Članak 1.

U Pravilniku o registru prostornih jedinica (»Narodne novine«, broj 37/20), članak 9. mijenja se i glasi:

»(1) U registru se vode podaci o sljedećim prostornim jedinicama (na kopnu i moru): državi, isključivom gospodarskom pojasu Republike Hrvatske u Jadranskom moru, županiji, Gradu Zagrebu, gradu, općini, naselju, dostavnom području poštanskog ureda, jedinici mjesne samouprave, zaštićenim područjima, katastarskoj općini, statističkome krugu, popisnome krugu, ulici i trgu, zgradi i pripadajućim kućnim brojevima te o drugim prostornim jedinicama za koje je to određeno posebnim propisima.

(2) U registru se vode i podaci o statističkim regijama 2. razine, područjima mjesne nadležnosti katastarskih ureda, kao i podaci o područjima mjesne nadležnosti općinskih sudova.

(3) Prostorne jedinice koje se vode u registru detaljno su opisane u Prilogu 1. koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.«.

Članak 2.

U članku 14. stavak 1. mijenja se i glasi:

»(1) Grafičke osnove registra izrađuju se u ravninskoj kartografskoj projekciji iz članka 12. stavka 2. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (»Narodne novine«, br. 112/18, 39/22 i 152/24) (u daljnjem tekstu: Zakon).«.

Članak 3.

U članku 30. stavku 1. iza riječi: »kopije objave odluke« dodaju se riječi: »u službenom glasilu«.

Članak 4.

U  članku  34. stavak 8. mijenja se i glasi:

»(8) Kućni broj zgrade određuje se unutar naselja ili ulice odnosno trga. Kućni broj zgrade ima četiri znamenke za osnovni broj, jedno mjesto za slovčani dodatak osnovnom broju i tri znamenke za brojčani dodatak osnovnom broju. Slovčani dodatak osnovnom broju piše se velikim slovom uz osnovni broj, a brojčani dodatak odjeljuje se kosom razmaknicom od osnovnog broja ili osnovnog broja sa slovčanim dodatkom. Potpunu identifikaciju kućnog broja čini matični broj naselja, redni broj ulice ili trga u okviru naselja te sam kućni broj.«.

Članak 5.

Iza članka 37. dodaje se članak 37.a koji glasi:

» Članak 37.a

Tijela nadležna za donošenje odluka i drugih akata o prostornim jedinicama dostavljaju odluke i akte Središnjem uredu Državne geodetske uprave radi obavljanja nadzora zakonitosti sukladno zakonu kojim se uređuje lokalna i područna (regionalna) samouprava. «.

Članak 6.

U članku 38. stavku 1. iza riječi: » uredima « dodaju se riječi: » za potrebe izrade elaborata promjene « .

Članak 7.

U članku 45. stavak 1. mijenja se i glasi:

»(1) Podaci se izdaju sukladno odredbama pravilnika kojim se propisuje izdavanje podataka državne izmjere, katastra nekretnina, registra zgrada, katastra infrastrukture, registra prostornih jedinica i registra geografskih imena, tehničke radnje koje se obavljaju u postupku izdavanja podataka, visina stvarnih troškova za izdavanje podataka i izvođenje tehničkih radnji te uvjeti korištenja podataka.«.

                                                       Članak 8.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

KLASA:

URBROJ:

Zagreb,

                                                                                                   GLAVNI RAVNATELJ

    Antonio Šustić, dipl.ing.geod.

PRILOG 1.

OPIS PROSTORNIH JEDINICA KOJE SE VODE U REGISTRU

1. OPĆENITO

Prostor Republike Hrvatske podijeljen je na prostorne jedinice nastale na zemljopisnim, povijesnim, gospodarskim, administrativnim, tehničkim i drugim načelima.

Općenito se prostorne jedinice dijele:

• na normativne (ili institucionalne) prostorne jedinice koje su izraz političke volje; njihova su područja određena sudskim, upravnim, samoupravnim i drugim zadacima prenesenim na njih, a ustrojene su s obzirom na veličinu populacije za koju je potrebno provesti te poslove efikasno i ekonomično, ali i prema povijesnim, kulturnim i drugim čimbenicima i
• na stručne (ili funkcionalne odnosno tehničke) prostorne jedinice definirane prema stručnim zahtjevima, a njihova su područja određena primjenom geodetsko-katastarskih, statističkih i drugih stručnih kriterija.

2. KLASIFIKACIJA PROSTORNIH JEDINICA U REGISTRU PROSTORNIH JEDINICA

S obzirom na navedene kriterije, propise koji uređuju ustroj prostornih jedinica, upotrebu podataka o njima i prostornu hijerarhiju, u registru razlikujemo sljedeće vrste jedinica:

1. upravne prostorne jedinice
• država
• županija i Grad Zagreb.

2. prostorne jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave
• županija i Grad Zagreb
• grad
• općina.

3. prostorne jedinice mjesne samouprave
• gradski kotar
• gradska četvrt
• mjesni odbor.

4. sudske prostorne jedinice
• područje mjesne nadležnosti općinskog suda.

5. katastarske prostorne jedinice
• područje mjesne nadležnosti katastarskog ureda
• katastarska općina
• katastarsko područje na moru.

6. statističke jedinice
• država – statistička regija 1. razine – ujedno i upravna prostorna jedinica
• statistička regija 2. razine

• županija i Grad Zagreb – statistička regija 3. razine – ujedno i upravna prostorna jedinica

• grad i općina
• naselje
• statistički krug
• popisni krug.

7. adresne prostorne jedinice
• dostavno područje poštanskog ureda
• naselje
• ulica
• zgrada s pripadajućim kućnim brojevima .

8. prostorne jedinice zaštićenih područja
• strogi rezervat
• nacionalni park
• posebni rezervat
• park prirode
• regionalni park
• spomenik prirode
• značajni krajobraz
• park-šuma
• spomenik parkovne arhitekture.

Prostorne jedinice iste razine za koje se vode podaci o granicama pokrivaju cjelokupno kopneno ili ukupno područje Republike Hrvatske, osim prostornih jedinica zaštićenog područja.

3. DEFINICIJE PROSTORNIH JEDINICA

Država (HR)

Država je u registru prostorna jedinica najviše razine. U registru se vodi ime i podaci o granicama države. Prema standardu ISO 3166 Republika Hrvatska ima dvoslovnu oznaku HR, troslovnu oznaku HRV i troznamenskastu brojčanu oznaku 191. Država je ujedno i statistička regija 1. razine.

Županija (ŽU)

Županija je jedinica područne (regionalne) samouprave. Područje županije predstavlja prirodnu, povijesnu, prometnu, gospodarsku, društvenu i samoupravnu cjelinu, a ustrojava se radi obavljanja poslova od područnog (regionalnog) interesa. Područje županije definirano je područjima pripadajućih gradova i općina. U registru se vode podaci o rednom broju, imenu, sjedištu i granicama županije te podaci o promjenama. Županija je ujedno i statistička regija 3. razine.

Grad Zagreb (GZ)

Grad Zagreb je jedinica područne (regionalne) samouprave. Grad Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske. Posebna je i jedinstvena prostorna i upravna cjelina koja ima položaj županije. Područje Grada Zagreba definirano je područjem pripadajućih naselja.

U registru se vode podaci o rednom broju, imenu, sjedištu i granicama Grada Zagreba te podaci o promjenama. Grad Zagreb je ujedno i statistička regija 3. razine. Županija i Grad Zagreb su prostorne jedinice iste razine.

Grad (GR)

Grad je jedinica lokalne samouprave u kojoj je sjedište tijela županije i predstavlja prirodnu, urbanu, gospodarsku i društvenu cjelinu. Osim toga, grad je i svako mjesto koje ima više od 10 000 stanovnika. Iznimno se gradom može zakonom proglasiti mjesto koje ne zadovoljava navedene uvjete, kad za to postoje posebni povijesni, gospodarski, geoprometni i dr. razlozi. Područje grada definirano je područjem pripadajućih naselja.

U registru se vode podaci o matičnom broju, imenu, sjedištu i granicama grada te podaci o promjenama.

Općina (OP)

Općina je jedinica lokalne samouprave osnovana, u pravilu, za područje više naselja koja predstavljaju prirodnu, gospodarsku i društvenu cjelinu, a povezana su zajedničkim interesima stanovništva. Područje općine definirano je područjem pripadajućih naselja. U registru se vode podaci o matičnom broju, imenu, sjedištu i granicama općine te podaci o promjenama.
Grad i općina jesu prostorne jedinice iste razine.

Mjesni odbor (MO)

Mjesni odbor je jedinica mjesne samouprave. Mjesni odbor se osniva za jedno naselje, više međusobno povezanih manjih naselja ili za dio većeg naselja, odnosno grada koji u odnosu na ostale dijelove čini zasebnu razgraničenu cjelinu (dio naselja). U registru se vode podaci o matičnom broju, imenu i granicama mjesnog odbora te podaci o promjenama.

Gradski kotar (GK)

Gradski kotar je oblik mjesne samouprave koji se osniva za područje koje predstavlja gradsku, gospodarsku i društvenu cjelinu, a koje je povezano zajedničkim interesima građana.
U registru se vode podaci o matičnom broju, imenu i granicama gradskoga kotara te podaci o promjenama.

Gradska četvrt (GČ)

Gradska četvrt je oblik mjesne samouprave koji se osniva za područje koje predstavlja gradsku, gospodarsku i društvenu cjelinu, a koje je povezano zajedničkim interesima građana. U registru se vode podaci o matičnom broju, imenu i granicama gradske četvrti te podaci o promjenama. Jedinice mjesne samouprave sastavljene su u registru od cijelih popisnih krugova.

Naselje (NA)

Naselje je prostorna antropogeografska jedinica koja se sastoji od građevinskog područja i područja za druge namjene, a ima vlastiti sustav obilježavanja zgrada u okviru naselja ili u okviru uličnog sustava u naselju. Naselje može pripadati samo jednoj općini odnosno gradu. Na području jedne općine, odnosno grada, dva ili više naselja ne mogu imati isto ime. U registru se vode podaci o matičnom broju, imenu i granicama te podaci o promjenama

Katastarska općina (KO)

Katastarska općina je osnovna prostorna jedinica za koju se izrađuje katastarski operat. Katastarska općina u pravilu obuhvaća područje jednog naseljenog mjesta s pripadajućim zemljištem (područje jednog naselja). Katastarska općina može obuhvaćati i više naselja, odnosno jedno naselje može biti podijeljeno na više katastarskih općina ako za to postoje opravdani razlozi (mala, odnosno velika naselja). U registru se vode podaci o matičnom broju, imenu i granicama katastarske općine te podaci o promjenama.

Katastarsko područje na moru (KP)

Katastarsko područje na moru je prostorna jedinica za koju se izrađuje katastarski operat. Katastarsko područje na moru obuhvaća unutarnje morske vode, teritorijalno more, epikontinentalni pojas Republike Hrvatske i dio kopna koji je i u režimu pomorskog dobra.
U registru se vode podaci o matičnom broju, imenu i granicama katastarskog područja na moru te podaci o promjenama.

Katastarska općina i katastarsko područje na moru jesu prostorne jedinice iste razine.

Statistička regija 2. razine

Statistička regija 2. razine sastoji se od neadministrativnih jedinica nastalih grupiranjem županija kao administrativnih jedinica niže razine.

U registru se vode podaci o oznakama, imenu, granicama te podaci o promjenama.

Podaci o oznakama statističkih regija 1., 2. i 3. razine unose se iz Nacionalne klasifikacije statističkih regija 2021. (HR_NUTS 2021.) – »Narodne novine«, br. 125/19.

Statistički krug (SK)

Statistički krug je statistička prostorna jedinica. Statistički krugovi nastali 1959. godine, a revidirani dijeljenjem pri svakom dosadašnjem popisu stanovništva, predstavljaju stalnu mrežu prostornih jedinica, koja pokriva cjelokupno kopneno područje Republike Hrvatske.
U registru se vode podaci o matičnom broju i granicama statističkoga kruga te podaci o promjenama.
Područje statističkoga kruga sastoji se od jednog ili više pripadajućih popisnih krugova. Statistički krug može pripadati samo jednom naselju i samo jednoj katastarskoj općini. Ukoliko statistički krug ne pripada samo jednoj katastarskoj općini, potrebno je statistički krug dijeliti tako da se ostvari navedeno načelo. To načelo može se uspostaviti i korekcijom granica statističkog kruga ukoliko se radi o nenaseljenom području.

Promjena područja i granica statističkog kruga moguća je, osim u navedenim slučajevima i pri promjeni područja i granica viših prostornih jedinica.

Popisni krug (PK)

Popisni krug je najmanja statistička prostorna jedinica koju ne sijeku granice viših prostornih jedinica.
U registru se vode podaci o rednom broju popisnoga kruga u okviru statističkoga kruga i granicama popisnog kruga te podaci o promjenama.

Područja i granice popisnih krugova određeni su za Popis stanovništva, domaćinstava, poljoprivrednih gospodarstava i stanova 1991. godine. Ovi popisni krugovi čine stalnu mrežu prostornih jedinica koja pokriva cjelokupno kopneno područje Republike Hrvatske.
Popisni krug može pripadati samo jednom statističkom krugu.

Područje i granice popisnih krugova mogu se mijenjati dijeljenjem i korekcijom granica pod sljedećim uvjetima:

1. Dijeljenje popisnih krugova moguće je zbog:

− promjene granica viših prostornih jedinica i

− dijeljenja popisnih krugova po kriteriju broja pripadajućih kućanstava (broj kućanstava u popisnom krugu može biti do 130) prilikom izrade tehničke dokumentacije.

2. Korekcija granica popisnih krugova moguća je u slučaju korekcije granica viših prostornih jedinica (moguće samo kada se radi o nenaseljenom području) i ukoliko se na postojećoj granici popisnog kruga izgradi zgrada kojoj se određuje kućni broj. To posljednje pravilo primjenjuje se na odgovarajući način i za korekciju granica statističkih krugova.

Ulica i trg

(cesta, avenija, aleja, perivoj, prolaz, prilaz, magistrala, šetalište, stube, skaline, skale, obala, uvala, zaseok, rudina, odvojak, put, poljana, gat, stubište, ogranak, jarak, obronak, vijenac, brijeg, zavoj, dol, prečac, vidikovac itd.).

Ulicom odnosno trgom smatra se javno-prometna površina unutar građevinskog područja naselja. Područje ulice odnosno trga obuhvaća javno-prometnu površinu i pripadajuće katastarske čestice. Ulica odnosno trg mora imati ime. Na području naselja ne mogu biti dvije ili više ulica odnosno trgova s istim imenom. Ulica odnosno trg može se nalaziti samo unutar područja jednog naselja.

U registru se vode podaci o imenu ulice odnosno trga, rednom broju ulice odnosno trga u naselju, prikaz ulica i trgova te podaci o promjenama.

Ukoliko postojećoj ulici ili trgu još nije određeno ime, prilikom izrade tehničke dokumentacije podaci o toj ulici ili trgu unose se u registar s oznakom »nema imena«. Uz tu oznaku navodi se i uobičajeno ime za područje u kojem se takva ulica ili trg nalazi.

Zgrada i pripadajući kućni brojevi

Zgradom se smatra svaki stambeni i poslovni objekt, kao i objekti javne namjene, koji su trajnog karaktera, a stalno se ili povremeno koriste.

U registru se vode podaci o kućnim brojevima zgrada, prikaz zgrada te podaci o promjenama.
Na području ulice ili trga odnosno naselja bez uličnog sustava ne mogu biti dvije ili više zgrada s istim kućnim brojem.

Kućni brojevi zgrada iznimno mogu biti i privremeni. Privremenim kućnim brojevima smatraju se oni kućni brojevi o kojima nadležno tijelo nije donijelo odgovarajuće rješenje, već postoje evidentirani samo u planu dodjeljivanja kućnih brojeva.

Podaci o kućnim brojevima zgrada unose se u registar iz rješenja nadležnih katastarskih ureda odnosno iz ažurnog plana dodjeljivanja kućnih brojeva koji se izrađuje, a time i koristi, kao službeni podatak samo pri izradi tehničke dokumentacije i provođenju popisa i anketnih istraživanja.

Dostavno područje poštanskog ureda (PU)

Pod dostavnim područjem poštanskog ureda podrazumijeva se područje na kojemu poštanski ured obavlja prijam i uručenje poštanskih pošiljaka.

U registru se vode podaci o poštanskom broju i imenu poštanskog ureda, podaci o dostavnom području, te podaci o promjenama.

Podaci o dostavnim područjima poštanskih ureda unose se u registar na temelju podjele područja koju određuje Hrvatska pošta.

Područje mjesne nadležnosti općinskog suda (OS)

Područje mjesne nadležnosti općinskog suda uređeno je posebnim zakonom te se u registar unosi iz tog zakona. U registru se vode podaci o matičnom broju, sjedištu i imenu općinskog suda te podaci o promjenama.

Područje mjesne nadležnosti katastarskih ureda (KU)

Područja mjesne nadležnosti katastarskih ureda definirana su područjima katastarskih općina i katastarskih područja na moru za koje su katastarski uredi mjesno nadležni.
U registru se vode podaci o matičnom broju, imenu i statusu katastarskih ureda te podaci o promjenama.
Podaci o području mjesne nadležnosti katastarskih ureda unose se u registar iz uredbe Vlade Republike Hrvatske odnosno drugih akata.

Zaštićena područja (ZP)

Zaštićena područja su područja koja su definirana propisima o zaštiti prirode (strogi rezervat, nacionalni park, posebni rezervat, park prirode, regionalni park, spomenik prirode, značajni krajobraz, park-šuma i spomenik parkovne arhitekture), a proglašena su zaštićenima od tijela utvrđenih tim propisima i upisana su u Upisnik zaštićenih područja.

U registru se vode podaci o matičnom broju, imenu, statusu, godini proglašenja, granicama zaštićenog područja te podaci o promjenama.

Podaci o zaštićenim područjima unose se u registar na temelju akta o proglašenju zaštićenog područja koje dostavlja ministarstvo nadležno za poslove zaštite prirode.

Strogi rezervat (SR)

Strogi rezervat je područje kopna i/ili mora s neizmijenjenom ili neznatno izmijenjenom sveukupnom prirodom, a namijenjen je isključivo očuvanju izvorne prirode.

Nacionalni park (NP)

Nacionalni park je prostrano, pretežno neizmijenjeno područje kopna i/ili mora iznimnih i višestrukih prirodnih vrijednosti koje obuhvaća jedan ili više sačuvanih ili neznatno izmijenjenih ekosustava, a prvenstveno je namijenjen očuvanju izvornih prirodnih i krajobraznih vrijednosti.

Posebni rezervat (PR)

Posebni rezervat je područje kopna i/ili mora od osobitog značenja zbog jedinstvenih, rijetkih ili reprezentativnih prirodnih vrijednosti ili je ugroženo stanište ili stanište ugrožene divlje vrste, a prvenstveno je namijenjen očuvanju tih vrijednosti.

Park prirode (PP)

Park prirode je prostrano prirodno ili dijelom kultivirano područje kopna i/ili mora velike bioraznolikosti i/ili georaznolikosti s vrijednim ekološkim obilježjima  naglašenim krajobraznim i kulturno-povijesnim vrijednostima.

Park prirode ima i znanstvenu, kulturnu, odgojno-obrazovnu te rekreativnu namjenu.

Regionalni park (RP)

Regionalni park je prostrano prirodno ili dijelom kultivirano područje kopna i/ili mora velike bioraznolikosti i/ili georaznolikosti, s vrijednim ekološkim obilježjima i krajobraznim vrijednostima karakterističnim za područje na kojem se nalazi.

Spomenik prirode (SP)

Spomenik prirode je pojedinačni neizmijenjeni dio prirode koji ima ekološku, znanstvenu, estetsku ili odgojno-obrazovnu vrijednost.

Značajni krajobraz (ZK)

Značajni krajobraz je prirodni ili kultivirani predjel velike krajobrazne vrijednosti i bioraznolikosti i/ili georaznolikosti ili krajobraz očuvanih jedinstvenih obilježja karakterističnih za pojedino područje.

Park-šuma (PŠ)

Park-šuma je prirodna ili sađena šuma, veće bioraznolikosti i/ili krajobrazne vrijednosti, a koja je namijenjena odmoru i rekreaciji.

Spomenik parkovne arhitekture (SA)

Spomenik parkovne arhitekture je umjetno oblikovani prostor (perivoj, botanički vrt, arboretum, gradski park), koji ima estetsku, stilsku, umjetničku, kulturno-
-povijesnu i odgojno-obrazovnu vrijednost.

Strogi rezervat, nacionalni park, posebni rezervat, park prirode, regionalni park, spomenik prirode, značajni krajobraz, park-šuma i spomenik parkovne arhitekture jesu prostorne jedinice iste razine.

PRILOG 2.

POPISI PROSTORNIH JEDINICA I OBRAZAC PK

PRILOG 3.

ELABORATI PROMJENA I OBRAZAC RPJ-PROM

Elaborat promjena se, ovisno o vrsti promjene, sastoji od:
a) odluke nadležnog tijela i kopije odluke objavljene u službenom glasilu
b) kartografskih prikaza promijenjenih područja i granica sa stanjem prije i nakon promjene
c) obrasca RPJ-PROM
d) skica statističkih i popisnih krugova

e) obrazaca PK i

f) potrebnih promijenjenih popisa prostornih jedinica.

Elaborat promjena se pohranjuje u registru u digitalnom obliku prilikom njegovog provođenja.

Osnovna funkcija obrasca RPJ-PROM je sistematiziranje podataka o promjenama u formu koja omogućuje unos podataka o promjenama u sustav za obradu u elektroničkom obliku.

STARO STANJE

U prva tri stupca RPJ-PROM obrasca unose se podaci o onim prostornim jedinicama koje su doživjele promjenu. U prvi stupac se unose podaci o imenima prostornih jedinica za one prostorne jedinice koje imaju ime te podaci o sjedištu i statusu. U drugi stupac unosi se brojčana šifra vrste prostorne jedinice. Sljedeća tri stupca služe za unos podataka o promjeni i posljedicama promjene. U treći stupac unosi se jedinstveni identifikator prostorne jedinice. U četvrti stupac unose se vrsta promjene iz šifarnika vrste promjene i to vrsta promjene koja se dogodila u odnosu na postojeću prostornu jedinicu. U peti stupac unosi se datum kada je odluka o promjeni stupila na snagu te šifra iz šifarnika izvora promjene. U šesti stupac unose se brojčane šifre vrste i jedinstveni identifikatori prvih nižih prostornih jedinica koje se mijenjaju uslijed promjene na prostornoj jedinici. Vrste jedinica koje se mijenjaju u obrascu RPJ-PROM odjeljuju se horizontalnom linijom.

NOVO STANJE

U sedmi stupac upisuje se oznaka A, B, C ili D prema obrascu i vrsta promjene iz šifarnika vrsta promjene, a koja ne mora biti ista kao promjena u četvrtom stupcu. U osmi stupac unose se podaci o promijenjenim, odnosno nastalim prostornim jedinicama. U deveti stupac unosi se brojčana šifra vrste promijenjene ili nastale prostorne jedinice. U deseti stupac unose se jedinstveni identifikatori promijenjenih odnosno nastalih prostornih jedinica. U jedanaesti stupac unose se brojčana šifra vrste i jedinstveni identifikator prostornih jedinica više razine kojima promijenjena ili nastala prostorna jedinica pripada.

OBRAZAC RPJ – PROM

REPUBLIKA HRVATSKA
___________________
(naziv nadležnog tijela)
 

OBRAZAC

ZA ISKAZIVANJE PROMJENE PODATAKA O PROSTORNIM JEDINICAMA

Podaci područnog registra
Broj:
Županija:
Grad/općina:
Redni broj promjene/godina:
Datum unošenja promjene:
Obrazac izradio _______ dana _____ M. P. _______________
                                                                       (potpis službene osobe)

Podaci središnjeg registra
Broj iz središnjeg registra:
Datum unošenja promjene u središnji registar:
Obrazac dopunio _______ dana _____ M. P. ______________
                                                                        (potpis službene osobe)
 

PRILOG 4.

ODREĐIVANJE KONTROLNOG I MATIČNOG BROJA

Otkrivanje pogrešaka pri upisivanju matičnih brojeva vrši se pomoću kontrolnog broja koji je sastavni dio matičnog broja. On se sastoji od jedne znamenke generirane iz osnovnoga matičnog broja, a omogućuje otkrivanje svake pojedinačne pogreške i pogreške permutacije dviju ili više znamenaka u matičnom broju. U slučaju višestrukih pogrešaka u jednom matičnom broju, kontrolni broj omogućava otkrivanje 90% takvih pogrešaka.

Za generiranje kontrolnih brojeva primjenjuje se metoda aritmetičke ponderacije razloženoga osnovnoga matičnog broja po modulu 11.

Primjer postupka određivanja kontrolnog broja naselja:
Osnovni matični broj         01751
Ponder                             65432
Zbroj umnožaka 0x6 + 1x5 + 7x4 + 5x3 + 1x2 = 0+5+28+15+2=50
Dijeljenje zbroja sa           11 50 : 11 = 4 (ostatak 6)
Kontrolni broj                   11 – 6 = 5
Konačni matični broj         017515

Pojedinačne znamenke osnovnoga matičnog broja naselja treba pomnožiti konstantnim ponderima (znamenke 6, 5, 4, 3, 2). Ponder kojim se množi posljednja znamenka u osnovnom matičnom broju je 2, a ostali ponderi su, gledajući s desne na lijevu stranu, takvi da je svaki sljedeći ponder za broj veći. Nakon množenja formira se zbroj umnožaka i podijeli sa 11. Dobiveni ostatak dijeljenja oduzme se od 11, da bi se dobio kontrolni broj. Konačni matični broj sastoji se od osnovnoga matičnog broja i kontrolnog broja. Iz skupa osnovnih matičnih brojeva isključeni su brojevi čiji je zbroj umnožaka djeljiv s 11, a brojevi kod kojih je ostatak dijeljenja 1, imaju kontrolni broj 0.

Istovjetnim postupkom određuju se matični brojevi za ostale jedinice.

PRILOG 5.

ŠIFARNIK VRSTA PROSTORNIH JEDINICA

PRILOG 6.

PROMJENE PROSTORNIH JEDINICA

1. OPIS PROMJENA

Pripajanje

Jedna ili više prostornih jedinica (A) pripojila se drugoj, već postojećoj prostornoj jedinici (B), kojoj identifikator i ime ostaju nepromijenjeni. Pripojena prostorna jedinica (A) prestaje postojati. Promijenilo se područje prostorne jedinice B, kojoj se prostorna jedinica A pripojila.

Slika 1.

Izdvajanje

Od postojeće prostorne jedinice (A) izdvojio se jedan ili više dijelova. Svaki pojedinačni dio (B, C) postaje samostalna prostorna jedinica s novim identifikatorom i imenom. Dio prvotne prostorne jedinice (A) zadržava identifikator i ime, a promijenilo mu se područje i granice.

Slika 2.

Dijeljenje

Jedna prostorna jedinica (A) razdijelila se na dva ili više dijelova (B, C, D). Svaki dio postaje samostalna prostorna jedinica s novim identifikatorom i imenom. Prestaje postojati prostorna jedinica A.

Slika 3.

Spajanje

Dvije ili više prostornih jedinica (A, B, C) spojilo se u novu prostornu jedinicu (D) koja dobiva novi identifikator, ime i područje. Prestaju postojati prostorne jedinice A, B, C.

Slika 4.

Pripajanje dijela

Dio prostorne jedinice A (jedan ili više popisnih krugova) priključio se susjednoj, već postojećoj prostornoj jedinici (B). Ne mijenja se identifikator i ime svake prostorne jedinice (A, B), već se mijenjaju područja i granice prostornih jedinica (A, B).

Izdvajanje dijela

Izdvajanje dijela uvijek nastaje kao posljedica pripajanja dijela.

Slika 5.