I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4.  podstavka 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 85/10. – pročišćeni tekst i 5/14. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske – u daljnjem tekstu: Ustav RH).

II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA

1. OCJENA STANJA

Uredba (EU) 2019/452 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. ožujka 2019. o uspostavi okvira za provjeru izravnih stranih ulaganja u Uniji (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 2019/452), koja je stupila na snagu 11. listopada 2020., u cijelosti je obvezujuća te se izravno primjenjuje u svim državama članicama Europske unije (u daljnjem tekstu: Unija).

Sukladno Uredbi (EU) 2019/452, države članice mogu uspostaviti mehanizam za provjeru izravnih stranih ulaganja u svrhu zaštite sigurnosti i/ili javnog poretka te za suradnju među državama članicama Unije (u daljnjem tekstu: države članice) i između država članica i Europske komisije (u daljnjem tekstu: Komisija) u odnosu na izravna strana ulaganja koja mogu utjecati na sigurnost ili javni poredak. Svakoj državi članici je omogućeno da samostalno odluči na koji način će uspostaviti relevantni pravni okvir za provjeru izravnih stranih ulaganja te kako će ga provoditi, budući da svaka država članica ima isključivu odgovornost za vlastitu nacionalnu sigurnost, kako je predviđeno člankom 4. stavkom 2. Ugovora o Europskoj uniji, te pravo da zaštiti svoje osnovne sigurnosne interese u skladu s člankom 346. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.

Vlada Republike Hrvatske je na sjednici 24. rujna 2020. donijela Uredbu o provedbi Uredbe (EU) 2019/452 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. ožujka 2019. o uspostavi okvira za provjeru izravnih stranih ulaganja u Uniji („Narodne novine“, broj 105/20. – u daljnjem tekstu: Uredba o provedbi Uredbe (EU) 2019/452), kojom je uspostavljen osnovni institucionalni pravni okvir za provedbu članka 7. i 9. Uredbe EU 2019/452 koji se načelno odnose na suradnju država članica i Komisije u postupcima provjere stranih ulaganja. Uz Nacionalnu kontaktnu točku, uspostavljenu pri tadašnjem Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, a sadašnjem Ministarstvu gospodarstva, zaduženoj za koordinaciju i razmjenu informacija s nacionalnim kontaktnim točkama u drugim državama članicama i Komisijom, Uredbom o provedbi Uredbe (EU) 2019/452 uspostavljeno je i Međuresorno povjerenstvo za provjeru izravnih stranih ulaganja u Uniji.

Donošenjem ovoga prijedloga Zakona osigurati će se preduvjet za uspostavu učinkovitog sustava provjere stranih ulaganja u Republici Hrvatskoj u svrhu zaštite nacionalne sigurnosti i javnog poretka Republike Hrvatske te zaštite sigurnosti i javnog poretka Unije i država članica, pritom osiguravajući pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta u područjima od posebne važnosti i značaja za Republiku Hrvatsku, Uniju i države članice. Takvim pravnim okvirom se namjerava osigurati da se onemoguće ona strana ulaganja i samo od onih stranih ulagatelja koji su pod izravnom ili neizravnom kontrolom vlade trećih zemalja, uključujući državna tijela ili oružane snage treće zemlje, koji su već uključeni u aktivnosti kojima se utječe na sigurnost ili javni poredak u nekoj državi članici, kod kojih postoji rizik povezanosti s nezakonitim aktivnostima, odnosno da se procjenom rizika stranog ulaganja preventivno djeluje i ex ante onemogući eventualni nastanak svih negativnih posljedica koje bi mogle biti od utjecaja na nacionalnu i europsku sigurnost i javni poredak. Također, potrebno je osigurati da strani ulagatelj ulaže svoj kapital u dobroj vjeri radi obavljanja gospodarske djelatnosti u Republici Hrvatskoj koji istodobno donosi korist i stranom ulagatelju i Republici Hrvatskoj, a posljedično i Uniji, da se izvor tog kapitala, odnosno njegovog krajnjeg imatelja može što je moguće lakše i jednostavnije utvrditi i provjeriti, te da se otkloni sumnja u svako postojanje skrivenih namjera takvog stranog ulaganja.

Donošenjem ovoga prijedloga Zakona ispuniti će se jedan od kriterija za pristup Republike Hrvatske OECD-u. OECD je međunarodna organizacija koja okuplja države opredijeljene za demokraciju i tržišno gospodarstvo s ciljem potpore održivom gospodarskom razvoju, podizanju životnog standarda, unapređenju nacionalnih sektorskih politika kao i rastu svjetske trgovine. Odredbe ovoga prijedloga Zakona usklađene su s načelima nediskriminacije, transparentnosti politika i predvidljivosti ishoda, proporcionalnosti mjera i odgovornosti nadležnih tijela, kako ih promiče Preporuka Vijeća OECD-a iz 2009. o smjernicama za investicijske politike zemalja primateljica u vezi s nacionalnom sigurnošću (Smjernice OECD-a iz 2009.).

2. OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM

Predloženim Zakonom uredit će se sljedeća osnovna pitanja:

- cilj ovoga Zakona

- područje primjene ovoga Zakona i podredna primjena drugih propisa, uključujući i odnos s drugim propisima te izuzeća od primjene ovoga Zakona

- utvrđivanje obveznika u odnosu na koje strano ulaganje utječe ili može utjecati na sigurnost ili javni poredak

- prava i obveze stranih ulagatelja i obveznika

- postupak provjere stranih ulaganja, uključujući pokretanje postupka, uvjete, rokove, nadležna tijela za vođenje, sudjelovanje, te rješavanje u postupcima provjere stranih ulaganja, kontrole stranog ulaganja i prestanka stranog ulaganja

- pravne posljedice kontrole stranog ulaganja, uključujući i mogućnost nalaganja stranom ulagatelju prodaju svih dionica ili udjela

- međunarodna i međuinstitucionalna suradnja, dužnost obavještavanja, te pristup i dostava podataka Ministarstvu financija

- neprijavljena strana ulaganja i rizici negativnog utjecaja stranog ulaganja

- prestanak stranog ulaganja

- sudska zaštita protiv rješenja Ministarstva financija

- odgovornost za štetu

- zaštita, povjerljivost i čuvanje podataka

- informiranje javnosti

- prijelazne i završne odredbe koje uređuju rokove za donošenje propisa, akata i dokumenata koji se donose na temelju ovoga Zakona, te naposljetku stupanje na snagu ovoga Zakona.

Ovim prijedlogom Zakona propisuje se nadležnost tijela javne vlasti za utvrđivanje trgovačkih društava (obveznika) u odnosu na koja će se primjenjivati odredbe ovoga prijedloga Zakona. Obveznik ili strani ulagatelj biti će u obvezi od Ministarstva financija zatražiti provjeru svakog stranog ulaganja kojim se stječe 10% ili više udjela, dionica ili glasačkih prava u obvezniku. Provjera stranog ulaganja predlaže se primjenjivati i na sve vrste koncesija, uključujući i ugovore o javno-privatnom partnerstvu, u kojima se kao koncesionar pojavljuje strani ulagatelj.

Prijedlog Zakona propisuje postupak provjere stranog ulaganja, od podnošenja zahtjeva Ministarstvu financija, donošenja mišljenja Povjerenstva za provjeru stranih ulaganja do donošenja rješenja Ministarstva financija kojim se odlučuje o podnesenom zahtjevu za strano ulaganje. Prijedlogom Zakona se također propisuje mogućnost pokretanja postupka provjere stranog ulaganja po službenoj dužnosti.

O vim prijedlogom Zakona se uređuju kontrolna tijela koja su, ovisno o djelokrugu svoje nadležnosti u odnosu na obveznika (uključujući i njegov pravni oblik, posluje li na uređenom tržištu kapitala, nastupa li u svojstvu koncesionara u smislu ovoga prijedloga Zakona, je li obveznik postupanja prema prijedlogu zakonu kojim se uređuje zaštita tržišnog natjecanja, i sl.), dužna po službenoj dužnosti paziti da obveznik u kojem strani ulagatelj namjerava provesti strano ulaganje stjecanjem, povećanjem ili smanjenjem kvalificiranog udjela, ili stjecanjem kontrolnog položaja, prethodno ishodi rješenje Ministarstva financija kojim se usvaja zahtjev obveznika ili stranog ulagatelja za odobrenje stranog ulaganja. Navedeno rješenje Ministarstva financija je condicio sine qua non, odnosno nužan uvjet bez kojeg se ne može dovršiti strano ulaganje.

Zaključno, ovim prijedlogom Zakona propisuju se sudska zaštita, zaštita osobnih i drugih podataka, tajnost i svrha korištenja podataka o obveznicima i stranim ulagateljima koji podatci nastaju u svrhu provedbe predloženog Zakona, kao i uredbe i podzakonski akti koji se imaju donijeti s ciljem učinkovite provedbe predloženog Zakona.

3. POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA

Ovim Zakonom će se, u skladu s člankom 3. i 4. Uredbe (EU) 2019/452, s jedne strane osigurati učinkovita pravna zaštita nacionalne sigurnosti i javnog poretka Republike Hrvatske, te zaštita sigurnosti i javnog poretka Unije i država članica, dok će se s druge strane uspostaviti transparentan i učinkovit pravni okvir koji će osigurati djelotvornu provedbu postupaka i mjera za nesmetano obavljanje glavnih gospodarskih djelatnosti i pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta, u područjima od posebne važnosti i značaja za Republiku Hrvatsku, Uniju i države članice.

Identifikacijom i utvrđivanjem obveznika u kojima je strano ulaganje kako ga propisuje ovaj Zakon izvršeno prije stupanja na snagu ovoga Zakona ostvaruje se legitimni cilj ovoga Zakona, koji je limitiran primjenom načela razmjernosti i ograničenim trajanjem postupka provjere stranog ulaganja za te obveznike.

Također, donošenjem ovoga Zakona Republika Hrvatska će ispuniti jedan od uvjeta za pristup i punopravno članstvo u OECD.

III.  OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA

Za provedbu ovog Zakona nije potrebno osigurati dodatna sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.

IV. PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU

Temelj za donošenje ovoga Zakona po hitnom postupku nalazi se u članku 204. Poslovnika Hrvatskoga sabora („Narodne novine“, br. 81/13., 113/16., 69/17., 29/18., 53/20., 119/20. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 123/20. i 86/23. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske), prema kojemu se zakoni mogu donositi u hitnom postupku u slučaju da to zahtijevaju osobito opravdani razlozi.

Donošenjem ovoga Zakona uspostavlja se odgovarajući pravni okvir za reguliranje stranih ulaganja u obveznike koja imaju učinak na kritične subjekte od posebne važnosti u svrhu zaštite nacionalne sigurnosti i javnog poretka Republike Hrvatske, te zaštite sigurnosti i javnog poretka Unije i država članica. Upravo donošenjem zakonodavnog mehanizma za provjeru stranih ulaganja se, uz ispunjenje obveze donošenja iz Uredbe (EU) 2019/452, osigurava zaštita prvenstveno nacionalne, a posljedično i europske sigurnosti i javnog poretka, što predstavlja osobito opravdane državne razloge za donošenje ovoga Zakona po hitnom postupku.

Pored navedenoga, donošenjem ovoga Zakona se ispunjava i jedan od kriterija za pristup i punopravno članstvo Republike Hrvatske u OECD.

KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O PROVJERI STRANIH ULAGANJA

DIO PRVI

OPĆE ODREDBE

Predmet Zakona

Članak 1.

Ovim se Zakonom uređuje postupak provjere i kontrole stranih ulaganja, određuju se obveze nadležnih tijela u postupku provjere stranih ulaganja, suradnja Republike Hrvatske s Europskom komisijom (u daljnjem tekstu: Komisija) i drugim državama članicama Europske unije (u daljnjem tekstu: Unija), te druga pitanja od značaja za područje provjere stranih ulaganja.

Cilj Zakona

Članak 2.

Ovim se Zakonom uspostavlja transparentan i učinkovit sustav provjere stranih ulaganja u svrhu zaštite nacionalne sigurnosti i/ili javnog poretka Republike Hrvatske i/ili zaštite sigurnosti i/ili javnog poretka Unije i/ili država članica (u daljnjem tekstu: sigurnost i/ili javni poredak).

Pravo Europske unije

Članak 3.

Ovim se Zakonom osigurava provedba Uredbe (EU) 2019/452 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. ožujka 2019. o uspostavi okvira za provjeru izravnih stranih ulaganja u Uniji (Tekst značajan za EGP) (SL L 79 I/1, 21.3.2019.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 2019/452).

Odgovarajuća primjena drugih propisa

Članak 4.

(1) Na sva pitanja kojima se uređuju trgovačka društva primjenjuju se odredbe zakona koje uređuju osnivanje, ustroj, prestanak i statusne promjene trgovačkog društava, osim ako je drugačije propisano ovim Zakonom.

(2) Na sva pitanja kojima se uređuje pravo vlasništva i druga stvarna prava primjenjuju se odredbe zakona te drugih posebnih propisa kojima se uređuje pravo vlasništva i druga stvarna prava, osim ako je drugačije propisano ovim Zakonom.

Odnos s drugim propisima i izuzeća od primjene ovoga Zakona

Članak 5.

(1) Odredbe ovoga Zakona se na odgovarajući način primjenjuju na sve vrste koncesija, uključujući i ugovore o javno-privatnom partnerstvu, propisane općim zakonom kojim se uređuju koncesije i posebnim propisima kojima je uređeno davanje koncesija, odnosno zakonom kojim se uređuje javno-privatno partnerstvo, u kojima se kao koncesionar pojavljuje strani ulagatelj.

(2) Odredbe ovoga Zakona se na odgovarajući način primjenjuju na slobodne zone uređene zakonom o slobodnim zonama, u kojima se kao nositelj suglasnosti za osnivanje slobodnih zona, upravitelj zone ili njenog odvojenog dijela, i/ili korisnik zone pojavljuje strani ulagatelj.

(3) Odredbe ovoga Zakona se na odgovarajući način primjenjuju na koncentracije uređene propisima o zaštiti tržišnog natjecanja, u kojima se kao sudionik koncentracije pojavljuje strani ulagatelj.

(4) Od postupanja u slučaju stranih ulaganja po odredbama ovoga Zakona izuzeta su poljoprivredna zemljišta, te šume i šumska zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske koji su predmet zakona kojim se uređuju poljoprivredna zemljišta, odnosno zakona kojim se uređuju šume i šumska zemljišta.

Temeljni pojmovi

Članak 6.

Pojmovi u ovome Zakonu imaju sljedeće značenje:

1) davatelj koncesije je:

a) subjekt nadležan za davanje koncesije kako je uređeno općim zakonom kojim se uređuju koncesije i posebnim propisima kojima su uređene koncesije ili

b) javni partner kako je uređeno zakonom kojim se uređuje javno-privatno partnerstvo

2) dobar ugled imaju strani ulagatelj i odgovorne osobe stranog ulagatelja ako ispunjavaju sljedeće uvjete:

a) da se protiv njih ne vodi kazneni postupak niti da su osuđeni za kaznena djela za koja se kazneni postupak pokreće po službenoj dužnosti propisana zakonom kojim se uređuju kaznena djela i drugim zakonima kojima se propisuju kaznena djela u Republici Hrvatskoj ili u državi članici i

b) da se protiv njih ne vodi kazneni postupak odnosno da nisu osuđivana ni za jedno od kaznenih djela iz zakona trećih država koja po svom opisu odgovaraju kaznenim djelima propisanim zakonom kojim se uređuju kaznena djela i drugim zakonima kojima se propisuju kaznena djela u Republici Hrvatskoj ili u državi članici

3) dovršeno strano ulaganje je svako strano ulaganje, neovisno radi li se o odobrenju stranog ulaganja, povećanju ili smanjenju kvalificiranog udjela, ili stjecanju kontrolnog položaja, koje je provedeno u skladu s odredbama ovoga Zakona, te na temelju kojega je nadležni trgovački sud proveo upis te sve kasnije upise obveznika u sudski registar, ili na temelju kojega je obveznik nakon sklopljenog ugovora o koncesiji ili ugovora o javno-privatnom partnerstvu te svih kasnijih dodataka tih ugovora, upisano u registar koncesija, ili na temelju kojega je obveznik upisano u depozitorij Središnjeg klirinškog depozitarnog društva (u daljnjem tekstu: SKDD), uključujući i sve kasnije upise

4) država članica je država članica Unije te država potpisnica Sporazuma o Europskom gospodarskom prostoru

5) imovina je imovina bilo koje vrste, bez obzira na to kako je stečena, pokretna ili nepokretna, materijalna ili nematerijalna, uključujući, ali ne ograničavajući se na financijsku imovinu, gospodarske resurse, uključujući naftu i druge prirodne resurse, te pravne dokumente ili instrumente u bilo kojem obliku, uključujući elektronički ili digitalni, kojima se dokazuje vlasništvo nad takvim sredstvima ili drugom imovinom ili udio u njima, uključujući, ali ne ograničavajući se na bankovne kredite, putničke čekove, bankovne čekove, platne naloge, dionice, vrijednosne papire, obveznice, mjenice ili akreditive, kao i sve kamate, dividende ili druge prihode od tih sredstava ili druge imovine ili vrijednosti koje proizlaze iz tih sredstava ili druge imovine ili koje oni stvaraju, kao i bilo koju drugu imovinu koja se može upotrijebiti za stjecanje sredstava, robe ili usluga

6) javno-privatno partnerstvo je partnerstvo kako je to uređeno općim zakonom kojim se uređuju koncesije te zakonom kojim se uređuje javno-privatno partnerstvo

7) koncesija je kako je to uređeno općim zakonom kojim se uređuju koncesije, uključujući i javno-privatno partnerstvo

8) koncesionar je:

a) gospodarski subjekt kako je uređeno općim zakonom kojim se uređuju koncesije, u kojem strani ulagatelj ima kvalificirani udio ili kontrolni položaj, te koji obuhvaća osobe natjecatelja i ponuditelja, ovisno o fazama postupka davanja koncesije te područjima i djelatnostima u kojima se daju koncesije, u skladu s općim zakonom kojim se uređuju koncesije te posebnim propisima kojima su uređene koncesije ili

b) privatni partner koji je, ovisno o vrsti javno-privatnog partnerstva, ili društvo posebne namjene ili gospodarski subjekt, kako je to uređeno zakonom kojim se uređuje javno-privatno partnerstvo, te u kojem strani ulagatelj ima kvalificirani udio ili kontrolni položaj

9) kontrolni položaj je stvarna kontrola obveznika od strane stranog ulagatelja kroz izravnu ili neizravnu kontrolu obveznika ili imatelja udjela u obvezniku putem vlasničkog udjela ili drugim sredstvima, uključujući, ali ne ograničavajući se, većinom prava glasova u obvezniku, bez obzira na to dijele li ih osobe koje djeluju zajedno ili ne, pravom imenovanja ili smjenjivanja većine članova upravnog ili nadzornog odbora ili članova uprave obveznika, relevantnim pravima veta ili pravima odlučivanja povezanima s udjelima u obvezniku, ostvarivanjem znatnog utjecaja i nametanja relevantnih odluka u obvezniku, odlučivanjem o raspodjeli dobiti obveznika ili odlučivanjem koje dovodi do promjene imovine obveznika, sklapanjem formalnih ili neformalnih sporazuma ili dogovora s obveznikom ili drugim imateljima udjela u obvezniku ili članovima upravnog ili nadzornog odbora ili članovima uprave obveznika ili drugim odgovornim osobama obveznika

10) kritični subjekt je subjekt kako je to uređeno zakonom kojima se uređuje područje kritičnih infrastruktura

11) kvalificirani udio je udio vlasništva kojim strani ulagatelj, samostalno ili zajedno s povezanim osobama ili kroz zajedničko djelovanje, izravnim ili neizravnim ulaganjem u imovinu obveznika, stječe kontrolu nad najmanje 10% dionica i/ili glasačkih prava, ili imovinskih prava, ili ukupnih udjela ili poslovnih udjela (u daljnjem tekstu: udjel)

12) nadležna tijela za utvrđivanje obveznika su tijela javne vlasti, uključujući i davatelje koncesija, koja provode postupak identifikacije obveznika iz njihovog resornog područja nadležnosti

13) neprijavljeno strano ulaganje je strano ulaganje za koje podnositelj zahtjeva nije podnio zahtjev za odobrenje stranog ulaganja

14) obveznik je trgovac ili trgovačko društvo bez obzira na pravni oblik sa sjedištem ili poslovnim nastanom u Republici Hrvatskoj, koje posluje ili će biti osnovano u vezi sa stranim ulaganjem, u odnosu na kojeg strano ulaganje utječe ili može utjecati na sigurnost ili javni poredak

15) odgovorne osobe stranog ulagatelja su stvarni vlasnici, uključujući, ali ne ograničavajući se, na fizičke i pravne osobe osnivače i njihove odgovorne osobe u smislu ove točke, predsjednika i članove uprave, predsjednika i članove nadzornog ili upravnog odbora, izvršne direktore, osobe ovlaštene za zastupanje, uključujući i prokuriste, te druge osobe koje, samostalno ili zajedničkim djelovanjem, imaju kontrolni položaj, kroz izravnu ili neizravnu kontrolu, putem vlasničke strukture, ili upravljanja, ili ostvarivanjem znatnog utjecaja ili na drugi odgovarajući način od relevantnog utjecaja na cjelokupno poslovanje

16) podnositelj zahtjeva je obveznik ili strani ulagatelj koji podnosi zahtjev za odobrenje stranog ulaganja

17) posrednik u investicijskim migracijama je posrednik kako je uređeno Uredbom (EU) 2024/1624 Europskog parlamenta i Vijeća od 31. svibnja 2024. o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma (Tekst značajan za EGP)

18) povećanje kvalificiranog udjela je svaki oblik izravnog ili neizravnog povećanja ulaganja stranog ulagatelja u imovinu obveznika, samostalno ili kroz zajedničko djelovanje, a koji dovodi do promjene u vlasničkoj ili upravljačkoj strukturi ili u kontrolnom položaju obveznika, uvijek kada se dosegne propisani prag za stjecanje kvalificiranog udjela

19) projekti ili programi u interesu Unije su projekti ili programi sa znatnim iznosom ili znatnim udjelom financijskih sredstava Unije, ili koji su obuhvaćeni pravom Unije u pogledu kritičnih subjekata koji su bitni za sigurnost ili javni poredak Unije, a odnose se na projekte ili programe navedene u Prilogu Uredbe (EU) 2019/452, te na sve buduće odgovarajuće projekte ili programe u slučaju izmjena i/ili dopuna popisa donesenih delegiranim aktima Komisije

20) provjera stranog ulaganja je postupak ocjenjivanja i provjere zahtjeva za strano ulaganje, odlučivanja o zahtjevu za strano ulaganje te kontrole stranog ulaganja

21) registar koncesija je:

a) registar koji vodi Ministarstvo financija kako je propisano općim zakonom kojim se uređuju koncesije koji sadrže središnji izvor informacija o svim koncesijama i predstavlja jedinstvenu elektroničku evidenciju svih ugovora o koncesijama danima na području Republike Hrvatske

b) svi drugi upisnici koncesija u različitim područjima i za različite djelatnosti kako je to propisano posebnim propisima kojima je uređeno davanje koncesija koje vode nadležna tijela javne vlasti ili

c) registar ugovora o javno-privatnom partnerstvu koji ustrojava i vodi ministarstvo nadležno za gospodarstvo kako je propisano zakonom kojim se uređuje javno-privatno partnerstvo

22) rizik negativnog utjecaja stranog ulaganja je svaki potencijalni negativni učinak, sumnja i/ili vjerojatnost da strano ulaganje, neovisno radi li se o postupku odlučivanja o podnesenom zahtjevu za odobravanje ili o postupku kontrole stranih ulaganja, predstavlja prijetnju za sigurnost i/ili javni poredak

23) smanjenje kvalificiranog udjela je svaki oblik izravnog ili neizravnog smanjenja ulaganja stranog ulagatelja u imovinu obveznika, samostalno ili kroz zajedničko djelovanje, a koji dovodi do promjene u vlasničkoj ili upravljačkoj strukturi, ili u kontrolnom položaju obveznika ispod propisanoga praga od 10% za stjecanje kvalificiranog udjela

24) strani ulagatelj je:

a) fizička osoba koja nije državljanin Republike Hrvatske ili druge države članice, uključujući i fizičke osobe koje pored državljanstva Republike Hrvatske ili druge države članice imaju i državljanstvo treće države, te fizičke osobe bez državljanstva

b) posrednik u investicijskim migracijama

c) pravna osoba koja je osnovana ili je na drugi način organizirana u skladu s propisima treće države, uključujući trust i s trustom izjednačeni subjekt stranog prava, a obuhvaća trust osnovan izričitom izjavom i druge slične pravne oblike stranog prava

d) pravna osoba osnovana u Republici Hrvatskoj ili drugoj državi članici koja je izravno ili neizravno pod kontrolom stranog ulagatelja ili tijela javne vlasti treće države, putem vlasničke ili upravljačke strukture ili kontrolnog položaja, ili kada na bilo koji drugi način tijelo javne vlasti treće države ima kontrolu ili utjecaj na stranog ulagatelja ili

e) društvo kći ili podružnica stranog ulagatelja u Republici Hrvatskoj ili drugoj državi članici koje je izravno ili neizravno pod kontrolom stranog ulagatelja ili tijela javne vlasti treće države, uključujući sva društva kćeri ili podružnice stranog ulagatelja, te sva društva kćeri ili podružnice društava kćeri stranog ulagatelja, kao i svako društvo nad kojim strani ulagatelj ili tijelo javne vlasti treće države stvarno ostvaruje kontrolu ili utjecaj

25) strano ulaganje je svako izravno ili neizravno strano ulaganje bilo koje vrste u obveznika, kojim strani ulagatelj, ulaganjem svoga kapitala, stječe ili povećava kvalificirani udio ili ima kontrolni položaj, radi obavljanja gospodarske djelatnosti, gospodarskog korištenja općeg ili drugog dobra u Republici Hrvatskoj, uključujući obavljanje radova, isporuku robe i pružanje usluga, te ulaganja koja omogućuju učinkovito sudjelovanje u upravljanju obveznikom koji obavlja gospodarsku djelatnost ili sudjeluje u kontroli nad tim obveznikom (u daljnjem tekstu: gospodarska djelatnost), u cilju:

a) uspostave ili održavanja privremenih ili trajnih veza s postojećim obveznikom ili obveznikom koji će se osnovati, i/ili

b) učinkovitog sudjelovanja u vlasničkoj strukturi, upravljanju i/ili kontroli postojećeg obveznika ili obveznika koji će se osnovati

26) stvarni vlasnik je fizička osoba kako je to uređeno zakonom kojim se uređuje područje sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma

27) tijela javne vlasti su tijela državne uprave i druga državna tijela, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe koje imaju javne ovlasti, pravne osobe čiji je osnivač Republika Hrvatska ili jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave, pravne osobe koje obavljaju javnu službu, pravne osobe koje se na temelju posebnog propisa financiraju pretežito ili u cijelosti iz državnog proračuna ili iz proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave odnosno iz javnih sredstava, i trgovačka društva u kojima Republika Hrvatska i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave imaju zasebno ili zajedno većinsko vlasništvo

28) tijelo javne vlasti treće države je vlada ili drugo izvršno državno tijelo, oružane snage, teritorijalno ili samoupravno tijelo koje obavlja državnu vlast, te drugo državno tijelo u državi koja nije država članica

29) treća država je strana država koja nije država članica

30) zajedničko djelovanje je svako aktivno i/ili pasivno djelovanje s ciljem stjecanja, povećanja ili smanjenja vidljivog ili prikrivenog kvalificiranog udjela ili kontrolnog položaja u obvezniku koje se provodi od strane:

a) dva ili više stranih ulagatelja od kojih barem jedan nije imatelj kvalificiranog udjela ili kontrolnog položaja

b) dva ili više stranih ulagatelja od kojih niti jedan samostalno nije imatelj kvalificiranog udjela ili kontrolnog položaja

c) stranog ulagatelja i domaćeg imatelja udjela od kojih barem jedan nije imatelj kvalificiranog udjela ili kontrolnog položaja ili

d) stranog ulagatelja i domaćeg imatelja udjela od kojih niti jedan samostalno nije imatelj kvalificiranog udjela ili kontrolnog položaja.

Rodna jednakost

Članak 7.

Izrazi koji se koriste u ovom Zakonu, a imaju rodno značenje, koriste se neutralno i odnose se jednako na muški i ženski rod.

DIO DRUGI

NADLEŽNA TIJELA ZA PROVEDBU POSTUPKA

PROVJERE STRANIH ULAGANJA

Povjerenstvo za provjeru stranih ulaganja

Članak 8.

(1) Vlada Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Vlada) donosi odluku o osnivanju Povjerenstva za provjeru stranih ulaganja (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo), kojom se pobliže uređuju ustroj, način donošenja odluka i mišljenja, te ovlasti koje proizlaze iz ovoga Zakona, a kojeg koordinira Ministarstvo financija.

(2) Zadaća Povjerenstva je koordinacija međuinstitucionalne suradnje i učinkovitog protoka informacija između tijela javne vlasti uključenih u provedbu ovoga Zakona i Uredbe (EU) 2019/452.

(3) Osim zadaća iz stavka 2. ovoga članka, Povjerenstvo je zaduženo za analizu i procjenu rizika negativnog utjecaja stranog ulaganja identificiranih obveznika, donošenje mišljenja na temelju kojega Ministarstvo financija odlučuje u postupku provjere stranog ulaganja , usuglašavanje stajališta, koordinaciju i praćenje zajedničkih politika i aktivnosti u postizanju strateških i operativnih ciljeva u području provođenja mjera, radnji i postupaka radi provjere stranih ulaganja, daje mišljenje na smjernicu o primjeni pojedine odredbe ovoga Zakona, kao i za ostale poslove koji su joj povjereni ovim Zakonom.

(4) Za obavljanje poslova i zadataka nužnih za provedbu ovoga Zakona i donošenje odluka iz djelokruga rada Povjerenstva, predstavnici Povjerenstva koriste postojeće administrativne, tehničke i stručne resurse iz djelokruga svoje nadležnosti, a ukoliko je to neophodno u svrhu donošenja mišljenja u postupku provjere stranog ulaganja, mogu dodatno zatražiti pravnu i stručnu pomoć kroz međuinstitucionalnu suradnju.

(5) Način rada i ostala pitanja od važnosti za obavljanje poslova iz djelokruga Povjerenstva iz stavka 1. ovoga članka urediti će se poslovnikom o radu Povjerenstva koji donosi Povjerenstvo uz prethodnu suglasnost ministra financija.

Nacionalna kontaktna točka

Članak 9.

(1) Nacionalna kontaktna točka uspostavljena je pri ministarstvu nadležnom za poslove gospodarstva Uredbom o provedbi Uredbe (EU) 2019/452 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. ožujka 2019. o uspostavi okvira za provjeru izravnih stranih ulaganja u Uniji („Narodne novine“, broj 105/20.), te nastavlja s radom u skladu s odredbama ovoga Zakona.

(2) Nacionalna kontaktna točka zadužena je za koordinaciju i suradnju s nadležnim kontaktnim točkama u drugim državama članicama i Komisijom u svim pitanjima vezanim uz provedbu Uredbe (EU) 2019/452, a posebice za:

a) pripremu godišnjeg izvješća za prethodnu kalendarsku godinu na standardiziranom obrascu kojega propisuje Komisija, u skladu s člankom 5. Uredbe (EU) 2019/452 i

b) dostavljanje primjedbi ili zahtjeva za mišljenjima ili primjedbama te postupanje po primjedbama, zahtjevima i mišljenjima propisanima člancima 6. do 9. Uredbe (EU) 2019/452.

(3) Osim poslova iz stavka 2. ovoga članka, Nacionalna kontaktna točka je dužna je bez odgode, a najkasnije u roku od tri dana od zaprimanja, dostaviti  Povjerenstvu primjedbe, informacije zahtjeve i mišljenja propisane člancima 6. do 9. Uredbe (EU) 2019/452.

(4) Nacionalna kontaktna točka može, za potrebu dostave informacija iz članka 7. i 9. Uredbe (EU) 2019/452, od stranog ulagatelja koji provodi ulaganje u Republici Hrvatskoj i/ili obveznika u kojem se strano ulaganje planira provesti ili je provedeno, pisanim putem zatražiti dostavu informacija iz članka 9. stavka 1., 2. i 3. Uredbe (EU) 2019/452.

(5) Strani ulagatelj i/ili obveznik iz stavka 4. ovoga članka dužan je dostaviti zatražene informacije Nacionalnoj kontaktnoj točki najkasnije u roku od sedam dana od zaprimanja zahtjeva iz stavka 4. ovoga članka.

(6)  Administrativne i tehničke poslove iz ovoga članka za Povjerenstvo obavlja Nacionalna kontaktna točka.

Nadležna tijela za utvrđivanje obveznika i evidencija obveznika

Članak 10.

(1) Nadležna tijela za utvrđivanje obveznika su sljedeća tijela javne vlasti:

1. ministarstvo nadležno za gospodarstvo za obveznike iz sektora: energetike, pohrane energije, gospodarskih djelatnosti iz područja C odjeljaka 26., 27. i 28. Nacionalne klasifikacije djelatnosti 2025. – NKD 2025.

2. ministarstvo nadležno za promet za obveznike iz sektora: prometa, poštanskih i kurirskih usluga, gospodarskih djelatnosti iz područja C odjeljaka 29. i 30. Nacionalne klasifikacije djelatnosti 2025. – NKD 2025.

3. ministarstvo nadležno za zdravstvo za obveznike iz sektora: zdravstvo, vode namijenjene za ljudsku potrošnju, izrade, proizvodnje i distribucije kemikalija, proizvodnje medicinskih proizvoda i in vitro dijagnostičkih medicinskih proizvoda

4. ministarstvo nadležno za zaštitu okoliša za obveznike iz sektora: vodnog gospodarstva, gospodarenja otpadom, vode namijenjene za ljudsku potrošnju, otpadnih voda, regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina za obranu od poplava

5. ministarstvo nadležno za digitalnu transformaciju za obveznike iz sektora: pružatelji usluge povjerenja i za obveznike iz sektora pružatelji upravljanih usluga: pružatelji upravljanih sigurnosnih usluga i informacijski posrednici kako su definirani propisom kojim se uređuje razmjena elektroničkog računa između poduzetnika

6. ministarstvo nadležno za poljoprivredu za obveznike iz sektora: proizvodnje, prerade i distribucije hrane

7. ministarstvo nadležno za znanost i obrazovanje za obveznike iz sektora istraživanja: svemira, umjetne inteligencije, robotike, poluvodiča, kvantne i nuklearne tehnologije, nanotehnologije i biotehnologije, te posebna uža područja istraživanja, i registra naziva vršne nacionalne internetske domene

8. ministarstvo nadležno za vanjske poslove za obveznike iz sektora robe s dvojnom namjenom

9. ministarstvo nadležno za obranu za obveznike iz sektora obrane i ostvarenja obrambene funkcije

10. Agencija za elektroničke medije za obveznike iz sektora mediji

11. središnje državno tijelo za kibernetičku sigurnost za obveznike iz sektora digitalne infrastrukture: pružatelji središta za razmjenu internetskog prometa, pružatelji usluga sustava naziva domena (DNS), osim operatora korijenskih poslužitelja naziva, pružatelji usluga računalstva u oblaku, pružatelji usluga podatkovnog centra i pružatelji mreže za isporuku sadržaja, i za obveznike iz sektora informacijsko-komunikacijskih tehnologija: pružatelji upravljanih usluga, pružatelji upravljanih sigurnosnih usluga i informacijski posrednici kako su definirani propisom kojim se uređuje razmjena elektroničkog računa između poduzetnika

12. Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti za obveznike iz sektora digitalne infrastrukture: pružatelji javnih elektroničkih komunikacijskih mreža i pružatelji elektroničkih komunikacijskih usluga

13. Državno izborno povjerenstvo za obveznike iz sektora izbornog sustava

14. Hrvatska narodna banka za obveznike iz sektora bankarstva i

15. Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga za obveznike iz sektora infrastrukture financijskog tržišta .

(2) Osim tijela iz stavka 1. ovoga članka, nadležna tijela za utvrđivanje obveznika su i davatelji koncesije, sukladno svome resornom području nadležnosti prema vrsti koncesije te području i djelatnosti koja je predmet koncesije, odnosno prema predmetu ugovora o javno-privatnom partnerstvu.

(3) Nadležno tijelo za utvrđivanje obveznika dužno je identificirati sve obveznike iz područja svoje nadležnosti, voditi i redovito ažurirati evidenciju identificiranih obveznika , te istu redovito dostavljati Ministarstvu financija.

(4) Evidencija iz stavka 3. ovoga članka mora sadržavati: tvrtku, sjedište ili poslovni nastan te kontakt podatke i ukupan broj svih obveznika, uključujući adrese elektroničke pošte i telefonske brojeve, nazive i opise glavnih djelatnosti koja obveznik obavljaju, nazive i/ili vrste kritičnih subjekata u odnosu na koja obveznik obavljaju gospodarske djelatnosti, uz naznaku kritičnih subjekata od strateškog interesa za Republiku Hrvatsku, zajedno s popisom pripadajućih područja, posebnih užih područja i kategorija ili vrsta subjekata te kratkim popisom i opisom glavnih djelatnosti koje obavljaju ili usluga koje pružaju.

(5) U slučaju kada su dva ili više nadležnih tijela nadležna za utvrđivanje istoga obveznika, ta tijela su prilikom primjene stavka 3. i 4. ovoga članka dužna svaka za sebe samostalno postupiti, uz dužnost međusobne suradnje i razmjene relevantnih informacija.

(6) Nadležno tijelo za utvrđivanje obveznika je dužno sve identificirane obveznike iz svoje nadležnosti bez odgode obavijestiti o obvezama iz ovoga Zakona.

(7) Nadležno tijelo za utvrđivanje obveznika je dužno sve obveznike, koji se nakon ažuriranja evidencije identificiranih obveznika više ne smatraju obveznicima, obavijestiti o toj činjenici te činjenici da od datuma primitka te obavijesti više ne podliježu obvezama provjere stranih ulaganja iz ovoga Zakona.

(8) Objedinjeni popis identificiranih obveznika iz stavka 3. ovoga članka Ministarstvo financija dostavlja Povjerenstvu radi potvrđivanja identificiranih obveznika.

(9) Vlada će uredbom propisati kriterije za utvrđivanje obveznika iz stavka 3. ovoga članka.

Kontrolna tijela

Članak 11.

(1) Kontrolna tijela su:

a) nadležni trgovački sud

b) SKDD

c) davatelj koncesije i

d) tijelo javne vlasti nadležno za zaštitu tržišnog natjecanja.

(2) Ministarstvo financija dostavlja svim kontrolnim tijelima iz stavka 1. ovoga članka potvrđeni objedinjeni popis identificiranih obveznika iz članka 10. stavka 8. ovoga Zakona.

(3) Kontrolna tijela iz stavka 1. ovoga članka po službenoj dužnosti obavljaju funkciju kontrolnog mehanizma kojom se sprječava dovršetak stranih ulaganja bez prethodno provedenog postupka provjere stranih ulaganja i ishođenja rješenja Ministarstva financija kojim se usvaja zahtjev podnositelja zahtjeva za odobrenje stranog ulaganja.

DIO TREĆI

POSTUPCI PROVJERE STRANIH ULAGANJA

Pokretanje postupka za provjeru stranog ulaganja

Članak 12.

(1) Postupak za provjeru stranog ulaganja pokreće se na zahtjev za odobrenje stranog ulaganja od strane podnositelja zahtjeva ili po službenoj dužnosti.

(2) Zahtjev iz stavka 1. ovoga članka podnosi se Ministarstvu financija poštom preporučeno ili elektroničkim putem.

(3) Podnositelj zahtjeva dužan je, prije podnošenja prijave za upis te svih kasnijih prijava za upis obveznika u sudski registar, ili prije donošenja odluke o davanju koncesije, ili najkasnije prije sklapanja ugovora o koncesiji, ili prije sklapanja ugovora o javno-privatnom partnerstvu, te svih kasnijih dodataka tih ugovora koji se upisuju u registar koncesija, ili prije svakog upisa u depozitorij SKDD-a, Ministarstvu financija podnijeti zahtjev za odobrenje stranog ulaganja u tog obveznika.

(4) Ministar financija će pravilnikom detaljnije urediti sadržaj zahtjeva te informacije i dokumentaciju koju je potrebno dostaviti uz zahtjev.

Postupanje po zahtjevu za odobrenje stranog ulaganja

Članak 13.

(1) Po zaprimanju zahtjeva za odobrenje stranog ulaganja, Ministarstvo financija provodi postupak administrativne provjere kojim se provjerava urednost zahtjeva za odobrenje stranog ulaganja, odnosno je li isti dopušten, podnesen od ovlaštene osobe te je li sadržava sve potrebne informacije i dokumentaciju da bi se po njemu moglo postupati.

(2) Postupak administrativne provjere iz stavka 1. ovoga članka ne može trajati duže od 30 dana od dana podnošenja zahtjeva za odobrenje stranog ulaganja, osim u slučajevima iz stavka 5. i 6. ovoga članka, kada ne može trajati duže od 60 dana od dana podnošenja zahtjeva za odobrenje stranog ulaganja.

(3) Ako Ministarstvo financija utvrdi da zahtjev za odobrenje stranog ulaganja nije uredan, zaključkom će pozvati podnositelja zahtjeva da u roku koji ne može biti kraći od osam niti duži od 15 dana dopuni zahtjev za odobrenje stranog ulaganja, uz upozorenje na pravne posljedice ako to u određenom roku ne učini.

(4) Ako podnositelj zahtjeva u roku iz stavka 3. ovoga članka ne dopuni zahtjev za odobrenje stranog ulaganja, a po zahtjevu se ne može postupiti, Ministarstvo financija rješenjem će odbaciti zahtjev za odobrenje stranog ulaganja.

(5) Kada utvrdi da je zahtjev za odobrenje stranog ulaganja uredan, Ministarstvo financija će ga bez odgode, a najkasnije u roku od tri dana, zajedno s cjelokupnom priloženom dokumentacijom, dostaviti Povjerenstvu, te Nacionalnoj kontaktnoj točki radi obavještavanja Komisije i drugih država članica.

(6) Nacionalna kontaktna točka je dužna bez odgode, a najkasnije u roku od tri dana, obavijestiti Komisiju i druge države članice o podnesenom zahtjevu za odobrenje stranog ulaganja u skladu s obvezama koje proizlaze iz mehanizma za suradnju iz Uredbe (EU) 2019/452.

(7) Iznimno od stavka 5. ovoga članka, Ministarstvo financija može rješenjem odbiti zahtjev za odobrenje stranog ulaganja ako utvrdi da su, sukladno zakonu kojim se uređuju mjere ograničavanja, prema stranom ulagatelju ili njihovim odgovornim osobama, ili s njima povezanim osobama u smislu toga zakona, primijenjene mjere ograničavanja ili su uvrštene na sankcijske popise, ili ako za te osobe postoji sumnja ili razlog za sumnju da se radi o osobama na koje bi se trebali primijeniti kriteriji za uvrštavanje na određeni sankcijski popis.

Mišljenje Povjerenstva

Članak 14.

(1) Ministarstvo financija može na pisani prijedlog Povjerenstva od stranog ulagatelja koji provodi ulaganje u Republici Hrvatskoj i/ili obveznika u kojem se strano ulaganje planira provesti ili je provedeno, zatražiti dostavu dodatne dokumentacije, podataka ili drugih informacija važnih za izradu i donošenje mišljenja o podnesenom zahtjevu za odobrenje stranog ulaganja.

(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka Ministarstvo financija će stranom ulagatelju i/ili obvezniku odrediti primjereni rok za dostavu dodatne dokumentacije, podataka ili drugih informacija, koji ne može biti duži od 15 dana.

(3) Ako strani ulagatelj ili obveznik iz stavka 1. ovoga članka ne postupi po zahtjevu Ministarstva financija, odnosno ne dostavi traženu dodatnu dokumentaciju, podatke ili druge informacije u roku iz stavka 2. ovoga članka, ili ne postupi u propisanom roku po zahtjevu Nacionalne kontaktne točke iz članka 9. stavka 4. i 5. ovoga Zakona, Povjerenstvo će izraditi i donijeti mišljenje iz stavka 1. ovoga članka prema dokumentaciji kojom raspolaže i drugim dostupnim informacijama i podatcima, uz obvezu naznake i ocjene okolnosti od kakvog je utjecaja na donošenje navedenog mišljenja imalo nepostupanje stranog ulagatelja ili obveznika po zahtjevu Povjerenstva ili Nacionalne kontaktne točke.

(4) Prilikom izrade i donošenja mišljenja Povjerenstvo je dužno:

1. procijeniti rizik negativnog utjecaja stranog ulaganja uzimajući u obzir najmanje sljedeće čimbenike rizika:

a) je li strani ulagatelj pod izravnom ili neizravnom kontrolom tijela javne vlasti treće države, među ostalim putem vlasničke strukture ili znatnih financijskih sredstava

b) je li strani ulagatelj već uključen u aktivnosti kojima se utječe na sigurnost i/ili javni poredak u nekoj državi članici

c) postoji li ozbiljan rizik da je strani ulagatelj uključen u nezakonite aktivnosti

2. uzeti u obzir primjedbe, mišljenja, stručna obrazloženja te druge informacije Komisije i drugih država članica

3. uzeti u obzir mišljenje Komisije o utjecaju stranog ulaganja na projekte ili programe u interesu Unije

4. izvršiti provjeru i utvrditi jesu li prema osobama iz članka 13. stavka 7. ovoga Zakona, sukladno zakonu kojim se uređuju mjere ograničavanja, primijenjene mjere ograničavanja ili su uvrštene na sankcijske popise, ili ako za te osobe postoji sumnja ili razlog za sumnju da se radi o osobama na koje bi se trebali primijeniti kriteriji za uvrštavanje na određeni sankcijski popis

5. izvršiti provjeru dobrog ugleda stranog ulagatelja i njegovih odgovornih osoba

6. uzeti u obzir akte Vlade kojima se uređuju strateško planiranje za otpornost kritičnih subjekata, te nacionalna procjena rizika kritične infrastrukture, donesene na temelju zakona kojim se uređuje područje kritičnih infrastruktura i

7. uzeti u obzir akte Vlade kojima se uređuju srednjoročno strateško planiranje, te nacionalni program upravljanja kibernetičkim krizama, donesene na temelju zakona kojim se uređuje područje kibernetičke sigurnosti.

(5) Povjerenstvo je dužno najkasnije u roku od 90 dana od dana zaprimanja urednog zahtjeva za odobrenje stranog ulaganja izraditi i donijeti mišljenje o utjecaju na sigurnost i/ili javni poredak, te ga bez odgode, a najkasnije u roku od tri dana dostaviti Ministarstvu financija.

(6) Iznimno od stavka 5. ovoga članka, rok za izradu i donošenje mišljenja može se produljiti za 30 dana, u slučajevima kada Povjerenstvo ocijeni da je za utvrđivanje pravog stanja stvari, odnosno potpunog činjeničnog stanja i ocjenu dokaza, potrebno zatražiti dodatnu dokumentaciju ili izvršiti dodatne provjere ili analize, o čemu je bez odgode dužna izvijestiti stranke u postupku.

Odlučivanje o zahtjevu za odobrenje stranog ulaganja

Članak 15.

(1) O zahtjevu za odobrenje stranog ulaganja odlučuje se rješenjem koje donosi Ministarstvo financija najkasnije u roku od 120 dana od dana dostave urednog zahtjeva za odobrenje stranog ulaganja Povjerenstvu, odnosno najkasnije u roku od 150 dana od dana dostave urednog zahtjeva za odobrenje stranog ulaganja Povjerenstvu u slučajevima iz članka 14. stavka 6. ovoga Zakona.

(2) Ministarstvo financija donosi rješenje iz stavka 1. ovoga članka  na temelju mišljenja Povjerenstva iz članka 14. stavka 5. ovoga Zakona, u skladu i radi ostvarivanja cilja ovoga Zakona.

DIO ČETVRTI

KONTROLA STRANOG ULAGANJA I PRAVNE POSLJEDICE KONTROLE

Kontrola stranog ulaganja

Članak 16.

(1) Ministarstvo financija može, na prijedlog bilo kojeg člana Povjerenstva, po službenoj dužnosti pokrenuti postupak kontrole stranog ulaganja:

a) na temelju procjene rizika negativnog utjecaja stranog ulaganja

b) u slučaju neprijavljenog stranog ulaganja

c) na temelju predstavki, informacija, obavijesti, indicija te drugih saznanja da strani ulagatelj i/ili obveznik postupa suprotno cilju ovoga Zakona

d) u slučaju sumnje ili kada se utvrdi da je odobreni zahtjev za odobrenje smanjenja kvalificiranog udjela podnesen s ciljem stjecanja, povećanja ili smanjenja prikrivenog kvalificiranog udjela u obvezniku kroz zajedničko djelovanje ili je do zajedničkog djelovanja došlo naknadno

e) u slučajevima iz članka 9. stavka 2. podstavka 2. ovoga Zakona

f) na temelju obavijesti Povjerenstva o rezultatima dobivenima provedbom analize i procjene rizika negativnog utjecaja stranog ulaganja identificiranih obveznika ili

g) u drugim slučajevima kada postoji sumnja da strani ulagatelj i/ili obveznik postupa suprotno cilju ovoga Zakona.

(2) Na postupke kontrole stranih ulaganja na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 12. do 15. ovoga Zakona.

Pravne posljedice kontrole

Članak 17.

(1) Kada Ministarstvo financija nakon provedenog postupka kontrole stranih ulaganja iz članka 16. stavka 1. ovoga Zakona utvrdi da je došlo do povrede odredaba ovoga Zakona, a posebno kada utvrdi da je došlo do povrede ili prijetnje sigurnosti i/ili javnom poretku, ili kada je to nužno radi zaštite javnog interesa, Ministarstvo financija će rješenjem ukinuti rješenje o odobrenom stranom ulaganju.

(2) Ministarstvo financija će rješenjem iz stavka 1. ovoga članka naložiti stranom ulagatelju, a u slučaju utvrđenog zajedničkog djelovanja i imatelju udjela, da proda sve dionice ili udjele, te imovinska prava ukoliko postoje, kao i da dostavi dokaz o prodaji i podatke o kupcu, te mu odrediti rok za prodaju, koji ne može biti duži od devet mjeseci.

(3) Od trenutka izvršnosti rješenja iz stavka 1. ovoga članka, strani ulagatelj ne može raspolagati dionicama, glasačkim pravima, imovinskim pravima ili udjelima, ili na bilo koji drugi način ostvarivati prava iz dionica, udjela, ili iz glasačkih ili imovinskih prava, osim u svrhu ispunjenja obveze iz stavka 2. ovoga članka.

(4) Ograničenje iz stavka 3. ovoga članka odnosi se i na imatelja udjela u slučaju utvrđenog zajedničkog djelovanja.

(5) Obveznik će osigurati da osobe iz stavka 2. ovoga članka ne postupaju suprotno obvezama iz stavka 2. i 3. ovoga članka, te da od izvršnosti rješenja iz stavka 1. ovoga članka do isteka roka određenog stavkom 2. ovoga članka redovito pisanim putem obavještava Ministarstvo financija o svim promjenama tijekom prodaje dionica ili udjela, te imovinskih prava ukoliko postoje.

DIO PETI

PRESTANAK STRANOG ULAGANJA

Članak 18.

(1) Ukoliko je iz obveznika istupio strani ulagatelj, obveznik će o tome obavijestiti Ministarstvo financija, te mu dostaviti svu dokumentaciju o vremenu, načinu i svim pravnim posljedicama tog prestanka, uključujući i podatke koji se odnose na raspodjelu dionica ili udjela, glasačkih, imovinskih te drugih prava ukoliko postoje, zajedno s podatcima o njihovom stjecatelju.

(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka ili u slučaju prestanka obveznika, Ministarstvo financija će po službenoj dužnosti donijeti rješenje o ukidanju rješenja o odobrenom stranom ulaganju u obveznika.

DIO ŠESTI

MEĐUINSTITUCIONALNA SURADNJA TE PRISTUP I DOSTAVA PODATAKA MINISTARSTVU FINANCIJA

Međuinstitucionalna suradnja

Članak 19.

(1) Nadležno kontrolno tijelo iz članka 11. stavka 1. ovoga Zakona dužno je bez odgode, a najkasnije u roku od osam dana obavijestiti Ministarstvo financija o svakom pokušaju provedbe upisa neprijavljenog stranog ulaganja, bez prethodno ishođenog rješenja Ministarstva financija kojim se usvaja zahtjev podnositelja zahtjeva za odobrenje stranog ulaganja.

(2) Ministarstvo financija je, na način i u rokovima iz stavka 1. ovoga članka, dužno obavještavati nadležno kontrolno tijelo iz stavka 1. ovoga članka te Povjerenstvo, Nacionalnu kontaktnu točku i tijelo javne vlasti u čijoj nadležnosti je identificirani obveznik, o svakom izdanom rješenju Ministarstva financija kojim se ili usvaja, ili odbija, ili odbacuje zahtjev za strano ulaganje, ili kojim se ukida rješenje o odobrenom stranom ulaganju, te im o tome dostaviti pripadajuću dokumentaciju.

(3) Nadležno kontrolno tijelo iz stavka 1. ovoga članka dužno je, radi zaštite sigurnosti i/ili javnog poretka te zaštite prava trećih osoba, bez odgode, a najkasnije u roku od osam dana od zaprimljene obavijesti iz stavka 2. ovoga članka, u sudskom registru, depozitoriju SKDD-a, registru koncesija, ili u drugoj odgovarajućoj javnoj knjizi, registru ili evidenciji, izvršiti javnu zabilježbu svake promjene donesene rješenjem Ministarstva financija iz stavka 2. ovoga članka koja utječe ili može utjecati na status, prava, obveze ili postupanje obveznika.

(4) Kontrolno tijelo iz stavka 1. ovoga članka dužno je u svrhu razmjene podataka i informacija surađivati s nadležnim tijelima za provedbu postupka provjere stranih ulaganja iz članka 8., 9. i 10. ovoga Zakona, te im na njihov zahtjev dostaviti svu dokumentaciju i informacije u vezi sa stranim ulaganjem iz njihove nadležnosti.

(5) Na obrazloženi prijedlog nadležnog tijela iz članka 10. stavka 1. i 2. ovoga Zakona, kontrolnog tijela iz članka 11. stavka 1. ovoga Zakona ili podnositelja zahtjeva, Ministarstvo financija donosi smjernicu radi ujednačene primjene ovoga Zakona i na temelju njega donesenih podzakonskih akata.

(6) Prije izdavanja smjernice iz stavka 5. ovoga članka Ministarstvo financija može zatražiti mišljenje Povjerenstva.

Pristup i dostava podataka Ministarstvu financija

Članak 20.

(1) Tijela javne vlasti i sudovi dužni su bez naknade, u svrhu djelotvornoga obavljanja zadaća propisanih ovim Zakonom, Ministarstvu financija omogućiti pravodoban izravan ili neizravan pristup financijskim i administrativnim podatcima, informacijama i dokumentaciji kojom raspolažu, uključujući i pristup informacijama u vezi s otkrivanjem kaznenih djela i kaznenim progonom te podatcima iz kaznenih evidencija.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, kada izravan pristup podatcima, informacijama i dokumentaciji nije omogućen ili je na bilo koji način otežan, tijela javne vlasti i sudovi dužni su Ministarstvu financija na njegov zahtjev dostaviti podatke, informacije i dokumentaciju i u roku koji odredi Ministarstvo financija, a najkasnije u roku od 15 dana od dana primitka zahtjeva.

DIO SEDMI

SUDSKA ZAŠTITA I ODGOVORNOST ZA ŠTETU

Sudska zaštita

Članak 21.

Protiv rješenja Ministarstva financija donesenih sukladno odredbama ovoga Zakona nije dopuštena žalba, ali je tužbom dopušteno pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske.

Odgovornost za štetu

Članak 22.

Za štetu prouzročenu primjenom ovoga Zakona i na temelju njega donesenih podzakonskih akata Republika Hrvatska ne odgovara, osim ako je šteta prouzročena namjerno ili krajnjom nepažnjom tijela javne vlasti ili sudova.

DIO OSMI

ZAŠTITA OSOBNIH I DRUGIH PODATAKA TE ČUVANJE PODATAKA

Zaštita osobnih i drugih podataka

Članak 23.

(1) Informacije i podatci dobiveni u okviru primjene ovoga Zakona i Uredbe (EU) 2019/452 upotrebljavaju se samo u svrhu za koju su zatražene.

(2) Zaštita informacija prikupljenih i razmijenjenih u okviru provedbe ovoga Zakona i Uredbe (EU) 2019/452 osigurava se primjenom propisa kojima uređuje tajnost podataka i informacijska sigurnost.

(3) Svaka obrada osobnih podataka u skladu s ovim Zakonom i Uredbom (EU) 2019/452 provodi se u skladu s nacionalnim pravom i pravom Unije, i samo ako je to potrebno za provjeru stranih ulaganja te kako bi se osigurala učinkovitost suradnje osigurane ovim Zakonom i Uredbom (EU) 2019/452.

(4) Ako u okviru primjene ovoga Zakona i Uredbe (EU) 2019/452 nastanu ili se koriste klasificirani podaci ili drugi podaci za koje su posebnim propisima utvrđena pravila postupanja radi zaštite njihove tajnosti ili povjerljivosti, na takve podatke primjenjuju se posebni propisi kojima se uređuje tajnost i klasifikacija podataka.

(5) Odredbe ovoga članka ne primjenjuju se na obradu i razmjenu osobnih podataka tijekom djelatnosti koje u području nacionalne sigurnosti obavljaju tijela sigurnosno-obavještajnog sustava, djelatnosti u vezi s pitanjima iz područja nacionalne sigurnosti koje obavljaju tijela obrambenog sustav, kao i na obradu i razmjenu osobnih podataka pri obavljanju djelatnosti kako je predviđeno člankom 4. stavkom 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.

Čuvanje podataka

Članak 24.

(1) Obveznik je dužan podatke, informacije i dokumentaciju prikupljenu primjenom ovoga Zakona i Uredbe (EU) 2019/452 čuvati deset godina nakon što strano ulaganje prestane na bilo koji način propisan ovim Zakonom.

(2) Ministarstvo financija i nadležna tijela za provedbu postupka provjere stranih ulaganja iz članka 8. do 11. ovoga Zakona čuvaju podatke, informacije i dokumentaciju iz stavka 1. ovoga članka te članka 14. stavka 1., 3. i 4. i članka 19. ovoga Zakona, deset godina od dana zatvaranja (arhiviranja) predmeta, odnosno nastupa okolnosti iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Evidenciju identificiranih obveznika iz članka 10. stavka 3. ovoga Zakona nadležna tijela za utvrđivanje obveznika iz članka 10. stavka 1. i 2. ovoga Zakona čuvaju trajno.

(4) Ministarstvo financija objedinjeni popis identificiranih obveznika iz članka 10. stavka 8. ovoga Zakona čuva trajno.

(5) Nakon isteka rokova iz stavka 1. i 2. ovoga članka, osobni podatci, te podatci, informacije i dokumentacija iz ovoga članka uništiti će se u skladu s mjerodavnim propisima koji uređuju zaštitu osobnih podataka, odnosno zakonom kojim se uređuje arhivsko gradivo i arhivi.

DIO DEVETI

INFORMIRANJE I JAVNOST PODATAKA

Članak 25.

(1) Nadležna tijela za utvrđivanje obveznika osiguravaju dostupnost statističkih podataka o donesenim rješenjima po podnesenim zahtjevima za odobrenje stranog ulaganja, području ulaganja prema kriterijima kojima se utvrđuju kritični subjekti i podrijetlu stranih ulagača, te drugih relevantnih informacija iz njihovog područja djelokruga široj javnosti putem svojih mrežnih stranica, društvenih mreža i/ili putem ostalih oblika javnog komuniciranja.

(2) Popis obveznika, podatci o obveznicima i stranim ulagateljima, kao i svi drugi podatci koji nastaju u svrhu provedbe ovoga Zakona koriste se isključivo u te svrhe i javno se ne objavljuju.

DIO DESETI

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 26.

Postupci započeti do stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se po odredbama Uredbe o provedbi Uredbe (EU) 2019/452 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. ožujka 2019. o uspostavi okvira za provjeru izravnih stranih ulaganja u Uniji („Narodne novine“, broj 105/20.).

Članak 27.

Ministar financija donijeti će pravilnik iz članka 12. stavka 4. ovoga Zakona u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 28.

(1) Vlada će donijeti odluku o osnivanju Povjerenstva iz članka 8. stavka 1. ovoga Zakona u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. 

(2) Međuresorno povjerenstvo za provjeru izravnih stranih ulaganja u Uniji uspostavljeno na temelju Uredbe o provedbi Uredbe (EU) 2019/452 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. ožujka 2019. o uspostavi okvira za provjeru izravnih stranih ulaganja u Uniji („Narodne novine“, broj 105/20.) nastavlja s radom sukladno odredbama ovoga Zakona do donošenja odluke iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 29.

Nadležno tijelo za utvrđivanje obveznika iz članka 10. stavka 1. i 2. ovoga Zakona dužno je u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu uredbe iz članka 10. stavka 9. ovoga Zakona utvrditi sve obveznike iz djelokruga svoje nadležnosti.

Članak 30.

(1) Odredbe ovoga Zakona na odgovarajući se način primjenjuju i na obveznike u kojima je strano ulaganje kako ga propisuje ovaj Zakon izvršeno prije stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2) Provjera stranog ulaganja za obveznike iz stavka 1. ovoga članka mora se provesti u roku od tri godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 31.

Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Uredba o provedbi Uredbe (EU) 2019/452 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. ožujka 2019. o uspostavi okvira za provjeru izravnih stranih ulaganja u Uniji („Narodne novine“, broj 105/20.).

Članak 32.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

OBRAZLOŽENJE ODREDBI PREDLOŽENOG ZAKONA

Uz članak 1.

Ova odredba opisuje sadržaj i predmet zakona kojim se uređuje postupak provjere i kontrole stranih ulaganja, određuju se obveze nadležnih tijela u postupku provjere stranih ulaganja, suradnja Republike Hrvatske s Europskom komisijom (u daljnjem tekstu: Komisija) i drugim državama članicama Europske unije (u daljnjem tekstu: Unija), te druga pitanja od značaja za područje provjere stranih ulaganja.

Uz članak 2.

Člankom 2. se jasno, točno i određeno propisuje cilj ovoga Zakona kroz uspostavljanje transparentnog i učinkovitog sustava provjere stranih ulaganja radi zaštite nacionalne sigurnosti i/ili javnog poretka Republike Hrvatske i/ili zaštite sigurnosti i/ili javnog poretka Unije i/ili država članica.

Uz članak 3.

Ovim Zakonom osigurava se provedba Uredbe (EU) 2019/452 Europskog Parlamenta i Vijeća od 19. ožujka 2019. o uspostavi okvira za provjeru izravnih stranih ulaganja u Uniji (Tekst značajan za EGP) (SL L 79 I/1, 21.3.2019.).

Uz članak 4.

Ovim člankom se propisuje odgovarajuća primjena drugih propisa za sva pitanja koja nisu drugačije uređena ovim Zakonom.

Uz članak 5.

Ovim člankom se uređuje odnos s drugim propisima te izuzeća od primjene ovoga Zakona.

Sukladno tome, odredbe ovoga Zakona se na odgovarajući način primjenjuju na sve vrste koncesija koje mogu biti predmet koncesije, uključujući i ugovore o javno-privatnom partnerstvu, propisane općim zakonom kojim se uređuju koncesije i posebnim propisima kojima je uređeno davanje koncesija u različitim područjima i za različite djelatnosti, odnosno zakonom kojim se uređuje javno-privatno partnerstvo, u kojima se kao koncesionar pojavljuje strani ulagatelj.

Isto tako, odredbe ovoga Zakona se na odgovarajući način primjenjuju na slobodne zone uređene zakonom o slobodnim zonama, u kojima se kao nositelj suglasnosti za osnivanje slobodnih zona, upravitelj zone ili njenog odvojenog dijela, i/ili korisnik zone pojavljuje strani ulagatelj.

Također, odredbe ovoga Zakona se na odgovarajući način primjenjuju na koncentracije uređene propisima o zaštiti tržišnog natjecanja, u kojima se kao sudionik koncentracije pojavljuje strani ulagatelj.

Od postupanja u slučaju stranih ulaganja po odredbama ovoga Zakona izuzeta su poljoprivredna zemljišta te šume i šumska zemljišta budući da se radi o dobrima koja su od interesa za Republiku Hrvatsku te koja imaju njezinu osobitu zaštitu, s time da je člankom 8. stavkom 2. Zakona o koncesijama propisana i izričita zabrana davanja koncesija na šumama i šumskom zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske, u području obrane i sigurnosti i na drugim dobrima utvrđenim posebnim propisima. Člankom 2. Zakona o poljoprivrednom zemljištu određeno je da je poljoprivredno zemljište dobro od interesa za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu te da nositeljima prava vlasništva na poljoprivrednom zemljištu ne mogu biti strane pravne i fizičke osobe, osim ako međunarodnim ugovorom i posebnim propisom nije drukčije određeno te da iznimno strane pravne i fizičke osobe mogu stjecati pravo vlasništva na poljoprivrednom zemljištu nasljeđivanjem uz uvjet reciprociteta. Člankom 2. stavkom 1. Zakona o šumama propisano je da su šume i šumska zemljišta dobra od interesa za Republiku Hrvatsku te imaju njezinu osobitu zaštitu. Člankom 16. stavcima 1., 2. i 3. Zakona o šumama određeno je da šumama i šumskim zemljištima u vlasništvu Republike Hrvatske gospodari javni šumoposjednik, da iznimno pojedinim šumama i šumskim zemljištima u vlasništvu Republike Hrvatske namijenjenima znanstvenim istraživanjima i nastavi gospodari Ustanova, te da iznimno urbanim šumama u vlasništvu Republike Hrvatske, osim onih koje se nalaze unutar obuhvata kampova, igrališta za golf i drugih sportsko rekreacijskih područja, može gospodariti Pravna osoba na temelju odluke Vlade. Pojmovi šumoposjednika, javnog šumoposjednika, Ustanove i Pravne osobe definirani su u članku 14. stavku 1. i stavku 2. podstavcima a), b) i c) i članku 17. Zakona o šumama.

Uz članak 6.

Ovim člankom Zakona definiraju se značenja pojmova bitnih za razumijevanje cjelokupnog postupka provjere stranih ulaganja koji se pojavljuju kroz tekst samog Zakona. Radi lakšeg razumijevanja i primjene samog Zakona pojmovi su detaljno razrađeni i prilagođeni smislu ovoga Zakona te je u članku navedeno 30 pojmova: davatelj koncesije, dobar ugled, dovršeno strano ulaganje, država članica, imovina, javno-privatno partnerstvo, koncesija, koncesionar, kontrolni položaj, kritični subjekt, kvalificirani udio, nadležna tijela za utvrđivanje obveznika, neprijavljeno strano ulaganje, obveznik, odgovorne osobe stranog ulagatelja, podnositelj zahtjeva za odobrenje stranog ulaganja, posrednik u investicijskim migracijama, povećanje kvalificiranog udjela, projekti ili programi u interesu Unije, provjera stranog ulaganja, registar koncesija, rizik negativnog utjecaja stranog ulaganja, smanjenje kvalificiranog udjela, strani ulagatelj, strano ulaganje, stvarni vlasnik, tijela javne vlasti, tijelo javne vlasti treće države, treća država, zajedničko djelovanje.

Uz članak 7.

Ovim člankom se uređuje neutralno korištenje termina s rodnim značenjem.

Uz članak 8.

Ovim se člankom regulira da će Vlada Republike Hrvatske posebnom odlukom osnovati Povjerenstvo za provjeru stranih ulaganja (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo), kojom će ujedno pobliže i detaljnije biti uređeni i njegov ustroj, te način donošenja odluka, mišljenja i ovlasti koje proizlaze iz ovoga Zakona , a kojeg koordinira Ministarstvo financija, te na temelju čijeg mišljenja Ministarstvo financija odlučuje u postupcima provjere stranih ulaganja. Isto tako, ovim člankom se reguliraju i opće zadaće Povjerenstva. Određuje se i da će se način rada i ostala pitanja od važnosti za obavljanje poslova iz djelokruga Povjerenstva urediti poslovnikom o radu Povjerenstva koji donosi Povjerenstvo uz prethodnu suglasnost ministra financija. 

Uz članak 9.

Člankom 9. se utvrđuje da je Uredbom o provedbi Uredbe (EU) 2019/452 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. ožujka 2019. o uspostavi okvira za provjeru izravnih stranih ulaganja u Uniji („Narodne novine“, broj 105/20. – u daljnjem tekstu: Uredba o provedbi Uredbe (EU) 2019/452) uspostavljena Nacionalna kontaktna točka pri ministarstvu nadležnom za poslove gospodarstva, koja nastavlja s radom u skladu s odredbama ovoga Zakona , kao i njezina zaduženja koja se odnose na koordinaciju i suradnju s nadležnim kontaktnim točkama u drugim državama članicama i Komisijom u svim pitanjima vezanim uz provedbu Uredbe (EU) 2019/452, te s Povjerenstvom. Određuje se i da će administrativne i tehničke poslove iz ovoga članka za Povjerenstvo obavljati Nacionalna kontaktna točka.

Uz članak 10.

Ovim člankom se taksativno utvrđuju nadležna tijela javne vlasti za utvrđivanje obveznika koja provode postupak identifikacije obveznika prema njihovom resornom području nadležnosti (u daljnjem tekstu: nadležno tijelo) te njihove obveze. U skladu s time, nadležnim tijelima se propisuje obveza identifikacije obveznika prema svome resornom djelokrugu nadležnosti, , te vođenja i redovitog ažuriranja evidencije identificiranih obveznika, uz obvezu redovite dostave evidencije Ministarstvu financija. Uređuje se i sadržaj, odnosno podatci koje evidencija mora sadržavati.

U slučajevima kada su dva ili više tijela nadležna za utvrđivanje istog obveznika, propisuje se obveza samostalnog pojedinačnog postupanja svakog tijela u čijoj resornoj nadležnosti je identifikacija tog obveznika, te istodobno i dužnost njihove međusobne suradnje i razmjene relevantnih informacija. Također, nadležno tijelo je dužno sve identificirane obveznike iz svoje nadležnosti bez odgode obavijestiti o obvezama iz ovoga Zakona.

Isto tako, nadležno tijelo je dužno sve obveznike, koji se nakon ažuriranja evidencije identificiranih obveznika više ne smatraju obveznicima, obavijestiti o toj činjenici te činjenici da od datuma primitka te obavijesti više ne podliježu obvezama provjere stranih ulaganja iz ovoga Zakona.

Nakon zaprimanja popisa identificiranih obveznika iz stavka 3. ovoga članka od strane nadležnih tijela, Ministarstvo financija takav objedinjeni popis dostavlja Povjerenstvu radi potvrđivanja identificiranih obveznika.

Ovim člankom se propisuje i da će Vlada uredbom propisati kriterije za utvrđivanje obveznika iz stavka 3. ovoga članka.

Uz članak 11.

Ovim se člankom uređuju kontrolna tijela koja po službenoj dužnosti (ex offo) obavljaju funkciju kontrolnog mehanizma kojom se sprječava dovršetak stranih ulaganja bez prethodno provedenog postupka provjere stranih ulaganja i ishođenja rješenja Ministarstva financija kojim se usvaja zahtjev podnositelja zahtjeva za odobrenje stranog ulaganja. Na taj način se onemogućava dovršetak stranog ulaganja ukoliko nisu kumulativno zadovoljena dva naprijed navedena uvjeta (provođenje postupka i donošenje rješenja o usvajanju zahtjeva – condicio sine qua non), čime se posljedično osigurava adekvatna zaštita provođenja stranog ulaganja u skladu s ciljem ovoga Zakona.

Ovisno o svome djelokrugu nadležnosti, kontrolna tijela su: nadležni trgovački sud, Središnje klirinško depozitarno društvo, davatelj koncesije, te tijelo javne vlasti nadležno za zaštitu tržišnog natjecanja. Nadležnost kontrolnih tijela se utvrđuje prema svakom pojedinom obvezniku, odnosno ovisno o njegovom pravnom obliku, da li posluje ili ne na uređenom tržištu kapitala, da li nastupa u svojstvu koncesionara u smislu ovoga Zakona, da li je obveznik postupanja, tj. sudionik koncentracije prema zakonu kojim se uređuje zaštita tržišnog natjecanja, i sl.

Također, ovim člankom se uređuje i da će Ministarstvo financija svim kontrolnim tijelima dostaviti potvrđeni objedinjeni popis identificiranih obveznika nakon što isti bude potvrđen od Povjerenstva.

Uz članak 12.

Člankom 12. se uređuje koji subjekti su ovlašteni podnijeti zahtjev za odobrenje stranog ulaganja, u kojim slučajevima, te kome se i na koji način takav zahtjev podnosi, s time da se postupak za provjeru stranog ulaganja može pokrenuti i po službenoj dužnosti.

Dodatno se propisuje da će ministar financija pravilnikom detaljnije urediti sadržaj zahtjeva te informacije i dokumentaciju koju je potrebno dostaviti uz takav zahtjev.

Uz članak 13.

Člankom 13. se uređuje postupanje po zahtjevu za odobrenje stranog ulaganja na način da se po zaprimanju zahtjeva za odobrenje stranog ulaganja od strane Ministarstva financija prvotno provodi administrativna provjera kojom se provjerava urednost zahtjeva za odobrenje stranog ulaganja, odnosno je li isti dopušten, podnesen od ovlaštene osobe te sadržava li sve potrebne informacije i dokumentaciju da bi se po njemu moglo postupati. Također, uređuju se rokovi za provođenje administrativne provjere, postupanje Ministarstva financija po urednom i po neurednom zahtjevu, postupanje Nacionalne kontaktne točke po urednom zahtjevu, ovlasti Ministarstva financija da u propisanim slučajevima rješenjem može odbaciti ili odbiti zahtjev za odobrenje stranog ulaganja.

Uz članak 14.

Ovim se člankom uređuje postupanje Povjerenstva po urednom zahtjevu za odobrenje stranog ulaganja, što uključuje njeno postupanje i ovlasti za traženjem dodatne dokumentacije, podataka i informacija od stranih ulagatelja i/ili obveznika, rokovi za dostavu dodatne dokumentacije, podataka i informacija, posljedice nedostavljanja dodatne dokumentacije, podataka i informacija, kriterije koji se moraju provjeriti, odnosno uzeti u obzir prilikom izrade i donošenja mišljenja, rokove za izradu i donošenje mišljenja te obvezu i rok za dostavu mišljenja Ministarstvu financija.

Uz članak 15.

Člankom 15. se uređuje da o zahtjevu za odobrenje stranog ulaganja Ministarstvo financija odlučuje na temelju mišljenja Povjerenstva iz članka 14. stavka 5. ovoga Zakona, u skladu i radi ostvarivanja cilja ovoga Zakona. Također, uređeni su i rokovi za donošenje rješenja koji su usklađeni s člankom 6. Uredbe (EU) 2019/452, kojim se uređuje mehanizam za suradnju u odnosu na izravna strana ulaganja koja su u postupku provjere.

Uz članak 16.

Člankom 16. propisuju se razlozi za pokretanje postupka kontrole stranog ulaganja koji Ministarstvo financija, na prijedlog bilo kojeg člana Povjerenstva, može pokrenuti po službenoj dužnosti.

Na postupke kontrole stranih ulaganja na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 12. do 15. ovoga Zakona kojima su uređeni postupci provjere stranih ulaganja.

Uz članak 17.

Odredbama ovoga članka su uređene pravne posljedice kontrole stranih ulaganja iz članka 16. stavka 1. ovoga Zakona, ako Ministarstvo financija utvrdi da je došlo do povrede odredaba ovoga zakona, a posebno kada utvrdi da je došlo do povrede ili prijetnje sigurnosti i/ili javnom poretku, ili kada je to nužno radi zaštite javnog interesa. Navedeno znači da Ministarstvo financija ima ovlast rješenjem ukinuti rješenje o odobrenom stranom ulaganju te naložiti stranom ulagatelju, a u slučaju utvrđenog zajedničkog djelovanja i imatelju udjela, da proda sve dionice ili poslovne udjele, te imovinska prava ukoliko postoje, kao i da dostavi dokaz o prodaji i podatke o kupcu te mu odrediti rok za prodaju, koji ne može biti duži od devet mjeseci. Također, stranom ulagatelju, kao i imatelju udjela u slučaju utvrđenog zajedničkog djelovanja, se od trenutka izvršnosti navedenog rješenja zabranjuje raspolaganje dionicama, glasačkim pravima, imovinskim pravima ili udjelima, ili bilo koji drugi način raspolaganja, s time da mu se zabranjuje i ostvarivanje prava iz dionica, udjela, ili iz glasačkih ili imovinskih prava, ili na bilo koji drugi način, osim u svrhu ispunjenja obveze naložene rješenjem. U skladu s time, obveznik će osigurati da strani ulagatelj postupa u skladu s donesenim rješenjem Ministarstva financija te da o tome redovno izvještava Ministarstvo financija.

Uz članak 18.

Člankom 18. uređeno je postupanje obveznika u slučaju kada je strani ulagatelj istupio iz obveznika, na način da će obveznik o tome obavijestiti Ministarstvo financija, te mu dostaviti svu dokumentaciju o vremenu, načinu i svim pravnim posljedicama tog prestanka, uključujući i podatke koji se odnose na raspodjelu dionica ili udjela, glasačkih, imovinskih te drugih prava ukoliko postoje, zajedno s podatcima o njihovom stjecatelju. U skladu s time, propisano je da će Ministarstvo financija u navedenom slučaju te u slučaju prestanka obveznika po službenoj dužnosti donijeti rješenje o ukidanju rješenja o odobrenom stranom ulaganju u obveznika.

Uz članak 19.

Ovim člankom uređena je međuinstitucionalna suradnja svih tijela koja sudjeluju u provedbi ovoga Zakona. U skladu s time, propisana je obveza nadležnog kontrolnog tijela iz članka 11. stavka 1. ovoga Zakona da bez odgode, a najkasnije u roku od osam dana obavijesti Ministarstvo financija o svakom pokušaju provedbe upisa neprijavljenog stranog ulaganja, bez prethodno ishođenog rješenja Ministarstva financija kojim se usvaja zahtjev podnositelja zahtjeva za odobrenje stranog ulaganja. Ministarstvu financija je propisana obveza i jednak rok za obavještavanje i dostavu dokumentacije nadležnom kontrolnom tijelu te Povjerenstvu, Nacionalnoj kontaktnoj točki i tijelu javne vlasti u čijoj nadležnosti je identificirani obveznik, a vezano uz sva donesena rješenja Ministarstva financija koja se odnose na strano ulaganje.

Radi zaštite sigurnosti i/ili javnog poretka te zaštite prava trećih osoba, a posljedično i pravne sigurnosti, nadležnom kontrolnom tijelu je propisana dužnost i rok za evidentiranje svake promjene donesene rješenjem Ministarstva financija koja se odnosi na strano ulaganje, a koja utječe ili može utjecati na status, prava, obveze ili postupanje obveznika, u oblike javne zabilježbe u sudskom registru, depozitoriju SKDD-a, registru koncesija, ili u drugoj odgovarajućoj javnoj knjizi, registru ili evidenciji.

Također, propisuje se dužnost suradnje nadležnog kontrolnog tijela s nadležnim tijelima za provedbu postupka provjere stranih ulaganja iz članka 8., 9. i 10. ovoga Zakona u svrhu razmjene podataka i informacija, te dužnost dostave cjelokupne dokumentacije i informacija u vezi sa stranim ulaganjem iz nadležnosti tijela iz članka 8., 9. i 10. ovoga Zakona na njihov zahtjev.

Isto tako, propisuje se da Ministarstvo financija, na obrazloženi prijedlog nadležnog tijela iz članka 10. stavka 1. i 2. ovoga Zakona, kontrolnog tijela iz članka 11. stavka 1. ovoga Zakona ili podnositelja zahtjeva donosi smjernicu radi ujednačene primjene ovoga Zakona i na temelju njega donesenih podzakonskih akata , s time da Ministarstvo financija može, prije izdavanja navedene smjernice, zatražiti mišljenje Povjerenstva .

Uz članak 20.

Odredbama ovoga članka uređuje se pristup i dostava podataka Ministarstvu financija, čime se Ministarstvu financija omogućuje pravodoban i besplatan izravan (elektroničkim putem) ili neizravan pristup (na pisani zahtjev Ministarstva financija dostavom podataka, informacija i dokumentacije) financijskim i administrativnim podatcima, informacijama i dokumentaciji kojom tijela javne vlasti i sudovi raspolažu, uključujući i pristup informacijama u vezi s otkrivanjem kaznenih djela i kaznenim progonom te podatcima iz kaznenih evidencija , a sve u svrhu djelotvornog obavljanja zadaća Ministarstva financija propisanih ovim Zakonom.

Uz članak 21.

Ovim člankom se propisuje sudska zaštita protiv rješenja Ministarstva financija na način da protiv rješenja Ministarstva financija donesenih sukladno odredbama ovoga Zakona nije dopuštena žalba, ali je tužbom dopušteno pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske.

Naime, propisuje se isključiva nadležnost Visokog upravnog suda Republike Hrvatske za odlučivanje o tužbama protiv rješenja Ministarstva financija, jer je Visoki upravni sud Republike Hrvatske sud pune jurisdikcije, u čijem su sastavu suci s najviše iskustva i znanja u primjeni različitih grana prava što omogućuje kvalitetnu i potpunu zaštitu stranaka. Stoga, uzimajući u obzir, s jedne strane, potrebu stalnog praćenja i vrlo dobrog poznavanja pravne stečevine Unije na ovom području odnosno potrebu koncentracije stalnih edukacija i specijalizacije kod manjeg broja sudaca, a s druge strane nemogućnost i neekonomičnost sustavne edukacije sudaca na sva četiri upravna suda za materiju ove grane prava, predloženim Zakonom se propisuje nadležnost Visokog upravnog suda Republike Hrvatske za odlučivanje o tužbama protiv rješenja Ministarstva financija.

Navedeno rješenje je logično jer se radi o postupcima u kojima su donesena rješenja Ministarstva financija, kojima se odlučuje o zahtjevima za odobrenje stranih ulaganja, temeljena na ocjeni ugroze i rizika takvih ulaganja, kao i ugleda, časti i poštenja osoba stranih ulagatelja, na nacionalnu sigurnost i javni poredak Republike Hrvatske te na sigurnost i javni poredak Unije i država članica. Takvim rješenjem se osigurava ekonomičnost u postupanju, izbjegava se odugovlačenje postupka, ispunjava se cilj ovoga Zakona kroz uspostavljanje transparentnog i učinkovitog sustava provjere stranih ulaganja, te se ujedno osigurava i pravna sigurnost, budući da će o tužbama odlučivati manji broj sustavno educiranih i specijaliziranih sudaca jednoga suda.

Dakle, budući da je svrha ovoga Zakona zaštita nacionalne i europske sigurnosti i javnog poretka, a uzimajući u obzir i visoku mogućnost nastanka i korištenja klasificiranih podataka ili drugih podataka za koje su posebnim propisima utvrđena pravila postupanja radi zaštite njihove tajnosti ili povjerljivosti, kao jedino logično i ispravno rješenje se nameće propisivanje nadležnosti samo jednog suda za odlučivanje o tužbama protiv rješenja Ministarstva financija, i to Visokog upravnog suda Republike Hrvatske.

Uz članak 22.

Ovim člankom se propisuje da Republika Hrvatska ne odgovara za štetu prouzročenu primjenom ovoga Zakona i na temelju njega donesenih podzakonskih akata, osim u iznimnim slučajevima ako je šteta prouzročena namjerno ili krajnjom nepažnjom.

Uz članke 23. i 24.

Člancima 23. i 24. uređuje se zaštita osobnih i drugih podataka, uključujući i zaštitu tajnih i povjerljivih podataka te obradu podataka, kao i čuvanje podataka. Čuvanje podataka  u vezi s provedbom ovoga Zakona i Uredbe (EU) 2019/452 ograničeno je na vrijeme potrebno za postizanje svrhe u koju su prikupljeni.

Uz članak 25.

Člankom 25. se regulira obveza nadležnih tijela za utvrđivanje obveznika da široj javnosti, radi snaženja informiranosti javnosti i obveznika provedbe ovoga Zakona, osiguraju dostupnost statističkih podataka o donesenim rješenjima po podnesenim zahtjevima za odobrenje stranog ulaganja, području ulaganja prema kriterijima kojima se utvrđuju kritični subjekti i podrijetlu stranih ulagača, te drugih relevantnih informacija iz njihovog područja djelokruga.

Također, propisuje se da se određeni podatci javno ne objavljuju, tj. da se isključivo koriste u svrhu provedbe ovoga Zakona. Pod podatcima koji se javno ne objavljuju podrazumijevaju se: popis obveznika, podatci o obveznicima i stranim ulagateljima, kao i svi drugi podatci koji nastaju u svrhu provedbe ovoga Zakona.

Uz članak 26.

Ovim člankom se propisuje da će se postupci započeti do stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit po odredbama Uredbe o provedbi Uredbe (EU) 2019/452.

Uz članak 27.

Člankom 27. se propisuje da će ministar financija donijeti pravilnik iz članka 12. stavka 4. ovoga Zakona, kojim će se detaljnije urediti sadržaj zahtjeva za odobrenje stranog ulaganja te informacije i dokumentaciju koju je potrebno dostaviti uz zahtjev. Ujedno se propisuje i rok za njegovo donošenje.

Uz članak 28.

Ovim se člankom regulira donošenje odluke o osnivanju Povjerenstva od strane Vlade Republike Hrvatske te rok za njeno donošenje, a uređuje se i nastavak rada postojećeg Međuresornog povjerenstva do donošenja navedene odluke o osnivanju Povjerenstva.

Uz članak 29.

Odredbom ovoga članka se propisuje dužnost nadležnog tijela za utvrđivanje obveznika iz članka 10. stavka 1. i 2. ovoga Zakona da u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu uredbe iz članka 10. stavka 9. ovoga Zakona utvrdi sve obveznike iz djelokruga svoje nadležnosti.

Uz članak 30.

Člankom 30. se propisuje odgovarajuća primjena odredaba ovoga Zakona i na obveznike u kojima je strano ulaganje kako ga propisuje ovaj Zakon izvršeno prije stupanja na snagu ovoga Zakona, kao i rok u kojem se za te obveznike mora provesti provjera stranog ulaganja.

Prethodnim utvrđivanjem svih obveznika, neovisno je li strano ulaganje u njih već izvršeno ili će se tek izvršiti, osigurava se pravilna i jednaka primjena ovoga Zakona na sve obveznike, te se istovremeno ispunjava i cilj ovoga Zakona u smislu zaštite sigurnosti i/ili javnog poretka.

Uz članak 31.

Ovim se člankom regulira prestanak važenja dosadašnjeg propisa, tj. propisuje se da će danom stupanjem na snagu ovoga Zakona prestati važiti Uredba o provedbi Uredbe (EU) 2019/452.

Uz članak 32.

Ovim se člankom regulira stupanje na snagu ovoga Zakona na način da stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama.