2.

UTVRĐIVANJE PROBLEMA

2.1.

Republika Hrvatska nastoji ostvariti jedan od najvažnijih ciljeva Europske unije, neovisnost po pitanju energije, kao i ublažavanje i prilagodba klimatskim promjenama.

Jedan od ključnih sektora za reduciranje emisije štetnih plinova i usporavanja klimatskih promjena je sektor zgradarstva.

Područje energetske učinkovitosti u zgradarstvu, danas je uređeno Zakonom o gradnji („Narodne novine“, br. 153/13, 20/17, 39/19, 125/19 i 145/24) i Zakonom o energetskoj učinkovitosti („Narodne novine“, br.   127/14, 116/18, 25/20, 32/21, 41/21 i 40/25) , te nizom posebnih zakona kojim se uređuju različita druga posebna područja i velikim brojem podzakonskih propisa donesenih na temelju tih zakona.

Velik dio odredbi danas važećeg Zakona o gradnji bavi se propisivanjem uvjeta i zahtjeva za ispunjavanje temeljnog zahtjeva za građevinu – energetske učinkovitosti i toplinskih svojstava građevine.

Zbog definiranja odredbi vezanih za ovo područje u više zakona i propisa dolazilo je do nejasnoća prilikom projektiranja i izvedbe zgrada.

U okviru projekta "Jačanje provedbe vrednovanja propisa u Republici Hrvatskoj", financiranog sredstvima Instrumenta tehničke pomoći Europske komisije i njemačkog Saveznog ministarstva za gospodarstvo i energiju, Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine sudjelovalo je u provedbi vrednovanja propisa za Zakon o energetskoj učinkovitosti ("Narodne novine", broj 127/14, 116/18, 25/20, 32/21, 41/21). Na temelju provedenog vrednovanja propisa izrađene su preporuke za unapređenje zakonodavnog okvira o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu, koje će se provesti ovim Nacrtom prijedloga zakona te novim zakonom koji uređuje energetsku učinkovitost.

2.2.

Izvor podataka:

Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine - podaci dobiveni dosadašnjim iskustvom u primjeni Zakona o gradnji („Narodne novine“, br. 153/13, 20/17, 39/19, 125/19 i 145/24) i Zakonom o energetskoj učinkovitosti („Narodne novine“, br.   127/14, 116/18, 25/20, 32/21, 41/21 i 40/25) , te nizom posebnih zakona kojim se uređuju različita druga posebna područja i velikim brojem podzakonskih propisa donesenih na temelju tih zakona, a u svakodnevnom kontaktu sa građanima i  poslovnim subjektima.

3.

UTVRĐIVANJE POSEBNOG CILJA

3.1.

Opis posebnog cilja

Zakonom o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu će se:

- transponirati:

- Direktiva 2010/31/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 19. svibnja 2010. o energetskoj učinkovitosti zgrada (preinaka) (SL L 153, 18.6.2010.),

-Direktiva (EU) 2018/844 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o izmjeni Direktive o energetskim svojstvima zgrada i Direktive 2012/27/EU o energetskoj učinkovitosti (Tekst značajan za EGP) (SL L 156, 19.6.2018.),

-Direktiva 2024/1275 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. travnja 2024. o energetskim svojstvima zgrada (preinaka) u dijelu koji se odnosi na nemogućnost davanja financijskih poticaja za ugradnju samostalnih kotlova na fosilna goriva i izradu Nacionalnog plana obnove zgrada,

- omogućiti provedba dijela odredbi:

-  Direktive 2012/27/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o energetskoj učinkovitosti, izmjeni direktiva 2009/125/EZ, i 2010/30/EU i stavljanju izvan snage direktiva 2004/8/EZ i 2006/32/EZ (SL L 315, 14.11.2012.) kako je posljednji put izmijenjena Direktivom (EU) 2019/944 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. lipnja 2019. o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište električne energije i izmjeni direktive 2012/27/EU (SL L 158, 14.6.2019.) u dijelu koji se odnosi na energetsku učinkovitost u zgradarstvu,

- Direktive (EU) 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora (preinaka) kojom se mijenja Direktiva 2009/28/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o poticanju uporabe energije iz obnovljivih izvora te o izmjeni i kasnijem stavljanju izvan snage direktiva 2001/77/EZ i 2003/30/EZ u dijelu koji se odnosi na program certificiranja instalatera obnovljivih izvora  energije.

-    osigurava se provedba Uredbe (EU)  2018/1999 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o upravljanju energetskom unijom i djelovanjem u području klime, izmjeni uredaba (EZ) br. 663/2009 i (EZ) br. 715/2009 Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva 94/22/EZ, 98/70/EZ, 2009/31/EZ, 2009/73/EZ, 2010/31/EU, 2012/27/EU i 2013/30/EU Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva Vijeća 2009/119/EZ i (EU) 2015/652 te stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 525/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (Tekst značajan za EGP) (SL L 328, 21.12.2018.)

- promicati poboljšavanje energetskih svojstava zgrada,

- smanjiti emisija stakleničkih plinova,

- smanjiti potrošnja energije i

- povećati korištenje energije iz obnovljivih izvora kroz poticanje mjera energetske učinkovitosti u zgradarstvu s ciljem da se do 2050. u Republici Hrvatskoj uspostavi fond zgrada s nultim emisijama.

3.2.

Opis svrhe propisa

Zakonom o energetskoj učinkovitost u zgradarstvu  uređuje se područje energetske učinkovitosti u zgradarstvu, energetska obnova i dekarbonizacija zgrada, smanjenje emisija u zgradarstvu i povećanje klimatske otpornosti, provođenje mjera energetske učinkovitosti,  djelatnost energetske usluge u sektoru zgradarstva, utvrđivanje ušteda energije u sektoru zgradarstva, sustav energetskog certificiranja zgrada, ispunjavanje temeljnog zahtjeva energetske učinkovitosti i toplinskih svojstava građevine, dijelom uređuje: ispunjavanje temeljnih zahtjeva zaštite od štetnih učinaka na higijenu i zdravlje povezanih s građevinama  u odnosu na kvalitetu unutarnjeg okoliša, emisija u vanjsko okruženje građevine te održive uporabe prirodnih izvora u građevinama.

3.3.

Razmotrena druga moguća normativna i nenormativna rješenja

Nenormativna rješenja nisu moguća budući da se transpozicija direktiva Europske unije, utvrđivanje obveza za adresate može najsvrsishodnije urediti zakonom.

3.4.

Izvor podataka:

Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine - podaci dobiveni dosadašnjim iskustvom u primjeni Zakona o gradnji („Narodne novine“, br. 153/13, 20/17, 39/19, 125/19 i 145/24) i Zakonom o energetskoj učinkovitosti („Narodne novine“, br.   127/14, 116/18, 25/20, 32/21, 41/21 i 40/25) , te nizom posebnih zakona kojim se uređuju različita druga posebna područja i velikim brojem podzakonskih propisa donesenih na temelju tih zakona, a u svakodnevnom kontaktu sa građanima i  poslovnim subjektima.

4.

UTVRĐIVANJE UČINAKA I ADRESATA

4.1.

Posebni cilj 1: usklađenost s pravnom stečevinom EU

Posebni cilj 2: unapređenje energetske učinkovitosti i korištenje obnovljivih izvora energije

Posebni cilj 3: smanjenje emisija iz sektora zgradarstva

Posebni cilj 4: smanjenje energetskog siromaštva

4.1.1.

Učinci na gospodarstvo:

Adresati:

Potiče se  obnova i dekarbonizacija zgrada, unapređuje se energetska učinkovitosti i korištenje obnovljivih izvora energije, jača nadzor, certificiranje i tržište energetskih usluga, jačanju otpornosti gospodarstva na energetske i klimatske izazove, smanjenje troškova energije za građane, povećanje kvalitete života u zgradama, smanjenje energetskog siromaštva, povećanje broja investicija i radnih mjesta.

- Poslovni subjekti: (trgovačka društva i obrti u području graditeljstva) vezano za poslove energetske obnove zgrada te dekarbonizaciju istih

- Građani (vlasnici i korisnici nekretnina)

4.1.2.

Učinci na održivi razvoj:

Adresati:

Dekarbonizacija zgrada i unapređenje energetske učinkovitosti i korištenje obnovljivih izvora energije.

- Građani (vlasnici i korisnici nekretnina te ostali građani)

4.1.3.

Učinci na socijalnu skrb:

Adresati:

Smanjenje troškova energije za građane, povećanje kvalitete života u zgradama, smanjenje energetskog siromaštva

- Građani

4.1.4.

Učinci na zaštitu ljudskih prava:

Adresati:

Nisu utvrđeni učinci na zaštitu ljudskih prava.

Nisu utvrđeni adresati na zaštitu ljudskih prava.

4.1.5.

Učinci na druga područja:

Adresati:

Nisu utvrđeni učinci na druga područja

Nisu utvrđeni adresati na drugim područjima .

Provedba ovog prijedloga Zakona doprinijet će smanjenju troškova energije za građane, povećanju kvalitete života u zgradama, smanjenju energetskog siromaštva.

Energetska obnova izravno doprinosi smanjenju energetskog siromaštva, budući da građani u lošijim stambenim uvjetima najviše osjete visoke troškove energije. Energetskom obnovom se građanima smanjuju računi za grijanje/hlađenje uz istodobno povećanje kvalitete života (zdraviji uvjeti stanovanja i dr.).

Fokus će biti na najranjivijim skupinama, kojima će se kroz nacionalne i EU fondove omogućiti povoljnije ili potpuno subvencionirane obnove.

Dugoročno, to znači manje socijalnih transfera za pokrivanje troškova energije, čime se oslobađa proračunski prostor za druge mjere socijalne politike.

Nisu utvrđeni učinci ni adresati u području zaštite ljudskih prava.

5.5.

Analiza učinaka i adresata u drugim područjima:

Nisu utvrđeni učinci ni adresati u drugim područjima.

5.6.

Izvor podataka:

Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine - podaci dobiveni dosadašnjim iskustvom u primjeni Zakona o gradnji („Narodne novine“, br. 153/13, 20/17, 39/19, 125/19 i 145/24) i Zakonom o energetskoj učinkovitosti („Narodne novine“, br.   127/14, 116/18, 25/20, 32/21, 41/21 i 40/25) , te nizom posebnih zakona kojim se uređuju različita druga posebna područja i velikim brojem podzakonskih propisa donesenih na temelju tih zakona, a u svakodnevnom kontaktu sa građanima i  poslovnim subjektima.

6.2.

Konzultacije:

Istovremeno s provedbom postupka savjetovanja, Obrazac iskaza dostavlja se na mišljenje nadležnim tijelima i Uredu za zakonodavstvo. Potrebno je ukratko navesti kojim nadležnim tijelima je dostavljen Obrazac iskaza i sažeti dana očitovanja.