2.1.

Upravno područje prostornog uređenja do sada je bilo uređeno Zakonom o prostornom uređenju (NN 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19 i 67/23), koji unatoč brojnim izmjenama nije osigurao punu provedbu ciljeva prostornog uređenja. Uočeni su problemi poput:

- složenih i nedovoljno dinamičnih postupaka donošenja i provedbe prostornih planova zbog dosadašnjega analognog načina donošenja te nedostatnih alata za njihovu provedbu

- slabe prilagodbe na naslijeđena nepovoljna stanja u prostoru

- potrebe za usklađenjem zakonodavnog okvira s novim strateškim dokumentima stambene politike (Nacionalni plan stambene politike Republike Hrvatske do 2030. i Akcijski plan za provedbu Nacionalnog plana stambene politike Republike Hrvatske za razdoblje od 2025. do 2027. godine (»Narodne novine«, broj 56/2025.))

- nedovoljno jasnih odredbi o javnim arhitektonskim natječajima

- ograničenih i neučinkovitih mogućnosti planiranja na pomorskom dobru u smislu očuvanja prostora jer dosadašnji Zakon nije dovoljno detaljno propisivao sadržaj prostornih planova na tom području

- propisani sadržaj prostornih planova nije uključivao obvezu planiranja niza ključnih tema za prostor poput gospodarenja otpadom, zbrinjavanja viška iskopa, postavljanja i gradnje elektroničke komunikacijske infrastrukture i sl.

- infrastrukturne neopremljenosti građevinskih područja koja onemogućuje gradnju i razvoj područja.

2.2.

Izvor podataka:

Koristitili su se izvori podataka koji su dostupni putem odgovarajućih nadležnih tijela u Republici Hrvatskoj te članova Radne skupine za izradu Prijedloga zakona o prostornom uređenju (u daljnjem tekstu: Prijedlog zakona), osobito preko stručnih komora, fakulteta i udruga gradova i županija, kao i dokumenti:
– Nacionalnog plana stambene politike Republike Hrvatske do 2030. i Akcijskog plana za provedbu Nacionalnog plana stambene politike Republike Hrvatske za razdoblje od 2025. do 2027. godine (»Narodne novine«, broj 56/25.)
– Program razvoja zelene infrastrukture u urbanim područjima 2021.–2030. (»Narodne novine«, broj 147/21.)
– Program razvoja kružnog gospodarenja prostorom i zgradama 2021.–2030. (»Narodne novine«, broj 143/21.).

3.1.

Opis posebnog cilja

Provedbom ovog Prijedloga zakona očekuje se ostvarenje ciljeva u području prostornog uređenja:

1. osiguranje učinkovitog i suvremenog sustava prostornog uređenja

2. pojednostavnjenje i digitalizacija postupka donošenja i provedbe prostornih planova

3. povećanje pravne sigurnosti za korisnike prostora kroz jednoznačne i transparentne digitalne alate

4. omogućavanje provedbe Nacionalnog plana stambene politike i poticanje priuštivog stanovanja

5. unaprjeđenje zaštite prostora i prirodnih resursa u skladu s s pravnom stečevinom Europske unije iz točke 1.4.

6. jačanje gospodarskog i društvenog razvoja kroz kvalitetnije planiranje i provedbene alate (urbanistički i infrastrukturni projekt).

3.2.

Opis svrhe propisa

Svrha Prijedloga zakona jest osigurati učinkovit, digitaliziran i transparentan sustav prostornog planiranja i uređenja, usklađen s aktualnim potrebama društva, gospodarstva i zaštite okoliša.

Također, Prijedlogom zakona jača se pravna sigurnost i poboljšava investicijska klima. Novim provedbenim institutima poput urbanističkog projekta omogućuje se brza i učinkovita realizacija projekata priuštivog stanovanja i javno-društvenih građevina (škole, vrtići, bolnice i dr.) čime se izravno utječe na demografske čimbenike i društvene standarde građana, kao i na prometna rješenja većih urbanih sredina. Nadalje, infrastrukturni projekt kroz objedinjenu proceduru prostornog uređenja i zaštite okoliša osigurava mogućnost učinkovitog planiranja državne infrastrukture kao odgovor na međunarodne energetske i političke izazove i krize, uz uvažavanje svih sastavnica zaštite prostora, okoliša i prirode. Zakonom se uređuju ciljevi, načela, subjekti, uvjeti planiranja prostora, dokumenti prostornog uređenja, postupci donošenja planova, provedbeni alati (urbanistički i infrastrukturni projekti), urbana komasacija, uređenje građevinskog zemljišta, imovinski instituti te nadzor nad provedbom.

3.3.

Razmotrena druga moguća normativna i nenormativna rješenja

Razmatrane su izmjene postojećeg Zakona, no ocijenjeno je da zbog brojnih nedostataka i potrebe za uvođenjem novih instituta (urbana komasacija, urbanistički i infrastrukturni projekti, digitalizacija postupaka, priuštivo stanovanje) nije moguće postići ciljeve parcijalnim izmjenama, već je potrebno donijeti novi zakon. Nenormativna rješenja (poput informiranja javnosti ili samoregulacije) nisu dovoljna jer se radi o sustavnom pitanju koje zahtijeva zakonski okvir.

3.4.

Izvor podataka:

Koristitili su se izvori podataka koji su dostupni putem odgovarajućih nadležnih tijela u Republici Hrvatskoj te članova Radne skupine za izradu Prijedloga zakona o prostornom uređenju (u daljnjem tekstu: Prijedlog zakona), osobito preko stručnih komora, fakulteta i udruga gradova i županija, kao i dokumenti:
– Nacionalnog plana stambene politike Republike Hrvatske do 2030. i Akcijskog plana za provedbu Nacionalnog plana stambene politike Republike Hrvatske za razdoblje od 2025. do 2027. godine (»Narodne novine«, broj 56/25.)
– Program razvoja zelene infrastrukture u urbanim područjima 2021.–2030. (»Narodne novine«, broj 147/21.)
– Program razvoja kružnog gospodarenja prostorom i zgradama 2021.–2030. (»Narodne novine«, broj 143/21.).

4.1.

Posebni cilj:

1. osiguranje učinkovitog i suvremenog sustava prostornog uređenja

2. pojednostavnjenje i digitalizacija postupka donošenja i provedbe prostornih planova

3. povećanje pravne sigurnosti za korisnike prostora kroz jednoznačne i transparentne digitalne alate

4. omogućavanje provedbe Nacionalnog plana stambene politike i poticanje priuštivog stanovanja

5. unaprjeđenje zaštite prostora i prirodnih resursa u skladu s s pravnom stečevinom Europske unije iz točke 1.4.

6. jačanje gospodarskog i društvenog razvoja kroz kvalitetnije planiranje i provedbene alate (urbanistički i infrastrukturni projekt).

S obzirom na naprijed navedene posebne ciljeve, učinci na područja i adresati sagledavat će se objedinjeno za Prijedlog zakona.

4.1.1.

Učinci na gospodarstvo:

Adresati:

– povećanje pravne sigurnosti i povjerenja investitora

– ubrzanje postupaka izdavanja akata i donošenja prostornih planova

– smanjenje troškova izrade planova i provedbe postupaka

– poticanje ulaganja u građevinarstvo, energetiku, turizam i druge sektore

– omogućavanje priuštivog stanovanja i time povećanje mobilnosti radne snage.

– investitori i gospodarski subjekti u građevinarstvu i srodnim djelatnostima

– ukupno 576 jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

– državno tijelo nadležno za prostorno uređenje

– građani kao krajnji korisnici.

4.1.2.

Učinci na održivi razvoj:

Adresati:

– jačanje zaštite prostora i prirodnih resursa
– provedba Uredbe o obnovi prirode i Direktive 2001/42/EZ
– smanjenje negativnog utjecaja na okoliš kroz bolju integraciju zelene infrastrukture

– poticanje kružnog gospodarstva i održive gradnje

– učinkovito gospodarenje prirodnim resursima propisivanjem dodatnog obveznog sadržaja prostornih planova.

– tijela nadležna za zaštitu okoliša i prirode
– ukupno 576 jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
– građani i udruge za zaštitu okoliša.

4.1.3.

Učinci na socijalnu skrb:

Adresati:

– osiguravanje priuštivog stanovanja za mlade, obitelji i ranjive skupine
– doprinos demografskoj revitalizaciji i smanjenju iseljavanja
– povećanje kvalitete života kroz svrsishodnije planirane i uređene prostore i infrastrukturu.

– mlade obitelji i ranjive skupine
– ukupno 576 jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

4.1.4.

Učinci na zaštitu ljudskih prava:

Adresati:

– veća transparentnost postupaka i sudjelovanje javnosti u donošenju prostornih planova
– bolji pristup informacijama o prostoru
– osiguravanje jednakog pristupa građevinama i uslugama različitim skupinama (djeca, stariji, osobe s invaliditetom).

– svi građani RH,
– organizacije civilnog društva
– djeca, stariji, osobe s invaliditetom.

4.1.5.

Učinci na druga područja:

Adresati:

– unaprjeđenje nacionalne sigurnosti i zaštite od prirodnih i drugih nesreća
– razvoj prometne i energetske infrastrukture
– očuvanje kulturnih dobara i prostorne baštine.

– nadležna državna tijela za obranu i unutarnje poslove
– javne komunalne i infrastrukturne tvrtke
– stručne institucije za zaštitu kulturnih dobara.

Pozitivni učinci: poticanje priuštivog stanovanja, bolja kvaliteta života, demografska revitalizacija.
Negativni učinci: kratkoročna ovisnost o financiranju projekata i raspoloživosti zemljišta.

Pozitivni učinci: veća participacija građana, dostupnost informacija, uključivost.
Negativni učinci: nema značajnijih negativnih učinaka, osim potrebe za dodatnim resursima u provedbi savjetovanja.

5.5.

Analiza učinaka i adresata u drugim područjima:

Pozitivni učinci: bolja sigurnost, učinkovitija infrastruktura, očuvanje kulturnih dobara.
Negativni učinci: troškovi održavanja i financiranja infrastrukturnih projekata.

5.6.

Izvor podataka:

Koristitili su se izvori podataka koji su dostupni putem odgovarajućih nadležnih tijela u Republici Hrvatskoj te članova Radne skupine za izradu Prijedloga zakona o prostornom uređenju (u daljnjem tekstu: Prijedlog zakona), osobito preko stručnih komora, fakulteta i udruga gradova i županija, kao i dokumenti:
– Nacionalnog plana stambene politike Republike Hrvatske do 2030. i Akcijskog plana za provedbu Nacionalnog plana stambene politike Republike Hrvatske za razdoblje od 2025. do 2027. godine (»Narodne novine«, broj 56/25.)
– Program razvoja zelene infrastrukture u urbanim područjima 2021.–2030. (»Narodne novine«, broj 147/21.)
– Program razvoja kružnog gospodarenja prostorom i zgradama 2021.–2030. (»Narodne novine«, broj 143/21.).

6.2.

Konzultacije: