenih poslova državne uprave koji se odnose na prostorno uređenje (u daljnjem tekstu: nadležno upravno tijelo). O prijenosu zemljišta se ne donosi upravni akt.
(2) Nadležno upravno tijelo dužno je pozvati jedinicu lokalne samouprave da prisustvuje davanju izjave iz stavka 1. ovoga članka najmanje 14 dana prije davanja izjave.
(3) Pristanak, odnosno protivljenje jedinice lokalne samouprave prijenosu zemljišta nije od utjecaja na prijenos, odnosno na stjecanje prava vlasništva zemljišta koje se prenosi.
Dostava dokumentacije
Članak 217.
(1) Nadležno upravno tijelo dužno je zapisnik o prijenosu zemljišta i parcelacijski elaborat pregledan i potvrđen u skladu s ovim Zakonom i zakonom kojim se uređuje državna izmjera i katastar nekretnina, ako je bio potreban za prijenos zemljišta, bez odgađanja dostaviti jedinici lokalne samouprave u čije je vlasništvo preneseno zemljište i dostaviti ih katastarskom uredu i zemljišnoknjižnom sudu radi provedbe.
(2) Zapisnik o prijenosu zemljišta koji je potpisao vlasnik zemljišta i službena osoba, ovjeren pečatom nadležnog upravnog tijela je pravna osnova za stjecanje vlasništva jedinice lokalne samouprave na prenesenom zemljištu.
Utvrđivanje naknade
Članak 218.
(1) Nadležno upravno tijelo na prijedlog vlasnika saziva raspravu u svrhu sporazumnog utvrđivanja naknade za preneseno zemljište.
(2) Ako vlasnik i jedinica lokalne samouprave ne postignu sporazum u pogledu naknade za preneseno zemljište, nadležni sud ovu naknadu po zahtjevu vlasnika određuje u izvanparničnom postupku.
Obveza prodaje zemljišta
Članak 219.
Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave na zahtjev vlasnika zemljišta, i/ili građevine odnosno investitora zgrade po tržišnoj cijeni prodaju bez provedbe javnog natječaja, ako na zemljištu za to ne postoje stvarnopravne ili druge slične zapreke:
1. dio neizgrađenog zemljišta potrebnog za formiranje neizgrađene građevne čestice u skladu s aktom za provedbu zahvata u prostoru, ako taj dio ne prelazi 30% površine planirane građevne čestice.
2. dio zemljišta potrebnog za formiranje izgrađene građevne čestice u skladu s aktom za provedbu zahvata u prostoru
3. zemljište koje čini građevnu česticu zgrade za koju je na temelju posebnog zakona kojim se uređuje ozakonjenje nezakonitih zgrada doneseno rješenje o izvedenom stanju.
Pravo prvokupa
Članak 220.
(1) Vlada, skupština županije, odnosno Grada Zagreba, gradsko vijeće i općinsko vijeće (u daljnjem tekstu: nositelj prava prvokupa) može svojom odlukom odrediti područje na kojem ima pravo prvokupa nekretnina potrebnih za građenje infrastrukture ili građevine javne i društvene namjene.
(2) Vlada, skupština županije, odnosno Grada Zagreba, gradsko vijeće i općinsko vijeće može svojom odlukom odrediti područje na kojemu pravna osoba s javnim ovlastima ima pravo prvokupa nekretnina potrebnih za građenje infrastrukture za koju je prema posebnom propisu nadležna.
(3) Područje iz stavaka 1. i 2. ovoga članka određuje se na katastarskoj podlozi, tako da je nedvojbeno na koje se nekretnine odnosi pravo prvokupa.
(4) Odluka iz stavka 1., odnosno 2. ovoga članka objavljuje se u informacijskom sustavu i »Narodnim novinama«, odnosno službenom glasilu županije, Grada Zagreba, velikog grada, grada i općine, te na njihovim mrežnim stranicama.
(5) Odluka iz stavka 1., odnosno 2. ovoga članka dostavlja se nadležnom zemljišnoknjižnom sudu radi upisa predbilježbe prava prvokupa i nadležnom katastarskom uredu.
Ponuda
Članak 221.
(1) Vlasnik nekretnine na području na kojem postoji pravo prvokupa koji namjerava prodati svoju nekretninu dužan je javnobilježnički ovjerenom ispravom ili na drugi odgovarajući način nositelju prava prvokupa ponuditi na prodaju i priopćiti mu cijenu i uvjete prodaje te nekretnine.
(2) Ako nositelj prava prvokupa kojemu je stavljena ponuda ne izjavi u roku od 60 dana od dana priopćenja ponude da prihvaća ponudu, vlasnik nekretnine može istu prodati drugom, ali samo pod istim uvjetima ili za višu cijenu.
(3) Kad se prema uvjetima prodaje cijena treba u cijelosti ili djelomice isplatiti u novcu, izjava o prihvaćanju ponude može imati učinak samo ako nositelj prava prvokupa kojem je stavljena ponuda vlasniku nekretnine ili kod javnog bilježnika, odnosno nadležnog suda deponira cijeli iznos koji se prema ponudi treba isplatiti u novcu.
Ugovor o kupoprodaji nekretnine
Članak 222.
(1) Sklapanje ugovora o kupoprodaji nekretnine protivno članku 221. ovoga Zakona razlog je za poništenje tog ugovora.
(2) Tužba za poništenje ugovora iz stavka 1. ovoga članka ne može se podnijeti nakon isteka tri godine od dana njegova sklapanja.
Obveza otkupa zemljišta
Članak 223.
(1) Jedinica lokalne samouprave koja prostornim planom građevinsko područje bilo koje namjene prenamijeni, u područje javne namjene ili u površine namijenjene infrastrukturi dužna je po tržišnoj cijeni otkupiti zemljište privatnog vlasnika koje je tim planom prenamijenjeno.
(2) Tržišna cijena otkupa zemljišta privatnog vlasnika utvrđuje se prema namjeni koju je građevinsko područje u kojem se zemljište nalazi imalo prije nego što je prostornim planom područje te namjene prenamijenjeno u područje javne namjene ili infrastrukturne namjene.
(3) Rok otkupa zemljišta iz stavka 1. ovoga članka je godinu dana od stupanja na snagu prostornog plana kojim je izvršena prenamjena u područje javne namjene ili površine namijenjene infrastrukturi.
10. NADZOR
Opće odredbe
Članak 224.
(1) Nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona te zakonitost rada jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, upravnih tijela, stručnih upravnih tijela, zavoda, pravnih osoba s javnim ovlastima, pravnih osoba koje obavljaju stručne poslove prostornog uređenja s tim u vezi, provodi Ministarstvo.
(2) Upravna tijela nadležna za poslove prostornog uređenja, svaki u okviru svoje nadležnosti, provode stručni nadzor nad provedbom prostornih planova kao i nad primjenom propisa iz područja prostornog uređenja.
Uspostava eInspekcije
Članak 225.
U obavljanju poslova nadzora nad zakonitošću rada Ministarstvo uspostavlja informacijski sustav prostornog uređenja – eInspekcija.
Postupak otklanjanja nezakonitosti
Članak 226.
(1) Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, upravna tijela, stručna upravna tijela, zavodi, pravne osobe s javnim ovlastima, pravne osobe koje obavljaju stručne poslove prostornog uređenja dužni su Ministarstvu u svrhu provedbe nadzora omogućiti pristup njihovim službenim prostorijama i dati na uvid ili po potrebi dostaviti sve zatražene podatke, dokumente i izvješća u zatraženom roku.
(2) Ministarstvo rješenjem naređuje jedinici lokalne ili područne (regionalne) samouprave, upravnom tijelu, stručnom upravnom tijelu, zavodu, pravnoj osobi s javnim ovlastima, pravnoj osobi koja obavlja stručne poslove prostornog uređenja otklanjanje nezakonitosti koja se utvrdi u provedbi nadzora te rok za njeno otklanjanje.
(3) Ako jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave, upravno tijelo, stručno upravno tijelo, zavod, pravna osoba s javnim ovlastima, pravna osoba koja obavlja stručne poslove prostornog uređenja ne postupi po rješenju iz stavka 2. ovoga članka na izvršenje će se prisiliti novčanom kaznom.
(4) Nepostupanje po rješenju iz stavka 2. ovoga članka iz neopravdanog razloga je teška povreda službene dužnosti čelnika upravnog tijela, čelnika stručnog upravnog tijela, ravnatelja Zavoda te odgovorne osobe u pravnoj osobi s javnim ovlastima.
Usklađivanje nesuglasnosti kartografskih prikaza i odredbi za provođenje plana
Članak 227.
(1) Neusklađenost između kartografskih prikaza i odredbi za provođenje plana ne može se ispravljati ispravkom greške u kartografskom prikazu.
(2) U slučaju nesuglasnosti kartografskog prikaza s odredbama za provođenje prostornog plana, nositelj izrade prostornog plana bez odgode inicira postupak izmjena ili dopuna prostornog plana radi usklađenja kartografskog prikaza i odredbi za provođenje plana.
11. PREKRŠAJNE ODREDBE
Prekršaj nositelja izrade prostornog plana
Članak 228.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 5 000 do 15 000 eura kaznit će se za prekršaj pravna odnosno fizička osoba u svojstvu nositelja izrade prostornog plana ili koordinator izrade prostornog plana ako izrađuje i/ili omogući izradu dokumenata prostornog uređenja protivno Zakonu i propisima donesenim temeljem Zakona.
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 1 000 do 5 000 eura i odgovorna osoba u pravnoj osobi nositelja izrade.
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 5 000 do 10 000 eura kaznit će se za prekršaj pravna odnosno fizička osoba u svojstvu nositelja izrade prostornog plana ili koordinatora izrade prostornog plana koja od stručnog izrađivača zahtijeva izradu stručnog rješenja prostornog plana koje je protivno načelima i standardima prostornog planiranja i/ili Zakonu.
(4) Za prekršaj iz stavka 3. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 1 000 do 5 000 eura i odgovorna osoba u pravnoj osobi nositelja izrade.
(5) Novčanom kaznom u iznosu 1000 do 2500 eura kaznit će se za prekršaj pravna odnosno fizička osoba u svojstvu nositelja izrade prostornog plana koja ne dostavi u određenom roku na uvid sve podatke i dokumentaciju potrebnu u provedbi nadzora.
(6) Za prekršaj iz stavka 5. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 500 do 1 000 eura i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(7) Svi prekršaji navedeni u ovom članku ujedno se smatraju teškom povredom službene dužnosti nositelja izrade, odnosno odgovorne osobe.
Prekršaj stručnog izrađivača prostornog plana
Članak 229.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 5 000 do 15 000 eura kaznit će se za prekršaj pravnaosoba u svojstvu stručnog izrađivača prostornog plana ako izradi stručno rješenje koje je protivno načelima i standardima prostornog planiranja i/ili Zakonu ili ako ne ispunjava uvjete propisane posebnim propisima koji uređuju obavljanje djelatnosti prostornog uređenja.
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 1 000 do 5 000 eura i odgovorna osoba (odgovorni voditelj) u pravnoj osobi.
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 5 000 do 10 000 eura kaznit će se za prekršaj pravnaosoba u svojstvu stručnog izrađivača prostornog plana ako izradi nacrt konačnog prijedloga prostornog plana koji nije usklađen na način propisan člankom 85. i člankom 229. ovoga Zakona.
(4) Za prekršaj neusklađenosti iz stavka 3. ovoga članka, pravna osoba u svojstvu stručnog izrađivača prostornog plana kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 25 000 eura ako se taj prostorni plan nalazi u ZOP-u.
(5) Novčanom kaznom u iznosu od 1 000 do 2 500 eura kaznit će se za prekršaj pravna ili fizička osoba koja ne dostavi u određenom roku na uvid sve podatke i dokumentaciju potrebnu u provedbi nadzora.
(6) Za prekršaj iz stavka 5. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 500 do 1 000 eura i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(7) Novčanom kaznom od 2 500 do 6 500 eura kaznit će se fizička osoba za prekršaje iz stavaka 1., 3. i 4. ovoga članka.
(8) Svi prekršaji navedeni u ovom članku smatraju se teškom povredom dužnosti i ugleda profesije stručnog izrađivača, odnosno odgovornog voditelja
Prekršaj službene osobe u javnopravnom tijelu u postupku izrade prostornog plana
Članak 230.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 5000 do 15 000 eura kaznit će se za prekršaj javnopravno tijelo ako se u okviru svoje nadležnosti ne očituje u postupku izrade i donošenja prostornog plana na način propisan Zakonom, a dužno je to učiniti prema posebnim propisima iz svog djelokruga.
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 500 do 1 000 eura i odgovorna osoba u javnopravnom tijelu.
(3) Prekršaj iz stavka 1. ovoga članka smatra se za službenu osobu u javnopravnom tijelu teškom povredom službene dužnosti.
Prekršaj osobe koja provodi zahvat u prostoru
Članak 231.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 5000 do 15 000 eura kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja pristupi provedbi zahvata u prostoru koji se prema posebnim propisima koji uređuju gradnju ne smatraju građenjem bez pravomoćne, odnosno izvršne lokacijske dozvole ili zahvat u prostoru ne provodi u skladu s tom dozvolom (članak 186. stavci 3. i 4.).
(2) Novčanom kaznom od 2 500 do 6 500 eura kaznit će se fizička osoba za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka.
Prekršaji projektanta
Članak 232.
Novčanom kaznom u iznosu od 2 500 do 6 500 eura kaznit će se za prekršaj fizička osoba u svojstvu projektanta ako izradi idejni projekt protivno ovome Zakonu, uvjetima za provedbu zahvata u prostoru propisanim prostornim planom, posebnim propisima, posebnim uvjetima ili ako su njegovi pojedini dijelovi međusobno neusklađeni.
12. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Postupci izrade i donošenja prostornih planova
Članak 233.
(1) Postupci izrade i donošenja prostornih planova odnosno njihovih izmjena i dopuna započeti po odredbama Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine«, broj 76/07., 38/09., 55/11., 90/11., 50/12. i 55/12.) za koje nije donesena odluka o donošenju prostornog plana obustavljaju se danom stupanja na snagu ovoga Zakona, a odluke o izradi prostornih planova na temelju kojih su se provodili stavljaju se izvan snage.
(2) Postupci izrade i donošenja prostornih planova odnosno njihovih izmjena i dopuna započeti po odredbama Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine«, broj 153/13., 65/17., 114/18., 39/18. i 98/19.) do dana stupanja na snagu ovoga Zakona, dovršit će se po odredbama tog Zakona. Navedeni postupci se obustavljaju i odluke o izradi prostornih planova na temelju kojih su se provodili stavljaju se izvan snage u roku od dvije godine od stupanja na snagu ovoga Zakona.
(3) Postupci izrade i donošenja prostornih planova odnosno njihovih izmjena i dopuna, kao i transformacije prostornih planova, započeti po odredbama Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine«, broj 153/13., 65/17., 114/18., 39/18., 98/19. i 67/23.) dovršit će se sukladno odredbama toga Zakona. Navedeni postupci se obustavljaju i odluke o izradi prostornih planova odnosno odluke o transformaciji na temelju kojih su se provodili stavljaju se izvan snage u roku od tri godine od stupanja na snagu ovoga Zakona.
(4) Svi prostorni planovi moraju se započeti izrađivati u sustavu ePlanovi u roku od pet godina od stupanja na snagu ovoga Zakona.
Dokumenti prostornog uređenja
Članak 234.
(1) Danom donošenja Državnog plana prostornog razvoja, Program prostornog uređenja Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 50/99. i 84/13.) prestaje važiti u dijelu u kojem uređuje područja koja su uređena Državnim planom prostornog razvoja.
(2) Danom donošenja Prostornog plana isključivoga gospodarskog pojasa Republike Hrvatske u Jadranskom moru, Program prostornog uređenja Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 50/99. i 84/13.) prestaje važiti u dijelu u kojem uređuje područja koja su uređena Prostornim planom isključivoga gospodarskog pojasa Republike Hrvatske u Jadranskom moru.
Prostorni planovi
Članak 235.
(1) Prostorni planovi doneseni na temelju Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine«, broj 30/94., 68/98., 35/99., 61/00., 32/02. i 100/04.), Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine«, broj 76/07., 38/09., 55/11., 90/11., 50/12. i 55/12.) i Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine«, broj 153/13., 65/17., 114/18., 39/18., 98/19. i 67/23.) moraju se donijeti u digitalnom obliku kroz elektronički sustav ePlanovi u roku od pet godina od stupanja na snagu ovoga Zakona.
(2) Ako se prostorni planovi iz stavka 1. ovoga članka ne donesu u digitalnom obliku kroz elektronički sustav ePlanovi u roku od pet godina od stupanja na snagu ovoga Zakona, županijski zavod za prostorno uređenje postaje stručni izrađivač i osigurava donošenje prostornih planova u digitalnom obliku u roku od godinu dana.
(3) Ako se prostorni planovi ne donesu u digitalnom obliku kroz elektronički sustav ePlanovi ni u roku od godinu dana iz stavka 2. ovoga članka, navedeni prostorni planovi prestaju važiti, a odluke o donošenju tih prostornih planova stavljaju se izvan snage.
Stupanje na snagu Državnog plana prostornog razvoja i prostornih planova županija
Članak 236.
(1) Do stupanja na snagu Državnog plana prostornog razvoja i prostornih planova županija prema ovom Zakonu, prostorni planovi županija doneseni na temelju propisa koji su važili prije stupanja na snagu ovoga Zakona mogu se mijenjati i/ili dopunjavati sukladno Zakonu o prostornom uređenju (»Narodne novine«, broj 153/13., 65/17., 114/18., 39/19., 98/19. i 67/23.) na način da se u njima s detaljnošću neposredne provedbe planiraju i zahvati u prostoru i građevine infrastrukturne namjene državnog i županijskog značaja.
(2) Do stupanja na snagu Državnog plana prostornog razvoja i prostornih planova županija prema ovom Zakonu, mogu se kroz sustav ePlanovi donositi prostorni planovi uređenja grada odnosno općine prema ovom Zakonu tako da, osim propisanih sadržaja, određuju i propisuju uvjete provedbe zahvata u prostoru i građevina državnog i županijskog značaja preuzimanjem planskih rješenja iz važećih prostornih planova županija, sve sukladno odredbama ovoga Zakona kojima su određeni uvjeti planiranja prostora.
(3) Do stupanja na snagu Državnog plana prostornog razvoja, akti za provedbu zahvata u prostoru za zahvate linijske infrastrukture državnog značaja izdaju se na temelju prostornog plana županije.
Izrada izvješća o stanju u prostoru
Članak 237.
Zavod, zavodi i stručna upravna tijela općina, gradova i velikih gradova dužni su izraditi, odnosno osigurati izradu izvješća o stanju u prostoru i podnijeti ga na razmatranje nadležnom tijelu u roku od tri godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Postupci urbane komasacije
Članak 238.
Postupci urbane komasacije započeti po odredbama Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine«, broj 76/07., 38/09., 55/11., 90/11., 50/12. i 55/12.) za koje nije doneseno rješenje o komasaciji obustavljaju se danom stupanja na snagu ovoga Zakona.
Započeti postupci izdavanja akata i idejni projekt
Članak 239.
(1) Postupci izdavanja akata za provedbu prostornih planova započeti po Zakonu o prostornom uređenju (»Narodne novine«, broj 153/13., 65/17., 114/18., 39/19., 98/19. i 67/23.) do dana stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se po odredbama toga Zakona.
(2) Idejni projekt u svrhu čije izrade su posebni uvjeti i uvjeti priključenja utvrđeni u postupku započetom prije stupanja na snagu ovoga Zakona izrađuje se na temelju Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine«, broj 153/13., 65/17., 114/18., 39/19., 98/19. i 67/23.) i prilažu se uz zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Lokacijska dozvola i kampovi
Članak 240.
(1) Lokacijska dozvola koju je izdalo upravno tijelo na temelju Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine«, broj 153/13., 65/17., 114/18., 39/19., 98/19. i 67/23.) važi do isteka roka važenja sukladno odredbama toga Zakona, a najduže četiri godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(2) Lokacijska dozvola koju je izdalo Ministarstvo na temelju Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine«, broj 153/13., 65/17., 114/18., 39/19., 98/19. i 67/23.) važi do isteka roka važenja sukladno odredbama toga Zakona, a najduže šest godina od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(3) Kampovi čija je realizacija započela u skladu s propisima koji su važili prije stupanja na snagu ovoga Zakona mogu se zadržati u prostoru najduže osam godina od stupanja na snagu ovoga Zakona, u kojem razdoblju je potrebno provesti unapređenje stanja u prostoru na području kampa u skladu s pravilnikom iz članka 79. stavka 3. ovoga Zakona.
Izmjena, dopuna i poništenje lokacijske dozvole
Članak 241.
Lokacijska dozvola izdana na temelju Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine«, broj 30/94., 68/98., 61/00., 32/02. i 100/04.), Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine«, broj 76/07., 38/09., 55/11., 90/11., 50/12. i 55/12.) te Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine«, broj 153/13., 65/17., 114/18., 39/18., 98/19. i 67/23.) može se mijenjati, dopunjavati, ili poništiti pod istim uvjetima kao i lokacijska dozvola donesena na temelju ovoga Zakona.
Zavodi
Članak 242.
(1) Zavod za prostorno uređenje županije, Zavod za prostorno uređenje Grada Zagreba, odnosno zavod za prostorno uređenje grada ustrojen na temelju propisa koji su važili prije stupanja na snagu ovoga Zakona, nastavlja s radom kao zavod za prostorno uređenje županije, Zavod za prostorno uređenje Grada Zagreba, odnosno zavod za prostorno uređenje grada prema ovom Zakonu.
(2) Županije, Grad Zagreb i gradovi dužni su uskladiti akte o osnivanju i statute zavoda za prostorno uređenje županije, Zavoda za prostorno uređenje Grada Zagreba odnosno zavoda za prostorno uređenje grada u skladu s ovim Zakonom u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Upravna tijela
Članak 243.
(1) Upravna tijela županija i velikih gradova nadležna za stručne i upravne poslove prostornog uređenja ustrojena na temelju na temelju propisa koji su važili prije stupanja na snagu ovoga Zakona, nastavljaju s radom kao upravna tijela, odnosno stručna upravna tijela županija i velikih gradova prema ovom Zakonu.
(2) Upravna tijela gradova na koje je županija sukladno posebnom zakonu prenijela nadležnost za obavljanje upravnih poslova prostornog uređenja do dana stupanja na snagu ovoga Zakona, nastavljaju s radom i imaju djelokrug i ovlasti upravnog tijela velikog grada određene ovim Zakonom.
Prostorni planovi državne razine, uredbe i pravilnici
Članak 244.
(1) Hrvatski sabor će donijeti Državni plan prostornog razvoja i Prostorni plan isključivoga gospodarskog pojasa do 31. prosinca 2026.
(2) Vlada će donijeti uredbe iz članka 79. stavka 2., članka 138. stavka 4. i članka 151. stavka 1. ovoga Zakona u roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(3) Ministar će donijeti pravilnike iz članka 19. stavka 4., članka 5. stavka 3., članka 40. stavka 4., članka 79. stavka 3., članka 89. stavka 3., članka 92. stavka 5., članka 154. stavka 2. i članka 164. ovoga Zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(4) Ministar će pravilnik iz članka 6. stavka 3. ovoga Zakona donijeti u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Ostavljanje propisa na snazi
Članak 245.
Do stupanja na snagu propisa iz članka 244. stavaka 2., 3. i 4. ovoga Zakona, ostaju na snazi:
1. Uredba o određivanju građevina, drugih zahvata u prostoru i površina državnog i područnog (regionalnog) značaja (»Narodne novine«, broj 37/14., 154/14., 30/21., 75/22. i 61/23.)
2. Pravilnik o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora (»Narodne novine«, broj 29/83., 36/85. i 42/86.)
3. Pravilnik o sadržaju i obveznim prostornim pokazateljima izvješća o stanju u prostoru (»Narodne novine«, broj 48/14. i 19/15.)
4. Pravilnik o stručnom ispitu osoba koje obavljaju poslove graditeljstva i prostornoga uređenja (»Narodne novine«, broj 129/15.)
5. Pravilnik o izdavanju suglasnosti za obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja (»Narodne novine«, broj 136/15.)
6. Pravilnik o načinu izračuna građevinske (bruto) površine zgrade („Narodne novine“ broj 93/17)
7. Pravilnik o zahvatima u prostoru koji se ne smatraju građenjem, a za koje se izdaje lokacijska dozvola (»Narodne novine«, broj 105/17. i 108/17.)
8. Pravilnik o stručnom usavršavanju osoba koje obavljaju poslove prostornog uređenja i gradnje (»Narodne novine«, broj 55/20.)
9. Pravilnik o prostornim planovima (»Narodne novine«, broj 152/23.)
10. Pravilnik o obveznom sadržaju idejnog projekta (»Narodne novine«, broj 92/24).
Prestanak važenja propisa
Članak 246.
Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o prostornom uređenju (»Narodne novine«, broj 153/13. 65/17., 114/18., 39/18., 98/19. i 67/23.).
Stupanje na snagu Zakona
Članak 247.
Ovaj Zakon objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 1. siječnja 2026.
OBRAZLOŽENJE
Uz članak 1.
Odredbama ovoga članka se određuje predmet Zakona i njegovi ciljevi te naglašava da je prostor Republike Hrvatske osobito vrijedno nacionalno dobro i da se prostornim uređenjem osiguravaju uvjeti za gospodarenje, zaštitu i upravljanje tim dobrom.
Uz članak 2.
Odredbama ovoga članka se navode direktive Europske unije koje se njime prenose u pravni poredak Republike Hrvatske, kao i Uredba EU parlamenta i Vijeća o obnovi prirode koja se ovim Zakonom provodi.
Uz članak 3.
Odredbom ovoga članka se propisuje primjena posebnih propisa u postupcima ostvarenja prava na informaciju i prvenstvo primjene odredbi ovoga Zakona u odnosu na odredbe drugih zakona i propisa.
Uz članak 4.
Odredbom članka 5. omogućeno je izdavanje obvezujućih mišljenja o primjeni odredbi ovoga Zakona, radi ujednačavanja njegove primjene u praksi.
Uz članak 5.
Odredbom stavka 1. ovoga članka je propisano da ministar, osim obveze davanja suglasnosti na tehničke propise i pravilnike iz prethodne odredbe Zakona, uređuje obvezujućim naputkom način rada nadležnih tijela u vezi s provedbom ovoga Zakona.
Odredbama stavaka 2. i 3. ovoga članka uređen je način dokazivanja svojstva, identiteta i ovlastislužbenika Ministarstva putem službenih iskaznica.
Uz članak 6.
Ovaj članak određuje da se Nacionalnim smjernicama koje donosi Ministarstvo razrađuju Arhitektonske politike Republike Hrvatske i utvrđuju ciljevi, standardi i tehnički uvjeti za unapređenje kvalitete prostornog uređenja, arhitekture i građenja te kvalitete cjelokupnog izgrađenog prostora.
Uz članak 7.
Ovdje su uređeni ciljevi prostornog uređenja među kojima se nalaze: prostorna održivost u odnosu na racionalno korištenje i očuvanje kapaciteta prostora na kopnu, moru i u podmorju u svrhu učinkovite zaštite prostora,kvalitetan i human razvoj gradskih i ruralnih naselja, razvoj zelene infrastrukture te siguran, zdrav, društveno funkcionalan životni i radni okoliš, povećanje održivosti prostora na promjene uvjetovane suvremenim izazovima (prirodne katastrofe, klimatske promjene),povezivanje teritorija Republike Hrvatske s europskim sustavima prostornog uređenja, postižu se primjenom načela prostornog uređenja u izradi i donošenju prostornih planova te njihovoj provedbi.
Uz članke 8. do 18.
U glavi Zakona pod nazivom Opća načela prostornog uređenja naglašeno je deset načela kojih se trebaju pridržavati svi sudionici koji sudjeluju u izradi, donošenju i provedbi svih dokumenata prostornog uređenja. To su načela: integralnog pristupa u prostornom planiranju, uvažavanju znanstvenih i stručnih činjenica, prostorne održivosti razvitka i vrsnoće gradnje, očuvanja prostora i obnove prirode, ostvarivanja i zaštite javnog i pojedinačnog interesa, horizontalne integracije u zaštiti prostora, vertikalne integracije, sudjelovanja javnosti u prostornom uređenju, ekonomičnosti i dinamičkog planiranja.
Uz članak 19.
Odredba ovoga članka definira i pojašnjava značaj pojedinih pojmova navedenih u Zakonu te, uz već ranije poznate definicije pojmova, uvodi znatan broj novih pojmova radi boljeg razumijevanja ciljeva i svrhe pojedinih odredbi Zakona i zbog novih tehnoloških mogućnosti.
Uz članak 20.
Zakon propisuje tko osigurava učinkovitost i stručnost prostornog uređenja. To su prvenstveno Hrvatski sabor i Vlada Republike Hrvatske te predstavnička tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, dok stručnu utemeljenost u donošenju prostornih planova i ostalih akata osiguravaju tijela državne uprave, stručna upravna tijela, zavodi i druge pravne osobe registrirane za obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja te ovlašteni arhitekti.
Uz članak 21.
Zakon propisuje da prostorni planovi moraju biti međusobno usklađeni, što se postiže davanjem suglasnosti Ministarstva koje ujedno osigurava i provedbu prostornih planova državne razine.
Uz članak 22.
Kako bi se na jednom mjestu prikupili podaci potrebni za zakonito i održivo upravljanje prostorom, sva javnopravna tijela sudjeluju u uspostavi i vođenju informacijskog sustava prostornog uređenja (ISPU). Interesi i potrebe gospodarstva i posebnih upravnih područja u sustavu prostornog uređenja osiguravaju se donošenjem sektorskih strategija, planova, programa, studija i drugih dokumenata propisanih posebnim zakonima u skladu s kojima se utvrđuju zahtjevi za izradu prostornih planova, koji moraju biti u skladu s ovim Zakonom.
Uz članke 23. do 29.
Odredbe Zakona od članka 23. do članka 29. određuju stručne poslove Zavoda za prostorni razvoj, zavoda za prostorno uređenje županije, odnosno Grada Zagreba i zavoda za prostorno uređenje velikog grada.
Uz članak 30.
U ovoj odredbi određuje se da je ovlaštena osoba koja izrađuje prostorni plan dužna osigurati sudjelovanje stručnjaka različitih struka u svojstvu suradnika iz relevantnih područja koja sudjeluju u izradi i donošenju određenog prostornog plana. Ovlaštena osoba koja izrađuje prostorni plan odgovorna je za stručna rješenja u prostornom planu te za njih odgovara prekršajno i materijalno.
Uz članke 31. do 36.
Odredbe članaka od 31. do 36. propisuju svrhu uspostave informacijskog sustava prostornog uređenja (ISPU), način na koji se uspostavlja i vodi, koja su tijela za to odgovorna, podatke koje obuhvaća, obvezu unosa podatke o postojećem stanju, načinu i uvjetima korištenja i zaštite prostora te druge podatke značajne za prostorno uređenje. Podaci u informacijskom sustavu su javni ako nemaju povjerljivo značenje sukladno posebnom zakonu odnosno ne predstavljaju kritičnu infrastrukturu i infrastrukturu državnog značaja.
Vlada Uredbom o informacijskom sustavu pobliže uređuje strukturu, sadržaj, način rada, oblik i elektronički standard informacijskog sustava te način, ovlasti i obveze u vođenju i upravljanju informacijskim sustavom svih tijela i osoba planova koji su prostorne i druge podatke dužni učiniti dostupnima putem informacijskog sustava.
Uz članak 37.
Odredba članka 37. omogućuje ishođenje lokacijske informacije po predanom zahtjevu elektroničkim putem, u svrhu dobivanja podataka o namjeni i uvjetima provedbe zahvata na konkretnom zemljištu kako su oni određeni u važećim planovima svih razina. Izdaje se u pravilu u obliku elektroničke isprave.
Lokacijska informacija nije upravni akt i ne omogućuje izradu projekta ili gradnju na odnosnom zemljištu, već služi upoznavanju s namjenom i uvjetima provedbe planova koji se na to zemljište odnose.
Uz članak 38.
Odredbom se određuju tijela i osobe koje bez naknade imaju pravo pristupa bazi podataka katastra i zemljišne knjige.
Uz članke 39. do 41.
Odredbe od članka 39. do 41. određuju da svake četiri godine, Hrvatski sabor odnosno predstavnička tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, svaki za svoju razinu, razmatraju izvješće o stanju u prostoru, koje se objavljuje u »Narodnim novinama« i predstavlja stručnu podlogu za izradu prostornih planova.
Također su određena tijela i osobe koje izrađuju izvješća o stanju u prostoru te njegov osnovni sadržaj koji će pravilnikom pobliže urediti ministar.
Uz članak 42.
Ovom odredbom propisuje se što sve trebaju sadržavati stručne podloge neophodne za izradu prostornog plana. Riječ je o dokumentima ili studijama u kojima je analizirano postojeće i planirano stanje odnosnog prostora, njegove demografske, gospodarske, prometne, ekološke i okolišne, geološke i hidrološke, energetske, kulturno-povijesne, urbanističko-arhitektonske i druge stručne podloge, kao i karte rizika. Karte rizika obvezna su stručna podloga u području koje je određeno visokorizičnim prema Procjeni rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku.
Uz članak 43.
Odredba propisuje vrste planova kojima se utvrđuju građevinska područja i određuje da se građevinska područja na kojima su izgrađene građevine i komunalna infrastruktura ne mogu ukinuti prostornim planovima više razine. Iznimka je ako promjenu građevinskog područja zahtijeva planiranje infrastrukturnih zahvata od državnog i županijskog značaja koji se ne mogu drugačije planirati.
Uz članke 44. do 46.
Odredbama članaka 44. do 46. propisuju se kriteriji za utvrđenje građevinskog područja, s time da kod utvrđivanja građevinskog područja u novim planovima treba poći od građevinskih područja koja su već utvrđena u važećim planovima. Postojeća, u važećim planovima utvrđena građevinska područja nije dopušteno širiti tako dugo dok god unutar građevinskog područja ima površina koje nisu opremljene osnovnom infrastrukturom i tek nakon izvršene višekriterijske analize stvarnog omjera izgrađenih naspram neizgrađenih površina unutar postojećih građevinskih područja, demografske i ekonomske projekcije, financijskog plana i razvojnog potencijala prostora, iz kojeg proizlazi da se prostori unutar postojećih građevinskih područja ne mogu adekvatno prenamijeniti, revitalizirati ili im se povećati gustoća korištenja kao alternativa širenju građevinskih područja. Ova višekriterijska analiza se izrađuje kao stručna podloga. Metodologija za izradu ove analize propisat će se Pravilnikom o prostornim planovima.
U postojećim građevinskim područjima moguće je, uz očuvanje postojeće i stvaranjem nove smislene prostorne cjeline, na temelju prethodno izvršene analize razvojnog potencijala prostora, vršiti preraspodjelu postojećih građevinskih područja, ali se ne smiju isključiti postojeće građevine i uređene površine niti ugrožavati stečena prava korisnika prostora temeljena na pravovaljanim aktima za provedbu zahvata u prostoru.
Uz članak 47.
Odredba članka 47. propisuje obvezu planiranja zelene infrastrukture i potrebu revitalizacije i uspostave zelene infrastrukture u urbanom području u skladu sa strategijom zelene urbane obnove.
Uz članak 48.
Odredba članka 48. određuje vrstu zahvata koji se mogu planirati i graditi na zemljištu koje je izvan građevinskih područja. To su zahvati infrastrukture i istraživanja prirodnih resursa podobnih za eksploataciju, ali i građevine obrane i nadzora granice te građevine za razvoj poljoprivrednih i turističkih kapaciteta Republike Hrvatske. U ovom području je moguća i rekonstrukcija postojećih građevina.
Uz članke 49. i 50.
Odredbe članaka 49. i 50. određuju površine koje mogu biti namijenjene priuštivom stanovanju u skladu s Nacionalnim planom stambene politike, na kojima će se neposrednom provedbom ovoga Zakona građevine priuštivog stanovanja smještati u prostor na temelju lokacijske dozvole. Na ostalim površinama smještanje u prostor ovih građevina biti će moguća na temelju urbanističkog projekta, uz obvezni sadržaj idejnog projekta propisan u člancima 158. i 159. ovoga Zakona.
Uz članak 51.
Odredbe članka 51. određuju da su građevine linijske infrastrukture cestovne, željezničke, vodne, energetske i elektroničke komunikacijske građevine i da su one kao i njihovi koridori, prostorno planiranje koridora i linijskih infrastrukturnih građevina, njihov razvoj, gradnja, korištenje i održavanje te njihovo evidentiranje u informacijskom sustavu prostornog uređenja od interesa za Republiku Hrvatsku. Obuhvat i smještaj linijske infrastrukturne građevine na građevnoj čestici određuju se lokacijskom dozvolom i infrastrukturnim projektom linijske infrastrukturne građevine.
Uz članak 52.
Člankom 52. definirano je što sve čini javnu infrastrukturu i što sve uključuje njezino planiranje. Odredbom je određeno da se pri planiranju raspoloživi prostor koristi racionalno, primarno za rekonstrukciju/proširenje postojeće javne infrastrukture unutar postojećih infrastrukturnih koridora, da se u najvećoj mogućoj mjeri očuva kvaliteta prirodnog i kulturnog krajobraza, poljoprivredno zemljište i njegova okrupnjenost, kao i drugi standardi uređenja prostora u skladu s ciljevima i načelima iz ovoga Zakona.
Uz članke 52. do 54.
Odredbama od 52. do 54. članka propisuju se posebna načela kojih se treba pridržavati pri planiranju i gradnji javne infrastrukture i propisuje se prioritetan javni interes za određivanje koridora linijske infrastrukture i za gradnju te razvoj linijskih infrastrukturnih građevina.
Uz članke 55. i 56.
Odredbama članaka 55. i 56. je propisano da se prostorni podaci, odnosno podaci značajni za prostorno uređenje i trajno praćenje stanja u prostoru povezuju u informacijski sustav prostornog uređenja Republike Hrvatske pa su sva javnopravna tijela i trgovačka društva koja posjeduju ili u svojim evidencijama vode podatke o koridorima, trasama i linijskim infrastrukturnim građevinama te vlasnici, odnosno upravitelji tih građevina, dužni kontinuirano dostavljati katastru infrastrukture i informacijskom sustavu prostornoga uređenja podatke.
Uz članak 57.
Članak 57. određuje gdje se i pod kojim uvjetima mogu planirati golf-igrališta i druga sportsko-rekreacijska igrališta na otvorenom. Ista se planiraju izvan građevinskih područja gdje ne smiju svojim položajem niti funkcijom ugrožavati zaštićene dijelove okoliša i prirode. Za građevine unutar obuhvata i u funkciji golf-igrališta i sportsko-rekreacijskog igrališta na otvorenom građevna čestica ne može biti veća od površine zemljišta potrebnog za redovnu uporabu te građevine. Za prateće građevine drugih namjena osim sportsko-rekreacijske (ugostiteljstvo, turizam, smještaj) uz golf-igrališta i sportsko-rekreacijska igrališta na otvorenom mora se planirati zasebno građevinsko područje odgovarajuće namjene.
Uz članak 58.
Članak 58. određuje područje zaštićenog obalnog područja mora (ZOP), koje područje je od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku. Ovaj prostor i mogućnosti planiranja u njemu određeni su strogo i mogući zahvati su prostorno ograničeni u pojasu kopna i otoka u širini od 1000 m od obalne crte i pojasu mora u širini od 300 m od obalne crte.
Uz članak 59.
Pri planiranju, kako to određuje članak 59. Zakona, u ZOP-u je između ostalog, potrebno očuvati prirodne, kulturne, povijesne i tradicijske vrijednosti obalnog i zaobalnog krajolika, poticati prirodnu obnovu šuma i druge autohtone vegetacije, spriječiti širenje postojećih i planiranje novih građevinskih područja, onemogućiti međusobno povezivanje i proširenje postojećih građevinskih područja duž obale, ograničiti gradnju izvan građevinskih područja, uvjetovati razvitak infrastrukture zaštitom i očuvanjem vrijednosti krajolika te planirati građevine stambene, poslovne i druge namjene tako da se svojom namjenom, položajem, veličinom i oblikovanjem usklade sa postojećim prostornim vrijednostima i obilježjima.
Uz članak 60.
Odredba članka 60. određuje da se u pojasu kopna i otoka u širini od 1000 m od obalne crte i pojasu mora u širini od 300 m od obalne crte (prostor ograničenja) ne mogu osnivati nova naselja, planirati novi izdvojeni dijelovi građevinskog područja naselja, a postojeći izdvojeni dijelovi građevinskog područja naselja ne mogu se proširivati u pojasu od 100 m od obalne crte. Proizvodna namjena može se planirati samo izvan pojasa od 1000 m od obalne crte, osim za one djelatnosti koje po svojoj prirodi zahtijevaju smještaj na obali.
Uz članak 61.
U članku 61. navedeni su zahvati koji se u prostoru ograničenja ne mogu planirati te za koje se ne može ishoditi akt za provedbu plana, ali i oni dijelovi prostora u kojima je to ipak moguće, ali samo za u toj odredbi navedene svrhe poput zahvata u prostoru koji se provode temeljem prostornog plana nacionalnog parka, za građevine namijenjene za privez plovila u svrhu uzgoja marikulture i druge za ovo područje važne zahvate.
Uz članak 62.
Člankom 62. određuje se što se sve može planirati izvan građevinskog područja prostora ograničenja te utvrđuju prostorne površine i drugi uvjeti pod kojima se dozvoljeni zahvati mogu planirati.
Uz članak 63.
Člankom 63. propisana je obveza zemljišnoknjižne zabilježbe na zemljištu na kojem su zahvati iz članka 62. dozvoljeni, a kojom se obznanjuje da to zemljište, ako ga čini više čestica, predstavlja gospodarsku i pravnu cjelinu te se ne može otuđivati pojedinačno već samo zajedno pa ugovor koji je tome suprotan ne proizvodi pravne učinke jer je ništav, jednako kao i građevinska dozvola izdana bez sadržaja propisanog ovim člankom.
Uz članke 64. i 65.
Odredbama članaka 64. i 65. određuju se opći uvjeti planiranja ugostiteljsko-turističkih namjena u ZOP-u te se propisuje da se nova gradnja mora u najvećoj mogućoj mjeri planirati unutar postojećih građevinskih područja, a nove građevine se moraju planirati na predjelima manje prirodne i krajobrazne vrijednosti te ih se mora uklopiti u mjerilo prirodnog okoliša.
Ugostiteljsko-turističke u izgrađenim strukturama (brownfield područja) se planiraju na predjelima manje prirodne i krajobrazne vrijednosti, uvažavanjem zahtjeva vrsnoće izgrađenog prostora uz uvjete propisane u članku 65. ovoga Zakona.
Uz članak 66.
Članak 66. propisuje uvjete planiranja površina ugostiteljsko-turističke namjene unutar građevinskog područja naselja, koje područje ne može zapremati više od 20% građevinskog područja tog naselja, te da se na području mješovite namjene omogućuje gradnja smještajne građevine kapaciteta do 80 ležajeva.
Uz članak 67.
Člankom 67. određuju se uvjeti planiranja kampa, koji se može planirati u izdvojenom građevinskom području izvan naselja i u građevinskom području naselja unutar površine ugostiteljsko-turističke namjene, uz očuvanje zatečene vegetacije, prirodnih dijelova obale te krajobraznih vrijednosti.
Uz članak 68.
Člankom 68. propisano je da se ugostiteljsko-turističke građevine namijenjene smještaju i pratećim sadržajima trgovačke, uslužne, ugostiteljske, športske, rekreacijske, zabavne i slične namjene u građevinskim područjima ugostiteljsko-turističke namjene ne mogu etažirati.
Uz članak 69.
Planiranje i uređenje prostora pomorskog dobra koje je prostor od interesa za Republiku Hrvatsku i uživa njezinu osobitu zaštitu uređuje članak 69. Zakona. Ovom odredbom je propisano da se planiranje i provedba svih zahvata u prostoru na pomorskom dobru mora provoditi sukladno najvišim standardima arhitektonskog oblikovanja, urbanističke izvrsnosti te načelima održivog razvoja, zaštite okoliša i očuvanja javnog interesa, a prostornim planovima koji obuhvaćaju ovo područje obvezno se mora osigurati zaštita prirdne i kulturne baštine te usklađenost s obalnim pejsažom. Unutar lučkog područja nije moguća gradnja hotela i apartmana te su nadležna javnopravna tijela dužna osigurati da se svaki zahvat na pomorskom dobru provodi uz stručno vrednovanje, transparentnost i u cilju očuvanja i unaprjeđenja prostorne kvalitete i javne funkcije pomorskog dobra.
Uz članke 70. do 73.
Odredbe članaka 70. do 73. određuju vrste planova kojima se planira morsko područje, naglašava se da se prilikom izrade i donošenja prostornih planova koji obuhvaćaju morsko područje analiziraju i uzimaju u obzir gospodarski, socijalni i okolišni aspekti radi osiguranja održivog razvitka turizma i rasta pomorskog sektora, očuvanja ekosustava i promicanja uzajamnog prilagođavanja značajnih djelatnosti, kao i očuvanja te zaštite okoliša i prirode, uključujući otpornost na učinke klimatskih promjena, kao i zaštitu i očuvanje kulturnih dobara.
Pri planiranju morskog područja Republika Hrvatska surađuje s državama u podregiji Jadransko more na način koji se utvrđuje u odlukama o izradi planova za to područje. Europskoj komisiji se u elektroničkom obliku dostavljaju prostorni planovi koji obuhvaćaju morsko područje i informacije o načinima suradnje.
Uz članke 74 do 76.
U člancima od 74. do 76. propisan je značaj Strategije prostornog razvoja Republike Hrvatske, koja je temeljni državni dokument za usmjerenje razvoja u prostoru i dokument prostornog uređenja, kojem prostorni planovi, sektorske strategije, planovi i drugi razvojni dokumenti pojedinih gospodarskih i upravnih područja i djelatnosti ne mogu biti suprotni. Ovim odredbama određuje se i sadržaj navedene Strategije te nadležnost za njezinu izradu i donošenje.
Uz članke 77. do 84.
Odredbe članaka od 77. do 84. uređuju značaj prostornih planova koji se donose radi ostvarenja ciljeva prostornog uređenja. Donose se na državnoj, područnoj (regionalnoj) i lokalnoj razini i trebaju osigurati kontinuitet prostornog uređenja, na način da važeći prostorni planovi predstavljaju programska polazišta, koja uz obvezu sagledavanja postojećeg stanje u prostoru, trebaju predložiti kvalitetna i održiva planska rješenja.
Prostornim planovima propisuju se uvjeti za građenje građevina i provedbu drugih zahvata u prostoru na određenoj razini i/ili lokaciji. Svi prostorni planovi obvezno sadrže odredbe za provedbu prostornog plana, kartografske prikaze i obrazloženje i imaju snagu podzakonskog propisa, a donose se u elektroničkom obliku u informacijskom sustavu prostornog uređenja. Ovisno o razini i obuhvatu planovi propisuju prostorne pokazatelje, prostorne standarde, kartografske prikaze namjena prostora, površina, odnosno zemljišta, infrastrukturnih koridora, uvjete važne za provedbu prostornog plana, razinu uređenosti naselja, mjere zaštite okoliša, zahtjeve zaštite prirode, kulturne baštine i drugih zaštićenih vrijednosti, zone visokog, srednjeg i niskog rizika prema Procjeni rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku, na temelju kojih se utvrđuju ograničenja i zabrana gradnje i planiraju mjere smanjenja rizika te druge potrebne tekstualne i grafičke dijelove kojima se propisuju uvjeti provedbe zahvata u prostoru, uvjeti i pravila u skladu s kojima se u provedbi zahvata u prostoru određuju lokacijski uvjeti.
Mjere ublažavanja radi zaštite okoliša i prirode i ublažavanja rizika određuju se sukladno posebnim propisima.
Uz članke 85. i 86.
Članci 85. i 86. propisuju obvezu usklađenosti prostornog plana s ovim Zakonom i međunarodnim obvezama Republike Hrvatske koje se odnose na prostorno uređenje, kao i međusobnu usklađenost planova. Također, propisan je i postupak pred Ministarstvom u slučaju da se ustanovi spomenuta neusklađenost.
Uz članke 87. i 88.
Odredbe članka 87. i 88. posvećene su financiranju i objavi prostornog plana. Plan državne razine i stručne podloge za njegovu izradu osiguravaju se u proračunu Republike Hrvatske, a za planove područne (regionalne) i lokalne razine iz sredstava državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave te iz drugih izvora sukladno posebnom propisu.
Prostorni plan, osim u dijelu koji je prema posebnom zakonu povjerljive naravi, dostupan je na uvid javnosti, a postupak njegove izrade, donošenja i važenja osigurava se putem informacijskog sustava prostornog uređenja.
Uz članke 89. do 92.
Odredbe članka 89. do 92. omogućuju da se stručna rješenja za izradu prostornog plana lokalne razine pribave putem javnog urbanističkog natječaja, uz to da se zaurbanistički plan uređenja na području pomorskog dobra, osim lučkog područja, javni urbanistički natječaj obvezno provodi u svrhu postizanja ciljeva zaštite i uređenja pomorskog dobra prema ovom Zakonu.
Javni arhitektonski natječaj za odabir idejnog rješenja oblikovanja zgrade ili drugog zahvata u prostoru javne i društvene namjene, na zemljištu u vlasništvu jedinice lokalne samouprave i/ili drugog zahvata u prostoru od osobite važnosti za krajobraz određen tim prostornim planom, provodi se prema odredbama za provedbu prostornog plana lokalne razine prema postupku određenom ovim odredbama.
Uz članke 93. i 94.
Odredbe od članka 92. i 94. propisuju da su izrada i provedba prostornih planova državne razine poslovi od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku, da je Državni plan prostornog razvoja strateški prostorni plan kojim se usmjerava prostorni razvoj cjelokupnog teritorija države, a može se donijeti za područje pojedine županije ili kao provedbeni plan za jednu ili više građevina i/ili prostornih cjelina državnog značaja, te se propisuju odrednice koje Državni plan prostornog razvoja određuje.
Uz članke 95. i 96.
Odredbe članaka 95. i 96. određuju značaj prostornih planova područja posebnih obilježja, koji su određeni kao strateški i provedbeni planovi. To su: Prostorni plan isključivoga gospodarskog pojasa Republike Hrvatske, prostorni plan nacionalnog parka, prostorni plan parka prirode te prostorni plan područja posebnih obilježja određen Državnim planom prostornog razvoja. Odredbe razrađuju sadržaj pojedinih planova ove vrste.
Uz članak 97.
Člankom 97. je određeno na kojem se području obvezno donosi urbanistički plan uređenjadržavnog značaja. To je područje određeno Državnim planom prostornog razvoja i prostornim planovima područja posebnih obilježja. Urbanistički plan uređenja državnog značaja propisuje uvjete provedbe svih zahvata u prostoru unutar svog obuhvata.
Uz članke 98. do 100.
U odredbama Zakona od članka 98. do 100. uređuju se prostorni planovi županije i Prostorni plan Grada Zagreba, obveznost njihovog donošenja, kao i mogućnost da se oni donesu istovremeno s Državnim planom prostornog razvoja na području te županije, odnosno Grada Zagreba. Navedeni planovi imaju strateški i provedbeni dio čiji je sadržaj propisan odredbom članka 99. ovoga Zakona.
Uz članak 101.
Članak 101. propisuje da se urbanistički plan uređenja županijskog značaja donosi u propisanom sadržaju obvezno za područje određeno prostornim planom županije i propisuje uvjete provedbe svih zahvata u prostoru unutar svog obuhvata.
Uz članke 102. do 106.
Odredbe od članka 102. do 106. reguliraju svrhu, uvjete i sadržaj prostornog plana uređenja grada, odnosno općine te generalnog urbanističkog plana koji se obvezno donosi za središnje naselje grada, a koji daje osnovu za razvoj i uređenje velikog grada, korištenje i namjenu površina, razmještaj djelatnosti u gradskom prostoru te uvjete za očuvanje i unapređenje kvalitete urbanog prostora i kulturno-povijesnih vrijednosti koje čine identitet tog grada.
Prostorni plan uređenja grada, odnosno općine obvezno određuje podjelu prostora grada, odnosno općine na građevinska područja naselja, izdvojene dijelove građevinskih područja naselja, izdvojena građevinska područja izvan naselja, te na površine poljoprivredne, šumske, vodne i infrastrukturne namjene izvan naselja, osnovnu namjenu površina unutar građevinskih područja, osim unutar obuhvata generalnog urbanističkog plana i urbanističkog plana uređenja, prometnu mrežu s karakterističnim presjecima prometnica od značaja za grad odnosno općinu, infrastrukturne koridore, građevine iz sustava gospodarenja otpadom, zaštićene dijelove okoliša, prirode, krajobraza te kulturno-povijesne baštine na području grada, odnosno općine te između ostalog obvezno propisuje uvjete provedbe svih zahvata u prostoru unutar građevinskih područja, osim unutar obuhvata generalnog urbanističkog plana i urbanističkog plana uređenja i uvjete provedbe svih zahvata u prostoru izvan građevinskog područja, osim zahvata državnog i županijskog značaja.
Uz članke 106. i 107.
U člancima 106. i 107. propisano je da se urbanistički plan uređenja donosi obvezno za dijelove građevinskih područja koji nisu izgrađeni i opremljeni osnovnom infrastrukturom te za postojeće i izgrađene dijelove građevinskih područja planirane za urbanu sanaciju i urbanu preobrazbu, za područja kulturno povijesnih cjelina koja su upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, te za područja na kojima se planira provesti urbana komasacija.
Njime se određuje prostorni razvoj, funkcionalna rješenja i uvjeti oblikovanja pojedinih dijelova naselja, propisuje uvjete provedbe svih zahvata u prostoru unutar svoga obuhvata, a donosi se na državnoj, područnoj (regionalnoj) i lokalnoj razini.
Uz članke 108. do 111.
Člancima od 108. do 111. su određene pojedine obveze tijela i osoba odgovornih za izradu prostornog plana. To su: nositelj izrade i koordinator izrade prostornog plana, stručni izrađivač i odgovorni voditelj izrade prostornog plana. Nositelj izrade prostornog plana obavlja administrativne poslove i vodi dokumentaciju u postupku izrade i donošenja prostornog plana, provodi stručnu i javnu raspravu te priprema konačni prijedlog plana za donošenje, a stručni izrađivač izrađuje stručno rješenje prostornog plana te surađuje s nositeljem izrade u stručnim poslovima izrade i donošenja prostornog plana putem odgovornog voditelja kojeg je obvezan imenovati iz redova službenika zavoda ili zaposlenika, ovim odredbama određene pravne osobe, koji ima strukovni naziv ovlašteni arhitekt, odnosno ovlašteni arhitekt urbanist s najmanje 5 godina radnog staža na poslovima prostornog uređenja i koji ne smije biti u sukobu interesa.
Odredbe propisuju dužnosti odgovornog voditelja, koji je odgovoran da je nacrt prijedloga prostornog plana, odnosno nacrt konačnog prijedloga prostornog plana izrađen u skladu s ovim Zakonom i posebnim propisima te da su određene dijelove, odnosno sadržaj tog plana izradili stručnjaci odgovarajućih struka.
Na prostorni plan u čijoj su izradi rješenjem Ministarstva utvrđene nezakonitosti ne mogu se dati ni mišljenja ni suglasnosti predviđena odredbama ovoga Zakona.
Uz članak 112.
Odredba članka 112. propisuje da svatko može inicirati izradu prostornog plana lokalne i područne (regionalne) razine, kao i njegovih izmjena i dopuna, a javnopravna tijela su jednom godišnje dužna jedinici područne (regionalne), odnosno lokalne samouprave dostaviti prijedloge i zahtjeve unutar svoje nadležnosti o potrebi izrade prostornih planova, odnosno njihovih izmjena i dopuna na svojem području. O zaključcima stručne analize zaprimljenih inicijativa i prijedloga javnopravnih tijela izvršno tijelo jedinice lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave je dužno izvijestiti svoje predstavničko tijelo najmanje jednom godišnje.
Uz članak 113.
Člankom 113. propisano je za koje se planove obvezno provodi strateška procjena utjecaja na okoliš prema propisima kojima se uređuje zaštita okoliša i kad ona nije obvezna.
Uz članke 114. do 116.
Odredbe članaka 114. do 116. uređuju postupak koji prethodi donošenju plana. Postupak započinje donošenjem odluke o izradi koju ovisno o razini plana donosi ministar, župan, gradonačelnik ili općinski načelnik, a objavljuje se u službenom glasilu, na mrežnim stranicama nositelja izrade te na mrežnim stranicama Ministarstva. Obvezni sadržaj odluke o izradi određuje članak 115. Nakon što je objavljena u službenom glasilu i mrežnim stranicama, odluka o izradi prostornog plana objavljuje se javnosti i elektroničkim putem dostavlja javnopravnim tijelima te drugim tijelima određenim tom odlukom, s pozivom da u roku određenim odlukom dostave svoje zahtjeve za izradu prostornog plana.
Uz članak 117.
Odredbama ovoga članka propisani su uvjeti pod kojima javnopravna tijela daju zahtjeve za izradu prostornog plana.
Uz članke 118. do 120.
Odredbama ovih članaka propisuje se obveza provođenja stručne rasprave u svrhu pribavljanja zahtjeva, smjernica i preporuka značajnih za razvoj, uređenje i oblikovanje prostora te usuglašavanja javnih, privatnih, gospodarskih i ostalih interesa u stručnom rješenju prostornog plana.
Uz članke 121. do 128.
Odredbe članaka 121. do 128. propisuju postupak provođenja javne rasprave o prijedlogu plana, koji je kao takav utvrđen nakon provedenih stručnih rasprava. U javnoj raspravi, koja se javno objavljuje u propisanom trajanju (30 dana), može sudjelovati svatko, a sastoji se od javnog uvida, tijekom kojeg je prijedlog plana dostupan javnosti e jednog ili više javnih izlaganja, na kojima nositelj izrade i stručni izrađivač prezentiraju prijedlog plana javnosti. Sudionici u javnoj raspravi daju mišljenja, prijedloge i primjedbe na prijedlog.Ako se u postupku izrade prostornog plana prethodno nije provodila stručna rasprava, javnopravno tijelo koje je dalo svoje zahtjeve za izradu prostornog plana u javnoj raspravi sudjeluje davanjem mišljenja o prihvaćanju tih zahtjeva, a ako je stručna rasprava provedena javnopravno tijelo mora obrazložiti u čemu se sastoji nesuglasnost nacrta prijedloga plana s njegovim zahtjevima ili stručnim rješenjem koje je prihvatio u stručnoj raspravi. U protivnom nositelj izrade takvo mišljenje nije dužan uvažiti.
Stručni izrađivač u suradnji s nositeljem izrade objedinjuje mišljenja, prijedloge i primjedbe iznesene u javnoj raspravi i priprema izvješće o javnoj raspravi. Izvješće o javnoj raspravi objavljuje se na oglasnoj ploči i mrežnim stranicama nositelja izrade prostornog plana i u informacijskom sustavu.
Ponovna javna rasprava u trajanju od 15 dana, provodi se ako se prijedlog prostornog plana zbog prihvaćenih mišljenja, prijedloga i primjedbi u javnoj raspravi ili iz drugih razloga promijeni iz bitnih zakonom predviđenih razloga.
Uz članak 129.
Prema članku 129. nakon provedene javne rasprave i izvješća o njoj, stručni izrađivač izrađuje nacrt konačnog prijedloga prostornog plana, koji sezajedno s izvješćem o javnoj raspravi dostavlja tijelu koje je utvrdilo prijedlog prostornog plana.
Uz članak 130.
Prema članku 130. Zavod za prostorno uređenje županije sudjeluje kao javnopravno tijelo u postupku izrade i donošenja prostornog plana na koje daje svoje mišljenje.
Uz članak 131.
Prema članku 131. Ministarstvo kao javnopravno tijelosudjeluje u postupku izrade i donošenja prostornih planova na koje daje suglasnost. Prije donošenja prostornog plana županije, odnosno Grada Zagreba, Generalnog urbanističkog plana Grada Zagreba ili drugog velikog grada, prostornog plana uređenja grada ili općine unutar ZOP-a, mora se pribaviti suglasnost Ministarstva u pogledu usklađenosti s ovim Zakonom. Ako nositelj izrade odbije ispraviti konačni prijedlog prostornog plana nakon što je o tome obaviješten, Ministarstvo će odbiti dati suglasnost, a postupak izrade i donošenja prostornog plana se obustavlja.
Uz članak 132.
Odredba članka 132. određuje nadležnost za donošenje prostornih planova.
Uz članke 133. i 134.
Odredbe članka 133. i 134. određuju sadržaj odluke o donošenju prostornog plana, način javne objave i rok za objavu u informacijskom sustavu prostornog uređenja.
Uz članak 135.
Članak 135. propisuje da se nakon svake izmjene i/ili dopune prostornog plana objavljuje pročišćeni tekst odredbi za provedbu prostornog plana i kartografskih prikaza prostornog plana u elektroničkom obliku u informacijskom sustavu prostornog uređenjakao i u »Narodnim novinama«, odnosno službenom glasilu jedinice lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave i da je prikaz izmjena i dopuna odredbi za provedbu i kartografskih prikaza prostornog plana sastavni dio obrazloženja izmjena i dopuna plana.
Uz članke 136. do 138.
Odredbama članka 136. do 138. je određeno da je provođenje urbane komasacije kao prostorne mjere koja uključuje okrupnjavanje čestica i njihovu preraspodjelu na način da se omogući provedba prostorno-provedbenih akata jedinice lokalne samouprave, od interesa za Republike Hrvatske. Određeno je da se komasacija provodi za one čestice zemljišta koje se zbog svoje površine, oblika, položaja, neodgovarajućeg pristupa na javnu prometnu površinu ili drugih razloga ne mogu racionalno urediti, a provodi se na temelju urbanističkog plana uređenja ili iznimno urbanističkog projekta.
Postupak provodi stalno državno povjerenstvo za urbanu komasaciju koje za tu svrhu osniva predstavničko tijelo jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave, a čiji rad uređuje Vlada uredbom.
Uz članak 139.
Odredba članka 139. propisuje da su akti za provedbu zahvata u prostoru: lokacijska dozvola, urbanistički projekt, infrastrukturni projekt, dozvola za promjenu namjene i uporabu građevine, rješenje o utvrđivanju građevne čestice, potvrda parcelacijskog elaborata te građevinska dozvola.
Odredba određuje i da je neovisno o uvjetima iz plana moguće unutar koridora postojeće ili planirane linijske infrastrukture graditi energetske prijenosne, distribucijske i transportne sustave i elektroničku komunikacijsku infrastrukturnu mrežu, a u postojeće i planirane proizvodne građevine i elektrane/energane moguće je uvođenje i drugih goriva od onih koji su određeni prostornim planom, a uz transformatorske stanice mogu se postavljati baterijska postrojenja za skladištenje vlastito proizvedene energije u istoj snazi elektrane na područjima planiranim prostornim planom za proizvodna postrojenja iz obnovljivih izvora energije.
Uz članak 140.
Prema članku 140. površine na kojima je dana koncesija i površine poljoprivrednog zemljišta dane u zakup za podizanje trajnih nasada, ne mogu biti predmet izmjena prostornih planova u razdoblju do tri godine prije isteka koncesije odnosno zakupa. Prostorni planovi ili njihova izmjena odnosno dopuna koji su doneseni prije isteka koncesije odnosno zakupa moraju sadržavati odredbe kojima se omogućava nužna rekonstrukcija i/ili uporaba tih površina sukladno postojećoj namjeni i stečenim pravima.
Za površine za koje je dodijeljena koncesija ili koje su dane u zakup za podizanje trajnih nasada, davatelj koncesije odnosno zakupodavac dužan je u informacijski sustav prostornog uređenja dostaviti prostorne podatke o obuhvatu koncesija i koncesijske ugovore kojima su ograničena određena prava raspolaganja.
Uz članke 141. do 143.
Člancima 141. do 143. određuje se nadležnost Ministarstva odnosno upravnog tijela za donošenje, ukidanje ili poništenje akta za provedbu zahvata u prostoru. Međutim, za izmjenu ili dopunu tog akta biti će nadležno ono tijelo koje je nadležno za izdavanje akata za provedbu zahvata u prostoru prema propisima koji su na snazi u vrijeme podnošenja takvog zahtjeva odnosno tijelo koje je donijelo akt za provedbu zahvata u prostoru na koje je odlukom iz članka 142. stavka 3. ovoga Zakona prenesena nadležnost.
Uz članke 144. do 147.
Odredbe članaka 144. do 147. se odnose na pravne lijekove, odnosno na žalbu i upravni spor, ovisno o tome tko je akt izdao. Propisana je posljedica nepostupanja i nepravodobnog postupanja po uputi iz odluke žalbenog tijela, kao i da je izrada idejnog projekta očito protivnog uvjetima za provedbu zahvata u prostoru propisanim prostornim planom u pogledu namjene i veličine građevine ili oblika i veličine građevne čestice ili smještaja građevine na građevnoj čestici teška povreda dužnosti i ugleda ovlaštenog arhitekta odnosno inženjera koji je u svojstvu projektanta izradio idejni projekt.
Uz članak 148.
Prema članku 148., akt za provedbu zahvata u prostoru izdaje se u skladu s prostornim planom koji važi na dan podnošenja zahtjeva za njegovo izdavanje, odnosno ako to podnositelj zahtjeva zatraži, u skladu s prostornim planom koji važi na dan izdavanja akta za provedbu prostornog plana, ali u skladu s odredbama ovoga Zakona.
Ako je odredba plana protivna odredbi ovoga Zakona primijeniti će se ovaj Zakon. U situaciji u kojoj postoji očita protivnost grafičkog dijela i tekstualnih odredbi prostornog plana, primjenjuju se tekstualne odredbe.
Iznimka od ovih pravila se odnosi na dogradnju vanjskog dizala i za zahvate od državnog interesa (priuštivo stanovanje, obrana i sigurnost).
Uz članak 149.
Prema članku 149., kada se radi o zahvatu na koji se odnose propisi o zaštiti okoliša, potvrdu o usklađenosti takvog zahtjeva s prostornim planom daje Ministarstvo na zahtjev zainteresirane osobe koja zahtjevu prilaže elaborat o usklađenosti zahvata s prostornim planom i dokumentaciju koju će pravilnikom propisati ministar.
Uz članak 150.
Članak 150. se odnosi na istraživanje i eksploatacija ugljikovodika i geotermalnih voda u vezi s čime Ministarstvo na zahtjev središnjeg tijela nadležnog za rudarstvo odnosno Agencije za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika i geotermalnih vodadaje mišljenje o usklađenosti zahvata u prostoru s prostorno-planskom dokumentacijom odnosno mišljenje da ne postoje zapreke za takav zahvat.
Uz članak 151.
Člankom 151. se uvode instrumenti provedbe posebnih projekata, to su urbanistički projekt idržavni infrastrukturni projekt pa se za zahvatekoji se njima realiziraju, postupci iz područja zaštite okoliša i prirode, prostornog uređenja i izdavanja lokacijske dozvole provode objedinjeno.
Urbanistički i infrastrukturni projekti donose se za zahvate u prostoru državnog i javnog interesa taksativno navedene u ovom članku Zakona.
Uz članke 152. i 153.
Odredbe članaka 152. i 153. određuju osnovne uvjete i način provođenja postupka za pokretanje procedure usvajanja infrastrukturnih projekata državnog značaja te urbanističkog projekta. Postupcima prethodi odluka kojom Vlada odlučuje o izradi infrastrukturnog odnosno urbanističkog projekta, a sama procedura donošenja detaljno će se urediti Uredbom Vlade.
Uz članke 154. i 155.
Članci 154. i 155. propisuju lokacijsku dozvolu kao provedbeni planski akt koji se donosi u upravnom postupku, a izdaje se za zahvate u prostoru koji su propisani člankom 151. Za eksploatacijsko polje ugljikovodika, geotermalne vode za energetske svrhe, podzemno skladištenje plina i trajno zbrinjavanje ugljikova dioksida u geološkim strukturama ne izdaje se lokacijska dozvola, već se isto određuje na način propisan posebnim zakonom kojim se uređuje istraživanje i eksploatacija ugljikovodika i geotermalnih voda, u skladu s prostornim planom.
Uz članak 156.
Prema članku 156. zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole se podnosi elektroničkim putem kroz sustav eDozvola. Odredba propisuje obvezni sadržaj zahtjeva.
Uz članak 157.
Odredba članka 157. određuje dokaze pravnog interesa za izdavanje lokacijske dozvole među kojima se, kao novost vezana za priuštivo stanovanje, propisuje suglasnostVlade ili jedinice lokalne samouprave za te građevine.
Uz članke 158. do 161.
Članci od 158. do 161. reguliraju pojam, sadržaj i oblik idejnog projekta i odgovornost projektanta za njegovu izradu. Idejni projekt odnosno njegovi dijelovi moraju sadržavati sve podatke potrebne za izdavanje akta za provedbu zahvata u prostoru (lokacijske uvjete) te mora biti izrađen na način iz kojeg je vidljivo da su projektirana idejno-tehničko rješenja u skladu s propisima iz područja prostornog uređenja i posebnim propisima iz područja zaštite okoliša i prirode i drugim propisima koji se primjenjuju kod projektiranja u ovisnosti o namjeni zahvata u prostoru, pa je projektant koji je izradio idejni projekt odgovoran da je idejni projekt izrađen u skladu s ovim Zakonom, uvjetima za provedbu zahvata u prostoru propisanim prostornim planom predmetnog područja, posebnim propisima te da su njegovi pojedini dijelovi međusobno usklađeni.
Uz članke 162. do 164.
Članci 162. do 164. se odnose na BIM model idejnog projekta, čiji će obvezni sadržaj uz sadržaj koji mora imati svaki idejni projekt, biti propisan pravilnikom koji će donijeti ministar.
BIM je informacijsko modeliranje građevine/gradnje, uključuje organizaciju i digitalizaciju informacija o zgradama i inženjerskim građevinama putem BIM modela određene razine razvijenosti elemenata (LOD) prema razini razvijenosti projekta po pojedinim strukama.
Uz članak 165.
Odredba članka 165. propisuje da pitanje autorskih prava na idejnom projektu reguliraju posebni zakoni i da ovo pitanje ne utječe na mogućnost izdavanja akata za provedbu zahvata u prostoru.
Uz članke 166. i 167.
Članci 166. i 167. posvećeni su nostrifikaciji idejnih projekataprema stranim propisima. Takav idejni projekt mora biti usklađen s ovim Zakonom, a nostrifikaciju provodi osoba koja prema posebnom zakonu ima pravo uporabe strukovnog naziva ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer, odnosno pravna osoba koja ima zaposlenu osobu koja ima pravo uporabe tog strukovnog naziva.
Uz članke 168. do 173.
Članci 168. do 173. propisuju način, rokove i nadležnost za utvrđivanje posebnih uvjeta i uvjeta priključenja,koji se izdaju kao elektroničke isprave te postupak usklađivanja idejnog projekta za potrebe izdavanja ovih uvjeta.
Posebni uvjeti odnosno uvjeti priključenja utvrđeni na idejni projekt sastavni su dio lokacijske dozvole te prestaju važiti s danom prestanka važenja lokacijske dozvole.Ako su u posebnim uvjetima, odnosno uvjetima priključenja navedeni uvjeti za koje nije nadležno javnopravno tijelo koje ih je izdalo, ili ako su ti uvjeti protivni odredbama prostornog plana, ne smatraju se važećim dijelovima posebnih uvjeta odnosno uvjeta priključenja.
Uz članak 174.
Prema članku 174. lokacijskom dozvolom se određuju osnovni lokacijski uvjeti ovisno o vrsti namjeravanog zahvata u prostoru. Lokacijski uvjeti se određuju u skladu s propisima i aktima na temelju kojih se izdaje lokacijska dozvola, pravilima struke, a kod gradnje zgrada osiguravaju primjenu arhitektonske vrsnoće građenja prepoznavanjem duha i karakteristika mjesta, krajolika i ambijenta proizašlih iz autohtonih kulturno povijesnih graditeljskih i krajobraznih vrijednosti i identiteta prostora.
Obuhvat zahvata u prostoru u kojemu se gradi građevina, ovisno o vrsti građevine, određuje se kao koridor, odnosno površina katastarskih čestica i/ili njezinih dijelova određen sukladno pravilima struke na način da se osigura smještaj građevine odnosno zahvata u prostoru vodeći računa o optimalnom korištenju prostora.
Uz članke 175. do 179.
Odredbe članaka 175. do 179. propisuju tko su stranke u postupku izdavanja lokacijske dozvole, određuje na koji se način osigurava uvid u spis predmeta, što sve sadrži poziv na uvid i koje su posljedice neodazivanja pozivu.
Uz članak 180.
Prema članku 180. lokacijska dozvola se izdaje nakon što je u provedenom postupku utvrđeno da je da je uz zahtjev priložena propisana dokumentacija, da je idejni projekt izrađen u skladu s dokumentima prostornog uređenja, da su utvrđeni posebni uvjeti i uvjeti priključenja i ostali propisani uvjeti.
Kad se zahvat odnosi na građenje nove zgrade za izdavanje lokacijske dozvole je još potrebno utvrditi da postoji mogućnost neposrednog priključenja građevne čestice, odnosno zgrade na prometnu površinu (ili da je izdana građevinska dozvola za građenje prometne površine), da postoji mogućnost priključenja građevne čestice, odnosno zgrade na prometnu površinu putem prava služnosti preko najviše jedne građevne čestice za obiteljsku kuću, privatne prometnice vlasnika ili suvlasnika nekretnine na koju se odnosi zahtjev kao i da postoji mogućnost priključenja zgrade na javni sustav odvodnje otpadnih voda, ako prostornim planom nije propisana mogućnost priključenja na vlastiti sustav odvodnje i mogućnost priključenja zgrade na niskonaponsku električnu mrežu ili da ima autonomni sustav opskrbom električnom energijom.
Uz članak 181.
Prema članku 181., lokacijska dozvola dostavlja se podnositelju zahtjeva u korisnički pretinac informacijskog sustava povezanog na državnu informacijsku infrastrukturu, odnosno putem pošte ako podnositelj zahtjeva nema korisnički pretinac, strankama koje su izvršile uvid u spis predmeta ili su se javile nadležnom tijelu na način kako je to propisano za pozivanje na uvid u spis, a strankama koje nisu izvršile uvid i nisu se javile nadležnom tijelu izlaganjem na elektroničkoj oglasnoj ploči u trajanju od osam dana.
Javnost i zainteresirana javnost obavještava se putem elektroničke oglasne ploče za zahvat u prostoru koji se prema propisima kojima se uređuje gradnja ne smatra građenjem, a koji je bio predmetom postupka procjene utjecaja na okoliš, postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš ili postupka ocjene o prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu prema posebnim propisima o podnesenom zahtjevu za izdavanje lokacijske dozvole, sadržaju tog zahtjeva, podnesenim dokumentima uz taj zahtjev i o izdanoj lokacijskoj dozvoli.
Uz članak 182.
Članak 182. propisuje trajanje važnosti lokacijske dozvole, koja prestaje važiti ako se u roku od četiri godine od dana pravomoćnosti lokacijske dozvole ne podnese zahtjev za izdavanje građevinske dozvole za najmanje jednu od faza ili etapa odnosno ako se ne pristupi provedbi zahvata u prostoru za koji se ne izdaje akt za građenje. Za zahvate u prostoru za koje lokacijsku dozvolu izdaje Ministarstvo taj rok je šest godina.
Uz članke 183. do 185.
Odredbe članaka 183. do 185. se odnose na izmjenu i/ili dopunu akta za provedbu zahvata u prostoru te određuju da se po zahtjevu podnositelja zahtjeva izvršni, odnosno pravomoćni akt za provedbu zahvata u prostoru može izmijeniti, dopuniti, ukinuti, a može se i poništiti.Izmjena i/ili dopuna akta za provedbu zahvata u prostoru neće se izdati ako je projekt za zahvat u prostoru u bitnim pretpostavkama promijenjen.
Određeno je i da se u slučaju podnošenja zahtjeva samo za promjenu osobe kojoj je izdan akt za provedbu zahvata u prostoru, izmjena tog akta kojom će se imenovati nova osoba izdaje bez odgode.
Vezano za posebne uvjete odnosno uvjete priključenja određeno je da se novi uvjeti ishode samo za izmjene projekta, a eventualna promjena lomnih točaka građevinske čestice odnosno obuhvata zahvatane smatra se izmjenom lokacijskih uvjeta, ako je do nje došlo zbog promjena u katastarskom operatu, ali o takvoj promjeni se mora izvršiti izmjena GML datoteke u informacijskom sustavu.
Uz članak 186.
Članak 186. određuje da se provedbi zahvata u prostoru koji se prema posebnim propisima smatraju rudarskim objektima ili postrojenjima, pristupa na temelju akta određenog tim propisima, a koji se akt izdaje na temelju pravomoćne lokacijske dozvole.
Određeno je i da se provedbi zahvata iz pravilnika koji uređuje zahvate u prostoru koji se ne smatraju građenjem, pristupa na temelju pravomoćne lokacijske dozvole, a na rizik investitora na temelju izvršne lokacijske dozvole.
Uz članke 187. do 191.
Prema člancima 187. do 191. zahvat koji se ne smatra građenjem se odobrava dozvolom za uporabu takvog zahvata nakon čega se može početi koristiti za određenu namjenu i za dobivanje dopuštenja za obavljanje djelatnosti.
Odredbama je propisano što sve zahtjevu za izdavanje dozvole za uporabu mora priložiti i da se prije izdavanja mora obaviti očevid radi provjere je li zahvat izveden u skladu s lokacijskom dozvolom. Člankom 190. detaljno je propisan postupak koji prethodi izdavanju dozvole za uporabu, a člankom 191. određena je obveza obavješćivanja o rezultatu eventualnog postupka po pravnom lijeku protiv odluke javnopravnog tijela kojom ono odbija potvrditi usklađenost izvedenog s lokacijskim uvjetima i uvjetima propisanim posebnim propisima.
Uz članke 192. do 197.
Odredbe članaka od 192. do 197. uređuju postupak ishođenja dozvole za promjenu namjene i uporabu građevine u slučaju da se zbog promjene namjene ne treba ishoditi građevinska dozvola, s time da se ova dozvolane može izdati za promjenu oblika ili veličine građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru. Dozvola se izdaje ako seu postupku utvrdi da je nova namjena građevine, odnosno njezine samostalne uporabne cjeline i/ili lokacijski uvjet koji se namjeravaju promijeniti, u skladu s prostornim planom i da građevina odnosno njezina samostalna uporabna cjelina ispunjava uvjete propisane posebnim propisima za novu namjenu i/ili drugi lokacijski uvjet.
Dozvola za promjenu namjene i uporabu građevine za koju se prema posebnom propisu provodi postupak ocjene, odnosno procjene utjecaja zahvata na okoliš ili postupak ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu izdaje se, uz ispunjenje prethodnih uvjeta, ako javnopravno tijelo koje je provelo taj postupak izda potvrdu da je promjena namjene u skladu s rješenjem donesenim u tom postupku.
Uz članke 198. do 201.
Odredbama od članka 198. do 201. određeni su slučajevi zbog kojih je moguće u posebnom postupku pred nadležnim tijelom za poslove urbanizma utvrditi građevinsku česticu odnosno zemljište nužno za redovnu uporabu građevine i na temelju tog rješenja provesti parcelaciju, pri čemu to nema pravnih učinaka na vlasništvo i druga stvarna prava na nekretnini za koju je izdano.Rješenjem o utvrđivanju građevne čestice nije dozvoljeno mijenjati granice utvrđene susjedne građevne čestice.
Uz članke 202. do 204.
Odredbe ovih članaka uređuju na temelju kojih akata i prostornih planova je moguće provoditi parcelaciju građevinskog zemljišta, pod koji uvjetima je ona moguća te detaljno propisuju postupak izdavanja potvrde parcelacijskog elaborata.
Uz članke 205. do 209.
Odredbe članaka 205. do 209. određuju značaj obveze uređenja građevinskog područja. Građevinsko područje uređuje se u cilju njegova osposobljavanja za građenje, rekonstrukciju i korištenje zgrada u skladu s prostornim planom te s tim u vezi poboljšanja uvjeta života i rada u naseljima. Zbog toga se u ovim odredbama propisuju rokovi u kojima jedinica lokalne samouprave treba komunalno urediti planom određeno građevinsko područje i financijska posljedica neizvršenja te obveze.
Investitor komunalne infrastrukture i sanacije terena u naselju je jedinica lokalne samouprave ili trgovačko društvo koje obavlja odgovarajuću komunalnu djelatnost, a druge infrastrukture javnopravno tijelo ili druga osoba koja je prema posebnom propisu ovlaštena graditidrugu infrastrukturu, a investitor može biti i jedna ili više osoba čijem zemljištu ili građevini služi infrastruktura ako za to imaju suglasnost i koje se ugovorom obvežu komunalnu, odnosno drugu infrastrukturu planiranu prostornim planom izgraditi vlastitim sredstvima u određenom roku i istu predati u vlasništvo jedinice lokalne samouprave, odnosno osobe određene posebnim propisom.
Uz članke 210. do 223.
Odredbe članka 210. do 223. uređuju imovinske institute uređenja građevinskog zemljišta. Ovdje je određena obvezasklapanja, forma i sadržaj ugovora o financiranju uređenja građevinskog zemljišta.
Zatim, uređeno je pravo vlasnika da svoje zemljište na kojemu je urbanističkim planom uređenjaili prostornim planom šireg područja kojim su propisani uvjeti provedbe zahvata u prostoru s detaljnošću propisanom za urbanistički plan uređenja planirano građenje, odnosno uređenje površine javne namjene prenese u vlasništvo jedinice lokalne samouprave te obvezu vlasnika da dio svojeg građevinskog zemljišta koje je određeno za gradnju komunalne infrastrukture koja služi njegovom zemljištu, za naknadu tržišne vrijednosti, prenese u vlasništvo jedinice lokalne samouprave prije ishođenja akta za provedbu zahvata u prostoru. Prijenos se vrši izjavom danom na zapisnik koji je potpisao vlasnik zemljišta i službena osoba, ovjeren pečatom nadležnog upravnog tijela i predstavlja pravnu osnova za stjecanje vlasništva jedinice lokalne samouprave na prenesenom zemljištu. Jedinica lokalne samouprave je dužna isplatititržišnu naknadu najkasnije u roku od četiri godine od dana prijenosa zemljišta, odnosno sklapanja ugovora.
Jedinica lokalne samouprave koja prostornim planom građevinsko područje bilo koje namjene prenamijeni, u područje javne namjene ili u površine namijenjene infrastrukturi dužna je po tržišnoj cijeni u roku od godinu dana od stupanja na snagu prostornog plana otkupiti zemljište privatnog vlasnika koje je tim planom prenamijenjeno u područje javne namjene ili infrastrukturne namjene.
Odredbe propisuju i obvezu Republike Hrvatske, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave da za tržišnu naknadu u propisanim slučajevima proda svoje zemljište. Vlada, skupština županije, odnosno Grada Zagreba, gradsko vijeće i općinsko vijeće ima pravo prvokupa nekretnina potrebnih za građenje infrastrukture ili građevine javne i društvene namjene.
Uz članke 224. do 226.
Odredbe članaka 224. do 226. govore o nadzoru nad provedbom ovoga Zakona, kao i zakonitosti rada jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, upravnih tijela, stručnih upravnih tijela, zavoda, pravnih osoba s javnim ovlastima, pravnih osoba koje obavljaju stručne poslove prostornog uređenja s tim u vezi, koji provodi Ministarstvo kroz informacijski sustav prostornog uređenja – eInspekcija.Upravna tijela nadležna za poslove prostornog uređenja, svaki u okviru svoje nadležnosti, vrše stručni nadzor nad provedbom prostornih planova kao i nad primjenom propisa iz područja prostornog uređenja.
Ako jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave, upravno tijelo, stručno upravno tijelo, zavod, pravna osoba s javnim ovlastima, pravna osoba koja obavlja stručne poslove prostornog uređenja ne postupi po rješenju Ministarstva kojim se nalaže otklanjanje nezakonitosti, na izvršenje će se prisiliti novčanom kaznom.
Uz članak 227.
Odredbom članka 227. reguliran je postupak usklađivanja nesuglasnosti kartografskih prikaza i odredbi za provođenje plana te je jasno propisano da se takva nesuglasnost ne može ispravljati ispravkom greške, već nositelj izrade prostornog plana bez odgode inicira postupak izmjena ili dopuna prostornog plana radi usklađenja kartografskog prikaza i odredbi za provođenje plana.
radi usklađenja. Taj postupak se provodi bez donošenja Odluke o izradi izmjene ili dopune plana, bez prethodne rasprave i bez javne rasprave, a međusobno usklađeni kartografski prikaz i odredbe o provođenju prostornog plana, objavljuju se javnosti putem mrežne stranice nositelja izrade prostornog plana i u informacijskom sustavu prostornog uređenja, u roku od 15 dana od izvršenog usklađenja, a prije donošenja izmjena ili dopuna tog plana u svrhu usklađenja.
Uz članke 228. do 232.
Prekršajnim odredbama od članka 228. do 232. određene su novčane kazne za sve sudionike procesa donošenja prostornih planova.
Tako će nositelj izrade plana odgovarati za prekršaj ako izrađuje i/ili omogući izradu dokumenata prostornog uređenja protivno Zakonu i propisima donesenim temeljem Zakona ili ako od stručnog izrađivača zahtjeva izradu stručnog rješenja prostornog plana koje je protivno načelima i standardima prostornog planiranja i/ili Zakonu, kao i akone dostavi u određenom roku na uvid sve podatke i dokumentaciju potrebnu u provedbi nadzora.
Stručni izrađivač prostornog plana odgovara prekršajno ako izradi stručno rješenje koje je protivno načelima i standardima prostornog planiranja i/ili Zakonu ili ako ne ispunjava propisane uvjete, ako izradi konačni prijedlog prostornog plana kojem su grafički dio i odredbe za provođenje neusklađene ili nije u skladu s planom višeg reda, a kad se ovaj prekršaj odnosi na prostor ZOP-a predviđena je maksimalna novčana kazna.
Prekršaj čini i javnopravno tijelo koje se u okviru svoje nadležnosti ne očituje u postupku izrade i donošenja prostornog plana na način propisan Zakonom, a dužno je to učiniti prema posebnim propisima iz svog djelokruga.
Odgovara za prekršaj i projektant ako izradi idejni projekt protivno ovome Zakonu, uvjetima za provedbu zahvata u prostoru propisanim prostornim planom, posebnim propisima, posebnim uvjetima ili ako su njegovi pojedini dijelovi međusobno neusklađeni.
Osoba koja pristupi provedbi zahvata u prostoru koji se prema posebnim propisima koji uređuju gradnju ne smatraju građenjem bez pravomoćne, odnosno izvršne lokacijske dozvole ili zahvat u prostoru ne provodi u skladu s tom dozvolom može se kazniti za prekršaj od minimalno 5000 eura.
Uz članke 233. do 245.
U prijelaznim i završnim odredbama propisano je da se obustavljaju postupci izrade i donošenja planova čija je izrada započela po odredbama Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine«, broj 76/07., 38/09., 55/11., 90/11., 50/12. i 55/12.), a planovi čija je izrada započela po odredbama Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine«, broj 153/13., 65/17., 114/18., 39/18. i 98/19.) trebaju biti doneseni u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, jer će se u protivnom postupci izrade i donošenja tih planova obustaviti.
Postupci izrade i donošenja prostornih planova odnosno njihovih izmjena i dopuna, kao i transformacije prostornih planova, započeti po odredbama Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine«, broj 153/13., 65/17., 114/18., 39/18., 98/19. i 67/23.) dovršit će se sukladno odredbama toga Zakona u roku od tri godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Prostorni planovi doneseni na temelju zakona i propisa koji su važili prije stupanja na snagu ovoga Zakona moraju se donijeti u digitalnom obliku kroz elektronički sustav »ePlanovi« u roku od pet godina od stupanja na snagu ovoga Zakona, a ako se to ne dogodi županijski zavod za prostorno uređenje postaje stručni izrađivač i osigurava donošenje tih prostornih planova u digitalnom obliku u sljedećih godinu dana.
U prijelaznim i završnim odredbama također je propisana obveza izrade izvješća o stanju u prostoru te su navedeni podzakonski akti koji ostaju na snazi i oni koji više neće važiti. Postupci izdavanja akata za provedbu prostornih planova započeti po Zakonu o prostornom uređenju (»Narodne novine«, broj 153/13., 65/17., 114/18., 39/19., 98/19. i 67/23.) do dana stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se po odredbama tog Zakona i propisa donesenih na temelju tog Zakona.
Lokacijska dozvola izdana na temelju Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine«, broj 30/94., 68/98., 61/00., 32/02. i 100/04.), Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine«, broj 76/07., 38/09., 55/11., 90/11., 50/12. i 55/12.) te Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine«, broj 153/13., 65/17., 114/18., 39/18., 98/19. i 67/23.) može se mijenjati, dopunjavati, ili poništiti pod istim uvjetima kao i lokacijska dozvola donesena na temelju ovoga Zakona.
Uz članke 246. i 247.
Odredbama ovih članaka određuje se prestanak važenja dosadašnjeg Zakona o prostornom uređenju te stupanje na snagu ovoga Zakona.
VLADA REPUBLIKE HRVATSKE
Zagreb, _______ 2025.
Predlagatelj :
Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine
Predmet :
Prijedlog Zakona o prostornom uređenju
PRIJEDLOG
ZAKONA O PROSTORNOM UREĐENJU
I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u članku 2. stavku 4. podstavku 1. Ustava Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 85/10.-proč.tekst i 5/14.-Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI
Ocjena stanja
Upravno područje prostornog uređenja danas je uređeno Zakonom o prostornom uređenju (»Narodne novine « , broj 153/13., 65/17., 114/18., 39/19., 98/19. i 67/23.) čija je posljednja izmjena i dopuna stupila na snagu 29. lipnja 2023. godine. Predmet uređenja toga Zakona su ciljevi, načela i subjekti prostornog uređenja, praćenje stanja u prostoru i području prostornog uređenja, uvjeti planiranja prostora, donošenje Strategije prostornog razvoja Republike Hrvatske, prostorni planovi, uključujući njihovu izradu i postupak donošenja, provedba prostornih planova, uređenje građevinskog zemljišta, imovinski instituti uređenja građevinskog zemljišta i nadzor. Prostornim uređenjem osiguravaju se uvjeti za korištenje, zaštitu i upravljanje prostorom Republike Hrvatske kao osobito vrijednim i ograničenim nacionalnim dobrom čime se ostvaruju pretpostavke za društveni i gospodarski razvoj, zaštitu okoliša i prirode, vrsnoću gradnje i racionalno korištenje prirodnih i kulturnih dobara. Temeljni dokumenti prostornog uređenja su prostorni planovi kojima se određuje usmjerenje razvoja djelatnosti i namjena površina te uvjeti za održivi i uravnoteženi razvoj.
U tom smislu posebice valja istaknuti osnovne ciljeve prostornog uređenja, a to su: ostvarenje ravnomjernog prostornog razvoja usklađenog s gospodarskim, društvenim i okolišnim polazištima, prostorna održivost u odnosu na racionalno korištenje i očuvanje kapaciteta prostora na kopnu, moru i u podmorju u svrhu učinkovite zaštite prostora, povezivanje teritorija Republike Hrvatske s europskim prostornim sustavima, njegovanje i razvijanje regionalnih prostornih osobitosti, međusobno usklađen i dopunjujući razmještaj različitih ljudskih djelatnosti i aktivnosti u prostoru radi funkcionalnog i skladnog razvoja zajednice uz zaštitu integralnih vrijednosti prostora, razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje prirode, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja, zaštita kulturnih dobara i vrijednosti, dobro organizirana raspodjela i uređenje građevinskog zemljišta, kvalitetan i human razvoj gradskih i ruralnih naselja, razvoj zelene infrastrukture te siguran, zdrav, društveno funkcionalan životni i radni okoliš, cjelovitost vrijednih obalnih ekosustava i kakvoća mora za kupanje i rekreaciju, odgovarajući prometni sustav, osobito javni prijevoz, opskrba, funkcionalna pristupačnost i uporaba usluga i građevina za potrebe različitih skupina stanovništva, osobito djece, starijih ljudi i osoba smanjenih sposobnosti i pokretljivosti, kvaliteta, kultura i ljepota prostornog i arhitektonskog oblikovanja, stvaranje visokovrijednog izgrađenog prostora s uvažavanjem specifičnosti pojedinih cjelina te razvijanjem zelene infrastrukture uz poštivanje prirodnog i urbanog krajobraza i kulturnog naslijeđa, a posebice uređenja ugostiteljsko-turističkih područja na obalnom i kopnenom području uz zaštitu užeg obalnog pojasa od građenja, prostorni uvjeti za razvoj gospodarstva, nacionalna sigurnost i obrana Republike Hrvatske te zaštita od prirodnih i drugih nesreća.
Također, tim Zakonom su u pravni poredak Republike Hrvatske prenesene dvije direktive Europske unije: Direktiva 2014/89/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o uspostavi okvira za prostorno planiranje morskog područja (SL L 257, 28. 8. 2014.) i Direktiva 2012/18/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o kontroli opasnosti od velikih nesreća koje uključuju opasne tvari, o izmjeni i kasnijem stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 96/82/EZ (Tekst značajan za EGP) (SL L 197, 24. 7. 2012.).
Nadalje, tim Zakonom započela je transformacija prostornih planova tj. proces prelaska važećih prostornih planova iz analognog u digitalni oblik i vođenje postupka izrade i donošenja prostornog plana u elektroničkom sustavu ePlanovi, a osiguravale su se i pretpostavke energetske neovisnosti Republike Hrvatske određivanjem površina za izgradnju sunčanih odnosno agrosunčanih elektrana.
Međutim, usprkos tome što su uloga prostornog uređenja i njegovi poželjni ciljevi nesumnjivo suvremeno i racionalno postavljeni, njihovo ostvarenje, zbog stanja u prostoru naslijeđenog iz prošlosti te različitih vlastitih nedostataka od kojih se najznačajniji navode u nastavku, važeći Zakon, unatoč brojnim izmjenama i dopunama, na žalost nije uspio u potpunosti osigurati.
Prije svega, s obzirom na današnje globalne trendove koji su rezultirali stalno mijenjajućim društvenim, gospodarskim i okolišnim aspektima prostornog razvoja, ukazala se potreba za proširenjem načela na kojima prostorno uređenja počiva, te se Prijedlogom novog Zakona o prostornom uređenju (u daljnjem tekstu: prijedlog Zakona) dosadašnjim načelima pridružuju: načelo očuvanja prostora i obnove prirode, načelo ekonomičnosti i načelo dinamičkog planiranja. Ovim načelima nastoji se prostor Republike Hrvatske označiti kao neobnovljivi resurs koji je osobito potrebno štititi od svih neprimjerenih ljudskih djelovanja kojima se devastiraju prostorne, krajobrazne, kulturne i prirodne vrijednosti, te osigurati pojednostavljenje i digitalizaciju postupka izmjene prostornih planova bez potrebe ponavljanja postupaka, uz znatno smanjenje troškova. Ponavljanje postupka koje se ovim rješenjima nastoji izbjeći odnosi se i na postupke iz područja okoliša i prirode te se, s tim u vezi, u pravni poredak Republike Hrvatske ovim prijedlogom Zakona prenose dijelovi direktive Europske unije: Direktiva 2001/42/EZ o procjeni učinka pojedinih planova i programa na okoliš, te se osigurava provedba Uredbe (EU) 2024/1991 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. lipnja 2024. o obnovi prirode i izmjena Uredbe (EU) 2022/869 (Tekst značajan za EGP).
Nadalje, u dijelu sustava prostornih planova, dosadašnje zakonsko rješenje, prema kojem su planovi svih razina gotovo isključivo provedbenog karaktera, nije uspjelo u dovoljnoj mjeri omogućiti ostvarivanje pretpostavki za učinkovitu provedbu prostornih planova i posljedično unapređenje gospodarskog i društvenog razvoja. Iz tog razloga je ovim prijedlogom Zakona promijenjen karakter Državnog plana prostornog razvoja i županijskih prostornih planova na način da im je vraćena strateška komponenta, dok će provedbeni karakter zadržati samo za pojedine zahvate u prostoru državnog i županijskog značaja.
Tijekom provedbe važećeg Zakona uočena je potreba za detaljnijim planiranjem prostora, naročito po donošenju Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama (»Narodne novine« , broj 83/23.) te uvođenjem urbane komasacije kao instrumenta kojim se spajaju čestice građevinskog zemljišta u jednu cjelinu i dijele na građevne i katastarske čestice na području komasacije u cilju racionalnog korištenja i uređenja građevinskog zemljišta, uz rješavanje imovinsko pravnih odnosa.
U vezi provedbe detaljniji planova, kao nepremostiv problem se pokazala infrastrukturna neopremljenost područja za koje je određen ili donesen detaljniji plan lokalne razine. Jedinice lokalne samouprave, koje su dužne graditi komunalnu infrastrukturu na svom području nisu uspjele u dovoljnoj mjeri pratiti planske zahtjeve te će se ovim prijedlogom Zakona pokušati ponuditi rješenja u smislu da se širenje građevinskog područja izravno veže za mogućnost opremanja građevinskog zemljišta komunalnom infrastrukturom, umjesto dosadašnjih planskih kategorija uređenog i neuređenog građevinskog zemljišta. Također, investitorima će se pod određenim uvjetima omogućiti gradnja komunalne infrastrukture za potrebe svoje građevne čestice odnosno građevine.
Nakon što je Vlada Republike Hrvatske donijela Odluku o donošenju Nacionalnog plana stambene politike Republike Hrvatske do 2030. i Akcijskog plana za provedbu Nacionalnog plana stambene politike Republike Hrvatske za razdoblje od 2025. do 2027. godine (»Narodne novine«, broj 56/2025.) pojavila se potreba stvaranja zakonodavnog okvira koji će osigurati učinkovitu primjenu i provedbu ovih dokumenata koji za cilj imaju demografsku revitalizaciju kao jednu od najvažnijih tema za hrvatsko društvo, kao i postizanje dodatnih ciljeva poput smanjenja iseljavanja, stambenog zbrinjavanja mladih, povećanja radne mobilnosti, povećanja konkurentnosti domaćeg gospodarstva, izvrsnosti u arhitekturi, zelene i kružne stanogradnje, održive stanogradnje i slično. Navedeni ciljevi se postižu kroz novi Zakon na način da će se istim propisati površine na kojima je prema prostorno-planskim kriterijima moguće graditi građevine za priuštivo stanovanje. U načelu se radi o površinama unutar građevinskog područja naselja mješovite i stambene namjene, unutar građevinskih područja izvan naselja izdvojene proizvodne i poslovne namjene na kojima nije započeta realizacija proizvodnih i poslovnih građevina ili se već postojeće građevine više ne koriste sukladno planiranoj namjeni, površinama posebne namjene unutar i/ili izvan naselja te brownfield područjima i postojećim brownfield građevinama u kojima je priuštivo stanovanje prihvatljivo s obzirom na namjenu kontaktnog područja.
Također, pri realizaciji ovih projekata ispunjavaju se ciljevi Programa razvoja zelene infrastrukture u urbanim područjima za razdoblje od 2021. do 2030. godine ( »Narodne novine« , broj 147/21.) kojim se razrađuju ciljevi integriranja zelene infrastrukture u urbana područja, kao i ciljevi Programa razvoja kružnog gospodarenja prostorom i zgradama za razdoblje od 2021. do 2030. godine ( »Narodne novine« , broj 143/21.) kojima se razrađuju ciljevi i mjere za poticanje kružnosti u gradnji.
U svrhu provedbe pojedinih zahvata u prostoru za koje je potrebno sagledavanje šire slike s aspekta urbanizma, a posebno u odnosu na zahvate priuštivog stanovanja, uvodi se novi provedbeni alat u obliku urbanističkog projekta. Radi se o plansko-provedbenom dokumentu koji se izrađuje na državnoj ili lokalnoj razini, u skladu s prostornim planom i drugim odredbama novog prijedloga Zakona za potrebe prostornog i urbanističkog planiranja i/ili provedbe zahvata u prostoru, te se njime detaljno razrađuje uređenje određenog područja na razini projektne dokumentacije. Nadalje, prepoznata je potreba za učinkovitijim alatima za provedbu zahvata u prostoru koji se odnose na linijsku infrastrukturu državnog značaja, zbog čega se uvodi infrastrukturni projekt kao plansko-provedbeni dokument izrađen u skladu sa strateškim dokumentima prostornog uređenja i donosi se za prometne, energetske, vodne i druge građevine državnog značaja ako za isto nisu doneseni provedbeni planovi.
Dosadašnje odredbe o javnim arhitektonskim natječajima nisu osigurale jasan i transparentan način provedbe ovih natječajnih postupaka. Novim se prijedlogom Zakona pobliže propisuju uvjeti i kriteriji provedbe toga iznimno važnoga prostornog instituta kojemu je cilj osiguravanje najkvalitetnijih rješenja na području arhitekture, urbanizma, prostornog planiranja i krajobraznog uređenja, uz istovremeno uključivanje javnosti.
U odnosu na karakter prostornog planiranja na pomorskom dobru, novi prijedlog Zakona predviđa detaljne odredbe o uvjetima, načinu i ograničenjima planiranja na pomorskom dobru, posebice u vezi onih koji proizlaze iz odredaba Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama (»Narodne novine«, broj 83/23.). Ove odredbe odnose se na prostor zaštićenoga obalnog područja mora te na prostor ograničenja, te sadrže vrlo precizne odrednice planiranja građevina i utvrđivanja građevnih čestica, kao i pravila za provedbu zahvata u prostoru na tom području.
Slijedom navedenog, a u svrhu otklanjanja uočenih problema i njihovih posljedica predlaže se donošenje predmetnog Zakona.
Osnovna pitanja koja se uređuju ovim Zakonom
Sukladno navedenom, predloženim Zakonom uređuju se sljedeća osnovna pitanja:
– Predmet Zakona i cilj sustava prostornog uređenja
– Značenje pojmova koji se rabe u Zakonu te propisima i aktima koji se donose na temelju tog Zakona
– Primjena i donošenje posebnih propisa u provedbi predmetnog Zakona
– Ovlaštenja ministra nadležnog za poslove prostornog uređenja u provedbi predmetnog Zakona
– Ciljevi prostornog uređenja
– Načela prostornog uređenja (Načelo integralnog pristupa u prostornom planiranju, Načelo uvažavanja znanstveno i stručno utvrđenih činjenica, Načelo prostorne održivosti razvitka i vrsnoće gradnje, Načelo očuvanja prostora i obnove prirode, Načelo ostvarivanja i zaštite javnog i pojedinačnog interesa, Načelo horizontalne integracije u zaštiti prostora, Načelo vertikalne integracije, Načelo sudjelovanja javnosti u prostornom uređenju, Načelo ekonomičnosti i Načelo dinamičkog planiranja)
– Subjekti prostornoga uređenja (osiguranje učinkovitosti i stručnosti prostornog uređenja, osiguranje međusobne usklađenost i provedbe prostornih planova, osiguranje interesa i potreba posebnih upravnih područja i gospodarstva, Zavod za prostorni razvoj, zavod za prostorno uređenje županije odnosno Grada Zagreba, zavod za prostorno uređenje velikog grada, pravne osobe i ovlašteni arhitekti)
– Praćenje stanja u prostoru i području prostornog uređenja (informacijski sustav prostornog uređenja, lokacijska informacija, pristup podacima o nekretninama i vlasništvu, izvješće o stanju u prostoru, stručne podloge)
– Uvjeti planiranja prostora (građevinsko područje i planiranje izvan građevinskog područja, planiranje površina većih prostornih obuhvata od značaja za državu - p ovršine namijenjene priuštivom stanovanju , linijske infrastrukturne građevine , golf i sportsko-rekreacijska igrališta na otvorenom, Zaštićeno obalno područje mora - planiranje u zaštićenom obalnom području mora, određivanje građevinskih područja u prostoru ograničenja, zahvati u prostoru ograničenja, planiranje ugostiteljsko-turističke i sportske namjene, planiranje i uređenje prostora pomorskog dobra, planiranje morskog područja )
– Dokumenti prostornog uređenja: Strategija prostornog razvoja Republike Hrvatske (značenje Strategije, sadržaj Strategije, izrada, donošenje i objava Strategije) i prostorni planovi (predmet prostornih planova, sadržaj prostornih planova, mjere ublažavanja u svrhu zaštite okoliša i prirode, mjere ublažavanja od rizika, pravna priroda prostornih planova, oblik prostornih planova, razine prostornih planova, usklađenost prostornih planova, financiranje izrade prostornih planova, dostupnost prostornih planova)
– Urbanistički i arhitektonski natječaji
– Prostorni planovi državne razine (Državni plan prostornog razvoja, prostorni plan područja posebnih obilježja, urbanistički plan uređenja državnog značaja)
– Prostorni planovi područne (regionalne) razine (prostorni plan županije i Prostorni plan Grada Zagreba, urbanistički plan uređenja županijskog značaja)
– Prostorni planovi lokalne razine (prostorni plan uređenja grada odnosno općine, generalni urbanistički plan, urbanistički plan uređenja)
– Postupak izrade i donošenja prostornih planova (nositelj izrade i koordinator izrade prostornog plana, stručni izrađivač i odgovorni voditelj izrade prostornog plana, iniciranje izrade prostornog plana, strateška procjena utjecaja na okoliš, odluka o izradi prostornog plana, zahtjevi javnopravnih tijela za izradu prostornog plana, stručna rasprava, prostornog plana, prijedlog prostornog plana za javnu raspravu, javna rasprava, objava javne rasprave i posebna obavijest o javnoj raspravi, javni uvid, javno izlaganje, način sudjelovanja sudionika u javnoj raspravi, mišljenja javnopravnih tijela, izvješće o javnoj raspravi, ponovna javna rasprava, konačni prijedlog prostornog plana, mišljenje zavoda, suglasnost Ministarstva, nadležnost za donošenje prostornih planova, objava i sadržaj odluke o donošenju prostornog plana, izmjene i dopune te zasebno stavljanje izvan snage prostornih planova)
– Urbana komasacija
– Provedba zahvata u prostoru – zajedničke odredbe (općenito, odluka o koncesiji prema posebnom propisu, nadležnost za izdavanje akata za provedbu prostornih planova , pravni lijekovi, povreda službene dužnosti i dužnosti ovlaštenog arhitekta i ovlaštenog inženjera, primjena propisa u postupku izdavanja akta za provedbu zahvata u prostoru, Potvrda o usklađenosti zahvata u prostoru s prostorno-planskom dokumentacijom)
– Instrumenti provedbe prostornih planova – urbanistički projekt, infrastrukturni projekt, lokacijska dozvola (zahvati u prostoru za koje se izdaje lokacijska dozvola, provedba zahvata u prostoru koji nisu građenje, zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole, idejni projekt, obavijest o uvjetima za izradu idejnog projekta, utvrđivanje posebnih uvjeta, lokacijski uvjeti, stranke u postupku izdavanja lokacijske dozvole, poziv za uvid u spis predmeta, uvjeti za izdavanje lokacijske dozvole, izmjena i/ili dopuna lokacijske dozvole, važenje lokacijske dozvole), dozvola za uporabu zahvata u prostoru koji nisu građenje, dozvola za promjenu namjene i uporabu građevine, rješenje o utvrđivanju građevne čestice, rješenje o utvrđivanju zemljišta nužnog za redovitu uporabu građevine i parcelacija građevinskog zemljišta (uvjeti parcelacije, potvrda parcelacijskog elaborata)
– Uređenje građevinskog zemljišta (cilj i sadržaj uređenja građevinskog zemljišta, obveza uređenja građevinskog zemljišta i investitor infrastrukture, redoslijed uređenja građevinskog zemljišta)
– Imovinski instituti uređenja građevinskog zemljišta (ugovor o financiranju uređenja građevinskog zemljišta, predaja zemljišta u vlasništvo jedinice lokalne samouprave, obveza prodaje zemljišta, pravo prvokupa)
– Upravni nadzor nad provedbom Zakona
– Prekršajne odredbe
– Prijelazne i završne odredbe (započeti postupci, lokacijska dozvola i rješenja ministarstva, obavljanje stručnih i upravnih poslova, uredbe i pravilnici, dokumenti prostornog uređenja, izvješće o stanju u prostoru, zahvati u prostoru, prestanak važenja propisa, stupanje na snagu zakona).
Posljedice koje će donošenjem zakona proisteći
Iz donošenja predloženog Zakona proisteći će slijedeće najznačajnije izravne posljedice :
– otklonit će se naprijed navedeni nedostaci i problemi te osigurati viši stupanj pravne sigurnosti u provedbi zakonskih instituta, što će omogućiti ostvarenje ravnomjernog prostornog razvoja usklađenog s gospodarskim i društvenim okolnostima, modernizaciju i povećanje učinkovitosti, kvalitete i transparentnosti postupaka iz područja prostornog uređenja
– osigurat će se uvjeti za ostvarenje svrhe sustava prostornog uređenja i njegovih ciljeva, a time posebice uvjeti za uspješno i učinkovito gospodarenje postojećim dobrima
– pojednostavit će se i ubrzati izrada prostornih planova i akata za njihovo provođenje, sniziti troškovi njihove izrade odnosno donošenja, povećati učinkovitost sustava te povećati povjerenje korisnika prostora u sustav i njihova pravna sigurnost u vezi s nekretninama
– pridonijeti će se zaštiti prostora Republike Hrvatske kao osobito vrijednog i ograničenog nacionalnog dobra, posebice od neprimjerenih i devastirajućih ljudskih djelovanja;
– omogućit će se jednostavan, brz i besplatan pristup javnim informacijama i podacima o prostoru svim subjektima prostornog uređenja i korisnicima prostora
– povoljno će se utjecati na gospodarska ulaganja u području građevinarstva, ali i drugih gospodarskih grana.
III. OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA
Za provođenje ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
1. OSNOVNE ODREDBE
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Predmet Zakona i cilj sustava prostornog uređenja
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 1.
(1) Ovim se Zakonom uređuje sustav prostornog uređenja: ciljevi, načela i subjekti prostornog uređenja, praćenje stanja u prostoru i području prostornog uređenja, uvjeti planiranja prostora, donošenje Strategije prostornog razvoja Republike Hrvatske, prostorni planovi uključujući njihovu izradu i postupak donošenja, provedba prostornih planova, uređenje građevinskog zemljišta, imovinski instituti uređenja građevinskog zemljišta i nadzor.
(2) Prostornim uređenjem osiguravaju se uvjeti za održivo korištenje, gospodarenje, zaštitu i upravljanje prostorom Republike Hrvatske te isključivim gospodarskim pojasom Republike Hrvatske kao osobito vrijednim i ograničenim nacionalnim dobrom, te se time ostvaruju pretpostavke za društveni i gospodarski razvoj, zaštitu okoliša i prirode, očuvanje i zaštitu kulturne baštine, poticanjem vrsnoće gradnje i racionalnog korištenja prirodnih dobara.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Usklađivanje propisa s pravnim poretkom Europske unije
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 2.
(1) Ovim se Zakonom u pravni poredak Republike Hrvatske preuzimaju sljedeće direktive Europske unije:
1. Direktiva 2014/89/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o uspostavi okvira za prostorno planiranje morskog područja (SL L 257, 28. 8. 2014.)
2. Direktiva 2012/18/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o kontroli opasnosti od velikih nesreća koje uključuju opasne tvari, o izmjeni i kasnijem stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 96/82/EZ (Tekst značajan za EGP) (SL L 197, 24. 7. 2012.)
3. Direktiva 2001/42/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 27. lipnja 2001. o procjeni učinka određenih planova i programa na okoliš (SL L 197/30, 27.6.2001.).
(2) Ovim se Zakonom provodi Uredba (EU) 2024/1991 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. lipnja 2024. o obnovi prirode i izmjeni Uredbe (EU) 2022/869 (Tekst značajan za EGP) (SL L 2024/1991, 29.7.2024.).
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Primjena i donošenje posebnih propisa
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 3.
(1) Na pitanja prava na pristup informacijama i podacima u postupcima koja nisu uređena ovim Zakonom primjenjuju se odredbe propisa kojim se uređuje pravo na pristup informacijama.
(2) Na pitanja vezano za županijske zavode, odnosno zavod Grada Zagreba za prostorno uređenje te za gradske zavode za prostorno uređenje ako ih veliki grad osnuje, koja nisu uređena ovim Zakonom, primjenjuju se odredbe propisa o ustanovama.
(3) Odredbe posebnih zakona i propisa donesenih na temelju tih zakona primjenjuju se u provedbi ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije.
(4) Pravilnici i tehnički propisi, čije je donošenje propisano posebnim zakonima, a koji utječu na propisivanje uvjeta za građenje građevina i provedbu drugih zahvata u prostoru ili određivanje lokacijskih uvjeta, donose se uz suglasnost ministra.
(5) Pravilnici i tehnički propisi doneseni protivno stavku 4. ovoga članka ne primjenjuju se u provedbi ovoga Zakona.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Obvezujuća mišljenja
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Član ak 4.
(1) Ministarstvo je ovlašteno na pisani zahtjev stranke donijeti obvezujuće mišljenje o primjeni propisa iz područja prostornog uređenja i gradnje koja su dužna uvažavati upravna tijela i tijela državne vlasti.
(2) Troškove izdavanja obvezujućih mišljenja u cijelosti snosi podnositelj upita.
(3) Ministar će pravilnikom propisati način primjene, rokove i iznose troškova izdavanja obvezujućih mišljenja.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Ovlaštenja u Ministarstvu
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 5.
(1) Način rada u Ministarstvu, upravnim tijelima, stručnim upravnim tijelima i drugim javnopravnim tijelima, u vezi s provedbom ovoga Zakona, uključujući i sustav provedbe postupaka i izrade akata koji se donose na temelju ovoga Zakona, ministar propisuje obvezujućim naputkom.
(2) Službenici Ministarstva koji obavljaju poslove vezano uz provedbu prostornih planova, uređenja građevinskog zemljišta, nadzor i druge poslove u provedbi ovoga Zakona i posebnog zakona kojim se uređuje gradnja, svoje svojstvo, identitet i ovlasti dokazuju službenom iskaznicom s fotografijom.
(3) Ministar će pravilnikom propisati oblik i sadržaj obrasca službene iskaznice te način izdavanja, uporabe i vođenja upisnika o izdanim službenim iskaznicama.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Nacionalne smjernice
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 6.
(1) Odluku o donošenju Arhitektonske politike Republike Hrvatske (Apolitika) donosi Vlada Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Vlada) na prijedlog Ministarstva.
(2) Odluku o donošenju Nacionalnih smjernica Republike Hrvatske za standarde prostornog planiranja, vrsnoću i kulturu prostornog uređenja i građenja za srednjoročno razdoblje donosi Ministarstvo.
(3) U Nacionalnim smjernicama Republike Hrvatske iz stavka 2. ovoga članka razrađuju se Apolitike, ciljevi, standardi i tehnički uvjeti za unapređenje kvalitete prostornog uređenja, arhitekture i građenja te kvalitete cjelokupnog izgrađenog prostora.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Ciljevi prostornog uređenja
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 7.
(1) Ciljevi prostornog uređenja su:
1. zaštita i očuvanje prostora kao ograničenog prirodnog dobra od nacionalnog interesa uz ravnomjeran prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim polazištima
2. prostorna održivost u odnosu na racionalno korištenje i očuvanje kapaciteta prostora na kopnu, moru i u podmorju u svrhu učinkovite zaštite prostora
3. povezivanje sustava prostornog uređenja teritorija Republike Hrvatske s europskim sustavima prostornog uređenja
4 povećanje otpornosti prostora na promjene uvjetovane suvremenim izazovima (prirodne katastrofe, klimatske promjene, kemijske i biološke prijetnje, katastrofe uvjetovane ljudskim djelovanjem i dr.)
5. njegovanje i razvijanje regionalnih prostornih osobitosti
6. međusobno usklađen i dopunjujući razmještaj različitih ljudskih djelatnosti i aktivnosti u prostoru radi funkcionalnog i skladnog razvoja zajednice uz zaštitu integralnih vrijednosti prostora
7. razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje prirode, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja
8. zaštita kulturnih dobara i vrijednosti
9. dobro organizirana raspodjela i uređenje građevinskog zemljišta
10. planiranje, upravljanje i zaštita nacionalnih krajobraza kao integralnog prostornog koncepta
11. kvalitetan i human razvoj gradskih i ruralnih naselja, razvoj zelene infrastrukture te siguran, zdrav, društveno funkcionalan životni i radni okoliš
12. cjelovitost vrijednih obalnih ekosustava i kakvoća mora za kupanje i rekreaciju
13. odgovarajući prometni sustav, osobito javni prijevoz
14. opskrba, funkcionalna pristupačnost i uporaba usluga i građevina za potrebe različitih skupina stanovništva, osobito djece, starijih ljudi i osoba smanjenih sposobnosti i pokretljivosti
15. kvaliteta, kultura i ljepota prostornog i arhitektonskog oblikovanja
16. stvaranje visokovrijednog izgrađenog prostora s uvažavanjem specifičnosti pojedinih cjelina te razvijanjem zelene infrastrukture uz poštivanje prirodnog i urbanog krajobraza i kulturnog naslijeđa, a posebice uređenja ugostiteljsko-turističkih područja na obalnom i kopnenom području uz zaštitu užeg obalnog pojasa od građenja
17. prostorni uvjeti za razvoj gospodarstva
18. nacionalna sigurnost i obrana Republike Hrvatske te zaštita od prirodnih i drugih nesreća.
(2) Ciljevi prostornog uređenja postižu se primjenom načela prostornog uređenja u izradi i donošenju prostornih planova temeljenih na stručnim rješenjima svakog pojedinog područja struke te njihovoj provedbi.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Opća načela prostornog uređenja
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 8.
Prostorno uređenje temelji se na načelima:
1. integralnog pristupa u prostornom planiranju
2. uvažavanju znanstvenih i stručnih činjenica
3. prostorne održivosti razvitka i vrsnoće gradnje
4. očuvanja prostora i obnove prirode
5. ostvarivanja i zaštite javnog i pojedinačnog interesa
6. horizontalne integracije u zaštiti prostora
7. vertikalne integracije
8. sudjelovanja javnosti u prostornom uređenju
9. ekonomičnosti
10. dinamičkog planiranja
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Načelo integralnog pristupa u prostornom planiranju
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 9.
(1) Prostorno planiranje gradova i naselja, gospodarskih, infrastrukturnih, javnih, društvenih, kulturnih, prirodnih, okolišnih i drugih relevantnih područja temelji se na sveobuhvatnom sagledavanju korištenja i zaštite prostora. Prostornim planovima koji se donose na temelju ovoga Zakona planira se provedba svih zahvata u prostoru s obzirom na interakciju kopna i morskog područja te osobitosti drugih prostora i poštivanje načela integralnog upravljanja obalnim područjem.
(2) Prostorno planiranje je stalni proces zaštite i razvoja prostora koji se odvija kroz izradu i donošenje prostornih planova te praćenje njihove provedbe, kao i praćenje stanja u prostoru, a uključuje sustavno prikupljanje i analizu podataka, poznavanje, provjeru i procjenu mogućnosti korištenja prostora, uz uvažavanje ograničenja i zabrana korištenja gdje je to određeno posebnim propisima.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Načelo uvažavanja znanstvenih i stručnih činjenica
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 10.
(1) Analiza i procjena mogućnosti korištenja i razvoja prostora te odabir planskih rješenja u izradi, donošenju i provedbi prostornih planova temelji se na primjeni suvremenih znanstvenih i stručnih postignuća te normi i standarda uz uvažavanje, odnosno davanje prednosti:
1. gospodarskom razvoju
2. prilagodbi planskih rješenja značajkama prostora i njegovanju regionalnih osobitosti područja
3. očuvanju cjelovitosti i kvalitativnih značajki prostora, racionalno i štedljivo korištenje prostora za izgradnju uz utvrđivanje prihvatljivog opterećenja prostora
4. korištenju, obnovi i rekonstrukciji izgrađenog pred neizgrađenim prostorom te korištenju i modernizaciji postojećih kapaciteta za djelatnosti u prostoru
5. isključivanju, odnosno smanjenju na prihvatljivu mjeru štetnog utjecaja na okoliš, prirodu, zdravlje ljudi te na korisnike prostora prilikom planiranja i provedbe zahvata u prostoru
6. energetskoj učinkovitosti planskih rješenja, s naglaskom na svrhovito i održivo korištenje obnovljivih izvora energije.
(2) Stručna rješenja iz prostornih planova moraju se temeljiti na stručnim standardima, nalazima i analizama svojstava i mogućnostima prostora. Pri njihovoj izradi potrebno je osigurati interdisciplinarnost stručnjaka.
(3) Kod analize i procjene mogućnosti korištenja i razvoja prostora trebaju se uvažiti odgovarajući rizici utvrđeni procjenom rizika od katastrofa Republike Hrvatske koji prikazuju opasnost u kombinaciji sa ranjivosti prostora i društva, kako bi se odredila ograničenja i zabrana gradnje te mjere za smanjenje neprihvatljivih rizika.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Načelo prostorne održivosti, razvitka i vrsnoće gradnje
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 11.
(1) U svrhu ostvarivanja održivog razvitka i vrsnoće gradnje, prilikom prihvaćanja polazišta, strategija, programa, planova, propisa i drugih općih akata te njihove provedbe, Republika Hrvatska i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave moraju poticati gospodarski i socijalni razvitak društva tako da se udovoljavanjem potreba današnje generacije predvide jednake mogućnosti za udovoljavanje potreba budućih generacija te da se spriječi prevladavanje interesa pojedinih djelatnosti na račun uravnoteženosti razvoja, prirode, zaštite okoliša, krajobraza, kulturnih dobara i potreba drugih korisnika prostora.
(2) Prostornim uređenjem podržava se održivi razvitak tako da se na temelju praćenja, analize i ocjene razvoja pojedinih djelatnosti i osjetljivosti prostora, osigura kvaliteta životnog i radnog okoliša, ujednačenost standarda uređenja pojedinih područja, učinkovitost gospodarenja energijom, zemljišta i prirodnih dobara te očuva prostorna osobnost i dugoročno zaštiti prostor kao osnove zajedničke dobrobiti.
(3) Održivi razvitak podržava se i kružnim gospodarenjem prostorom, građevinama, svim prirodnim i stvorenim vrijednostima tako da se očuvaju postojeći resursi uređenjem i revitalizacijom prostora i građevina i njihovom ponovnom uporabom kako bi se stvorila dodatna trajnija vrijednost i omogućilo učinkovito gospodarenje resursima.
(4) Smanjenje onečišćenja prostora osigurava se ponovnom uporabom viškova iskopa, građevinskog otpada i drugih materijala podobnih za gradnju.
(5) Načelo vrsnoće gradnje podrazumijeva primjenu tehnički, funkcionalno, ekološki i estetski primjerenih rješenja u planiranju, projektiranju i gradnji, kojima se osigurava trajnost građevine u skladu s definiranim rokom trajanja, sigurnost, uporabljivost i održivost građevine i okolnog prostora, uz poštivanje obilježja prostora i izgrađenog okoliša te očuvanje duha mjesta i njegovih prostorno-kulturnih vrijednosti, u skladu s važećim propisima i pravilima struke.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Načelo očuvanja prostora i obnove prirode
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 1 2.
(1) Prostor Republike Hrvatske kao neobnovljivi resurs je osobito potrebno štititi od svih neprimjerenih ljudskih djelovanja kojima se devastiraju prostorne, krajobrazne, kulturne i prirodne vrijednosti.
(2) Prostor je potrebno planirati takvim planskim rješenjima koja osiguravaju da u urbanim ekosustavima ne dođe do neto gubitka urbanih zelenih površina i prekrivenosti gradova krošnjama stabala i koja osiguravaju porast površine urbanih ekosustava, na cijelom području Republike Hrvatske .
(3) Planskim rješenjima i propisanim rokovima izrade prostornih planova osigurava se očuvanje i oporavak bioraznolikosti, obnova i jačanje otpornosti ekosustava te jačanje otpornosti prostora na utjecaje klimatskih promjena, radi učinkovitog iskorištavanja prirodnih resursa i zaštite zdravlje i dobrobiti ljudi od rizika povezanih s okolišem i utjecaja okoliša na njih.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Načelo ostvarivanja i zaštite javnog i pojedinačnog interesa
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 13.
(1) U svrhu ostvarivanja ciljeva prostornog uređenja, nadležna javnopravna tijela, nositelji izrade te stručni izrađivači prostornih planova državne, područne (regionalne) i lokalne razine prosuđuju i međusobno usklađuju javni interes i pojedinačne interese koje moraju poštivati u obavljanju poslova prostornog uređenja, pri čemu pojedinačni interesi ne smiju štetiti javnom interesu.
(2) Javni interes zaštićuje se razgraničenjem prostora za javne namjene primjenom odgovarajućih prostornih normi i prostornih standarda od ostalog prostora vodeći pri tome računa da svi korisnici, koliko god je to moguće, podjednako snose teret razgraničenja.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Načelo horizontalne integracije u zaštiti prostora
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 14.
(1) U izradi i donošenju razvojnih dokumenata (strategija, planova, programa i sl.), propisa i drugih općih akata od utjecaja na prostor, koji se donose na temelju posebnih propisa te prilikom njihove provedbe moraju se uvažavati načela prostornog uređenja i osigurati usklađenost pristupa pri izradi propisa i mjera između različitih gospodarskih i upravnih područja koje utječu na prostorni razvoj i korištenje prostora, osobito radi postizanja uravnotežene prostorne održivosti u procesima kojima se utječe na preobrazbu naselja, korištenje prirodnih dobara, zaštitu prirode i okoliša te na razvoj djelatnosti i infrastrukture te njihova smještaja u prostoru.
(2) Prihvaćanju i provedbi akata iz stavka 1. ovoga članka obvezno prethodi koordinacija s javnopravnim tijelima određenim posebnim propisima i suglasnost Ministarstva u dijelu usklađenosti sa načelima prostornog uređenja i politikama izrađenim kroz Strategiju prostornoga razvoja Republike Hrvatske.
(3) U izradi i donošenju dokumenata prostornoga uređenja zahtjevi sadržani u dokumentima i aktima iz stavka 1. ovoga članka se analiziraju, međusobno vrednuju i ocjenjuju kroz sintezu i usuglašavanje, pri čemu se posebno uzima u obzir osjetljivost prostora, odnos prema prirodnim dobrima i kulturnoj baštini te ukupnost njihovih međusobnih utjecaja kao i međusobnih utjecaja postojećih i planiranih zahvata u prostoru, vodeći pri tom računa o neobnovljivim prirodnim resursima.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Načelo vertikalne integracije
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 15.
Pri utvrđivanju polazišta i donošenju dokumenata prostornoga uređenja, Republika Hrvatska i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te druga javnopravna tijela dužni su međusobno surađivati i uvažavati ciljeve i interese izražene u dokumentima prostornog uređenja više razine, odnosno šireg područja te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja prostornih planova na način propisan ovim Zakonom.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Načelo sudjelovanja javnosti u prostornom uređenju
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 16.
(1) Javnost ima pravo sudjelovati u postupcima izrade i donošenja prostornih planova u skladu s ovim Zakonom.
(2) Republika Hrvatska i tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave moraju o stanju u prostoru obavještavati javnost, omogućiti i poticati njezino sudjelovanje razvijanjem društvene povezanosti i jačanjem svijesti o potrebi zaštite prostora te upravljanjem sudjelovanja (prikupljanje i organizacija prijedloga, pribavljanje stručnih mišljenja o javnim stavovima, posredovanje medija i sl.).
(3) Javnost ima pravo pristupa informacijama, odnosno podacima o prostoru putem javnog informacijskog sustava prostornog uređenja Republike Hrvatske i drugih javno dostupnih sustava prostornog uređenja.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Načelo ekonomičnosti
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 17.
Postupak izrade i donošenja prostornih planova i drugih dokumenata prostornog uređenja mora se voditi ekonomično, uz što manje troškova i bez umnožavanja postupovnih faza, dokumentacije ili odluka, a vodeći računa o svim potrebnim podacima za izradu prostorno planskog rješenja na način da se osigura njegova cjelovitost.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Načelo dinamičkog planiranja
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 18.
Načelo dinamičkog planiranja podrazumijeva pojednostavljene procedure izmjena prostornih planova u dijelu planskih rješenja bez potrebe ponavljanja postupaka o kojima se odlučivalo kod donošenja prostornog plana. Provedba ovog načela se osigurava primjenom suvremenih digitalnih alata i postupaka.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Pojmovi
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 19.
(1) Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona te propisa i akata koji se donose na temelju ovoga Zakona imaju sljedeće značenje:
1. BIM je informacijsko modeliranje građevine/gradnje, uključuje organizaciju i digitalizaciju informacija o zgradama i inženjerskim građevinama putem BIM modela određene razine razvijenosti elemenata (LOD) prema razini razvijenosti projekta po pojedinim strukama
2. brownfield područje je napuštena površina i/ili nekretnina koja se ne koristi u svojoj osnovnoj namjeni ili je nedovoljno iskorištena odnosno degradirana te je slobodna za prenamjenu, urbanu preobrazbu, urbanu sanaciju i ponovnu uporabu, i kao takvo područje evidentirano u Registru brownfield područja ISPU-a
3. dokumenti prostornog uređenja su Strategija prostornog razvoja Republike Hrvatske, izvješće o stanju u prostoru, prostorni planovi
4. elektronička oglasna ploča je mrežna stranica za prikaz podataka koju uspostavlja Ministarstvo u sklopu elektroničkog programa eDozvola dostupnog na internetskoj adresi: »https://dozvola.mgipu.hr« (u daljnjem tekstu: eDozvola) na temelju zakona kojim se uređuje gradnja
5. etapno građenje je građenje pojedinih građevina od kojih se sastoji složena građevina određenih lokacijskom dozvolom, a za koje građevine se izdaje jedna ili više građevinskih dozvola
6. fazno građenje je građenje građevine po njezinim dijelovima određenim lokacijskom dozvolom, a za koje dijelove se izdaje jedna ili više građevinskih dozvola
7. GML format je standardni otvoreni elektronički format zapisa za dostavu i razmjenu prostornih podataka unutar informacijskog sustava prostornog uređenja i njegovih modula
8. građevinska (bruto) površina zgrade je zbroj površina mjerenih u razini podova svih dijelova (etaža) zgrade (Po, S, Pr, K, Pk) određenih prema vanjskim mjerama obodnih zidova s oblogama, osim površine vanjskog dizala koje se dograđuje na postojeću zgradu, a koja se izračunava na način propisan ovim Zakonom
9. građevna čestica zgrade je u pravilu jedna katastarska čestica čiji je oblik, veličina i smještaj u prostoru u skladu s prostornim planom te koja ima pristup na prometnu površinu sukladan prostornom planu, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije. Građevna čestica utvrđena aktima za provedbu zahvata u prostoru trajno je namijenjena za njezinu uporabu
10. građevna čestica za linijsku infrastrukturu i druge infrastrukturne građevine je u pravilu jedna katastarska čestica, a može se sastojati i od dvije ili više katastarskih čestica ako se građevna čestica proteže područjima dviju ili više katastarskih općina ili kad linijska infrastruktura i/ili druge infrastrukturne građevine prelaze preko zemljišta u posebnim režimima (javno vodno dobro, javno dobro i sl.), odnosno preko zemljišta drugih upravitelja (cesta, pruga i dr.)
11. građevine javne i društvene namjene su građevine namijenjene obavljanju djelatnosti u području društvenih djelatnosti (odgoja, obrazovanja, prosvjete, znanosti, kulture, sporta, zdravstva i socijalne skrbi), radu državnih tijela i organizacija, tijela i organizacija lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravnih osoba s javnim ovlastima i udruga građana i vjerskih zajednica
12. građevinsko područje je područje određeno prostornim planom za gradnju i budući razvoj, a koje se sastoji od građevinskog područja naselja, izdvojenog dijela građevinskog područja naselja i izdvojenog građevinskog područja izvan naselja
13. građevinsko zemljište je zemljište unutar granica građevinskog područja te zemljište izvan građevinskog područja obuhvaćeno građevnom česticom na kojoj je izgrađena građevina
14. infrastruktura su komunalne, prometne, energetske, vodne, pomorske, komunikacijske, elektroničke komunikacijske i druge građevine namijenjene gospodarenju s drugim vrstama stvorenih i prirodnih dobara
15. infrastrukturni projekt je provedbeni dokument izrađen u skladu sa strateškim dokumentima prostornog uređenja i donosi se za prometne, energetske, vodne i dr. građevine državnog značaja ako za njih nisu doneseni provedbeni planovi
16. integracija podataka rizika od katastrofa u sustav prostornog planiranja predstavlja obvezu korištenja smjernica, uputa, podloga i modela potresnog i drugih utvrđenih rizika kod izrade i donošenja prostornih planova, a prostorni plan sadrži odredbe i prikaze zona visokog, srednjeg i niskog rizika i s njima povezanih ograničenja i zabrane gradnje, uključujući i mjere smanjenja rizika
17. interes Republike Hrvatske predstavljaju površine i građevine odgoja, obrazovanja, znanosti, zdravstva, socijalne skrbi, infrastrukturni koridori, priuštivo stanovanje, površine urbane komasacije i sve druge građevine i površine za koje je odredbama posebnog zakona propisan interes Republike Hrvatske
18. izdvojeno građevinsko područje izvan naselja je područje određeno prostornim planom kao prostorna cjelina izvan građevinskog područja naselja planirana za sve namjene, osim za stambenu
19. izdvojeni dio građevinskog područja naselja je odvojeni dio postojećega građevinskog područja istog naselja nastao djelovanjem tradicijskih, prostornih i funkcionalnih utjecaja, određen prostornim planom
20. izgrađena infrastruktura je infrastruktura koja postoji u naravi i koja je evidentirana u katastru infrastrukture, odnosno katastarskom operatu
21. iznimni krajobraz je krajobraz prioritetnog očuvanja državnog značaja, a čija vrijednost proizlazi iz izraženosti i kombinacije prirodnih, antropogenih, vizualno-doživljajnih kvaliteta krajobraza
22. javni arhitektonski i/ili urbanistički natječaj je način pribavljanja najkvalitetnijih rješenja na području arhitekture, urbanizma, prostornog planiranja i krajobraznog uređenja na temelju programa natječaja u skladu s posebnim propisom
23. javnopravna tijela su tijela državne uprave, druga državna tijela, upravni odjeli, odnosno službe velikih gradova, Grada Zagreba i županija nadležni za obavljanje poslova iz određenih upravnih područja, pravne osobe koje imaju javne ovlasti te druge osobe, određene posebnim zakonima, koja davanjem zahtjeva i mišljenja u postupku izrade i donošenja prostornih planova, odnosno utvrđivanjem posebnih uvjeta i/ili uvjeta priključenja na način propisan ovim Zakonom sudjeluju u sustavu prostornog uređenja
24. katastar je katastar zemljišta, odnosno katastar nekretnina
25. katastarski ured je područni ured za katastar Državne geodetske uprave, odnosno Gradski ured za katastar i geodetske poslove Grada Zagreba
26. komunalna infrastruktura su građevine namijenjene opskrbi pitkom vodom, odvodnji i pročišćavanju otpadnih voda, održavanju čistoće naselja, sakupljanju i obradi komunalnog otpada, ulična rasvjeta, tržnice na malo, groblja, krematoriji i površine javne namjene u naselju
27. koridori linijske infrastrukture su koridori od interesa za Republiku Hrvatsku, čine ga objedinjene površine rezervirane za smještaj različitih infrastrukturnih sustava koje je potrebno planirati, projektirati, graditi i održavati u svrhu zajedničkog korištenja, uz istovremeno očuvanje interesa sigurnosti, funkcionalnosti i zaštite prostora
28. kvaliteta (vrsnoća) izgrađenog prostora je opći interes, a osigurava se pristupom oblikovanju izgrađenog okoliša utemeljenog na povijesnom i kulturnom načinu oblikovanja prostora prema mjesnim prilikama, kojim se aktivno gradi društvena kohezija, osigurava ekološka održivost i doprinosi zdravlju i dobrobiti svih, a ispunjava funkcionalne, tehničke i ekonomske zahtjeve te zadovoljava društvene i psihološke potrebe ljudi
29. lokacijski uvjeti su kvantitativni i kvalitativni uvjeti i mjere za provedbu zahvata u prostoru koji se na temelju prostornog plana i posebnih propisa određuju lokacijskom dozvolom ili građevinskom dozvolom
30. ministar je čelnik tijela državne uprave nadležnog za poslove prostornog uređenja
31. Ministarstvo je tijelo državne uprave nadležno za poslove prostornog uređenja
32. morsko područje su unutarnje morske vode Republike Hrvatske, teritorijalno more Republike Hrvatske, zračni prostor iznad njih te dno i podzemlje tih morskih prostora, isključivi gospodarski pojas Republike Hrvatske u Jadranskom moru (u daljnjem tekstu: isključivi gospodarski pojas Republike Hrvatske), a u smislu pripadnosti morskoj regiji pripada morskoj regiji Sredozemno more, podregija Jadransko more
33. namjena prostora, površina, zemljišta, odnosno građevina je planirani sustav korištenja prostora, površina, zemljišta, mora odnosno uporabe građevina, određena, odnosno propisana prostornim planom
34. nositelj izrade prostornog plana državne razine je Ministarstvo, prostornog plana područne (regionalne) razine stručno upravno tijelo županije, odnosno Grada Zagreba, a prostornog plana lokalne razine stručno upravno tijelo jedinice lokalne samouprave
35. osnovna infrastruktura je građevina za odvodnju otpadnih voda prema mjesnim prilikama određenim prostornim planom i prometna površina preko koje se osigurava pristup do građevne čestice, odnosno zgrade
36. obalna crta je crta koja razdvaja kopno od mora određena propisima koji uređuju državnu izmjeru i katastar nekretnina
37. obuhvat prostornog plana je prostorna ili administrativno određena cjelina za koju se donosi ili je donesen prostorni plan, a u koji ulazi i morsko područje zajedno s otocima, otočićima i hridima koji se nalaze u području određene administrativne jedinice
38. održivo prostorno planiranje ostvaruje se usklađivanjem društvenih, gospodarskih i okolišnih potreba razvoja s prostornim potencijalima područja
39. parcelacijski elaborat je geodetski elaborat na temelju kojega se u skladu s odredbama ovoga Zakona i prema propisima o državnoj izmjeri i katastru nekretnina vrši dioba ili spajanje katastarskih čestica
40. površine namijenjene priuštivom stanovanju su površine određene unutar i izvan građevinskih područja na kojima je neposrednom provedbom ovoga Zakona moguća gradnja ovih vrsta građevina u svrhu postizanja ciljeva određenih Nacionalnim planom stambene politike.
41. posebni uvjeti su uvjeti za provedbu zahvata u prostoru koje u slučaju propisanom posebnim propisom u svrhu provedbe tog propisa javnopravno tijelo utvrđuje na način propisan ovim Zakonom, osim uvjeta priključenja i uvjeta koji se utvrđuju u postupku procjene utjecaja zahvata na okoliš, postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš odnosno u postupku ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu i postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja za ekološku mrežu
42. površina javne namjene je svaka površina čije je korištenje namijenjeno svima i pod jednakim uvjetima (javne ceste, nerazvrstane ceste, ulice, biciklističke staze, pješačke staze i prolazi, trgovi, tržnice, igrališta, parkirališta, groblja, parkovne i zelene površine u naselju, rekreacijske površine, škole, vrtići, bolnice i sl.)
43. površine za gradnju sunčanih elektrana su površine na kojima je sukladno odredbama ovoga Zakona moguće graditi infrastrukturne građevine sunčanih elektrana, i to:
a) površine koje su u prostornom planu bilo koje razine grafički određene u kartografskom prikazu kao površine namjene za izgradnju sunčanih elektrana, neovisno o tome jesu li unutar ili izvan građevinskog područja, te se kod takvih površina ne primjenjuju ograničenja snage sunčane elektrane propisana prostornim planom
b) površine koje su u prostornom planu bilo koje razine određene kao površine izdvojenog građevinskog područja izvan naselja gospodarske i poslovne namjene (I i K)
c) površine koje su prostornim planom određene kao poljoprivredno tlo oznake P3, a u neposrednom su kontaktu s izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja gospodarskih i poslovnih namjena na kojima se nalaze postojeće gospodarske ili poslovne građevine, uz uvjet da ista površina ne može biti veća od 50% površine te gospodarske i poslovne zone, a dobivena električna energija koristi se za potrebe tih građevina
d) vodne površine – jezera nastala eksploatacijom mineralnih sirovina, kao i ribnjaci i druga uzgajališta akvakultura na kopnu, uz suglasnost davatelja koncesije, odnosno davatelja zakupa ako je riječ o području pod koncesijom, odnosno zakupom
e) površine odlagališta otpada
f) površine eksploatacijskih polja čvrste mineralne sirovine uz suglasnost tijela nadležnog za rudarstvo te površine eksploatacijskih polja morske soli uz suglasnost ministarstva nadležnog za rudarstvo i ministarstva nadležnog za pomorstvo
g) površine koje se nalaze unutar građevnih čestica postojećih infrastrukturnih i vodnih građevina uz suglasnost tijela koje upravlja predmetnim infrastrukturnim sustavom i građevinom
44. površine za gradnju agrosunčanih elektrana su površine koje su prostornim planom bilo koje razine određene kao poljoprivredne površine, a na kojima se uspostavom poljoprivrednih trajnih nasada upisanih u evidenciju uporabe poljoprivrednog zemljišta (ARKOD) ili na kojima se uz postojeći prostor obuhvata farme, staklenika ili plastenika postavom agrosunčanih elektrana postižu ciljevi razvoja poljoprivredne djelatnosti, uz zadržavanje namjene poljoprivrednog zemljišta, osim u nacionalnom parku i parku prirode
45. površine za gradnju geotermalnih bušotina za poljoprivredne i industrijske svrhe su površine na kojima je za potrebe poljoprivrednih kompleksa (farme, staklenici i sl.), uzgajališta u akvakulturi i industrijskih građevina moguće graditi geotermalnu bušotinu s pripadajućim postrojenjem za vlastite potrebe
46. površine za gradnju građevina za potrebe Ministarstva obrane, Ministarstva unutarnjih poslova i Hrvatske narodne banke su površine koje su prostornim planovima određene i kao površine posebne namjene
47. prirodna morska plaža je plaža koja se nalazi unutar ili izvan naselja, infrastrukturno je neopremljena, potpuno očuvanih prirodnih obilježja čiji kopneni dio obuhvaća prostor prirodnog materijala (kamena, pijeska, šljunka, njihove kombinacije i sl.), na kojoj nije dozvoljeno građenje građevina, već samo izvođenje zahvata u prostoru koji se ne smatraju građenjem
48. prometna površina je površina namijenjena za javni cestovni promet, površina u vlasništvu vlasnika građevne čestice ili površina na kojoj je osnovano pravo služnosti prolaza u svrhu pristupa do građevne čestice
49. prostor je sustav fizičkih sklopova na površini te ispod i iznad zemlje i mora, do kojih dopiru ili mogu doprijeti utjecaji djelovanja ljudi
50. prostor ograničenja je dio zaštićenog obalnog područja mora koji obuhvaća dio kopna i otoka u širini od 1000 m od obalne crte i pojas mora u širini od 300 m od obalne crte, u kojem se radi zaštite, ostvarenja ciljeva održivog, svrhovitog i gospodarski učinkovitog razvoja, planiranje i korištenje prostora obavlja pod uvjetima određenim ovim Zakonom
51. prostorni standardi su skup uvjeta zaštite, uređenja i korištenja prostora koji se primjenjuju u izradi prostornih planova
52. prostorni plan je podzakonski propis kojim se uređuje prostorno planiranje i izdavanje akata za njegovu provedbu, a donosi se na državnoj, županijskoj i lokalnoj razini. Prostorni planovi su: Državni plan prostornog razvoja, prostorni planovi područja posebnih obilježja, Prostorni plan županije, Prostorni plan Grada Zagreba, prostorni plan uređenja grada, odnosno općine, generalni urbanistički plan i urbanistički plan uređenja.
53. prostorno planiranje kao interdisciplinarna djelatnost je institucionalni i tehnički oblik za upravljanje prostornom dimenzijom održivosti, kojom se na temelju procjene razvojnih mogućnosti u okviru zadržavanja osobnosti prostora, zahtjeva zaštite prostora te očuvanja kakvoće okoliša i prirode određuje namjena prostora/površina, uvjeti za razvoj djelatnosti i infrastrukture te njihov razmještaj u prostoru, uvjeti za urbanu preobrazbu i urbanu sanaciju izgrađenih područja te uvjeti korištenja za ostvarivanje planiranih zahvata u prostoru, a sve u svrhu postizanja optimalnog rasporeda ljudi, dobara i djelatnosti
54. složeni investicijski zahvat je složeni zahvat u prostoru u kojem sudjeluje više investitora, a odvija se po etapama projekta ovisno o dinamici realizacije zahvata pri čemu se u svrhu postizanja funkcionalnosti cjelovitog zahvata, pojedine etape projekta sagledavaju u jedinstvenim postupcima planiranja i provedbe. Složeni investicijski zahvat može biti javni i/ili privatni
55. složena građevina je sklop više međusobno funkcionalno i/ili tehnološki povezanih građevina određen lokacijskom dozvolom
56. složeni zahvat u prostoru se sastoji od jedne ili više građevina i/ili zahvata u prostoru koji se prema propisima o gradnji ne smatraju građenjem, a za koje se određuje obuhvat zahvata u prostoru i jedna ili više građevnih čestica unutar obuhvata zahvata u prostoru (kampovi, golf igrališta, adrenalinski parkovi i sl.)
57. stručne podloge su dokumenti i studije kojima se analizira postojeće i planirano stanje, kartografske, demografske, gospodarske, prometne, ekološke i okolišne, geološke i hidrološke, energetske, kulturno-povijesne, urbanističko-arhitektonske i druge stručne podloge, kao i karte rizika za izradu prostornih planova, čija obveza izrade u ovisnosti o vrsti i razini prostornog plana proizlazi iz pravila pojedinih stručnih područja
58. stručno upravno tijelo je upravno tijelo općine, grada, velikog grada, Grada Zagreba, odnosno županije nadležno za obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja
59. urbana komasacija je postupak spajanja čestica građevinskog zemljišta u jednu cjelinu i njezina podjela na građevne i katastarske čestice na području komasacije za koje je u tu svrhu donesen urbanistički plan uređenja ili urbanistički projekt u cilju racionalnog korištenja i uređenja građevinskog zemljišta uz istodobno rješavanje imovinsko pravnih odnosa.
60. urbana preobrazba je skup planskih mjera i uvjeta kojima se bitno mijenjaju obilježja izgrađenog dijela građevinskog područja promjenom urbane mreže javnih površina, namjene i oblikovanja građevina, i/ili rasporeda, oblika i veličine građevnih čestica. Urbana preobrazba obuhvaća postupke promjene i intervencije unutar izgrađenog dijela građevinskog područja grada, kao što su novi projekti i nova gradnja na mjestu oštećenih i devastiranih površina prijašnje gradnje te novi projekti i nova gradnja na tim površinama određeni urbanističkim planom uređenja ili urbanističkim projektom
61. urbana sanacija je skup planskih mjera i uvjeta kojima se stanje prostornog nereda dovodi u funkcionalno i planski uređeno stanje odnosno poboljšava karakter izgrađenih područja unutar i izvan granica građevinskog područja devastiranih nezakonitim građenjem ili na drugi način
62. urbanistički projekt je provedbeni dokument prostornog uređenja koji se donosi na državnoj, područnoj (regionalnoj) i lokalnoj razini za potrebe urbanističkog planiranja, a kojim se detaljno razrađuje prostorno uređenje određenog područja u skladu sa sadržajem propisanim ovim Zakonom
63. urbanističko planiranje je kontinuirani proces u sklopu kojega se određuje fizički, socijalni i ekonomski razvoj urbanih i gradskih područja ili područja posebnih namjena određenih ovim Zakonom
64. uređena morska plaža unutar građevinskog područja je zahvat u prostoru kojim se mijenjaju prirodna obilježja plaže, a sadrži infrastrukturno i sadržajno uređen kopneni prostor neposredno povezanog s morem i koja je pristupačna svima pod jednakim uvjetima, uključivo i osobama smanjene pokretljivosti
65. uređena morska plaža izvan građevinskog područja je prostornim planom određena morska plaža očuvanih prirodnih obilježja za koju nije dopuštena promjena obalne linije i koja je pristupačna svima pod jednakim uvjetima. Uređenje morske plaže izvan građevinskog područja podrazumijeva postavljanje pokretnih i montažnih sadržaja koji neće oštetiti prirodne resurse i koji se po završetku kupališne sezone moraju ukloniti s plaže bez posljedica na okoliš kao i infrastrukturno opremanje (pristupni put, parkirališna površina, opskrba električnom energijom, vodoopskrba, odvodnja otpadnih voda, tuševi, sanitarni čvor) smješteno izvan pomorskog dobra
66. uvjeti priključenja su uvjeti za provedbu zahvata u prostoru propisani posebnim propisom u svrhu provedbe tog propisa koji se utvrđuju na način propisan ovim Zakonom, a kojim se uvjetima određuje tehnička mogućnost i tehnički uvjeti priključenja zgrade, odnosno građevne čestice zgrade, na postojeću niskonaponsku električnu mrežu, građevine javne vodoopskrbe i odvodnje, odvodnju oborinskih voda, prometnu površinu, elektroničke komunikacijske građevine, građevine energetske infrastrukture ili na drugu infrastrukturnu građevinu
67. veliki grad je veliki grad i grad u kojem je sjedište županije, određeni prema posebnom zakonu
68. zahtjevi javnopravnih tijela za izradu prostornih planova su prijedlozi, podaci, planske smjernice, propisani dokumenti i drugi akti s kojima javnopravna tijela prema posebnom propisu sudjeluju u izradi prostornog plana ili koji se prema tim propisima koriste u postupku izrade plana, pri čemu moraju uvažavati načela prostornog uređenja određena ovim Zakonom
69. zahvat u prostoru je svako građenje građevine, rekonstrukcija postojeće građevine i svako drugo privremeno ili trajno djelovanje ljudi u prostoru kojim se uređuje ili mijenja stanje u prostoru
70. zaštićeno obalno područje mora je područje od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku , koje obuhvaća područje svih jedinica lokalne samouprave čije granice dopiru do obale mora
71. zelena infrastruktura su prirodni i planirani sustavi zelenih i vodnih površina te druga prostorna rješenja temeljena na prirodi koja se primjenjuju unutar gradova i općina, a kojima se pridonosi očuvanju, poboljšanju i obnavljanju prirode, prirodnih funkcija i procesa radi postizanja ekoloških, gospodarskih i društvenih koristi održivoga razvoja.
(2) Pojmovi uporabljeni u ovom Zakonu imaju značenje određeno posebnim zakonom kojim se uređuje područje gradnje te drugim posebnim zakonom koji su od utjecaja na prostorno uređenje, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije.
(3) Izrazi koji u ovom Zakonu imaju rodno značenje koriste se neutralno i odnose se na muške i ženske osobe.
(4) Pobliži način izračuna građevinske (bruto) površine zgrade i dijelove podova etaža koji se ne uračunavaju u ovu površinu propisuje ministar pravilnikom.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
2. SUBJEKTI PROSTORNOG UREĐENJA
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Osiguranje učinkovitosti i stručnosti prostornog uređenja
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 20.
(1) Učinkovitost prostornog uređenja osiguravaju Hrvatski sabor i Vlada te predstavnička tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave donošenjem prostornih planova te donošenjem, odnosno prihvaćanjem drugih dokumenata propisanih ovim Zakonom.
(2) Stručnu utemeljenost planova i dokumenata iz stavka 1. ovoga članka osiguravaju tijela državne uprave, stručna upravna tijela, zavodi i druge pravne osobe registrirane za obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja te ovlaštene osobe koje samostalno obavljaju stručne poslove prostornog planiranja.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Osiguranje međusobne usklađenosti i provedbe prostornih planova
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 21.
(1) Međusobnu usklađenost prostornih planova, uz tijela, zavode i osobe iz članka 20. stavka 2. ovoga Zakona osigurava Ministarstvo davanjem suglasnosti u skladu s ovim Zakonom.
(2) Provedbu prostornih planova osiguravaju Ministarstvo i upravna tijela.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Osiguranje interesa i potreba posebnih upravnih područja i gospodarstva
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 22.
(1) U svrhu osiguranja interesa i potreba posebnih upravnih područja i gospodarstva u prostoru putem sustava prostornog uređenja javnopravna tijela sudjeluju u uspostavi i vođenju informacijskog sustava prostornog uređenja i dostavi podataka za taj sustav na način propisan ovim Zakonom te u izradi prostornih planova izradom o vlastitom trošku stručnih podloga potrebnih za izradu prostornih planova propisanih posebnim zakonima i izradom prostornih slojeva u skladu s pravilnikom iz članka 79. stavka 3. ovoga Zakona, davanjem svojih zahtjeva i mišljenja u postupku izrade i donošenja prostornih planova i utvrđivanjem posebnih uvjeta prije, odnosno tijekom postupka izdavanja lokacijske dozvole u slučajevima propisanim posebnim propisima, a na način i u postupku propisanom ovim Zakonom.
(2) Interesi i potrebe gospodarstva i posebnih upravnih područja u sustavu prostornog uređenja osiguravaju se i donošenjem posebnih propisa kojima se uređuje planiranje i projektiranje posebnih vrsta građevina i područja te donošenjem sektorskih strategija, programa, planova, studija i drugih dokumenata propisanih posebnim zakonima u skladu s kojima se utvrđuju zahtjevi za izradu prostornih planova, ako nisu u suprotnosti s ovim Zakonom.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Zavod za prostorni razvoj
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 23.
Stručne poslove prostornog uređenja za Republiku Hrvatsku obavlja Ministarstvo putem nadležne ustrojstvene jedinice – Zavoda za prostorni razvoj.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Poslovi Zavoda za prostorni razvoj
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 24.
Poslovi Zavoda za prostorni razvoj obuhvaćaju osobito:
1. izradu, odnosno koordinaciju izrade i praćenje provedbe Strategije prostornog razvoja Republike Hrvatske, Državnog plana prostornog razvoja, Izvješća stanja u prostoru i drugih dokumenata prostornog uređenja koje donosi Hrvatski sabor ili Vlada
2. izradu, odnosno koordinaciju izrade i suradnju u izradi drugih dokumenata od važnosti za prostorno uređenje i zaštitu prostora Republike Hrvatske
3. sudjelovanje u razvoju i upravljanju informacijskog sustava prostornog uređenja
4. koordinaciju izrade i provedbu Arhitektonskih politika Republike Hrvatske
5. suradnju s osobama, međunarodnim tijelima, znanstvenim i visokoobrazovnim institucijama i strukovnim udrugama na izradi i provedbi smjernica, programa, planova i projekata iz područja prostornog uređenja, znanstveni rad
6. sudjelovanje u provedbi međunarodnih obveza Republike Hrvatske iz područja prostornog uređenja
7. osiguravanje uvjeta za pristup informacijama o prostoru
8. sudjelovanje u izradi sektorskih strategija, planova, studija i drugih dokumenata državne razine propisanih posebnim zakonima
9. izradu i vođenje podataka vezano za nekretnine u vlasništvu države, praćenje stanja i načina njihovog korištenja, izradu stručne podloge za prostorne planove državne razine koji u svom obuhvatu sadrže predmetne nekretnine
10. druge poslove u skladu s ovim Zakonom i posebnim propisima.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Zavod za prostorno uređenje županije, odnosno Grada Zagreba
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 25.
Zavodi za prostorni razvoj županija odnosno Grada Zagreba imaju status stručnih institucija od posebnog značaja za prostorno uređenje Republike Hrvatske s ključnom ulogom u planiranju, usklađivanju i provedbi razvojnih i prostorno-planskih politika te kontinuiranom praćenju, analizi stanja i usklađivanju prostornih planova unutar županije odnosno Grada Zagreba.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Poslovi i osnivanje zavoda za prostorno uređenje županije, odnosno Grada Zagreba
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 26.
(1) Stručne poslove prostornog uređenja za županiju, odnosno Grad Zagreb obavlja zavod za prostorno uređenje županije, odnosno Grada Zagreba.
(2) Osnivač zavoda za prostorno uređenje županije je županija, a osnivačka prava ostvaruje župan u skladu s posebnim zakonom.
(3) Osnivač zavoda za prostorno uređenje Grada Zagreba je Grad Zagreb, a osnivačka prava ostvaruje gradonačelnik u skladu s posebnim zakonom.
(4) Zavod za prostorno uređenje županije, odnosno Grada Zagreba osniva se kao javna ustanova s pravima i odgovornostima propisanim ovim Zakonom.
(5) Ravnatelja zavoda za prostorno uređenje županije, odnosno Grada Zagreba imenuje i razrješava osnivač uz prethodnu suglasnost Ministarstva.
(6) Za vrijeme obnašanja dužnosti ravnatelji zavoda za prostorno uređenje županije, odnosno Grada Zagreba imaju pravo na plaću te ostala materijalna i druga prava iz radnog odnosa u skladu s općim aktima javne ustanove.
(7) Na prava i obveze ravnatelja zavoda za prostorno uređenje županije, odnosno Grada Zagreba koje nisu utvrđene ovim Zakonom ili općim aktima javne ustanove primjenjuje se zakon kojim se uređuje sprječavanje sukoba interesa.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Djelatnost zavoda za prostorno uređenje županije, odnosno Grada Zagreba
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 27.
(1) Djelatnost zavoda za prostorno uređenje županije, odnosno Grada Zagreba obuhvaća obvezno:
1. izradu, odnosno koordinaciju izrade i praćenje provedbe prostornih planova područne (regionalne) razine odnosno razine Grada Zagreba
2. izradu dijela Državnog plana prostornog razvoja za područje županije odnosno Grada Zagreba
3. izradu prostornog plana uređenja grada i općine i generalnog urbanističkog plana ako isti ne izrađuje zavod za prostorno uređenje grada
4. izradu izvješća o stanju u prostoru
5. sudjelovanje u razvoju i upravljanju informacijskog sustava prostornog uređenja
6. pripremu polazišta za izradu, odnosno stavljanje izvan snage prostornih planova užih područja
7. pružanje stručne savjetodavne pomoći u izradi prostornih planova lokalne razine
8. druge poslove u skladu s ovim Zakonom i Statutom Zavoda.
(2) Zavodi iz stavka 1. ovoga članka mogu obavljati stručne analitičke poslove iz područja prostornog uređenja, ako to zatraži Ministarstvo.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Zavod za prostorno uređenje grada
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 28.
Grad može u svrhu obavljanja stručnih poslova prostornog uređenja osnovati zavod za prostorno uređenje grada za svoje područje ako za to postoji potreba i ako se za to mogu osigurati sredstva u njegovu proračunu.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Djelatnost zavoda za prostorno uređenje grada
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 29.
(1) Djelatnost zavoda za prostorno uređenje grada obuhvaća obvezno:
1. izradu, odnosno koordinaciju izrade i praćenje provedbe prostornog plana uređenja grada i generalnog urbanističkog plana
2. praćenje provedbe dokumenata prostornog uređenja koji se primjenjuju unutar teritorija tog grada
3. izradu izvješća o stanju u prostoru
4. vođenje informacijskog sustava prostornog uređenja i upravljanje njime u okviru njegovih ovlasti
5. pripremu polazišta za izradu, odnosno stavljanje izvan snage prostornih planova na svom području.
(2) Zavod za prostorno uređenje grada može izrađivati urbanistički plan uređenja za svoje područje te obavljati stručne analitičke poslove iz područja prostornog uređenja, ako to zatraži gradonačelnik.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Ovlaštene osobe za izradu prostornih planova
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 30.
(1) Nacrte prijedloga i nacrte konačnih prijedloga prostornih planova i druge stručne poslove prostornog uređenja može izrađivati, odnosno obavljati ovlaštena osoba za izradu prostornih planova, pod uvjetom da ispunjava uvjete za obavljanje poslova prostornog uređenja propisane posebnim zakonom te osigura sudjelovanje potrebnih stručnjaka iz stavka 2. ovoga članka.
(2) Ovlaštena osoba iz stavka 1. ovoga članka je dužna za potrebe izrade pojedinog prostornog plana osigurati sudjelovanje stručnjaka različitih struka u svojstvu suradnika iz područja prostornog uređenja, urbanizma, arhitekture i graditeljstva, geodezije, geografije, krajobraza, zaštite okoliša i prirode, zaštite kulturne baštine, zaštite zdravlja ljudi, vodnoga gospodarstva, prometnih sustava, elektroenergetike, elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme te druge javne infrastrukture, društvenih djelatnosti (pravo, sociologija, ekonomija), poljoprivreda, šumarstva i druge stručnjake iz relevantnih područja koja sudjeluju u izradi i donošenju određenog prostornog plana.
(3) Ovlaštene osobe iz stavka 1. ovoga članka odgovorne su za stručna rješenja u prostornom planu i za svoj rad odgovaraju prekršajno i materijalno.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
3. PRAĆENJE STANJA U PROSTORU I PODRUČJU PROSTORNOG UREĐENJA
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Informacijski sustav prostornog uređenja
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 31 .
(1) Za potrebe izrade, donošenja, provedbe i nadzora prostornih planova, trajnog praćenja stanja u prostoru u području prostornog uređenja, izrade izvješća o stanju u prostoru te evidentiranje akata za provedbu u skladu s ovim Zakonom i drugim propisima, uspostavlja se i vodi informacijski sustav prostornog uređenja (u daljnjem tekstu: informacijski sustav).
(2) Informacijski sustav uspostavlja se i vodi kao interoperabilni i multiplatformni sustav u kojem se povezuju informacijski sustavi pojedinih javnopravnih tijela koja na temelju ovoga Zakona i posebnih propisa izrađuju i/ili održavaju prostorne podatke i druge podatke značajne za prostorno uređenje.
(3) Podaci u informacijskom sustavu moraju biti zaštićeni odgovarajućom enkripcijom visoke razine te su dostupni registriranim korisnicima, ukoliko isti nemaju povjerljivi značaj, propisan u posebnom zakonu.
(4) Tijela javne vlasti osiguravaju interoperabilnost baza podataka i usluga vezanih uz prostorne podatke potrebne za vođenje postupaka sukladno ovom Zakonu.
(5) Radi vođenja informacijskog sustava prostornog uređenja i osiguranja interoperabilnosti, Ministarstvo može s tijelima iz stavka 4. ovoga članka sklopiti ugovor kojim se pobliže utvrđuju međusobna prava i obveze, pravila pristupa odnosno razmjene i korištenja podataka, korištenje usluga i druga pitanja.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Obuhvat podataka informacijskog sustava
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 32.
(1) Informacijski sustav obuhvaća podatke o:
1. postojećem stanju i korištenju prostora, uključujući i podatke o nekretninama
2. područjima posebne zaštite voda te rezervacije, ograničenja i zabrane korištenja sukladno propisima o vodama
3. prostornim planovima i prostornim planovima čija je izrada i donošenje u tijeku
4. namjeni prostora/površina i drugim uvjetima korištenja i zaštite prostora određenih i propisanih prostornim planovima i posebnim propisima
5. smjernicama, zahtjevima i upravnim i drugim aktima nadležnih javnopravnih tijela koji se izdaju i koji su izdani i doneseni u svrhu učinkovite i kvalitetne provedbe prostornih planova, građenja, uporabe i uklanjanja građevina i
6. sektorskim strategijama, planovima, studijama i drugim dokumentima propisanim posebnim zakonima značajnim za prostorno uređenje
7. izgrađenim infrastrukturnim građevinama i sustavima
8. nekretninama i vlasništvu
9. koncesijama
10. prostornim slojevima značajnim za prostorno uređenje koje su izradila javnopravna tijela prema posebnim propisima.
11. evidenciji pravomoćnih rješenja o uklanjanju.
(2) Akti o podacima iz stavka 1. podstavka 4. ovoga članka imaju snagu javne isprave.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Subjekti informacijskog sustava
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 33.
(1) Informacijski sustav uspostavlja i razvija Ministarstvo.
(2) Za evidenciju prostornih planova unutar Informacijskog sustava odgovoran je Zavod koji koordinira radom zavoda za prostorno uređenje županije, odnosno Grada Zagreba i zavodima grada ako su osnovani.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Dostupnost podataka informacijskog sustava
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 34.
(1) Ministarstvo, zavodi, upravna tijela, stručna upravna tijela i druga javnopravna tijela dužni su podatke značajne za prostorno uređenje kojima raspolažu učiniti dostupnima putem informacijskog sustava na način propisan ovim Zakonom.
(2) Javnopravna tijela dužna su podatke o postojećem stanju, načinu i uvjetima korištenja i zaštite prostora, kao i podatke o ograničenju korištenja i zabrani gradnje na određenim područjima te druge podatke značajne za prostorno uređenje kojima raspolažu učiniti dostupnima putem informacijskog sustava:
1. povezivanjem u informacijski sustav svojeg informacijskog sustava ili njegova dijela i/ili svojih servisa
2. dostavom podataka potrebnih za uspostavu i vođenje informacijskog sustava u propisanom obliku.
(3) Ministarstvo, zavodi, upravna tijela, stručna upravna tijela i druga javnopravna tijela, nemaju pravo na naknadu za dostavljene podatke niti za omogućavanje korištenja podataka iz stavaka 1. i 2. ovoga članka.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Javnost podataka informacijskog sustava
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 35.
(1) Podaci u informacijskom sustavu su javni ako nemaju povjerljivo značenje sukladno posebnom zakonu odnosno ne predstavljaju kritičnu infrastrukturu i infrastrukturu državnog značaja.
(2) Svatko ima u skladu sa zakonom pravo na uvid i pribavljanje podataka iz informacijskog sustava koji nemaju povjerljivo značenje.
(3) Nositelj izrade prostornog plana i stručni izrađivač prostornog plana koriste i preuzimaju podatke iz informacijskog sustava bez naknade.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Uredba o informacijskom sustavu
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 36.
Pobližu strukturu, sadržaj, način rada, oblik i elektronički standard informacijskog sustava, ovlasti i obveze u vođenju i upravljanju informacijskim sustavom Ministarstva, zavoda, upravnih tijela i stručnih upravnih tijela u vezi s informacijskim sustavom te javnopravna tijela i stručne izrađivače prostornih planova koji su prostorne i druge podatke dužni učiniti dostupnima putem informacijskog sustava i način na koji su to dužni učiniti, propisuje Vlada uredbom.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Lokacijska informacija
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 37.
(1) U svrhu upoznavanja s namjenom prostora i uvjetima provedbe zahvata u prostoru iz prostornih planova na određenom zemljištu putem informacijskog sustava prostornog uređenja može se ishoditi lokacijska informacija elektroničkim putem.
(2) Na području za koje nije donesen prostorni plan nove generacije, upravno tijelo na čijem se području nalazi zemljište, po zahtjevu zainteresirane osobe, izdaje lokacijsku informaciju u roku od 15 dana od dana podnošenja zahtjeva.
(3) U zahtjevu za izdavanje lokacijske informacije iz stavka 2. ovoga članka, navodi se ime, prezime i adresa, odnosno tvrtka i sjedište podnositelja zahtjeva te katastarska oznaka najviše pet katastarskih čestica za koja se traži izdavanje informacije.
(4) Lokacijska informacija se izdaje u elektroničkom obliku za zemljište navedeno u zahtjevu, a iznimno u fizičkom obliku ako se radi o zemljištu koje se nalazi na području gdje nije donesen plan nove generacije.
(5) Lokacijska informacija sadrži dijelove odredbi za provedbu zahvata na zemljištu naznačenom u zahtjevu iz stavka 3. ovoga članka iz važećih prostornih planova svih razina.
(6) Lokacijska informacija sadrži i napomenu da se na temelju iste ne može pristupiti provedbi zahvata u prostoru niti izradi projekata propisanih posebnim zakonom.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Pristup podacima o nekretninama i vlasništvu
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 38.
(1) Ministarstvo, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, zavodi, pravne osobe s javnim ovlastima i osobe koje obavljaju stručne poslove prostornog uređenja imaju za potrebe obavljanja poslova prema ovom Zakonu pravo uvida i pribavljanja podataka iz baza podataka i uspostavljenih servisa katastra i zemljišnih knjiga bez naknade te su oslobođeni upravnih pristojbi s tim u vezi.
(2) Uvid u podatke i pribavljanje podataka iz stavka 1. ovoga članka obavlja se u skladu s ovim Zakonom i posebnim propisima.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Izvješće o stanju u prostoru
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 39.
(1) Hrvatski sabor, odnosno predstavnička tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, svaki za svoju razinu, razmatraju izvješće o stanju u prostoru za razdoblje od četiri godine.
(2) Izvješće o stanju u prostoru za razinu jedinice lokalne samouprave izrađuje stručno upravno tijelo jedinice lokalne samouprave, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije.
(3) U izradi izvješća o stanju u prostoru dužna su, na zahtjev zavoda, odnosno stručnog upravnog tijela koje izrađuje izvješće, sudjelovati javnopravna tijela u čijem je djelokrugu obavljanje poslova od utjecaja na sadržaj izvješća.
(4) Nacrt izvješća, odnosno njegova dijela, osim zavoda, na svim razinama može izrađivati ovlaštena osoba, koji ispunjava uvjete za obavljanje poslova prostornog uređenja propisanih posebnim zakonom.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Sadržaj i karakter izvješća o stanju u prostoru
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 40.
(1) Izvješće o stanju u prostoru sadrži polazišta, analizu i ocjenu stanja i trendova prostornog razvoja, analizu provedbe prostornih planova i drugih dokumenata koji utječu na prostor te prijedloge za unaprjeđenje prostornog razvoja s osnovnim preporukama mjera za iduće razdoblje.
(2) Izvješće o stanju u prostoru Republike Hrvatske je stručna podloga za izradu prostornih planova državne razine.
(3) Izvješće o stanju u prostoru za razinu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave je stručna podloga za izradu prostornih planova na njihovom području.
(4) Pobliži sadržaj izvješća, obvezne prostorne pokazatelje, način sudjelovanja javnopravnih tijela u izradi izvješća i druge zahtjeve u vezi s praćenjem stanja u području prostornog uređenja propisuje ministar pravilnikom.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Objava i dostava izvješća o stanju u prostoru
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 41.
(1) Zaključak o razmatranju izvješća o stanju u prostoru i izvješće o stanju u prostoru objavljuju se u »Narodnim novinama«, odnosno u službenom glasilu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
(2) Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dužna je Zavodu dostaviti izvješće o stanju u prostoru u elektroničkom obliku u roku od 15 dana od dana objave u službenom glasilu.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Stručne podloge
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 42.
(1) Stručne podloge su dokumenti i studije koje obuhvaćaju analizu postojećeg i planiranog stanja, kartografske, demografske, gospodarske, prometne, ekološke i okolišne, geološke i hidrološke, energetske, kulturno-povijesne, urbanističko-arhitektonske i druge stručne podloge, kao i kartografske prikaze vezano uz ograničenja i zabrane gradnje, područja provedbe mjera za smanjenje rizika koje je potrebno predvidjeti kod izrade prostornih planova te izračune postojećeg i planiranog kapaciteta i opterećenja pojedinog područja, čija obveza izrade u ovisnosti o vrsti i razini prostornog plana, proizlazi iz obveza i pravila pojedinih stručnih područja.
(2) Karte rizika se obvezno izrađuju kao stručna podloga ako se radi o području određenom kao visokorizično za određenu vrstu rizika utvrđenu prema Procjeni rizika od katastrofa, a određuju se temeljem prethodnih znanstveno-stručnih istraživanja koja obuhvaćaju potresni rizik i ostale potresom inducirane pojave, poplavnu ugroženost, rizike od velikih nesreća i druge rizike iz Procjene rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku.
(3) Postojeće stručne podloge javnopravna tijela dužna su staviti na raspolaganje putem informacijskog sustava prostornog uređenja ili im osigurati pristup na odgovarajući način.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
4.1. PLANIRANJE U GRAĐEVINSKIM PODRUČJ IMA
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Općenito
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 43 .
(1) Građevinska područja određuju se radi razgraničenja od ostalih površina namijenjenih razvoju poljoprivrede i šumarstva, površina mora i voda kao i drugih planskih kategorija koje se s obzirom na s voju namjenu mogu planirati izvan građevinskih područja.
(2) Građevinska područja određuju se primarno prostornim planom uređenja grada odnosno općine i Prostornim planom Grada Zagreba, a mogu se određivati i Državnim planom prostornog razvoja, prostornim planom područja posebnih obilježja i prostornim planom županije u slučajevima i na način propisan ovim Zakonom.
(3) Građevinska područja utvrđena prostornim planom uređenja grada, odnosno općine na kojem su izgrađene građevine i komunalna infrastruktura ne može se ukinuti prostornim planovima više razine, osim u slučajevima kada tako zahtjeva planiranje infrastrukturnih zahvata od državnog i županijskog značaja koji se ne mogu drugačije planirati.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Utvrđivanje građevinskih područja
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 44 .
(1) Građevinska područja utvrđuju se na temelju:
1. tipologije i morfologije naselja
2. društvenih i gospodarskih potreba naselja
3. podataka iz informacijskog sustava prostornog uređenja
4. podataka iz geodetskih podloga, katastra i zemljišnih knjiga
5. namjene površina, korištenja prostora, uključujući područja posebne zaštite, ograničenja i zabrane gradnje te stručnih rješenja važećih prostornih planova
6. procjene budućeg demografskog i ekonomskog razvoja naselja
7. drugih fizičkih svojstva prostora
(2) Prilikom izrade prostornih planova na temelju ovoga Zakona i pravilnika iz članka 79. stavka 3. ovoga Zakona, polazišta za određivanje građevinskih područja su građevinska područja određena važećim prostornim planovima.
(3) U smislu stavka 2. ovoga članka sva građevinska područja određena važećim prostornim planovima mogu se, u ovisnosti o razini i značaju, zadržati odnosno nastavno planirati kod izrade i donošenja prostornih planova na temelju ovoga Zakona.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Širenje građevinskih područja
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 45 .
(1) Postojeća građevinska područja, utvrđena važećim prostornim planovima gradova odnosno općina i Prostornim planom Grada Zagreba, ne mogu se širiti dok god unutar njih postoje površine koje nisu opremljene osnovnom infrastrukturom.
(2) Ako je uvjet iz stavka 1. ovoga članka ispunjen, širenju građevinskih područja može se pristupiti na temelju prethodno izvršene višekriterijske analize, a metodologija za izradu višekriterijske analize odredit će se pravilnikom iz članka 79. stavka 3. ovoga Zakona.
(3) Višekriterijska analiza iz stavka 2. ovoga članka izrađuje se kao stručna podloga za prostorni plan uređenja grada odnosno općine i Prostorni plan Grada Zagreba, to jest njihove izmjene i dopune, kojim se planira širiti građevinsko područje.
(4) Sva proširenja građevinskog područja, uključivo i ona preraspodijeljena sukladno članku 46. ovoga Zakona moraju predstavljati prostorne cjeline koje daju mogućnost cjelovitog urbanističkog planiranja područja uključivo svu potrebnu infrastrukturu i javne sadržaje.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Preraspodjela građevinskih područja
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 46 .
(1) U postojećim građevinskim područjima, utvrđenim važećim prostornim planovima mogu se vršiti preraspodjele površina iz jednog građevinskog područja u drugo, ili iz jednog dijela građevinskog područja u drugi dio.
(2) Preraspodjelom površina iz stavka 1. ovoga članka moraju se očuvati postojeće i stvoriti nove smislene prostorne cjeline, pri čemu iz građevinskih područja se ne smiju isključiti postojeće građevine i uređene površine, niti ugrožavati stečena prava korisnika prostora temeljena na aktima za provedbu zahvata u prostoru.
(3) Preraspodjeli površina iz stavka 1. ovoga članka pristupa se na temelju prethodno izvršene višekriterijske analize, a metodologija za izradu višekriterijske analize odredit će se pravilnikom iz članka 79. stavka 3. ovoga Zakona.
(5) Dijelom građevinskog područja naselja i izdvojenog građevinskog područja naselja ne može se smatrati niti u prostornim planovima određivati jedna ili više katastarskih čestica čija je ukupna površina manja od 5000 m², a koje nisu prostorno i infrastrukturno povezane s postojećim građevinskim područjem istog naselja ili postojećim izdvojenim građevinskim područjem istog naselja.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Zelena infrastruktura u urbanim područjima
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 47 .
(1) Za urbane cjeline u prostornim planovima potrebno je planirati zelenu infrastrukturu u urbanim područjima u skladu sa Programom razvoja zelene infrastrukture u građevinskim područjima.
(2) Postojeće javne i zaštitne zelene te upojne površine unutar građevinskih područja potrebno je maksimalno očuvati i štititi od nove izgradnje ili prenamjene.
(3) Metodologija i smjernice za izradu stručnih rješenja prilikom planiranja zelene infrastrukture u građevinskim područjima odredit će se pravilnikom iz članka 79. stavka 3. ovoga Zakona.
(4) Građevinska područja koja nisu opremljena razdjelnim sustavom odvodnje moraju se planirati na način da minimalno 20% tog građevinskog područja predstavlja upojne površine.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
4.2. PLANIRANJE IZVAN GRAĐEVINSKIH PODRUČJA
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Planiranje izvan građevinskih područja
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 48.
(1) Izvan građevinskog područja može se planirati izgradnja i provedba zahvata u prostoru:
1. infrastrukture
2. građevina obrane
3. građevina za nadzor granice
4. građevina namijenjenih poljoprivrednoj proizvodnji osim u strogom i posebnom rezervatu te nacionalnom parku
5. građevina namijenjenih gospodarenju u šumarstvu i lovstvu
6. planinarskih domova, planinarskih kuća, skloništa za planinare, vidikovaca, nadstrešnica i sličnih građevina i zahvata u prostoru za potrebe planinarstva
7. istraživanje i eksploatacija mineralnih sirovina
8. istraživanje i eksploatacija ugljikovodika, geotermalne vode, podzemno skladištenje plina i trajno zbrinjavanje ugljikova dioksida u geološkim strukturama
9. reciklažnih dvorišta za građevinski otpad s pripadajućim postrojenjima, asfaltnih baza, betonara i drugih građevina u funkciji obrade mineralnih sirovina, unutar određenih eksploatacijskih polja
10. golf igrališta i drugih sportsko-rekreacijskih igrališta na otvorenom
11. površine robinzonskog smještaja smještajnog kapaciteta do 30 gostiju izvan prostora ograničenja, strogog rezervata, posebnog rezervata, parka prirode i nacionalnog parka te zona stroge zaštite u dijelovima parkova prirode, a u kojima se ne moju planirati građevine za koje je potrebna građevinska dozvola prema posebnom propisu
12. za stambenu i pomoćnu građevinu za vlastite (osobne) potrebe na zemljištu od 20 ha i više i za potrebe seoskog turizma na zemljištu od 2 ha i više osim u područjima zaštićenima temeljem posebnih propisa o zaštiti prirode
13. rekonstrukcija postojećih građevina
14. građevina posjetiteljske infrastrukture u područjima zaštićenim prema posebnom zakonu kojim se uređuje zaštita prirode (informativni punkt, suvenirnica, sanitarni čvor i sl.)
15. mjernih uređaja i prateće infrastrukture za potrebe stručnih i znanstvenih istraživanja
16. uređaja za pročišćavanje otpadnih voda.
(2) Izvan građevinskog područja mogu se planirati ili graditi spomen-obilježja s pripadajućom infrastrukturom.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
4.3. PLANIRANJE POVRŠINA VEĆIH PROSTORNIH OBUHVATA OD ZNAČAJA ZA REPUBLIKU HRVATSKU
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
4.3.1. POVRŠINE NAMIJENJENE PRIUŠTIVOM STANOVANJU
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Općenito
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 49 .
(1) Površine namijenjene priuštivom stanovanju su površine na kojima je moguća gradnja građevina namijenjenih priuštivom stanovanju u svrhu postizanja ciljeva određenih Nacionalnim planom stambene politike neposrednom provedbom ovoga Zakona.
(2) Površine koje mogu biti namijenjene priuštivom stanovanju su površine:
1. unutar građevinskih područja naselja stambene i mješovite namjene
2. unutar građevinskih područja izvan naselja izdvojene proizvodne i poslovne namjene, na kojima nije započeta realizacija proizvodnih i poslovnih građevina, ili se već postojeće građevine više ne koriste sukladno planiranoj namjeni
3. unutar područja javne i društvene namjene ako se radi o građevinama za smještaj zaposlenika
4. posebne namjene unutar i/ili izvan naselja
5. brownfield područja i postojeće brownfield građevine u kojima je priuštivo stanovanje prihvatljivo s obzirom na namjenu kontaktnog područja.
(3) Površine koje mogu biti namijenjene priuštivom stanovanju unutar prostora ograničenja su površine iz stavka 2. točke 1. ovoga članka
(4) Kod prvih izmjena i dopuna važećeg prostornog plana odnosno izrade novog ove površine je potrebno integrirati u prostorni plan.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Građenje građevina priuštivog stanovanja
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 50.
(1) Na površinama koje su prostornim planom namijenjene priuštivom stanovanju, kao i na površinama iz članka 49. stavka 2. ovoga Zakona, građevine priuštivog stanovanja se smještaju u prostor na temelju lokacijske dozvole.
(2) Na površinama unutar građevinskog područja koje nisu obuhvaćene odredbom stavka 1. ovoga članka, kao i na površinama određenima prostornim planom kao ostalo zemljište (PŠ) koje je infrastrukturno opremljeno, građevine priuštivog stanovanja se smještaju u prostor na temelju urbanističkog projekta sukladnog programu priuštivog stanovanja jedinice lokalne samouprave, uz obvezni sadržaj idejnog projekta propisan u člancima 158. i 159. ovoga Zakona.
(3) Na površinama koje su prostornim planom namijenjene priuštivom stanovanju, kao i na površinama iz članka 49. stavka 2. ovoga Zakona, za građevine priuštivog stanovanja nije potrebno provoditi postupke iz područja zaštite okoliša i prirode.
(4) Program priuštivog stanovanja jedinice lokalne samouprave donosi se na osnovu zakona o priuštivom stanovanju kojim će se detaljnije definirati način i metodologija izrade predmetnog programa.
(5) Na temelju urbanističkog projekta iz stavka 2. ovoga članka provode se svi daljnji postupci.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
4.3.2. LINIJSKE INFRASTRUKTURNE GRAĐEVINE
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Interes Republike Hrvatske
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 51.
(1) Linijske infrastrukturne građevine su građevine cestovne, željezničke, vodne, energetske i elektroničke komunikacijske infrastrukture. Koridori linijske infrastrukture, linijske infrastrukturne građevine, prostorno planiranje koridora i linijskih infrastrukturnih građevina, njihov razvoj, gradnja, korištenje i održavanje linijskih infrastrukturnih građevina te njihovo evidentiranje u informacijskom sustavu prostornog uređenja od interesa su za Republiku Hrvatsku.
(2) Obuhvat zahvata u prostoru, građevna čestica i smještaj linijske infrastrukturne građevine na građevnoj čestici određuju se lokacijskom dozvolom i infrastrukturnim projektom linijske infrastrukturne građevine.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Javna infrastruktura
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 52.
(1) Javnu infrastrukturu se u pravilu gradi javnim sredstvima, a čine je građevine prometne, energetske, vodne i elektroničke komunikacijske infrastrukture koje mogu biti državnog, županijskog i lokalnog značaja.
(2) Planiranje javne infrastrukture u prostornom planu uključuje planiranje nove infrastrukture i rekonstrukciju postojeće infrastrukture te određivanje njezinog položaja, objekata i mjera potrebnih za njezinu izgradnju, odnosno rekonstrukciju i održavanje.
(3) Trase pojedinih koridora ili trase javne infrastrukture trebaju na najbolji način iskorištavati trase i površine istovrsne ili međusobno kompatibilne infrastrukture i zauzimati što manje površine u prostoru.
(4) Pri planiranju javne infrastrukture, u skladu s ciljevima i načelima prostornog uređenja iz ovoga Zakona, javna infrastruktura se planira na način da se:
– raspoloživi prostor koristi racionalno, primarno za rekonstrukciju/proširenje postojeće javne infrastrukture unutar postojećih infrastrukturnih koridora
– položaj/lokacija planiranog infrastrukturnog koridora usklađuje s potrebama i ograničenjima postojećeg i planiranog naselja, kao i s ostalom postojećom i planiranom infrastrukturom
– ne narušava kvaliteta života ljudi
– u najvećoj mogućoj mjeri očuva povezanost ekosustava
– u najvećoj mogućoj mjeri očuva kvaliteta prirodnog i kulturnog krajobraza i vrijednog obradivog tla
– tvori zatvorenu i funkcionalno povezanu mrežu
– predvide potrebe razvoja na temelju očekivanog porasta broja stanovnika, urbanizacije te gospodarskih i drugih aktivnosti
– osigura prilagodba i otpornost na klimatske promjene
– promiče kružna ekonomija.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Integrirana infrastruktura
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 53 .
(1) Integrirana infrastruktura zahtijeva određivanje višenamjenskih ili jednonamjenskih koridora linijske infrastrukture, u pravilu, u području koridora cestovne i željezničke infrastrukture te usklađenje planiranih trasa određenih vrsta linijskih infrastrukturnih građevina s trasama drugih vrsta linijskih infrastrukturnih građevina ili cestovne, željezničke i druge infrastrukture i njihovih pripadajućih građevina kao što su mostovi, tuneli, nadvožnjaci, odmorišta i drugo, u odnosu na smještaj u prostoru i rokove gradnje.
(2) Prilikom izvođenja građevinskih radova na cesti, željezničkoj pruzi ili drugoj linijskoj infrastrukturi, nositelj takvog zahvata koji namjerava poduzeti zahvat u prostoru dužan je u suradnji s upraviteljima postojećih linijskih infrastrukturnih građevina, osigurati razvoj te organizirati gradnju, premještanje i zaštitu novih linijskih infrastrukturnih građevina u koridoru.
(3) Projekt integrirane infrastrukture mora se provoditi po načelu fleksibilnosti i najmanje štete prilikom zahvata na pojedinim vrstama linijskih infrastrukturnih građevina. Tehnologija gradnje linijskih infrastrukturnih građevina mora omogućavati da se većina zahvata održavanja i rekonstrukcije tih građevina obavlja u revizijskim oknima, bez iskopa javnih i drugih površina.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Određivanje koridora linijske infrastrukture
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 54.
(1) Koridori linijske infrastrukture, gradnja, odnosno postavljanje i razvoj linijskih infrastrukturnih građevina prvenstveno se planiraju na nekretninama u vlasništvu jedinica lokalne samouprave odnosno Republike Hrvatske .
(2) Javni interes za određivanje koridora linijske infrastrukture i gradnju te razvoj linijskih infrastrukturnih građevina ima prioritet nad javnim interesom za planiranje drugih zahvata u prostoru, osim iz opravdanih razloga zaštite nacionalne sigurnosti.
(3) Pri određivanju koridora linijske infrastrukture u prostornim planovima, površine za tu svrhu se moraju primjenom odgovarajućih prostornih normi i prostornih standarda planirati tako da se bitno ne umanji kvaliteta života ljudi u područjima naselja uz infrastrukturu, ako je to moguće i ako se time ne ugrožava isplativost izgradnje infrastrukture.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Povezivanje u informacijski sustav prostornog uređenja
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 55 .
(1) Podaci o koridorima, trasama i linijskim infrastrukturnim građevinama, vlasnicima, odnosno upraviteljima tih građevina, ovlaštenicima posebnih prava u koridorima te zajedničkom korištenju linijskih infrastrukturnih građevina vode se u informacijskom sustavu prostornog uređenja.
(2) Podaci iz stavka 1. ovoga članka vode se kao prostorni podaci, odnosno podaci značajni za prostorno uređenje i trajno praćenje stanja u prostoru i povezuju se u informacijski sustav prostornog uređenja Republike Hrvatske.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Dostava u informacijski sustav prostornog uređenja
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 56 .
(1) Sva javnopravna tijela i trgovačka društva koja posjeduju ili u svojim evidencijama vode podatke o koridorima, trasama i linijskim infrastrukturnim građevinama te vlasnici, odnosno upravitelji tih građevina, dužni su kontinuirano dostavljati u informacijski sustav prostornoga uređenja podatke, odnosno sve propisane promjene podataka o stanju, načinu i uvjetima korištenja i zaštite prostora koridora, trasa te linijskim infrastrukturnim građevinama.
(2) Svaka promjena položaja u prostoru i/ili fizičkih dimenzija linijskih infrastrukturnih građevina mora biti dostavljena u informacijski sustav najkasnije u trenutku stavljanja predmetne promjene u uporabu.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
4.3.3. GOLF I DRUGE SPORTSKO-REKREACIJSKE POVRŠINE NA OTVORENOM
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Planiranje golf-igrališta i drugih sportsko-rekreacijskih površina na otvorenom
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 57.
(1) Golf-igrališta i druge sportsko-rekreacijske površine (polo-igrališta, skijališta, konjički centri i dr.) na otvorenom planiraju se izvan građevinskih područja, pod sljedećim uvjetima:
1. unutar njihovog obuhvata ne može se planirati gradnja građevina za smještaj, ugostiteljstvo, turizam ili bilo kakvu drugu namjenu, osim pomoćnih građevina nužnih za funkcioniranje takvog igrališta (klupske prostorije, golf klupska kuća, spremišta, svlačionice, infrastruktura itd.)
2. maksimalna izgrađenost građevinama iz točke 3. ovoga stavka u obuhvatu zahvata sportsko-rekreacijskog igrališta iznosi najviše 2%
3. pretežiti dio obuhvata zahvata sportsko-rekreacijske površine mora biti uređen kao parkovni nasad i prirodno zelenilo.
(2) Građevna čestica za pojedine građevine iz stavka 1. točke 1. ovoga članka planira se unutar obuhvata golf-igrališta i sportsko-rekreacijske površine na otvorenom te ne može biti veća od površine zemljišta potrebnog za redovnu uporabu te građevine.
(3) Ako se uz golf-igralište ili sportsko-rekreacijske površine planira izgradnja zgrada za smještaj, ugostiteljstvo ili turizam, tada se takve građevine planiraju kao jedno ili više građevinskih područja izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene, dok je površina samih golf-terena i drugih sportsko-rekreacijskih površina na otvorenom, izvan građevinskog područja.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
4.4. ZAŠTIĆENO OBALNO PODRUČJE MORA
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Općenito
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 58.
(1) Zaštićeno obalno područje mora (u daljnjem tekstu: ZOP) je područje od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku .
(2) ZOP obuhvaća područje obalnih jedinica lokalne samouprave.
(3) Planiranje i korištenje prostora ZOP-a se radi zaštite, ostvarenja ciljeva održivog, svrhovitog i gospodarski učinkovitog razvoja provodi uz ograničenja u pojasu kopna i otoka u širini od 1000 m od obalne crte i pojasu mora u širini od 300 m od obalne crte (u daljnjem tekstu: prostor ograničenja).
(4) Granice područja prostora ograničenja u prostornom planu se prikazuju u HTRS96/TM koordinatnom sustavu i njihov GML format obvezni je sadržaj prostornog plana u ZOP-u.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Planiranje u ZOP-u
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 59.
U ZOP-u se prostornim planiranjem mora:
1. očuvati prirodne, kulturne, povijesne i tradicijske vrijednosti obalnog i zaobalnog krajolika
2. osigurati mjere zaštite okoliša na kopnu i u moru te osobito područja zaštite vode namijenjene ljudskoj potrošnji
3. planirati cjelovito uređenje i zaštitu prostora na osnovi kriterija očuvanja prirodnih vrijednosti i cjelovitosti pojedinih morfoloških cjelina
4. sanirati oštećena područja prirodne, kulturne i povijesne baštine
5. osigurati slobodan pristup obali i prolaz uz obalu i javni interes u korištenju pomorskog dobra
6. prostor pomorskog dobra štititi planiranjem prometne mreže tako da cestovni promet usmjerava izvan tog prostora
7. očuvati nenaseljene otoke i otočiće s prirodnim i kultiviranim krajolikom prvenstveno u funkciji poljoprivrednih djelatnosti, rekreacijskog korištenja, organiziranog posjećivanja i istraživanja, bez planiranja građevinskih područja i bez gradnje građevina osim građevina za potrebe sigurnosti plovidbe
8. očuvati prirodne plaže i šume te poticati prirodnu obnovu šuma i druge autohtone vegetacije 9. spriječiti širenje postojećih i planiranje novih građevinskih područja
10. onemogućiti međusobno povezivanje i proširenje postojećih građevinskih područja duž obale
11. ograničiti gradnju izvan građevinskih područja
12. uvjetovati razvitak infrastrukture zaštitom i očuvanjem vrijednosti krajolika
13. planirati građevine stambene, poslovne i druge namjene tako da se svojom namjenom, položajem, veličinom i oblikovanjem usklade sa postojećim prostornim vrijednostima i obilježjima
14. sanirati postojeća napuštena eksploatacijska polja mineralnih sirovina i industrijska područja prvenstveno pejsažnom rekultivacijom ili planiranjem ugostiteljsko-turističke, sportsko-rekreacijske namjene i društvene namjene.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Utvrđivanje, širenje i preraspodjela građevinskih područja u prostoru ograničenja
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 60.
(1) Građevinska područja u prostoru ograničenja se utvrđuju, šire i preraspoređuju pod uvjetima i na način propisan člancima 44. do 46. ovoga Zakona.
(2) U prostoru ograničenja ne mogu se osnivati nova naselja, planirati novi izdvojeni dijelovi građevinskog područja naselja, a postojeći izdvojeni dijelovi građevinskog područja naselja ne mogu se proširivati u pojasu od 100 m od obalne crte.
(3) Novo izdvojeno građevinsko područje izvan naselja proizvodne namjene može se planirati samo izvan pojasa od 1000 m od obalne crte, osim za one djelatnosti koje po svojoj prirodi zahtijevaju smještaj na obali (brodogradilišta i sl.).
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Zahvati u prostoru ograničenja
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 61.
(1) U prostoru ograničenja se ne mogu planirati, niti se može izdavati akt za provedbu sljedećih zahvata u prostoru:
1. istraživanje i eksploataciju mineralnih sirovina
2. iskorištavanje snage vjetra i sunca za električnu energiju, osim integriranih fotonaponskih panela na zgradama, parkiralištima, a u skladu s prostornim planom, ako njihovo postavljanje ne narušava prirodne, kulturne, povijesne i tradicijske vrijednosti krajobraz i naselja
3. skladištenje, obradu i odlaganje otpada, osim za potrebe uspostave pretovarnih stanica i reciklažnih dvorišta
4. uzgoj plave ribe
5. vlastite gospodarske potrebe (spremište za alat, strojeve, poljoprivrednu opremu i sl.)
6. privezište i luke nautičkog turizma te nasipavanje obale i/ili mora izvan građevinskog područja
7. sidrenje i vez plutajućih objekata namijenjenih stanovanju ili pružanju usluge smještaja
8. zahvate čija je posljedica fizička dioba otoka,
9. zahvate kojima se mijenja obalna linija osim zahvata unutar lučkih područja radi izgradnje lučke infrastrukture pri čemu se ne smije povećavati površina mora
10. zahvata unutar lučkih područja kojima se planira ili gradi lučka nadgradnja (suprastruktura) smještena na morskom dijelu lučkog područja
11. gradnju građevina na udaljenosti manjoj od 5 metara od granice pomorskog dobra u građevinskom području naselja te manjoj od 25 metara u izdvojenom građevinskom području izvan naselja osim na već izgrađenim prostorima gdje bi takvo odmicanje remetilo postojeći građevni pravac odnosno prostorni sklad i kontinuitet izgrađene strukture
12. zahvati na pomorskom dobru koji nisu u vezi s morem.
(2) Odredbe stavka 1. ovoga članka ne primjenjuju se na:
1. zone tradicijskih naseobina i/ili građevina, za koje se zahvati u prostoru provode temeljem prostornog plana nacionalnog parka, prostornog plana parka prirode ili drugog prostornog plana područja posebnih obilježja
2. eksploataciju morske soli, eksploataciju peloida za balneološke svrhe, istraživanje mineralne i geotermalne vode
3. eksploataciju arhitektonsko-građevnog kamena u svrhu nastavljanja tradicijske djelatnosti na otoku Braču i Korčuli te poluotoku Pelješcu na površinama određenim prostornim planom
4. proširenja postojećih odlagališta otpada do uspostave cjelovitog sustava gospodarenja otpadom te izgradnje reciklažnih dvorišta i pretovarnih stanica, ako to zahtijevaju prirodni uvjeti i konfiguracija terena
5. obradu otpada u postojećim građevinskim područjima proizvodne namjene
6. reciklažna dvorišta, odnosno skladišta otpada u lukama u skladu s obvezama u vezi gospodarenja otpadom u lukama propisanim propisom iz područja pomorstva
7. građevine namijenjene za privez plovila u svrhu uzgoja marikulture
8. građevine namijenjene za privez plovila koja prevoze turiste na nenaseljenim otocima i otočićima
9. promjenu obalne linije u građevinskom području naselja radi planiranja (uređivanja) plaže, rive, šetnice, javne pješačke površine, pri čemu se ne smiju stvarati uvjeti za povećanje izgradnje uz obalu.
10. gradnju komunalnih infrastrukturnih građevina koje svojim smještajem zahtijevaju takav položaj.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Zahvati u prostoru ograničenja izvan građevinskog područja
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 62.
(1) U prostoru ograničenja izvan građevinskog područja može se planirati:
1. gradnja i rekonstrukcija jedne zgrade građevinske (bruto) površine nadzemnih dijelova do 400 m², najveće visine do 5 m i/ili potpuno ukopanog podruma do 1000 m² građevinske (bruto) površine na udaljenosti od najmanje 100 m od obalne crte na jednoj ili više katastarskih čestica ukupne površine od najmanje 3 ha na području jedne jedinice lokalne samouprave, s time što građevna čestica na kojoj se planira gradnja, odnosno rekonstrukcija zgrade i/ili potpuno ukopanog podruma mora imati površinu od najmanje 1 ha, za potrebe obavljanja poljoprivredne djelatnosti i pružanja ugostiteljsko-turističkih usluga, osim usluga smještaja u kampu, u prijavljenom obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu, obrtu registriranom za obavljanje poljoprivrede ili pravnoj osobi registriranoj za obavljanje poljoprivrede
2. na naseljenim otocima koji se sa 3/4 svoje ukupne površine nalaze u prostoru ograničenja, a na dijelu otoka koji je svojom širinom manji od 2000 m i izvan je zaštićenih dijelova prirode, gradnja građevine za vlastite poljoprivredne potrebe, maksimalne površine 20 m2, prema sljedećim uvjetima:
a) minimalna površina poljoprivrednog zemljišta iznosi 5000 m2, a sastoji se od jedne ili više međusobno susjednih katastarskih čestica
b) minimalna udaljenost građevina od obalne crte iznosi 200 m
c) građevina poljoprivredne namjene ne smije se koristiti protivno odobrenoj namjeni niti se može prenamijeniti prema odredbama ovoga Zakona, u protivnom će se ista smatrati bespravno izgrađenom građevinom
3. golf igrališta i sportsko-rekreacijska igrališta na otvorenom izvan građevinskog područja, ali se u pojasu od najmanje 100 m od obalne crte ne može planirati građenje građevina, osim građevina infrastrukture koje po svojoj prirodi zahtijevaju smještaj na obali
4. rekonstrukcija postojeće zgrade kojom se ne povećava veličina zgrade (vanjski gabariti nadzemnog i podzemnog dijela)
5. gradnja zgrade građevinske (bruto) površine do 30 m² namijenjene uzgoju marikulture na pomorskom dobru za potrebe obrta ili pravne osobe, registriranih za uzgoj marikulture na pomorskom dobru koji imaju koncesiju na pomorskom dobru za korištenje površine mora od najmanje 1 ha
6. gradnja i rekonstrukcija građevina koje po svojoj prirodi zahtijevaju smještaj izvan građevinskog područja uz uvjet usklađenosti s odredbom članka 61. ovoga Zakona.
(2) Površine i građevine iz stavka 1. točke 1. ovoga članka se ne mogu prenamijeniti u drugu namjenu prostornim planom bilo koje razine niti mogu zauzimati više od 1/5 ukupnog obalnog pojasa jedinice lokalne samouprave (u što se ne uračunava obalni pojas naselja).
(3) Odobrenje za građenje građevina iz stavka 1. točke 1. ovoga članka može se izdati samo na površinama koje su privedene svrsi i zasađene trajnim nasadima po kriterijima struke (maslina, vinova loza i sl.) u površini od najmanje 70% ukupne površine obuhvata.
(4) Unutar obuhvata zahvata iz stavka 1. točke 1. ovoga članka nije moguće graditi druge građevine niti poduzimati druge zahvate koji nisu građenje (postavljanje šatora, mobilnih kućica, glamping i sl.).
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Otuđivanje zemljišta i građevina u prostoru ograničenja
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 63.
(1) Katastarske čestice, građevna čestica i građevine navedene u točkama 1. i 2. stavka 1. članka 62. ovoga Zakona predstavljaju gospodarsku i pravnu cjelinu te se ne mogu otuđivati pojedinačno već samo sve zajedno, o čemu će nadležni sud u zemljišnoj knjizi za svaku katastarsku česticu upisati zabilježbu.
(2) Građevinska dozvola za zahvate navedene u točkama 1. i 2. stavka 1. članka 62. ovoga Zakona sadrži nalog nadležnom sudu za upis u zemljišnoj knjizi zabilježbe da katastarske čestice, građevna čestica i građevine navedene u toj građevinskoj dozvoli predstavljaju gospodarsku i pravnu cjelinu te da se ne mogu otuđivati pojedinačno već samo sve zajedno, a koja se zabilježba u zemljišnoj knjizi stavlja za svaku katastarsku česticu.
(3) Građevinsku dozvolu iz stavka 2. ovoga članka po njezinoj izvršnosti tijelo koje ju je izdalo dostavlja nadležnom sudu radi upisa zabilježbe.
(4) Promjena vlasništva ili osnivanje stvarnih prava na katastarskim česticama iz stavka 1. ovoga članka prije upisa zabilježbe iz stavka 2. ovoga članka ne utječe na upis te zabilježbe.
(5) Pravni posao sklopljen protivno stavku 1. ovoga članka je ništetan.
(6) Građevinska dozvola iz stavka 2. ovoga članka koja nema sadržaj propisan tim stavkom i stavkom 3. ovoga članka je ništava.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Planiranje ugostiteljsko-turističke namjene u ZOP-u
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 64.
Za planiranje ugostiteljsko-turističkih namjena u ZOP-u određuju se sljedeći opći uvjeti:
1. nova gradnja mora se u najvećoj mogućoj mjeri planirati unutar postojećih građevinskih područja, kao kvalitativna i kvantitativna dopuna postojeće turističke ponude s višom kategorijom smještajnih građevina i pratećih sadržaja, ili kao prenamjena i revitalizacija postojećih izgrađenih struktura koje se više ne koriste sukladno prvobitnoj namjeni
2. nove građevine moraju se planirati na predjelima manje prirodne i krajobrazne vrijednosti, na način da svojom arhitekturom i uređenjem okolnih površina pridonose cjelokupnoj kvaliteti prostora
3. nove građevine potrebno je smještajem i veličinom, a osobito visinom uklopiti u mjerilo prirodnog okoliša
4. nove građevine planiraju se sukladno urbanističkom konceptu i arhitektonskom izrazu s elementima autohtonog urbaniteta i tradicijske arhitekture, slijedeći najnovije stručne, tehničke i znanstvene spoznaje
5. vrsta i kapacitet smještajnih građevina, pratećih sadržaja i javnih površina određuje se proporcionalno u odnosu na svaku fazu izgradnje pojedinog zahvata u prostoru
6. prostorna cjelina širine veće od 500 m neposredno uz obalu, mora unutar svog obuhvata imati najmanje jedan javni kolno-pješački pristup do obale
7. svaka pojedina prostorna cjelina mora imati pristup na javno-prometnu površinu i određen pripadajući broj parkirališnih mjesta unutar svog obuhvata.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Planiranje izdvojenih građevinskih područja izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 65.
(1) Izdvojena građevinska područja izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene, u kojima se osnovna namjena (smještaj) ostvaruje u izgrađenim strukturama (brownfield područja), planiraju se na predjelima manje prirodne i krajobrazne vrijednosti, uvažavanjem zahtjeva vrsnoće izgrađenog prostora, tako da:
1. smještajne građevine i prateći sadržaji (sportski, rekreacijski, ugostiteljski, uslužni, zabavni i sl.) moraju uz primjenu mjera zaštite okoliša, biti opremljene infrastrukturom, a položajem, veličinom, osobito visinom u skladu s obilježjem prirodnog krajolika i mjerama zaštite kulturnih dobara
2. građevine budu udaljene najmanje 100 m od obalne crte, a u pojasu od 100 m je moguće graditi otvorene bazene, sportska igrališta na otvorenom, sunčališta, šetnice, otvorene terase te uređivati površine plaža, parkova, perivoja, javnog i zaštitnog zelenila
3. vrsta i kapacitet pratećih sadržaja i javnih površina budu određeni razmjerno svakoj fazi građenja smještajnih građevina
4. najveća izgrađenost pojedine građevne čestice iznosi 30%, a najveća iskoristivost 80%
5. najmanje 40% površine svake građevne čestice bude uređeno kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo
6. za potrebe turističkih zona izvan naselja mogu se planirati privezište u cilju omogućavanja pristupa brodom
7. odvodnja otpadnih voda mora se riješiti zatvorenim kanalizacijskim sustavom s pročišćavanjem.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka rekonstrukcija postojećih građevina ugostiteljsko-turističke namjene planira se tako da se ne povećava postojeća gustoća korištenja, izgrađenost građevne čestice i koeficijent iskoristivosti, ako su te veličine veće od onih određenih u stavku 1. ovoga članka.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Planiranje površina ugostiteljsko-turističke namjene unutar građevinskog područja naselja u ZOP-u
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 66.
(1) Unutar građevinskog područja naselja u ZOP-u, površine ugostiteljske-turističke namjene planiraju se tako da:
1. ukupna površina takve namjene iznosi najviše 20% građevinskog područja tog naselja
2. smještajna građevina s pripadajućim zemljištem bude izvan postojećih javnih površina uz obalu, na udaljenosti većoj od pet metara od granice pomorskog dobra, osim iznimno na već izgrađenim prostorima gdje bi takvo odmicanje remetilo postojeći građevni pravac odnosno prostorni sklad i kontinuitet izgrađene strukture.
(2) U građevinskom području naselja u ZOP-u, unutar površina mješovite namjene može se planirati pojedinačna građevina za smještaj (hotel, pansion, prenoćište i sl.) kapaciteta do 80 ležajeva.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Planiranje kampa
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 67.
(1) Kamp se planira u izdvojenom građevinskom području izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene i u građevinskom području naselja unutar površine ugostiteljsko-turističke namjene prema slijedećim općim uvjetima:
1. obvezno je očuvati zatečenu vegetaciju, prirodne dijelove obale i krajobrazne vrijednosti
2. građevine i zahvati u prostoru koji se ne smatraju građenjem u obuhvatu kampa ne smiju svojim izgledom, veličinom i smještajem narušavati zatečeni prirodni krajobraz te se moraju moći ukloniti bez trajne devastacije prostora u kojem su smještene, odnosno postavljaju se i koriste sezonski
3. najmanje 40% ukupne površine kampa mora biti uređeno kao parkovni nasadi i/ili prirodno zelenilo
4. najveća dopuštena izgrađenost iznosi 30% ukupne površine kampa, u koju površinu se uračunavaju građevine visokogradnje, neovisno o tome jesu li čvrsto povezane s tlom ili prenosive
5. najviše 30% površine kampa mogu zauzimati prometne i parkirališne površine.
(2) U kampu u izdvojenom građevinskom području izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene, u pojasu od 100 metara od obalne crte nije moguće planirati građevine niti poduzimati zahvate u prostoru osim: otvorenih bazena, sportskih igrališta na otvorenom, površina za smještaj šatora i kampera, sunčališta, šetnica, otvorenih terasa te uređivanja površina plaža, parkova, perivoja, javnog i zaštitnog zelenila.
(3) U kampu u građevinskom području unutar naselja ugostiteljsko-turističke namjene, u pojasu 25 metara od obalne crte nije moguće planirati građevine niti poduzimati zahvate u prostoru osim: otvorenih bazena, sportskih igrališta na otvorenom, sunčališta, šetnica, otvorenih terasa te uređivanja površina plaža, parkova, perivoja, javnog i zaštitnog zelenila.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Etažiranje ugostiteljsko-turističkih građevina
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 68.
Ugostiteljsko-turističke građevine namijenjene smještaju i pratećim sadržajima trgovačke, uslužne, ugostiteljske, športske, rekreacijske, zabavne i slične namjene u građevinskim područjima ugostiteljsko-turističke namjene ne mogu se etažirati.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Planiranje i uređenje prostora pomorskog dobra
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 69 .
(1) Pomorsko dobro je prostor od interesa za Republiku Hrvatsku te uživa njezinu osobitu zaštitu sukladno odredbama ovoga Zakona i posebnih propisa.
(2) Pomorsko dobro mora ostati dostupno svim građanima pod jednakim uvjetima, osim na dijelovima koji su dani u koncesiju, na posebnu upotrebu pomorskog dobra, za koje je dano pravo na privremeno gospodarsko korištenje pomorskog dobra, na kojima je dana luka otvorena za javni promet na upravljanje lučkoj upravi te na vojnim područjima, pri čemu je obvezno osigurati javni pristup pomorskom dobru u najvećoj mogućoj mjeri.
(3) U prostoru pomorskog dobra dopušteno je planiranje i provedba sljedećih zahvata u prostoru u vezi s korištenjem mora:
- šetnica, biciklističkih staza, pješačkih mostova
- odmorišta, zelenih površina i prostora javnog okupljanja
- potpornih i zaštitnih zidova i podzida
- obalnih zidova i rive
- komunalne infrastrukture nužne za sigurno korištenje pomorskog dobra (javna rasvjeta, oborinski i bujični kanali, hidranti i dr.)
- infrastrukture za pristup pomorskom dobru osobama smanjene pokretljivosti
- morske plaže i njihova dohrana
- infrastrukturno opremljenih površina za postavljanje objekata i uređaja za potrebe djelatnosti koje se obavljaju na temelju dozvole na pomorskom dobru
- zahvata u prostoru za namjenu za koju se daje koncesija, a u vezi su s korištenjem mora
- luka sa svim potrebnim infrastrukturnim i suprastrukturnim sadržajima
- aerodroma na vodi, helidroma i sl.
- pomorskih servisa
- benzinskih postaja za pomorski promet
- građevina i zahvata u prostoru za uzgoj ribe i drugih morskih organizama, s potrebnom popratnom infrastrukturom
- linijske infrastrukture koja se dijelom ili u cijelosti nalazi na pomorskom dobru i čija je izgradnja uređena posebnim propisom (mostovi, vodovodna, kanalizacijska, energetska i dr.)
- građevina za potrebe tijela državne uprave ili pravnih osoba koje imaju javne ovlasti (potrebe obrane, unutarnjih poslova, sigurnosti plovidbe, zaštite od štetnog djelovanja vode, zaštitu prirode i okoliša i drugih sličnih potreba)
- potapanje pomorskih objekata u moru u turističke svrhe.
(4) Zahvati u prostoru pomorskog dobra za koje ne postoji obveza posebnog planiranja u prostornom planu, a mogu se projektirati odnosno provoditi na svim onim prostorima na kojima za to ne postoje zapreke u prostornom planu, vodeći računa o tome da se istima ne ugrozi provedba rješenja iz prostornih planova:
- spomenika, skulptura, fontana i sl.
- ekološki prihvatljiva nekomercijalna sidra
- igrališta koja služe općoj upotrebi i mogu se demontirati (dječja igrališta, vaterpolo igrališta i sl.)
- oprema koja služi općoj uporabi namijenjena rekreaciji i kupanju te s tim povezanim aktivnostima te korisnička infrastruktura na uređenim morskim plažama (sanitarni čvorovi, tuševi, kabine za presvlačenje, nadzorni tornjevi spasilačke službe i dr.)
- privremeno postavljanje pontonskih privezišta na morskim otocima za potrebe ugostiteljskog objekta kojem je moguće pristupiti jedino s mora
- zaštitnih ograda i nadstrešnica
- objekata sigurnosti plovidbe
- iskopi u moru radi održavanja plovnih puteva i deponiranje viška iskopa iz mora.
(5) U prostoru pomorskog dobra nije dopušteno planiranje i provedba zahvata u prostoru:
- novih cestovnih infrastrukturnih građevina namijenjenih prometovanju motornih vozila, osim kada je to iz opravdanih prostornih i funkcionalnih razloga nužno
- lučke infrastrukture namijenjene pristajanju i vezivanju brodova izvan lučkog područja luke otvorene za javni promet i lučkog područja luke posebne namjene
- sunčanih elektrana i vjetroelektrana
- hotela i apartmana unutar lučkih područja
- drugih građevina i zahvata koji nisu u vezi s morem.
(6) Na kontaktnom području s pomorskim dobrom ne može se izdati akt za provedbu zahvata u prostoru prije nego što je utvrđena granica pomorskog dobra.
(7) Planiranje i provedba svih zahvata u prostoru na pomorskom dobru mora se provoditi sukladno najvišim standardima arhitektonskog oblikovanja, urbanističke izvrsnosti te načelima održivog razvoja, zaštite okoliša i očuvanja javnog interesa.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Planiranje morskog područja
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 70.
(1) Morsko područje planira se:
1. Državnim planom prostornog razvoja
2. Prostornim planom isključivoga gospodarskog pojasa Republike Hrvatske
3. prostornim planovima nacionalnih parkova i parkova prirode koji obuhvaćaju morsko područje
4. prostornim planovima županija koje obuhvaćaju morsko područje i prostornim planovima uređenja gradova, odnosno općina koje obuhvaćaju morsko područje
5. generalnim urbanističkim planovima i urbanističkim planovima uređenja koji obuhvaćaju morsko područje.
(2) Zahvati u prostoru i površine državnog značaja i područnog (regionalnog) značaja koji se mogu planirati na morskom području određuju se uredbom iz članka 79. stavka 2. ovoga Zakona, a zahvati u prostoru i površine koje se mogu planirati na morskom području prostornim planovima lokalne razine određuju se pravilnikom iz članka 79. stavka 3. ovoga Zakona.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Izrada i donošenje prostornih planova morskog područja
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 71.
(1) Prilikom izrade i donošenja prostornih planova koji obuhvaćaju morsko područje uzimaju se u obzir posebnosti morskog područja, namjena i načini korištenja morskog područja, značajne postojeće i buduće djelatnosti te njihov utjecaj na okoliš i sigurnost plovidbe, kao i prirodni resursi, vodeći računa o interakciji kopna i morskog područja te utjecajima klimatskih promjena.
(2) Prilikom izrade i donošenja prostornih planova koji obuhvaćaju morsko područje uzimaju se u obzir gospodarski, socijalni i okolišni aspekti radi osiguranja održivog razvitka i rasta pomorskog sektora, očuvanja ekosustava i promicanja uzajamnog prilagođavanja značajnih djelatnosti, namjena i načina korištenja morskog područja.
(3) Izrada i donošenje prostornih planova koji obuhvaćaju morsko područje treba doprinositi održivom razvoju turizma, pomorskog prijevoza, sektora ribarstva i marikulture, energetskog sektora na morskom području te očuvanju, zaštiti i poboljšanju stanja okoliša i prirode, uključujući otpornost na učinke klimatskih promjena, kao i zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije.
(4) U svrhu ostvarivanja ciljeva navedenih u stavcima 1., 2. i 3. ovoga članka, prostornim planovima koji obuhvaćaju morsko područje analizira se i utvrđuje prostorna i vremenska raspodjela postojećih i budućih značajnih djelatnosti, namjena i način korištenja morskog područja, pri čemu se uzima u obzir njihova interakcija.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Suradnja s drugim državama članicama Europske unije
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 72.
(1) Republika Hrvatska u svrhu osiguranja usklađenosti i koordinacije planiranja morskog područja, osim priobalnih voda, u podregiji Jadransko more surađuje s drugim državama članicama Europske unije u toj podregiji.
(2) Suradnja iz stavka 1. ovoga članka ne utječe na suverena prava i jurisdikciju Republike Hrvatske .
(3) Način suradnje iz stavka 1. ovoga članka određuje se odlukom o izradi Državnog plana prostornog razvoja, Prostornog plana isključivog gospodarskog pojasa Republike Hrvatske te ostalih prostornih planova čiji obuhvati na moru graniče sa morskim područjima susjednih država.
(4) Republika Hrvatska treba nastojati, kada je to moguće, u svojim djelovanjima koja se odnose na prostorno planiranje morskog područja, osim priobalnih voda, surađivati s državama u podregiji Jadransko more koje nisu članice Europske unije u skladu s međunarodnim pravom i konvencijama.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Dostava prostornih planova morskog područja
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 73.
(1) Zavod je dužan Europskoj komisiji dostaviti u elektroničkom obliku prostorne planove državne razine koji obuhvaćaju morsko područje, u roku od 90 dana od dana njihove objave, a sažetak o načinima suradnje iz članka 72. stavka 3. ovoga Zakona u roku od 90 dana od dana objave odluka o izradi tih planova.
(2) Zavodi za prostorno uređenje županija čiji teritorij obuhvaća morsko područje obvezuju se u provedbi ovoga Zakona dostavljati Europskoj komisiji u elektroničkom obliku kopije prostorne planove regionalne i lokalne razine koji obuhvaćaju morsko područje, u roku od 90 dana od dana njihove objave i sažetak načina suradnje iz članka 72. stavka 3. ovoga Zakona za te planove u roku od 90 dana od dana objave odluke o izradi plana.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
5.1. STRATEGIJA PROSTORNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Značenje Strategije
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 74.
(1) Strategija prostornog razvoja Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Strategija) je temeljni državni dokument za usmjerenje razvoja u prostoru i dokument prostornog uređenja.
(2) Strategija u svrhu ostvarivanja ciljeva prostornog uređenja u skladu s ukupnim gospodarskim, društvenim i kulturnim razvojem, potrebama i mogućnostima, izraženim u temeljnim državnim razvojnim dokumentima (strategije, planovi, programi i sl.) koji se donose na temelju posebnih propisa, sukladno načelima prostornog uređenja, određuje dugoročne zadaće prostornog razvoja, strateška usmjerenja razvoja djelatnosti u prostoru, polazišta za koordinaciju njihovih razvojnih mjera u prostoru, kao i prijedlog prioriteta za ostvarivanje ciljeva prostornog uređenja te određuje osnovni sustav razvoja državne infrastrukture.
(3) Prostorni planovi, sektorske strategije, programi, planovi i drugi razvojni dokumenti pojedinih gospodarskih i upravnih područja i djelatnosti ne mogu biti u suprotnosti sa Strategijom.
(4) Mišljenje o sukladnosti pojedine sektorske strategije sa Strategijom daje Ministarstvo.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Sadržaj Strategije
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 75.
Strategija sadrži:
1. viziju prostornog razvoja države s ciljevima usklađenim s drugim nacionalnim razvojnim dokumentima i razvojnim ciljevima Europske unije u dugoročnom razdoblju
2. polazišta prostornog razvoja na temelju prirodnih, gospodarskih, društvenih, kulturnih te okolišnih uvjeta
3. osnovu i organizaciju prostornog razvoja sa smjernicama i prioritetima za postizanje ciljeva prostornog razvoja u funkciji zaštite prostora, očuvanja i unaprjeđenja okoliša
4. osnovni sustav razvoja državne infrastrukture
5. razvoj prostornih sustava sa smjernicama za prostorni razvoj na regionalnoj i lokalnoj razini, osobito za razvoj naselja, infrastrukture i zaštitu krajobraza i kulturnih dobara
6. mjere zaštite okoliša određene u skladu sa Strategijom održivog razvitka Republike Hrvatske.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Izrada, donošenje i objava Strategije
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 76.
(1) Ministarstvo izrađuje Strategiju.
(2) Strategiju donosi Hrvatski sabor.
(3) Strategija se objavljuje u »Narodnim novinama«.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
5.2. PROSTORNI PLANOVI
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
5.2.1. OPĆE ODREDBE
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Predmet prostornih planova
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 77.
(1) Prostornim planovima se u svrhu ostvarivanja ciljeva prostornog uređenja i sukladno načelima prostornog uređenja uređuje svrhovita organizacija, korištenje i namjena prostora te uvjeti za uređenje, unaprjeđenje i zaštitu prostora Republike Hrvatske , županija, gradova i općina.
(2) Prostorni planovi moraju sadržavati kvalitetna i održiva planska rješenja, uz obvezu sagledavanja postojećeg stanja u prostoru, a u postupku njihove izrade i donošenja prema ovom Zakonu osigurati kontinuitet prostornog uređenja, na način da važeći prostorni planovi predstavljaju programska polazišta za izradu novih prostorno-planskih dokumenata.
(3) Prostornim planovima propisuju se uvjeti za gradnju građevina i provedbu drugih zahvata u prostoru na određenoj razini i/ili lokaciji u skladu s kojima se izdaje akt za provedbu zahvata u prostoru (u daljnjem tekstu: uvjeti provedbe zahvata u prostoru), smjernice za izradu prostornih planova užih područja kada je to propisano ovim Zakonom i mjere za urbanu sanaciju, urbanu preobrazbu i urbanu komasaciju ako su potrebne.
(4) Uvjeti provedbe zahvata u prostoru propisuju se prostornim planom za sve zahvate u prostoru unutar obuhvata toga prostornog plana, osim na onim područjima za koja taj prostorni plan sukladno ovom Zakonu određuje smjernice za izradu prostornih planova užih područja.
(5) Mjere za urbanu sanaciju propisuju se za područja na kojima se pretežito nalaze zgrade ozakonjene na temelju posebnog zakona, za koja se propisuju svi uvjeti provedbe zahvata u prostoru prostornim planom sukladno ovom Zakonu.
(6) Mjere za urbanu preobrazbu propisuju se prostornim planom za izgrađena područje za koja se tim planom planira preobrazba i uvjeti provedbe tih zahvata u prostoru, sukladno ovom Zakonu.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Sadržaj prostornih planova
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 78.
(1) Prostorni plan je cjeloviti grafičko-tekstualni dokument koji sadrži odredbe za provedbu, kartografske prikaze i obrazloženje.
(2) Odredbama za provedbu prostornog plana propisuju se uvjeti za provedbu zahvata u prostoru, smjernice za izradu prostornih planova užih područja u slučajevima propisanim ovim Zakonom te mjere za urbanu sanaciju, preobrazbu i komasaciju gdje su potrebne.
(3) Kartografski prikazi prostornog plana sastoje se od tematskih karata i na njih vezanih tumača znakova (legendi) koji moraju biti usklađeni međusobno, kao i s odredbama za provedbu koje na njih upućuju.
(4) Obrazloženje prostornog plana sadrži polazišta (analizu) na temelju kojih se izrađuje prostorni plan, ciljeve prostornog uređenja koji se postižu prostornim planom i obrazloženje cjelovitog stručnog rješenja prostornog plana.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Pobliži sadržaj prostornih planova, uredba i pravilnik
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 79.
(1) U svrhu propisivanja uvjeta provedbe zahvata u prostoru prostorni planovi, ovisno o razini i obuhvatu, sadrže, odnosno propisuju prostorne pokazatelje, prostorne standarde, kartografske prikaze namjena prostora, površina, odnosno zemljišta, infrastrukturnih koridora, uvjete važne za provedbu prostornog plana, razinu uređenosti naselja, mjere zaštite okoliša, zahtjeve zaštite prirode, kulturne baštine i drugih zaštićenih vrijednosti, zone vrlo visokog, visokog, niskog i vrlo niskog rizika za rizike utvrdene prema procjeni rizika adekvatne razine te područja i točke pojava prirodnih i antropogenih prijetnji identificiranih procjenom rizika adekvatne razine , na temelju kojih se utvrđuju ograničenja i zabrana gradnje i planiraju mjere smanjenja rizika te druge potrebne tekstualne i grafičke dijelove kojima se propisuju uvjeti provedbe zahvata u prostoru, uvjeti i pravila u skladu s kojima se u provedbi zahvata u prostoru određuju lokacijski uvjeti.
(2) Zahvate u prostoru i površine državnog značaja i područnog (regionalnog) značaja koji se ne smatraju građenjem prema posebnim propisima koji uređuju gradnju, građevine državnog značaja i građevine područnog (regionalnog) značaja određuje Vlada uredbom.
(3) Pobliži sadržaj prostornih planova, zahvate u prostoru za koje se prostornim planovima obvezno propisuju uvjeti provedbe zahvata u prostoru, prostorne slojeve te njihov sadržaj i strukturu, način propisivanja uvjeta provedbe zahvata u prostoru, sadržaj namjena pojedinih zona i koridora koje se planiraju u prostornim planovima i namjena građevina koje se u njima mogu graditi, obvezne prostorne pokazatelje, obvezne prostorne standarde, pojmovnik prostornog uređenja, mjerila kartografskih prikaza prostornih planova, standard elaborata prostornih planova i elektronički standard prostornih planova propisuje, odnosno određuje ministar pravilnikom.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Mjere ublažavanja radi zaštite okoliša i prirode
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 80.
Mjere ublažavanja za provedbu zahvata i gradnju građevina na području određenom propisom kojim se uređuje zaštita okoliša i prirode, određuju se na temelju posebnih propisa u postupku izrade tog plana.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Mjere smanjenja rizika
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 81.
Za područje koje je procjenom rizika odgovarajuće razine okarakterizirano kao područje vrlo visokog ili visokog rizika, odnosno područja i točke pojava prirodnih i antropogenih prijetnji identificiranih procjenom rizika odgovarajuće razine, propisuju se strukturne i nestrukturne mjere smanjenja rizika od katastrofa za planiranje i provedbu zahvata, ograničenja i zabrane gradnje. Za područje koje je procjenom rizika odgovarajuće razine okarakterizirano kao područje niskog ili vrlo niskog rizika propisuju se smjernice i preporuke strukturnih i nestrukturnih mjera smanjenja rizika od katastrofa za planiranje i provedbu zahvata te ograničenja.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Pravna priroda prostornih planova
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 82.
(1) Prostorni planovi imaju snagu i pravnu prirodu podzakonskog propisa.
(2) Na prostornim planovima, njihovim nacrtima i planskim rješenjima ne mogu se stjecati autorska prava.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Oblik prostornih planova
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 83.
Prostorni planovi se izrađuju i donose u informacijskom sustavu prostornog uređenja putem modula ePlanovi i ePlanovi editor.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Razine prostornih planova
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 84.
(1) Prostorni planovi donose se na državnoj, područnoj (regionalnoj) i lokalnoj razini.
(2) Prostorni planovi državne razine su Državni plan prostornog razvoja i prostorni planovi područja posebnih obilježja.
(3) Prostorni planovi područne (regionalne) razine su prostorni plan županije i Prostorni plan Grada Zagreba.
(4) Prostorni planovi lokalne razine su prostorni plan uređenja grada odnosno općine, generalni urbanistički plan i urbanistički plan uređenja.
(5) Urbanistički plan uređenja može se donositi na državnoj, županijskoj i lokalnoj razini.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Usklađenost prostornih planova
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 85.
(1) Prostorni plan mora biti u skladu s ovim Zakonom i međunarodnim obvezama Republike Hrvatske koje se odnose na prostorno uređenje.
(2) Prostorni plan niže razine mora biti usklađen s prostornim planom više razine.
(3) Prostorni plan užega područja mora biti usklađen s prostornim planom širega područja iste razine.
(4) Prostorni planovi iste razine moraju biti međusobno usklađeni.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Postupak osiguravanja usklađenosti
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 86.
(1) Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dužne su osigurati međusobnu usklađenost prostornih planova sukladno članku 85. ovoga Zakona.
(2) Ako Ministarstvo utvrdi neusklađenost prostornih planova prema članku 85. stavcima 1., 2., 3. i 4. ovoga Zakona, naredit će rješenjem nadležnoj jedinici lokalne ili područne (regionalne) samouprave otklanjanje neusklađenosti u roku od 90 dana.
(3) Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dužne su od zaprimanja rješenja Ministarstva odnosno od objave presude iz stavka 1. ovoga članka u roku od 90 dana donijeti izmjene i dopune neusklađenih prostornih planova u svrhu usklađivanja istih.
(4) Ako jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, nakon dobivenog rješenja ili presude iz stavka 1. ovoga članka ne postupi na način propisan u stavku 3. ovoga članka odnosno ako ne ispravi neusklađenost u roku propisanom rješenjem iz stavka 2. ovoga članka, Ministarstvo će takav neusklađeni prostorni plan obustaviti od primjene, a prilikom izdavanja akata za provedbu zahvata u prostoru primijeniti će se odredbe ovoga Zakona i odredbe plana više razine odnosno šireg područja.
(5) Nakon donesene odluke o obustavi od primjene, Ministarstvo će u roku od 30 dana od donošenja odluke o obustavi podnijeti zahtjev Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske za ocjenu zakonitosti prostornog plana ili njegove pojedine odredbe koja nije u skladu s člankom 85. ovoga Zakona.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Financiranje
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 87.
(1) Sredstva za izradu stručnih podloga određenih u Izvješću o stanju u prostoru i prostornog plana koji donosi Hrvatski sabor, osiguravaju se u državnom proračunu Republike Hrvatske, a prostornog plana koji donosi Vlada u državnom proračunu Republike Hrvatske i iz drugih izvora sukladno ovom Zakonu.
(2) Sredstva za izradu prostornog plana koji donosi predstavničko tijelo jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave osiguravaju se iz sredstava državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave te iz drugih izvora sukladno zakonu.
(3) Sredstva za izradu urbanističkog i infrastrukturnog projekta državne razine osiguravaju se iz sredstava državnog proračuna, sredstva za izradu infrastrukturnog projekta regionalne razine iz proračuna područne (regionalne) samouprave, a sredstva za izradu urbanističkog projekta lokalne razine iz proračuna jedinica lokalne samouprave, te iz drugih izvora sukladno zakonu.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Dostupnost prostornih planova
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 88.
(1) Prostorni planovi moraju biti dostupni na uvid javnosti, osim u dijelu sadržaja koji je prema posebnom zakonu povjerljive naravi.
(2) Dostupnost javnosti prostornog plana tijekom njegove izrade, donošenja i važenja osigurava se putem informacijskog sustava prostornog uređenja u skladu sa stavkom 1. ovoga članka.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
5.2.2. URBANISTIČKI I ARHITEKTONSKI NATJEČAJI
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Urbanistički natječaji
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 89.
(1) Stručna rješenja za izradu prostornog plana lokalne razine mogu se pribaviti putem javnog urbanističkog natječaja koji predstavlja stručnu podlogu za izradu plana.
(2) Za urbanistički plan uređenja na području pomorskog dobra, osim lučkog područja, obvezno se provodi javni urbanistički natječaj u svrhu postizanja ciljeva zaštite i uređenja pomorskog dobra prema ovom Zakonu.
(3) Postupak i način provedbe javnog urbanističkog natječaja propisuje ministar pravilnikom.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Arhitektonski natječaji
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 90.
(1) Odredbama za provedbu prostornog plana lokalne razine propisuje se, po potrebi, obveza provedbe javnog arhitektonskog natječaja za odabir idejnog rješenja oblikovanja zgrade ili drugog zahvata u prostoru (u daljnjem tekstu: javni arhitektonski natječaj) javne i društvene namjene na zemljištu u vlasništvu jedinice lokalne samouprave i/ili drugog zahvata u prostoru od osobite važnosti za krajobraz određen tim prostornim planom.
(2) Javni arhitektonski natječaj ne mora se provoditi za građevine nacionalne kritične infrastrukture te za građevine sigurnosno-obavještajnog sustava.
(3) Idejno rješenje iz stavka 1. ovoga članka mora biti u skladu s programom natječaja, prostornim planom i zahtjevima podnositelja prijedloga za provedbu javnog arhitektonskog natječaja koji su u skladu s prostornim planom.
(4) Oblikovanje zgrade ili drugog zahvata u prostoru za koji je proveden javni arhitektonski natječaj projektira se idejnim projektom i/ili glavnim projektom u skladu s odabranim idejnim rješenjem.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Postupak javnog arhitektonskog natječaja
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 91.
(1) Javni arhitektonski natječaj provodi se po prijedlogu osobe koja ima pravni interes za izdavanje građevinske dozvole.
(2) Uz prijedlog iz stavka 1. ovoga članka predlagatelj prilaže nadležnom upravnom tijelu:
1. dokaz pravnog interesa za izdavanje građevinske dozvole
2. program natječaja izrađen prema zahtjevima predlagatelja i u skladu s prostornim planom u pogledu namjeravanog zahvata u prostoru, izrađen po ovlaštenom arhitektu odnosno ovlaštenom inženjeru građevinarstva.
(3) Postupak javnog arhitektonskog natječaja provodi povjerenstvo koje za svoje područje osniva te njegova predsjednika i članove imenuje i razrješava predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave na vrijeme od dvije godine.
(4) Povjerenstvo mora raspisati natječaj u roku od 60 dana od dana zaprimanja urednog zahtjeva.
(5) Predsjednik i jedan član povjerenstva imenuju se iz reda članova predstavničkog tijela, jedan član iz reda službenika stručnog upravnog tijela i dva člana iz reda ovlaštenih arhitekata. Za predsjednika i članove povjerenstva ne mogu se birati iste osobe više od dva puta.
(6) Administrativno-tehničke poslove provedbe javnog arhitektonskog natječaja obavlja stručno upravno tijelo.
(7) Predsjedniku i članovima povjerenstva pripada naknada za rad u povjerenstvu.
(8) Sredstva za provedbu javnog arhitektonskog natječaja i rad povjerenstva osiguravaju se iz sredstava proračuna jedinica lokalne samouprave i troškove provedbe istog ne može snositi podnositelj prijedloga za provedbu tog natječaja.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Idejno rješenje
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 92.
(1) Rok za izradu idejnih rješenja za javni arhitektonski natječaj određuje povjerenstvo, a iznosi najmanje 60, a najviše 120 dana od raspisivanja javnog natječaja.
(2) Odabir idejnog rješenja donosi povjerenstvo u roku od 60 dana od isteka roka iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Smatra se da obveze provedbe javnog arhitektonskog natječaja nema ako povjerenstvo ne raspiše natječaj u roku iz članka 91. stavka 4. ovoga Zakona ili ako ne odabere idejno rješenje u roku iz stavka 2. ovoga članka.
(4) U slučaju da su ispunjeni uvjeti iz stavka 3. ovoga članka, oblikovanje zgrade ili drugog zahvata u prostoru projektira se idejnim projektom i/ili glavnim projektom u skladu s prostornim planom, o čemu nadležno upravno tijelo obavještava predlagatelja natječaja u roku od osam dana od nastupa okolnosti iz stavka 3. ovoga članka.
(5) Uvjete i način provedbe javnog arhitektonskog natječaja, rad povjerenstva i iznos naknade za rad predsjednika i članova povjerenstva propisuje ministar pravilnikom.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
5.2.3. PROSTORNI PLANOVI DRŽAVNE RAZINE
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Državni plan prostornog razvoja
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 93.
(1) Državni plan prostornog razvoja je strateški prostorni plan kojim se usmjerava prostorni razvoj cjelokupnog teritorija Republike Hrvatske .
(2) Državni plan prostornog razvoja može se donijeti za područje pojedine županije odnosno Grada Zagreba ili kao provedbeni plan za jednu ili više građevina i/ili prostornih cjelina državnog značaja.
(3) Odlukom o izradi Državnog plana prostornog razvoja može se za stručnog izrađivača dijela Državnog plana prostornog razvoja iz stavka 2. ovoga članka odrediti županijski zavod za prostorno uređenje za područje pojedine županije odnosno Grada Zagreba.
(4) Izrada prostornih planova državne razine i izdavanje akata za njihovu provedbu su poslovi od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Sadržaj Državnog plana prostornog razvoja
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 94.
(1) Državnim planom prostornog razvoja utvrđuju se mjere i aktivnosti za provođenje Strategije.
(2) Državni plan prostornog razvoja sadrži osnovne ciljeve razvoja u prostoru, kriterije i smjernice za uređenje prostornih i drugih cjelina, prijedlog prioriteta za ostvarivanje ciljeva prostornog uređenja, te na temelju prirodnih, gospodarskih, društvenih i kulturnih polazišta odreduje osnovu za organizaciju, zaštitu, korištenje i namjenu prostora, zaštitu i unapređenje okoliša, sustav središnjih naselja, i sustav razvojne državne infrastrukture.
(3) Državni plan prostornog razvoja određuje:
1. osobito vrijedno zemljište namijenjeno poljoprivredi
2. zemljište namijenjeno šumi i šumsko zemljište državnog značaja
3. koridore infrastrukture državnog značaja i njihov spoj s koridorima infrastrukture županijskog i lokalnog značaja
4. zone namijenjene istraživanju i eksploataciji mineralnih sirovina
5. zone namijenjene eksploataciji ugljikovodika, geotermalne vode, podzemnom skladištenju plina
6. područja posebne namjene
7. izdvojena građevinska područja izvan naselja za gospodarsku i javnu namjenu državnog značaja
8. površine drugih namjena državnog značaja određene uredbom iz članka 79. stavka 2. ovoga Zakona.
9. smjernice za izradu urbanističkih planova uređenja državnog značaja
10. smjernice za izradu urbanističkih i infrastrukturnih projekata državnog značaja
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Prostorni plan područja posebnih obilježja
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 95.
(1) Prostorni planovi područja posebnih obilježja su strateški i provedbeni planovi, i to: Prostorni plan isključivoga gospodarskog pojasa Republike Hrvatske, prostorni plan nacionalnog parka, prostorni plan parka prirode i prostorni plan područja posebnih obilježja određen Državnim planom prostornog razvoja.
(2) Prostorni plan područja posebnih obilježja se izrađuje i donosi ovisno o posebnostima prirodnih, kulturno-povijesnih, gospodarskih i/ili drugih obilježja, odnosno zahtjeva određenog prostora.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Sadržaj prostornog plana područja posebnih obilježja
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 96.
(1) Prostorni plan područja posebnih obilježja određuje organizaciju prostora i razrađuje ciljeve prostornog uređenja područja posebnih obilježja zaštitu, namjenu i uvjete korištenja prostora, vrste aktivnosti u prostoru i mjere zaštite za iste.
(2) Prostorni plan područja posebnih obilježja propisuje:
1. mjere za unaprjeđenje i zaštitu prirode, okoliša, kulturnih dobara i drugih vrijednosti područja
2. uvjete provedbe svih zahvata u prostoru planiranih na području za koje se ne donosi urbanistički plan uređenja
3. smjernice za izradu urbanističkih planova uređenja
(3) Prostorni plan područja posebnih obilježja određuje:
1. temeljnu organizaciju i razgraničenje prostora područja prema namjeni, uključujući i građevinsko područje naselja i izdvojeni dio građevinskog područja naselja ako takvo postoji
2. razmještaj funkcija od važnosti za upravljanje područjem, sustav javne i druge infrastrukture i građevina javne i društvene namjene ako takvih ima
3. mjere korištenja, uređenja i zaštite tog područja s prioritetnim aktivnostima
4. mjere za unapređenje i zaštitu okoliša i prirode, kulturnih, krajobraznih i drugih vrijednosti okoliša, mjere prilagodbe i jačanja otpornosti na klimatske promjene i mjere za zaštitu i očuvanje drugih vrijednosti područja.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Urbanistički plan uređenja državnog značaja
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 97.
(1) Urbanistički plan uređenja državnog značaja donosi se obvezno za područje određeno Državnim planom prostornog razvoja.
(2) Urbanistički plan uređenja državnog značaja propisuje uvjete provedbe svih zahvata u prostoru unutar svog obuhvata.
(3) U svrhu propisivanja uvjeta iz stavka 2. ovoga članka, urbanistički plan uređenja državnog značaja sadrži sve potrebne elemente urbanističkog plana uređenja navedene u članku 107. stavku 2. ovoga Zakona.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
5.2.4. PROSTORNI PLANOVI PODRUČNE (REGIONALNE) RAZINE
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Prostorni plan županije i Prostorni plan Grada Zagreba
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 98.
(1) Prostorni plan županije i Prostorni plan Grada Zagreba donosi se obvezno za područje županije, odnosno Grada Zagreba.
(2) Prostorni plan županije odnosno Prostorni plan Grada Zagreba, kao i njihove izmjene i dopune, mogu se donositi istovremeno s Državnim planom prostornog razvoja na području te županije, odnosno Grada Zagreba.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Sadržaj prostornog plana županije
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 99.
(1) Prostorni plan županije sastoji se od strateškog i provedbenog dijela.
(2) Strateški dio prostornog plana županije, u svrhu ostvarivanja ciljeva prostornog uređenja vezano za gospodarski, društveni i kulturni razvoj, potreba i mogućnosti izraženim u temeljnim državnim razvojnim dokumentima (strategije, planovi, programi i sl.), a sukladno načelima prostornog uređenja, osobito određuje:
1. dugoročne ciljeve prostornog razvoja županije,
2. osnovu sustava središnjih naselja regionalnog značaja,
3. planiranje i razvoj mreže obrazovnih, zdravstvenih, socijalnih i kulturnih ustanova
4. osnovu sustava prometne infrastrukture županijskog značaja
5. strateška usmjerenja i strukturu razvoja gospodarskih djelatnosti u prostoru uzimajući u održivost prirode, okoliša i cjelokupnog prostora županije.
(3) Provedbeni dio prostornog plana županije izrađuje se sukladno ciljevima definiranim strateškim dijelom te detaljnije razrađuje i određuje osobito:
1. zahvate u prostoru i izdvojena građevinska područja izvan naselja županijskog značaja te površine svih namjena područnog (regionalnog) značaja (šume, poljoprivredno tlo, vode, zaštićena područja prema posebnom propisu kojim se uređuje zaštita prirode)
2. površine i zahvate u prostoru županijskog značaja određene uredbom iz članka 79. stavka 2 ovoga Zakona
3. uvjete provedbe zahvata u prostoru područnog (regionalnog) značaja
4. uvjete provedbe zahvata u prostoru područnog (regionalnog) značaja koji se prema posebnim propisima koji uređuju gradnju ne smatraju građenjem
5. smjernice za izradu urbanističkih planova uređenja županijskog značaja unutar građevinskog područja.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Sadržaj Prostornog plana Grada Zagreba
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 100.
(1) Na sadržaj Prostornog plana Grada Zagreba odgovarajuće se primjenjuju odredbe članka 99. ovoga Zakona.
(2) Prostorni plan Grada Zagreba osobito određuje:
1. osnovnu namjenu površina s podjelom na građevinska područja naselja, izdvojene dijelove građevinskih područja naselja, izdvojena građevinska područja izvan naselja, te površine poljoprivredne, šumske, vodne i infrastrukturne namjene izvan naselja
2. koridore infrastrukture značajne za Grad Zagreb
3. obuhvat generalnog urbanističkog plana
4. obuhvat urbanističkih planova uređenja izvan obuhvata generalnog urbanističkog plana
(3) Prostorni plan Grada Zagreba propisuje:
1. uvjete provedbe svih zahvata u prostoru izvan građevinskog područja, osim onih državnog značaja
2. uvjete provedbe zahvata u prostoru područnog (regionalnog) značaja koji se prema posebnim propisima koji uređuju gradnju ne smatraju građenjem
3. uvjete provedbe svih zahvata u prostoru izvan građevinskog područja, osim onih državnog značaja
4. uvjete provedbe svih zahvata u prostoru unutar građevinskih područja, osim za područja za koja se prema ovom Zakonu donosi generalni urbanistički plan ili urbanistički plan uređenja
5. smjernice za izradu generalnog urbanističkog plana
6. smjernice za izradu urbanističkih planova uređenja izvan obuhvata generalnog urbanističkog plana.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Urbanistički plan uređenja županijskog značaja
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 101.
(1) Urbanistički plan uređenja županijskog značaja donosi se obvezno za područje određeno Prostornim planom županije.
(2) Urbanistički plan uređenja županijskog značaja propisuje uvjete provedbe svih zahvata u prostoru unutar svog obuhvata.
(3) U svrhu propisivanja uvjeta iz stavka 2. ovoga članka, urbanistički plan uređenja županijskog značaja, uz ostale propisane dijelove, obvezno sadrži sve potrebne elemente urbanističkog plana uređenja navedene u članku 107. stavku 2. ovoga Zakona.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
5.2.5. PROSTORNI PLANOVI LOKALNE RAZINE
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Prostorni plan uređenja grada, odnosno općine
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 102.
(1) Prostorni plan uređenja grada, odnosno općine određuje usmjerenja za razvoj djelatnosti i namjenu površina te propisuje uvjete za održivi i uravnoteženi razvoj na području grada, odnosno općine.
(2) Prostorni plan uređenja grada, odnosno općine donosi se obvezno za područje grada, odnosno općine.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Sadržaj prostornog plana uređenja grada, odnosno općine
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 103.
(1) Prostorni plan uređenja grada, odnosno općine obvezno određuje:
1. podjelu prostora grada, odnosno općine na građevinska područja naselja, izdvojene dijelove građevinskih područja naselja, izdvojena građevinska područja izvan naselja, te na površine poljoprivredne, šumske, vodne i infrastrukturne namjene izvan naselja
2. osnovnu namjenu površina unutar građevinskih područja, osim unutar obuhvata generalnog urbanističkog plana i urbanističkog plana uređenja
3. prometnu mrežu s karakterističnim presjecima prometnica od značaja za grad odnosno općinu, osim unutar obuhvata generalnog urbanističkog plana i urbanističkog plana uređenja
4. infrastrukturne koridore, površine i objekte od značaja za grad odnosno općinu, uključujući i elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i s njome povezanu opremu te baterijska postrojenja, osim unutar obuhvata generalnog urbanističkog plana
5. građevine iz sustava gospodarenja otpadom na području grada, odnosno općine i odlagališta viškova iskopa koje predstavljaju mineralnu sirovinu
6. zaštićene dijelove okoliša, prirode, krajobraza te kulturno-povijesne baštine na području grada odnosno općine i zelenu infrastrukturu
7. obuhvat generalnog urbanističkog plana za središnje naselje velikog grada
8. obuhvate urbanističkih planova uređenja sukladno ovom Zakonu, osim unutar obuhvata generalnog urbanističkog plana.
(2) Prostorni plan uređenja grada, odnosno općine obvezno propisuje:
1. uvjete provedbe svih zahvata u prostoru unutar građevinskih područja, osim unutar obuhvata generalnog urbanističkog plana i urbanističkog plana uređenja
2. uvjete provedbe svih zahvata u prostoru izvan građevinskog područja, osim zahvata državnog i županijskog značaja
3. uvjete provedbe za infrastrukturne zahvate značajne za grad, odnosno općinu
4. mjere zaštite okoliša te očuvanje prirodnih, krajobraznih i kulturno-povijesnih vrijednosti na području grada odnosno općine
5. smjernice za izradu generalnog urbanističkog plana za središnje naselje velikog grada
6. smjernice za izradu urbanističkih planova uređenja te prijelazne mjere provedbe zahvata u prostoru do donošenja istih.
(3) Prostorni plan uređenja grada, odnosno općine može za područja za koja se prema ovom Zakonu obvezno donosi urbanistički plan uređenja propisivati uvjete provedbe zahvata u prostoru s detaljnošću propisanom za urbanistički plan uređenja, osim za područja koja su planirana za urbanu komasaciju.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Generalni urbanistički plan
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 104.
(1) Generalni urbanistički plan daje osnovu za razvoj i uređenje velikog grada, korištenje i namjenu površina, razmještaj djelatnosti u gradskom prostoru, te uvjete za očuvanje i unapređenje kvalitete urbanog prostora i kulturno-povijesnih vrijednosti koje čine identitet tog grada.
(2) Generalni urbanistički plan se donosi isključivo za građevinsko područje središnjeg naselja velikog grada.
(3) Unutar obuhvata generalnog urbanističkog plana ne planiraju se površine izvan građevinskih područja naselja.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Sadržaj generalnog urbanističkog plana
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 105.
(1) Generalni urbanistički plan određuje:
1. namjenu površina te načine korištenja prostora unutar svog obuhvata
2. prometnu i infrastrukturnu mrežu s karakterističnim presjecima prometnica od značaja za grad te načine njihovog povezivanja na infrastrukturu državne i područne (regionalne) razine
3. građevine, površine i prostore javnog, društvenog, gospodarskog, kulturnog, povijesnog, rekreacijskog i drugog značaja za razvoj grada i očuvanje njegova identiteta
4. obuhvat urbanističkih planova uređenja sukladno ovom Zakonu.
(2) Generalni urbanistički plan propisuje:
1. uvjete provedbe svih zahvata u prostoru unutar svog obuhvata, osim za dijelove za koje se donose urbanistički planovi uređenja sukladno ovom Zakonu
2. mjere zaštite i unapređenja okoliša, zelene infrastrukture, prirodne i kulturno-povijesne baštine na području velikog grada
3. smjernice za izradu urbanističkih planova uređenja te prijelazne mjere provedbe zahvata u prostoru do donošenja istih.
(3) Generalni urbanistički plan može za područja za koja se prema ovom Zakonu obvezno donosi urbanistički plan uređenja propisivati uvjete provedbe zahvata u prostoru s detaljnošću propisanom za urbanistički plan uređenja, osim za područja koja su planirana za urbanu komasaciju.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Urbanistički plan uređenja
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 106.
(1) Urbanistički plan uređenja detaljno određuje prostorni razvoj, funkcionalna rješenja i uvjete oblikovanja pojedinih prostornih cjelina koje nisu s dovoljnom detaljnošću obrađene u prostornim planovima šireg područja.
(2) Urbanistički plan uređenja donosi se obvezno za:
1. dijelove građevinskih područja koji nisu izgrađeni i opremljeni osnovnom infrastrukturom
2. postojeće i izgrađene dijelove građevinskih područja za koje se planira urbana preobrazba i/ili urbana sanacija
3. dijelove građevinskih područja koja predstavljaju kulturno povijesne cjeline upisane u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske
4. dijelove građevinskih područja koji se nalaze na području pomorskog dobra
5. dijelove građevinskih područja na kojima se planira provesti urbana komasacija.
(3) Do donošenja urbanističkog plana uređenja iz stavka 2. točke 1. ovoga članka, ne može se izdati lokacijska dozvola i građevinska dozvola za građenje nove građevine na tom području.
(4) Do donošenja urbanističkog plana uređenja iz stavka 2. točaka 2., 3., 4. i 5. ovoga članka, zahvati u prostoru na tom području provode se na temelju prijelaznih mjera iz prostornog plana šireg područja, kojima se propisuju uvjeti rekonstrukcije postojećih građevina i građenja nove građevine na mjestu ili u neposrednoj blizini mjesta prethodno uklonjene postojeće građevine unutar iste građevne čestice, a kojom se bitno ne mijenja namjena, izgled, veličina i utjecaj na okoliš dotadašnje građevine.
(5) Izrada urbanističkog plana uređenja nije obvezna za područja iz stavka 2. točaka 1., 2., 3. i 4. ovoga članka, za koja su prostornim planom šireg područja propisani uvjeti provedbe zahvata u prostoru s detaljnošću propisanom za urbanistički plan uređenja.
(6) Urbanistički plan uređenja ne može se planirati samo za jedan zahvat u prostoru s jednom primarnom namjenom površina.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Sadržaj urbanističkog plana uređenja
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 107.
(1) Urbanistički plan uređenja propisuje uvjete provedbe svih zahvata u prostoru unutar svoga obuhvata.
(2) U svrhu propisivanja uvjeta iz stavka 1. ovoga članka, a ovisno o području za koje se donosi, urbanistički plan uređenja osobito određuje:
1. detaljnu podjelu područja na posebne prostorne cjeline ovisno o njihovoj namjeni i načinu korištenja
2. prikaz građevnih čestica planiranih za građenje, odnosno uređenje površina javne namjene
3. obvezni građevni i regulacijski pravac, površine za smještaj građevina u prostoru, njihove maksimalne gabarite i volumene, a po potrebi i 3D prikaze planirane izgradnje
4. javnu prometnu i infrastrukturnu mrežu, uključujući i karakteristične presjeke prometnica, javna parkirališta, javne garaže, stajališta za javni prijevoz, pješačke i biciklističke staze, građevine i objekte komunalne infrastrukture i sl.
5. prikaz zelene infrastrukture s podjelom na javne zelene površine, obvezni udio zelenila na privatnim česticama te elemente zelene arhitekture na pojedinim građevinama
6. prikaz zaštićenih kulturno-povijesnih cjelina i građevina te načine i uvjete interpolacije novih građevina unutar postojećih izgrađenih struktura
7. područja planirana za urbanu preobrazbu i/ili sanaciju te načine rekonstrukcije i nove gradnje s ciljem povećanja kvalitete prostora
8. područja planirana za urbanu komasaciju
9. dinamiku realizacije i provođenja zahvata u prostoru, a po potrebi i etapa i/ili faza gradnje pojedinih građevnih cjelina
10. ostale elemente potrebne za utvrđivanje detaljnih uvjeta gradnje građevina i uređenja prostora.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
5.2.6. POSTUPAK IZRADE I DONOŠENJA PROSTORNIH PLANOVA
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Nositelj izrade i koordinator izrade prostornog plana
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 108.
(1) Nositelj izrade prostornog plana (u daljnjem tekstu: nositelj izrade) obavlja administrativne poslove i vodi dokumentaciju u postupku izrade i donošenja prostornog plana, provodi stručnu i javnu raspravu te priprema konačni prijedlog plana za donošenje sukladno ovom Zakonu.
(2) Nositelj izrade prostornog plana državne razine je Ministarstvo, prostornog plana područne (regionalne) razine stručno upravno tijelo županije, odnosno Grada Zagreba, a prostornog plana lokalne razine stručno upravno tijelo jedinice lokalne samouprave.
(3) Nositelj izrade prostornog plana može kao koordinatora izrade prostornog plana imenovati Zavod, zavod za prostorno uređenje županije, odnosno Grada Zagreba ili zavod za prostorno uređenje velikog grada, kojem se u tom svojstvu povjerava obavljanje jednog ili više poslova iz stavka 1. ovoga članka. Koordinator izrade ne može ujedno biti i stručni izrađivač prostornog plana.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Stručni izrađivač i odgovorni voditelj izrade prostornog plana
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 109.
(1) Stručni izrađivač prostornog plana izrađuje stručno rješenje prostornog plana te surađuje s nositeljem izrade u stručnim poslovima izrade i donošenja prostornog plana.
(2) Stručni izrađivači prostornih planova su Zavod, zavod za prostorno uređenje županije, odnosno Grada Zagreba, zavod za prostorno uređenje grada i pravne osobe koje imaju suglasnost ovog Ministarstva za obavljanje poslova prostornog uređenja.
(3) Stručni izrađivač prostornog plana prije početka njegove izrade obvezno imenuje odgovornog voditelja izrade prostornog plana (u daljnjem tekstu: odgovorni voditelj).
(4) Odgovorni voditelj je službenik zavoda ili zaposlenik pravne osobe iz stavka 2. ovoga članka, s najmanje pet godina radnog staža na poslovima prostornog uređenja.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Odgovorni voditelj i stručnjaci odgovarajućih struka
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 110.
(1) Odgovorni voditelj je odgovoran da je nacrt prijedloga prostornog plana, odnosno nacrt konačnog prijedloga prostornog plana izrađen u skladu s ovim Zakonom i posebnim propisima te da su određene dijelove, odnosno sadržaj tog plana izradili stručnjaci odgovarajućih struka.
(2) Stručnjaci odgovarajućih struka su osobe koje prema posebnom propisu mogu obavljati poslove prostornog uređenja u svojstvu suradnika.
(3) Osoba koja sudjeluje u davanju zahtjeva za izradu prostornog plana, mišljenja ili suglasnosti na prijedlog ili konačni prijedlog tog dokumenta ne smije u svojstvu stručnjaka odgovarajuće struke sudjelovati u izradi nacrta prijedloga i nacrta konačnog prijedloga tog dokumenta.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Nezakonitosti u izradi prostornog plana
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 111.
(1) Odgovorni voditelj je dužan pisanim putem upozoriti nositelja izrade prostornog plana i Ministarstvo o zahtjevu, traženju ili prijedlogu nositelja izrade prostornog plana postavljenom prilikom izrade prostornog plana koji je protivan ovom Zakonu ili drugom propisu te zastati s izradom tog plana do očitovanja Ministarstva.
(2) Prije otklanjanja nezakonitosti u izradi prostornog plana utvrđenom očitovanjem Ministarstva ne može se dati mišljenje niti suglasnost koji se daju na temelju ovoga Zakona.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Iniciranje izrade prostornog plana
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 112.
(1) Izradu prostornog plana lokalne odnosno područne (regionalne) razine, kao i njegovih izmjena i dopuna može inicirati svatko.
(2) Javnopravna tijela dužna su jednom godišnje, na početku svake godine do kraja veljače, jedinici lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave dostaviti prijedloge i zahtjeve unutar svoje nadležnosti o potrebi izrade prostornih planova, odnosno njihovih izmjena i dopuna, na području te jedinice lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave.
(3) Župan, gradonačelnik odnosno općinski načelnik dužan je najmanje jednom u kalendarskoj godini izvijestiti predstavničko tijelo jedinice lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave o zaključcima stručne analize zaprimljenih inicijativa iz stavka 1. ovoga članka, kao i prijedloga javnopravnih tijela iz stavka 2. ovoga članka, u svrhu utvrđivanja osnovanosti pokretanja postupka za izradu i donošenje prostornog plana odnosno njegovih izmjena i dopuna.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Strateška procjena utjecaja na okoliš
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 113.
(1) Strateška procjena utjecaja na okoliš prema propisima kojima se uređuje zaštita okoliša (u daljnjem tekstu: strateška procjena) obvezno se provodi za Državni plan prostornog razvoja, prostorni plan područja posebnih obilježja, prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba, prostorni plan uređenja grada odnosno općine.
(2) Stratešku procjenu nije potrebno provoditi za prostorne planove užeg područja ako je ista provedena za prostorni plan šireg područja.
(3) Stratešku procjenu nije potrebno provoditi za izmjene i dopune prostornog plana kojima se ne planiraju nove namjene unutar obuhvata tog prostornog plana.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Odluka o izradi prostornog plana
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 114.
(1) Izrada prostornog plana započinje donošenjem odluke o izradi prostornog plana.
(2) Odluku o izradi prostornog plana državne razine donosi ministar, odluku o izradi prostornog plana područne (regionalne) razine donosi župan odnosno gradonačelnik Grada Zagreba, a odluku o izradi prostornog plana lokalne razine gradonačelnik odnosno općinski načelnik.
(3) Odluka o izradi prostornog plana objavljuje se u službenom glasilu, na mrežnim stranicama nositelja izrade te na mrežnim stranicama Ministarstva.
(4) Postupak izrade i donošenja prostornog plana kroz sve faze izrade i donošenja prostornog plana određenih ovim Zakonom vodi se u elektroničkom sustavu ePlanovi.
(5) Odluka o izradi prostornog plana može se mijenjati i/ili dopunjavati te stavljati izvan snage, što se objavljuje na način propisan u stavku 3. ovoga članka.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Sadržaj odluke o izradi prostornog plana
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 115.
(1) Sadržaj odluke o izradi prostornog plana, ovisno o vrsti prostornog plana i postupku njegove izrade (izrada novog plana, njegovih izmjena i/ili dopuna, odnosno zasebno stavljanje izvan snage) odredit će se pravilnikom iz članka 79. stavka 3. ovoga Zakona.
(2) Obuhvat urbanističkog plana uređenja određen odlukom o izradi može se u postupku izrade i donošenja nacrta prijedloga tog plana korigirati do 10% svoje površine, ako se utvrdi da će se na taj način ostvariti smislenija i funkcionalnija prostorna cjelina na području za koje se takav plan donosi.
(3) Postupak izrade i donošenja izmjena i dopuna prostornog plana užeg područja i s time povezanih izmjena i dopuna prostornog plana šireg područja mogu se provoditi istodobno, pri čemu se donose vezane odluke o izradi izmjena i dopuna ta dva prostorna plana.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Objava i dostava odluke o izradi prostornog plana
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 116.
(1) Nositelj izrade po objavi odluke o izradi prostornog plana obavještava javnost o izradi prostornog plana na mrežnoj stranici nositelja izrade, mrežnoj stranici Ministarstva i putem informacijskog sustava prostornog uređenja.
(2) Nositelj izrade prostornog plana je dužan odluku o izradi prostornog plana nakon objave dostaviti elektroničkim putem javnopravnim tijelima te drugim tijelima određenim odlukom o izradi, s pozivom da mu u roku određenim odlukom o izradi dostave svoje zahtjeve za izradu prostornog plana.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Zahtjevi javnopravnih tijela za izradu prostornog plana
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 117.
(1) Javnopravno tijelo mora u zahtjevima za izradu prostornog plana navesti odredbe propisa, sektorskih strategija, planova, studija i drugih dokumenata propisanih posebnim zakonima na kojima se temelje zahtjevi. Ako to nije učinjeno, nositelj izrade takve zahtjeve nije dužan uzeti u obzir, ali je to dužan posebno obrazložiti.
(2) Javnopravno tijelo ne može zahtjevima za izradu prostornog plana postavljati uvjete kojima bi se mijenjali sadržaj, ciljevi i/ili programska polazišta za izradu prostornog plana određeni odlukom o izradi prostornog plana.
(3) Javnopravno tijelo je dužno nositelju izrade na njegov zahtjev dostaviti i sve raspoložive podatke i drugu dokumentaciju iz svojega djelokruga koji su potrebni za izradu prostornog plana, a koji nisu sadržani u informacijskom sustavu.
(4) Ako se prostorni plan radi za područje na kojem se preklapaju nadležnosti više ustrojstvenih jedinica nadležnog javnopravnog tijela, zahtjevi za izradu prostornog plana se dostavljaju objedinjeno.
(5) Javnopravno tijelo nema pravo na naknadu za dostavljene zahtjeve, podatke i drugu dokumentaciju potrebnu za izradu prostornog plana.
(6) Ako javnopravno tijelo ne dostavi svoje zahtjeve za izradu prostornog plana nositelju izrade u roku navedenom u odluci o izradi tog prostornog plana, smatra se da takvih zahtjeva nema. U tom slučaju moraju se u izradi i donošenju prostornog plana poštivati uvjeti koje za sadržaj prostornog plana određuju odgovarajući važeći propisi i dokumenti.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Stručna rasprava
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 118.
(1) U svrhu pribavljanja zahtjeva, smjernica i preporuka značajnih za razvoj, uređenje i oblikovanje prostora te usuglašavanja javnih, privatnih, gospodarskih i ostalih interesa u stručnom rješenju prostornog plana, u tijeku izrade nacrta prijedloga prostornog plana provodi se jedna ili više stručnih rasprava.
(2) Stručna rasprava obvezno se provodi za Državni plan prostornog razvoja, prostorni plan područja posebnih obilježja, prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba i prostorni plan uređenja grada odnosno općine, a za ostale prostorne planove ako se tako odredi odlukom o izradi istih.
(3) Stručna rasprava ne provodi se prilikom izmjena i/ili dopuna prostornog plana kojima se u bitnome ne mijenja stručno rješenje tog prostornog plana.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Poziv na stručnu raspravu
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 119.
(1) Nositelj izrade na stručnu raspravu poziva stručnog izrađivača, javnopravna tijela te druge sudionike i korisnike prostora određene odlukom o izradi prostornog plana elektroničkim putem.
(2) Kad se za prostorni plan provodi postupak strateške procjene, na stručnu raspravu pozivaju se i članovi povjerenstva za stratešku procjenu, imenovanog prema posebnom propisu iz područja zaštite okoliša.
(3) Ako se tijela i osobe iz stavka 2. i 3. ovoga članka ne odazovu ili ne očituju na stručnu raspravu bez opravdanog razloga, isto se smatra teškom povredom službene dužnosti te povredom ugleda i časti struke i profesije.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Zapisnik, zaključak i izvješće o javnoj raspravi
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 120.
(1) O stručnoj raspravi nositelj izrade vodi zapisnik koji potpisuje odgovorna osoba nositelja izrade.
(2) Stručna rasprava okončava se zaključkom kojim se utvrđuje da je dvotrećinska većina sudionika stručne rasprave suglasna sa stručnim rješenjem nacrta prijedloga prostornog plana.
(3) Ako se zaključak iz stavka 2. ovoga članka ne može donijeti, stručna rasprava mora se ponoviti, a stručni izrađivač u suradnji s nositeljem izrade mora korigirati stručno rješenje nacrta prijedloga plana na temelju primjedbi iz zapisnika sa stručne rasprave.
(4) Nositelj izrade o stručnoj raspravi sastavlja izvješće koje sadrži zaključak iz stavka 2. ovoga članka ili razloge njegovog ne donošenja, zapisnik sa stručne rasprave te stručno rješenje nacrta prijedloga prostornog plana o kojem se na stručnoj raspravi raspravljalo.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Prijedlog prostornog plana za javnu raspravu
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 121.
(1) Nakon provedene jedne ili više stručnih rasprava, utvrđuje se prijedlog prostornog plana za javnu raspravu (u daljnje tekstu: prijedlog prostornog plana).
(2) Prijedlog prostornog plana obvezno sadrži odredbe za provedbu, kartografske prikaze, obrazloženje i sažetak za javnost.
(3) Prijedlog prostornog plana državne razine utvrđuje ministar, prijedlog prostornog plana područne (regionalne) razine utvrđuje župan, odnosno gradonačelnik Grada Zagreba, a prijedlog prostornog plana lokalne razine utvrđuje gradonačelnik, odnosno općinski načelnik.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Javna rasprava
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Čla nak 122.
(1) O prijedlogu prostornog plana provodi se javna rasprava u kojoj može sudjelovati svatko.
(2) Javna rasprava sastoji se od javnog uvida, tijekom kojeg je prijedlog plana dostupan javnosti, te jednog ili više javnih izlaganja na kojima nositelj izrade i stručni izrađivač prezentiraju prijedlog prostornog plana javnosti.
(3) Sudionici u javnoj raspravi daju mišljenja, prijedloge i primjedbe na prijedlog prostornog plana u roku i na način propisan ovim Zakonom.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Objava javne rasprave i posebna obavijest o javnoj raspravi
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 123.
(1) Javna rasprava o prijedlogu prostornog plana objavljuje se u službenom glasilu, na mrežnim stranicama nositelja izrade i na mrežnim stranicama Ministarstva.
(2) Objava javne rasprave sadrži mjesto, datum početka i trajanje javnog uvida u prijedlog prostornog plana, mjesto i datum jednog ili više javnih izlaganja, poziv zainteresiranim osobama za sudjelovanje u javnoj raspravi te rok u kojem se nositelju izrade dostavljaju pisana mišljenja, prijedlozi i primjedbe na prijedlog prostornog plana, a objavljuje se najmanje osam dana prije početka javne rasprave.
(3) Nositelj izrade osim objave iz stavka 1. ovoga članka, a u roku iz stavka 2. ovoga članka obvezno dostavlja i posebnu obavijest o javnoj raspravi putem elektroničkog sustava ePlanovi:
1. javnopravnim tijelima određenim odlukom o izradi prostornog plana
2. mjesnim odborima, odnosno gradskim četvrtima za područje obuhvata prijedloga generalnog urbanističkog plana i urbanističkog plana uređenja.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Javni uvid i javno izlaganje
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 124.
(1) U skladu s objavom javne rasprave, prijedlog prostornog plana stavlja se na javni uvid na oglasnu ploču, na mrežne stranice nositelja izrade prostornog plana i u informacijski sustav prostornog uređenja.
(2) Javni uvid u prijedlog prostornog plana traje 30 dana, a u prijedlog izmjena i dopuna ili prijedlog stavljanja izvan snage prostornog plana 15 dana.
(3) U tijeku javne rasprave nositelj izrade organizira, ovisno o složenosti prostornog plana, jedno ili više javnih izlaganja radi obrazloženja rješenja, smjernica i mjera, odnosno razloga za stavljanje izvan snage prostornog plana, koje daju nositelj izrade, stručni izrađivač i prema potrebi drugi stručnjaci koji sudjeluju u izradi prostornog plana.
(4) O javnom izlaganju nositelj izrade vodi zapisnik koji sadrži pitanja, mišljenja, prijedloge i primjedbe sudionika javne rasprave danih za vrijeme javnog izlaganja te odgovore na pitanja koje daju osobe iz stavka 1. ovoga članka, a potpisuje ga odgovorna osoba nositelja izrade.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Način sudjelovanja sudionika u javnoj raspravi
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 125.
(1) Sudionici sudjeluju u javnoj raspravi na način da:
1. imaju pravo na javni uvid u prijedlog prostornog plana
2. postavljaju pitanja tijekom javnog izlaganja o predloženim rješenjima, na koja usmeno odgovaraju osobe koje vode javno izlaganje
3. daju prijedloge i primjedbe u zapisnik za vrijeme javnog izlaganja
4. upućuju nositelju izrade pisane prijedloge i primjedbe u roku i na način određen u objavi o javnoj raspravi.
(2) Prijedlozi i primjedbe iz stavka 1. ovoga članka koji nisu dostavljeni u roku ili nisu čitljivo napisani, nositelj izrade nije dužan uvažiti.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Mišljenja javnopravnih tijela
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 126.
(1) Ako se u postupku izrade prostornog plana prethodno nije provodila stručna rasprava, javnopravno tijelo koje je dalo svoje zahtjeve za izradu prostornog plana u javnoj raspravi sudjeluje davanjem mišljenja o prihvaćanju tih zahtjeva.
(2) Kad se u postupku izrade prostornog plana prethodno provela stručna rasprava, javnopravno tijelo koje je sudjelovalo u stručnoj raspravi može u javnoj raspravi dati svoje mišljenje na prijedlog plana samo ako je u bitnom različit od stručnog rješenja nacrta prijedloga plana s kojim je to javnopravno tijelo bilo suglasno u stručnoj raspravi.
(3) Mišljenje iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, ako prijedlog prostornog plana nije u skladu sa zahtjevima javnopravnog tijela odnosno ako je promijenjen u odnosu na stručno rješenje nacrta prijedloga plana s kojim je javnopravno tijelo bilo suglasno u stručnoj raspravi, javnopravno tijelo mora obrazložiti navodeći u čemu se sastoji nesuglasnost nacrta prijedloga plana s njegom zahtjevima ili stručnim rješenjem koje je prihvatilo u stručnoj raspravi. U protivnom nositelj izrade takvo mišljenje nije dužan uvažiti.
(4) U mišljenju iz stavaka 1. i 2. ovoga članka javnopravno tijelo ne može postavljati nove ili drugačije zahtjeve od onih koje je već prethodno dalo u postupku izrade i donošenja prostornog plana.
(5) Mišljenja iz stavaka 1. i 2. ovoga članka koja nisu dostavljena u roku nositelj izrade nije dužan uvažiti.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Izvješće o javnoj raspravi
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 127.
(1) Stručni izrađivač u suradnji s nositeljem izrade objedinjuje mišljenja, prijedloge i primjedbe iznesene u javnoj raspravi i priprema izvješće o javnoj raspravi.
(2) Izvješće o javnoj raspravi objavljuje se na oglasnoj ploči i mrežnim stranicama nositelja izrade prostornog plana i u informacijskom sustavu.
(3) Izvješće o javnoj raspravi o prijedlogu prostornog plana lokalne razine sadrži osobito:
1. podatke iz objave javne rasprave
2. popis sudionika u javnoj raspravi koji su pozvani posebnom obavijesti o javnoj raspravi
3. popis sudionika u javnoj raspravi čija su mišljenja, prijedlozi i primjedbe na prijedlog prostornog plana prihvaćeni
4. mišljenja, prijedloge i primjedbe sudionika u javnoj raspravi koji nisu prihvaćeni ili su djelomično prihvaćeni s obrazloženjem razloga neprihvaćanja
5. popis sudionika u javnoj raspravi čija mišljenja, prijedlozi i primjedbe nisu razmatrani iz razloga propisanih ovim Zakonom.
(4) Akti i drugi dokazi objave javne rasprave, posebne pisane obavijesti o javnoj raspravi, zapisnici o javnim izlaganjima, mišljenja javnopravnih tijela i dokazi sudjelovanja u javnom izlaganju pozvanih sudionika u javnoj raspravi, sastavni su dio izvješća o javnoj raspravi.
(5) Prije upućivanja konačnog prijedloga prostornog plana lokalne razine predstavničkom tijelu na donošenje, nositelj izrade dostavlja sudionicima javne rasprave pisanu obavijest o tome s obrazloženjem o razlozima neprihvaćanja, odnosno djelomičnog prihvaćanja njihovih prijedloga i primjedbi.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Ponovna javna rasprava
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 128.
(1) Ponovna javna rasprava provodi se ako se prijedlog prostornog plana zbog prihvaćenih mišljenja, prijedloga i primjedbi u javnoj raspravi ili iz drugih razloga promijeni tako da se:
1. nova rješenja nisu u skladu s ciljevima i sadržajima te programskim polazištima iz odluke o izradi prostornog plana
2. novim rješenjem promijeni granica građevinskog područja
3. novim rješenjem bitno promijeni namjena površina
4. novim rješenjem utječe na vlasničke odnose i stečena prava.
(2) Javni uvid u ponovnoj javnoj raspravi traje 15 dana.
(3) Nova mišljenja, prijedlozi i primjedbe na izmijenjen prijedlog prostornog plana mogu se podnositi samo u vezi s dijelovima prijedloga prostornog plana koji su u odnosu na prvi prijedlog izmijenjeni.
(4) Ponovna javna rasprava objavljuje se na način propisan za objavu javne rasprave, a provodi se odgovarajućom primjenom odredbi ovoga Zakona kojima je uređena provedba javne rasprave.
(5) Ponovna javna rasprava može se provoditi najviše tri puta, nakon čega se donosi nova odluka o izradi prostornog plana i provodi novi postupak izrade.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Konačni prijedlog prostornog plana
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 129.
(1) Nacrt konačnog prijedloga prostornog plana izrađuje stručni izrađivač u suradnji s nositeljem izrade nakon što je provedena javna rasprava i izrađeno izvješće o javnoj raspravi.
(2) Nacrt konačnog prijedloga prostornog plana i konačni prijedlog prostornog plana sadrži tekstualni i grafički dio plana te obrazloženje.
(3) Nacrt konačnog prijedloga prostornog plana dostavlja se zajedno s izvješćem o javnoj raspravi tijelu koje je utvrdilo prijedlog prostornog plana, a koje utvrđuje i konačni prijedlog prostornog plana.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Mišljenje zavoda
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 130.
(1) Prije donošenja prostornog plana uređenja grada, odnosno općine, generalnog urbanističkog plana i urbanističkog plana uređenja mora se pribaviti mišljenje zavoda za prostorno uređenje županije u pogledu usklađenosti tog plana s prostornim planom županije, s ovim Zakonom.
(2) Zavod za prostorno uređenje županije dužan je mišljenje iz stavka 1. ovoga članka izdati i dostaviti ga nositelju izrade najkasnije u roku od 30 dana od dana primitka zahtjeva nositelja izrade za davanje mišljenja.
(3) Zavod za prostorno uređenje županije nadzire cjelokupni postupak izrade i donošenja prostornih planova iz stavka 1. ovoga članka, te je nositelj izrade istih dužan Zavod redovito obavještavati o svakoj pojedinoj fazi izrade i donošenja prostornog plana, kao i redovito dostavljati svu relevantnu dokumentaciju.
(4) Mišljenje iz stavka 1. ovoga članka ne pribavlja se o prostornom planu čiji je stručni izrađivač ili koordinator zavod za prostorno uređenje županije.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Suglasnost Ministarstva
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 131.
(1) Prije donošenja prostornog plana županije, odnosno Grada Zagreba, Generalnog urbanističkog plana Grada Zagreba ili drugog velikog grada, prostornog plana uređenja grada ili općine unutar ZOP-a, te urbanističkog plana uređenja unutar prostora ograničenja, pribavlja se suglasnost Ministarstva u pogledu usklađenosti s ovim Zakonom.
(2) Ministarstvo nadzire cjelokupni postupak izrade i donošenja prostornih planova iz stavka 1. ovoga članka, te je nositelj izrade istih dužan Ministarstvo redovito obavještavati o svakoj pojedinoj fazi izrade i donošenja prostornog plana, kao i redovito dostavljati svu relevantnu dokumentaciju.
(3) Ako Ministarstvo u konačnom prijedlogu prostornog plana utvrdi neusklađenosti s ovim Zakonom, obavijestit će dopisom nositelja izrade i zatražiti da se u roku od 90 dana ispravi konačni prijedlog prostornog plana prije nego li se izda suglasnost iz stavka 1. ovoga članka.
(4) Ako nositelj izrade u roku iz stavka 3. ovoga članka ne postupi po traženju Ministarstva, Ministarstvo će odbiti izdati suglasnost, a postupak izrade i donošenja prostornog plana se obustavlja te se odluka o izradi prostornog plana stavlja izvan snage.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Nadležnost za donošenje prostornih planova
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 132.
(1) Državni plan prostornog razvoja i prostorne planove područja posebnih obilježja donosi Hrvatski sabor.
(2) Urbanistički plan uređenja državnog značaja donosi Vlada.
(3) Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba, urbanistički plan uređenja županijskog značaja donosi županijska skupština, odnosno skupština Grada Zagreba.
(4) Prostorni plan uređenja grada, odnosno općine, generalni urbanistički plan, urbanistički plan uređenja lokalnog značaja donosi skupština Grada Zagreba, gradsko vijeće, odnosno općinsko vijeće.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Objava i sadržaj odluke o donošenju prostornog plana
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 133.
(1) Odluka o donošenju prostornog plana državne razine objavljuje se u »Narodnim novinama«, odluka o donošenju prostornog plana koji donosi županijska skupština, odnosno skupština Grada Zagreba objavljuje se u službenom glasilu jedinice područne (regionalne) samouprave koja je odluku donijela, a odluka o donošenju prostornog plana koji donosi gradsko, odnosno općinsko vijeće objavljuje se u službenom glasilu jedinice lokalne samouprave.
(2) Odluka o donošenju prostornog plana objavljuje se i u informacijskom sustavu prostornog uređenja putem elektroničkog sustava ePlanovi najkasnije 15 dana od dana objave te odluke u službenom glasilu iz stavaka 1. ovoga članka.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Sadržaj odluke o donošenju prostornog plana
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 134.
Odluka o donošenju prostornog plana sadrži:
1. izreku o donošenju prostornog plana, uključujući i naziv plana
2. naziv, tvrtku, odnosno ime stručnog izrađivača prostornog plana
3. odredbe za provedbu prostornog plana
4. popis kartografskih prikaza prostornog plana
5. odredbu o prestanku važenja, odnosno važenju prostornog plana koji je bio na snazi do donošenja novog prostornog plana, ako takav postoji
6. odredbu o stupanju na snagu prostornog plana.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Izmjene i dopune kao i zasebno stavljanje izvan snage prostornih planova
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 135.
(1) Odredbe ovoga Zakona kojima je uređena izrada i donošenje prostornih planova na odgovarajući se način primjenjuju na izradu i donošenje izmjena i dopuna prostornih planova te njihovo zasebno stavljanje izvan snage, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije.
(2) Izmjene i dopune prostornih planova različitog obuhvata i/ili razine mogu se izrađivati i donositi istodobno.
(3) Nakon svake izmjene i/ili dopune prostornog plana objavljuje se pročišćeni tekst odredbi za provedbu prostornog plana i kartografskih prikaza prostornog plana u elektroničkom obliku u informacijskom sustavu prostornog uređenja, kao i u »Narodnim novinama«, odnosno službenom glasilu jedinice lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave.
(4) Prikaz izmjena i dopuna odredbi za provedbu i kartografskih prikaza prostornog plana sastavni je dio obrazloženja izmjena i dopuna prostornog plana.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
6. URBANA KOMASACIJA
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Općenito
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 136.
(a) Urbana komasacija je postupak spajanja čestica građevinskog zemljišta u jednu cjelinu i njezina podjela na građevne i katastarske čestice na području komasacije za koje je u tu svrhu donesen urbanistički plan uređenja ili urbanistički projekt u cilju racionalnog korištenja i uređenja građevinskog zemljišta uz istodobno rješavanje imovinsko pravnih odnosa. To je prostorna mjera koja uključuje okrupnjavanje čestica i njihovu preraspodjelu na način da se omogući provedba prostorno-provedbenih akata jedinice lokalne samouprave.
(2) Komasacija se provodi za one čestice zemljišta koje se zbog svoje površine, oblika, položaja, neodgovarajućeg pristupa na javnu prometnu površinu ili drugih razloga ne mogu racionalno urediti.
(3) Komasacija na području građevinskog zemljišta se može provesti na temelju donesenog urbanističkog plana uređenja ili istodobno s postupkom izrade i donošenja urbanističkog plana uređenja.
(4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, komasacija se može provesti i na temelju donesenog urbanističkog projekta.
(5) Provedba postupka komasacije od interesa je za Republiku Hrvatsku.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Komasacijsko područje
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 137.
(1) Područje komasacije određuje se urbanističkim planom uređenja ili urbanističkim projektom u skladu s kojim se komasacija provodi.
(2) Predmet komasacije su sva zemljišta na području komasacije osim:
1. građevnih čestica izgrađenih u skladu s urbanističkim planom uređenja
2. neizgrađenih čestica koje imaju oblik i površinu određenu urbanističkim planom uređenja
3. izgrađenih čestica koje se promjenom oblika i površine mogu uskladiti s urbanističkim planom uređenja.
(3) Stranke u postupku komasacije su vlasnici i nositelji drugih stvarnih prava na zemljištu koje je predmet komasacije, kao i jedinica lokalne samouprave na čijem području se provodi postupak komasacije.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Postupak komasacije
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 138.
(1) Postupak komasacije provodi stalno državno povjerenstvo za urbanu komasaciju (u daljnjem tekstu: državno povjerenstvo koje osniva ministar nadležan za poslove prostornoga uređenja.
(2) Državno povjerenstvo može odlukom prenijeti nadležnost za provedbu pojedinog postupka komasacije iz stavka 1. ovoga članka na povjerenstvo za urbanu komasaciju jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave koje za tu svrhu osniva predstavničko tijelo jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave.
(3) Postupak komasacije pokreće se pred državnim povjerenstvom na zahtjev:
1. Vlade za komasacije državnog značaja
2. predstavničkog tijela jedinice područne (regionalne) samouprave za komasacije područnog (regionalnog) značaja
3. predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave za komasacije lokalnog značaja
4. vlasnika odnosno nositelja drugih stvarnih prava na katastarskim česticama čija površina predstavlja najmanje 51% površine komasacijskog područja.
(4) Pobliži sadržaj postupka komasacije, troškove postupka komasacije i geodetskih radova kao i sastav, rad i financiranje povjerenstva za urbanu komasaciju propisuje Vlada uredbom.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
7.1. ZAJEDNIČKE ODREDBE
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Općenito
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Član ak 139.
(1) Svaki zahvat u prostoru provodi se u skladu s dokumentima prostornog uređenja, odnosno u skladu s aktom za provedbu zahvata u prostoru i posebnim propisima, ako ovim Zakonom ili propisima kojima se uređuje gradnja nije propisano drukčije.
(2) Akti za provedbu zahvata u prostoru su: urbanistički projekt, infrastrukturni projekt, lokacijska dozvola, dozvola za promjenu namjene i uporabu građevine, dozvola za uporabu zahvata u prostoru koji nisu građenje, rješenje o utvrđivanju građevne čestice, potvrda parcelacijskog elaborata, potvrda o usklađenosti zahvata u prostoru s prostorno-planskom dokumentacijom te građevinska dozvola izdana na temelju posebnog zakona kojoj ne prethodi postupak izdavanja lokacijske dozvole.
(3) Na svim prostorima kopnenog područja Republike Hrvatske na kojima za to ne postoje zapreke u prostornom planu može se provoditi zahvat istraživanja ugljikovodika i geotermalne vode.
(4) Neovisno o uvjetima iz prostornog plana, energetske prijenosne, distribucijske i transportne sustave i elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i drugu povezanu opremu moguće je graditi unutar građevnih čestica postojećih infrastrukturnih građevina i unutar svih koridora planirane ili izgrađene linijske infrastrukture sukladno tehničkim zahtjevima građevine.
(5) Neovisno o uvjetima iz prostornog plana, u postojeće i planirane proizvodne građevine i elektrane/energane moguće je uvođenje i drugih goriva osim onih koja su određena prostornim planom.
(6) Zahvati u prostoru za koje ne postoji obveza planiranja u prostornim planovima, a koji se ne smatraju građenjem prema pravilniku iz članka 154. stavka 2. ovoga Zakona, mogu se provoditi na prostorima na kojima za to ne postoje zapreke u prostornom planu i ako se njima ne ugrožava provedba prostorno planskih rješenja.
(7) Na područjima planiranim prostornim planom za proizvodna postrojenja iz obnovljivih izvora energije mogu se uz transformatorske stanice postavljati baterijska postrojenja za skladištenje vlastito proizvedene energije u istoj snazi elektrane.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Odluka o koncesiji/dozvoli prema posebnom propisu
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 140.
(1) Odluka o davanju koncesije koja obuhvaća provedbu zahvata u prostoru donosi se na temelju lokacijske dozvole, urbanističkog projekta ili infrastrukturnog projekta.
(2) Odluka o provedbi javnog nadmetanja za istraživanje i eksploataciju čvrstih mineralnih sirovina može se donijeti za prostore planirane prostornim planom u tu svrhu, uz prethodno mišljenje Ministarstva.
(3) Odluka o provedbi javnog nadmetanja za istraživanje ugljikovodika i geotermalnih voda iz kojih se može koristiti akumulirana toplina u energetske svrhe može se donijeti za sve prostore na kojima ne postoje zapreke u prostornim planovima za obavljanje tih istraživanja, uz prethodno mišljenje Ministarstva.
