I .USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u članku 2. stavku 4. podstavku 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 85/10. – pročišćeni tekst i 5/14. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI

a) Ocjena stanja

Zakonom o porezu na dobit („Narodne novine“, br. 177/04., 90/05., 57/06., 146/08., 80/10., 22/12., 148/13., 143/14., 50/16., 115/16., 106/18., 121/19., 32/20., 138/20., 114/22. i 114/23.; u daljnjem tekstu: Zakon), koji je u primjeni od 1. siječnja 2005. godine, propisano je: tko su porezni obveznici, način utvrđivanja porezne osnovice, porezne stope, mogućnosti korištenja poreznih olakšica, oslobođenja i poticaja, rokovi, način plaćanja poreza i drugo. Porezne olakšice koje su državne potpore propisane su posebnim propisima i to Zakonom o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu, Zakonom o poticanju ulaganja i Zakonom o državnoj potpori za istraživačko-razvojne projekte. Zakon je usklađen s Direktivama EU koje uređuju oporezivanje dobiti.

Od početka porezne reforme odnosno poreznog i administrativnog rasterećenja od 2016. godine snižena je porezna stopa poreza na dobit s 20% na 18% za porezne obveznike koji ostvaruju prihode iznad 3 milijuna kuna, a za porezne obveznike koji ostvaruju prihode do 3 milijuna kuna snižena je na 12%. Međutim, već 2019. godine, dakle s primjenom od 2020. godine, podignut je prag za plaćanje poreza na dobit po stopi od 12% s 3 milijuna kuna na 7,5 milijuna kuna. Konačno za porezne obveznike koji ostvaruju prihode do 7,5 milijuna kuna od 2021. godine snižena je porezna stopa s 12% na 10%. Također je smanjena stopa poreza po odbitku pri isplati dividendi i udjela u dobiti s 12% na 10% te za nastupe inozemnih izvođača s 15% na 10%.

Nadalje, obzirom na potrebu pojednostavljenja poreznog sustava i obvezu očuvanja prihoda proračuna ukinuta je privremena olakšica za reinvestiranu dobit te olakšica za jedinice lokalne samouprave II. skupine. Kako bi se što više prilagodili potrebama poreznih obveznika 2017. godine uvedeno je „novčano načelo” odnosno način utvrđivanja porezne osnovice po principu „plaćeno – naplaćeno“ i to za porezne obveznike koji ostvaruju prihode do 3 milijuna kuna, a izmjenama propisa iz 2019. godine taj prag je podignut na 7,5 milijuna kuna. Uvedena je mogućnost utvrđivanja porezne osnovice za neprofitne organizacije koje obavljaju gospodarsku djelatnost ako ostvaruju prihod od te djelatnosti do 230 (odnosno 300) tisuća kuna, a izmjenama propisa iz 2019. godine taj prag je podignut na 7,5 milijuna kuna. Za obvezni prelazak s oporezivanja porezom na dohodak na oporezivanje porezom na dobit od 2020. godine jedini uvjet je ostvarivanje prihoda iznad 7,5 milijuna kuna.

Također je tijekom 2019. godine u potpunosti izvršeno usklađivanje s Direktivom Vijeća (EU) 2016/1164 od 12. srpnja 2016. o utvrđivanju pravila protiv praksi izbjegavanja poreza kojima se izravno utječe na funkcioniranje unutarnjeg tržišta (SL L 193, 19.7.2016.) te Direktivom Vijeća (EU) 2017/952 od 29. svibnja 2017. o izmjeni Direktive (EU) 2016/1164 u pogledu hibridnih neusklađenosti s trećim zemljama (SL L 144, 7.6.2019.), a kojima je cilj spriječiti premještanje dobiti. Od 2019. godine za potrebe obračuna poreza po odbitku primjenjuje se EU popis nekooperativnih jurisdikcija za porezne svrhe.

Pored navedenoga, tijekom 2020. godine nastankom posebnih okolnosti utvrđenih općim poreznim propisom, propisano je isključivanje iz porezne osnovice prihoda od potpora primljenih radi ublažavanja negativnih posljedica izazvanih posebnim okolnostima. Kako bi se potaknulo brže i efikasnije provođenje otpisa dugova građanima i poduzetnicima od strane kreditnih institucija, propisan je jednostavniji postupak utvrđivanja porezno priznatih rashoda otpisa.

Republika Hrvatska je potpisivanjem Ugovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji postala stranka Ugovora o Europskoj uniji, kao i Ugovora o funkcioniranju Europske unije i Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju.

Radi provedbe Nacionalnog plana zamjene hrvatske kune eurom s ciljem da Republika Hrvatska postane dijelom ekonomske i monetarne unije čija je valuta euro, odnosno za potrebe pune prilagodbe hrvatskog zakonodavstva uvođenju eura, tijekom 2022. godine izmijenjen je Zakon na način da su svi iznosi iskazani u kunama zamijenjeni iznosima iskazanim u valuti euro uz primjenu fiksnog tečaja konverzije 7,53450 kuna za 1 euro i općih pravila za preračunavanje i zaokruživanje prema Zakonu o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“, broj 57/22. i 88/22. - ispravak).

Tijekom 2023. godine u skladu s provedenom analizom poreznog sustava na području poreza na dobit zbog daljnjeg pojednostavljenja i rasterećenja poslovanja poreznih obveznika, izvršene su izmjene i dopune Zakona.

Došlo je do ukidanja poreza po odbitku na usluge istraživanja tržišta, poreznog i poslovnog savjetovanja i revizorske usluge koje obavi nerezident tuzemnom poreznom obvezniku. Također je propisano oslobođenje od plaćanja poreza po odbitku, ali prema uvjetima propisanim Direktivom Vijeća 2003/49/EZ od 3. lipnja 2003. o zajedničkom sustavu oporezivanja isplata kamata i licencija između povezanih trgovačkih društava različitih država članica i Direktivom Vijeća 2011/96/EU od 30. studenoga 2011. o zajedničkom sustavu oporezivanja koji se primjenjuje na matična društva i društva kćeri iz različitih država članica, pri isplati povezanim osobama na društva koja su za porezne svrhe rezidenti u državi članici Europskog gospodarskog prostora. Međutim, stopa poreza po odbitku podignuta je sa 20% na 25% za naknade i usluge koje se plaćaju osobama koje imaju sjedište ili mjesto stvarne uprave u jurisdikcijama koje se nalaze na EU popisu nekooperativnih jurisdikcija za porezne svrhe.

U sklopu projekta „Podizanje svijesti i standarda borbe protiv podmićivanja u međunarodnim poslovnim transakcijama“ kojeg su zajednički proveli Ministarstvo pravosuđa i uprave Republike Hrvatske, Europska komisija i Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj (eng. Organisation for Economic Co-operation and Development: u daljnjem tekstu: OECD) a u svrhu unaprjeđenja zakonodavnog okvira, standarda i praksi u pogledu pristupanja Konvenciji OECD-a u borbi protiv podmićivanja stranih javnih službenika u međunarodnim poslovnim transakcijama, izrađeno je Izvješće o procjeni pravnih i političkih okvira pod nazivom: "Borba protiv transnacionalnog podmićivanja u Hrvatskoj“. Vezano uz postupke pristupanja Republike Hrvatske OECD-u, slijedom preporuke OECD-a iz tog Izvješća propisana je odredba u Zakonu.

Zbog uočene potrebe za jasnijim uređenjem odredbe vezane za utvrđivanje porezno priznatog rashoda, Zakonom je jasnije propisan postupak utvrđivanja porezno priznatih rashoda po osnovi danih darovanja iznad 2% prihoda.

Također, godišnja obveza plaćanja poreza na dobit ili povrat preplaćenog poreza na dobit pomaknuta je do zadnjeg dana roka za podnošenje Prijave poreza na dobit.

Nadalje, u procesu zamjene kune s eurom kao službene valute u Republici Hrvatskoj u Zakonu svi iznosi iskazani u kunama su zamijenjeni prema pravilima za preračunavanje u euro temeljem Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, zbog čega su iznosi iskazani u decimalnim brojevima do cenata što je bilo nepraktično za primjenu. Stoga se su određeni iznosi zaokruženi na cijele brojeve, ali u korist poreznih obveznika. Primjerice praga za plaćanje poreza na dobit primjenom porezne stope od 10% je podignut sa 995.421,06 eura podignut na 1.000.000,00 eura.

b) Pitanja koja se trebaju urediti ovim Zakonom

Otvorena i integrirana tržišta kapitala koja dobro funkcioniraju ključna su za daljnji razvoj jedinstvenog tržišta Europske unije i privlačenje ulaganja. Ona promiču rast i inovacije, otvaraju radna mjesta i povećavaju konkurentnost. Posljednjih je godina Europska unija znatno poboljšala funkcioniranje svojih tržišta kapitala razvojem  unije tržišta kapitala , inicijative za stvaranje istinski jedinstvenog tržišta kapitala.

Unija tržišta kapitala bi trebala pružiti poduzećima veći izbor financiranja uz niže troškove i osigurati, posebno malim i srednjim poduzećima, financiranje koje im je potrebno, pri čemu se nude nove mogućnosti ulaganja štedišama i investitorima. Polazeći od toga cilja sve više se prilagođava i regulatorni okvir investicijskih fondova.

U prilog tome, a kako bi se investicijskim i mirovinskim fondovima bez pravne osobnosti koji su osnovani i posluju u skladu s posebnim propisom, omogućila primjena ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja koji je u primjeni s državom u kojoj takav fond ostvaruje određenu dobit ili drugu korist, ovim Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit (u daljnjem tekstu: Prijedlog zakona) propisuje se kako su isti obveznici poreza na dobit koji su izuzeti od oporezivanja porezom na dobit.

Cilj ovoga Prijedloga zakona je osigurati da inozemni isplatitelj prilikom isplate npr. dividende ili kamate mirovinskom ili investicijskom fondu bez pravne osobnosti, primijeni ugovorenu poreznu stopu iz konkretnog ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, čime će se povećati imovina mirovinskog fonda i drugih investicijskih fondova bez pravne osobnosti u Republici Hrvatskoj.  

Bitno je istaknuti kako se ovim Prijedlogom zakona mirovinskim i većini investicijskih fondova bez pravne osobnosti ne nameće nikakva nova porezna ili administrativna obveza, niti se donosi promjena u odnosu na druge posebne propise.

Međutim, kako ne bi došlo do iskorištavanja porezne pogodnosti predviđene za investicijske  fondove bez pravne osobnosti, potrebno je ovim Prijedlogom zakona propisati mogućnost da određeni investicijski fondovi bez pravne osobnosti, ipak ne budu izuzeti od oporezivanja porezom na dobit. To je zaštitna mjera protiv iskorištavanja odredbi Zakona protivno cilju i svrsi.  

Sportske djelatnosti su djelatnosti od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku. Republika Hrvatska potiče sport u svim segmentima, a posebice sportske aktivnosti djece i mladih. Sportske aktivnosti su dio odgojno obrazovnog sustava, čime je utvrđena važnost sporta za razvoj i zdravlje mladih, a Republika Hrvatska i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave sudjeluju i u financiranju javnih potreba u sportu . Sport se danas, među ostalim financira i donacijama i sponzorstvima. Stoga, porezni tretman sponzorstva i donacija (darovanja) ima važan učinak na obveznike poreza na dobit. Zakonom je uređeno kako su darovanja ili donacije porezno priznati rashod, pod propisanim uvjetima. 

Kako bi se potaknuli porezni obveznici da sve više sudjeluju u financiranju sportskih organizacija usmjerenih na razvoj i poticanje društveno korisne sportske djelatnosti, ovim Prijedlogom zakona se propisuje mogućnost dodatnog umanjenja porezne osnovice za već porezno priznate rashode sponzorstva. Iako je sponzorstvo određeni poslovni dogovor između sponzora i sportske organizacije koja promovira sponzora na način predviđen ugovorom, to nije uvijek dovoljan motiv poreznom obvezniku da ugovori sponzoriranje, posebno one organizacije (kluba, udruge, saveza i sl.) čije sportske djelatnosti nisu tijekom cijele godine u fokusu javnosti, a imaju snažan pozitivan utjecaj na društvo.

Nadalje, nalazimo se u vremenu velikih globalnih poremećaja koji su utjecali i na brze promjene poreznih sustava država, poglavito onih izvan Europske unije. Tako je uočeno kako su porezni obveznici koji posluju u drugim državama suočeni s novim poreznim obvezama kao što je plaćanje poreza po odbitku na određene prihode. To se događa ponekad i u državama s kojima postoji sklopljen ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja pri čemu takvi porezi nisu navedeni u ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja što iziskuje dodatne provjere s državom ugovornicom.

Stoga se ovim Prijedlogom zakona jasnije pojašnjava postupanje s plaćenim porezom u inozemstvu. Ovim Prijedlogom zakona propisuje se situacija kada plaćeni porez po odbitku u inozemstvu može umanjiti oporezive prihode u tuzemstvu, a to će biti u situacijama kada ugovorom o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja nije propisano drugačije i kada nije prihvatljivo direktno umanjenje obveze poreza na dobit za plaćeni porez po odbitku, samo za prihode ostvarene u inozemstvu.

Naime, osnovicu poreza na dobit čini razlika prihoda i rashoda, uvećanja i umanjenja prema Zakonu, a ne samo prihod. U situacijama kada porezni obveznik plati porez po odbitku na određene prihode u inozemstvu tom poreznom obvezniku se u tuzemstvu priznaju rashodi povezani s tim prihodima, stoga je radi izbjegavanja dvostrukog oporezivanja istih prihoda potrebno samo umanjiti oporezive prihode u tuzemstvu. Porez na dobit i porez na prihode nisu istovrsni porezi, a u pravilu svi porezi koji nisu porez na dobit umanjuju poreznu osnovicu.

Međutim, porezni obveznik koji u inozemstvu za svoju stalnu poslovnu jedinicu plati porez na dobit ili njemu istovrsni porez, za tako plaćeni porez će moći pod određenim uvjetima umanjiti tuzemnu obvezu poreza na dobit, kao što je bilo i do sada. Porez na dobit ili istovrsni porez na dobit podrazumijeva porez koji se temelji na razlici prihoda i rashoda, a stalna poslovna jedinica u inozemstvu pretpostavlja poslovnu jedinicu koja u inozemstvu ima status poreznog obveznika, vodi određene poslovne knjige za porezne potrebe, prema kojima podnosi poreznu prijavu, odnosno utvrđuje i plaća porez na dobit. Međutim gubitak koji ostvari takva stalna poslovna jedinica u inozemstvu se ne može priznati u tuzemstvu, jer se priznaje u inozemstvu. Ovaj postupak se provodi samo putem porezne prijave i ne narušava primjenu odgovarajućeg računovodstvenog standarda koji uređuje način priznavanja prihoda i rashoda od stalne poslovne jedinice iz inozemstva.

U slučaju postojanja ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja s državom, u kojoj se nalazi stalna poslovna jedinica, u kojoj se plati porez na dobit ili kada porezni obveznik u toj državi plati porez po odbitku na određene prihode, porezni obveznik će ostvariti svoja prava koja su propisana konkretnim ugovorom o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, pod uvjetima i na predviđeni način.

Nadalje, obzirom da su određene porezne olakšice iz sustava poreza na dobit državne potpore ili potpore male vrijednosti zbog čega se eventualno utvrđene nepravilnosti u dodjeli državnih potpora utvrđuju u skladu s tim propisima, potrebno je uskladiti i te izmjene s poreznim postupkom. Kako ne bi došlo do sukoba između primjene poreznih propisa i propisa o državnim potporama predlaže se propisati kako se na dodijeljene državne potpore koje se dodjeljuju u obliku porezne olakšice ne primjenjuju odredbe općeg poreznoga propisa koje se odnose na zastaru naplate i ispravak porezne prijave. Također se propisuje kako je porezni obveznik dužan osigurati sve potrebne dokaze u slučaju kada jedan poslovni događaj ima utjecaj na smanjenje ili povećanje porezne osnovice tijekom više poreznih razdoblja.

Vezano uz postupke pristupanje Republike Hrvatske OECD-u potrebno je u području transfernih cijena postići i formalniju usklađenost sa Smjernicama o transfernim cijenama za multinacionalna trgovačka društva i porezne uprave (u daljnjem tekstu: Smjernice OECD-a).

Obzirom da se Smjernice OECD-a koriste za tumačenje primjene pravila o transfernim cijenama, potrebno je uskladiti izričaje iz Zakona koji se odnose na transferne cijene s izričajima iz Smjernica. Također je sukladno preporukama OECD-a, u opravdanim okolnostima potrebno omogućiti sklapanje   prethodnih sporazuma o transfernim cijenama za transakcije koje su već u tijeku.

Nadalje, izvršavaju se određena nomotehnička usklađenja i usklađenja s drugim propisima. Tako se propisuje da darovanja za zdravstvene potrebe ne trebaju biti uplaćena isključivo na žiro račun jer isto nije potrebno sa stajališta poreza na dohodak. Naglašava se postupak podnošenja zadnjih poreznih prijava u slučaju prestanka poslovanja ili skraćivanja poreznog razdoblja. Dodatno se izvršava usklađenje s promjenama iz općeg poreznog propisa u pogledu podnošenja porezne prijave elektroničkim putem.

c) Posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći

Izmjenama i dopunama Zakona, prema ovom Prijedlogu zakona dolazi do usklađenja sa Smjernicama OECD-a. Primjena ovog Prijedloga zakona otklanja dvojbe koje mogu nastati zbog potrebe priznavanja plaćenog poreza u inozemstvu na različite prihode ili dobit. Osigurava se i mirovinskim i investicijskom fondovi bez pravne osobnosti primjena ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Očekuje se pozitivan učinak na razvoj društveno korisne sportske djelatnosti. Nadalje, postiže se usklađenost Zakona s izmjenama drugih propisa koje primjenjuju obveznici poreza na dobit.

III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA

Za provođenje ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.

IV. RAZLOZI ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU

Donošenje ovoga Zakona predlaže se po hitnom postupku sukladno članku 204. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora („Narodne novine“, br. 81/13., 113/16., 69/17., 29/18., 53/20., 119/20., 123/20. i 86/23.). Smatramo opravdanim donošenje ovoga Zakona po hitnom postupku budući da se njime provodi mjera utvrđena Nacionalnim planom oporavka i otpornosti Vlade Republike Hrvatske 2021.-2026. odnosno mjera C2.3.R3-I13 Digitalna transformacija Porezne uprave u dijelu obveznog podnošenje porezne prijave elektroničkim putem , a v ezano uz postupke pristupanja Republike Hrvatske OECD-u postiže se usklađenost sa Smjernicama OECD-a .

KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOBIT

Članak 1.

U Zakonu o porezu na dobit („Narodne novine“, br. 177/04., 90/05., 57/06., 146/08., 80/10., 22/12., 148/13., 143/14., 50/16., 115/16., 106/18., 121/19., 32/20., 138/20., 114/22. i 114/23.), u članku 2. stavak 8. mijenja se i glasi:

„(8) Porezni obveznici izuzeti od oporezivanja porezom na dobit su mirovinski i investicijski fondovi bez pravne osobnosti koji su osnovani i posluju u skladu s posebnim propisom.“.

Iza stavka 8. dodaje se novi stavak 9. koji glasi:

„(9) Na fondove iz stavka 8. ovoga članka ne primjenjuju se druge odredbe ovoga Zakona i posebnih propisa koje se primjenjuju na obveznike poreza na dobit, osim u slučaju investicijskog fonda za kojega je utvrđeno kako je osnovan radi iskorištavanja porezne pogodnosti, odnosno na kojega se ne može primijeniti izuzeće od oporezivanja.“.  

Iza dosadašnjeg stavka 9. koji postaje stavak 10. dodaje se stavak 11. koji glasi:

„(11) Ministar financija pravilnikom propisuje način utvrđivanja investicijskih fondova iz stavka 9. ovoga članka.“.

Članak 2.

U članku 6. stavku 1. iza točke 5. dodaje se točka 6. koja glasi:

„6. za rashode sponzorstva danih pravnim osobama u sustavu sporta čije su aktivnosti usmjerene na razvoj i poticanje društveno korisnih sportskih djelatnosti i programa, prema ugovoru o sponzorstvu .“.

Iza stavka 7. d odaje se novi stavak 8. koji glasi:

„(8) Ministar nadležan za sport uz suglasnost ministra financija, Odlukom utvrđuje pravne osobe u sustavu sporta koje ispunjavaju uvjete iz stavka 1. točke 6. ovoga članka .“.

Dosadašnji stavak 8. postaje stavak 9.

Članak 3.

U članku 7. stavku 9. riječ: „ žiroračun“ zamjenjuje se riječju: „račun“.

Članak 4.

U članku 13. stavak 3. mijenja se i glasi:

„(3) Pri utvrđivanju i procjeni jesu li poslovni odnosi između povezanih osoba iz stavka 2. ovoga članka ugovoreni po tržišnim cijenama može se koristiti jedna od sljedećih metoda:

a) Metoda usporedivih nekontroliranih cijena po kojoj se cijene za prodane proizvode, robu ili usluge u kontroliranim poslovima uspoređuju s onima u nekontroliranim poslovima i usporedivim okolnostima.

b) Metoda preprodajne cijene po kojoj se utvrđuje cijena po kojoj se roba nabavljena od povezanih osoba prodaje nepovezanim osobama. Tako utvrđena cijena umanjuje se za odgovarajuću bruto trgovačku maržu koja se može postići u postojećim tržišnim uvjetima. Dobiveni ostatak, nakon usklađenja za ostale troškove u vezi s kupnjom proizvoda, je cijena po kojoj je roba mogla biti nabavljena od nepovezanih osoba.

c) Metoda trošak plus po kojoj se prvo utvrđuju troškovi proizvoda, poluproizvoda ili usluga koje je imala osoba koja je proizvode, poluproizvode ili usluge prodala drugoj povezanoj osobi. Na tako utvrđene troškove dodaje se odgovarajuća bruto dobit koja se može postići u postojećim tržišnim uvjetima. Tako dobiveni iznos je cijena po kojoj su proizvodi, poluproizvodi ili usluge mogli biti nabavljeni od nepovezanih osoba.

d) Transakcijska metoda podjele dobiti identificira relevantnu dobit koja će se podijeliti između povezanih društava iz kontrolirane transakcije (ili kontroliranih transakcija koje je prikladno agregirati), a zatim dijeli tu dobit između povezanih društava na ekonomski valjanoj osnovi koja je približna raspodjeli dobiti prema načelu nepristrane transakcije.

e) Metoda transakcijske neto marže po kojoj se ispituje ostvarena neto marža dobiti u odnosu na odgovarajuću osnovicu kao što su ukupni troškovi, prihodi od prodaje, imovina ili vlastiti kapital koju jedna osoba ostvaruje u poslovima s jednom ili više povezanih osoba. Tako ostvarena neto dobit uspoređuje se s neto dobitkom sličnih osoba u sličnim okolnostima.

f) Osim metoda navedenih u točkama (a) do (e) iz ovoga stavka, porezni obveznik može koristiti i druge metode za određivanje cijena pod uvjetom da te cijene zadovoljavaju načelo nepristrane transakcije. Druge metode se koriste samo ako metode iz točaka (a) do (e) ovoga stavka nisu primjerene činjenicama i okolnostima slučaja.“.

Članak 5.

U članku 14.a stavku 1. iza riječi: „prije nego što su započele,“ dodaju se riječi: „a  u poslovno opravdanim okolnostima i za transakcije koje su već u tijeku“.

Članak 6.

U članku 18. stavku 6. brojka: „1“ zamjenjuje se brojkom: „3“.

Članak 7.

Članak 30. mijenja se i glasi:

„( 1) Porezni obveznik koji u inozemstvu obavlja djelatnost putem stalne poslovne jedince, odnosno poslovne jedinice koja se u inozemstvu smatra poreznim obveznikom i za koju u inozemstvu za porezne potrebe vodi poslovne knjige, podnosi poreznu prijavu i plaća porez na dobit ili njemu istovrsni porez, inozemnu pozitivnu poreznu osnovicu uključuje u tuzemnu poreznu osnovicu, a plaćeni porez se uračunava u tuzemni porez u istom poreznom razdoblju i to do propisanog iznosa prema stavku 2. ovoga članka.

(2) Iznos poreza plaćenog u inozemstvu prema stavku 1. ovoga članka koji se može uračunati u tuzemni porez izračunava se tako da se na dobit odnosno poreznu osnovicu ostvarenu u inozemstvu primijeni tuzemna porezna stopa koja se primjenjuje u skladu s člankom 28. ovoga Zakona u istom poreznom razdoblju, ali najviše do iznosa porezne obveze utvrđene u tuzemstvu i ne više od iznosa plaćanog poreza u inozemstvu.  

(3) U slučaju primjene ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja s državom u kojoj se nalazi stalna poslovna jedinica iz stavka 1. ovoga članka, porezni obveznik na odgovarajući način, uz taj ugovor primjenjuje odredbe stavaka 1. i 2. ovoga članka.

(4) U slučaju kada porezni obveznik u državi s kojom je u primjeni ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja plati porez po odbitku na prihod e uključene u poreznu osnovicu taj porez može uračunati u tuzemni porez u istom poreznom razdoblju na način predviđen ugovorom, najviše do iznosa utvrđenog stavkom 2. ovoga članka.

(5) Ako porezni obveznik u inozemstvu plati porez po odbitku ili neki drugi porez na ostvarene prihode uključene u poreznu osnovicu, a koji nisu obuhvaćeni ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja ili takav ugovor ne postoji , tako plaćeni porez može umanjiti poreznu osnovicu u istom poreznom razdoblju .

(6) Ovaj članak se primjenjuje pod uvjetom da je utvrđeni plaćeni porez u inozemstvu bez prava na povrat i na temelju potvrde inozemnog poreznog tijela ili za to ovlaštene osobe o uplaćenom porezu u inozemstvu.“.

Članak 8.

U članku 32. stavku 2. riječi: „s danom podnošenja porezne prijave“ zamjenjuju se riječima: „koji dospijeva na zadnji dan propisanog roka za podnošenje porezne prijave, a u slučaju skraćivanja poreznog razdoblja ili okončanja poslovanja po bilo kojoj osnovi obveze po podnesenim poreznim prijavama dospijevaju na zadnji dan roka za podnošenje zadnje porezne prijave “.

Članak 9.

U članku 33. stavak 2. mijenja se i glasi:

„(2) U slučaju kada se u skladu s odredbama ovoga Zakona privremeno isključuju određeni podaci evidentirani u poslovnim knjigama iz stavka 1. ovoga članka, uvećanjem ili umanjenjem porezne osnovice , a koji se mogu uključiti u budućim poreznim razdobljima, ili ako se određeni prihodi i rashodi vezani uz jedan poslovni događaj evidentiraju tijekom više poreznih razdoblja, porezni obveznik je dužan osigurati dokumentaciju o prethodnom poreznom tretmanu.“.

Članak 10.

U članku 35. stavku 3. riječi: „ koji je prema računovodstvenim propisima razvrstan u velike i srednje poduzetnike“ brišu se.

U stavku 8. iza riječi: „ovom članku“ dodaju se riječi: „ili izvješće iz članka 5.b stavka 5. ovoga Zakona“.

Članak 11.

U članku 36. ispred riječi: „Na“ dodaje se oznaka stavka: „(1)“

Iza stavka 1. dodaje se stavak 2. koji glasi:

„(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka na dodijeljene državne potpore iz članka 6. stavka 4. ovoga Zakona primjenjuju se odredbe posebnih propisa koje se odnose na zastaru prava na naplatu ili ispravak porezne prijave na temelju kojih su potpore i odobrene.“.  

PRIJELAZNA I ZAVRŠNA ODREDBA

Članak 12.

Ministar financija uskladit će Pravilnik o porezu na dobit („Narodne novine“, br. 95/05., 133/07., 156/08., 146/09., 123/10., 137/11., 61/12., 146/12., 160/13., 12/14., 157/14., 137/15., 1/17., 2/18., 1/19., 1/20., 59/20., 1/21., 156/22., 156/23. i 16/25.) s odredbama ovoga Zakona u roku od 60 dana od dana njegova stupanja na snagu.

Članak 13.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“.

O B R A Z L O Ž E N J E

Uz članak 1.

Ovim člankom se propisuje posebna kategorija poreznih obveznika, a to su mirovinski i investicijski fondovi bez pravne osobnosti koji su osnovani i posluju u skladu s posebnim propisom. Tako se propisuje kako su mirovinski i investicijski fondovi bez pravne osobnosti obveznici koji su izuzeti od oporezivanja. Na taj način će investicijski i mirovinski fondovi bez pravne osobnosti ostvariti u inozemstvu pravo na primjenu porezne stope iz Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.

Također, ovim člankom se propisuje kako se na fondove izuzete od oporezivanja ne primjenjuju druge odredbe ovoga Zakona i posebnih propisa koje se primjenjuju na obveznike poreza na dobit. Mirovinskim i većini investicijskih fondova bez pravne osobnosti se ne nameće nikakva nova porezna ili administrativna obveza, niti se donosi promjena u odnosu na druge posebne propise. Također se propisuje kako se izuzeće od oporezivanja neće primijeniti na investicijski fond za kojega je utvrđeno kako je osnovan radi iskorištavanja porezne pogodnosti, odnosno na kojega se ne može primijeniti izuzeće od oporezivanja. To će biti u rijetkim slučajevima kada se po svim obilježjima poslovanja koje se odvija putem društava za upravljanje utvrdi ponašanje kao i tendencija poslovanja kao kod investicijskih fondova koji nisu izuzeti od oporezivanja. To je jedna zaštitna mjera protiv iskorištavanja odredbi Zakona protivno cilju i svrsi.  

Ovim člankom daje se ovlast ministru financija da propiše način utvrđivanja investicijskih fondova bez pravne osobnosti za koje nije primjereno primijeniti izuzeće od oporezivanja.

Uz članak 2.

Ovim člankom se propisuje kako se porezna osnovica može dodatno umanjiti za rashode sponzorstava sportskih organizacija usmjerenih na razvoj i poticanje društveno korisne sportske djelatnosti, prema ugovoru o sponzorstvu. Također se propisuje kako će ministar nadležan za sport uz suglasnost ministra financija, utvrditi sportske organizacije koje ispunjavaju uvjete za smanjenje porezne osnovice po osnovi sponzoriranja. To je potrebno kako ne bi došlo do iskorištavanja odredbe protivno cilju i svrsi Zakona.

Uz članak 3.

Ovim člankom se odredba usklađuje s propisom o oporezivanju dohotka kojim je omogućena isplata primatelju dara na bilo koji račun za plaćanje sukladno propisu kojim se uređuje platni promet kojeg fizičke osobe imaju otvorenog kod banke neovisno o tome je li riječ o žiroračunu ili tekućem računu.

Uz članak 4.  

Obzirom da se Smjernice o transfernim cijenama za multinacionalna trgovačka društva i porezne uprave (dalje: Smjernice OECD-a) koriste za tumačenje primjene pravila o transfernim cijenama, ovim člankom se propisuju nazivi metoda transfernih cijena kakve su propisane u Smjernicama OECD-a obzirom da je došlo do manjih promjena, također se propisuje kako se mogu koristiti i druge metode, a sve u skladu sa tim Smjernicama.  

Uz članak 5.

Ovim člankom se izvršava dodatno usklađenje sa Smjernicama OECD-a, vezano uz sklapanje prethodnih sporazuma o transfernim cijenama. Prethodni sporazum o transfernim cijenama omogućuje  poreznu sigurnost poreznim obveznicima za transakcije koje obavljaju s povezanim osobama na način da sa sporazumom utvrđuje odgovarajući skup kriterija kao što su metode, usporednice, odgovarajuća usklađivanja ili ključne pretpostavke u vezi s budućim događajima, da bi se odredile transferne cijene za te transakcije tijekom određenog vremenskog razdoblja. Ovom odredbom se omogućuje da se sporazum zaključuje i za transakcije koje su u tijeku  postupka sklapanja sporazuma u tekućem poreznom razdoblju. To znači da za isto još nije podnijeta porezna prijava i nema povratno djelovanje.

Uz članak 6.

Ovim člankom se provodi usklađivanje s odredbama novog Hrvatskog standarda financijskog izvještavanja (HSFI) 18 - Vremenska ograničenost poslovanja koji posebno uređuje vrednovanje imovine u slučaju stečaja.   HSFI 18 propisuje kako je na datum otvaranja stečajnog postupka poduzetnik obvezan obaviti popis imovine i obveza te na taj datum sastaviti početnu stečajnu bilancu prema pravilima priznavanja, mjerenja i klasifikacije imovine i obveza u skladu s odredbama toga Standarda. Obzirom da u tom postupku može doći do razlike u kapitalu, ovom odredbom se propisuje kako razlika u kapitalu neće biti oporeziva zbog vrednovanja imovine i obveze. Oporezivanje će u pravili nastati prilikom realizacije – prodaje imovine.

Uz članak 7.

Ovim člankom se zbog uočene potrebe i brojnih promjena nastalih na ovom području u drugim državama detaljnije propisuju mogućnosti i uvjeti uračunavanja poreza plaćenog u inozemstvu.

Stavci 1., 2. i 3. ovog članka se odnose na uračunavanje poreza plaćenog u inozemstvu za stalnu poslovnu jedinicu.

Stavkom 1. ovoga članka su propisani su uvjeti vezani uz uračunavanje poreza plaćenog u inozemstvu za stalnu poslovnu jedinicu za porez na dobit ili njemu istovrsni porez. Tako plaćeni porez će se moći pod određenim uvjetima umanjiti tuzemnu obvezu poreza na dobit, kao što je bilo i do sada. Porez na dobit ili istovrsni porez na dobit podrazumijeva porez koji se temelji na razlici prihoda i rashoda, a stalna poslovna jedinica u inozemstvu pretpostavlja poslovnu jedinicu koja u inozemstvu ima status poreznog obveznika, vodi određene poslovne knjige, prema kojima podnosi poreznu prijavu, odnosno utvrđuje i plaća porez na dobit. Međutim gubitak koji ostvari takva stalna poslovna jedinica u inozemstvu se ne može priznati jer se priznaje u inozemstvu. Ovaj postupak se provodi samo putem porezne prijave i ne narušava primjenu odgovarajućeg računovodstvenog standarda koji uređuje način priznavanja prihoda i rashoda od stalne poslovne jedinice iz inozemstva.

Stavkom 2. ovoga članka je utvrđeno da se na poreznu osnovicu primjeni porezna stopa 10% ili 18% ovisno tome po koji stopi plaća porez na dobit, ali ne više od iznosa plaćenog poreza u tuzemstvu ili ne više od onoga u inozemstvu.

Stavak 3. ovoga članka propisuje postupanje s plaćenim porezom u inozemstvu ukoliko je sa državom u kojoj se ista nalazi sklopljen ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.

Stavkom 4. ovoga članka se propisuje postupak uračunavanja poreza plaćenog u inozemstvu u slučaju kada je isti plaćen na prihode u skladu s ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja,

Stavak 5. ovoga članka propisuje mogućnost umanjenja porezne osnovice samo za iznos plaćenog poreza u inozemstvu na određene prihode u državi s kojim nije u primjeni ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja ili nije riječ o porezu utvrđenom prema ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, jer se na taj način osigurava oporezivanje samo prihoda koji će i pristići poreznom obvezniku, ali se ne daje mogućnost uračunavanja. Porez koji nije porez na dobit u pravilu samo umanjuje poreznu osnovicu.  

Stavak 6. ovoga članka propisuje uvjete priznavanja plaćenog poreza u inozemstvu.

Uz članak 8.

Ovim člankom se pojašnjava kako se porezne prijave u izvanrednim situacijama koje skraćuju porezno razdoblje moraju podnijeti slijedeći vremenski slijed poreznih razdoblja.

Uz članak 9.

Ovim člankom se propisuje kako je porezni obveznik u slučaju kada se u skladu s ovim Zakonom privremeno isključuju određeni podaci evidentirani u poslovnim knjigama, uvećanjem ili umanjenjem porezne osnovice , ali se uključuju u budućim poreznim razdobljima, dužan osigurati sve potrebne dokaze.

Uz članak 10.

Ovim člankom se propisuje kako svi porezni obveznici, poduzetnici, podnose poreznu prijavu elektroničkim putem, neovisno o veličini.

Ovim člankom se pojašnjava način na koji je će se utvrditi procjena porezne osnovice u slučaju nepodnošenja Obrasca PD-PO za neprofitne organizacije koji plaćaju porez na dobit u paušalnom iznosu.

Uz članak 11.

Obzirom da su porezne olakšice iz sustava poreza na dobit državne potpore ili potpore male vrijednosti zbog čega se eventualno utvrđene nepravilnosti u dodjeli državnih potpora utvrđuju u skladu s tim propisima, ovim člankom se propisuje da će se isti propisi primijeniti i za potrebe ispravaka poreznih prijava ili provođenja postupak vezanih uz praćenje potpore.  

Uz članak 12 .

Ovim je člankom dana ovlast ministru financija da u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona uskladi Pravilnik o porezu na dobit s odredbama ovoga Zakona.

Uz članak 13.

Ovim se člankom propisuje stupanje na snagu Zakona.