Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
1.2.
Naziv propisa:
Nacrt prijedloga Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske
1.3.
Program rada Vlade Republike Hrvatske, akt strateškog planiranja ili reformska mjera:
Da/Ne:
Ne
Naziv akta:
Opis mjere:
1.4.
Plan usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije
Da/Ne:
Ne
Naziv pravne stečevine:
2.
UTVRĐIVANJE PROBLEMA
2.1.
Područje regionalnoga razvoja uređeno je važećim Zakonom o regionalnom razvoju Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 147/14, 123/17 i 118/18). Do sada je Zakon o regionalnom razvoju Republike Hrvatske izmijenjen i dopunjen dva puta („Narodne novine“, br. 123/17 i 118/18).
Imajući u vidu dugi period primjene Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske ukazala se potreba za donošenjem novoga Zakona te se pristupilo procesu izrade istog vodeći računa o potrebi usklađivanja sa Zakonom o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske, potrebi uvođenja novih odredbi kao i unaprjeđenja pojedinih odredbi temeljem iskustava stečenih tijekom dosadašnje provedbe Zakona.
2.2.
Izvor podataka:
Zakon o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 123/17 i 151/22).
3.
UTVRĐIVANJE POSEBNOG CILJA
3.1.
Opis posebnog cilja
Cilj donošenja Zakona je postići usklađenost sa Zakonom o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske, unaprijediti pojedine odredbe te uvesti nove odredbe vodeći se iskustvima stečenim u dosadašnjoj provedbi Zakona.
Navedeni ciljevi postići će se na sljedeći način:
I. uskladiti će se s odredbama Zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske i to u dijelu: definiranja akata strateškog planiranja politike regionalnoga razvoja, utvrđivanja poslova regionalnih koordinatora, lokalnih razvojnih agencija i lokalnih koordinatora te praćenja provedbe, vrednovanja i izvješćivanja o provedbi akata strateškog planiranja politike regionalnoga razvoja.
a) utvrditi će se sadržaj akata strateškog planiranja te će se identificirati četiri glavne skupine mjera koje su, ovisno o vlastitim razvojnim izazovima i potencijalima te razvojnim prioritetima i ciljevima, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dužne planirati. To su demografske, socijalne, gospodarske i prostorno-okolišne mjere.
b)definirati će se lokalni koordinatori
c) definirati će se poslovi lokalnih razvojnih agencija i lokalnih koordinatora
d) ažurirati će se poslovi regionalnih koordinatora
e) urediti će se izvori financiranja regionalnih koordinatora
e) urediti će se i unaprijediti učinkovitije praćenje i vrednovanje te izvješćivanje o provedbi akata strateškog planiranja politike regionalnoga razvoja, usklađeno sa Zakonom o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske.
II. Uređenje institucionalnog okvira politike regionalnoga razvoja
- urediti će se institucionalni okvir upravljanja politikom regionalnoga razvoja na središnjoj, regionalnoj i lokalnoj razini
- predvidjeti će se osnivanje Vijeća za regionalni razvoj i Vijeća za lokalni razvoj za potrebe usklađivanja višerazinskog upravljanja razvojem Republike Hrvatske
- postaviti će se zakonska osnova za osnivanje savjeta kao međuresornih savjetodavnih tijela za potrebe koordinacije regionalnih politika i to: Savjet za Slavoniju, Baranju i Srijem, Savjet za Sjever, Savjet za Središnju Hrvatsku i Savjet za Jadransku Hrvatsku. Uz zakonom definirane savjete Vlada može osnovati i druge savjete za potrebe koordinacije javnih politika pojedinih područja s razvojnim posebnostima
- izvori financiranja regionalnih koordinatora urediti će se na način da će se Ministarstvo obvezati na osiguranje tehničke i financijske podrške u svrhu kvalitetnijeg obavljanja poslova koje im dodijeli u rad. Uredit će se i pitanje materijalnih prava ravnatelja regionalnih koordinatora propisujući da će ravnatelji regionalnih koordinatora imati pravo na plaću te ostala materijalna i druga prava iz radnog odnosa koje osigurava osnivač u skladu s općim aktima javne ustanove
- unaprijediti će se odredbe vezane uz partnerska vijeća urbanih područja te povezati s odredbama koje reguliraju osnivanje partnerskih vijeća za područje jedinica lokalne samouprave.
III. Uređenje politike održivog urbanog razvoja
- uvest će se odredbe kojima se naglasak stavlja na održivi urbani razvoj imajući u vidu da su gradovi pokretači razvoja ne samo širih urbanih područja nego i većih teritorijalnih cjelina
- Zakonom će se utvrditi ciljevi održivog urbanog razvoja za Republiku Hrvatsku, usklađeni s Nacionalnom razvojnom strategijom do 2030., Poveljom o urbanom razvoju Republike Hrvatske te Urbanom agendom Europske unije: razvoj pametnih, učinkovitih i povezanih gradova, razvoj zelenih gradova koji pridonose poboljšanju kvalitete, zdravlja i otpornosti urbanog okoliša i razvoj gradova sa snažnim zelenim gospodarstvom
- novina je i da će se gradovi i općine koji ulaze u sastav urbane aglomeracije i urbanih područja utvrditi odlukom Vlade Republike Hrvatske na prijedlog grada sjedišta urbane aglomeracije odnosno urbanih područja.
IV. Unaprjeđenje odredbi vezanih uz područja s razvojnim posebnostima
- za područja s razvojnim posebnostima osigurati će se poseban programsko-planski pristup nositelja politike regionalnoga razvoja, odnosno odredbe vezane uz područja s razvojnim posebnostima dodatno će se urediti te će se istima predvidjeti mogućnost Ministarstvu kreirati i donositi posebne programe za područja koja se prepoznaju kao područja s razvojnim posebnostima, dakle za ista se neće morati donositi posebni zakoni.
V. unaprjeđenje odredbi vezanih uz razvojni sporazum
- razvojni sporazum će se sklapati na temelju Nacionalne razvojne strategije i akata strateškoga planiranja politike regionalnoga razvoja.
VI. produžiti će se razdoblje za provedbu postupka ocjenjivanja i razvrstavanja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema indeksu razvijenosti
- produžiti će se rok za provedbu postupka ocjenjivanja i razvrstavanja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti s 3 na 5 godina
VII. Preuzimanje i unaprjeđenje odredbi iz Zakona o potpomognutim područjima („Narodne novine“, br. 118/18) i to:
- jedinicama lokalne samouprave koje na svom području imaju evidentirano zaštićeno prirodno područje propisat će se pravo na novčanu naknadu ukoliko javna ustanova nadležna za upravljanje zaštićenim područjem ostvaruje godišnji netoprihod od prodaje ulaznica veći od 5 milijuna eura
- propisat će se nadležnost Ministarstva za utvrđivanje prava na porezne olakšice za porezne obveznike koji obavljaju samostalnu djelatnost prema zakonu kojem se utvrđuje i plaća porez na dohodak i zakonu prema kojem se utvrđuje i plaća porez na dobit.
VIII. Praćenje provedbe, vrednovanje i izvješćivanje
- urediti će se, te sa Zakonom o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske uskladiti praćenje, vrednovanje i izvješćivanje o provedbi akata strateškog planiranja politike regionalnoga razvoja
- propisati će se izrada popisa standardiziranih pokazatelja uspješnosti u svrhu učinkovitog upravljanja provedbom politike regionalnoga razvoja i praćenja uspješnosti provedbe akata strateškog planiranja politike regionalnoga razvoja
- Ministarstvo, regionalni koordinatori i lokalni koordinatori biti će odgovorni za praćenje provedbe akata strateškog planiranja politike regionalnoga razvoja
- Ministarstvo će izvještavati Vladu Republike Hrvatske o provedbi politika regionalnoga razvoja iz nadležnosti ovoga Ministarstva u okviru godišnjeg izvješća o napretku u provedbi Nacionalne razvojne strategije, a Vlada Republike Hrvatske će izvještavati Hrvatski sabor o napretku u provedbi Nacionalne razvojne strategije jednom godišnje.
3.2.
Opis svrhe propisa
Usklađivanjem saZakonom o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske želi se postići jasnoća u primjeni propisa. Unaprjeđenjem i uvođenjem novih odredbi želi se osuvremeniti politika regionalnoga razvoja Republike Hrvatske.
3.3.
Razmotrena druga moguća normativna i nenormativna rješenja
Cilj koji se želi postići ostvaruje se isključivo normativnim rješenjem.
3.4.
Izvor podataka:
-Zakon o regionalnom razvoju Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 147/14, 123/17 i 118/18)
-Zakon o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 123/17 i 151/22)
-Zakon o potpomognutim područjima („Narodne novine“, br. 118/18)
-Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. godine, veljača 2021., poveznica: Hrvatska 2030
Cilj politike regionalnoga razvoja je pridonijeti društveno-gospodarskom razvoju te demografskoj revitalizaciji Republike Hrvatske, stvaranjem uvjeta koji će svim dijelovima zemlje omogućavati jačanje konkurentnosti i realizaciju vlastitih razvojnih potencijala, te se shodno tome novim Zakonom uređuje:
-strateški i institucionalni okvir politike regionalnoga razvoja
-održivi urbani razvoj
-potpomognuta područja utvrđena temeljem indeksa razvijenosti te područja s razvojnim posebnostima
-naknada za zaštićena područja prirode
-utvrđivanje prava na porezne olakšice za porezne obveznike koji obavljaju samostalnu djelatnost prema zakonu kojem se utvrđuje i plaća porez na dohodak i zakonu prema kojem se utvrđuje i plaća porez na dobit
-praćenje provedbe, vrednovanje i izvješćivanje.
4.1.1.
Učinci na gospodarstvo:
Adresati:
-vezano uz konkurentnost gospodarstva
Ministarstvo utvrđuje pravo na porezne olakšice obveznicima poreza na dohodak i obveznicima poreza na dobit u skladu sa zakonom kojim se utvrđuje i plaća porez na dohodak i zakonom kojim se utvrđuje i plaća porez na dobit;
-Zakonom se definiraju ciljevi održivog urbanog razvoja za Republiku Hrvatsku te je isti usmjeren osnaživanju svih tipova urbanih područja Republike Hrvatske kako bi gradovi boljim korištenjem svojih potencijala preuzeli aktivnu ulogu pokretača razvoja ne samo specifičnih urbanih područja, već svih teritorijalnih cjelina i ukupnog nacionalnog prostora. Jedan od ciljeva održivog urbanog razvoja je: razvoj gradova sa snažnim zelenim gospodarstvom uz primjenu modela kružnog gospodarstva, održivog turizma, poticanje ekoloških inovacija u gospodarskim procesima i aktivnostima, potporu stjecaju i unaprjeđenju zelenih vještina potrebnih za snažniji razvoj zelenog gospodarstva, poticanje ekološki odgovorne i društveno uključive lokalne proizvodnje ključne za održivi urbani razvoj te potporu malim poduzećima u poticanju njihove gospodarske aktivnosti i otvaranju radnih mjesta.
-vezano uz kriterij tržišta rada i mirovinskoga sustava
jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave su prilikom izrade svojih planova razvoja dužne planirati demografske mjere -
mjere usmjerene poboljšanju demografskih pokazatelja, razvoj ljudskih resursa sukladno potrebama tržišta rada, mjere za jačanje i promoviranje pristupa kvalitetnom predškolskom odgoju i obrazovanju, cjeloživotnom učenju, stvaranje novih radnih mjesta ili osiguranje stabilnosti ugroženih radnih mjesta, mjere za osiguravanje priuštivog stanovanja radno aktivnom stanovništvu posebno u deficitarnim zanimanjima.
Građani
Opis adresata: pojedinci, obitelji, kućanstva, radnici
Poslovni subjekti
Opis adresata: mikro, mali, srednji i veliki - obveznici poreza na dohodak i obveznici poreza na dobit s područja 1. skupine jedinica lokalne samouprave razvrstanih prema indeksu razvijenosti te s područja Grada Vukovara, oko 200 adresata korisnika ove mjere
Tijela javne vlasti
Opis adresata: lokalne i područne (regionalne) samouprave, tijela javne vlasti.
4.1.2.
Učinci na održivi razvoj:
Adresati:
Zakonom se definiraju ciljevi održivog urbanog razvoja za Republiku Hrvatsku te je isti usmjeren osnaživanju svih tipova urbanih područja Republike Hrvatske kako bi gradovi boljim korištenjem svojih potencijala preuzeli aktivnu ulogu pokretača razvoja ne samo specifičnih urbanih područja, već svih teritorijalnih cjelina i ukupnog nacionalnog prostora.
Zakonom su definirane četiri skupine mjera koje jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave trebaju planirati u svojim aktima strateškog planiranja odnosno u svojim planovima razvoja, radi se o sljedećim skupinama mjera koje trebaju pridonijeti održivom regionalnom razvoju: demografske, socijalne, gospodarske, prostorno – okolišne;
-vezano uz kriterij zaštite klime
Zakonom je definiran cilj održivog urbanog razvoja: „razvoj zelenih gradova koji pridonose poboljšanju kvalitete, zdravlja i otpornosti urbanog okoliša potičući učinkovitije i održivije korištenje resursa, prilagodbu klimatskim promjenama, poticanje energetske tranzicije, primjenu koncepta zelene i plave infrastrukture te primjenu suvremenih modela gospodarenja otpadom“;
Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave prilikom izrade svojih planova razvoja trebaju planirati četiri skupine mjera među kojima su i prostorno okolišne mjere - mjere usmjerene na racionalno i održivo korištenje prostora, upravljanje promjenama, zaštitu okoliša, obnovu urbanih ekosustava, postizanje klimatske neutralnosti, energetsku učinkovitost, korištenje obnovljivih izvora energije, održivo gospodarenje otpadom i smanjenje čimbenika koji negativno utječu na okoliš, održavanje kultiviranog krajolika i prilagodbu klimatskim promjenama.
-vezano uz kriterij kvalitete zraka, vode i tla Zakonom je definiran cilj održivog urbanog razvoja: „razvoj zelenih gradova koji pridonose poboljšanju kvalitete, zdravlja i otpornosti urbanog okoliša potičući učinkovitije i održivije korištenje resursa, prilagodbu klimatskim promjenama, poticanje energetske tranzicije, primjenu koncepta zelene i plave infrastrukture te primjenu suvremenih modela gospodarenja otpadom“;
Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave prilikom izrade svojih planova razvoja trebaju planirati četiri skupine mjera među kojima su i prostorno okolišne mjere - mjere usmjerene na racionalno i održivo korištenje prostora, upravljanje promjenama, zaštitu okoliša, obnovu urbanih ekosustava, postizanje klimatske neutralnosti, energetsku učinkovitost, korištenje obnovljivih izvora energije, održivo gospodarenje otpadom i smanjenje čimbenika koji negativno utječu na okoliš, održavanje kultiviranog krajolika i prilagodbu klimatskim promjenama.
-vezano uz kriterij održivost prirodnih resursa, Zakonom je definiran cilj održivog urbanog razvoja: „razvoj zelenih gradova koji pridonose poboljšanju kvalitete, zdravlja i otpornosti urbanog okoliša potičući učinkovitije i održivije korištenje resursa, prilagodbu klimatskim promjenama, poticanje energetske tranzicije, primjenu koncepta zelene i plave infrastrukture te primjenu suvremenih modela gospodarenja otpadom“;
Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave prilikom izrade svojih planova razvoja trebaju planirati četiri skupine mjera među kojima su i prostorno okolišne mjere - mjere usmjerene na racionalno i održivo korištenje prostora, upravljanje promjenama, zaštitu okoliša, obnovu urbanih ekosustava, postizanje klimatske neutralnosti, energetsku učinkovitost, korištenje obnovljivih izvora energije, održivo gospodarenje otpadom i smanjenje čimbenika koji negativno utječu na okoliš, održavanje kultiviranog krajolika i prilagodbu klimatskim promjenama.
-vezano uz kriterij korištenje obnovljivih i neobnovljivih izvora energije Zakonom je definiran cilj održivog urbanog razvoja: „razvoj zelenih gradova koji pridonose poboljšanju kvalitete, zdravlja i otpornosti urbanog okoliša potičući učinkovitije i održivije korištenje resursa, prilagodbu klimatskim promjenama, poticanje energetske tranzicije, primjenu koncepta zelene i plave infrastrukture te primjenu suvremenih modela gospodarenja otpadom“;
Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave prilikom izrade svojih planova razvoja trebaju planirati četiri skupine mjera među kojima su i prostorno okolišne mjere - mjere usmjerene na racionalno i održivo korištenje prostora, upravljanje promjenama, zaštitu okoliša, obnovu urbanih ekosustava, postizanje klimatske neutralnosti, energetsku učinkovitost, korištenje obnovljivih izvora energije, održivo gospodarenje otpadom i smanjenje čimbenika koji negativno utječu na okoliš, održavanje kultiviranog krajolika i prilagodbu klimatskim promjenama.
-vezano uz kriterij gospodarenja otpadom, Zakonom je definiran cilj održivog urbanog razvoja: „razvoj zelenih gradova koji pridonose poboljšanju kvalitete, zdravlja i otpornosti urbanog okoliša potičući učinkovitije i održivije korištenje resursa, prilagodbu klimatskim promjenama, poticanje energetske tranzicije, primjenu koncepta zelene i plave infrastrukture te primjenu suvremenih modela gospodarenja otpadom“;
Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave prilikom izrade svojih planova razvoja trebaju planirati četiri skupine mjera među kojima su i prostorno okolišne mjere - mjere usmjerene na racionalno i održivo korištenje prostora, upravljanje promjenama, zaštitu okoliša, obnovu urbanih ekosustava, postizanje klimatske neutralnosti, energetsku učinkovitost, korištenje obnovljivih izvora energije, održivo gospodarenje otpadom i smanjenje čimbenika koji negativno utječu na okoliš, održavanje kultiviranog krajolika i prilagodbu klimatskim promjenama.
Zakonom se propisuje mjera naknade za zaštićena područja prirode koja predviđa da javne ustanove koje na svom području imaju evidentirano zaštićeno područje plaćaju jedinicama lokalne samouprave na svom području novčanu naknadu iz godišnjeg netoprihoda (većeg od 5 milijuna eura) koji javna ustanova ostvari od prodaje ulaznica. Sredstva naknade osiguravaju se kao namjenski prihod jedinice lokalne samouprave namijenjen za provedbu aktivnosti usmjerenih zaštiti okoliša i prirode na području jedinice lokalne samouprave.
Građani
Opis adresata: pojedinci, obitelji, kućanstva, radnici-
Poslovni subjekti
Opis adresata: mikro, mali, srednji i veliki.
Tijela javne vlasti
Opis adresata: lokalne i područne (regionalne) samouprave, tijela javne vlasti.
Ostali adresati
Javne ustanove nadležne za upravljanje zaštićenim područjem, jedinice lokalne samouprave; radi se o dvije javne ustanove te 10 jedinica lokalne samouprave,
4.1.3.
Učinci na socijalnu skrb:
Adresati:
-vezano uz kriterij sustav socijalne skrbi, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave prilikom izrade svojih planova razvoja dužne su planirati četiri skupine mjera među kojima su i socijalne mjere - mjere usmjerene na unaprjeđenje kvalitete života kroz razvoj komunalne, zdravstvene i socijalne infrastrukture te socijalnih inovacija, dostupnost kulturnih sadržaja, razvoj i dostupnost usluga za zdravstvenu i socijalnu skrb, razvoj javnih službi i javnih sadržaja
-vezano uz kriterij socijalne uključenosti jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave prilikom izrade svojih planova razvoja dužne su planirati četiri skupine mjera među kojima su i socijalne mjere - mjere usmjerene na unaprjeđenje kvalitete života kroz razvoj komunalne, zdravstvene i socijalne infrastrukture te socijalnih inovacija, dostupnost kulturnih sadržaja, razvoj i dostupnost usluga za zdravstvenu i socijalnu skrb, razvoj javnih službi i javnih sadržaja
-vezano uz kriterij demografskog razvitka, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave prilikom izrade svojih planova razvoja dužne su planirati četiri skupine mjera među kojima su i socijalne mjere - mjere usmjerene na unaprjeđenje kvalitete života kroz razvoj komunalne, zdravstvene i socijalne infrastrukture te socijalnih inovacija, dostupnost kulturnih sadržaja, razvoj i dostupnost usluga za zdravstvenu i socijalnu skrb, razvoj javnih službi i javnih sadržaja
demografske mjere - mjere usmjerene poboljšanju demografskih pokazatelja, razvoj ljudskih resursa sukladno potrebama tržišta rada, mjere za jačanje i promoviranje pristupa kvalitetnom predškolskom odgoju i obrazovanju, cjeloživotnom učenju, stvaranje novih radnih mjesta ili osiguranje stabilnosti ugroženih radnih mjesta, mjere za osiguravanje priuštivog stanovanja radno aktivnom stanovništvu posebno u deficitarnim zanimanjima.
Građani
Opis adresata: pojedinci, obitelji, kućanstva, radnici
Poslovni subjekti
Opis adresata: mikro, mali, srednji i veliki
Tijela javne vlasti
Opis adresata: lokalne i područne (regionalne) samouprave, tijela javne vlasti.
4.1.4.
Učinci na zaštitu ljudskih prava:
Nisu utvrđeni adresati
4.1.5.
Učinci na druga područja:
Nisu utvrđeni adresati
5.
ANALIZA UTVRĐENIH UČINAKA I ADRESATA
5.1.
Analiza učinaka i adresata u području gospodarstva:
Cilj je politike regionalnoga razvoja pridonijeti društveno-gospodarskom razvoju te demografskoj revitalizaciji Republike Hrvatske, u skladu s načelima održivoga razvoja, stvaranjem uvjeta koji će svim dijelovima zemlje omogućavati jačanje konkurentnosti i realizaciju vlastitih razvojnih potencijala.
Radi postizanja cilja politikom regionalnoga razvoja posebno se nastoji osigurati: povezanost lokalnih i regionalnih razvojnih potreba s prioritetima razvoja središnje razine te ciljevima kohezijske politike Europske unije, potpora slabije razvijenim područjima kao i područjima s razvojnim posebnostima za povećanje i optimalno korištenje vlastitog razvojnog potencijala otklanjanjem uzroka razvojnih teškoća, odgovarajuće mjere za ravnomjeran i održiv razvoj jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u pograničnom području; poticanje teritorijalne suradnje te učinkovito korištenje sredstava namijenjenih regionalnom i urbanom razvoju.
Planiranjem regionalnoga razvoja utvrđuju se razvojni programi, mjere i aktivnosti, na svim razinama (državna, regionalna i lokalna), usmjerene postizanju razvojnih ciljeva i uravnoteženoga regionalnoga razvoja.
Državna tijela, jedinice područne (regionalne) samouprave i jedinice lokalne samouprave dužni su pri planiranju regionalnoga razvoja osigurati pretpostavke s ciljem povećanja regionalne konkurentnosti te održivog korištenja teritorijalnih resursa, kako bi se pridonijelo razvoju i poboljšanju životnog standarda i kvalitete života.
U planiranju regionalnoga razvoja jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dužne su prvenstveno brinuti o razvojnim izazovima i potencijalima svoga područja te na osnovu relevantnih podataka definirati ciljeve i mjere kojima se odgovara na izazove i koriste potencijali područja.
Ovisno o identificiranim razvojnim prioritetima i ciljevima za svoje područje, jedince lokalne i područne (regionalne) samouprave su u aktima strateškog planiranja dužne (uz demografske, socijalne i prostorno-okolišne) planirati i gospodarske mjere:
-mjere usmjerene na razvoj gospodarskih djelatnosti, istraživanje, tehnološki razvoj i inovacije, unaprjeđenje osnovne, poslovne i istraživačke infrastrukture područja i informacijske tehnologije, razvoj poslovnih potpornih institucija, razvoj održivog turizma, stavljanje u funkciju i održivo korištenje kulturne i prirodne baštine, razvoj poljoprivredne proizvodnje, mjere ruralnog razvoja.
Održivi urbani razvoj usmjeren je osnaživanju svih tipova urbanih područja Republike Hrvatske kako bi gradovi boljim korištenjem svojih potencijala preuzeli aktivnu ulogu pokretača razvoja ne samo specifičnih urbanih područja, već svih teritorijalnih cjelina i ukupnog nacionalnog prostora.
Politika održivog urbanog razvoja uređena je definiranjem ciljeva održivoga urbanoga razvoja (uz razvoj pametnih učinkovitih i povezanih gradova, razvoj zelenih gradova koji pridonose poboljšanju kvalitete, zdravlja i otpornosti) utvrđen je cilj
-razvoj gradova sa snažnim zelenim gospodarstvom uz primjenu modela kružnog gospodarstva, održivog turizma, poticanje ekoloških inovacija u gospodarskim procesima i aktivnostima, potporu stjecaju i unaprjeđenju zelenih vještina potrebnih za snažniji razvoj zelenog gospodarstva, poticanje ekološki odgovorne i društveno uključive lokalne proizvodnje ključne za održivi urbani razvoj te potporu malim poduzećima u poticanju njihove gospodarske aktivnosti i otvaranju radnih mjesta.
Ministarstvo utvrđuje pravo na porezne olakšice obveznicima poreza na dohodak i obveznicima poreza na dobit u skladu sa zakonom kojim se utvrđuje i plaća porez na dohodak i zakonom kojim se utvrđuje i plaća porez na dobit.
5.2.
Analiza učinaka i adresata u području održivog razvoja:
U planiranju regionalnoga razvoja jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dužne su prvenstveno brinuti o razvojnim izazovima i potencijalima svoga područja te na osnovu relevantnih podataka definirati ciljeve i mjere kojima se odgovara na izazove i koriste potencijali područja.
Ovisno o identificiranim razvojnim prioritetima i ciljevima za svoje područje, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave su u aktima strateškog planiranja dužne planirati četiri skupine mjera - demografske, socijalne, gospodarske i prostorno-okolišne mjere:
-demografske (mjere usmjerene poboljšanju demografskih pokazatelja, razvoj ljudskih resursa sukladno potrebama tržišta rada, mjere za jačanje i promoviranje pristupa kvalitetnom predškolskom odgoju i obrazovanju, cjeloživotnom učenju, stvaranje novih radnih mjesta ili osiguranje stabilnosti ugroženih radnih mjesta,mjere za osiguravanje priuštivog stanovanja radno aktivnom stanovništvu posebno u deficitarnim zanimanjima )
-socijalne (mjere usmjerene na unaprjeđenje kvalitete života kroz razvoj komunalne, zdravstvene i socijalne infrastrukture te socijalnih inovacija, dostupnost kulturnih sadržaja, razvoj i dostupnost usluga za zdravstvenu i socijalnu skrb, razvoj javnih službi i javnih sadržaja)
-gospodarske (mjere usmjerene na razvoj gospodarskih djelatnosti, istraživanje, tehnološki razvoj i inovacije, unaprjeđenje osnovne, poslovne i istraživačke infrastrukture područja i informacijske tehnologije, razvoj poslovnih potpornih institucija, razvoj održivog turizma, stavljanje u funkciju i održivo korištenje kulturne i prirodne baštine,razvoj poljoprivredne proizvodnje, mjere ruralnog razvoja) te
-prostorno-okolišne (mjere usmjerene na racionalno i održivo korištenje prostora, upravljanje promjenama, zaštitu okoliša, obnovu urbanih ekosustava, postizanje klimatske neutralnosti, energetsku učinkovitost, korištenje obnovljivih izvora energije, održivo gospodarenje otpadom i smanjenje čimbenika koji negativno utječu na okoliš, održavanje kultiviranog krajolika i prilagodbu klimatskim promjenama).
Zakonom se definiraju ciljevi održivog urbanog razvoja za Republiku Hrvatsku te je isti usmjeren osnaživanju svih tipova urbanih područja Republike Hrvatske kako bi gradovi boljim korištenjem svojih potencijala preuzeli aktivnu ulogu pokretača razvoja ne samo specifičnih urbanih područja, već svih teritorijalnih cjelina i ukupnog nacionalnog prostora.
Uz ciljeve razvoj pametnih učinkovitih i povezanih gradova, razvoj gradova sa snažnim zelenim gospodarstvom utvrđen je i cilj:
-razvoj zelenih gradova koji pridonose poboljšanju kvalitete, zdravlja i otpornosti urbanog okoliša potičući učinkovitije i održivije korištenje resursa, prilagodbu klimatskim promjenama, poticanje energetske tranzicije, primjenu koncepta zelene i plave infrastrukture te primjenu suvremenih modela gospodarenja otpadom.
Jedinicama lokalne samouprave koje na svom području imaju evidentirano zaštićeno područje osigurava se novčana naknada iz godišnjeg netoprihoda koji javna ustanova nadležna za upravljanje zaštićenim područjem ostvari od prodaje ulaznica. Netoprihod javne ustanove koja upravlja zaštićenim prirodnim područjem treba biti veći od 5 milijuna eura. Visina naknade utvrđuje se u odnosu na razinu godišnjeg netoprihoda koji ostvari javna ustanova u prethodnoj godini od prodaje ulaznica za posjećivanje zaštićenog područja, površinu jedinice lokalne samouprave evidentiranu kao zaštićeno područje i broj stanovnika jedinice lokalne samouprave.
Ukupna godišnja visina naknade utvrđuje se u skladu s indeksom razvijenosti jedinice lokalne samouprave slijedom čega visina naknade za jedinice lokalne samouprave razvrstane od I.-IV. skupine tj. za potpomognuta područja iznosi do 6% netoprihoda, za jedinice lokalne samouprave razvrstane u V. skupinu visina naknade iznosi do 5% netoprihoda dok za jedinice lokalne samouprave razvrstane od VI.-VIII. skupine prema indeksu razvijenosti visina naknade iznosi do 4% netoprihoda javne ustanove. Ova odredba ne odnosi se na jedinice lokalne samouprave koje imaju status velikoga grada prema zakonu kojim se uređuje lokalna i područna (regionalne) samouprava.
Sredstva naknade osiguravaju se kao namjenski prihod jedinice lokalne samouprave namijenjen za provedbu aktivnosti usmjerenih zaštiti okoliša i prirode na području jedinice lokalne samouprave.