(4) Površine poljoprivredne namjene na kojima su planirani infrastrukturni koridori, eksploatacijska polja čvrste mineralne sirovine, energetske građevine za obnovljive izvore energije, nije moguće davati u zakup za podizanje trajnih nasada.
(5) Površine na kojima je dana koncesija i površine poljoprivrednog zemljišta dane u zakup za podizanje trajnih nasada, ne mogu biti predmet izmjena prostornih planova u razdoblju do tri godine prije isteka koncesije odnosno zakupa. Prostorni planovi ili njihova izmjena odnosno dopuna koji su doneseni u razdoblju od tri godine prije isteka koncesije odnosno zakupa moraju sadržavati odredbe kojima se omogućava nužna rekonstrukcija i/ili uporaba tih površina sukladno postojećoj i planiranoj namjeni i stečenim pravima.
(6) Za površine za koje je dodijeljena koncesija ili koje su dane u zakup za podizanje trajnih nasada, davatelj koncesije odnosno zakupodavac dužan je u informacijski sustav prostornog uređenja dostaviti prostorne podatke o obuhvatu koncesija i koncesijske ugovore kojima su ograničena određena prava raspolaganja.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Nadležnost za izdavanje akata za provedbu zahvata u prostoru
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 141.
(1) Akte za provedbu zahvata u prostoru izdaje Ministarstvo te upravno tijelo.
(2) Rješenje o ukidanju ili poništenju akta za provedbu zahvata u prostoru u slučajevima u kojima je to propisano ovim Zakonom i/ili posebnim propisom donosi Ministarstvo, odnosno upravno tijelo koje je donijelo akt za provedbu.
(3) Rješenje o izmjeni i/ili dopuni akta za provedbu zahvata u prostoru donosi tijelo koje je nadležno za izdavanje akta za provedbu prema propisima koji su na snazi u trenutku podnošenja zahtjeva za izdavanje rješenja o izmjeni i/ili dopuni, odnosno tijelo koje je donijelo akt za provedbu zahvata u prostoru na koje je odlukom iz članka 142. stavka 3. ovoga Zakona prenesena nadležnost.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Nadležnost Ministarstva
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 142.
(1) Ministarstvo izdaje akte za provedbu zahvata u prostoru:
1. planirane prostornim planom državne razine, osim zahvata u parku prirode koji nisu državnog značaja
2. određene uredbom iz članka 79. stavka 2. ovoga Zakona kao građevine i drugi zahvati u prostoru državnog značaja, kao i za zahvate za koje je tom uredbom određena nadležnost Ministarstva.
3. na području dvije ili više županija, odnosno županije i Grada Zagreba.
(2) U slučaju provedbe pojedinog zahvata u prostoru iz stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo može odlukom prenijeti nadležnost za izdavanje pojedinog akta za provedbu zahvata u prostoru na upravno tijelo.
(3) U slučaju iz stavka 2. ovoga članka, upravno tijelo je dužno dostaviti Ministarstvu na znanje izdani akt za provedbu zahvata u prostoru, odnosno rješenje o izmjeni, dopuni, ukidanju, poništenju i/ili produženju važenja tog akta, rješenja o odbijanju ili odbacivanju zahtjeva za izdavanje tog akta, odnosno rješenja o obustavi postupka.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Nadležnost upravnog tijela županije, Grada Zagreba i velikoga grada
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 143.
(1) Upravno tijelo županije izdaje na svojem području akte za provedbu zahvata u prostoru:
1. planiranih prostornim planom parka prirode, osim zahvata u prostoru državnog značaja
2. planiranih prostornim planom područne (regionalne) razine
3. planiranih prostornim planom lokalne razine izvan područja velikog grada
4. planirane prostornim planovima lokalne razine na području velikog grada i drugog grada ili općine
5. određene uredbom iz članka 79. stavka 2. ovoga Zakona kao građevine i drugi zahvati u prostoru područnog (regionalnog) značaja, kao i za zahvate za koje je tom uredbom određena nadležnost upravnog tijela županije.
(2) Upravno tijelo Grada Zagreba izdaje akte za provedbu zahvata u prostoru planiranih prostornim planom parka prirode, osim zahvata u prostoru državnog značaja, prostornim planom Grada Zagreba i prostornim planom lokalne razine na svojem području određene uredbom iz članka 79. stavka 2. ovoga Zakona kao građevine i drugi zahvati u prostoru područnog (regionalnog) značaja, kao i za zahvate za koje je tom uredbom određena nadležnost upravnog tijela Grada Zagreba.
(3) Upravno tijelo velikog grada izdaje akte za provedbu zahvata u prostoru planiranih prostornim planom lokalne razine na svojem području, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Pravni lijekovi
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 144.
(1) Protiv rješenja kojim se odlučuje o zahvatu u prostoru, a koje donosi upravno tijelo, može se izjaviti žalba o kojoj odlučuje Ministarstvo.
(2) Protiv odluke Ministarstva o žalbi iz stavka 1. ovoga članka može se pokrenuti upravni spor pred nadležnim upravnim sudom .
(3) Protiv rješenja kojim se odlučuje o zahvatu u prostoru, a koje donosi Ministarstvo, ne može se izjaviti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred nadležnim upravnim sudom .
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Postupanje po žalbi
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 145.
(1) Ako Ministarstvo povodom žalbe poništi rješenje kojim se odlučuje o zahvatu u prostoru i vrati predmet na ponovni postupak, upravno tijelo dužno je u svemu postupiti po rješenju Ministarstva.
(2) Nepostupanje po rješenju iz stavka 1. ovoga članka iz neopravdanog razloga je teška povreda službene dužnosti službene osobe ovlaštene za donošenje rješenja iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Nepostupanje po rješenju Ministarstva kojim je povodom žalbe zbog nerješavanja zahtjeva u roku određen novi rok za donošenje rješenja predstavlja tešku povredu službene dužnosti čelnika upravnog tijela.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Prisila na izvršenje
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 146.
Ako upravno tijelo ne postupi po rješenju iz članka 145. stavka 1. odnosno stavka 3. ovoga Zakona, na izvršenje će se ga prisiliti novčanom kaznom koja se izriče jedinici lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave čije je to upravno tijelo.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Povreda službene dužnosti i dužnosti ovlaštenog arhitekta i ovlaštenog inženjera
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 147.
(1) Izrada idejnog projekta očito protivno uvjetima za provedbu zahvata u prostoru propisanim prostornim planom u pogledu namjene i veličine građevine ili oblika i veličine građevne čestice ili smještaja građevine na građevnoj čestici je teška povreda dužnosti i ugleda ovlaštenog arhitekta odnosno inženjera koji je u svojstvu projektanta izradio idejni projekt.
(2) Zahtjev za pokretanje postupka zbog povrede dužnosti i ugleda iz stavka 1. ovoga članka podnosi se nakon što su činjenice iz navedenih stavaka utvrđene rješenjem donesenom povodom žalbe odnosno tužbe.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Primjena propisa u postupku izdavanja akta za provedbu zahvata u prostoru
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 148.
(1) Akt za provedbu zahvata u prostoru se izdaje u skladu s ovim Zakonom, prostornim planom i posebnim propisima, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije.
(2) U slučaju protivnosti odredbe prostornog plana odredbi ovoga Zakona, prilikom izdavanja akta za provedbu zahvata u prostoru primjenjuje se odredba ovoga Zakona.
(3) U slučaju protivnosti odredbe prostornog plana odredbi propisa donesenog na temelju ovoga Zakona, prilikom izdavanja akta za provedbu zahvata u prostoru primjenjuje se odredba propisa donesenog na temelju ovoga Zakona.
(4) U slučaju očite protivnosti grafičkog dijela i tekstualnih odredbi prostornog plana, primjenjuju se tekstualne odredbe.
(5) Akt za provedbu zahvata u prostoru izdaje se u skladu s prostornim planom koji važi na dan podnošenja zahtjeva za njegovo izdavanje, odnosno ako to podnositelj zahtjeva zatraži, u skladu s prostornim planom koji važi na dan izdavanja akta za provedbu zahvata u prostoru.
(6) Iznimno od stavaka 1.ovoga članka, omogućava se dogradnja vanjskog dizala na postojeću zgradu neovisno o odredbama prostornog plana.
(7) Akt za provedbu zahvata u prostoru za građevinu sunčane elektrane, agrosunčane elektrane te geotermalne bušotine za poljoprivredne i industrijske svrhe izdaje u skladu sa stavakom 1.ovoga članka i na površinama određenim člankom 19. stavkom 1. podstavcima 43., 44. i 45. ovoga Zakona.
(8) Akt za provedbu zahvata u prostoru za građevine priuštivog stanovanja izdaje se na površinama određenim člankom 49. ovoga Zakona.
(9) Akt za provedbu zahvata u prostoru za građevine Ministarstva obrane, Ministarstva unutarnjih poslova i Hrvatske narodne banke izdaje se na površinama određenim člankom 19. stavkom 1. podstavkom 46. ovoga Zakona.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Potvrda o usklađenosti zahvata u prostoru s prostorno-planskom dokumentacijom
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 149.
(1) Upravno tijelo, odnosno Ministarstvo izdaje potvrdu o usklađenosti zahvata u prostoru s prostorno-planskom dokumentacijom na zahtjev zainteresirane stranke, ako je to propisano propisom kojim se uređuje zaštita okoliša.
(2) Zahtjevu za izdavanje potvrde iz stavka 1. ovoga članka prilaže elaborat o usklađenosti zahvata s prostornim planom.
(3) Potvrda iz stavka 1. ovoga članka izdaje se prema pravilima o izdavanju potvrda o činjenicama o kojima se ne vodi službena evidencija sukladno propisu koji uređuje opći upravni postupak. Ako zahvat u prostoru nije u skladu s prostornim planom, zahtjev za izdavanje potvrde se odbija rješenjem.
(4) Sadržaj dokumentacije koji se prilaže zahtjevu iz stavka 2. ovoga članka propisuje ministar pravilnikom iz članka 164. ovoga Zakona.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Mišljenje o usklađenosti zahvata u prostoru s prostorno-planskom dokumentacijom
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 150.
(1) Ako je to propisano propisom kojim se uređuje rudarstvo, istraživanje i eksploatacija ugljikovodika i geotermalnih voda, Ministarstvo izdaje mišljenje o usklađenosti zahvata u prostoru s prostorno-planskom dokumentacijom na zahtjev središnjeg tijela nadležnog za rudarstvo, te mišljenje o nepostojanju zapreka u prostornom planu za zahvat istraživanja ugljikovodika i geotermalnih voda na zahtjev Agencije nadležne za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika i geotermalnih voda.
(2) Zahtjevu za izdavanje mišljenja iz stavka 1. ovoga članka prilaže se opis i grafički prikaz namjeravanog zahvata na temelju kojeg se analizira usklađenost zahvata s prostornim planom.
(3) Mišljenje iz stavka 1. ovoga članka izdaje se prema pravilima o izdavanju potvrda o činjenicama o kojima se ne vodi službena evidencija sukladno propisu koji uređuje opći upravni postupak. Ako zahvat u prostoru nije u skladu s prostornim planom, odnosno ukoliko postoje zapreke u prostornom planu u pogledu mogućeg smještaja naftno-rudarskih građevina i postrojenja zahtjev za izdavanje mišljenja se odbija rješenjem.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
7.2. URBANISTIČKI I INFRASTRUKTURNI PROJEKT
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Općenito
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Član ak. 151.
(1) Za zahvate u prostoru koji se provode kao urbanistički projekti ili infrastrukturni projekti u objedinjenom postupku se provode postupci iz područja zaštite okoliša i prirode, prostornog uređenja i izdavanja lokacijske dozvole, a sadržaj potrebne dokumentacije i detaljan postupak Vlada propisuje uredbom.
(2) Urbanistički projekt donosi se za sljedeće zahvate u prostoru:
1. priuštivog stanovanja
2. društvene, športsko-rekreacijske namjene (bolnice, škole, vrtići, športske i višenamjenske dvorane pretežito javne namjene)
3. na pomorskom dobru na područjima gdje nije propisana obveza donošenja urbanističkog plana uređenja.
4. na područjima na kojima se planira provesti urbana komasacija
(3) Infrastrukturni projekt donosi se za građevine cestovne, željezničke, vodne, energetske i elektroničke komunikacijske infrastrukture.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Urbanistički projekt
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 152.
(1) Vlada ili predstavničko tijelo jedinice lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave donosi odluku o izradi urbanističkog projekta državnog, područnog (regionalnog) ili lokalnog značaja, na temelju koje se nadležnom upravnom tijelu podnosi zahtjev za pokretanje postupka usvajanja urbanističkog projekta.
(2) Uz zahtjev se prilaže: opis zahvata, najmanje dva varijantna idejna rješenja, analiza lokacije (prostorno planska ograničenja, postojeće stanje izgrađenosti).
(3) Ministarstvo odnosno nadležno upravno tijelo donosi odluku o prihvatljivosti predloženih varijanti s obzirom na prostorno planska ograničenja.
(4) Na temelju odluke o prihvatljivosti varijantnih rješenja podnosi se zahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš ili procjenu utjecaja zahvata na okoliš ako za taj zahvat postoji obveza provođenja postupka.
(5) Ministarstvo nadležno za područje zaštite okoliša i prirode dužno je donijeti odgovarajući akt sukladno rokovima određenim propisom iz područja zaštite okoliša. Ako se u ostavljenom roku ne donese rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš smatra se da je doneseno.
(6) Na temelju elaborata zaštite okoliša odnosno studije utjecaja na okoliš izrađuje se prijedlog urbanističkog projekta koji se dostavlja na uvid putem elektroničkog programa eDozvola javnopravnim tijelima koja su se dužna na njega očitovati u roku od osam dana.
(7) Ministarstvo odnosno nadležno upravno tijelo izdaje suglasnost na predloženi projekt i upućuje ga na javnu raspravu u trajanju od 8 dana.
(8) Nakon provedene javne rasprave izrađuje se izvješće o javnoj raspravi i izrađuje konačni prijedlog urbanističkog projekta.
(9) Vlada odnosno predstavničko tijelo jedinice lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave donosi odluku o prihvatljivosti predloženog urbanističkog projekta, koji se nakon toga objavljuje u »Narodnim novinama« odnosno službenom glasilu jedinice lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave.
(10) Projekt se mora realizirati u roku od šest godina od objave u »Narodnim novinama« odnosno službenom glasilu jedinice lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave i najkasnije u tom roku je potrebno podnijeti zahtjev za izdavanje građevinske dozvole.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Infrastrukturni projekt
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 153.
(1) Vlada donosi odluku o izradi infrastrukturnog projekta državnog značaja, na temelju koje se Ministarstvu podnosi zahtjev za pokretanje postupka usvajanja infrastrukturnog projekta.
(2) Uz zahtjev se prilaže opis zahvata, najmanje tri varijantna idejna rješenja, analiza lokacija (prostorno planska ograničenja, postojeće stanje izgrađenosti, studija izvedivosti („cost benefit” analiza).
(3) Ministarstvo donosi odluku o prihvaljivosti predloženih varijanti s obzirom na prostorno planska ograničenja.
(4) Na temelju odluke o prihvatljivosti varijantnih rješenja podnosi se zahtjev za procjenu utjecaja zahvata na okoliš.
(5) Ministarstvo nadležno za područje zaštite okoliša i prirode dužno je donijeti rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš sukladno rokovima određenim propisom iz područja zaštite okoliša.
(6) Na temelju studije utjecaja na okoliš izrađuje se državni infrastrukturni projekt koji se dostavlja na uvid javnopravnim tijelima putem elektroničkog programa eDozvola, koja su dužna očitovati se na projekt u roku od 15 dana.
(7) Ministarstvo izdaje suglasnost na predloženi projekt i upućuje ga na javnu raspravu u trajanju od 30 dana.
(8) Nakon provedene javne rasprave izrađuje se izvješće o javnoj raspravi.
(9) Izrađuje se konačni prijedlog državnog infrastrukturnog projekta.
(10) Vlada donosi odluku o prihvatljivosti predloženog državnog infrastrukturnog projekta, koji se nakon toga objavljuje u »Narodnim novinama«.
(11) Po objavi u »Narodnim novinama« državni infrastrukturni projekt se integrira u Državni plan prostornog razvoja.
(12) Zahtjev za izdavanje građevinske dozvole na temelju državnog infrastrukturnog projekta podnosi se najkasnije u roku od šest godina od njegove objave u »Narodnim novinama«.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
7.3. LOKACIJSKA DOZVOLA
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Zahvati u prostoru za koje se izdaje lokacijska dozvola
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 154.
(1) Lokacijska dozvola izdaje se za:
1. eksploatacijsko polje čvrstih mineralnih sirovina, građenje rudarskih objekata i postrojenja koji su u funkciji izvođenja rudarskih radova
2. sanaciju neaktivnih eksploatacijskih polja mineralnih sirovina (npr. trajnim odlaganjem otpada i sl.), osim osnovne tehničke sanacije u cilju provedbe mjere osiguranja radi sprječavanja nastanka opasnosti za ljude, imovinu, prirodu i okoliš
3. naftno-rudarske objekte i postrojenja za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika, geotermalne vode za energetske svrhe, podzemno skladištenje plina i trajno zbrinjavanje ugljikova dioksida u geološkim strukturama na istražnom prostoru odnosno eksploatacijskom polju određenom na temelju posebnog zakona kojim se uređuje istraživanje i eksploatacija ugljikovodika i geotermalnih voda
4. određivanje novih vojnih lokacija i vojnih građevina
5. zahvate u prostoru koji su određeni pravilnikom o zahvatima u prostoru koji se ne smatraju građenjem
6. etapno i/ili fazno građenje građevine
7. složene investicijske zahvate
8. složene zahvate u prostoru
9. složene građevine
10. građenje na zemljištu, odnosno građevini za koje investitor nije riješio imovinskopravne odnose, a za koje je potrebno provesti postupak izvlaštenja
11. zahvate u prostoru na pomorskom dobru za koje se sukladno posebnom propisu kojim se uređuju koncesije daje koncesija za građenje građevina i/ili postavljanje pomorskih objekata
12. građenje građevina priuštivog stanovanja na površinama koje su prostornim planom namijenjene priuštivom stanovanju, kao i na površinama iz članka 49. stavka 2. ovoga Zakona
13. građenje građevina ako to stranka zatraži.
(2) Zahvate u prostoru koji se prema posebnim propisima kojima se uređuje gradnja ne smatraju građenjem, a za koje se izdaje lokacijska dozvola, određuje ministar pravilnikom.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Eksploatacijsko polje ugljikovodika i geotermalne vode za energetske svrhe
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 155.
Za eksploatacijsko polje ugljikovodika i geotermalne vode za energetske svrhe ne izdaje se lokacijska dozvola, već se isto određuje na način propisan zakonom kojim se uređuje istraživanje i eksploatacija ugljikovodika i geotermalnih voda, u skladu s prostornim planom.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 156.
(1) Postupak izdavanja lokacijske dozvole pokreće se na zahtjev zainteresirane stranke elektroničkim putem primjenom elektroničkog programa eDozvola.
(2) Zahtjevu za izdavanje lokacijske dozvole prilaže se:
1. idejni projekt i sažetak
2. pravomoćno rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš i/ili ekološku mrežu ako se radi o zahvatu u prostoru za koji postoji obveza njihova donošenja sukladno posebnim propisima iz područja zaštite okoliša i prirode. Iznimno, zahtjevu se može priložiti izvršno rješenje za zahvate u prostoru javnih investicija (HAC, HC, HV, Plinacro, Janaf i dr.)
3. pravomoćno rješenje o ocjeni potrebe procjene utjecaja na okoliš ako se radi o zahvatu u prostoru za koji postoji obveza njegova donošenja sukladno posebnim propisima iz područja zaštite okoliša i prirode. Iznimno, zahtjevu se može priložiti izvršno rješenje za zahvate u prostoru javnih investicija (HAC, HC, HV, Plinacro, Janaf i dr.)
4. potvrdu o nostrifikaciji idejnog projekta ako je projekt izrađen prema stranim propisima
5. dokaz pravnog interesa ako se radi o zahvatima iz članka 157. ovoga Zakona.
(3) Dokumentacija iz stavka 2. ovoga članka, podnosi se u elektroničkom obliku.
(4) Iznimno od stavka 2 točke 1. ovoga članka, za zahvate u prostoru definirane pravilnikom iz članka 164. ovoga Zakona za koje se izrađuje BIM model, idejni projekt prilaže projektant putem hrBIM elektroničkog sustava.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Dokaz pravnog interesa za izdavanje lokacijske dozvole
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 157.
(1) Dokazom pravnog interesa za zahvate u prostoru za koje je posebnim propisom propisano tko može provoditi zahvat u prostoru smatra se:
1. odluka, rješenje ili drugi akt nadležnog tijela kojom je podnositelj zahtjeva sukladno posebnom propisu odabran kao osoba koja može provoditi zahvat u prostoru
2. poziv na odredbu posebnog zakona kojom je propisano tko može provoditi zahvat u prostoru.
(2) Dokazom pravnog interesa u pogledu nekretnine na kojoj stjecanje stvarnih prava nije moguće, a pravo provođenja zahvata u prostoru se stječe koncesijom prema posebnom zakonu kojim se uređuju koncesije, smatra se ovlaštenje davatelja koncesije.
(3) Dokazom pravnog interesa za građevine za proizvodnju i/ili skladištenje električne energije smatraju se energetsko odobrenje izdano prema posebnim propisima iz područja energetike i ugovor o priključenju s operatorom sustava koji je obvezan izgraditi priključak.
(4) Ako se ne radi o zahvatu u prostoru iz ovoga članka, a zahvat se planira na zemljištu koje je u natpolovičnom vlasništvu Republike Hrvatske, dokazom pravnog interesa smatra se suglasnost ministarstva koje upravlja tim zemljištem ili ugovor o pravu građenja odnosno služnosti za poduzimanje zahvata.
(5) Dokazom pravnog interesa za građevine priuštivog stanovanja smatra se suglasnost Vlade ili jedinice lokalne samouprave.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Idejni projekt
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 158.
(1) Idejni projekt je skup međusobno usklađenih nacrta i dokumenata struka koje, ovisno o vrsti zahvata u prostoru, sudjeluju u projektiranju, a kojima se:
1. daju osnovna oblikovno-funkcionalna i tehnička rješenja zahvata u prostoru (idejno-tehničko rješenje)
2. prikazuje smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici i/ili unutar obuhvata zahvata u prostoru.
3. prikazuje smještaj i osnovne tehničke parametre postojeće infrastrukture u zoni zahvata
4. određuje osnovna polazišta značajna za određivanje temeljnih zahtjeva za građevinu i drugih zahtjeva za građevinu.
(2) Idejni projekt mora na neposredan i odgovarajući način sadržavati sve podatke potrebne za izdavanje akta za provedbu zahvata u prostoru (lokacijske uvjete) te mora biti izrađen na način iz kojeg je vidljivo da su projektirana idejno-tehničko rješenja u skladu s propisima iz područja prostornog uređenja i propisima iz područja zaštite okoliša i prirode i drugim propisima koji se primjenjuju kod projektiranja u ovisnosti o namjeni zahvata u prostoru.
(3) Podatke iz stavka 1. točke 3. ovoga članka za potrebe izrade idejnog projekta potrebno je putem elektroničkog programa eDozvola zatražiti od javnopravnih tijela koja upravljaju infrastrukturom u zoni zahvata.
(4) Ako je za organizaciju gradilišta na kojem će se provesti zahvat u prostoru za koji se izrađuje idejni projekt, potrebna privremena građevina, idejni projekt sadrži po potrebi i tehničko rješenje privremene građevine.
(5) Sažetak se sastoji od situacije zahvata u prostoru građevine unutar obuhvata zahvata na propisanoj geodetskoj podlozi i tekstualni opis zahvata, a za zgrade i prikaza pročelja.
(6) Sažetak iz stavka 5. ovoga članka predstavlja jedini dio idejnog projekta koji može biti predmetom prava na pristup informacijama prema posebnom propisu.
(7) Idejni projekt je sastavni dio lokacijske dozvole.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Situacija i elektronički zapis koordinata lomnih točaka
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 159.
(1) Idejni projekt za lokacijsku dozvolu kojom se određuje formiranje građevne čestice, odnosno obuhvat zahvata u prostoru te smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici, odnosno obuhvatu zahvata, sadrži situaciju građevine i/ili zahvata u prostoru na geodetskim podlogama propisanim pravilnikom iz članka 154. stavka 2. ovoga Zakona.
(2) Uz idejni projekt prilaže se elektronički zapis koordinata lomnih točaka građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru u GML formatu.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Izrada idejnog projekta
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 160.
(1) Idejni projekt izrađuju projektanti različitih struka. Projektant je fizička osoba koja prema posebnom zakonu ima pravo uporabe strukovnog naziva ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer.
(2) Projektant je odgovoran da je idejni projekt izrađen u skladu s ovim Zakonom, uvjetima za provedbu zahvata u prostoru propisanim prostornim planom predmetnog područja , posebnim propisima te da su njegovi pojedini dijelovi međusobno usklađeni.
(3) Projektant koji je izradio izmjene i/ili dopune idejnog projekta odgovoran je za cijeli idejni projekt.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Jedinstvenost idejnog projekta
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 161.
(1) Idejni projekt, odnosno njegovi dijelovi moraju biti izrađeni na način koji osigurava njegovu jedinstvenost s obzirom na zahvat u prostoru za koji je izrađen.
(2) Idejni projekt, odnosno njegovi dijelovi izrađuju se kao elektronički zapis tako da je onemogućena promjena njegova sadržaja, odnosno zamjena njegovih dijelova, osim u propisanom slučaju te se potpisuju elektroničkim potpisom.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
BIM model idejnog projekta
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 162.
(1) Idejni projekt izrađen kao BIM model predstavlja skup međusobno usklađenih 3D modela struka koje ovisno o vrsti zahvata sudjeluju u projektiranju.
(2) BIM model idejnog projekta sadržava elemente određene razine razvijenosti (LOD 200), a elementi bitni za određenu struku i traženu fazu projekta moraju biti na razini razvijenosti dovoljnoj za idejni projekt.
(3) U idejnim projektima elementi modela su modelirani kao generalizirani sustavi, objekti ili sklopovi s približnim količinama, veličinama, oblikom, položajem i orijentacijom. Negeometrijske informacije mogu biti pridružene modeliranim elementima.
(4) Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na idejni projekt na odgovarajući se način primjenjuju na BIM model idejnog projekta.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Predaja BIM model idejnog projekta
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 163.
(1) BIM model idejnog projekta predaje se u IFC formatu putem elektroničkog sustava hrBIM.
(2) IFC je otvorena specifikacija i nevlasnički BIM format datoteke za razmjenu BIM modela i ostalih informacija koji ovisno o vrsti zahvata sadrži elemente propisane pravilnikom iz članka 154. stavka 2. ovoga Zakona.
(3) Za predaju, pregled i verifikaciju BIM modela idejnog projekta koristi se elektronički sustav hrBIM.
(4) Detaljni sadržaj i način predaje u elektronički sustav hrBIM propisuje ministar pravilnikom iz članka 164. ovoga Zakona.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Pravilnik o obveznom sadržaju idejnog projekta
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 164.
Podrobniji obvezni sadržaj i elemente idejnog projekta i BIM modela idejnog projekta, način opremanja, uvjete promjene sadržaja, označavanja projekta i način ovjere projekta od strane odgovornih osoba, te građevine za koje se određuje građevna čestica i/ili obuhvat zahvata u prostoru i način njegova određivanja, kao i zahvate u prostoru za koje se izrađuje BIM model idejnog projekta, propisuje ministar pravilnikom.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Autorska prava
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 165.
Autorska prava na idejnom projektu stječu se sukladno posebnom zakonu, osim ako ugovorom o izradi projekta nije ugovoreno drukčije, što ne utječe na mogućnost izdavanja akata sukladno ovom Zakonu.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Utvrđivanje usklađenosti (nostrifikacija) idejnog projekta
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 166.
(1) Idejni projekt izrađen prema stranim propisima smatra se projektom izrađenim prema ovom Zakonu ako je provedeno utvrđivanje njegove usklađenosti s hrvatskim propisima (u daljnjem tekstu: nostrifikacija).
(2) Idejni projekt, odnosno njihovi dijelovi moraju biti prevedeni na hrvatski jezik prije nostrifikacije.
(3) Uz prijevod na hrvatski jezik projekt mora zadržati izvorni tekst na stranom jeziku.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Osoba koja provodi nostrifikaciju
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 167.
(1) Nostrifikaciju idejnog projekta u okviru zadaća svoje struke provodi osoba koja prema posebnom zakonu ima pravo uporabe strukovnog naziva ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer, odnosno pravna osoba koja ima zaposlenu osobu koja ima pravo uporabe tog strukovnog naziva.
(2) Osoba koja obavi nostrifikaciju dužna je o tome na propisani način sastaviti pisano izvješće, ovjeriti projekt i dati izjavu.
(3) Ako idejnom projektu koji se nostrificira nedostaju propisani dijelovi, osoba koja provodi nostrifikaciju može izraditi te dijelove projekta.
(4) Pisano izvješće i ovjera projekta iz stavka 2. ovoga članka izrađuju se kao elektronički zapis i potpisuju elektroničkim potpisom.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Informacije o položaju infrastrukture
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 168.
Prije pokretanja postupka izdavanja akta za provedbu zahvata u prostoru, projektant može u svrhu izrade idejnog projekta, infrastrukturnog projekta ili urbanističkog projekta putem elektroničkog programa eDozvola od javnopravnih tijela zatražiti informacije o položaju infrastrukture.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Utvrđivanje posebnih uvjeta i uvjeta priključenja
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 169.
(1) Posebni uvjeti odnosno uvjeti priključenja utvrđuju se u postupku izdavanja lokacijske dozvole elektroničkim putem primjenom elektroničkog programa eDozvola.
(2) Upravno tijelo odnosno Ministarstvo poziva javnopravna tijela na utvrđivanje posebnih uvjeta odnosno uvjeta priključenja na idejni projekt najkasnije u roku od 30 dana od primitka urednog zahtjeva za izdavanje lokacijske dozvole u slučaju u kojem je to propisano posebnim propisom.
(3) Upravno tijelo odnosno Ministarstvo pri ocjeni urednosti zahtjeva za izdavanje lokacijske dozvole, a prije pokretanja postupka utvrđivanja posebnih uvjeta odnosno uvjeta priključenja, utvrđuje je li idejni projekt izrađen u skladu s ovim Zakonom, pravilnikom iz članka 164. ovoga Zakona i prostornim planovima.
(4) Posebni uvjeti odnosno uvjeti priključenja utvrđeni na idejni projekt sastavni su dio lokacijske dozvole te prestaju važiti s danom prestanka važenja lokacijske dozvole.
(5) Utvrđivanje posebnih uvjeta odnosno uvjeta priključenja u postupku izdavanja lokacijske dozvole provodi se i u slučaju prethodno provedenog postupka utvrđivanja posebnih uvjeta odnosno uvjeta priključenja u svrhu izrade glavnog projekta prema posebnim propisima koji uređuju gradnju.
(6) Osim sadržaja propisanog člancima 158. do 164. ovoga Zakona, idejni projekt sadrži i podatke koji su u smislu posebnog propisa potrebni za utvrđivanje posebnih uvjeta odnosno uvjeta priključenja te elaborat koji je prema posebnom zakonu uvjet za utvrđivanje posebnih uvjeta.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Očitovanje javnopravnih tijela
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 170.
(1) Javnopravna tijela dužna su se očitovati o tome je li idejni projekt izrađen u skladu s posebnim propisima iz njihove nadležnosti te dostaviti posebne uvjete odnosno uvjete priključenja na idejni projekt upravnom tijelu u roku od 15 dana, te Ministarstvu u roku od 30 dana od dana poziva na utvrđivanje posebnih uvjeta.
(2) Ako javnopravno tijelo u roku iz stavka 1. ovoga članka ne dostavi očitovanje da je idejni projekt izrađen u skladu s posebnim propisima, odnosno ne dostavi posebne uvjete i uvjete priključenja, smatra se da je idejni projekt izrađen u skladu s posebnim propisima odnosno da su posebni uvjeti izdani te da se zahvat u prostoru može priključiti na infrastrukturu.
(3) Ako su u posebnim uvjetima, odnosno uvjetima priključenja navedeni uvjeti za koje nije nadležno javnopravno tijelo koje ih je izdalo, ili ako su ti uvjeti protivni odredbama prostornog plana, ne smatraju se važećim dijelovima posebnih uvjeta odnosno uvjeta priključenja.
(4) Javnopravno tijelo od upravnog tijela odnosno Ministarstva ne može u svrhu utvrđivanja posebnih uvjeta i uvjeta priključenja tražiti plaćanje predujma troškova, troškova utvrđivanja posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja niti za dostavu, odnosno izradu drugih dokumenata ili elaborata.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Ispravak idejnog projekta
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 171.
(1) Ako se javnopravna tijela u roku iz članka 170. stavka 1. ovoga Zakona očituju da je idejni projekt izrađen u skladu s posebnim propisima iz njihove nadležnosti, dostave utvrđene posebne uvjete odnosno uvjete priključenja ili se očituju da nemaju posebnih uvjeta odnosno uvjeta priključenja, upravno tijelo odnosno Ministarstvo u roku od osam dana od isteka roka iz članka 170. stavka 1. ovoga Zakona poziva stranke na uvid u spis predmeta lokacijske dozvole.
(2) Ako se javnopravna tijela u roku iz članka 170. stavka 1. ovoga Zakona očituju da idejni projekt nije izrađen u skladu s posebnim propisima iz njihove nadležnosti, upravno tijelo odnosno Ministarstvo će u roku od osam dana od isteka roka iz članka 170. stavka 1. ovoga Zakona zaključkom podnositelju zahtjeva odrediti primjereni rok za ispravak idejnog projekta, a ako isti ne postupi po tom zaključku, zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole se odbija.
(3) Nakon što podnositelj zahtjeva dostavi ispravljeni idejni projekt u danom roku, upravno tijelo odnosno Ministarstvo najkasnije u roku od osam dana od dostave ispravljenog idejnog projekta ponovno poziva javnopravna tijela na utvrđivanje posebnih uvjeta odnosno uvjeta priključenja, u kojem se slučaju na odgovarajući način primjenjuju odredbe članka 170. ovoga Zakona.
(4) Ako javnopravno tijelo u postupku utvrđivanja posebnih uvjeta odnosno uvjeta priključenja na ispravljeni idejni projekt ponovno utvrdi da idejni projekt nije izrađen u skladu s posebnim propisima iz njihove nadležnosti odnosno da nisu ispoštovani posebni uvjeti ishođeni od tog javnopravnog tijela, dužno je o tome izdati rješenje u upravnom postupku te ga dostaviti podnositelju zahtjeva i upravnom tijelu odnosno Ministarstvu u roku od 15 odnosno 30 dana od dana ponovljenog poziva na utvrđivanje posebnih uvjeta odnosno uvjeta priključenja.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Žalba protiv rješenja javnopravnog tijela
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 172.
(1) Protiv rješenja javnopravnog tijela iz članka 171. stavka 4. ovoga Zakona podnositelj zahtjeva ima pravo žalbe, odnosno pravo pokretanja upravnog spora ako žalba nije dopuštena, o čemu tijelo nadležno za odlučivanje o žalbi odnosno upravni sud rješava u hitnom postupku.
(2) Dokaz o izjavljivanju žalbe, odnosno pokretanju upravnog spora pred nadležnim upravnim sudom protiv rješenja iz članka 171. stavka 4. ovoga Zakona podnositelj zahtjeva dužan je u roku od 30 dana od dana primitka tog rješenja dostaviti upravnom tijelu odnosno Ministarstvu koje u tom slučaju postupak izdavanja lokacijske dozvole prekida do pravomoćnosti odluke o žalbi, odnosno tužbi.
(3) Ako podnositelj zahtjeva ne postupi u skladu sa stavkom 2. ovoga članka, zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole se odbija.
(4) Tijelo nadležno za odlučivanje o žalbi odnosno upravni sud dužni su upravnom tijelu odnosno Ministarstvu radi znanja dostaviti odluku o žalbi odnosno tužbi.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Elektronička komunikacija
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 173.
(1) Upravno tijelo, Ministarstvo, javnopravno tijelo i projektant u postupcima utvrđivanja posebnih uvjeta i uvjeta priključenja međusobno komuniciraju elektroničkim putem primjenom elektroničkog programa eDozvola.
(2) Posebni uvjeti i uvjeti priključenja izdaju se kao elektroničke isprave.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Lokacijski uvjeti
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 174.
(1) Lokacijskom dozvolom se, ovisno o vrsti zahvata u prostoru i vrsti radova, u skladu s dokumentima prostornog uređenja tog područja i/ili odredbama ovoga Zakona određuju osnovni lokacijski uvjeti kojima se, ovisno o vrsti namjeravanog zahvata u prostoru navodi:
1. vrsta radova (građenje nove građevine, rekonstrukcija postojeće građevine i sl.)
2. lokacija zahvata u prostoru prema situacijskim prikazima iz idejnog projekta
3. namjena građevine s okvirnim brojem posebnih dijelova nekretnine koji su samostalne uporabne cjeline (stan, poslovni prostor, garaža i sl.) i/ili funkcionalnih jedinica (hotelska soba, apartman i sl.)
4. oblik i veličina građevne čestice i/ili obuhvata zahvata u prostoru
5. površina za mogući smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici i/ili unutar obuhvata zahvata u prostoru
6. veličina građevine (minimalni i maksimalni vanjski gabariti nadzemnog i podzemnog dijela građevine te broj i vrsta etaža ako ih ima)
7. uvjeti za oblikovanje građevine
8. uvjeti za uređenje građevne čestice, osobito zelenih i parkirališnih površina
9. uvjeti za nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti
10. način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na prometnu površinu i drugu infrastrukturu
11. mjere (način) sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš i prirodu određene u skladu s prostornim planom
12. ostali uvjeti od utjecaja na zahvat u prostoru
13. dijelovi složene građevine za koje se izdaju građevinske dozvole u slučaju etapnog građenja i/ili dijelovi građevine za koje se izdaju građevinske dozvole u slučaju faznog građenja građevine
14. posebni uvjeti i uvjeti priključenja utvrđeni prema posebnim propisima
15. uvjeti važni za provedbu zahvata u prostoru (obveza uklanjanja postojećih građevina, sanacija terena građevne čestice, obveza ispitivanja tla, kompenzacijski uvjeti i dr.).
(2) Lokacijski uvjeti se određuju u skladu s propisima i aktima na temelju kojih se izdaje lokacijska dozvola, pravilima struke, a kod gradnje zgrada osiguravaju primjenu arhitektonske vrsnoće građenja prepoznavanjem duha i karakteristika mjesta, krajolika i ambijenta proizašlih iz autohtonih kulturno-povijesnih, graditeljskih i krajobraznih vrijednosti i identiteta prostora.
(3) Obuhvat zahvata u prostoru u kojemu se gradi građevina, ovisno o vrsti građevine, određuje se kao koridor, odnosno površina katastarskih čestica i/ili njezinih dijelova određen sukladno pravilima struke na način da se osigura smještaj građevine odnosno zahvata u prostoru vodeći računa o optimalnom korištenju prostora.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Stranke u postupku izdavanja lokacijske dozvole
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 175.
(1) Stranka u postupku izdavanja lokacijske dozvole je podnositelj zahtjeva, vlasnik nekretnine za koju se izdaje lokacijska dozvola, koncesionar i nositelj drugih stvarnih prava na toj nekretnini, te vlasnik i nositelj drugih stvarnih prava na nekretnini koja neposredno graniči s nekretninom za koju se izdaje akt za provedbu.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, stranka u postupku izdavanja lokacijske dozvole za provedbu zahvata u prostoru koji je od interesa za Republiku Hrvatsku ili koju izdaje Ministarstvo su podnositelj zahtjeva, vlasnik nekretnine za koju se izdaje lokacijska dozvola, koncesionar, zakupac poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne samouprave i nositelj drugih stvarnih prava na toj nekretnini.
(3) Prije izdavanja lokacijske dozvole upravno tijelo, odnosno Ministarstvo je dužno strankama pružiti mogućnost uvida u spis predmeta radi izjašnjenja (u daljnjem tekstu: uvid u spis predmeta).
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Uvid u spis predmeta
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 176.
(1) Ako se lokacijska dozvola izdaje u postupku u kojem sudjeluje više od deset stranaka, stranke se radi uvida u spis predmeta pozivaju javnim pozivom koji se objavljuje na oglasnoj ploči tijela nadležnog za izdavanje lokacijske dozvole i na elektroničkoj oglasnoj ploči. Javni poziv se objavljuje najmanje deset dana prije dana koji je u pozivu određen za uvid. Javni poziv smatra se dostavljenim istekom osmoga dana od dana objave.
(2) Ako se lokacijska dozvola izdaje u postupku u kojem sudjeluje deset stranaka ili manje, poziv za uvid u spis predmeta dostavlja se stranci najmanje osam dana prije dana koji je u pozivu određen za uvid na sljedeći način:
1. stranki koja u zemljišnoj knjizi ima upisan OIB i aktivan korisnički pretinac u korisnički pretinac povezan na državnu informacijsku infrastrukturu
2. stranki koja u zemljišnoj knjizi ima upisan OIB, a nema aktivan korisnički pretinac putem pošte osobnom dostavom na adresu iz službene evidencije OIB servisa
3. stranki koja u zemljišnoj knjizi nema upisan OIB na način propisan stavkom 1. ovoga članka, poziv se objavljuje najmanje deset dana prije dana koji je u pozivu određen za uvid. Poziv se smatra dostavljenim istekom osmoga dana od dana objave.
(3) Stranka koja se ne odazove javnom pozivu, odnosno pozivu ne može zbog toga tražiti obnovu postupka izdavanja lokacijske dozvole.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Poziv za uvid u spis predmeta
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 177.
Poziv za uvid u spis predmeta odnosno javni poziv obvezno sadrži:
1. naziv upravnog tijela, odnosno Ministarstva
2. ime i adresu, odnosno tvrtku podnositelja zahtjeva
3. naznaku da se radi o postupku izdavanja lokacijske dozvole
4. naziv, vrstu i lokaciju zahvata u prostoru za koji se izdaje lokacijska dozvola
5. mjesto i vrijeme na kojemu stranka može izvršiti uvid u spis predmeta i dati izjašnjenje
6. obavijest da se pozivu može odazvati osobno ili putem svojeg opunomoćenika
7. obavijest da se lokacijska dozvola može izdati i ako se stranka ne odazove pozivu.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Dokazivanje svojstva stranke
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 178.
(1) Osoba koja se odazove pozivu za uvid u spis predmeta, dužna je dokazati da ima svojstvo stranke.
(2) Osobi koja ne dokaže svojstvo stranke odbit će se zahtjev za uvid u spis predmeta rješenjem. Žalba protiv tog rješenja ne zadržava tijek postupka.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Izjašnjavanje pisanim putem
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 179.
(1) Stranki koja se odazvala pozivu za uvid u spis, tijelo nadležno za izdavanje lokacijske dozvole može na njezin zahtjev odrediti rok od najviše osam dana u kojemu je pisanim putem dužna izjasniti se o namjeravanom zahvatu u prostoru.
(2) Ako se stranka ne izjasni u roku iz stavka 1. ovoga članka, smatra se da joj je pružena mogućnost uvida u spis predmeta i da nema primjedbi.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Uvjeti za izdavanje lokacijske dozvole
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 180.
(1) Lokacijska dozvola izdaje se nakon što je u provedenom postupku utvrđeno:
1. da je uz zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole priložena propisana dokumentacija
2. da je idejni projekt izrađen u skladu s dokumentima prostornog uređenja i ovim Zakonom
3. da su utvrđeni posebni uvjeti i uvjeti priključenja
4. da je donesen urbanistički plan uređenja, ako se dozvola izdaje na području za koje je ovim Zakonom propisana obveza njegova donošenja
5. da je vlasnik građevinskog zemljišta ispunio svoju dužnost iz članka 214. ovoga Zakona, ako takva dužnost postoji.
(2) Stavak 1. točka 4. ovoga članka ne odnosi se na izdavanje lokacijske dozvole za:
1. rekonstrukciju postojeće građevine
2. građenje nove građevine na mjestu ili u neposrednoj blizini mjesta prethodno uklonjene postojeće građevine unutar iste građevne čestice, kojom se bitno ne mijenja namjena, izgled, veličina i utjecaj na okoliš dotadašnje građevine
3. građenje nove zgrade koja ima pristup na prometnu površinu te mogućnost rješavanja odvodnje otpadnih voda prema mjesnim prilikama određenim prostornim planom.
(3) Lokacijska dozvola za građenje nove zgrade se izdaje nakon što je u provedenom postupku utvrđeno da:
1. su ispunjeni uvjeti iz stavka 1. ovoga članka
2. postoji mogućnost priključenja građevne čestice odnosno zgrade:
a) neposredno na prometnu površinu (ili da je izdana građevinska dozvola za građenje prometne površine) ili
b) na prometnu površinu putem prava služnosti preko najviše jedne građevne čestice za obiteljsku kuću ili putem privatne prometnice vlasnika ili suvlasnika nekretnine na koju se odnosi zahtjev
3. da postoji mogućnost priključenja zgrade na javni sustav odvodnje otpadnih voda, ako prostornim planom nije propisana mogućnost priključenja na vlastiti sustav odvodnje i
4. da postoji mogućnost priključenja zgrade na niskonaponsku električnu mrežu ili da ima autonomni sustav opskrbom električnom energijom, ako se radi o zgradi u kojoj je projektirano korištenje iste.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Dostava lokacijske dozvole
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Člana k 181.
(1) Lokacijska dozvola odnosno rješenje o odbijanju, odbacivanju ili obustavi postupka povodom zahtjeva za izdavanje lokacijske dozvole dostavlja se:
1. podnositelju zahtjeva u korisnički pretinac informacijskog sustava povezanog na državnu informacijsku infrastrukturu, odnosno putem pošte ako podnositelj zahtjeva nema korisnički pretinac
2. strankama koje su izvršile uvid u spis predmeta ili su se javile upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu odgovarajućom primjenom članka 176. ovoga Zakona
3. strankama koje nisu izvršile uvid u spis predmeta i nisu se javile upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu izlaganjem na elektroničkoj oglasnoj ploči u trajanju od osam dana.
(2) Uz lokacijsku dozvolu, podnositelju zahtjeva se dostavlja projekt koji je sastavni dio akta u elektroničkom obliku na način iz stavka 1. točke 1. ovoga članka.
(3) U slučaju dostave iz stavka 1. točke 3. ovoga članka, lokacijska dozvola, odnosno rješenje o odbijanju zahtjeva za izdavanje lokacijske dozvole smatraju se dostavljenim istekom osmoga dana od dana objave na elektroničkoj oglasnoj ploči.
(4) Dostava elektroničkim putem u korisnički pretinac povezan na državnu informacijsku infrastrukturu smatra se obavljenom potvrdom primitka pismena, a najkasnije istekom osmog dana od dana kad je pismeno zabilježeno na poslužitelju za primanje poruka.
(5) Lokacijska dozvola za zahvat koji je bio predmetom postupka procjene utjecaja na okoliš, postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš ili postupka ocjene o prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu prema posebnim propisima, objavljuje se radi upoznavanja javnosti i zainteresirane javnosti na elektroničkoj oglasnoj ploči u trajanju od najmanje 30 dana.
(6) Javnost i zainteresirana javnost obavještava se putem elektroničke oglasne ploče za zahvat u prostoru koji se prema propisima kojima se uređuje gradnja ne smatra građenjem, a koji je bio predmetom postupka procjene utjecaja na okoliš, postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš ili postupka ocjene o prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu prema posebnim propisima o podnesenom zahtjevu za izdavanje lokacijske dozvole, sadržaju tog zahtjeva, podnesenim dokumentima uz taj zahtjev i o izdanoj lokacijskoj dozvoli.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Važenje lokacijske dozvole
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 182.
(1) Lokacijska dozvola prestaje važiti ako se u roku od četiri godine od dana pravomoćnosti lokacijske dozvole ne podnese zahtjev za izdavanje građevinske dozvole za najmanje jednu od faza ili etapa odnosno ako se ne pristupi provedbi zahvata u prostoru za koji se ne izdaje akt za građenje.
(2) Za zahvate u prostoru za koje lokacijsku dozvolu izdaje Ministarstvo rok iz stavka 1. ovoga članka je šest godina.
(3) Lokacijska dozvola u skladu s kojom je izdana građevinska dozvola prestaje važiti s danom prestanka važenja građevinske dozvole odnosno građevinskih dozvola za sve faze odnosno etape.
(4) Lokacijska dozvola za zahvat u prostoru koji se prema propisima o gradnji ne smatra građenjem i zahvat u prostoru iz članka 154. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona, za koji je u roku iz stavka 1. ovoga članka sklopljen ugovor o koncesiji, važi do isteka roka trajanja koncesije.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Izmjena i/ili dopuna akta za provedbu zahvata u prostoru
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 183.
(1) Izvršni, odnosno pravomoćni akt za provedbu zahvata u prostoru može se po prijedlogu podnositelja zahtjeva izmijeniti, dopuniti, ukinuti i/ili poništiti.
(2) Izmjena i/ili dopuna akta za provedbu zahvata u prostoru neće se izdati ako je projekt za zahvat u prostoru u bitnim pretpostavkama promijenjen.
(3) U slučaju podnošenja zahtjeva samo za promjenu osobe kojoj je izdan akt za provedbu zahvata u prostoru, izdat će se, bez odgode, izmjena tog akta kojom će se imenovati nova osoba. Uz zahtjev iz stavka 3. ovoga članka, prilaže se dokaz o pravnom interesu za podnošenje ovoga zahtjeva. Dokazom pravnog interesa smatra se isprava o rješavanju pravnih odnosa s osobom kojoj je prethodno izdan akt za provedbu tog zahvata u prostoru, osim u slučajevima kada takva promjena nije moguća prema odredbama posebnih propisa.
(4) Izmjena i/ili dopuna akta za provedbu zahvata u prostoru se donosi u skladu s planom po kojem je osnovna dozvola izdana, ili važećim planom
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Iznimke u postupku izmjene i/ili dopune
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 184.
(1) U postupku donošenja rješenja o izmjeni i/ili dopuni akta za provedbu zahvata u prostoru pribavljaju se samo oni posebni uvjeti i/ili uvjeti priključenja na koje izmjena i/ili dopuna ima utjecaja.
(2) U postupku donošenja rješenja o izmjeni i/ili dopuni akta za provedbu zahvata u prostoru primjenjuje se članak 176. ovoga Zakona samo ako se izmjene i/ili dopune odnose na vanjsku veličinu građevine, veličinu i oblik građevne čestice ili smještaj građevine na građevnoj čestici.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Promjena koordinata lomnih točaka
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 185.
(1) Promjena koordinata lomnih točaka građevne čestice odnosno obuhvata zahvata u prostoru te jedne ili više građevina na toj čestici izrađenih u GML formatu, do koje dođe nakon izdavanja potvrde iz članka 204. ovoga Zakona zbog homogenizacije katastarskog plana ili drugih promjena u katastarskom operatu koje ne utječu na vlasništvo i druga stvarna prava, ne smatra se izmjenom lokacijskih uvjeta zbog koje je potrebno izmijeniti i/ili dopuniti akt za provedbu zahvata u prostoru .
(2) Činjenicu da promjene u katastarskom operatu iz stavka 1. ovoga članka ne utječu na vlasništvo i druga stvarna prava podnositelj zahtjeva dokazuje potvrdom ovlaštenog inženjera geodezije koji je izradio GML datoteku.
(3) U slučaju promjene koordinata lomnih točaka iz stavka 1. ovoga članka podnositelj zahtjeva dostavlja potvrdu iz stavka 2. ovoga članka te novu GML datoteku upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu radi izmjene GML datoteke u informacijskom sustavu.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Provedba zahvata u prostoru koji nisu građenje
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 186.
(1) Provedbi zahvata u prostoru koji se prema posebnim propisima smatraju rudarskim objektima ili postrojenjima, pristupa se na temelju akta određenog tim propisima, a koji se akt izdaje na temelju pravomoćne lokacijske dozvole.
(2) Provedbi zahvata u prostoru koji se prema posebnim propisima kojima se uređuje gradnja ne smatraju građenjem, određenim pravilnikom iz članka 154. stavka 2. ovoga Zakona, pristupa se na temelju pravomoćne lokacijske dozvole te se isti provodi u skladu s tom dozvolom.
(3) Na vlastitu odgovornost i rizik može se pristupiti provedbi zahvata u prostoru iz stavka 2. ovoga članka na temelju izvršne lokacijske dozvole.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
7.4. DOZVOLA ZA UPORABU ZAHVATA U PROSTORU KOJI NISU GRAĐENJE
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Općenito
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Član ak 187.
(1) Zahvati u prostoru koji se prema posebnim propisima kojima se uređuje gradnja ne smatraju građenjem odobravaju se dozvolom za uporabu zahvata u prostoru.
(2) Zahvat u prostoru za koji je izdana dozvola iz stavka 1. ovoga članka može se na temelju te dozvole početi koristiti za određenu namjenu te se za obavljanje djelatnosti za zahvat može izdati rješenje prema posebnom zakonu.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Zahtjev za izdavanje dozvole za uporabu zahvata
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 188.
Dozvola za uporabu zahvata u prostoru donosi se po zahtjevu podnositelja zahtjeva uz koji se prilaže:
1. dokaz pravnog interesa
2. lokacijsku dozvolu
3. geodetski snimak izvedenog stanja odnosno snimak postojećeg stanja.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Izdavanje dozvole za uporabu zahvata
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 189.
Dozvola za uporabu zahvata u prostoru izdaje se ako je podnositelj zahtjeva uz zahtjev priložio propisanu dokumentaciju te ako se u postupku utvrdi da je zahvat u prostoru izveden u skladu s lokacijskom dozvolom.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Potvrda da zahvat u prostoru ispunjava uvjete propisane posebnim propisima i lokacijske uvjete
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 190.
(1) Radi davanja potvrde da zahvat u prostoru ispunjava uvjete propisane posebnim propisima i lokacijske uvjete, upravno tijelo, odnosno Ministarstvo obavlja očevid i poziva javnopravna tijela koja prema posebnim propisima u postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuju posebne uvjete i/ili uvjete priključenja, kao i javnopravno tijelo koje je provelo postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš, postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš ili postupak ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, ako je on proveden.
(2) Javnopravno tijelo daje potvrdu da su ispunjeni uvjeti propisani posebnim propisima usmeno na zapisnik prilikom očevida, a ako to nije moguće, upravno tijelo, odnosno Ministarstvo određuje rok od 15 dana za izdavanje potvrde pisanim putem, odnosno za donošenje rješenja o odbijanje izdavanja potvrde.
(3) Rješenje o odbijanju izdavanja potvrde javnopravno tijelo dostavlja upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu i podnositelju zahtjeva koji ima pravo žalbe, odnosno pokretanja upravnog spora pred nadležnim upravnim sudom .
(4) Smatra se da zahvat u prostoru ispunjava uvjete propisane posebnim propisima i lokacijske uvjete te da je potvrda izdana ako se javnopravno tijelo ne odazove pozivu za očevid, odnosno ako u roku iz stavka 2. ovoga članka upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu ne dostavi potvrdu ili rješenje kojim se odbija izdavanje potvrde.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Pravni lijekovi
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 191.
(1) Dokaz o izjavljivanju žalbe, odnosno pokretanju upravnog spora protiv rješenja kojim se odbija izdavanje potvrde podnositelj zahtjeva je u roku od deset dana od dana izjavljivanja žalbe, odnosno pokretanja upravnog spora dužan dostaviti upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu koje u tom slučaju postupak izdavanja dozvole za uporabu zahvata u prostoru prekida do pravomoćnosti odluke o žalbi, odnosno tužbi.
(2) Tijelo nadležno za odlučivanje o žalbi dužno je upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu radi znanja dostaviti odluku o žalbi protiv rješenja o odbijanju izdavanja potvrde.
(3) Ako podnositelj zahtjeva ne postupi u skladu sa stavkom 1. ovoga članka ili protiv rješenja o odbijanju izdavanja potvrde ne izjavi žalbu, odnosno ne pokrene upravni spor, zahtjev za izdavanje dozvole za uporabu zahvata u prostoru se odbija.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
7.5. DOZVOLA ZA PROMJENU NAMJENE I UPORABU GRAĐEVINE
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Općenito
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 192.
(1) Promjena namjene postojeće građevine i/ili drugog lokacijskog uvjeta, odnosno njezine samostalne uporabne cjeline u čiju svrhu nije potrebno izvođenje građevinskih radova za koje je potrebna građevinska dozvola odobrava se dozvolom za promjenu namjene i uporabu građevine.
(2) Dozvola iz stavka 1. ovoga članka ne može se izdati za promjenu oblika ili veličine građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru.
(3) Postojeća građevina, odnosno njezina samostalna uporabna cjelina za koju je izdana dozvola iz stavka 1. ovoga članka može se na temelju te dozvole početi koristiti za novu namjenu te se za obavljanje djelatnosti u istoj građevini može izdati rješenje prema posebnom zakonu.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Zahtjev za izdavanje dozvole za promjenu namjene i uporabu građevine
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 193.
Dozvola za promjenu namjene i uporabu građevine donosi se po zahtjevu vlasnika postojeće građevine, odnosno njezine samostalne uporabne cjeline uz koji se prilaže:
1. dokaz vlasništva građevine, odnosno njezine samostalne uporabne cjeline
2. dokaz da se radi o postojećoj građevini, uključujući glavni projekt u skladu s kojim je izgrađena, snimku izvedenog stanja, odnosno snimku postojećeg stanja
3. akt za uporabu građevine, odnosno drugi dokaz da se građevina može koristiti
4. suglasnost nadležnog tijela, ako se traži promjena namjene nepokretnog kulturnog dobra upisanog u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske ili njegova dijela i
5. rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš ako se radi o zahvatu u prostoru za koji se prema posebnim propisima provodi postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš i/ili ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Izdavanje dozvole za promjenu namjene i uporabu građevine
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 194.
(1) Dozvola za promjenu namjene i uporabu građevine izdaje se ako je podnositelj zahtjeva uz zahtjev priložio propisanu dokumentaciju te ako se u postupku utvrdi da je nova namjena građevine, odnosno njezine samostalne uporabne cjeline i/ili lokacijski uvjet koji se namjeravaju promijeniti, u skladu s prostornim planom i da građevina odnosno njezina samostalna uporabna cjelina ispunjava uvjete propisane posebnim propisima za novu namjenu i/ili drugi lokacijski uvjet.
(2) Dozvola za promjenu namjene i uporabu građevine za koju se promjenu namjene prema posebnom propisu provodi postupak ocjene, odnosno procjene utjecaja zahvata na okoliš ili postupak ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu izdaje se ako su ispunjeni uvjeti i stavka 1. ovoga članka i ako javnopravno tijelo koje je provelo taj postupak izda potvrdu da je promjena namjene u skladu s rješenjem donesenim u tom postupku.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Stranke u postupku izdavanja dozvole za promjenu namjene građevine
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 195.
Stranke u postupku izdavanja dozvole za promjenu namjene građevine su podnositelj zahtjeva, vlasnik nekretnine za koju se izdaje ta dozvola i nositelj drugih stvarnih prava na toj nekretnini.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Očevid
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 196.
(1) U svrhu utvrđivanja ispunjava li građevina, odnosno njezina samostalna uporabna cjelina uvjete propisane posebnim propisima za novu namjenu i/ili novi lokacijski uvjet, upravno tijelo, odnosno Ministarstvo obavlja očevid na koji radi izdavanja potvrde s tim u vezi (u daljnjem tekstu: potvrda) poziva javnopravna tijela koja, prema posebnim propisima, u postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuju posebne uvjete i/ili uvjete priključenja te javnopravno tijelo koje je provelo postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš, postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš ili postupak ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, ako je on proveden.
(2) Potvrdu javnopravno tijelo daje usmeno na zapisnik prilikom očevida, a ako to nije moguće, upravno tijelo, odnosno Ministarstvo određuje rok od 15 dana za izdavanje potvrde pisanim putem, odnosno za odbijanje izdavanja iste.
(3) Rješenje o odbijanju izdavanja potvrde javnopravno tijelo dostavlja upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu i podnositelju zahtjeva koji na istu ima pravo žalbe, odnosno pokretanja upravnog spora pred nadležnim upravnim sudom .
(4) Smatra se da građevina, odnosno samostalna uporabna cjelina ispunjava uvjete propisane posebnim propisima za novu namjenu te da je potvrda izdana ako se javnopravno tijelo ne odazove pozivu za očevid, odnosno ako u roku iz stavka 2. ovoga članka upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu ne dostavi potvrdu ili rješenje kojim se odbija izdavanje iste.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Pravni lijekovi
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 197.
(1) Dokaz o izjavljivanju žalbe, odnosno pokretanju upravnog spora protiv rješenja kojim se odbija izdavanje potvrde podnositelj zahtjeva je u roku od deset dana od dana izjavljivanja žalbe, odnosno pokretanja upravnog spora dužan dostaviti upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu koje u tom slučaju postupak izdavanja dozvole za promjenu namjene i uporabu građevine prekida do donošenja odluke o žalbi, odnosno tužbi.
(2) Tijelo nadležno za odlučivanje o žalbi dužno je upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu radi znanja dostaviti odluku o žalbi protiv rješenja o odbijanju izdavanja potvrde.
(3) Ako podnositelj zahtjeva ne postupi u skladu sa stavkom 1. ovoga članka ili protiv rješenja o odbijanju izdavanja potvrde ne izjavi žalbu, odnosno ne pokrene upravni spor, zahtjev za izdavanje dozvole za promjenu namjene i uporabu građevine se odbija.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
7.6. RJEŠENJE O UTVRĐIVANJU GRAĐEVNE ČESTICE I ZEMLJIŠTA NUŽNOG ZA REDOVITU UPORABU GRAĐEVINE
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Općenito
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 198.
(1) Ako za postojeću građevinu građevinskom dozvolom ili drugim aktom za provedbu zahvata u prostoru nije utvrđena građevna čestica, odnosno zemljište nužno za redovitu uporabu građevine, kao i u slučaju da je obveza utvrđivanja tog zemljišta, odnosno građevne čestice propisana posebnim zakonom ili kad vlasnik građevine u skladu s prostornim planom želi promijeniti oblik i veličinu građevne čestice na kojoj je postojeća građevina, parcelacija građevinskog zemljišta provodi se u skladu s rješenjem o utvrđivanju građevne čestice odnosno sa rješenjem o utvrđivanju zemljišta nužnog za redovitu uporabu građevine.
(2) Smatra se da za postojeću građevinu nije utvrđena građevna čestica:
1. ako građevinskom dozvolom ili drugim aktom za provedbu zahvata u prostoru nije utvrđen oblik i veličina građevne čestice
2. ako su na istoj katastarskoj čestici izgrađene dvije ili više postojećih građevina koje građevinski, funkcionalno ili tehničko-tehnološki nisu cjelina
3. ako je postojeća građevina izgrađena na dvije ili više katastarskih čestica
4. ako se radi o zgradi ozakonjenoj sukladno posebnom zakonu za koju nije utvrđena građevna čestica, a vlasnik zgrade je ujedno i vlasnik okolnog zemljišta ili ima suglasnost vlasnika okolnog zemljišta potrebnog za utvrđivanje građevne čestice.
(3) Smatra se da nije utvrđeno zemljište nužno za redovitu uporabu građevine:
1. ako je postojeća katastarska čestica, na kojoj je izgrađena građevina, takva da se ne može smatrati zemljištem nužnim za redovitu uporabu te građevine
2. ako se radi o zgradi ozakonjenoj sukladno posebnom zakonu za koju nije utvrđena građevna čestica, a vlasnik zgrade nije ujedno i vlasnik okolnog zemljišta niti ima suglasnost vlasnika okolnog zemljišta potrebnog za utvrđivanje građevne čestice.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Zahtjev za donošenje rješenja o utvrđivanju građevne čestice
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 199.
(1) Zahtjevu za donošenje rješenja o utvrđivanju građevne čestice prilaže se prijedlog oblika i veličine građevne čestice na katastarskom planu, GML datoteka građevne čestice i dokaz da je građevina za koju se utvrđuje građevna čestica postojeća te građevinsku dozvolu s njenim grafičkim dijelom iz kojeg se može utvrditi je li za postojeću građevinu građevna čestica utvrđena u skladu s građevinskom dozvolom.
(2) Rješenje o utvrđivanju građevne čestice donosi se po zahtjevu vlasnika zemljišta ili vlasnika postojeće građevine ili druge osobe koja za to ima pravni interes.
(3) Rješenje o utvrđivanju građevne čestice nema pravnih učinaka na vlasništvo i druga stvarna prava na nekretnini za koju je izdano.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Zahtjev za donošenje rješenja o utvrđivanju zemljišta nužnog za redovitu uporabu građevine
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 200.
(1) Zahtjevu za donošenje rješenja o utvrđivanju zemljišta nužnog za redovitu uporabu građevine prilaže se prijedlog oblika i veličine građevne čestice na katastarskom planu, dokaz da je građevina za koju se utvrđuje građevna čestica postojeća.
(2) Rješenje o utvrđivanju zemljišta nužnog za redovitu uporabu građevine donosi se po zahtjevu vlasnika zemljišta ili vlasnika postojeće građevine ili druge osobe koja za to ima pravni interes.
(3) Rješenje o utvrđivanju zemljišta nužnog za redovitu uporabu građevine nema pravnih učinaka na vlasništvo i druga stvarna prava na nekretnini za koju je izdano.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Promjena oblika i veličine građevne čestice
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 201.
(1) Građevnu česticu za građevine za koje je građevinskom dozvolom utvrđen oblik i veličina građevne čestice je moguće promijeniti u skladu s prostornim planom.
(2) Za ostale građevine, oblik i veličina građevne čestice određuje se u skladu s prostornim planom, a iznimno ako to nije moguće, u skladu s pravilima struke, vodeći računa da se građevna čestica utvrdi tako da oblikom i veličinom omogućava redovitu uporabu građevine.
(3) Kada vlasnik građevine u skladu s prostornim planom želi promijeniti oblik i veličinu građevne čestice na kojoj je postojeća zgrada, građevna čestica se određuje u skladu s prostornim planom, uz uvjet da se ne može smanjiti njezina površina i odrediti oblik kojim se narušava slika naselja i kvaliteta okolnog izgrađenog prostora.
(4) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, građevna čestica zgrade koja ima više samostalnih uporabnih cjelina (stanova, poslovnih prostora, garaža i sl.), a koja je planirana, projektirana i/ili izgrađena tako da s više svojih strana graniči s površinom javne namjene, određuje se kao zemljište koje je ispod te zgrade.
(5) Rješenjem o utvrđivanju građevne čestice nije dozvoljeno mijenjati granice utvrđene susjedne građevne čestice.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
7.7. PARCELACIJA GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Uvjeti parcelacije
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 202.
(1) Parcelacija građevinskog zemljišta može se provoditi samo u skladu s:
1. lokacijskom dozvolom, urbanističkim i infrastrukturnim projektom
2. rješenjem o utvrđivanju građevne čestice i rješenjem o utvrđivanju zemljišta nužnog za redovitu uporabu građevine
3. građevinskom dozvolom, odnosno drugim aktom na temelju kojega je izgrađena građevina
4. prostornim planom koji u grafičkom dijelu propisuje oblik i veličinu građevne čestice
5. granicom građevinskog područja određenom važećim ili ranije važećim prostornim planom u svrhu određivanja vlasništva zemljišta sukladno posebnim zakonima o poljoprivrednom zemljištu i šumama.
(2) U slučajevima iz stavka 1. točaka 4. i 5. ovoga članka, nova građevna čestica mora imati neposredan pristup na prometnu površinu te oblik i veličinu koja omogućuje gradnju građevine određene prostornim planom na toj lokaciji.
(3) Parcelacija zemljišta izvan granica građevinskog područja radi povećanja građevne čestice unutar granice građevinskog područja nije dopuštena.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Izgrađeno i neizgrađeno građevinsko zemljište
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 203.
(1) Parcelacija neizgrađenog građevinskog zemljišta može se, osim u skladu s aktima i planovima iz članka 202. ovoga Zakona, provoditi i u skladu sa:
1. rješenjem o povratu zemljišta donesenog na temelju propisa kojim se uređuje naknada za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine
2. sudskom odlukom o utvrđivanju prava vlasništva zemljišta.
(2) Parcelacija izgrađenog građevinskog zemljišta može se, osim u skladu s aktima i planovima iz članka 202. ovoga Zakona, provoditi i u svrhu spajanja cijelih katastarskih čestica na kojima je izgrađena postojeća zgrada.
(3) Članak 202. ovoga Zakona ne odnosi se na parcelaciju građevinskog zemljišta kojom se međusobno usklađuje stanje u katastru, zemljišnoj knjizi i naravi.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Potvrda parcelacijskog elaborata
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 204.
(1) Parcelacija građevinskog zemljišta izrađena u skladu s aktima, odnosno planovima iz članka 202. ovoga Zakona provodi se u katastru na temelju parcelacijskog elaborata za koji je upravno tijelo, odnosno Ministarstvo izdalo potvrdu o njegovoj usklađenosti s aktom, odnosno planom u skladu s kojim je izrađen.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, za zahvate u prostoru linijske infrastrukture upravno tijelo, odnosno Ministarstvo izdaje potvrdu da je grafički dio parcelacijskog elaborata odnosno elaborata nepotpunog izvlaštenja usklađen s aktom, odnosno planom u skladu s kojim je izrađen.
(3) Parcelacijski elaborati za zahvate linijske infrastrukture iz stavka 2. ovoga članka izrađuju se i potvrđuju za cjeloviti zahvat u prostoru, a ako se građevna čestica proteže područjima dviju ili više katastarskih općina ili se radi o zahvatu po etapama/fazama, potrebno je na situaciji građevne čestice prikazati sve parcelacijske elaborate koje obuhvaća cjeloviti zahvat u prostoru.
(4) Za zahvate u prostoru za koje se u idejnom projektu određuje obuhvat zahvata u prostoru, a građevna čestica formira parcelacijskim elaboratom u skladu s lokacijskom dozvolom, uz zahtjev za izdavanje potvrde parcelacijskog elaborata prilaže se i situacija građevne čestice koju je izradio i ovjerio ovlašteni inženjer geodezije i projektant idejnog i/ili glavnog projekta.
(5) Parcelacija građevinskog zemljišta izrađena u skladu s rješenjem, odnosno odlukom iz članka 203. ovoga Zakona provodi se u katastru prema posebnom propisu kojim se uređuje katastar nekretnina nakon provedbe u zemljišnoj knjizi, ako je izrađen u skladu s tim rješenjem, odnosno odlukom, a što utvrđuje katastarski ured sukladno posebnom propisu.
(6) Uz parcelacijski elaborat prilaže se elektronički zapis koordinata lomnih točaka građevne čestice u GML formatu.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
8. UREĐENJE GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Cilj i obveza uređenja građevinskog zemljišta
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 205.
(1) Jedinice lokalne samouprave dužne su odrediti dinamiku komunalnog opremanja unutar građevinskog područja s ciljem sređivanja stanja u prostoru i stvaranja uvjeta za gradnju i to na način da se najkasnije u roku od pet godina od kada se građevinsko područje odredi u prostornom planu, ono komunalno opremi. Postojeća građevinska područja jedinice lokalne samouprave su dužne komunalno opremiti u roku od pet godina od stupanja na snagu ovoga Zakona. Jedinice lokalne samouprave dužne su svake godine zajedno s proračunom donijeti i Program izgradnje komunalne infrastrukture s projekcijom za tri godine.
(2) Građevinsko područje uređuje se u cilju njegova osposobljavanja za građenje, rekonstrukciju i korištenje zgrada u skladu s prostornim planom te s tim u vezi poboljšanja uvjeta života i rada u naseljima.
(3) Uređenje građevinskog područja obuhvaća sljedeće radnje i radove:
1. pribavljanje projekata i druge dokumentacije, rješavanje imovinskopravnih odnosa u skladu s ovim Zakonom i posebnim zakonom i ishođenje akata potrebnih za provedbu radova u svrhu uređenja građevinskog zemljišta
2. građenje infrastrukture i građevina javne i društvene namjene, odnosno njihovu rekonstrukciju u skladu s posebnim zakonima, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije
3. sanaciju terena (odvodnjavanje, izravnavanje, osiguranje zemljišta i sl.).
(4) Uređeno građevinsko zemljište u smislu ovoga Zakona je ono zemljište za koje se mogu ishoditi akti za gradnju i graditi građevine, odnosno izvoditi odgovarajući planirani zahvati u prostoru.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Obveza uređenja građevinskog zemljišta
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 206.
(1) Uređenje građevinskog zemljišta obveza je jedinica lokalne samouprave i javnopravnih tijela koja prema posebnim propisima grade i/ili upravljaju infrastrukturom.
(2) Organizacija izgradnje i rekonstrukcije infrastrukture i građevina javne i društvene namjene, koordinacija javnopravnih tijela s tim u vezi i sanacija terena u naselju obveza je jedinica lokalne samouprave.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Investitor infrastrukture
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 207.
(1) Investitor komunalne infrastrukture i sanacije terena u naselju je jedinica lokalne samouprave ili trgovačko društvo koje obavlja odgovarajuću komunalnu djelatnost, a druge infrastrukture javnopravno tijelo ili druga osoba koja je istu prema posebnom propisu ovlaštena graditi.
(2) Investitor komunalne, odnosno druge infrastrukture može biti i jedna ili više osoba čijem zemljištu ili građevini služi infrastruktura ako za to imaju suglasnost jedinice lokalne samouprave, odnosno osobe iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Suglasnost iz stavka 2. ovoga članka može se dati samo osobi, odnosno osobama koje se ugovorom obvežu komunalnu, odnosno drugu infrastrukturu planiranu prostornim planom izgraditi vlastitim sredstvima u određenom roku i istu predati u vlasništvo jedinice lokalne samouprave, odnosno osobe određene posebnim propisom. Ova suglasnost može se dati i za građenje komunalne, odnosno druge infrastrukture koja svojom trasom i kapacitetom premašuje potrebe zemljišta, odnosno građevine investitora.
(4) Međusobna prava i obveze u pogledu uvjeta građenja komunalne, odnosno druge infrastrukture jedinica lokalne samouprave, odnosno trgovačko društvo ili osoba iz stavka 1. ovoga članka i investitor komunalne, odnosno druge infrastrukture uređuju ugovorom iz stavka 3. ovoga članka.
(5) Ugovorom iz stavka 3. ovoga članka može se ugovoriti povrat dijela sredstava utrošenih za izgradnju komunalne, odnosno druge infrastrukture ili djelomično prebijanje s obvezom plaćanja komunalnog doprinosa u slučaju građenja građevine komunalne infrastrukture.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Iskaz interesa za gradnju
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 208.
(1) Ako građevinsko područje nije opremljeno osnovnom infrastrukturom, a investitor ima namjeru na njemu graditi sukladno prostornom planu isti dostavlja iskaz interesa za gradnju na zemljištu unutar građevinskog područja.
(2) Ako jedinica lokalne samouprave za to područje u roku od dvije godine ne donese urbanistički plan uređenja , odnosno ne isplanira to područje s razinom detaljnosti propisanom ovim Zakonom za urbanistički plan uređenja u prostornom planu šireg područja, i ne osigura sredstva za opremanje osnovnom infrastrukturom toga područja smatrat će se da je investitor uspješno dokazao da može biti investitor sukladno odredbama zakona iz područja gradnje za ishođenje građevinske dozvole za gradnju prometne i druge infrastrukture.
(3) Za iznos sredstava uloženih u izradu projektne i druge dokumentacije i financiranje gradnje infrastrukture iz stavka 2. ovoga članka umanjuje se iznos komunalnog doprinosa koji je investitor dužan platiti za gradnju svojih građevine, a ako to nije dovoljno umanjuje se i iznos komunalne naknade koju je vlasnik te građevine dužan plaćati.
(4) Jedinica lokalne samouprave dužna je riješiti imovinskopravne odnose na području iz stavka 1. ovoga članka.
(5) Projektna dokumentacija za gradnju građevina iz stavka 2. ovoga članka izrađuju se na temelju prostornog plana predmetnog područja, a lokacijsku i/ili građevinsku dozvolu u takvom slučaju izdaje Ministarstvo.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Redoslijed uređenja građevinskog zemljišta
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 2 09.
(1) Prilikom uređenja pojedinih dijelova građevinskog zemljišta ili građenja pojedinih građevina infrastrukture mora se voditi računa o redoslijedu uređenja tako da se omogući trenutačna i konačna usklađenost i funkcionalna povezanost tih dijelova.
(2) Nove građevine infrastrukture ili njihovi novi dijelovi ne mogu se priključivati na postojeće građevine infrastrukture, odnosno druge infrastrukturne građevine koje kapacitetom ili drugim obilježjima ne udovoljavaju novim građevinama i uređajima, odnosno njihovim dijelovima.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
9. IMOVINSKI INSTITUTI UREĐENJA GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Ugovor o financiranju uređenja građevinskog zemljišta
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 210.
(1) Troškove ili dio troškova potrebnih za izradu urbanističkog plana uređenja ili za izgradnju osnovne infrastrukture može snositi vlasnik zemljišta kojem to uređenje koristi ili druga zainteresirana osoba koja s jedinicom lokalne samouprave sklopi ugovor o financiranju uređenja građevinskog zemljišta.
(2) Ugovor o financiranju uređenja građevinskog zemljišta sklapa se u pisanoj formi, a ovisno o svom predmetu, sadrži osobito:
1. naziv, odnosno ime i adresu stranaka
2. naziv i obuhvat urbanističkog plana uređenja čija se izrada financira i osnovne smjernice za njegovu izradu značajne za obje stranke
3. obvezu jedinice lokalne samouprave da donese urbanistički plan uređenja i rok za njegovo donošenje
4. vrstu i opseg radnji i radova na uređenju zemljišta koje se obvezuje izvršiti jedinica lokalne samouprave, te rok za njihovo izvršenje
5. iznos, način i rok plaćanja troškova uređenja zemljišta koji se obvezuju platiti vlasnik zemljišta, odnosno zainteresirana osoba.
(3) Sredstva ostvarena sklapanjem ugovora o financiranju uređenja građevinskog zemljišta prihod su proračuna jedinice lokalne samouprave.
(4) Sklapanje ugovora o financiranju uređenja građevinskog zemljišta ne isključuje primjenu posebnih propisa o javnoj nabavi.
(5) Ugovor o financiranju uređenja građevinskog zemljišta objavljuje se u službenom glasilu jedinice lokalne samouprave.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Izravno plaćanje
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 211.
(1) Iznimno od članka 210. stavaka 3. i 4. ovoga Zakona, ako se urbanistički plan uređenja donosi za zemljište u vlasništvu jedne ili više osoba koje u cijelosti financiraju njegovu izradu, ugovorom o financiranju uređenja građevinskog zemljišta može se ugovoriti da izrađivača tog plana odabiru i izravno plaćaju te osobe.
(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka nositelj izrade prostornog plana je stručno upravno tijelo općine, grada, velikog grada, odnosno Grada Zagreba.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Komunalni doprinos
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 212.
Osoba koja s jedinicom lokalne samouprave sklopi ugovor o financiranju uređenja građevinskog zemljišta u pogledu financiranja izgradnje objekta ili uređaja komunalne infrastrukture koji se prema posebnom zakonu financira iz komunalnog doprinosa ne plaća taj doprinos do iznosa troškova uređenja zemljišta kojeg plaća na temelju ugovora.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Prijenos zemljišta u vlasništvo jedinice lokalne samouprave
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 213.
(1) Vlasnik neizgrađenog i neopterećenog zemljišta na kojemu je urbanističkim planom uređenja ili prostornim planom šireg područja kojim su propisani uvjeti provedbe zahvata u prostoru s detaljnošću propisanom za urbanistički plan uređenja planirano građenje, odnosno uređenje površine javne namjene može to zemljište prenijeti u vlasništvo jedinice lokalne samouprave.
(2) Na način iz stavka 1. ovoga članka može postupiti i vlasnik neizgrađenog zemljišta na kojemu ne može graditi jer se ne može formirati građevna čestica u skladu s urbanističkim planom uređenja.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Prijenos građevinskog zemljišta unutar granica građevinskog područja
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 214.
(1) Vlasnik građevinskog zemljišta unutar granica građevinskog područja dužan je, prije dobivanja akta za provedbu zahvata u prostoru, prenijeti jedinici lokalne samouprave u vlasništvo dio tog zemljišta, koje je prostornim planom na temelju kojeg se određuje oblik i veličina građevne čestice, lokacijskom dozvolom ili građevinskom dozvolom određeno za građenje komunalne infrastrukture, a koja služi njegovoj građevnoj čestici ili građevini koja će se izgraditi na toj čestici.
(2) Vlasnik građevinskog zemljišta unutar granica građevinskog područja dužan je prije dobivanja akta za provedbu zahvata u prostoru s jedinicom lokalne samouprave ili drugom ovlaštenom osobom sklopiti ugovor o osnivanju služnosti provoza i/ili prolaza ili druge služnosti na svojoj građevnoj čestici ili građevini koja će na njoj biti izgrađena za korist komunalne infrastrukture kada je to potrebno prema urbanističkom planu uređenja odnosno drugom prostornom planu koji ima detaljnost tog plana.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Naknada za preneseno zemljište
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 215.
(1) Za preneseno zemljište iz članka 213. i članka 214. stavka 1. ovoga Zakona, odnosno za osnovanu služnost iz članka 214. stavka 2. ovoga Zakona, vlasniku pripada naknada u visini tržišne vrijednosti prenesenog zemljišta, odnosno u iznosu za koji je umanjena vrijednost nekretnine uslijed osnivanja služnosti.
(2) Vlasniku prenesenog zemljišta iz članka 213. i članka 214. stavka 1. ovoga Zakona pripada i naknada troškova izrade parcelacijskog elaborata ako je bio potreban za prijenos zemljišta.
(3) Naknadu iz stavaka 1. i 2. ovoga članka dužna je isplatiti jedinica lokalne samouprave, odnosno osoba s kojom je sklopljen ugovor, najkasnije u roku od četiri godine od dana prijenosa zemljišta, odnosno sklapanja ugovora.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Način prijenosa zemljišta
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 216.
(1) Zemljište iz članka 213. i članka 214. stavka 1. ovoga Zakona vlasnik prenosi izjavom o prijenosu zemljišta koju daje na zapisnik nadležnom upravnom tijelu županije, odnosno Grada Zagreba, u čijem je djelokrugu obavljanje povjerenih poslova državne uprave koji se odnose na prostorno uređenje (u daljnjem tekstu: nadležno upravno tijelo). O prijenosu zemljišta se ne donosi upravni akt.
(2) Nadležno upravno tijelo dužno je pozvati jedinicu lokalne samouprave da prisustvuje davanju izjave iz stavka 1. ovoga članka najmanje 14 dana prije davanja izjave.
(3) Pristanak, odnosno protivljenje jedinice lokalne samouprave prijenosu zemljišta nije od utjecaja na prijenos, odnosno na stjecanje prava vlasništva zemljišta koje se prenosi.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Dostava dokumentacije
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 217.
(1) Nadležno upravno tijelo dužno je zapisnik o prijenosu zemljišta i parcelacijski elaborat pregledan i potvrđen u skladu s ovim Zakonom i zakonom kojim se uređuje državna izmjera i katastar nekretnina, ako je bio potreban za prijenos zemljišta, bez odgađanja dostaviti jedinici lokalne samouprave u čije je vlasništvo preneseno zemljište i dostaviti ih katastarskom uredu i zemljišnoknjižnom sudu radi provedbe.
(2) Zapisnik o prijenosu zemljišta koji je potpisao vlasnik zemljišta i službena osoba, ovjeren pečatom nadležnog upravnog tijela je pravna osnova za stjecanje vlasništva jedinice lokalne samouprave na prenesenom zemljištu.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Utvrđivanje naknade
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 218.
(1) Nadležno upravno tijelo na prijedlog vlasnika saziva raspravu u svrhu sporazumnog utvrđivanja naknade za preneseno zemljište.
(2) Ako vlasnik i jedinica lokalne samouprave ne postignu sporazum u pogledu naknade za preneseno zemljište, nadležni sud ovu naknadu po zahtjevu vlasnika određuje u izvanparničnom postupku.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Obveza prodaje zemljišta
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 219.
Republika Hrvatska , jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave na zahtjev vlasnika zemljišta, i/ili građevine odnosno investitora zgrade po tržišnoj cijeni prodaju bez provedbe javnog natječaja, ako na zemljištu za to ne postoje stvarnopravne ili druge slične zapreke:
1. dio neizgrađenog zemljišta potrebnog za formiranje neizgrađene građevne čestice u skladu s aktom za provedbu zahvata u prostoru, ako taj dio ne prelazi 30% površine planirane građevne čestice.
2. dio zemljišta potrebnog za formiranje izgrađene građevne čestice u skladu s aktom za provedbu zahvata u prostoru
3. zemljište koje čini građevnu česticu zgrade za koju je na temelju posebnog zakona kojim se uređuje ozakonjenje nezakonitih zgrada doneseno rješenje o izvedenom stanju.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Pravo prvokupa
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 220.
(1) Vlada, skupština županije, odnosno Grada Zagreba, gradsko vijeće i općinsko vijeće (u daljnjem tekstu: nositelj prava prvokupa) može svojom odlukom odrediti područje na kojem ima pravo prvokupa nekretnina potrebnih za građenje infrastrukture ili građevine javne i društvene namjene.
(2) Vlada, skupština županije, odnosno Grada Zagreba, gradsko vijeće i općinsko vijeće može svojom odlukom odrediti područje na kojemu pravna osoba s javnim ovlastima ima pravo prvokupa nekretnina potrebnih za građenje infrastrukture za koju je prema posebnom propisu nadležna.
(3) Područje iz stavaka 1. i 2. ovoga članka određuje se na katastarskoj podlozi, tako da je nedvojbeno na koje se nekretnine odnosi pravo prvokupa.
(4) Odluka iz stavka 1., odnosno 2. ovoga članka objavljuje se u informacijskom sustavu i »Narodnim novinama«, odnosno službenom glasilu županije, Grada Zagreba, velikog grada, grada i općine, te na njihovim mrežnim stranicama.
(5) Odluka iz stavka 1., odnosno 2. ovoga članka dostavlja se nadležnom zemljišnoknjižnom sudu radi upisa predbilježbe prava prvokupa i nadležnom katastarskom uredu.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Ponuda
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 221.
(1) Vlasnik nekretnine na području na kojem postoji pravo prvokupa koji namjerava prodati svoju nekretninu dužan je javnobilježnički ovjerenom ispravom ili na drugi odgovarajući način nositelju prava prvokupa ponuditi na prodaju i priopćiti mu cijenu i uvjete prodaje te nekretnine.
(2) Ako nositelj prava prvokupa kojemu je stavljena ponuda ne izjavi u roku od 60 dana od dana priopćenja ponude da prihvaća ponudu, vlasnik nekretnine može istu prodati drugom, ali samo pod istim uvjetima ili za višu cijenu.
(3) Kad se prema uvjetima prodaje cijena treba u cijelosti ili djelomice isplatiti u novcu, izjava o prihvaćanju ponude može imati učinak samo ako nositelj prava prvokupa kojem je stavljena ponuda vlasniku nekretnine ili kod javnog bilježnika, odnosno nadležnog suda deponira cijeli iznos koji se prema ponudi treba isplatiti u novcu.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Ugovor o kupoprodaji nekretnine
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 222.
(1) Sklapanje ugovora o kupoprodaji nekretnine protivno članku 221. ovoga Zakona razlog je za poništenje tog ugovora.
(2) Tužba za poništenje ugovora iz stavka 1. ovoga članka ne može se podnijeti nakon isteka tri godine od dana njegova sklapanja.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Obveza otkupa zemljišta
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 223.
(1) Jedinica lokalne samouprave koja prostornim planom građevinsko područje bilo koje namjene prenamijeni, u područje javne namjene ili u površine namijenjene infrastrukturi dužna je po tržišnoj cijeni otkupiti zemljište privatnog vlasnika koje je tim planom prenamijenjeno.
(2) Tržišna cijena otkupa zemljišta privatnog vlasnika utvrđuje se prema namjeni koju je građevinsko područje u kojem se zemljište nalazi imalo prije nego što je prostornim planom područje te namjene prenamijenjeno u područje javne namjene ili infrastrukturne namjene.
(3) Rok otkupa zemljišta iz stavka 1. ovoga članka je godinu dana od stupanja na snagu prostornog plana kojim je izvršena prenamjena u područje javne namjene ili površine namijenjene infrastrukturi.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
10. NADZOR
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Opće odredbe
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 224.
(1) Nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona te zakonitost rada jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, upravnih tijela, stručnih upravnih tijela, zavoda, pravnih osoba s javnim ovlastima, pravnih osoba koje obavljaju stručne poslove prostornog uređenja s tim u vezi, provodi Ministarstvo.
(2) Upravna tijela nadležna za poslove prostornog uređenja, svaki u okviru svoje nadležnosti, provode stručni nadzor nad provedbom prostornih planova kao i nad primjenom propisa iz područja prostornog uređenja.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Uspostava eInspekcije
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 225.
U obavljanju poslova nadzora nad zakonitošću rada Ministarstvo uspostavlja informacijski sustav prostornog uređenja – eInspekcija.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Postupak otklanjanja nezakonitosti
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 226.
(1) Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, upravna tijela, stručna upravna tijela, zavodi, pravne osobe s javnim ovlastima, pravne osobe koje obavljaju stručne poslove prostornog uređenja dužni su Ministarstvu u svrhu provedbe nadzora omogućiti pristup njihovim službenim prostorijama i dati na uvid ili po potrebi dostaviti sve zatražene podatke, dokumente i izvješća u zatraženom roku.
(2) Ministarstvo rješenjem naređuje jedinici lokalne ili područne (regionalne) samouprave, upravnom tijelu, stručnom upravnom tijelu, zavodu, pravnoj osobi s javnim ovlastima, pravnoj osobi koja obavlja stručne poslove prostornog uređenja otklanjanje nezakonitosti koja se utvrdi u provedbi nadzora te rok za njeno otklanjanje.
(3) Ako jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave, upravno tijelo, stručno upravno tijelo, zavod, pravna osoba s javnim ovlastima, pravna osoba koja obavlja stručne poslove prostornog uređenja ne postupi po rješenju iz stavka 2. ovoga članka na izvršenje će se prisiliti novčanom kaznom.
(4) Nepostupanje po rješenju iz stavka 2. ovoga članka iz neopravdanog razloga je teška povreda službene dužnosti čelnika upravnog tijela, čelnika stručnog upravnog tijela, ravnatelja Zavoda te odgovorne osobe u pravnoj osobi s javnim ovlastima.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Usklađivanje nesuglasnosti kartografskih prikaza i odredbi za provođenje plana
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 227.
(1) Neusklađenost između kartografskih prikaza i odredbi za provođenje plana ne može se ispravljati ispravkom greške u kartografskom prikazu.
(2) U slučaju nesuglasnosti kartografskog prikaza s odredbama za provođenje prostornog plana, nositelj izrade prostornog plana bez odgode inicira postupak izmjena ili dopuna prostornog plana radi usklađenja kartografskog prikaza i odredbi za provođenje plana.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
11. PREKRŠAJNE ODREDBE
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Prekršaj nositelja izrade prostornog plana
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 228.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 5 000 do 15 000 eura kaznit će se za prekršaj pravna odnosno fizička osoba u svojstvu nositelja izrade prostornog plana ili koordinator izrade prostornog plana ako izrađuje i/ili omogući izradu dokumenata prostornog uređenja protivno Zakonu i propisima donesenim temeljem Zakona.
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 1 000 do 5 000 eura i odgovorna osoba u pravnoj osobi nositelja izrade.
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 5 000 do 10 000 eura kaznit će se za prekršaj pravna odnosno fizička osoba u svojstvu nositelja izrade prostornog plana ili koordinatora izrade prostornog plana koja od stručnog izrađivača zahtijeva izradu stručnog rješenja prostornog plana koje je protivno načelima i standardima prostornog planiranja i/ili Zakonu.
(4) Za prekršaj iz stavka 3. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 1 000 do 5 000 eura i odgovorna osoba u pravnoj osobi nositelja izrade.
(5) Novčanom kaznom u iznosu 1000 do 2500 eura kaznit će se za prekršaj pravna odnosno fizička osoba u svojstvu nositelja izrade prostornog plana koja ne dostavi u određenom roku na uvid sve podatke i dokumentaciju potrebnu u provedbi nadzora.
(6) Za prekršaj iz stavka 5. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 500 do 1 000 eura i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(7) Svi prekršaji navedeni u ovom članku ujedno se smatraju teškom povredom službene dužnosti nositelja izrade, odnosno odgovorne osobe.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Prekršaj stručnog izrađivača prostornog plana
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 229.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 5 000 do 15 000 eura kaznit će se za prekršaj pravna
osoba u svojstvu stručnog izrađivača prostornog plana ako izradi stručno rješenje koje je protivno načelima i standardima prostornog planiranja i/ili Zakonu ili ako ne ispunjava uvjete propisane posebnim propisima koji uređuju obavljanje djelatnosti prostornog uređenja.(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 1 000 do 5 000 eura i odgovorna osoba (odgovorni voditelj) u pravnoj osobi.
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 5 000 do 10 000 eura kaznit će se za prekršaj pravna
osoba u svojstvu stručnog izrađivača prostornog plana ako izradi nacrt konačnog prijedloga prostornog plana koji nije usklađen na način propisan člankom 85. i člankom 229. ovoga Zakona.(4) Za prekršaj neusklađenosti iz stavka 3. ovoga članka, pravna osoba u svojstvu stručnog izrađivača prostornog plana kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 25 000 eura ako se taj prostorni plan nalazi u ZOP-u.
(5) Novčanom kaznom u iznosu od 1 000 do 2 500 eura kaznit će se za prekršaj pravna ili fizička osoba koja ne dostavi u određenom roku na uvid sve podatke i dokumentaciju potrebnu u provedbi nadzora.
(6) Za prekršaj iz stavka 5. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 500 do 1 000 eura i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(7) Novčanom kaznom od 2 500 do 6 500 eura kaznit će se fizička osoba za prekršaje iz stavaka 1., 3. i 4. ovoga članka.
(8) Svi prekršaji navedeni u ovom članku smatraju se teškom povredom dužnosti i ugleda profesije stručnog izrađivača, odnosno odgovornog voditelja
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Prekršaj službene osobe u javnopravnom tijelu u postupku izrade prostornog plana
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 230.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 5000 do 15 000 eura kaznit će se za prekršaj javnopravno tijelo ako se u okviru svoje nadležnosti ne očituje u postupku izrade i donošenja prostornog plana na način propisan Zakonom, a dužno je to učiniti prema posebnim propisima iz svog djelokruga.
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 500 do 1 000 eura i odgovorna osoba u javnopravnom tijelu.
(3) Prekršaj iz stavka 1. ovoga članka smatra se za službenu osobu u javnopravnom tijelu teškom povredom službene dužnosti.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Prekršaj osobe koja provodi zahvat u prostoru
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 231.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 5000 do 15 000 eura kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja pristupi provedbi zahvata u prostoru koji se prema posebnim propisima koji uređuju gradnju ne smatraju građenjem bez pravomoćne, odnosno izvršne lokacijske dozvole ili zahvat u prostoru ne provodi u skladu s tom dozvolom (članak 186. stavci 3. i 4.).
(2) Novčanom kaznom od 2 500 do 6 500 eura kaznit će se fizička osoba za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Prekršaji projektanta
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 232.
Novčanom kaznom u iznosu od 2 500 do 6 500 eura kaznit će se za prekršaj fizička osoba u svojstvu projektanta ako izradi idejni projekt protivno ovome Zakonu, uvjetima za provedbu zahvata u prostoru propisanim prostornim planom, posebnim propisima, posebnim uvjetima ili ako su njegovi pojedini dijelovi međusobno neusklađeni .
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
12. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Postupci izrade i donošenja prostornih planova
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 233.
(1) Postupci izrade i donošenja prostornih planova odnosno njihovih izmjena i dopuna započeti po odredbama Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine«, broj 76/07., 38/09., 55/11., 90/11., 50/12. i 55/12.) za koje nije donesena odluka o donošenju prostornog plana obustavljaju se danom stupanja na snagu ovoga Zakona, a odluke o izradi prostornih planova na temelju kojih su se provodili stavljaju se izvan snage.
(2) Postupci izrade i donošenja prostornih planova odnosno njihovih izmjena i dopuna započeti po odredbama Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine«, broj 153/13., 65/17., 114/18., 39/18. i 98/19.) do dana stupanja na snagu ovoga Zakona, dovršit će se po odredbama tog Zakona. Navedeni postupci se obustavljaju i odluke o izradi prostornih planova na temelju kojih su se provodili stavljaju se izvan snage u roku od dvije godine od stupanja na snagu ovoga Zakona.
(3) Postupci izrade i donošenja prostornih planova odnosno njihovih izmjena i dopuna, kao i transformacije prostornih planova, započeti po odredbama Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine«, broj 153/13., 65/17., 114/18., 39/18., 98/19. i 67/23.) dovršit će se sukladno odredbama toga Zakona. Navedeni postupci se obustavljaju i odluke o izradi prostornih planova odnosno odluke o transformaciji na temelju kojih su se provodili stavljaju se izvan snage u roku od tri godine od stupanja na snagu ovoga Zakona.
(4) Svi prostorni planovi moraju se započeti izrađivati u sustavu ePlanovi u roku od pet godina od stupanja na snagu ovoga Zakona.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Dokumenti prostornog uređenja
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 234.
(1) Danom donošenja Državnog plana prostornog razvoja, Program prostornog uređenja Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 50/99. i 84/13.) prestaje važiti u dijelu u kojem uređuje područja koja su uređena Državnim planom prostornog razvoja.
(2) Danom donošenja Prostornog plana isključivoga gospodarskog pojasa Republike Hrvatske u Jadranskom moru, Program prostornog uređenja Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 50/99. i 84/13.) prestaje važiti u dijelu u kojem uređuje područja koja su uređena Prostornim planom isključivoga gospodarskog pojasa Republike Hrvatske u Jadranskom moru.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Prostorni planovi
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 235.
(1) Prostorni planovi doneseni na temelju Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine«, broj 30/94., 68/98., 35/99., 61/00., 32/02. i 100/04.), Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine«, broj 76/07., 38/09., 55/11., 90/11., 50/12. i 55/12.) i Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine«, broj 153/13., 65/17., 114/18., 39/18., 98/19. i 67/23.) moraju se donijeti u digitalnom obliku kroz elektronički sustav ePlanovi u roku od pet godina od stupanja na snagu ovoga Zakona.
(2) Ako se prostorni planovi iz stavka 1. ovoga članka ne donesu u digitalnom obliku kroz elektronički sustav ePlanovi u roku od pet godina od stupanja na snagu ovoga Zakona, županijski zavod za prostorno uređenje postaje stručni izrađivač i osigurava donošenje prostornih planova u digitalnom obliku u roku od godinu dana.
(3) Ako se prostorni planovi ne donesu u digitalnom obliku kroz elektronički sustav ePlanovi ni u roku od godinu dana iz stavka 2. ovoga članka, navedeni prostorni planovi prestaju važiti, a odluke o donošenju tih prostornih planova stavljaju se izvan snage.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Stupanje na snagu Državnog plana prostornog razvoja i prostornih planova županija
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 236.
(1) Do stupanja na snagu Državnog plana prostornog razvoja i prostornih planova županija prema ovom Zakonu, prostorni planovi županija doneseni na temelju propisa koji su važili prije stupanja na snagu ovoga Zakona mogu se mijenjati i/ili dopunjavati sukladno Zakonu o prostornom uređenju (»Narodne novine«, broj 153/13., 65/17., 114/18., 39/19., 98/19. i 67/23.) na način da se u njima s detaljnošću neposredne provedbe planiraju i zahvati u prostoru i građevine infrastrukturne namjene državnog i županijskog značaja.
(2) Do stupanja na snagu Državnog plana prostornog razvoja i prostornih planova županija prema ovom Zakonu, mogu se kroz sustav ePlanovi donositi prostorni planovi uređenja grada odnosno općine prema ovom Zakonu tako da, osim propisanih sadržaja, određuju i propisuju uvjete provedbe zahvata u prostoru i građevina državnog i županijskog značaja preuzimanjem planskih rješenja iz važećih prostornih planova županija, sve sukladno odredbama ovoga Zakona kojima su određeni uvjeti planiranja prostora.
(3) Do stupanja na snagu Državnog plana prostornog razvoja, akti za provedbu zahvata u prostoru za zahvate linijske infrastrukture državnog značaja izdaju se na temelju prostornog plana županije.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Izrada izvješća o stanju u prostoru
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 237.
Zavod, zavodi i stručna upravna tijela općina, gradova i velikih gradova dužni su izraditi, odnosno osigurati izradu izvješća o stanju u prostoru i podnijeti ga na razmatranje nadležnom tijelu u roku od tri godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Postupci urbane komasacije
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 238.
Postupci urbane komasacije započeti po odredbama Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine«, broj 76/07., 38/09., 55/11., 90/11., 50/12. i 55/12.) za koje nije doneseno rješenje o komasaciji obustavljaju se danom stupanja na snagu ovoga Zakona.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Započeti postupci izdavanja akata i idejni projekt
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 239.
(1) Postupci izdavanja akata za provedbu prostornih planova započeti po Zakonu o prostornom uređenju (»Narodne novine«, broj 153/13., 65/17., 114/18., 39/19., 98/19. i 67/23.) do dana stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se po odredbama toga Zakona.
(2) Idejni projekt u svrhu čije izrade su posebni uvjeti i uvjeti priključenja utvrđeni u postupku započetom prije stupanja na snagu ovoga Zakona izrađuje se na temelju Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine«, broj 153/13., 65/17., 114/18., 39/19., 98/19. i 67/23.) i prilažu se uz zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Lokacijska dozvola i kampovi
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 240.
(1) Lokacijska dozvola koju je izdalo upravno tijelo na temelju Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine«, broj 153/13., 65/17., 114/18., 39/19., 98/19. i 67/23.) važi do isteka roka važenja sukladno odredbama toga Zakona, a najduže četiri godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(2) Lokacijska dozvola koju je izdalo Ministarstvo na temelju Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine«, broj 153/13., 65/17., 114/18., 39/19., 98/19. i 67/23.) važi do isteka roka važenja sukladno odredbama toga Zakona, a najduže šest godina od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(3) K ampovi čija je realizacija započela u skladu s propisima koji su važili prije stupanja na snagu ovoga Zakona mogu se zadržati u prostoru najduže osam godina od stupanja na snagu ovoga Zakona, u kojem razdoblju je potrebno provesti unapređenje stanja u prostoru na području kampa u skladu s pravilnikom iz članka 79. stavka 3. ovoga Zakona.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Izmjena, dopuna i poništenje lokacijske dozvole
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 241.
Lokacijska dozvola izdana na temelju Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine«, broj 30/94., 68/98., 61/00., 32/02. i 100/04.), Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine«, broj 76/07., 38/09., 55/11., 90/11., 50/12. i 55/12.) te Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine«, broj 153/13., 65/17., 114/18., 39/18., 98/19. i 67/23.) može se mijenjati, dopunjavati, ili poništiti pod istim uvjetima kao i lokacijska dozvola donesena na temelju ovoga Zakona.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Zavodi
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 242.
(1) Zavod za prostorno uređenje županije, Zavod za prostorno uređenje Grada Zagreba, odnosno zavod za prostorno uređenje grada ustrojen na temelju propisa koji su važili prije stupanja na snagu ovoga Zakona, nastavlja s radom kao zavod za prostorno uređenje županije, Zavod za prostorno uređenje Grada Zagreba, odnosno zavod za prostorno uređenje grada prema ovom Zakonu.
(2) Županije, Grad Zagreb i gradovi dužni su uskladiti akte o osnivanju i statute zavoda za prostorno uređenje županije, Zavoda za prostorno uređenje Grada Zagreba odnosno zavoda za prostorno uređenje grada u skladu s ovim Zakonom u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Upravna tijela
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 243.
(1) Upravna tijela županija i velikih gradova nadležna za stručne i upravne poslove prostornog uređenja ustrojena na temelju na temelju propisa koji su važili prije stupanja na snagu ovoga Zakona, nastavljaju s radom kao upravna tijela, odnosno stručna upravna tijela županija i velikih gradova prema ovom Zakonu.
(2) Upravna tijela gradova na koje je županija sukladno posebnom zakonu prenijela nadležnost za obavljanje upravnih poslova prostornog uređenja do dana stupanja na snagu ovoga Zakona, nastavljaju s radom i imaju djelokrug i ovlasti upravnog tijela velikog grada određene ovim Zakonom.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Prostorni planovi državne razine, uredbe i pravilnici
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 244.
(1) Hrvatski sabor će donijeti Državni plan prostornog razvoja i Prostorni plan isključivoga gospodarskog pojasa do 31. prosinca 2026.
(2) Vlada će donijeti uredbe iz članka 79. stavka 2., članka 138. stavka 4. i članka 151. stavka 1. ovoga Zakona u roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(3) Ministar će donijeti pravilnike iz članka 19. stavka 4., članka 5. stavka 3., članka 40. stavka 4., članka 79. stavka 3., članka 89. stavka 3., članka 92. stavka 5., članka 154. stavka 2. i članka 164. ovoga Zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(4) Ministar će pravilnik iz članka 6. stavka 3. ovoga Zakona donijeti u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Ostavljanje propisa na snazi
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 245.
Do stupanja na snagu propisa iz članka 244. stavaka 2., 3. i 4. ovoga Zakona, ostaju na snazi:
1. Uredba o određivanju građevina, drugih zahvata u prostoru i površina državnog i područnog (regionalnog) značaja (»Narodne novine«, broj 37/14., 154/14., 30/21., 75/22. i 61/23.)
2. Pravilnik o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora (»Narodne novine«, broj 29/83., 36/85. i 42/86.)
3. Pravilnik o sadržaju i obveznim prostornim pokazateljima izvješća o stanju u prostoru (»Narodne novine«, broj 48/14. i 19/15.)
4. Pravilnik o stručnom ispitu osoba koje obavljaju poslove graditeljstva i prostornoga uređenja (»Narodne novine«, broj 129/15.)
5. Pravilnik o izdavanju suglasnosti za obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja (»Narodne novine«, broj 136/15.)
6. Pravilnik o načinu izračuna građevinske (bruto) površine zgrade („Narodne novine“ broj 93/17)
7. Pravilnik o zahvatima u prostoru koji se ne smatraju građenjem, a za koje se izdaje lokacijska dozvola (»Narodne novine«, broj 105/17. i 108/17.)
8. Pravilnik o stručnom usavršavanju osoba koje obavljaju poslove prostornog uređenja i gradnje (»Narodne novine«, broj 55/20.)
9. Pravilnik o prostornim planovima (»Narodne novine«, broj 152/23.)
10. Pravilnik o obveznom sadržaju idejnog projekta (»Narodne novine«, broj 92/24).
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Prestanak važenja propisa
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 246.
Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o prostornom uređenju (»Narodne novine«, broj 153/13. 65/17., 114/18., 39/18., 98/19. i 67/23.).
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Stupanje na snagu Zakona
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 247.
Ovaj Zakon objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 1. siječnja 2026.
OBRAZLOŽENJE
Uz članak 1.
Odredbama ovoga članka se određuje predmet Zakona i njegovi ciljevi te naglašava da je prostor Republike Hrvatske osobito vrijedno nacionalno dobro i da se prostornim uređenjem osiguravaju uvjeti za gospodarenje, zaštitu i upravljanje tim dobrom.
Uz članak 2.
Odredbama ovoga članka se navode direktive Europske unije koje se njime prenose u pravni poredak Republike Hrvatske, kao i Uredba EU parlamenta i Vijeća o obnovi prirode koja se ovim Zakonom provodi.
Uz članak 3.
Odredbom ovoga članka se propisuje primjena posebnih propisa u postupcima ostvarenja prava na informaciju i prvenstvo primjene odredbi ovoga Zakona u odnosu na odredbe drugih zakona i propisa.
Uz članak 4.
Odredbom članka 5. omogućeno je izdavanje obvezujućih mišljenja o primjeni odredbi ovoga Zakona, radi ujednačavanja njegove primjene u praksi.
Uz članak 5.
Odredbom stavka 1. ovoga članka je propisano da ministar, osim obveze davanja suglasnosti na tehničke propise i pravilnike iz prethodne odredbe Zakona, uređuje obvezujućim naputkom način rada nadležnih tijela u vezi s provedbom ovoga Zakona.
Odredbama stavaka 2. i 3. ovoga članka uređen je način dokazivanja svojstva, identiteta i ovlasti službenika Ministarstva putem službenih iskaznica.
Uz članak 6.
Ovaj članak određuje da se Nacionalnim smjernicama koje donosi Ministarstvo razrađuju Arhitektonske politike Republike Hrvatske i utvrđuju ciljevi, standardi i tehnički uvjeti za unapređenje kvalitete prostornog uređenja, arhitekture i građenja te kvalitete cjelokupnog izgrađenog prostora.
Uz članak 7.
Ovdje su uređeni ciljevi prostornog uređenja među kojima se nalaze: prostorna održivost u odnosu na racionalno korištenje i očuvanje kapaciteta prostora na kopnu, moru i u podmorju u svrhu učinkovite zaštite prostora, kvalitetan i human razvoj gradskih i ruralnih naselja, razvoj zelene infrastrukture te siguran, zdrav, društveno funkcionalan životni i radni okoliš, povećanje održivosti prostora na promjene uvjetovane suvremenim izazovima (prirodne katastrofe, klimatske promjene), povezivanje teritorija Republike Hrvatske s europskim sustavima prostornog uređenja, postižu se primjenom načela prostornog uređenja u izradi i donošenju prostornih planova te njihovoj provedbi.
Uz članke 8. do 18.
U glavi Zakona pod nazivom Opća načela prostornog uređenja naglašeno je deset načela kojih se trebaju pridržavati svi sudionici koji sudjeluju u izradi, donošenju i provedbi svih dokumenata prostornog uređenja. To su načela: integralnog pristupa u prostornom planiranju, uvažavanju znanstvenih i stručnih činjenica, prostorne održivosti razvitka i vrsnoće gradnje, očuvanja prostora i obnove prirode, ostvarivanja i zaštite javnog i pojedinačnog interesa, horizontalne integracije u zaštiti prostora, vertikalne integracije, sudjelovanja javnosti u prostornom uređenju, ekonomičnosti i dinamičkog planiranja.
Uz članak 19.
Odredba ovoga članka definira i pojašnjava značaj pojedinih pojmova navedenih u Zakonu te, uz već ranije poznate definicije pojmova, uvodi znatan broj novih pojmova radi boljeg razumijevanja ciljeva i svrhe pojedinih odredbi Zakona i zbog novih tehnoloških mogućnosti.
Uz članak 20.
Zakon propisuje tko osigurava učinkovitost i stručnost prostornog uređenja. To su prvenstveno Hrvatski sabor i Vlada Republike Hrvatske te predstavnička tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, dok stručnu utemeljenost u donošenju prostornih planova i ostalih akata osiguravaju tijela državne uprave, stručna upravna tijela, zavodi i druge pravne osobe registrirane za obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja te ovlašteni arhitekti.
Uz članak 21.
Zakon propisuje da prostorni planovi moraju biti međusobno usklađeni, što se postiže davanjem suglasnosti Ministarstva koje ujedno osigurava i provedbu prostornih planova državne razine.
Uz članak 22.
Kako bi se na jednom mjestu prikupili podaci potrebni za zakonito i održivo upravljanje prostorom, sva javnopravna tijela sudjeluju u uspostavi i vođenju informacijskog sustava prostornog uređenja (ISPU). Interesi i potrebe gospodarstva i posebnih upravnih područja u sustavu prostornog uređenja osiguravaju se donošenjem sektorskih strategija, planova, programa, studija i drugih dokumenata propisanih posebnim zakonima u skladu s kojima se utvrđuju zahtjevi za izradu prostornih planova, koji moraju biti u skladu s ovim Zakonom.
Uz članke 23. do 29.
Odredbe Zakona od članka 23. do članka 29. određuju stručne poslove Zavoda za prostorni razvoj, zavoda za prostorno uređenje županije, odnosno Grada Zagreba i zavoda za prostorno uređenje velikog grada.
Uz članak 30.
U ovoj odredbi određuje se da je ovlaštena osoba koja izrađuje prostorni plan dužna osigurati sudjelovanje stručnjaka različitih struka u svojstvu suradnika iz relevantnih područja koja sudjeluju u izradi i donošenju određenog prostornog plana. Ovlaštena osoba koja izrađuje prostorni plan odgovorna je za stručna rješenja u prostornom planu te za njih odgovara prekršajno i materijalno.
Uz članke 31. do 36.
Odredbe članaka od 31. do 36. propisuju svrhu uspostave informacijskog sustava prostornog uređenja (ISPU), način na koji se uspostavlja i vodi, koja su tijela za to odgovorna, podatke koje obuhvaća, obvezu unosa podatke o postojećem stanju, načinu i uvjetima korištenja i zaštite prostora te druge podatke značajne za prostorno uređenje. Podaci u informacijskom sustavu su javni ako nemaju povjerljivo značenje sukladno posebnom zakonu odnosno ne predstavljaju kritičnu infrastrukturu i infrastrukturu državnog značaja.
Vlada Uredbom o informacijskom sustavu pobliže uređuje strukturu, sadržaj, način rada, oblik i elektronički standard informacijskog sustava te način, ovlasti i obveze u vođenju i upravljanju informacijskim sustavom svih tijela i osoba planova koji su prostorne i druge podatke dužni učiniti dostupnima putem informacijskog sustava.
Uz članak 37.
Odredba članka 37. omogućuje ishođenje lokacijske informacije po predanom zahtjevu elektroničkim putem, u svrhu dobivanja podataka o namjeni i uvjetima provedbe zahvata na konkretnom zemljištu kako su oni određeni u važećim planovima svih razina. Izdaje se u pravilu u obliku elektroničke isprave.
Lokacijska informacija nije upravni akt i ne omogućuje izradu projekta ili gradnju na odnosnom zemljištu, već služi upoznavanju s namjenom i uvjetima provedbe planova koji se na to zemljište odnose.
Uz članak 38.
Odredbom se određuju tijela i osobe koje bez naknade imaju pravo pristupa bazi podataka katastra i zemljišne knjige.
Uz članke 39. do 41.
Odredbe od članka 39. do 41. određuju da svake četiri godine, Hrvatski sabor odnosno predstavnička tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, svaki za svoju razinu, razmatraju izvješće o stanju u prostoru, koje se objavljuje u »Narodnim novinama« i predstavlja stručnu podlogu za izradu prostornih planova.
Također su određena tijela i osobe koje izrađuju izvješća o stanju u prostoru te njegov osnovni sadržaj koji će pravilnikom pobliže urediti ministar.
Uz članak 42.
Ovom odredbom propisuje se što sve trebaju sadržavati stručne podloge neophodne za izradu prostornog plana. Riječ je o dokumentima ili studijama u kojima je analizirano postojeće i planirano stanje odnosnog prostora, njegove demografske, gospodarske, prometne, ekološke i okolišne, geološke i hidrološke, energetske, kulturno-povijesne, urbanističko-arhitektonske i druge stručne podloge, kao i karte rizika. Karte rizika obvezna su stručna podloga u području koje je određeno visokorizičnim prema Procjeni rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku.
Uz članak 43.
Odredba propisuje vrste planova kojima se utvrđuju građevinska područja i određuje da se građevinska područja na kojima su izgrađene građevine i komunalna infrastruktura ne mogu ukinuti prostornim planovima više razine. Iznimka je ako promjenu građevinskog područja zahtijeva planiranje infrastrukturnih zahvata od državnog i županijskog značaja koji se ne mogu drugačije planirati.
Uz članke 44. do 46.
Odredbama članaka 44. do 46. propisuju se kriteriji za utvrđenje građevinskog područja, s time da kod utvrđivanja građevinskog područja u novim planovima treba poći od građevinskih područja koja su već utvrđena u važećim planovima. Postojeća, u važećim planovima utvrđena građevinska područja nije dopušteno širiti tako dugo dok god unutar građevinskog područja ima površina koje nisu opremljene osnovnom infrastrukturom i tek nakon izvršene višekriterijske analize stvarnog omjera izgrađenih naspram neizgrađenih površina unutar postojećih građevinskih područja, demografske i ekonomske projekcije, financijskog plana i razvojnog potencijala prostora, iz kojeg proizlazi da se prostori unutar postojećih građevinskih područja ne mogu adekvatno prenamijeniti, revitalizirati ili im se povećati gustoća korištenja kao alternativa širenju građevinskih područja. Ova višekriterijska analiza se izrađuje kao stručna podloga. Metodologija za izradu ove analize propisat će se Pravilnikom o prostornim planovima.
U postojećim građevinskim područjima moguće je, uz očuvanje postojeće i stvaranjem nove smislene prostorne cjeline, na temelju prethodno izvršene analize razvojnog potencijala prostora, vršiti preraspodjelu postojećih građevinskih područja, ali se ne smiju isključiti postojeće građevine i uređene površine niti ugrožavati stečena prava korisnika prostora temeljena na pravovaljanim aktima za provedbu zahvata u prostoru.
Uz članak 47.
Odredba članka 47. propisuje obvezu planiranja zelene infrastrukture i potrebu revitalizacije i uspostave zelene infrastrukture u urbanom području u skladu sa strategijom zelene urbane obnove.
Uz članak 48.
Odredba članka 48. određuje vrstu zahvata koji se mogu planirati i graditi na zemljištu koje je izvan građevinskih područja. To su zahvati infrastrukture i istraživanja prirodnih resursa podobnih za eksploataciju, ali i građevine obrane i nadzora granice te građevine za razvoj poljoprivrednih i turističkih kapaciteta Republike Hrvatske. U ovom području je moguća i rekonstrukcija postojećih građevina.
Uz članke 49. i 50.
Odredbe članaka 49. i 50. određuju površine koje mogu biti namijenjene priuštivom stanovanju u skladu s Nacionalnim planom stambene politike, na kojima će se neposrednom provedbom ovoga Zakona građevine priuštivog stanovanja smještati u prostor na temelju lokacijske dozvole. Na ostalim površinama smještanje u prostor ovih građevina biti će moguća na temelju urbanističkog projekta, uz obvezni sadržaj idejnog projekta propisan u člancima 158. i 159. ovoga Zakona.
Uz članak 51.
Odredbe članka 51. određuju da su građevine linijske infrastrukture cestovne, željezničke, vodne, energetske i elektroničke komunikacijske građevine i da su one kao i njihovi koridori, prostorno planiranje koridora i linijskih infrastrukturnih građevina, njihov razvoj, gradnja, korištenje i održavanje te njihovo evidentiranje u informacijskom sustavu prostornog uređenja od interesa za Republiku Hrvatsku. Obuhvat i smještaj linijske infrastrukturne građevine na građevnoj čestici određuju se lokacijskom dozvolom i infrastrukturnim projektom linijske infrastrukturne građevine.
Uz članak 52.
Člankom 52. definirano je što sve čini javnu infrastrukturu i što sve uključuje njezino planiranje. Odredbom je određeno da se pri planiranju raspoloživi prostor koristi racionalno, primarno za rekonstrukciju/proširenje postojeće javne infrastrukture unutar postojećih infrastrukturnih koridora, da se u najvećoj mogućoj mjeri očuva kvaliteta prirodnog i kulturnog krajobraza, poljoprivredno zemljište i njegova okrupnjenost, kao i drugi standardi uređenja prostora u skladu s ciljevima i načelima iz ovoga Zakona.
Uz članke 52. do 54.
Odredbama od 52. do 54. članka propisuju se posebna načela kojih se treba pridržavati pri planiranju i gradnji javne infrastrukture i propisuje se prioritetan javni interes za određivanje koridora linijske infrastrukture i za gradnju te razvoj linijskih infrastrukturnih građevina.
Uz članke 55. i 56.
Odredbama članaka 55. i 56. je propisano da se prostorni podaci, odnosno podaci značajni za prostorno uređenje i trajno praćenje stanja u prostoru povezuju u informacijski sustav prostornog uređenja Republike Hrvatske pa su sva javnopravna tijela i trgovačka društva koja posjeduju ili u svojim evidencijama vode podatke o koridorima, trasama i linijskim infrastrukturnim građevinama te vlasnici, odnosno upravitelji tih građevina, dužni kontinuirano dostavljati katastru infrastrukture i informacijskom sustavu prostornoga uređenja podatke.
Uz članak 57.
Članak 57. određuje gdje se i pod kojim uvjetima mogu planirati golf-igrališta i druga sportsko-rekreacijska igrališta na otvorenom. Ista se planiraju izvan građevinskih područja gdje ne smiju svojim položajem niti funkcijom ugrožavati zaštićene dijelove okoliša i prirode. Za građevine unutar obuhvata i u funkciji golf-igrališta i sportsko-rekreacijskog igrališta na otvorenom građevna čestica ne može biti veća od površine zemljišta potrebnog za redovnu uporabu te građevine. Za prateće građevine drugih namjena osim sportsko-rekreacijske (ugostiteljstvo, turizam, smještaj) uz golf-igrališta i sportsko-rekreacijska igrališta na otvorenom mora se planirati zasebno građevinsko područje odgovarajuće namjene.
Uz članak 58.
Članak 58. određuje područje zaštićenog obalnog područja mora (ZOP), koje područje je od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku. Ovaj prostor i mogućnosti planiranja u njemu određeni su strogo i mogući zahvati su prostorno ograničeni u pojasu kopna i otoka u širini od 1000 m od obalne crte i pojasu mora u širini od 300 m od obalne crte.
Uz članak 59.
Pri planiranju, kako to određuje članak 59. Zakona, u ZOP-u je između ostalog, potrebno očuvati prirodne, kulturne, povijesne i tradicijske vrijednosti obalnog i zaobalnog krajolika, poticati prirodnu obnovu šuma i druge autohtone vegetacije, spriječiti širenje postojećih i planiranje novih građevinskih područja, onemogućiti međusobno povezivanje i proširenje postojećih građevinskih područja duž obale, ograničiti gradnju izvan građevinskih područja, uvjetovati razvitak infrastrukture zaštitom i očuvanjem vrijednosti krajolika te planirati građevine stambene, poslovne i druge namjene tako da se svojom namjenom, položajem, veličinom i oblikovanjem usklade sa postojećim prostornim vrijednostima i obilježjima.
Uz članak 60.
Odredba članka 60. određuje da se u pojasu kopna i otoka u širini od 1000 m od obalne crte i pojasu mora u širini od 300 m od obalne crte (prostor ograničenja) ne mogu osnivati nova naselja, planirati novi izdvojeni dijelovi građevinskog područja naselja, a postojeći izdvojeni dijelovi građevinskog područja naselja ne mogu se proširivati u pojasu od 100 m od obalne crte. Proizvodna namjena može se planirati samo izvan pojasa od 1000 m od obalne crte, osim za one djelatnosti koje po svojoj prirodi zahtijevaju smještaj na obali.
Uz članak 61.
U članku 61. navedeni su zahvati koji se u prostoru ograničenja ne mogu planirati te za koje se ne može ishoditi akt za provedbu plana, ali i oni dijelovi prostora u kojima je to ipak moguće, ali samo za u toj odredbi navedene svrhe poput zahvata u prostoru koji se provode temeljem prostornog plana nacionalnog parka, za građevine namijenjene za privez plovila u svrhu uzgoja marikulture i druge za ovo područje važne zahvate.
Uz članak 62.
Člankom 62. određuje se što se sve može planirati izvan građevinskog područja prostora ograničenja te utvrđuju prostorne površine i drugi uvjeti pod kojima se dozvoljeni zahvati mogu planirati.
Uz članak 63.
Člankom 63. propisana je obveza zemljišnoknjižne zabilježbe na zemljištu na kojem su zahvati iz članka 62. dozvoljeni, a kojom se obznanjuje da to zemljište, ako ga čini više čestica, predstavlja gospodarsku i pravnu cjelinu te se ne može otuđivati pojedinačno već samo zajedno pa ugovor koji je tome suprotan ne proizvodi pravne učinke jer je ništav, jednako kao i građevinska dozvola izdana bez sadržaja propisanog ovim člankom.
Uz članke 64. i 65.
Odredbama članaka 64. i 65. određuju se opći uvjeti planiranja ugostiteljsko-turističkih namjena u ZOP-u te se propisuje da se nova gradnja mora u najvećoj mogućoj mjeri planirati unutar postojećih građevinskih područja, a nove građevine se moraju planirati na predjelima manje prirodne i krajobrazne vrijednosti te ih se mora uklopiti u mjerilo prirodnog okoliša.
Ugostiteljsko-turističke u izgrađenim strukturama (brownfield područja) se planiraju na predjelima manje prirodne i krajobrazne vrijednosti, uvažavanjem zahtjeva vrsnoće izgrađenog prostora uz uvjete propisane u članku 65. ovoga Zakona.
Uz članak 66.
Članak 66. propisuje uvjete planiranja površina ugostiteljsko-turističke namjene unutar građevinskog područja naselja, koje područje ne može zapremati više od 20% građevinskog područja tog naselja, te da se na području mješovite namjene omogućuje gradnja smještajne građevine kapaciteta do 80 ležajeva.
Uz članak 67.
Člankom 67. određuju se uvjeti planiranja kampa, koji se može planirati u izdvojenom građevinskom području izvan naselja i u građevinskom području naselja unutar površine ugostiteljsko-turističke namjene, uz očuvanje zatečene vegetacije, prirodnih dijelova obale te krajobraznih vrijednosti.
Uz članak 68.
Člankom 68. propisano je da se ugostiteljsko-turističke građevine namijenjene smještaju i pratećim sadržajima trgovačke, uslužne, ugostiteljske, športske, rekreacijske, zabavne i slične namjene u građevinskim područjima ugostiteljsko-turističke namjene ne mogu etažirati.
Uz članak 69.
Planiranje i uređenje prostora pomorskog dobra koje je prostor od interesa za Republiku Hrvatsku i uživa njezinu osobitu zaštitu uređuje članak 69. Zakona. Ovom odredbom je propisano da se planiranje i provedba svih zahvata u prostoru na pomorskom dobru mora provoditi sukladno najvišim standardima arhitektonskog oblikovanja, urbanističke izvrsnosti te načelima održivog razvoja, zaštite okoliša i očuvanja javnog interesa, a prostornim planovima koji obuhvaćaju ovo područje obvezno se mora osigurati zaštita prirdne i kulturne baštine te usklađenost s obalnim pejsažom. Unutar lučkog područja nije moguća gradnja hotela i apartmana te su nadležna javnopravna tijela dužna osigurati da se svaki zahvat na pomorskom dobru provodi uz stručno vrednovanje, transparentnost i u cilju očuvanja i unaprjeđenja prostorne kvalitete i javne funkcije pomorskog dobra.
Uz članke 70. do 73.
Odredbe članaka 70. do 73. određuju vrste planova kojima se planira morsko područje, naglašava se da se prilikom izrade i donošenja prostornih planova koji obuhvaćaju morsko područje analiziraju i uzimaju u obzir gospodarski, socijalni i okolišni aspekti radi osiguranja održivog razvitka turizma i rasta pomorskog sektora, očuvanja ekosustava i promicanja uzajamnog prilagođavanja značajnih djelatnosti, kao i očuvanja te zaštite okoliša i prirode, uključujući otpornost na učinke klimatskih promjena, kao i zaštitu i očuvanje kulturnih dobara.
Pri planiranju morskog područja Republika Hrvatska surađuje s državama u podregiji Jadransko more na način koji se utvrđuje u odlukama o izradi planova za to područje. Europskoj komisiji se u elektroničkom obliku dostavljaju prostorni planovi koji obuhvaćaju morsko područje i informacije o načinima suradnje.
Uz članke 74 do 76.
U člancima od 74. do 76. propisan je značaj Strategije prostornog razvoja Republike Hrvatske, koja je temeljni državni dokument za usmjerenje razvoja u prostoru i dokument prostornog uređenja, kojem prostorni planovi, sektorske strategije, planovi i drugi razvojni dokumenti pojedinih gospodarskih i upravnih područja i djelatnosti ne mogu biti suprotni. Ovim odredbama određuje se i sadržaj navedene Strategije te nadležnost za njezinu izradu i donošenje.
Uz članke 77. do 84.
Odredbe članaka od 77. do 84. uređuju značaj prostornih planova koji se donose radi ostvarenja ciljeva prostornog uređenja. Donose se na državnoj, područnoj (regionalnoj) i lokalnoj razini i trebaju osigurati kontinuitet prostornog uređenja, na način da važeći prostorni planovi predstavljaju programska polazišta, koja uz obvezu sagledavanja postojećeg stanje u prostoru, trebaju predložiti kvalitetna i održiva planska rješenja.
Prostornim planovima propisuju se uvjeti za građenje građevina i provedbu drugih zahvata u prostoru na određenoj razini i/ili lokaciji. Svi prostorni planovi obvezno sadrže odredbe za provedbu prostornog plana, kartografske prikaze i obrazloženje i imaju snagu podzakonskog propisa, a donose se u elektroničkom obliku u informacijskom sustavu prostornog uređenja. Ovisno o razini i obuhvatu planovi propisuju prostorne pokazatelje, prostorne standarde, kartografske prikaze namjena prostora, površina, odnosno zemljišta, infrastrukturnih koridora, uvjete važne za provedbu prostornog plana, razinu uređenosti naselja, mjere zaštite okoliša, zahtjeve zaštite prirode, kulturne baštine i drugih zaštićenih vrijednosti, zone visokog, srednjeg i niskog rizika prema Procjeni rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku, na temelju kojih se utvrđuju ograničenja i zabrana gradnje i planiraju mjere smanjenja rizika te druge potrebne tekstualne i grafičke dijelove kojima se propisuju uvjeti provedbe zahvata u prostoru, uvjeti i pravila u skladu s kojima se u provedbi zahvata u prostoru određuju lokacijski uvjeti.
Mjere ublažavanja radi zaštite okoliša i prirode i ublažavanja rizika određuju se sukladno posebnim propisima.
Uz članke 85. i 86.
Članci 85. i 86. propisuju obvezu usklađenosti prostornog plana s ovim Zakonom i međunarodnim obvezama Republike Hrvatske koje se odnose na prostorno uređenje, kao i međusobnu usklađenost planova. Također, propisan je i postupak pred Ministarstvom u slučaju da se ustanovi spomenuta neusklađenost.
Uz članke 87. i 88.
Odredbe članka 87. i 88. posvećene su financiranju i objavi prostornog plana. Plan državne razine i stručne podloge za njegovu izradu osiguravaju se u proračunu Republike Hrvatske, a za planove područne (regionalne) i lokalne razine iz sredstava državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave te iz drugih izvora sukladno posebnom propisu.
Prostorni plan, osim u dijelu koji je prema posebnom zakonu povjerljive naravi, dostupan je na uvid javnosti, a postupak njegove izrade, donošenja i važenja osigurava se putem informacijskog sustava prostornog uređenja.
Uz članke 89. do 92.
Odredbe članka 89. do 92. omogućuju da se stručna rješenja za izradu prostornog plana lokalne razine pribave putem javnog urbanističkog natječaja, uz to da se za urbanistički plan uređenja na području pomorskog dobra, osim lučkog područja, javni urbanistički natječaj obvezno provodi u svrhu postizanja ciljeva zaštite i uređenja pomorskog dobra prema ovom Zakonu.
Javni arhitektonski natječaj za odabir idejnog rješenja oblikovanja zgrade ili drugog zahvata u prostoru javne i društvene namjene, na zemljištu u vlasništvu jedinice lokalne samouprave i/ili drugog zahvata u prostoru od osobite važnosti za krajobraz određen tim prostornim planom, provodi se prema odredbama za provedbu prostornog plana lokalne razine prema postupku određenom ovim odredbama.
Uz članke 93. i 94.
Odredbe od članka 92. i 94. propisuju da su izrada i provedba prostornih planova državne razine poslovi od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku, da je Državni plan prostornog razvoja strateški prostorni plan kojim se usmjerava prostorni razvoj cjelokupnog teritorija države, a može se donijeti za područje pojedine županije ili kao provedbeni plan za jednu ili više građevina i/ili prostornih cjelina državnog značaja, te se propisuju odrednice koje Državni plan prostornog razvoja određuje.
Uz članke 95. i 96.
Odredbe članaka 95. i 96. određuju značaj prostornih planova područja posebnih obilježja, koji su određeni kao strateški i provedbeni planovi. To su: Prostorni plan isključivoga gospodarskog pojasa Republike Hrvatske, prostorni plan nacionalnog parka, prostorni plan parka prirode te prostorni plan područja posebnih obilježja određen Državnim planom prostornog razvoja. Odredbe razrađuju sadržaj pojedinih planova ove vrste.
Uz članak 97.
Člankom 97. je određeno na kojem se području obvezno donosi urbanistički plan uređenja državnog značaja. To je područje određeno Državnim planom prostornog razvoja i prostornim planovima područja posebnih obilježja. Urbanistički plan uređenja državnog značaja propisuje uvjete provedbe svih zahvata u prostoru unutar svog obuhvata.
Uz članke 98. do 100.
U odredbama Zakona od članka 98. do 100. uređuju se prostorni planovi županije i Prostorni plan Grada Zagreba, obveznost njihovog donošenja, kao i mogućnost da se oni donesu istovremeno s Državnim planom prostornog razvoja na području te županije, odnosno Grada Zagreba. Navedeni planovi imaju strateški i provedbeni dio čiji je sadržaj propisan odredbom članka 99. ovoga Zakona.
Uz članak 101.
Članak 101. propisuje da se urbanistički plan uređenja županijskog značaja donosi u propisanom sadržaju obvezno za područje određeno prostornim planom županije i propisuje uvjete provedbe svih zahvata u prostoru unutar svog obuhvata.
Uz članke 102. do 106.
Odredbe od članka 102. do 106. reguliraju svrhu, uvjete i sadržaj prostornog plana uređenja grada, odnosno općine te generalnog urbanističkog plana koji se obvezno donosi za središnje naselje grada , a koji daje osnovu za razvoj i uređenje velikog grada, korištenje i namjenu površina, razmještaj djelatnosti u gradskom prostoru te uvjete za očuvanje i unapređenje kvalitete urbanog prostora i kulturno-povijesnih vrijednosti koje čine identitet tog grada.
Prostorni plan uređenja grada, odnosno općine obvezno određuje podjelu prostora grada, odnosno općine na građevinska područja naselja, izdvojene dijelove građevinskih područja naselja, izdvojena građevinska područja izvan naselja, te na površine poljoprivredne, šumske, vodne i infrastrukturne namjene izvan naselja, osnovnu namjenu površina unutar građevinskih područja, osim unutar obuhvata generalnog urbanističkog plana i urbanističkog plana uređenja, prometnu mrežu s karakterističnim presjecima prometnica od značaja za grad odnosno općinu, infrastrukturne koridore, građevine iz sustava gospodarenja otpadom, zaštićene dijelove okoliša, prirode, krajobraza te kulturno-povijesne baštine na području grada, odnosno općine te između ostalog obvezno propisuje uvjete provedbe svih zahvata u prostoru unutar građevinskih područja, osim unutar obuhvata generalnog urbanističkog plana i urbanističkog plana uređenja i uvjete provedbe svih zahvata u prostoru izvan građevinskog područja, osim zahvata državnog i županijskog značaja.
Uz članke 106. i 107.
U člancima 106. i 107. propisano je da se urbanistički plan uređenja donosi obvezno za dijelove građevinskih područja koji nisu izgrađeni i opremljeni osnovnom infrastrukturom te za postojeće i izgrađene dijelove građevinskih područja planirane za urbanu sanaciju i urbanu preobrazbu, za područja kulturno povijesnih cjelina koja su upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, te za područja na kojima se planira provesti urbana komasacija.
Njime se određuje prostorni razvoj, funkcionalna rješenja i uvjeti oblikovanja pojedinih dijelova naselja, propisuje uvjete provedbe svih zahvata u prostoru unutar svoga obuhvata, a donosi se na državnoj, područnoj (regionalnoj) i lokalnoj razini.
Uz članke 108. do 111.
Člancima od 108. do 111. su određene pojedine obveze tijela i osoba odgovornih za izradu prostornog plana. To su: nositelj izrade i koordinator izrade prostornog plana, stručni izrađivač i odgovorni voditelj izrade prostornog plana. Nositelj izrade prostornog plana obavlja administrativne poslove i vodi dokumentaciju u postupku izrade i donošenja prostornog plana, provodi stručnu i javnu raspravu te priprema konačni prijedlog plana za donošenje, a stručni izrađivač izrađuje stručno rješenje prostornog plana te surađuje s nositeljem izrade u stručnim poslovima izrade i donošenja prostornog plana putem odgovornog voditelja kojeg je obvezan imenovati iz redova službenika zavoda ili zaposlenika, ovim odredbama određene pravne osobe, koji ima strukovni naziv ovlašteni arhitekt, odnosno ovlašteni arhitekt urbanist s najmanje 5 godina radnog staža na poslovima prostornog uređenja i koji ne smije biti u sukobu interesa.
Odredbe propisuju dužnosti odgovornog voditelja, koji je odgovoran da je nacrt prijedloga prostornog plana, odnosno nacrt konačnog prijedloga prostornog plana izrađen u skladu s ovim Zakonom i posebnim propisima te da su određene dijelove, odnosno sadržaj tog plana izradili stručnjaci odgovarajućih struka.
Na prostorni plan u čijoj su izradi rješenjem Ministarstva utvrđene nezakonitosti ne mogu se dati ni mišljenja ni suglasnosti predviđena odredbama ovoga Zakona.
Uz članak 112.
Odredba članka 112. propisuje da svatko može inicirati izradu prostornog plana lokalne i područne (regionalne) razine, kao i njegovih izmjena i dopuna, a javnopravna tijela su jednom godišnje dužna jedinici područne (regionalne), odnosno lokalne samouprave dostaviti prijedloge i zahtjeve unutar svoje nadležnosti o potrebi izrade prostornih planova, odnosno njihovih izmjena i dopuna na svojem području. O zaključcima stručne analize zaprimljenih inicijativa i prijedloga javnopravnih tijela izvršno tijelo jedinice lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave je dužno izvijestiti svoje predstavničko tijelo najmanje jednom godišnje.
Uz članak 113.
Člankom 113. propisano je za koje se planove obvezno provodi strateška procjena utjecaja na okoliš prema propisima kojima se uređuje zaštita okoliša i kad ona nije obvezna.
Uz članke 114. do 116.
Odredbe članaka 114. do 116. uređuju postupak koji prethodi donošenju plana. Postupak započinje donošenjem odluke o izradi koju ovisno o razini plana donosi ministar, župan, gradonačelnik ili općinski načelnik, a objavljuje se u službenom glasilu, na mrežnim stranicama nositelja izrade te na mrežnim stranicama Ministarstva. Obvezni sadržaj odluke o izradi određuje članak 115. Nakon što je objavljena u službenom glasilu i mrežnim stranicama, odluka o izradi prostornog plana objavljuje se javnosti i elektroničkim putem dostavlja javnopravnim tijelima te drugim tijelima određenim tom odlukom, s pozivom da u roku određenim odlukom dostave svoje zahtjeve za izradu prostornog plana.
Uz članak 117.
Odredbama ovoga članka propisani su uvjeti pod kojima javnopravna tijela daju zahtjeve za izradu prostornog plana.
Uz članke 118. do 120.
Odredbama ovih članaka propisuje se obveza provođenja stručne rasprave u svrhu pribavljanja zahtjeva, smjernica i preporuka značajnih za razvoj, uređenje i oblikovanje prostora te usuglašavanja javnih, privatnih, gospodarskih i ostalih interesa u stručnom rješenju prostornog plana.
Uz članke 121. do 128.
Odredbe članaka 121. do 128. propisuju postupak provođenja javne rasprave o prijedlogu plana, koji je kao takav utvrđen nakon provedenih stručnih rasprava. U javnoj raspravi, koja se javno objavljuje u propisanom trajanju (30 dana), može sudjelovati svatko, a sastoji se od javnog uvida, tijekom kojeg je prijedlog plana dostupan javnosti e jednog ili više javnih izlaganja, na kojima nositelj izrade i stručni izrađivač prezentiraju prijedlog plana javnosti. Sudionici u javnoj raspravi daju mišljenja, prijedloge i primjedbe na prijedlog. Ako se u postupku izrade prostornog plana prethodno nije provodila stručna rasprava, javnopravno tijelo koje je dalo svoje zahtjeve za izradu prostornog plana u javnoj raspravi sudjeluje davanjem mišljenja o prihvaćanju tih zahtjeva, a ako je stručna rasprava provedena javnopravno tijelo mora obrazložiti u čemu se sastoji nesuglasnost nacrta prijedloga plana s njegovim zahtjevima ili stručnim rješenjem koje je prihvatio u stručnoj raspravi. U protivnom nositelj izrade takvo mišljenje nije dužan uvažiti.
Stručni izrađivač u suradnji s nositeljem izrade objedinjuje mišljenja, prijedloge i primjedbe iznesene u javnoj raspravi i priprema izvješće o javnoj raspravi. Izvješće o javnoj raspravi objavljuje se na oglasnoj ploči i mrežnim stranicama nositelja izrade prostornog plana i u informacijskom sustavu.
Ponovna javna rasprava u trajanju od 15 dana, provodi se ako se prijedlog prostornog plana zbog prihvaćenih mišljenja, prijedloga i primjedbi u javnoj raspravi ili iz drugih razloga promijeni iz bitnih zakonom predviđenih razloga.
Uz članak 129.
Prema članku 129. nakon provedene javne rasprave i izvješća o njoj, stručni izrađivač izrađuje nacrt konačnog prijedloga prostornog plana, koji se zajedno s izvješćem o javnoj raspravi dostavlja tijelu koje je utvrdilo prijedlog prostornog plana.
Uz članak 130.
Prema članku 130. Zavod za prostorno uređenje županije sudjeluje kao javnopravno tijelo u postupku izrade i donošenja prostornog plana na koje daje svoje mišljenje.
Uz članak 131.
Prema članku 131. Ministarstvo kao javnopravno tijelo sudjeluje u postupku izrade i donošenja prostornih planova na koje daje suglasnost. Prije donošenja prostornog plana županije, odnosno Grada Zagreba, Generalnog urbanističkog plana Grada Zagreba ili drugog velikog grada, prostornog plana uređenja grada ili općine unutar ZOP-a, mora se pribaviti suglasnost Ministarstva u pogledu usklađenosti s ovim Zakonom . Ako nositelj izrade odbije ispraviti konačni prijedlog prostornog plana nakon što je o tome obaviješten, Ministarstvo će odbiti dati suglasnost, a postupak izrade i donošenja prostornog plana se obustavlja.
Uz članak 132.
Odredba članka 132. određuje nadležnost za donošenje prostornih planova.
Uz članke 133. i 134.
Odredbe članka 133. i 134. određuju sadržaj odluke o donošenju prostornog plana, način javne objave i rok za objavu u informacijskom sustavu prostornog uređenja.
Uz članak 135.
Članak 135. propisuje da se nakon svake izmjene i/ili dopune prostornog plana objavljuje pročišćeni tekst odredbi za provedbu prostornog plana i kartografskih prikaza prostornog plana u elektroničkom obliku u informacijskom sustavu prostornog uređenja kao i u »Narodnim novinama«, odnosno službenom glasilu jedinice lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave i da je prikaz izmjena i dopuna odredbi za provedbu i kartografskih prikaza prostornog plana sastavni dio obrazloženja izmjena i dopuna plana.
Uz članke 136. do 138.
Odredbama članka 136. do 138. je određeno da je provođenje urbane komasacije kao prostorne mjere koja uključuje okrupnjavanje čestica i njihovu preraspodjelu na način da se omogući provedba prostorno-provedbenih akata jedinice lokalne samouprave, od interesa za Republike Hrvatske. Određeno je da se komasacija provodi za one čestice zemljišta koje se zbog svoje površine, oblika, položaja, neodgovarajućeg pristupa na javnu prometnu površinu ili drugih razloga ne mogu racionalno urediti, a provodi se na temelju urbanističkog plana uređenja ili iznimno urbanističkog projekta.
Postupak provodi stalno državno povjerenstvo za urbanu komasaciju koje za tu svrhu osniva predstavničko tijelo jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave, a čiji rad uređuje Vlada uredbom.
Uz članak 139.
Odredba članka 139. propisuje da su akti za provedbu zahvata u prostoru: lokacijska dozvola, urbanistički projekt, infrastrukturni projekt, dozvola za promjenu namjene i uporabu građevine, rješenje o utvrđivanju građevne čestice, potvrda parcelacijskog elaborata te građevinska dozvola.
Odredba određuje i da je neovisno o uvjetima iz plana moguće unutar koridora postojeće ili planirane linijske infrastrukture graditi energetske prijenosne, distribucijske i transportne sustave i elektroničku komunikacijsku infrastrukturnu mrežu, a u postojeće i planirane proizvodne građevine i elektrane/energane moguće je uvođenje i drugih goriva od onih koji su određeni prostornim planom, a uz transformatorske stanice mogu se postavljati baterijska postrojenja za skladištenje vlastito proizvedene energije u istoj snazi elektrane na područjima planiranim prostornim planom za proizvodna postrojenja iz obnovljivih izvora energije.
Uz članak 140.
Prema članku 140. površine na kojima je dana koncesija i površine poljoprivrednog zemljišta dane u zakup za podizanje trajnih nasada, ne mogu biti predmet izmjena prostornih planova u razdoblju do tri godine prije isteka koncesije odnosno zakupa. Prostorni planovi ili njihova izmjena odnosno dopuna koji su doneseni prije isteka koncesije odnosno zakupa moraju sadržavati odredbe kojima se omogućava nužna rekonstrukcija i/ili uporaba tih površina sukladno postojećoj namjeni i stečenim pravima.
Za površine za koje je dodijeljena koncesija ili koje su dane u zakup za podizanje trajnih nasada, davatelj koncesije odnosno zakupodavac dužan je u informacijski sustav prostornog uređenja dostaviti prostorne podatke o obuhvatu koncesija i koncesijske ugovore kojima su ograničena određena prava raspolaganja.
Uz članke 141. do 143.
Člancima 141. do 143. određuje se nadležnost Ministarstva odnosno upravnog tijela za donošenje, ukidanje ili poništenje akta za provedbu zahvata u prostoru. Međutim, za izmjenu ili dopunu tog akta biti će nadležno ono tijelo koje je nadležno za izdavanje akata za provedbu zahvata u prostoru prema propisima koji su na snazi u vrijeme podnošenja takvog zahtjeva odnosno tijelo koje je donijelo akt za provedbu zahvata u prostoru na koje je odlukom iz članka 142. stavka 3. ovoga Zakona prenesena nadležnost.
Uz članke 144. do 147.
Odredbe članaka 144. do 147. se odnose na pravne lijekove, odnosno na žalbu i upravni spor, ovisno o tome tko je akt izdao. Propisana je posljedica nepostupanja i nepravodobnog postupanja po uputi iz odluke žalbenog tijela, kao i da je izrada idejnog projekta očito protivnog uvjetima za provedbu zahvata u prostoru propisanim prostornim planom u pogledu namjene i veličine građevine ili oblika i veličine građevne čestice ili smještaja građevine na građevnoj čestici teška povreda dužnosti i ugleda ovlaštenog arhitekta odnosno inženjera koji je u svojstvu projektanta izradio idejni projekt.
Uz članak 148.
Prema članku 148., akt za provedbu zahvata u prostoru izdaje se u skladu s prostornim planom koji važi na dan podnošenja zahtjeva za njegovo izdavanje, odnosno ako to podnositelj zahtjeva zatraži, u skladu s prostornim planom koji važi na dan izdavanja akta za provedbu prostornog plana, ali u skladu s odredbama ovoga Zakona.
Ako je odredba plana protivna odredbi ovoga Zakona primijeniti će se ovaj Zakon. U situaciji u kojoj postoji očita protivnost grafičkog dijela i tekstualnih odredbi prostornog plana, primjenjuju se tekstualne odredbe.
Iznimka od ovih pravila se odnosi na dogradnju vanjskog dizala i za zahvate od državnog interesa (priuštivo stanovanje, obrana i sigurnost).
Uz članak 149.
Prema članku 149., kada se radi o zahvatu na koji se odnose propisi o zaštiti okoliša, potvrdu o usklađenosti takvog zahtjeva s prostornim planom daje Ministarstvo na zahtjev zainteresirane osobe koja zahtjevu prilaže elaborat o usklađenosti zahvata s prostornim planom i dokumentaciju koju će pravilnikom propisati ministar.
Uz članak 150.
Članak 150. se odnosi na istraživanje i eksploatacija ugljikovodika i geotermalnih voda u vezi s čime Ministarstvo na zahtjev središnjeg tijela nadležnog za rudarstvo odnosno Agencije za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika i geotermalnih voda daje mišljenje o usklađenosti zahvata u prostoru s prostorno-planskom dokumentacijom odnosno mišljenje da ne postoje zapreke za takav zahvat.
Uz članak 151.
Člankom 151. se uvode instrumenti provedbe posebnih projekata, to su urbanistički projekt i državni infrastrukturni projekt pa se za zahvate koji se njima realiziraju, postupci iz područja zaštite okoliša i prirode, prostornog uređenja i izdavanja lokacijske dozvole provode objedinjeno.
Urbanistički i infrastrukturni projekti donose se za zahvate u prostoru državnog i javnog interesa taksativno navedene u ovom članku Zakona.
Uz članke 152. i 153.
Odredbe članaka 152. i 153. određuju osnovne uvjete i način provođenja postupka za pokretanje procedure usvajanja infrastrukturnih projekata državnog značaja te urbanističkog projekta. Postupcima prethodi odluka kojom Vlada odlučuje o izradi infrastrukturnog odnosno urbanističkog projekta, a sama procedura donošenja detaljno će se urediti Uredbom Vlade.
Uz članke 154. i 155.
Članci 154. i 155. propisuju lokacijsku dozvolu kao provedbeni planski akt koji se donosi u upravnom postupku, a izdaje se za zahvate u prostoru koji su propisani člankom 151. Za eksploatacijsko polje ugljikovodika, geotermalne vode za energetske svrhe, podzemno skladištenje plina i trajno zbrinjavanje ugljikova dioksida u geološkim strukturama ne izdaje se lokacijska dozvola, već se isto određuje na način propisan posebnim zakonom kojim se uređuje istraživanje i eksploatacija ugljikovodika i geotermalnih voda, u skladu s prostornim planom.
Uz članak 156.
Prema članku 156. zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole se podnosi elektroničkim putem kroz sustav eDozvola. Odredba propisuje obvezni sadržaj zahtjeva.
Uz članak 157.
Odredba članka 157. određuje dokaze pravnog interesa za izdavanje lokacijske dozvole među kojima se, kao novost vezana za priuštivo stanovanje, propisuje suglasnost Vlade ili jedinice lokalne samouprave za te građevine.
Uz članke 158. do 161.
Članci od 158. do 161. reguliraju pojam, sadržaj i oblik idejnog projekta i odgovornost projektanta za njegovu izradu. Idejni projekt odnosno njegovi dijelovi moraju sadržavati sve podatke potrebne za izdavanje akta za provedbu zahvata u prostoru (lokacijske uvjete) te mora biti izrađen na način iz kojeg je vidljivo da su projektirana idejno-tehničko rješenja u skladu s propisima iz područja prostornog uređenja i posebnim propisima iz područja zaštite okoliša i prirode i drugim propisima koji se primjenjuju kod projektiranja u ovisnosti o namjeni zahvata u prostoru, pa je projektant koji je izradio idejni projekt odgovoran da je idejni projekt izrađen u skladu s ovim Zakonom, uvjetima za provedbu zahvata u prostoru propisanim prostornim planom predmetnog područja, posebnim propisima te da su njegovi pojedini dijelovi međusobno usklađeni.
Uz članke 162. do 164.
Članci 162. do 164. se odnose na BIM model idejnog projekta, čiji će obvezni sadržaj uz sadržaj koji mora imati svaki idejni projekt, biti propisan pravilnikom koji će donijeti ministar.
BIM je informacijsko modeliranje građevine/gradnje, uključuje organizaciju i digitalizaciju informacija o zgradama i inženjerskim građevinama putem BIM modela određene razine razvijenosti elemenata (LOD) prema razini razvijenosti projekta po pojedinim strukama.
Uz članak 165.
Odredba članka 165. propisuje da pitanje autorskih prava na idejnom projektu reguliraju posebni zakoni i da ovo pitanje ne utječe na mogućnost izdavanja akata za provedbu zahvata u prostoru.
Uz članke 166. i 167.
Članci 166. i 167. posvećeni su nostrifikaciji idejnih projekata prema stranim propisima. Takav idejni projekt mora biti usklađen s ovim Zakonom, a nostrifikaciju provodi osoba koja prema posebnom zakonu ima pravo uporabe strukovnog naziva ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer, odnosno pravna osoba koja ima zaposlenu osobu koja ima pravo uporabe tog strukovnog naziva.
Uz članke 168. do 173.
Članci 168. do 173. propisuju način, rokove i nadležnost za utvrđivanje posebnih uvjeta i uvjeta priključenja, koji se izdaju kao elektroničke isprave te postupak usklađivanja idejnog projekta za potrebe izdavanja ovih uvjeta.
Posebni uvjeti odnosno uvjeti priključenja utvrđeni na idejni projekt sastavni su dio lokacijske dozvole te prestaju važiti s danom prestanka važenja lokacijske dozvole. Ako su u posebnim uvjetima, odnosno uvjetima priključenja navedeni uvjeti za koje nije nadležno javnopravno tijelo koje ih je izdalo, ili ako su ti uvjeti protivni odredbama prostornog plana, ne smatraju se važećim dijelovima posebnih uvjeta odnosno uvjeta priključenja.
Uz članak 174.
Prema članku 174. lokacijskom dozvolom se određuju osnovni lokacijski uvjeti ovisno o vrsti namjeravanog zahvata u prostoru. Lokacijski uvjeti se određuju u skladu s propisima i aktima na temelju kojih se izdaje lokacijska dozvola, pravilima struke, a kod gradnje zgrada osiguravaju primjenu arhitektonske vrsnoće građenja prepoznavanjem duha i karakteristika mjesta, krajolika i ambijenta proizašlih iz autohtonih kulturno povijesnih graditeljskih i krajobraznih vrijednosti i identiteta prostora.
Obuhvat zahvata u prostoru u kojemu se gradi građevina, ovisno o vrsti građevine, određuje se kao koridor, odnosno površina katastarskih čestica i/ili njezinih dijelova određen sukladno pravilima struke na način da se osigura smještaj građevine odnosno zahvata u prostoru vodeći računa o optimalnom korištenju prostora.
Uz članke 175. do 179.
Odredbe članaka 175. do 179. propisuju tko su stranke u postupku izdavanja lokacijske dozvole, određuje na koji se način osigurava uvid u spis predmeta, što sve sadrži poziv na uvid i koje su posljedice neodazivanja pozivu.
Uz članak 180.
Prema članku 180. lokacijska dozvola se izdaje nakon što je u provedenom postupku utvrđeno da je da je uz zahtjev priložena propisana dokumentacija, da je idejni projekt izrađen u skladu s dokumentima prostornog uređenja, da su utvrđeni posebni uvjeti i uvjeti priključenja i ostali propisani uvjeti.
Kad se zahvat odnosi na građenje nove zgrade za izdavanje lokacijske dozvole je još potrebno utvrditi da postoji mogućnost neposrednog priključenja građevne čestice, odnosno zgrade na prometnu površinu (ili da je izdana građevinska dozvola za građenje prometne površine), da postoji mogućnost priključenja građevne čestice, odnosno zgrade na prometnu površinu putem prava služnosti preko najviše jedne građevne čestice za obiteljsku kuću, privatne prometnice vlasnika ili suvlasnika nekretnine na koju se odnosi zahtjev kao i da postoji mogućnost priključenja zgrade na javni sustav odvodnje otpadnih voda, ako prostornim planom nije propisana mogućnost priključenja na vlastiti sustav odvodnje i mogućnost priključenja zgrade na niskonaponsku električnu mrežu ili da ima autonomni sustav opskrbom električnom energijom.
Uz članak 181.
Prema članku 181., lokacijska dozvola dostavlja se podnositelju zahtjeva u korisnički pretinac informacijskog sustava povezanog na državnu informacijsku infrastrukturu, odnosno putem pošte ako podnositelj zahtjeva nema korisnički pretinac, strankama koje su izvršile uvid u spis predmeta ili su se javile nadležnom tijelu na način kako je to propisano za pozivanje na uvid u spis, a strankama koje nisu izvršile uvid i nisu se javile nadležnom tijelu izlaganjem na elektroničkoj oglasnoj ploči u trajanju od osam dana.
Javnost i zainteresirana javnost obavještava se putem elektroničke oglasne ploče za zahvat u prostoru koji se prema propisima kojima se uređuje gradnja ne smatra građenjem, a koji je bio predmetom postupka procjene utjecaja na okoliš, postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš ili postupka ocjene o prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu prema posebnim propisima o podnesenom zahtjevu za izdavanje lokacijske dozvole, sadržaju tog zahtjeva, podnesenim dokumentima uz taj zahtjev i o izdanoj lokacijskoj dozvoli.
Uz članak 182.
Članak 182. propisuje trajanje važnosti lokacijske dozvole, koja prestaje važiti ako se u roku od četiri godine od dana pravomoćnosti lokacijske dozvole ne podnese zahtjev za izdavanje građevinske dozvole za najmanje jednu od faza ili etapa odnosno ako se ne pristupi provedbi zahvata u prostoru za koji se ne izdaje akt za građenje. Za zahvate u prostoru za koje lokacijsku dozvolu izdaje Ministarstvo taj rok je šest godina.
Uz članke 183. do 185.
Odredbe članaka 183. do 185. se odnose na izmjenu i/ili dopunu akta za provedbu zahvata u prostoru te određuju da se po zahtjevu podnositelja zahtjeva izvršni, odnosno pravomoćni akt za provedbu zahvata u prostoru može izmijeniti, dopuniti, ukinuti, a može se i poništiti. Izmjena i/ili dopuna akta za provedbu zahvata u prostoru neće se izdati ako je projekt za zahvat u prostoru u bitnim pretpostavkama promijenjen.
Određeno je i da se u slučaju podnošenja zahtjeva samo za promjenu osobe kojoj je izdan akt za provedbu zahvata u prostoru, izmjena tog akta kojom će se imenovati nova osoba izdaje bez odgode.
Vezano za posebne uvjete odnosno uvjete priključenja određeno je da se novi uvjeti ishode samo za izmjene projekta, a eventualna promjena lomnih točaka građevinske čestice odnosno obuhvata zahvata ne smatra se izmjenom lokacijskih uvjeta, ako je do nje došlo zbog promjena u katastarskom operatu, ali o takvoj promjeni se mora izvršiti izmjena GML datoteke u informacijskom sustavu.
Uz članak 186.
Članak 186. određuje da se provedbi zahvata u prostoru koji se prema posebnim propisima smatraju rudarskim objektima ili postrojenjima, pristupa na temelju akta određenog tim propisima, a koji se akt izdaje na temelju pravomoćne lokacijske dozvole.
Određeno je i da se provedbi zahvata iz pravilnika koji uređuje zahvate u prostoru koji se ne smatraju građenjem, pristupa na temelju pravomoćne lokacijske dozvole, a na rizik investitora na temelju izvršne lokacijske dozvole.
Uz članke 187. do 191.
Prema člancima 187. do 191. zahvat koji se ne smatra građenjem se odobrava dozvolom za uporabu takvog zahvata nakon čega se može početi koristiti za određenu namjenu i za dobivanje dopuštenja za obavljanje djelatnosti.
Odredbama je propisano što sve zahtjevu za izdavanje dozvole za uporabu mora priložiti i da se prije izdavanja mora obaviti očevid radi provjere je li zahvat izveden u skladu s lokacijskom dozvolom. Člankom 190. detaljno je propisan postupak koji prethodi izdavanju dozvole za uporabu, a člankom 191. određena je obveza obavješćivanja o rezultatu eventualnog postupka po pravnom lijeku protiv odluke javnopravnog tijela kojom ono odbija potvrditi usklađenost izvedenog s lokacijskim uvjetima i uvjetima propisanim posebnim propisima.
Uz članke 192. do 197.
Odredbe članaka od 192. do 197. uređuju postupak ishođenja dozvole za promjenu namjene i uporabu građevine u slučaju da se zbog promjene namjene ne treba ishoditi građevinska dozvola, s time da se ova dozvola ne može izdati za promjenu oblika ili veličine građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru. Dozvola se izdaje ako se u postupku utvrdi da je nova namjena građevine, odnosno njezine samostalne uporabne cjeline i/ili lokacijski uvjet koji se namjeravaju promijeniti, u skladu s prostornim planom i da građevina odnosno njezina samostalna uporabna cjelina ispunjava uvjete propisane posebnim propisima za novu namjenu i/ili drugi lokacijski uvjet.
Dozvola za promjenu namjene i uporabu građevine za koju se prema posebnom propisu provodi postupak ocjene, odnosno procjene utjecaja zahvata na okoliš ili postupak ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu izdaje se, uz ispunjenje prethodnih uvjeta, ako javnopravno tijelo koje je provelo taj postupak izda potvrdu da je promjena namjene u skladu s rješenjem donesenim u tom postupku.
Uz članke 198. do 201.
Odredbama od članka 198. do 201. određeni su slučajevi zbog kojih je moguće u posebnom postupku pred nadležnim tijelom za poslove urbanizma utvrditi građevinsku česticu odnosno zemljište nužno za redovnu uporabu građevine i na temelju tog rješenja provesti parcelaciju, pri čemu to nema pravnih učinaka na vlasništvo i druga stvarna prava na nekretnini za koju je izdano. Rješenjem o utvrđivanju građevne čestice nije dozvoljeno mijenjati granice utvrđene susjedne građevne čestice.
Uz članke 202. do 204.
Odredbe ovih članaka uređuju na temelju kojih akata i prostornih planova je moguće provoditi parcelaciju građevinskog zemljišta, pod koji uvjetima je ona moguća te detaljno propisuju postupak izdavanja potvrde parcelacijskog elaborata.
Uz članke 205. do 209.
Odredbe članaka 205. do 209. određuju značaj obveze uređenja građevinskog područja. Građevinsko područje uređuje se u cilju njegova osposobljavanja za građenje, rekonstrukciju i korištenje zgrada u skladu s prostornim planom te s tim u vezi poboljšanja uvjeta života i rada u naseljima. Zbog toga se u ovim odredbama propisuju rokovi u kojima jedinica lokalne samouprave treba komunalno urediti planom određeno građevinsko područje i financijska posljedica neizvršenja te obveze.
Investitor komunalne infrastrukture i sanacije terena u naselju je jedinica lokalne samouprave ili trgovačko društvo koje obavlja odgovarajuću komunalnu djelatnost, a druge infrastrukture javnopravno tijelo ili druga osoba koja je prema posebnom propisu ovlaštena graditi drugu infrastrukturu, a investitor može biti i jedna ili više osoba čijem zemljištu ili građevini služi infrastruktura ako za to imaju suglasnost i koje se ugovorom obvežu komunalnu, odnosno drugu infrastrukturu planiranu prostornim planom izgraditi vlastitim sredstvima u određenom roku i istu predati u vlasništvo jedinice lokalne samouprave, odnosno osobe određene posebnim propisom.
Uz članke 210. do 223.
Odredbe članka 210. do 223. uređuju imovinske institute uređenja građevinskog zemljišta. Ovdje je određena obveza sklapanja, forma i sadržaj ugovora o financiranju uređenja građevinskog zemljišta.
Zatim, uređeno je pravo vlasnika da svoje zemljište na kojemu je urbanističkim planom uređenja ili prostornim planom šireg područja kojim su propisani uvjeti provedbe zahvata u prostoru s detaljnošću propisanom za urbanistički plan uređenja planirano građenje, odnosno uređenje površine javne namjene prenese u vlasništvo jedinice lokalne samouprave te obvezu vlasnika da dio svojeg građevinskog zemljišta koje je određeno za gradnju komunalne infrastrukture koja služi njegovom zemljištu, za naknadu tržišne vrijednosti, prenese u vlasništvo jedinice lokalne samouprave prije ishođenja akta za provedbu zahvata u prostoru. Prijenos se vrši izjavom danom na zapisnik koji je potpisao vlasnik zemljišta i službena osoba, ovjeren pečatom nadležnog upravnog tijela i predstavlja pravnu osnova za stjecanje vlasništva jedinice lokalne samouprave na prenesenom zemljištu. Jedinica lokalne samouprave je dužna isplatiti tržišnu naknadu najkasnije u roku od četiri godine od dana prijenosa zemljišta, odnosno sklapanja ugovora.
Jedinica lokalne samouprave koja prostornim planom građevinsko područje bilo koje namjene prenamijeni, u područje javne namjene ili u površine namijenjene infrastrukturi dužna je po tržišnoj cijeni u roku od godinu dana od stupanja na snagu prostornog plana otkupiti zemljište privatnog vlasnika koje je tim planom prenamijenjeno u područje javne namjene ili infrastrukturne namjene.
Odredbe propisuju i obvezu Republike Hrvatske , jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave da za tržišnu naknadu u propisanim slučajevima proda svoje zemljište. Vlada, skupština županije, odnosno Grada Zagreba, gradsko vijeće i općinsko vijeće ima pravo prvokupa nekretnina potrebnih za građenje infrastrukture ili građevine javne i društvene namjene.
Uz članke 224. do 226.
Odredbe članaka 224. do 226. govore o nadzoru nad provedbom ovoga Zakona, kao i zakonitosti rada jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, upravnih tijela, stručnih upravnih tijela, zavoda, pravnih osoba s javnim ovlastima, pravnih osoba koje obavljaju stručne poslove prostornog uređenja s tim u vezi, koji provodi Ministarstvo kroz informacijski sustav prostornog uređenja – eInspekcija. Upravna tijela nadležna za poslove prostornog uređenja, svaki u okviru svoje nadležnosti, vrše stručni nadzor nad provedbom prostornih planova kao i nad primjenom propisa iz područja prostornog uređenja.
Ako jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave, upravno tijelo, stručno upravno tijelo, zavod, pravna osoba s javnim ovlastima, pravna osoba koja obavlja stručne poslove prostornog uređenja ne postupi po rješenju Ministarstva kojim se nalaže otklanjanje nezakonitosti, na izvršenje će se prisiliti novčanom kaznom.
Uz članak 227.
Odredbom članka 227. reguliran je postupak usklađivanja nesuglasnosti kartografskih prikaza i odredbi za provođenje plana te je jasno propisano da se takva nesuglasnost ne može ispravljati ispravkom greške, već nositelj izrade prostornog plana bez odgode inicira postupak izmjena ili dopuna prostornog plana radi usklađenja kartografskog prikaza i odredbi za provođenje plana.
radi usklađenja. Taj postupak se provodi bez donošenja Odluke o izradi izmjene ili dopune plana, bez prethodne rasprave i bez javne rasprave, a međusobno usklađeni kartografski prikaz i odredbe o provođenju prostornog plana, objavljuju se javnosti putem mrežne stranice nositelja izrade prostornog plana i u informacijskom sustavu prostornog uređenja, u roku od 15 dana od izvršenog usklađenja, a prije donošenja izmjena ili dopuna tog plana u svrhu usklađenja.
Uz članke 228. do 232.
Prekršajnim odredbama od članka 228. do 232. određene su novčane kazne za sve sudionike procesa donošenja prostornih planova.
Tako će nositelj izrade plana odgovarati za prekršaj ako izrađuje i/ili omogući izradu dokumenata prostornog uređenja protivno Zakonu i propisima donesenim temeljem Zakona ili ako od stručnog izrađivača zahtjeva izradu stručnog rješenja prostornog plana koje je protivno načelima i standardima prostornog planiranja i/ili Zakonu, kao i ako ne dostavi u određenom roku na uvid sve podatke i dokumentaciju potrebnu u provedbi nadzora.
Stručni izrađivač prostornog plana odgovara prekršajno ako izradi stručno rješenje koje je protivno načelima i standardima prostornog planiranja i/ili Zakonu ili ako ne ispunjava propisane uvjete, ako izradi konačni prijedlog prostornog plana kojem su grafički dio i odredbe za provođenje neusklađene ili nije u skladu s planom višeg reda, a kad se ovaj prekršaj odnosi na prostor ZOP-a predviđena je maksimalna novčana kazna.
Prekršaj čini i javnopravno tijelo koje se u okviru svoje nadležnosti ne očituje u postupku izrade i donošenja prostornog plana na način propisan Zakonom, a dužno je to učiniti prema posebnim propisima iz svog djelokruga.
Odgovara za prekršaj i projektant ako izradi idejni projekt protivno ovome Zakonu, uvjetima za provedbu zahvata u prostoru propisanim prostornim planom, posebnim propisima, posebnim uvjetima ili ako su njegovi pojedini dijelovi međusobno neusklađeni.
Osoba koja pristupi provedbi zahvata u prostoru koji se prema posebnim propisima koji uređuju gradnju ne smatraju građenjem bez pravomoćne, odnosno izvršne lokacijske dozvole ili zahvat u prostoru ne provodi u skladu s tom dozvolom može se kazniti za prekršaj od minimalno 5000 eura.
Uz članke 233. do 245.
U prijelaznim i završnim odredbama propisano je da se obustavljaju postupci izrade i donošenja planova čija je izrada započela po odredbama Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine«, broj 76/07., 38/09., 55/11., 90/11., 50/12. i 55/12.), a planovi čija je izrada započela po odredbama Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine«, broj 153/13., 65/17., 114/18., 39/18. i 98/19.) trebaju biti doneseni u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, jer će se u protivnom postupci izrade i donošenja tih planova obustaviti.
Postupci izrade i donošenja prostornih planova odnosno njihovih izmjena i dopuna, kao i transformacije prostornih planova, započeti po odredbama Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine«, broj 153/13., 65/17., 114/18., 39/18., 98/19. i 67/23.) dovršit će se sukladno odredbama toga Zakona u roku od tri godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Prostorni planovi doneseni na temelju zakona i propisa koji su važili prije stupanja na snagu ovoga Zakona moraju se donijeti u digitalnom obliku kroz elektronički sustav »ePlanovi« u roku od pet godina od stupanja na snagu ovoga Zakona, a ako se to ne dogodi županijski zavod za prostorno uređenje postaje stručni izrađivač i osigurava donošenje tih prostornih planova u digitalnom obliku u sljedećih godinu dana.
U prijelaznim i završnim odredbama također je propisana obveza izrade izvješća o stanju u prostoru te su navedeni podzakonski akti koji ostaju na snazi i oni koji više neće važiti. Postupci izdavanja akata za provedbu prostornih planova započeti po Zakonu o prostornom uređenju (»Narodne novine«, broj 153/13., 65/17., 114/18., 39/19., 98/19. i 67/23.) do dana stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se po odredbama tog Zakona i propisa donesenih na temelju tog Zakona.
Lokacijska dozvola izdana na temelju Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine«, broj 30/94., 68/98., 61/00., 32/02. i 100/04.), Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine«, broj 76/07., 38/09., 55/11., 90/11., 50/12. i 55/12.) te Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine«, broj 153/13., 65/17., 114/18., 39/18., 98/19. i 67/23.) može se mijenjati, dopunjavati, ili poništiti pod istim uvjetima kao i lokacijska dozvola donesena na temelju ovoga Zakona.
Uz članke 246. i 247.
Odredbama ovih članaka određuje se prestanak važenja dosadašnjeg Zakona o prostornom uređenju te stupanje na snagu ovoga Zakona.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE