2.1.

Prvo porezno razdoblje primjene Zakona o minimalnom globalnom porezu na dobit (dalje: Zakon) je 2024. godina, ali će se prve porezne prijave podnositi u 2026. godini. Zakon je dio OECD-ove globalne porezne reforme u oporezivanju dobiti, poznat je kao Stup 2., osigurava efektivno oporezivanje multinacionalne kompanije koja ostvaruje konsolidirane prihode veće od 750 milijuna eura, stopom od 15% - minimalna globalna porezna stopa. Model pravila OECD-a za uspostavu minimalne globalne porezne stope je sadržan u Direktivi, a koja je prenesena u Zakon. Kako je predviđeno Modelom OECD-a i Direktivom, rad na primjeni minimalne globalne porezne stope je nastavljen i usmjeren je na olakšavanje postupka podnošenja i izračuna porezne obveze. To pojednostavljenje se provodi putem tzv. sigurnih luka. Do sada dogovorene sigurne luke su u primjeni jer su slijedom Zakona o minimalnom globalnom porezu na dobit objavljene na stranicama Ministarstva financija, Porezne uprave. Kako bi se omogućilo korištenje pravila dogovorenih na OECD-u, a koja su u skladu s odredbama Direktive potrebno je izvršiti određena usklađenja Zakona.

2.2.

Izvor podataka:

Zakon o minimalnom globalnom porezu na dobit („Narodne novine“, broj 155/23.), Model pravila OECD-a i Pravila sigurne luke za utvrđivanje kvalificiranog domaćeg dopunskog poreza.

3.1.

Opis posebnog cilja

Cilj ovih zakonodavnih izmjena je:

- u sklađenje s Modelom pravila OECD-a i Pravilima sigurne luke za utvrđivanje kvalificiranog domaćeg dopunskog poreza

- usklađivanje s Modelom pravila OECD-a za izračun domaćeg dopunskog poreza QDMTT, odnosno postupka provjere jesu li pravila za izračun domaćeg dopunskog poreza QDMTT usklađena s pravilima OECD-a

-  propisivanje postupanja s globalnim minimalnim porezom, odnosno da isti ne može umanjiti osnovicu poreza na dobit, obzirom da još nije jasno određeno kako će se raspodijeliti teret poreza

- utvrđivanje datuma do kada je potrebno imenovati jednu osobu koja će za domaće potrebe komunicirati s Poreznom upravom i biti odgovorna.

3.2.

Opis svrhe propisa

Svrha ovog propisa je administrativno rasterećenje poreznih obveznika. 

3.3.

Razmotrena druga moguća normativna i nenormativna rješenja

Cilj koji se želi postići ostvaruje se isključivo normativnim rješenjem, budući da je potrebno mijenjati odredbe Zakona o minimalnom globalnom porezu.

Navedeni ishod nije moguće postići nenormativnim rješenjem.

3.4.

Izvor podataka:

Zakon o minimalnom globalnom porezu na dobit („Narodne novine“, broj 155/23.), Model pravila OECD-a i Pravila sigurne luke za utvrđivanje kvalificiranog domaćeg dopunskog poreza.

4.1.

Posebni cilj:

- u sklađenje s Modelom pravila OECD-a i Pravilima sigurne luke za utvrđivanje kvalificiranog domaćeg dopunskog poreza

- usklađivanje s Modelom pravila OECD-a za izračun domaćeg dopunskog poreza QDMTT, odnosno postupka provjere jesu li pravila za izračun domaćeg dopunskog poreza QDMTT usklađena s pravilima OECD-a

-  propisivanje postupanja s globalnim minimalnim porezom, odnosno da isti ne može umanjiti osnovicu poreza na dobit, obzirom da još nije jasno određeno kako će se raspodijeliti teret poreza

- utvrđivanje datuma do kada je potrebno imenovati jednu osobu koja će za domaće potrebe komunicirati s Poreznom upravom i biti odgovorna.

4.1.1.

Učinci na gospodarstvo:

Adresati:

Usklađenje s Modelom pravila OECD-a i Pravilima sigurne luke za utvrđivanje kvalificiranog domaćeg dopunskog poreza, olakšat će se  primjena ovog Zakona te će se administrativno rasteretiti obveznici primjene istoga.  

Porezni obveznici (subjekti) koji su dio multinacionalne kompanije koja ostvaruje konsolidirane prihode veće od 750 milijuna eura.

4.1.2.

Učinci na održivi razvoj:

Adresati:

Nisu utvrđeni učinci na održivi razvoj.

Nisu utvrđeni adresati.

4.1.3.

Učinci na socijalnu skrb:

Adresati:

Nisu utvrđeni učinci na socijalnu skrb.

Nisu utvrđeni adresati.

4.1.4.

Učinci na zaštitu ljudskih prava:

Adresati:

Nisu utvrđeni učinci na zaštitu ljudskih prava.

Nisu utvrđeni adresati.

4.1.5.

Učinci na druga područja:

Adresati:

Nisu utvrđeni učinci na druga područja.

Nisu utvrđeni adresati.

Usklađivanjem s Modelom pravila OECD-a i Pravilima sigurne luke za utvrđivanje kvalificiranog domaćeg dopunskog poreza, olakšava se primjena ovog poreza, a posljedično se administrativno rasterećuju obveznici primjene ovoga Zakona. Naime, primjena složenih pravila razvijenih u okviru OECD-a, koja su bila osnova za odredbe Direktive Vijeća (EU) 2022/2523 od 14. prosinca 2022. o osiguravanju globalne minimalne razine oporezivanja za skupine multinacionalnih poduzeća i velike domaće skupine u Uniji te su prenijeta u Zakon o minimalnom globalnom porezu, iziskuje veliko administrativno opterećenje obveznika primjene tih pravila. Kako bi se smanjilo administrativno opterećenje, razvijena su pravila sigurnih luka koja svojom jednostavnijom primjenom omogućuju znatno administrativno rasterećenje. Prihvaćanjem tih pravila u tuzemno zakonodavstvo i poreznim obveznicima u RH će se omogućiti jednostavnije postupanje, usklađeno s ostalim obveznicima tih pravila na globalnoj razini, te će ih se administrativno rasteretiti.

Nije utvrđen izravan učinak u području socijalne skrbi.

Nije utvrđen izravan učinak u području zaštite ljudskih prava.

5.5.

Analiza učinaka i adresata u drugim područjima:

Nije utvrđen izravan učinak u drugim područjima.

5.6.

Izvor podataka:

Zakon o minimalnom globalnom porezu na dobit („Narodne novine“, broj 155/23.), Model pravila OECD-a i Pravila sigurne luke za utvrđivanje kvalificiranog domaćeg dopunskog poreza.

6.2.

Konzultacije:

Potpis: dr. sc. Marko Primorac, potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar financija