Radi se o mjeri koja je od ranije u primjeni temeljem Zakona o potpomognutim područjima te je i iz tog Zakona preuzeta i dodatno uređena.
5.3.
Analiza učinaka i adresata u području socijalne skrbi:
Ovisno o identificiranim razvojnim prioritetima i ciljevima za svoje područje, jedince lokalne i područne (regionalne) samouprave su u aktima strateškog planiranja dužne planirati četiri skupine mjera – uz demografske, gospodarske i prostorno-okolišne mjere, tu su i socijalne mjere:
-mjere usmjerene na unaprjeđenje kvalitete života kroz razvoj komunalne, zdravstvene i socijalne infrastrukture te socijalnih inovacija, dostupnost kulturnih sadržaja, razvoj i dostupnost usluga za zdravstvenu i socijalnu skrb, razvoj javnih službi i javnih sadržaja.
Vezano uz definiranje ciljeva održivog urbanog razvoja među kojima su razvoj zelenih gradova i razvoj gradova sa snažnim zelenim gospodarstvom, utvrđen je i cilj:
-razvoj pametnih, učinkovitih i povezanih gradova koji ostvaruju ekonomski rast i kompetitivnost, integriraju digitalne inovacije u gradsku infrastrukturu, usluge i upravljanje, podupiru otpornost urbanog područja, podupiru uključivost kulturne baštine kao resursa u razvoju, pružaju priuštivo i održivo stanovanje, pružaju sigurnost javnih mjesta i kritične infrastrukture te pridonose povećanju kvalitete života i standarda stanovništva.
5.4.
Analiza učinaka i adresata u području zaštite ljudskih prava:
Nije utvrđen izravan učinak u području zaštite ljudskih prava
5.5.
Analiza učinaka i adresata u drugim područjima:
Nije utvrđen izravan učinak u drugim područjima.
5.6.
Izvor podataka:
-Zakon o regionalnom razvoju Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 147/14, 123/17 i 118/18)
-Zakon o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 123/17 i 151/22)
-Zakon o potpomognutim područjima („Narodne novine“, br. 118/18)
-Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. godine, veljača 2021., poveznica: Hrvatska 2030
Za izrađeni tekst Nacrta prijedloga Zakona su zatražena mišljenja nadležnih državnih tijela.
Savjetovanje s javnošću provoditi se objavom teksta Nacrta prijedloga Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske i ovog Obrasca putem portala eSavjetovanje u trajanju od 30 dana (09 i 10 mjesec 2025. godine).
6.2.
Konzultacije:
Ministarstvo je osnovalo Radnu skupinu za izradu Nacrta prijedloga Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske koja je sudjelovala u izradi teksta predmetnog zakona.
Radna skupina se sastojala od 61 člana predstavnika tijela državne uprave, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i znanstvene zajednice.
7.
ZAKLJUČAK
7.1.
Pozitivni učinci:
Donošenjem novoga Zakona postići će se usklađenost sa Zakonom o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske.
Novim Zakonom uređuje se planiranje regionalnoga razvoja, definiraju akti strateškog planiranja politike regionalnoga razvoja kao i sadržaj akata kroz četiri glavne skupine mjera koje su nositelji akata strateškog planiranja politike regionalnoga razvoja dužni planirati.
Uređuje se institucionalni okvir upravljanja politikom regionalnoga razvoja na središnjoj, regionalnoj i lokalnoj razini.
Ažuriraju su poslovi regionalnih razvojnih agencija odnosno regionalnih koordinatora, a izvori njihova financiranja dodatno se uređuju. Također su ažuriraju te sa Zakonom o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske usklađuju poslovi lokalnih razvojnih agencija i lokalnih koordinatora.
Predviđa se i osnivanje savjeta kao međuresornih savjetodavnih tijela za potrebe koordinacije regionalnih politika. Vlada Republike Hrvatske osniva savjete kao međuresorna savjetodavna tijela i to: Savjet za Slavoniju, Baranju i Srijem, Savjet za Sjever, Savjet za Središnju Hrvatsku i Savjet za Jadransku Hrvatsku.
Uz zakonom definirane savjete, Vlada Republike Hrvatske može osnovati i druge savjete za potrebe koordinacije javnih politika pojedinih područja s razvojnim posebnostima. Ukoliko je za neko od navedenih područja ujedno sklopljen i razvojni sporazum savjet obavlja i poslove koordinacije provedbe razvojnog sporazuma te praćenja korištenja fondova, instrumenata i programa Europske unije, Europskog gospodarskog prostora i nacionalnih izvora u okviru njegove provedbe. Članove savjeta odlukom imenuje Vlada Republike Hrvatske. Predsjednik Vlade Republike Hrvatske predsjeda radom savjeta, a funkciju zamjenika obnaša ministar.
Zakonom se pridonosi uređenju politike urbanog razvoja. Naglašen je značaj održivog urbanog razvoja koji je usmjeren osnaživanju svih tipova urbanih područja Republike Hrvatske kako bi gradovi boljim korištenjem svojih potencijala preuzeli aktivnu ulogu pokretača razvoja ne samo specifičnih urbanih područja, već svih teritorijalnih cjelina i ukupnog nacionalnog prostora. Ujedno su identificirani i glavni ciljevi održivog urbanog razvoja: razvoj pametnih, učinkovitih i povezanih gradova, razvoj zelenih gradova, razvoj gradova sa snažnim zelenim gospodarstvom.
Područjima s razvojnim posebnostima smatraju se brdsko-planinska područja, otoci, pogranična područja te ostala područja Republike Hrvatske koja u svrhu prevladavanja razvojnih ograničenja s kojima se suočavaju zahtijevaju poseban programsko-planski pristup od strane nositelja politike regionalnoga razvoja. Odredbe vezane uz područja s razvojnim posebnostima uređuju se dodatno na način da se istima predviđa mogućnost Ministarstvu kreirati i donositi posebne programe za područja koja se prepoznaju kao područja s razvojnim posebnostima, dakle za ista se ne moraju donositi posebni zakoni.
Produžuje se rok za provođenje postupka ocjenjivanja i razvrstavanja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti s tri na pet godina. Razdoblje od tri godine pokazalo se prekratkim razdobljem za provedbu postupka ocjenjivanja i razvrstavanja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti temeljem kojeg se utvrđuju potpomognuta područja. Naime, trogodišnje razdoblje je nedostatno da bi status jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave kao potpomognutog područja proizveo značajniji razvojni učinak.
Jedinicama lokalne samouprave koje na svom području imaju evidentirano zaštićeno područje osigurava se novčana naknada iz godišnjeg netoprihoda koji javna ustanova nadležna za upravljanje zaštićenim područjem ostvari od prodaje ulaznica. Netoprihod javne ustanove koja upravlja zaštićenim prirodnim područjem treba biti veći od 5 milijuna eura. Ukupna godišnja visina naknade utvrđuje se u skladu s indeksom razvijenosti jedinice lokalne samouprave. Ova odredba ne odnosi se na jedinice lokalne samouprave koje imaju status velikog grada prema zakonu kojim se uređuju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Sredstva naknade osiguravaju se kao namjenski prihod jedinice lokalne samouprave namijenjen za provedbu aktivnosti usmjerenih zaštiti okoliša i prirode na području jedinice lokalne samouprave. Radi se o mjeri koja je od ranije u primjeni temeljem Zakona o potpomognutim područjima te je dodatno uređena.
Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije utvrđuje pravo na porezne olakšice obveznicima poreza na dohodak i obveznicima poreza na dobit u skladu sa zakonom kojim se utvrđuje i plaća porez na dohodak i zakonu kojim se utvrđuje i plaća porez na dobit.
Uređeno je, te sa Zakonom o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske usklađeno, praćenje, vrednovanje i izvješćivanje o provedbi akata strateškog planiranja politike regionalnoga razvoja.
Negativni učinci:
Ne očekuju se negativni učinci donošenjem Zakona.
7.2.
Zaključak o učincima koji će proisteći iz provedbe:
Imajući u vidu dugi period primjene Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske pristupilo se izradi novoga Zakona vodeći računa o potrebi usklađivanja sa Zakonom o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske, Nacionalnom razvojnom strategijom do 2030. godine te potrebi unaprjeđenja pojedinih odredbi temeljem iskustava stečenih tijekom dosadašnje provedbe Zakona.
Zakonom će se urediti strateško planiranje politike regionalnoga razvoja utvrđivanjem akata strateškog planiranja te sadržaja predmetnih akata.
Unaprijediti će se institucionalni okvir politike regionalnoga razvoja definiranjem tijela na središnjoj, regionalnoj i lokalnoj razini.
Urediti će se politika održivoga urbanoga razvoja te naglasiti značaj gradova kao pokretača razvoja.
Predviđa se i osnivanje savjeta kao međuresornih savjetodavnih tijela za potrebe koordinacije regionalnih politika.
Preuzeti će se te urediti pojedine odredbe Zakona o potpomognutim područjimakoje se odnose na naknadu za zaštićena područja prirode te utvrđivanje prava na porezne olakšice obveznicima poreza na dobit te poreza na dohodak.
Urediti će se sustav praćenja provedbe, vrednovanja i izvješćivanja o provedbi politike regionalnoga razvoja.
Pri tome nisu utvrđene nikakve negativne posljedice odnosno učinci.
PRILOG 4.:
Komentirate u ime: MINISTARSTVO REGIONALNOGA RAZVOJA I FONDOVA EUROPSKE UNIJE
OBRAZAC ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA
1.
OPĆE INFORMACIJE
1.1.
Stručni nositelj:
Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
1.2.
Naziv propisa:
Nacrt prijedloga Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske
1.3.
Program rada Vlade Republike Hrvatske, akt strateškog planiranja ili reformska mjera:
Da/Ne:
Ne
Naziv akta:
Opis mjere:
1.4.
Plan usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije
Da/Ne:
Ne
Naziv pravne stečevine:
2.
UTVRĐIVANJE PROBLEMA
2.1.
