I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u članku 2. stavku 4. podstavku 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 85/10. – pročišćeni tekst i 5/14. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI

a) Ocjena stanja

Zakon o minimalnom globalnom porezu na dobit (u daljnjem tekstu: Zakon) objavljen je u „Narodne novinama“ broj, 155/23 i na snazi je od 31. prosinca 2023.  

Posljednjih godina Europska unija je donijela ključne mjere za jačanje borbe protiv agresivnog poreznog planiranja na unutarnjem tržištu, a iste su prenesene putem različitih poreznih propisa u hrvatski porezni sustav. Riječ je o preporukama Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (u daljnjem tekstu: OECD) u kontekstu inicijative protiv smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti (eng: „Base Erosion and Profit Shifting“ – u daljnjem tekstu: BEPS) .

Cilj i svrha mjera BEPS-a je osigurati da se dobit multinacionalnih skupina poduzeća (u daljnjem tekstu: MNP-ovi) oporezuje ondje gdje se obavljaju gospodarske aktivnosti kojima se ostvaruje dobit i ondje gdje se stvara vrijednost. Prva mjera BEPS-a odnosi se na Rješavanje poreznih izazova proisteklih zbog digitalizacije gospodarstava . Problemi oporezivanja dobiti koji proizlaze iz digitalizacije i globalizacije gospodarstva bi se trebali riješiti putem dva stupa (Stup 1 i Stup 2), za što je potrebno provesti globalnu poreznu reformu. OECD je u rad na globalnoj poreznoj reformi uključio i države koje nisu članice OECD-a formiranjem tzv. Uključivog okvira, jer inače rješenje ne bi bilo globalno.

Sporazum o provedbi globalne porezne reforme u oporezivanju dobiti MNP-ova 2021. godine je podržalo 138 država članica Uključivog okvira OECD-a, među kojima je i Republika Hrvatska . Djelotvornost i pravednost globalne reforme kojom se uvodi minimalna razina oporezivanja uvelike ovise o njezinoj provedbi u cijelom svijetu.

Stup 1 se odnosi na preusmjeravanje dijela prava na oporezivanje najprofitabilnijih MNP-ova i sva pravila još nisu utvrđena na razini OECD-a. Stupom 2 je, pored posebnog pravila vezanog uz porez po odbitku, dogovorena i minimalna globalna efektivna porezna stopa od 15% za MNP-ove s prihodima iznad 750 milijuna eura na konsolidiranoj osnovi. OECD je u prosincu 2021. objavio globalni Model pravila protiv smanjenja porezne osnovice za Stup 2 (u daljnjem tekstu: Model pravila OECD-a) odnosno za plaćanje minimalne globalne porezne stope od 15%. Pojednostavljeno, Stup 2 uspostavlja sustav dvaju međusobno povezanih pravila, koja se zajednički nazivaju i „Global Anti-Base Erosion (GloBE) rules”, u okviru kojih bi se odgovarajući iznos poreza („dopunski porez”) trebao naplaćivati svaki puta kada je efektivna porezna stopa skupine MNP-a u određenoj državi ili jurisdikciji niža od 15%.

Model pravila OECD-a uz određene prilagodbe za države članice Europske unije sadržan je u Direktivi Vijeća (EU) 2022/2523 od 14. prosinca 2022. o osiguravanju globalne minimalne razine oporezivanja za skupine multinacionalnih poduzeća i velike domaće skupine u Uniji (dalje: Direktiva), i koja je implementirana u hrvatski porezni sustav putem Zakona.

Obveznici primjene Zakona su skupine MNP-ova i velike domaće skupine koje na konsolidiranoj osnovi ostvaruju prihode veće od 750 milijuna eura u dvije od prethodne četiri godine, a obuhvaća matično društvo koji ispunjava navedeni uvjet prihoda prema konsolidiranom financijskom izvješću i svaki  njegov povezani subjekt odnosno povezano društvo neovisno o pravnom obliku osnivanja istih po cijelom svijetu.

Napominjemo kako se obveza poreza na dobit neovisno o ovom Zakonu, utvrđuje u skladu sa Zakonom o porezu na dobit (Narodne novine, br. 177/04, 90/05, 57/06, 146/08, 80/10, 22/12, 148/13, 143/14, 50/16, 115/16, 106/18, 121/19, 32/20, 138/20, 114/22 i 114/23), za svakog poreznog obveznika ponaosob.

Zakon prati sadržaj Direktive kao i Modela pravila OECD-a te sadrži:

1. posebna pravila za utvrđivanje potencijalnih poreznih obveznika, uključene i isključene subjekte

2. pravila za utvrđivanje kvalificirane dobiti (gubitka) svakog uključenog subjekta, da bi se mogla utvrditi ukupna kvalificirana dobit (gubitak) skupine na području države (jurisdikcije)

3. utvrđivanje priznatih (pokrivenih) poreza na dobit svakog subjekta te ukupno plaćeni porez skupine u državi (jurisdikciji)

4. pravila za izračun efektivne porezne stope

5. pravila za plaćanje dopunskog poreza

6. administrativne obveze MNP-a i velike domaće grupe, obveze Porezne uprave i način plaćanja i naplate dopunskog poreza

7. mogućnost primjene tzv . sigurnih luka.  

Ukoliko se prema Zakonu utvrdi da je efektivna porezna stopa MNP-a ili velike domaće skupine manja od 15% ista skupina će moguće imati obvezu nadoplate dopunskog poreza do stope od 15 %, zbog toga se ovaj porez i naziva minimalni globalni porez. Minimalno efektivno oporezivanje dobiti subjekata osigurava se primjenom pravila za plaćanje dopunskog poreza, prema Zakonu, a to su:

a) pravilo za utvrđivanje kvalificiranog domaćeg dopunskog poreza

b) pravilo o uključivanju dobiti

c) pravilo o prenisko oporezivanoj dobiti.

Kvalificirani domaći dopunski porez se prema Zakonu utvrđuje i naplaćuje prije drugih navedenih pravila i on obuhvaća sve sastavne subjekte, u pravilu su to „društva kćeri“ velike MNP koja se nalaze u Republici Hrvatskoj, tako se eventualna dopunska porezna obveza sastavnih entiteta naplaćuje u Republici Hrvatskoj, a ne u državi u kojoj MNP ima sjedište.  

Zakonom je već propisano u skladu s utvrđenim pravilima iz Direktive kako MNP može koristiti tzv. de minimis isključenje prema kojemu se dopunska porezna obveza neće nastati ako je prosječni kvalificirani prihod svih sastavnih subjekata koji se nalaze u državi ili jurisdikciji manji od 10.000.000,00 eura i prosječna kvalificirana dobit svih sastavnih subjekata koji se nalaze u državi ili jurisdikciji iznosi manje od 1.000.000,00 eura. Također Zakonom je propisana mogućnost primijene pravila tzv. sigurnih luka, a sve prema uvjetima kvalificiranog međunarodnog sporazuma o sigurnim lukama. Zakonom je propisano kako će se pravila za tzv. sigurne luke biti objavljena na mrežnim stranicama Ministarstva financija, Porezne uprave te su i objavljena.

  U preambuli Direktive se navodi kako bi se države članice trebale u primjeni koristiti Modelom pravila OECD-a te objašnjenjima i primjerima, uključujući njegova pravila sigurne luke, za potrebe ilustracije ili tumačenja, u mjeri u kojoj su oni usklađeni s odredbama Direktive i pravom Europske unije, kako bi se osigurala dosljednost primjene u svim državama članicama Europske unije. Stoga je Zakonom propisano kako će se prilikom utvrđivanja iznosa dopunske porezne obveze uzeti u obzir usvojeni odgovarajući modeli i pravila OECD-a koji se odnose na primjenu pravila na utvrđivanje pojedine porezne obveze u mjeri u kojoj je to u skladu s odredbama ovoga Zakona.

b) Pitanja koja se trebaju urediti ovim Zakonom

Nakon što je OECD u prosincu 2021. godine donio Model pravila OECD-a za uspostavu dijela globalne porezne reforme i plaćanja minimalne globalne porezne stope od 15%, i nakon što je usvojena Direktiva, rad na tom novom poreznom sustavu je nastavljen. Primjena pravila OECD-a koja se odnose na primjenu Zakona danas pored polaznog Modela pravila OECD-a, obuhvaćaju više Administrativnih vodiča, više Pravila sigurnih luka, Komentar Modela pravila OECD, Priručnik s primjerima za primjenu, sadržaj Globalne informativne prijave i drugo. Dakle, postupak još nije do kraja dovršen, ali obzirom da je riječ o globalnoj poreznoj reformi u trenutno izazovnim globalno ekonomskim okolnostima to je razumljivo.  

Naime, globalni minimalni porez sastoji se od međusobno povezanog i koordiniranog sustava nacionalnih pravila koja se temelje na Modelu pravila OECD. Nakon što se ta pravila prenesu u nacionalno pravo svake države ili jurisdikcije, pravila bi trebala djelovati zajedno kako bi se osiguralo da skupine MNP-ova doista i podliježu minimalnoj razini poreza. U potpisanom Sporazumu odnosno izjavi Uključivog okvira iz listopada 2021. godine navodi se kako globalni minimalni porez ima status zajedničkog pristupa. Zajednički pristup, među ostalim, znači da članovi Uključivog okvira prihvaćaju primjenu pravila koja primjenjuju druge članice Uključivog okvira, uključujući dogovor o uređenju i primjeni svih dogovorenih sigurnih luka. Konkretno, dogovor da članice Uključivog okvira prihvaćaju primjenu pravila koja primjenjuju druge članice Uključivog okvira, znači da druge države trebaju priznati i izračun domaćeg dopunskog poreza. Države će tako postupati, kada su sigurne da ostale članice primjenjuju na predviđeni način Modela pravila OECD-a i sve popratne dokumente, a ta sigurnost se postiže kada se utvrdi da propis određene države odnosno jurisdikcije ima   kvalificirani status.

Kako u kratkom roku nije bilo moguće provesti i dovršiti potpuno zakonodavno preispitivanje za svaku provedbenu jurisdikciju, Uključivi okvir je razvio pojednostavnjeni postupak za mehanizam početnih prijelaznih kvalifikacija kojim se omogućuje brzo privremeno priznavanje kvalificiranog statusa provedbe zakonodavstva svake države ili jurisdikcije. Taj pojednostavnjeni prijelazni postupak temelji se na postupku samoprocjene. Priznavanjem kvalificiranog statusa nacionalnih pravila osiguravaju se koordinirani ishodi i pruža porezna sigurnost skupinama MNP-ova na nivou Uključivog okvira, odnosno na globalnom nivou. To znači da Zakon pored usklađenosti s Direktivom mora osigurati širi okvir usklađenosti provedbe svih pravila iz Modela OECD-a i popratnih dokumenata.

Nakon što je usvojen Zakon, slijedom zadanih pravila za isti je proveden postupak samoprocjene usklađenosti s Modelom OECD-a i popratnih dokumenata te se smatra kvalificiranim propisom .

Međutim, tijekom postupka samoprocjene uočeno je kako odredba članka 13. stavka 4. Zakona koja je preuzeta iz Direktive, ne odgovara u potpunosti zahtjevu da se kvalificirano pravilo za uključivanje dobiti, primjeni i na pravilo za izračun kvalificiranog domaćeg dopunskog poreza.

Naime prema Direktivi, a kako je preneseno i u Zakon, u okviru kvalificiranog domaćeg dopunskog poreza domaći višak dobiti sastavnih subjekata koji podliježu niskoj poreznoj stopi može se izračunati na temelju prihvatljivog ili odobrenog standarda financijskog računovodstva za koji je dopuštenje dalo ovlašteno računovodstveno tijelo i koji je prilagođen kako bi se spriječilo svako znatno narušavanje tržišnog natjecanja, umjesto na temelju standarda financijskog računovodstva koji se upotrebljava u konsolidiranim financijskim izvještajima. Ova odredba se razlikuje od izbora računovodstvenog standarada prema Modelu OECD-a i dogovorenoj sigurnoj luci za kvalificirani domaći dopunski porez.

Kako bi se osigurala potpuna usklađenost u pogledu primjene računovodstvenog standarda s Modelom OECD-a i dogovorenoj sigurnoj luci za kvalificirani domaći dopunski porez, ovim Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o minimalnom globalnom porezu na dobit (u daljnjem tekstu: Prijedlog zakona) predlaže se izmjena te odredbe.  Navedeno je potrebno iako je Zakonom propisano kako će se prilikom izračuna porezne obveze primijeniti dogovoreni sporazumi za sigurne luke i naknadno dogovoreni kvalificirani međunarodni sporazumi o sigurnim lukama, obzirom da n akon postupka samoprocjene slijedi cjelovita zakonodavna revizija i tekući postupak praćenja usklađenosti s Modelom OECD-a i popratnim dokumentima.

K valificirano pravilo za uključivanju dobiti nalaže da se dobit ili gubitak sastavnog subjekta izračunava na temelju računovodstvenog standarda koji se primjenjuje pri sastavljanju konsolidiranih financijskih izvještaja krajnjeg matičnog društva, a samo ako to nije razumno izvedivo utvrditi, može se utvrditi primjenom drugog prihvatljivog ili odobrenog standarda financijskog računovodstva.

Ovim Prijedlogom zakona predlaže se propisati kako će se za izračun kvalificiranog domaćeg dopunskog poreza primijeniti pravila o uključivanju dobiti. Tako će se dobit ili gubitak sastavnog subjekta, utvrditi prema računovodstvenom standardom koji se primjenjuje pri sastavljanju konsolidiranih financijskih izvještaja krajnjeg matičnog društva, ali ako to nije razumno izvedivo može se utvrditi primjenom lokalnog standarada, a to je u Republici Hrvatskoj primjena Hrvatskih standarda financijskog izvještavanja ili Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja.

Slijedom navedenoga, ako to bude moguće, prihvatit će se GloBE rezultat, koji će biti  sadržan u Globalnoj informativnoj prijavi koja će se razmjenjivati putem administrativne suradnje u području poreza s drugim državama. Međutim, svakako će se uspostaviti određeni instrumenti usporedbe, analize rizika kako ne bi došlo do narušavanja procesa utvrđivanja predviđene poštene porezne obveze prema zadanim GloBE pravilima.

Obzirom da još nije jasno na koji će se način raspodijeliti obveze vezane uz Zakon, jer će se prijave iz ovoga Zakona odnositi na isto porezno razdoblje kao i obveza poreza na dobit, ali će se utvrđivati i plaćati godinu dana kasnije, nije jasno kako će u poslovnim knjigama iskazati obveza koja se dijeli na više sastavnih entiteta, stoga se propisuje kako porezna obveza iz ovog Zakona ne može umanjiti osnovicu poreza na dobit.

Nadalje, izvršavaju se određene nomotehničke prilagodbe prijenosa Direktive i dodaju određena pojašnjenja.

c) Posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći

Usklađenje s Modelom pravila OECD-a i Pravilima sigurne luke za utvrđivanje kvalificiranog domaćeg dopunskog poreza, čime se olakšava primjena ovog poreza i donosi se administrativno rasterećenje.  

III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA

Za provođenje ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.

IV.      RAZLOZI ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU

Donošenje ovoga Zakona predlaže se po hitnom postupku sukladno članku 204. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora („Narodne novine“, br. 81/13., 113/16., 69/17., 29/18., 53/20., 119/20., 123/20. i 86/23.). Smatramo opravdanim donošenje ovoga Zakona po hitnom postupku budući da se njime uređuje Usklađenje s Modelom pravila OECD-a, čime se olakšava primjena ovog poreza i donosi se administrativno rasterećenje.  

KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MINIMALNOM GLOBALNOM POREZU NA DOBIT

Članak 1.

U Zakonu o minimalnom globalnom porezu na dobit („Narodne novine“, broj 155/23.) u članku 5. iza stavka 6. dodaje se novi stavak 7. koji glasi:

„(7) Porezn a obvez a iz stavka 5. ovoga članka ne može umanjiti osnovicu poreza na dobit.“.

Dosadašnji stavak 7. postaje stavak 8.

Članak 2.

Naziv Poglavlja II. iznad članka 7. mijenja se i glasi:

„PRAVILO O UKLJUČIVANJU DOBITI I PRAVILO O PRENISKO OPOREZIVANOJ DOBITI “

Članak 3.

U članku 13. stavku 3. riječi: „ ili /i pravila o prenisko oporezivanoj dobiti“ brišu se.

Stavak 4. mijenja se i glasi:

„(4) Za potrebe primjene stavka 1. ovoga članka izračun viška dobiti sastavnih subjekata koji podliježu niskoj poreznoj stopi temelji se na računovodstvenom standardu iz članka 17. ovoga Zakona ili na računovodstvenom standardu kojim se osigurava primjena kvalificiranog međunarodnog sporazum a o sigurnoj luci iz članka 34. i članka 60. stavka 2. ovoga Zakona, a koja se odnosi na računovodstveni standard.“.

Članak 4.

Naslov iznad članka 25. mijenja se i glasi:

„Odluka o kvalificirajućem gubitku“

Članak 5.

U članku 46. stavku 8. iza riječi: „općim poreznim propisom“ dodaju se riječi: „i ovim Zakonom  do roka za podnošenje prijave iz članaka 48. i 49. ovoga Zakona“.

Članak 6.

U članku 48. stavku 5. riječi: „ za plaćanje kvalificiranog domaćeg dopunskog poreza “ brišu se.

Članak 7.

U članku 52.  u stavku 2. točka 4. se mijenja i glasi:

„4.  ne imenuje odgovornog subjekta u roku iz članka 46. stavka 8. ovoga Zakona.“.

Članak 8.

U članku 53. stavku 4 riječ: „ dionica“ zamjenjuju se riječju: „inventara“.

Članak 9.

Naslov iznad članka 56. i članak 56. mijenjaju se i glase:

„Odluka o odgođenoj primjeni pravila o uključivanju dobiti i pravila o prenisko oporezivanoj dobiti

Članak 56.

(1) Odstupajući od članaka 7. do 16. ovoga Zakona, države članice u kojima se nalazi najviše dvanaest krajnjih matičnih društava skupina koje su obuhvaćene područjem primjene ovoga Zakona mogu odlučiti da za šest uzastopnih fiskalnih godina koje počinju od 31. prosinca 2023. neće primjenjivati pravilo o uključivanju dobiti i pravilo o prenisko oporezivanoj dobiti. Države članice koje donesu takvu odluku o tome obavješćuju Komisiju do 31. prosinca 2023.

(2) Krajnje matično društvo iz stavka 1. ovoga članka imenuje subjekt imenovan za podnošenje prijave u državi članici koja nije država članica u kojoj se nalazi krajnje matično društvo ili, ako skupina MNP-ova nema sastavni subjekt u drugoj državi članici, u jurisdikciji treće zemlje, koja za izvještajnu fiskalnu godinu ima važeći sporazum između kvalificiranih nadležnih tijela s državom članicom u kojoj se nalazi krajnje matično društvo. U tom slučaju, subjekt imenovan za podnošenje prijave podnosi Prijavu informacija o dopunskom porezu u skladu sa zahtjevima navedenima u članku 46. stavku 5. ovoga Zakona. Sastavni subjekti koji se nalaze u državi članici koja je donijela odluku na temelju stavka 1. ovoga članka subjektu imenovanom za podnošenje Prijave dostavljaju informacije potrebne za usklađivanje s člankom 46. stavkom 5. ovoga Zakona i izuzimaju se od obveze podnošenja Prijave iz članka 46. stavka 2. ovoga Zakona.

(3) Smatra se da je postotak na temelju pravila o prenisko oporezivanoj dobiti utvrđen za državu članicu koja je donijela odluku na temelju stavka 1. ovoga članka za fiskalnu godinu jednak nuli.“.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 10.

U članku 62. Zakona o minimalnom globalnom porezu na dobit („Narodne novine“, broj 155/23), u  stavcima 2. i 3. riječi: „financije“ zamjenjuju se riječju: „financija“.

Članak 11.

Ovaj Zakon primjenjuje se u postupku podnošenja prijave dopunskog poreza na dobit za 2024. godinu i nadalje, odnosno za porezna razdoblja koja počinju od 1. siječnja 2024.

Stupanje na snagu

Članak 12.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“.

OBRAZLOŽENJE

Uz članak 1.

Ovim člankom se propisuje kako obveza plaćanja poreza iz ovoga Zakona ne može umanjiti osnovicu poreza na dobit, jer će se ova obveza obračunati i platiti godinu dana kasnije nego obveza poreza na dobit.

Uz članak 2.

Ovim člankom izvršava se nomotehnička prilagodba prijenosa Direktive.

Uz članak 3.

Ovim člankom se osigurava potpuna usklađenost s Modelom OECD-a i dogovorenoj sigurnoj luci za kvalificirani domaći dopunski porez, kako bi izračun domaćeg dopunskog poreza održao status da je kvalificirana. Priznavanje kvalificiranog statusa nacionalnih pravila osigurava se koordinirani ishodi i pruža porezna sigurnost skupinama MNP-ova na nivou Uključivog okvira kojega je Republika Hrvatska članica, odnosno ne globalnom nivou.

To znači da Zakon pored usklađenosti s Direktivom mora osigurati širi okvir usklađenosti provedbe svih pravila Modela OECD-a i popratnih dokumenata.

Ovim člankom se predlaže kako će se pri izračunu porezne obveze iz članka 13. Zakona koristiti podaci matičnog društva ukoliko to bude prihvatljivo u skladu s člankom 17. Zakona i Pravilom sigurne luke za kvalificirani domaći dopunski porez, čime se smanjuje i administrativno opterećenje. Također se predlaže propisati kako će se za izračun kvalificiranog domaćeg dopunskog poreza primijeniti pravila o uključivanju dobiti. Time se postiže da se za izračun kvalificiranog domaćeg dopunskog poreza sastavnih subjekta primjeni računovodstveni standarda koji pri sastavljanju konsolidiranih financijskih izvještaja koristi krajnje matičnog društva, ali ako to nije razumno izvedivo može se utvrditi primjenom lokalnog standarada, a to je u Republici Hrvatskoj primjena Hrvatskih standarda financijskog izvještavanja ili Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja.

Uz članak 4.

Ovim člankom se izvršava nomotehnička prilagodba prijenosa Direktive.

Uz članak 5.

Ovim člankom dodaje se rok za imenovanje odgovornog subjekta u Republici Hrvatskoj.

Uz članak 6.

Ovim člankom se izvršava nomotehnička prilagodba prijenosa Direktive.

Uz članak 7.

Ovim člankom se usklađuje prekršajna odredba s izmijenjenom odredbom normativnog dijela, s obzirom da je izmjenom propisan rok za imenovanje odgovornog subjekta.

Uz članak 8.

Ovim člankom se ispravlja pogreška iz službenog prijevoda Direktive.

Uz članak 9 .

Ovim člankom preuzima se članak 50. Direktive, koji nije bio u potpunosti prenesen.

Uz članak 10.

Ovom člankom se izvršava nomotehničko usklađenje.  

Uz članak 11.

Ovim člankom se propisuje primjena ovog Zakona u postupku podnošenja prijave dopunskog poreza na dobit za 2024. godinu i nadalje, odnosno za porezna razdoblja koja počinju od 1. siječnja 2024.

Uz članak 12.

Ovim člankom se utvrđuje dan stupanja na snagu Zakona.