Područje regionalnoga razvoja uređeno je važećim Zakonom o regionalnom razvoju Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 147/14, 123/17 i 118/18). Do sada je Zakon o regionalnom razvoju Republike Hrvatske izmijenjen i dopunjen dva puta („Narodne novine“, br. 123/17 i 118/18).
Imajući u vidu dugi period primjene Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske ukazala se potreba za donošenjem novoga Zakona te se pristupilo procesu izrade istog vodeći računa o potrebi usklađivanja sa Zakonom o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske, potrebi uvođenja novih odredbi kao i unaprjeđenja pojedinih odredbi temeljem iskustava stečenih tijekom dosadašnje provedbe Zakona.
2.2.
Izvor podataka:
Zakon o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 123/17 i 151/22).
3.
UTVRĐIVANJE POSEBNOG CILJA
3.1.
Opis posebnog cilja
Cilj donošenja Zakona je postići usklađenost sa Zakonom o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske, unaprijediti pojedine odredbe te uvesti nove odredbe vodeći se iskustvima stečenim u dosadašnjoj provedbi Zakona.
Navedeni ciljevi postići će se na sljedeći način:
I. uskladiti će se s odredbama Zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske i to u dijelu: definiranja akata strateškog planiranja politike regionalnoga razvoja, utvrđivanja poslova regionalnih koordinatora, lokalnih razvojnih agencija i lokalnih koordinatora te praćenja provedbe, vrednovanja i izvješćivanja o provedbi akata strateškog planiranja politike regionalnoga razvoja.
a) utvrditi će se sadržaj akata strateškog planiranja te će se identificirati četiri glavne skupine mjera koje su, ovisno o vlastitim razvojnim izazovima i potencijalima te razvojnim prioritetima i ciljevima, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dužne planirati. To su demografske, socijalne, gospodarske i prostorno-okolišne mjere.
b) definirati će se lokalni koordinatori
c) definirati će se poslovi lokalnih razvojnih agencija i lokalnih koordinatora
d) ažurirati će se poslovi regionalnih koordinatora
e) urediti će se izvori financiranja regionalnih koordinatora
e) urediti će se i unaprijediti učinkovitije praćenje i vrednovanje te izvješćivanje o provedbi akata strateškog planiranja politike regionalnoga razvoja, usklađeno sa Zakonom o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske.
II. Uređenje institucionalnog okvira politike regionalnoga razvoja
- urediti će se institucionalni okvir upravljanja politikom regionalnoga razvoja na središnjoj, regionalnoj i lokalnoj razini
- predvidjeti će se osnivanje Vijeća za regionalni razvoj i Vijeća za lokalni razvoj za potrebe usklađivanja višerazinskog upravljanja razvojem Republike Hrvatske
- postaviti će se zakonska osnova za osnivanje savjeta kao međuresornih savjetodavnih tijela za potrebe koordinacije regionalnih politika i to: Savjet za Slavoniju, Baranju i Srijem, Savjet za Sjever, Savjet za Središnju Hrvatsku i Savjet za Jadransku Hrvatsku. Uz zakonom definirane savjete Vlada može osnovati i druge savjete za potrebe koordinacije javnih politika pojedinih područja s razvojnim posebnostima
- izvori financiranja regionalnih koordinatora urediti će se na način da će se Ministarstvo obvezati na osiguranje tehničke i financijske podrške u svrhu kvalitetnijeg obavljanja poslova koje im dodijeli u rad. Uredit će se i pitanje materijalnih prava ravnatelja regionalnih koordinatora propisujući da će ravnatelji regionalnih koordinatora imati pravo na plaću te ostala materijalna i druga prava iz radnog odnosa koje osigurava osnivač u skladu s općim aktima javne ustanove
- unaprijediti će se odredbe vezane uz partnerska vijeća urbanih područja te povezati s odredbama koje reguliraju osnivanje partnerskih vijeća za područje jedinica lokalne samouprave.
III. Uređenje politike održivog urbanog razvoja
- uvest će se odredbe kojima se naglasak stavlja na održivi urbani razvoj imajući u vidu da su gradovi pokretači razvoja ne samo širih urbanih područja nego i većih teritorijalnih cjelina
- Zakonom će se utvrditi ciljevi održivog urbanog razvoja za Republiku Hrvatsku, usklađeni s Nacionalnom razvojnom strategijom do 2030., Poveljom o urbanom razvoju Republike Hrvatske te Urbanom agendom Europske unije: razvoj pametnih, učinkovitih i povezanih gradova, razvoj zelenih gradova koji pridonose poboljšanju kvalitete, zdravlja i otpornosti urbanog okoliša i razvoj gradova sa snažnim zelenim gospodarstvom
- novina je i da će se gradovi i općine koji ulaze u sastav urbane aglomeracije i urbanih područja utvrditi odlukom Vlade Republike Hrvatske na prijedlog grada sjedišta urbane aglomeracije odnosno urbanih područja.
IV. Unaprjeđenje odredbi vezanih uz područja s razvojnim posebnostima
- za područja s razvojnim posebnostima osigurati će se poseban programsko-planski pristup nositelja politike regionalnoga razvoja, odnosno odredbe vezane uz područja s razvojnim posebnostima dodatno će se urediti te će se istima predvidjeti mogućnost Ministarstvu kreirati i donositi posebne programe za područja koja se prepoznaju kao područja s razvojnim posebnostima, dakle za ista se neće morati donositi posebni zakoni.
V. unaprjeđenje odredbi vezanih uz razvojni sporazum
- razvojni sporazum će se sklapati na temelju Nacionalne razvojne strategije i akata strateškoga planiranja politike regionalnoga razvoja.
VI. produžiti će se razdoblje za provedbu postupka ocjenjivanja i razvrstavanja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema indeksu razvijenosti
- produžiti će se rok za provedbu postupka ocjenjivanja i razvrstavanja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti s 3 na 5 godina
VII. Preuzimanje i unaprjeđenje odredbi iz Zakona o potpomognutim područjima („Narodne novine“, br. 118/18) i to:
- jedinicama lokalne samouprave koje na svom području imaju evidentirano zaštićeno prirodno područje propisat će se pravo na novčanu naknadu ukoliko javna ustanova nadležna za upravljanje zaštićenim područjem ostvaruje godišnji netoprihod od prodaje ulaznica veći od 5 milijuna eura
- propisat će se nadležnost Ministarstva za utvrđivanje prava na porezne olakšice za porezne obveznike koji obavljaju samostalnu djelatnost prema zakonu kojem se utvrđuje i plaća porez na dohodak i zakonu prema kojem se utvrđuje i plaća porez na dobit.
VIII. Praćenje provedbe, vrednovanje i izvješćivanje
- urediti će se, te sa Zakonom o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske uskladiti praćenje, vrednovanje i izvješćivanje o provedbi akata strateškog planiranja politike regionalnoga razvoja
- propisati će se izrada popisa standardiziranih pokazatelja uspješnosti u svrhu učinkovitog upravljanja provedbom politike regionalnoga razvoja i praćenja uspješnosti provedbe akata strateškog planiranja politike regionalnoga razvoja
- Ministarstvo, regionalni koordinatori i lokalni koordinatori biti će odgovorni za praćenje provedbe akata strateškog planiranja politike regionalnoga razvoja
- Ministarstvo će izvještavati Vladu Republike Hrvatske o provedbi politika regionalnoga razvoja iz nadležnosti ovoga Ministarstva u okviru godišnjeg izvješća o napretku u provedbi Nacionalne razvojne strategije, a Vlada Republike Hrvatske će izvještavati Hrvatski sabor o napretku u provedbi Nacionalne razvojne strategije jednom godišnje.
3.2.
Opis svrhe propisa
Usklađivanjem sa Zakonom o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske želi se postići jasnoća u primjeni propisa. Unaprjeđenjem i uvođenjem novih odredbi želi se osuvremeniti politika regionalnoga razvoja Republike Hrvatske.
3.3.
Razmotrena druga moguća normativna i nenormativna rješenja
Cilj koji se želi postići ostvaruje se isključivo normativnim rješenjem.
3.4.
Izvor podataka:
- Zakon o regionalnom razvoju Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 147/14, 123/17 i 118/18)
- Zakon o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 123/17 i 151/22)
- Zakon o potpomognutim područjima („Narodne novine“, br. 118/18)
- Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. godine, veljača 2021., poveznica: Hrvatska 2030
- Povelja o urbanom razvoju Republike Hrvatske, 38. sjednica Vlade Republike Hrvatske, 06.11.2024., poveznica: https://vlada.gov.hr/sjednice/38-sjednica-vlade-republike-hrvatske-43286/43286
- Urbana agenda Europske unije https://commission.europa.eu/eu-regional-and-urban-development/topics/cities-and-urban-development/urban-agenda-eu_hr
4.
UTVRĐIVANJE UČINAKA I ADRESATA
4.1.
Posebni cilj:
Cilj politike regionalnoga razvoja je pridonijeti društveno-gospodarskom razvoju te demografskoj revitalizaciji Republike Hrvatske, stvaranjem uvjeta koji će svim dijelovima zemlje omogućavati jačanje konkurentnosti i realizaciju vlastitih razvojnih potencijala, te se shodno tome novim Zakonom uređuje:
- strateški i institucionalni okvir politike regionalnoga razvoja
- održivi urbani razvoj
- potpomognuta područja utvrđena temeljem indeksa razvijenosti te područja s razvojnim posebnostima
- naknada za zaštićena područja prirode
- utvrđivanje prava na porezne olakšice za porezne obveznike koji obavljaju samostalnu djelatnost prema zakonu kojem se utvrđuje i plaća porez na dohodak i zakonu prema kojem se utvrđuje i plaća porez na dobit
- praćenje provedbe, vrednovanje i izvješćivanje.
4.1.1.
Učinci na gospodarstvo:
Adresati:
- vezano uz konkurentnost gospodarstva
Ministarstvo utvrđuje pravo na porezne olakšice obveznicima poreza na dohodak i obveznicima poreza na dobit u skladu sa zakonom kojim se utvrđuje i plaća porez na dohodak i zakonom kojim se utvrđuje i plaća porez na dobit;
- Zakonom se definiraju ciljevi održivog urbanog razvoja za Republiku Hrvatsku te je isti usmjeren osnaživanju svih tipova urbanih područja Republike Hrvatske kako bi gradovi boljim korištenjem svojih potencijala preuzeli aktivnu ulogu pokretača razvoja ne samo specifičnih urbanih područja, već svih teritorijalnih cjelina i ukupnog nacionalnog prostora. Jedan od ciljeva održivog urbanog razvoja je: razvoj gradova sa snažnim zelenim gospodarstvom uz primjenu modela kružnog gospodarstva, održivog turizma, poticanje ekoloških inovacija u gospodarskim procesima i aktivnostima, potporu stjecaju i unaprjeđenju zelenih vještina potrebnih za snažniji razvoj zelenog gospodarstva, poticanje ekološki odgovorne i društveno uključive lokalne proizvodnje ključne za održivi urbani razvoj te potporu malim poduzećima u poticanju njihove gospodarske aktivnosti i otvaranju radnih mjesta .
- vezano uz kriterij tržišta rada i mirovinskoga sustava
jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave su prilikom izrade svojih planova razvoja dužne planirati demografske mjere -
mjere usmjerene poboljšanju demografskih pokazatelja, razvoj ljudskih resursa sukladno potrebama tržišta rada, mjere za jačanje i promoviranje pristupa kvalitetnom predškolskom odgoju i obrazovanju, cjeloživotnom učenju, stvaranje novih radnih mjesta ili osiguranje stabilnosti ugroženih radnih mjesta, mjere za osiguravanje priuštivog stanovanja radno aktivnom stanovništvu posebno u deficitarnim zanimanjima.
Građani
Opis adresata: pojedinci, obitelji, kućanstva, radnici
Poslovni subjekti
Opis adresata: mikro, mali, srednji i veliki - obveznici poreza na dohodak i obveznici poreza na dobit s područja 1. skupine jedinica lokalne samouprave razvrstanih prema indeksu razvijenosti te s područja Grada Vukovara, oko 200 adresata korisnika ove mjere
Tijela javne vlasti
Opis adresata: lokalne i područne (regionalne) samouprave, tijela javne vlasti.
4.1.2.
Učinci na održivi razvoj:
Adresati:
Zakonom se definiraju ciljevi održivog urbanog razvoja za Republiku Hrvatsku te je isti usmjeren osnaživanju svih tipova urbanih područja Republike Hrvatske kako bi gradovi boljim korištenjem svojih potencijala preuzeli aktivnu ulogu pokretača razvoja ne samo specifičnih urbanih područja, već svih teritorijalnih cjelina i ukupnog nacionalnog prostora.
Zakonom su definirane četiri skupine mjera koje jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave trebaju planirati u svojim aktima strateškog planiranja odnosno u svojim planovima razvoja, radi se o sljedećim skupinama mjera koje trebaju pridonijeti održivom regionalnom razvoju: demografske, socijalne, gospodarske, prostorno – okolišne;
- vezano uz kriterij zaštite klime
Zakonom je definiran cilj održivog urbanog razvoja: „razvoj zelenih gradova koji pridonose poboljšanju kvalitete, zdravlja i otpornosti urbanog okoliša potičući učinkovitije i održivije korištenje resursa, prilagodbu klimatskim promjenama, poticanje energetske tranzicije, primjenu koncepta zelene i plave infrastrukture te primjenu suvremenih modela gospodarenja otpadom“;
Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave prilikom izrade svojih planova razvoja trebaju planirati četiri skupine mjera među kojima su i prostorno okolišne mjere - mjere usmjerene na racionalno i održivo korištenje prostora, upravljanje promjenama, zaštitu okoliša, obnovu urbanih ekosustava, postizanje klimatske neutralnosti, energetsku učinkovitost, korištenje obnovljivih izvora energije, održivo gospodarenje otpadom i smanjenje čimbenika koji negativno utječu na okoliš, održavanje kultiviranog krajolika i prilagodbu klimatskim promjenama.
- vezano uz kriterij kvalitete zraka, vode i tla Zakonom je definiran cilj održivog urbanog razvoja: „razvoj zelenih gradova koji pridonose poboljšanju kvalitete, zdravlja i otpornosti urbanog okoliša potičući učinkovitije i održivije korištenje resursa, prilagodbu klimatskim promjenama, poticanje energetske tranzicije, primjenu koncepta zelene i plave infrastrukture te primjenu suvremenih modela gospodarenja otpadom“;
Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave prilikom izrade svojih planova razvoja trebaju planirati četiri skupine mjera među kojima su i prostorno okolišne mjere - mjere usmjerene na racionalno i održivo korištenje prostora, upravljanje promjenama, zaštitu okoliša, obnovu urbanih ekosustava, postizanje klimatske neutralnosti, energetsku učinkovitost, korištenje obnovljivih izvora energije, održivo gospodarenje otpadom i smanjenje čimbenika koji negativno utječu na okoliš, održavanje kultiviranog krajolika i prilagodbu klimatskim promjenama.
- vezano uz kriterij održivost prirodnih resursa, Zakonom je definiran cilj održivog urbanog razvoja: „razvoj zelenih gradova koji pridonose poboljšanju kvalitete, zdravlja i otpornosti urbanog okoliša potičući učinkovitije i održivije korištenje resursa, prilagodbu klimatskim promjenama, poticanje energetske tranzicije, primjenu koncepta zelene i plave infrastrukture te primjenu suvremenih modela gospodarenja otpadom“;
Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave prilikom izrade svojih planova razvoja trebaju planirati četiri skupine mjera među kojima su i prostorno okolišne mjere - mjere usmjerene na racionalno i održivo korištenje prostora, upravljanje promjenama, zaštitu okoliša, obnovu urbanih ekosustava, postizanje klimatske neutralnosti, energetsku učinkovitost, korištenje obnovljivih izvora energije, održivo gospodarenje otpadom i smanjenje čimbenika koji negativno utječu na okoliš, održavanje kultiviranog krajolika i prilagodbu klimatskim promjenama.
- vezano uz kriterij korištenje obnovljivih i neobnovljivih izvora energije Zakonom je definiran cilj održivog urbanog razvoja: „razvoj zelenih gradova koji pridonose poboljšanju kvalitete, zdravlja i otpornosti urbanog okoliša potičući učinkovitije i održivije korištenje resursa, prilagodbu klimatskim promjenama, poticanje energetske tranzicije, primjenu koncepta zelene i plave infrastrukture te primjenu suvremenih modela gospodarenja otpadom“;
Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave prilikom izrade svojih planova razvoja trebaju planirati četiri skupine mjera među kojima su i prostorno okolišne mjere - mjere usmjerene na racionalno i održivo korištenje prostora, upravljanje promjenama, zaštitu okoliša, obnovu urbanih ekosustava, postizanje klimatske neutralnosti, energetsku učinkovitost, korištenje obnovljivih izvora energije, održivo gospodarenje otpadom i smanjenje čimbenika koji negativno utječu na okoliš, održavanje kultiviranog krajolika i prilagodbu klimatskim promjenama.
- vezano uz kriterij gospodarenja otpadom, Zakonom je definiran cilj održivog urbanog razvoja: „razvoj zelenih gradova koji pridonose poboljšanju kvalitete, zdravlja i otpornosti urbanog okoliša potičući učinkovitije i održivije korištenje resursa, prilagodbu klimatskim promjenama, poticanje energetske tranzicije, primjenu koncepta zelene i plave infrastrukture te primjenu suvremenih modela gospodarenja otpadom“;
Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave prilikom izrade svojih planova razvoja trebaju planirati četiri skupine mjera među kojima su i prostorno okolišne mjere - mjere usmjerene na racionalno i održivo korištenje prostora, upravljanje promjenama, zaštitu okoliša, obnovu urbanih ekosustava, postizanje klimatske neutralnosti, energetsku učinkovitost, korištenje obnovljivih izvora energije, održivo gospodarenje otpadom i smanjenje čimbenika koji negativno utječu na okoliš, održavanje kultiviranog krajolika i prilagodbu klimatskim promjenama.
Zakonom se propisuje mjera naknade za zaštićena područja prirode koja predviđa da javne ustanove koje na svom području imaju evidentirano zaštićeno područje plaćaju jedinicama lokalne samouprave na svom području novčanu naknadu iz godišnjeg netoprihoda (većeg od 5 milijuna eura) koji javna ustanova ostvari od prodaje ulaznica. Sredstva naknade osiguravaju se kao namjenski prihod jedinice lokalne samouprave namijenjen za provedbu aktivnosti usmjerenih zaštiti okoliša i prirode na području jedinice lokalne samouprave.
Građani
Opis adresata: pojedinci, obitelji, kućanstva, radnici-
Poslovni subjekti
Opis adresata: mikro, mali, srednji i veliki.
Tijela javne vlasti
Opis adresata: lokalne i područne (regionalne) samouprave, tijela javne vlasti.
Ostali adresati
Javne ustanove nadležne za upravljanje zaštićenim područjem, jedinice lokalne samouprave; radi se o dvije javne ustanove te 10 jedinica lokalne samouprave,
4.1.3.
Učinci na socijalnu skrb:
Adresati:
- vezano uz kriterij sustav socijalne skrbi , jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave prilikom izrade svojih planova razvoja dužne su planirati četiri skupine mjera među kojima su i socijalne mjere - mjere usmjerene na unaprjeđenje kvalitete života kroz razvoj komunalne, zdravstvene i socijalne infrastrukture te socijalnih inovacija, dostupnost kulturnih sadržaja, razvoj i dostupnost usluga za zdravstvenu i socijalnu skrb, razvoj javnih službi i javnih sadržaja
- vezano uz kriterij socijalne uključenosti jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave prilikom izrade svojih planova razvoja dužne su planirati četiri skupine mjera među kojima su i socijalne mjere - mjere usmjerene na unaprjeđenje kvalitete života kroz razvoj komunalne, zdravstvene i socijalne infrastrukture te socijalnih inovacija, dostupnost kulturnih sadržaja, razvoj i dostupnost usluga za zdravstvenu i socijalnu skrb, razvoj javnih službi i javnih sadržaja
- vezano uz kriterij demografskog razvitka , jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave prilikom izrade svojih planova razvoja dužne su planirati četiri skupine mjera među kojima su i socijalne mjere - mjere usmjerene na unaprjeđenje kvalitete života kroz razvoj komunalne, zdravstvene i socijalne infrastrukture te socijalnih inovacija, dostupnost kulturnih sadržaja, razvoj i dostupnost usluga za zdravstvenu i socijalnu skrb, razvoj javnih službi i javnih sadržaja
demografske mjere - mjere usmjerene poboljšanju demografskih pokazatelja, razvoj ljudskih resursa sukladno potrebama tržišta rada, mjere za jačanje i promoviranje pristupa kvalitetnom predškolskom odgoju i obrazovanju, cjeloživotnom učenju, stvaranje novih radnih mjesta ili osiguranje stabilnosti ugroženih radnih mjesta, mjere za osiguravanje priuštivog stanovanja radno aktivnom stanovništvu posebno u deficitarnim zanimanjima.
Građani
Opis adresata: pojedinci, obitelji, kućanstva, radnici
Poslovni subjekti
Opis adresata: mikro, mali, srednji i veliki
Tijela javne vlasti
Opis adresata: lokalne i područne (regionalne) samouprave, tijela javne vlasti.
4.1.4.
Učinci na zaštitu ljudskih prava:
Nisu utvrđeni adresati
4.1.5.
Učinci na druga područja:
Nisu utvrđeni adresati
5.
ANALIZA UTVRĐENIH UČINAKA I ADRESATA
5.1.
Analiza učinaka i adresata u području gospodarstva:
Cilj je politike regionalnoga razvoja pridonijeti društveno-gospodarskom razvoju te demografskoj revitalizaciji Republike Hrvatske, u skladu s načelima održivoga razvoja, stvaranjem uvjeta koji će svim dijelovima zemlje omogućavati jačanje konkurentnosti i realizaciju vlastitih razvojnih potencijala.
Radi postizanja cilja politikom regionalnoga razvoja posebno se nastoji osigurati: povezanost lokalnih i regionalnih razvojnih potreba s prioritetima razvoja središnje razine te ciljevima kohezijske politike Europske unije, potpora slabije razvijenim područjima kao i područjima s razvojnim posebnostima za povećanje i optimalno korištenje vlastitog razvojnog potencijala otklanjanjem uzroka razvojnih teškoća, odgovarajuće mjere za ravnomjeran i održiv razvoj jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u pograničnom području; poticanje teritorijalne suradnje te učinkovito korištenje sredstava namijenjenih regionalnom i urbanom razvoju.
Planiranjem regionalnoga razvoja utvrđuju se razvojni programi, mjere i aktivnosti, na svim razinama (državna, regionalna i lokalna), usmjerene postizanju razvojnih ciljeva i uravnoteženoga regionalnoga razvoja.
Državna tijela, jedinice područne (regionalne) samouprave i jedinice lokalne samouprave dužni su pri planiranju regionalnoga razvoja osigurati pretpostavke s ciljem povećanja regionalne konkurentnosti te održivog korištenja teritorijalnih resursa, kako bi se pridonijelo razvoju i poboljšanju životnog standarda i kvalitete života.
U planiranju regionalnoga razvoja jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dužne su prvenstveno brinuti o razvojnim izazovima i potencijalima svoga područja te na osnovu relevantnih podataka definirati ciljeve i mjere kojima se odgovara na izazove i koriste potencijali područja.
Ovisno o identificiranim razvojnim prioritetima i ciljevima za svoje područje, jedince lokalne i područne (regionalne) samouprave su u aktima strateškog planiranja dužne (uz demografske, socijalne i prostorno-okolišne) planirati i gospodarske mjere:
- mjere usmjerene na razvoj gospodarskih djelatnosti, istraživanje, tehnološki razvoj i inovacije, unaprjeđenje osnovne, poslovne i istraživačke infrastrukture područja i informacijske tehnologije, razvoj poslovnih potpornih institucija, razvoj održivog turizma, stavljanje u funkciju i održivo korištenje kulturne i prirodne baštine, razvoj poljoprivredne proizvodnje, mjere ruralnog razvoja.
Održivi urbani razvoj usmjeren je osnaživanju svih tipova urbanih područja Republike Hrvatske kako bi gradovi boljim korištenjem svojih potencijala preuzeli aktivnu ulogu pokretača razvoja ne samo specifičnih urbanih područja, već svih teritorijalnih cjelina i ukupnog nacionalnog prostora.
Politika održivog urbanog razvoja uređena je definiranjem ciljeva održivoga urbanoga razvoja (uz razvoj pametnih učinkovitih i povezanih gradova, razvoj zelenih gradova koji pridonose poboljšanju kvalitete, zdravlja i otpornosti) utvrđen je cilj
- razvoj gradova sa snažnim zelenim gospodarstvom uz primjenu modela kružnog gospodarstva, održivog turizma, poticanje ekoloških inovacija u gospodarskim procesima i aktivnostima, potporu stjecaju i unaprjeđenju zelenih vještina potrebnih za snažniji razvoj zelenog gospodarstva, poticanje ekološki odgovorne i društveno uključive lokalne proizvodnje ključne za održivi urbani razvoj te potporu malim poduzećima u poticanju njihove gospodarske aktivnosti i otvaranju radnih mjesta.
Ministarstvo utvrđuje pravo na porezne olakšice obveznicima poreza na dohodak i obveznicima poreza na dobit u skladu sa zakonom kojim se utvrđuje i plaća porez na dohodak i zakonom kojim se utvrđuje i plaća porez na dobit.
5.2.
Analiza učinaka i adresata u području održivog razvoja:
U planiranju regionalnoga razvoja jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dužne su prvenstveno brinuti o razvojnim izazovima i potencijalima svoga područja te na osnovu relevantnih podataka definirati ciljeve i mjere kojima se odgovara na izazove i koriste potencijali područja.
Ovisno o identificiranim razvojnim prioritetima i ciljevima za svoje područje, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave su u aktima strateškog planiranja dužne planirati četiri skupine mjera - demografske, socijalne, gospodarske i prostorno-okolišne mjere:
- demografske (mjere usmjerene poboljšanju demografskih pokazatelja, razvoj ljudskih resursa sukladno potrebama tržišta rada, mjere za jačanje i promoviranje pristupa kvalitetnom predškolskom odgoju i obrazovanju, cjeloživotnom učenju, stvaranje novih radnih mjesta ili osiguranje stabilnosti ugroženih radnih mjesta, mjere za osiguravanje priuštivog stanovanja radno aktivnom stanovništvu posebno u deficitarnim zanimanjima )
- socijalne (mjere usmjerene na unaprjeđenje kvalitete života kroz razvoj komunalne, zdravstvene i socijalne infrastrukture te socijalnih inovacija, dostupnost kulturnih sadržaja, razvoj i dostupnost usluga za zdravstvenu i socijalnu skrb, razvoj javnih službi i javnih sadržaja)
- gospodarske ( mjere usmjerene na razvoj gospodarskih djelatnosti, istraživanje, tehnološki razvoj i inovacije, unaprjeđenje osnovne, poslovne i istraživačke infrastrukture područja i informacijske tehnologije, razvoj poslovnih potpornih institucija, razvoj održivog turizma, stavljanje u funkciju i održivo korištenje kulturne i prirodne baštine, razvoj poljoprivredne proizvodnje, mjere ruralnog razvoja) te
- prostorno -okolišne (mjere usmjerene na racionalno i održivo korištenje prostora, upravljanje promjenama, zaštitu okoliša, obnovu urbanih ekosustava, postizanje klimatske neutralnosti, energetsku učinkovitost, korištenje obnovljivih izvora energije, održivo gospodarenje otpadom i smanjenje čimbenika koji negativno utječu na okoliš, održavanje kultiviranog krajolika i prilagodbu klimatskim promjenama).
Zakonom se definiraju ciljevi održivog urbanog razvoja za Republiku Hrvatsku te je isti usmjeren osnaživanju svih tipova urbanih područja Republike Hrvatske kako bi gradovi boljim korištenjem svojih potencijala preuzeli aktivnu ulogu pokretača razvoja ne samo specifičnih urbanih područja, već svih teritorijalnih cjelina i ukupnog nacionalnog prostora.
Uz ciljeve razvoj pametnih učinkovitih i povezanih gradova, razvoj gradova sa snažnim zelenim gospodarstvom utvrđen je i cilj:
-razvoj zelenih gradova koji pridonose poboljšanju kvalitete, zdravlja i otpornosti urbanog okoliša potičući učinkovitije i održivije korištenje resursa, prilagodbu klimatskim promjenama, poticanje energetske tranzicije, primjenu koncepta zelene i plave infrastrukture te primjenu suvremenih modela gospodarenja otpadom.
Jedinicama lokalne samouprave koje na svom području imaju evidentirano zaštićeno područje osigurava se novčana naknada iz godišnjeg netoprihoda koji javna ustanova nadležna za upravljanje zaštićenim područjem ostvari od prodaje ulaznica. Netoprihod javne ustanove koja upravlja zaštićenim prirodnim područjem treba biti veći od 5 milijuna eura. Visina naknade utvrđuje se u odnosu na razinu godišnjeg netoprihoda koji ostvari javna ustanova u prethodnoj godini od prodaje ulaznica za posjećivanje zaštićenog područja, površinu jedinice lokalne samouprave evidentiranu kao zaštićeno područje i broj stanovnika jedinice lokalne samouprave.
Ukupna godišnja visina naknade utvrđuje se u skladu s indeksom razvijenosti jedinice lokalne samouprave slijedom čega visina naknade za jedinice lokalne samouprave razvrstane od I.-IV. skupine tj. za potpomognuta područja iznosi do 6% netoprihoda, za jedinice lokalne samouprave razvrstane u V. skupinu visina naknade iznosi do 5% netoprihoda dok za jedinice lokalne samouprave razvrstane od VI.-VIII. skupine prema indeksu razvijenosti visina naknade iznosi do 4% netoprihoda javne ustanove. Ova odredba ne odnosi se na jedinice lokalne samouprave koje imaju status velikoga grada prema zakonu kojim se uređuje lokalna i područna (regionalne) samouprava.
Sredstva naknade osiguravaju se kao namjenski prihod jedinice lokalne samouprave namijenjen za provedbu aktivnosti usmjerenih zaštiti okoliša i prirode na području jedinice lokalne samouprave.
Radi se o mjeri koja je od ranije u primjeni temeljem Zakona o potpomognutim područjima te je i iz tog Zakona preuzeta i dodatno uređena.
5.3.
Analiza učinaka i adresata u području socijalne skrbi:
Ovisno o identificiranim razvojnim prioritetima i ciljevima za svoje područje, jedince lokalne i područne (regionalne) samouprave su u aktima strateškog planiranja dužne planirati četiri skupine mjera – uz demografske, gospodarske i prostorno-okolišne mjere, tu su i socijalne mjere:
- mjere usmjerene na unaprjeđenje kvalitete života kroz razvoj komunalne, zdravstvene i socijalne infrastrukture te socijalnih inovacija, dostupnost kulturnih sadržaja, razvoj i dostupnost usluga za zdravstvenu i socijalnu skrb, razvoj javnih službi i javnih sadržaja.
Vezano uz definiranje ciljeva održivog urbanog razvoja među kojima su razvoj zelenih gradova i razvoj gradova sa snažnim zelenim gospodarstvom, utvrđen je i cilj:
- razvoj pametnih, učinkovitih i povezanih gradova koji ostvaruju ekonomski rast i kompetitivnost, integriraju digitalne inovacije u gradsku infrastrukturu, usluge i upravljanje, podupiru otpornost urbanog područja, podupiru uključivost kulturne baštine kao resursa u razvoju, pružaju priuštivo i održivo stanovanje, pružaju sigurnost javnih mjesta i kritične infrastrukture te pridonose povećanju kvalitete života i standarda stanovništva.
5.4.
Analiza učinaka i adresata u području zaštite ljudskih prava:
Nije utvrđen izravan učinak u području zaštite ljudskih prava
5.5.
Analiza učinaka i adresata u drugim područjima:
Nije utvrđen izravan učinak u drugim područjima.
5.6.
Izvor podataka:
- Zakon o regionalnom razvoju Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 147/14, 123/17 i 118/18)
- Zakon o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 123/17 i 151/22)
- Zakon o potpomognutim područjima („Narodne novine“, br. 118/18)
- Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. godine, veljača 2021., poveznica: Hrvatska 2030
- Povelja o urbanom razvoju Republike Hrvatske, 38. sjednica Vlade Republike Hrvatske, 06.11.2024., poveznica: https://vlada.gov.hr/sjednice/38-sjednica-vlade-republike-hrvatske-43286/43286
- Urbana agenda Europske unije https://commission.europa.eu/eu-regional-and-urban-development/topics/cities-and-urban-development/urban-agenda-eu_hr
6.
SAVJETOVANJE I KONZULTACIJE
6.1.
Savjetovanje:
Za izrađeni tekst Nacrta prijedloga Zakona su zatražena mišljenja nadležnih državnih tijela.
Savjetovanje s javnošću provoditi se objavom teksta Nacrta prijedloga Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske i ovog Obrasca putem portala eSavjetovanje u trajanju od 30 dana (09 i 10 mjesec 2025. godine).
6.2.
Konzultacije:
Ministarstvo je osnovalo Radnu skupinu za izradu Nacrta prijedloga Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske koja je sudjelovala u izradi teksta predmetnog zakona.
Radna skupina se sastojala od 61 člana predstavnika tijela državne uprave, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i znanstvene zajednice.
7.
ZAKLJUČAK
7.1.
Pozitivni učinci:
Donošenjem novoga Zakona postići će se usklađenost sa Zakonom o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske.
Novim Zakonom uređuje se planiranje regionalnoga razvoja, definiraju akti strateškog planiranja politike regionalnoga razvoja kao i sadržaj akata kroz četiri glavne skupine mjera koje su nositelji akata strateškog planiranja politike regionalnoga razvoja dužni planirati.
Uređuje se institucionalni okvir upravljanja politikom regionalnoga razvoja na središnjoj, regionalnoj i lokalnoj razini.
Ažuriraju su poslovi regionalnih razvojnih agencija odnosno regionalnih koordinatora, a izvori njihova financiranja dodatno se uređuju. Također su ažuriraju te sa Zakonom o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske usklađuju poslovi lokalnih razvojnih agencija i lokalnih koordinatora.
Predviđa se i osnivanje savjeta kao međuresornih savjetodavnih tijela za potrebe koordinacije regionalnih politika. Vlada Republike Hrvatske osniva savjete kao međuresorna savjetodavna tijela i to: Savjet za Slavoniju, Baranju i Srijem, Savjet za Sjever, Savjet za Središnju Hrvatsku i Savjet za Jadransku Hrvatsku.
Uz zakonom definirane savjete, Vlada Republike Hrvatske može osnovati i druge savjete za potrebe koordinacije javnih politika pojedinih područja s razvojnim posebnostima. Ukoliko je za neko od navedenih područja ujedno sklopljen i razvojni sporazum savjet obavlja i poslove koordinacije provedbe razvojnog sporazuma te praćenja korištenja fondova, instrumenata i programa Europske unije, Europskog gospodarskog prostora i nacionalnih izvora u okviru njegove provedbe. Članove savjeta odlukom imenuje Vlada Republike Hrvatske. Predsjednik Vlade Republike Hrvatske predsjeda radom savjeta, a funkciju zamjenika obnaša ministar.
Zakonom se pridonosi uređenju politike urbanog razvoja. Naglašen je značaj održivog urbanog razvoja koji je usmjeren osnaživanju svih tipova urbanih područja Republike Hrvatske kako bi gradovi boljim korištenjem svojih potencijala preuzeli aktivnu ulogu pokretača razvoja ne samo specifičnih urbanih područja, već svih teritorijalnih cjelina i ukupnog nacionalnog prostora. Ujedno su identificirani i glavni ciljevi održivog urbanog razvoja: razvoj pametnih, učinkovitih i povezanih gradova, razvoj zelenih gradova, razvoj gradova sa snažnim zelenim gospodarstvom.
Područjima s razvojnim posebnostima smatraju se brdsko-planinska područja, otoci, pogranična područja te ostala područja Republike Hrvatske koja u svrhu prevladavanja razvojnih ograničenja s kojima se suočavaju zahtijevaju poseban programsko-planski pristup od strane nositelja politike regionalnoga razvoja. Odredbe vezane uz područja s razvojnim posebnostima uređuju se dodatno na način da se istima predviđa mogućnost Ministarstvu kreirati i donositi posebne programe za područja koja se prepoznaju kao područja s razvojnim posebnostima, dakle za ista se ne moraju donositi posebni zakoni.
Produžuje se rok za provođenje postupka ocjenjivanja i razvrstavanja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti s tri na pet godina. Razdoblje od tri godine pokazalo se prekratkim razdobljem za provedbu postupka ocjenjivanja i razvrstavanja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti temeljem kojeg se utvrđuju potpomognuta područja. Naime, trogodišnje razdoblje je nedostatno da bi status jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave kao potpomognutog područja proizveo značajniji razvojni učinak.
Jedinicama lokalne samouprave koje na svom području imaju evidentirano zaštićeno područje osigurava se novčana naknada iz godišnjeg netoprihoda koji javna ustanova nadležna za upravljanje zaštićenim područjem ostvari od prodaje ulaznica. Netoprihod javne ustanove koja upravlja zaštićenim prirodnim područjem treba biti veći od 5 milijuna eura. Ukupna godišnja visina naknade utvrđuje se u skladu s indeksom razvijenosti jedinice lokalne samouprave. Ova odredba ne odnosi se na jedinice lokalne samouprave koje imaju status velikog grada prema zakonu kojim se uređuju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Sredstva naknade osiguravaju se kao namjenski prihod jedinice lokalne samouprave namijenjen za provedbu aktivnosti usmjerenih zaštiti okoliša i prirode na području jedinice lokalne samouprave. Radi se o mjeri koja je od ranije u primjeni temeljem Zakona o potpomognutim područjima te je dodatno uređena.
Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije utvrđuje pravo na porezne olakšice obveznicima poreza na dohodak i obveznicima poreza na dobit u skladu sa zakonom kojim se utvrđuje i plaća porez na dohodak i zakonu kojim se utvrđuje i plaća porez na dobit.
Uređeno je, te sa Zakonom o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske usklađeno, praćenje, vrednovanje i izvješćivanje o provedbi akata strateškog planiranja politike regionalnoga razvoja.
Negativni učinci:
Ne očekuju se negativni učinci donošenjem Zakona.
7.2.
Zaključak o učincima koji će proisteći iz provedbe:
Imajući u vidu dugi period primjene Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske pristupilo se izradi novoga Zakona vodeći računa o potrebi usklađivanja sa Zakonom o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske, Nacionalnom razvojnom strategijom do 2030. godine te potrebi unaprjeđenja pojedinih odredbi temeljem iskustava stečenih tijekom dosadašnje provedbe Zakona.
Zakonom će se urediti strateško planiranje politike regionalnoga razvoja utvrđivanjem akata strateškog planiranja te sadržaja predmetnih akata.
Unaprijediti će se institucionalni okvir politike regionalnoga razvoja definiranjem tijela na središnjoj, regionalnoj i lokalnoj razini.
Urediti će se politika održivoga urbanoga razvoja te naglasiti značaj gradova kao pokretača razvoja.
Predviđa se i osnivanje savjeta kao međuresornih savjetodavnih tijela za potrebe koordinacije regionalnih politika.
Preuzeti će se te urediti pojedine odredbe Zakona o potpomognutim područjima koje se odnose na naknadu za zaštićena područja prirode te utvrđivanje prava na porezne olakšice obveznicima poreza na dobit te poreza na dohodak.
Urediti će se sustav praćenja provedbe, vrednovanja i izvješćivanja o provedbi politike regionalnoga razvoja.
Pri tome nisu utvrđene nikakve negativne posljedice odnosno učinci.
8.
PRILOZI
8.1
Dokumenti u prilogu:
Nema priloga
9.
OVJERA ČELNIKA STRUČNOG NOSITELJA
Potpis:
MINISTRICA
Nataša Mikuš Žigman
Datum: 17.09.2025.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO REGIONALNOGA RAZVOJA I FONDOVA EUROPSKE UNIJE