UVOD

Svrha i proces izrade Strategije

Strategija zelene urbane obnove (Strategija ZUO) Grada Šibenika izrađena je sukladno Smjernicama za izradu Strategija zelene urbane obnove na lokalnoj razini verzije 2.0 iz lipnja 2024. godine, koje je izdalo Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine. Smjernice predstavljaju ključni metodološki okvir za osiguravanje konzistentnog i učinkovitog pristupa u planiranju održivog urbanog razvoja, definiraju način izrade strateške podloge od značaja za jedinicu lokalne samouprave koja se odnosi na ostvarenje ciljeva razvoja zelene infrastrukture, integraciju rješenja temeljenih na prirodi (NbS), unaprjeđenje kružnog gospodarenja prostorom i zgradama, ostvarenje ciljeva energetske učinkovitosti, prilagodbe klimatskim promjenama i jačanje otpornosti na rizike. Strategija definira srednjoročnu viziju razvoja Grada Šibenika koja služi kao jasan vodič za odabir ciljeva i postupaka djelovanja te predstavlja strateški dokument od ključnog značaja za transformaciju urbanog prostora u smjeru održivosti, otpornosti i povećanja kvalitete života svih građana.

Strategija zelene urbane obnove izrađena je s ciljem promicanja održivog urbanog razvoja i korištenja zemljišta, integriranjem tema zelene i plave infrastrukture, kružnog gospodarenja prostorom i zgradama, korištenja NbS i sl. Strategija stavlja naglasak na područje obuhvata Generalnog urbanističkog plana grada Šibenika koje ima najveći potencijal za integraciju rješenja temeljenih na prirodi i razvoj zelene infrastrukture kroz revitalizaciju postojećih zelenih površina i uspostavu novih zelenih koridora u urbanim dijelovima Grada. Osim teme zelene infrastrukture, u fokusu ove Strategije je i kružno gospodarenje prostorom i zgradama, gdje su obrađene lokacije za kružno gospodarenje prema različitim mjerilima (XL, L, M, S i XS) sukladno Programu razvoja kružnog gospodarenja prostorom i zgradama za razdoblje 2021. do 2030. godine.

Za administrativno područje Grada Šibenika izrađena je Strategija razvoja zelene infrastrukture Grada Šibenika za razdoblje 2020. – 2030. godine (OIKON, 2024., u Prilogu) kojom su definirana tri strateška cilja zelene infrastrukture: očuvanje te povećanje biološke i krajobrazne raznolikosti; povećanje kvalitete života građana i prilagodba klimatskim promjenama i ublažavanje klimatskih promjena. S obzirom da ZI predstavlja jednu od glavnih tema zelene urbane obnove, relevantne analitičke podloge i zaključci Strategije razvoja ZI uzeti su u obzir prilikom izrade Strategije ZUO.

Izrada Strategije uključivala je nekoliko metodoloških koraka: analizu trenutnog stanja zelene infrastrukture i kružnog gospodarenja prostorom i zgradama, interpretaciju dostupnih podataka, definiranje ključnih dionika za razvoj i provedbu Strategije, primjenu participativnog procesa kroz anketu i intervjue s relevantnim dionicima, razvoj koncepta, ciljeva, aktivnosti i projekata, te izradu indikativnog financijskog i terminskog plana provedbe. Strategija je izrađena kombinacijom kabinetskog istraživanja, terenskog rada i participativnih metoda kako bi se osigurala sveobuhvatna analiza i uključivanje perspektiva različitih dionika u procese planiranja zelene urbane obnove.

Primjena participativnog procesa u izradi Strategije provedena je na dvije razine. Prva razina podrazumijevala je proces uključivanja zainteresirane javnosti anketnim ispitivanjem kako bi se prikupile informacije od većeg broja stanovnika i korisnika javnih otvorenih i drugih prostora obuhvaćenih ovom Strategijom. Cilj provedbe bio je prikupiti mišljenja stanovnika Šibenika o navikama korištenja, zadovoljstvu trenutnim stanjem i stavovima oko budućeg razvoja u kontekstu zelene urbane obnove, s posebnim naglaskom na urbanom dijelu naselja Šibenik.

Anketa se provodila online, u formi upitnika s 25 pitanja, dostupnog za ispunjavanje u razdoblju od 8. do 24. siječnja 2025. g., a koji je ispunilo 318 ispitanika.  Rezultati anketnog upitnika ugrađeni su u različita poglavlja Strategije, ovisno o tematici obrađenoj pojedinim pitanjem te su korišteni kako bi buduće aktivnosti i projekti bili usklađeni sa stvarnim stanjem na terenu i odražavali identitet Šibenika poznat njegovim stanovnicima. Prijedlozi i mišljenja lokalne zajednice kao korisnika javnih prostora važan su doprinos cjelokupnom procesu izrade Strategije i izravno pomažu oblikovati budući razvoj Grada.

Osim zainteresirane javnosti, u proces izrade Strategije bili su uključeni i dionici važni u kontekstu planiranja i provedbe aktivnosti i projekata kružnog gospodarenja prostorom i zgradama. U svrhu identifikacije infrastrukturnih mogućnosti, ograničenja i kapaciteta za buduću obnovu i aktivaciju evidentiranih napuštenih i/ili nedovoljno korištenih prostora i zgrada održan je participativni proces s dionicima odgovornim za distribuciju električne energije i obavljanje djelatnosti vodoopskrbe i odvodnje za područje grada Šibenika.

U svibnju 2025. g. održan je online intervju s predstavnicima trgovačkog društva Vodovod i odvodnja d.o.o. Šibenik i tvrtke HEP – Operater distribucijskog sustava d.o.o., Elektra Šibenik. Tijekom intervjua ispitani su postojeći i planirani infrastrukturni kapaciteti za evidentirane prostore i zgrade, a prikupljene informacije opisane su u poglavlju Kružno gospodarenje prostorom i zgradama. Rezultati intervjua pružili su korisne informacije u kontekstu strateškog promišljanja zelene urbane obnove u svrhu prioritizacije tj. terminskog planiranja aktivnosti i projekata.

Stanovnici Šibenika i zelena urbana obnova

Strategija zelene urbane obnove za cilj ima ojačati svijest stanovnika i dionika javnog, privatnog i civilnog sektora Šibenika o važnosti zelene urbane obnove te promovirati relevantne teme poput planiranja i očuvanja zelene i plave infrastrukture, važnosti korištenja rješenja temeljenih na prirodi umjesto elemenata sive infrastrukture, ekonomskih, okolišnih i društvenih dobrobiti kružnog gospodarenja prostorom, mogućnosti za ublažavanjem i prilagodbom na negativne učinke klimatskih promjena i sl. S time u vidu, anketnim je upitnikom ispitana trenutna razina upoznatosti s relevantnim pojmovima tj. pojmom zelene infrastrukture (ZI), rješenja temeljenih na prirodi (NBS) i kružnog gospodarenja (KG) . Najveći broj ispitanika upoznat je s pojmom zelene infrastrukture, što je očekivan rezultat s obzirom na postojeće inicijative Grada u kontekstu razvoja i planiranja zelenih i otvorenih površina. S pojmom kružnog gospodarenja  26% ispitanika uopće nije upoznato, stoga se ovom Strategijom koja nastoji objediniti navedene pojmove nastoji povećati razina znanja o relevantnim temama te mogućnostima za korištenje principa kružnosti na području Šibenika .

  Ispitanici su iskazali i volju za participacijom u budućim zajedničkim aktivnostima vezanim za teme zelene urbane obnove , što ukazuje na prepoznatost važnosti zelenih i otvorenih prostora. Kao najčešće odabran odgovor o mogućim oblicima sudjelovanja, koji je odabrala četvrtina ispitanika, ističe se sudjelovanje u akcijama uređenja zelenih površina što upućuje na potrebu za identifikacijom i osjećajem vlasništva nas javnim otvorenim prostorima među stanovnicima.  

Nacionalni i nadnacionalni zakonodavni okvir

Na razini Europske Unije zelena infrastruktura definirana je kao „strateški planirana mreža prirodnih i poluprirodnih područja s drugim ekološkim obilježjima koja su osmišljena i kojima se upravlja u cilju ostvarenja velikog broja usluga ekosustava. Obuhvaća zelene prostore (ili plave ako je riječ o vodnim ekosustavima) i druga fizička obilježja u kopnenim (uključujući obalna područja) i pomorskim područjima. Zelena infrastruktura na kopnu nalazi se u ruralnim i urbanim okruženjima.“ (Europska komisija). Navedeno ukazuje kako su njezina glavna obilježja povezanost, multifunkcionalnost te mogućnost razvoja na različitim mjerilima.  

Nacionalnim zakonodavnim okvirom zelena infrastruktura definirana je u Zakonu o prostornom uređenju (NN 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19, 67/23) kao “ planski osmišljene zelene i vodne površine te druga prostorna rješenja temeljena na prirodi koja se primjenjuju unutar gradova i općina, a kojima se pridonosi očuvanju, poboljšanju i obnavljanju prirode, prirodnih funkcija i procesa radi postizanja ekoloških, gospodarskih i društvenih koristi održivoga razvoja ”.

Uredba o obnovi prirode (COM/2022/304) koja je stupila na snagu u kolovozu 2024. g. jedan je od važnijih novih dokumenata koji obrađuju teme ekosustava, što ju čini izrazito važnom u kontekstu razvoja zelene i plave infrastrukture. navedena Uredba proizašla je iz Strategije EU-a za bioraznolikost do 2030. (COM/2020/380), za cilj ima obnoviti najmanje 20% kopnenih i morskih područja EU do 2030. g. kao i sve ekosustave kojima je potrebna obnova do 2050. g. Uredbom će se omogućiti dugoročna i održiva obnova biološki raznolikog i otpornog prirodnog okoliša, doprinijeti ciljevima EU-a za ublažavanje i prilagodbu klimatskim promjenama , poboljšati sigurnost opskrbe hranom te ispuniti međunarodne obveze. Uredba definira obvezujuće ciljeve poput obnove staništa i vrsta zaštićenih zakonodavnim okvirom EU relevantnim za zaštitu prirode, zaustavljanja neto gubitaka zelenih urbanih površina do 2030. g. i osiguravanja minimalno 10% pokrivenosti krošnjama stabala u europskim gradovima, osiguravanja zdravih šuma s unaprjeđenom bioraznolikošću, povećanja bioraznolikosti na poljoprivrednim površinama i sl.  Nadalje, Uredbom su definirani specifični ciljevi i mjere za pojedine ekosustave, kao što su urbani ekosustavi, šumski ekosustavi i poljoprivredni ekosustavi. U nastavku su navedeni ciljevi i mjere Uredbe najznačajniji u kontekstu izrade Strategije zelene urbane obnove:

Ciljevi i mjere obnove urbanih ekosustava:

Do kraja 2030. g. potrebno je osigurati da ne dođe do neto gubitka urbanih zelenih površina i prekrivenosti gradova krošnjama stabala na područjima urbanih ekosustava , na ukupnom nacionalnom području

Od početka 2031. g. potrebno je ostvariti trend povećanja ukupnog nacionalnog područja urbanih zelenih površina , među ostalim i integracijom urbanih zelenih površina u zgrade i infrastrukturu, na područjima urbanih ekosustava

Potrebno je ostvariti trend povećanja prekrivenosti gradova krošnjama stabala na svakom području urbanog ekosustava (mjereno svakih šest godina)

Osim navedenih, u kontekstu postizanja ciljeva zelene urbane obnove moguće je istaknuti i mjere definirane za ostale ekosustave:

Ciljevi i mjere obnove poljoprivrednih ekosustava:

Uspostaviti mjere obnove koje su potrebne kako bi se poboljšala bioraznolikost poljoprivrednih ekosustava

Uspostaviti mjere kojima se nastoji ostvariti trend povećanja na nacionalnoj razini za barem dva od triju sljedećih pokazatelja za poljoprivredne ekosustave: indeks populacije travnjačkih leptira; zalihe organskog ugljika u mineralnim tlima zemljišta pod usjevima; udio poljoprivrednog zemljišta s obilježjima krajobraza velike raznolikosti .

Uspostaviti mjere obnove kojima se nastoji osigurati da indeks čestih vrsta ptica poljoprivrednih staništa postigne Uredbom definirane razine

Uspostaviti mjere kojima se nastoji obnoviti organska tla koja čine isušena tresetišta i upotrebljavaju se u poljoprivredne svrhe

Ciljevi i mjere obnove šumskih ekosustava:

Uspostaviti mjere obnove koje su potrebne za povećanje bioraznolikosti šumskih ekosustava, uzimajući pritom u obzir rizik od šumskih požara

Ostvariti trend povećanja za indeks čestih vrsta ptica šumskih staništa na nacionalnoj razini

Dokazati povećanje bioraznolikosti šumskih sustava za barem šest od sljedećih sedam pokazatelja u šumskim ekosustavima: stojeće mrtvo drvo; ležeće mrtvo drvo; udio šuma raznodobne strukture; povezanost šuma; zalihe organskog ugljika;  udio šuma u kojima prevladavaju zavičajne vrste drveća; raznolikost vrsta drveća

Ciljevi i mjere obnove prirodne povezanosti rijeka i prirodnih funkcija povezanih poplavnih područja:

 Sastaviti popis umjetnih pregrada povezanosti površinskih voda i, uzimajući u obzir socioekonomske funkcije umjetnih pregrada, utvrditi koje je pregrade potrebno ukloniti kako bi se doprinijelo postizanju ciljeva obnove

 Ukloniti umjetne pregrade povezanosti površinskih voda

 Osigurati održavanje prirodne povezanosti rijeka i prirodnih funkcija povezanih poplavnih područja

Rješenja temeljena na prirodi (NBS) predstavljaju značajnu temu u kontekstu zelene urbane obnove, a Europska komisija definira ih kao „ rješenja inspirirana i podržana prirodom, financijski učinkovita, koja istovremeno pružaju ekološke, društvene i gospodarske koristi i pomažu u izgradnji otpornosti. Takva rješenja pridonose razvoju više prirode, prirodnih obilježja i procesa u gradovima, krajolicima i morskim okolišima, putem lokalno prilagođenih, resursno učinkovitih i sustavnih intervencija .”

Pojam kružnog gospodarenja prostorom i zgradama nije definiran zakonodavnim okvirom RH, no Zakonom o prostornom uređenju (NN 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19, 67/23) definirana su dva relevantna pojma. Zakon urbanu preobrazbu definira kao „ skup planskih mjera i uvjeta kojima se bitno mijenjaju obilježja izgrađenog dijela građevinskog područja promjenom urbane mreže javnih površina, namjene i oblikovanja građevina, i/ili rasporeda, oblika i veličine građevnih čestica ”, dok urbana sanacija predstavlja „ skup planskih mjera i uvjeta kojima se poboljšava karakter izgrađenih područja unutar i izvan granica građevinskog područja devastiranih nezakonitim građenjem i na drugi način ”.

Na razini Europske unije važno je istaknuti cilj No net land take by 2050 čija se implementacija očitava u nekoliko relevantnih dokumenata na nadnacionalnoj razini, poput Strategije Europske unije za tlo do 2030. - Ostvarivanje koristi od zdravog tla za ljude, hranu, prirodu i klimu i Prijedlogom Direktive o praćenju tla (Soil Monitoring Law (COM/2023/416)) dogovorene općim pristupom Vijeća Europske unije u lipnju 2024. g. Navedeni dokumenti za cilj imaju rješavanje izazova povezanih s prekomjernim iskorištavanjem i degradacijom tla (zemljišta) te osiguravanje otpornost u budućem razvoju. U kontekstu prenamjene prirodnog i poluprirodnog zemljišta u umjetno zemljište (npr. širenjem izgrađenih područja, izgradnjom velikih infrastrukturnih zahvata i sl.), zakon nastoji izbjeći, smanjiti i nadoknaditi gubitak kapaciteta tla za pružanje usluga ekosustava , u okviru ekonomskih i tehničkih mogućnosti.

Prijedlog Direktive relevantan je u kontekstu zelene urbane obnove. Što se tiče planiranja i razvoja zelene infrastrukture, Direktiva kao neka od vodećih načela održivog upravljanja tlom navodi izbjegavanje da tlo ostane nezasađeno, i to tako da se uspostavi i održava vegetativni pokrov tla , posebno tijekom ekološki osjetljivih razdoblja te osiguravanje zaštite tla stvaranjem i održavanjem odgovarajućih obilježja krajobraza na razini krajobraza (osim na šumskim tlima).

Nadalje, kontekstu kružnog gospodarenja prostorom posebno su relevantni Pokazatelji prekrivanja i uništavanja tla predloženi navedenim dokumentom. Naime, države članice trebaju prikupljati i analizirati podatke kako bi pratile indikatore kao što su, prekrivanje tla i uništavanje tla, uklanjanje prekrivenosti, neto prekrivanje, prenamjena zemljišta u naseljeno područje i iz naseljenog područja, artificijalizacija tla, fragmentacija zemljišta, stopa recikliranja zemljišta i dr.

POVEZNICA NA PROGRAME I DOPRINOS CILJEVIMA ZELENE INFRASTRUKTURE I KRUŽNOG GOSPODARENJA

Nacionalni plan oporavka i otpornosti

Nacionalni plan oporavka i otpornosti izrađen je u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost (engl. Recovery and Resilience Facility) Europske unije kako bi omogućio državama članicama korištenje bespovratnih sredstava i zajmova za financiranje reformi i povezanih investicija. NPOO je odobren u srpnju 2021, te sadrži opis 77 reformi i 152 ulaganja na koja će biti usmjerena sredstva za oporavak gospodarstva i društva i jačanje otpornosti na buduće krize. NPOO se sastoji od pet komponenti i jedne inicijative: (1) gospodarstvo, (2) javna uprava, pravosuđe i državna imovina, (3) obrazovanje, znanost i istraživanje, (4) tržište rada i socijalna zaštita, (5) zdravstvo i inicijativa: obnova zgrada, koja je potaknuta potrebama za obnovom nakon razornih potresa u Zagrebu i Banovini, a usmjerena je na cjelovitu obnovu zgrada.

U kontekstu SZUO relevantna je reforma C6.1. R5 Uvođenje novog modela strategija zelene urbane obnove i provedba pilot projekta razvoja zelene infrastrukture i kružnog gospodarenja prostorom i zgradama, koja je formulirana kako bi se sustavno obradile teme održivosti, zelene infrastrukture, kružnog gospodarenja prostorom i zgradama i slične povezane teme. Strategije zelene urbane obnove povezat će sustave strateškog i prostornog planiranja jer je predviđeno da postanu podloga za izradu akata strateškog planiranja (sukladno Zakonu o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem) ali i podloga za izmjenu relevantne prostorno – planske dokumentacije kako bi se koncepti zelene održive obnove prostora na odgovarajući način ugradili u strateške i provedbene dokumente.

Reformom je planirana izrada smjernica, izrada strategija te provedba pilot projekata. SZUO grada Šibenika omogućit će realizaciju aktivnosti i projekata povezanih sa zelenom infrastrukturom, primjenom rješenja temeljenih na prirodi (NBS), kružnog upravljanja prostorom i zgradama, prilagodbe klimatskim promjenama i jačanjem otpornosti na rizike te tako direktno pridonijeti realizaciji reforme C6.1. R5 Uvođenje novog modela strategija zelene urbane obnove i provedba pilot projekta razvoja zelene infrastrukture i kružnog gospodarenja prostorom i zgradama. Nadalje, rezultati kartiranja provedenih u procesu izrade ove Strategije služit će za inicijalni unos podataka o tipologiji ZI u Registar ZI RH, čiji je razvoj financiran investicijom C2.3.R3-I7 Unaprjeđenje sustava prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine kroz digitalizaciju.

Program razvoja zelene infrastrukture u urbanim područjima

Donošenje Programa razvoja zelene infrastrukture u urbanim područjima za razdoblje 2021. do 2030. godine planirano je i realizirano u prvoj fazi provedbe reforme  C6.1. R5 u okviru NPOO.

Program razvoja ZI srednjoročni je strateški dokument kojim se na temelju analiziranog postojećeg stanja zelene infrastrukture u urbanim područjima opisuju razvojne potrebe i potencijali, identificiraju izazovi, definira vizija razvoja te razrađuju ciljevi, prioriteti i mjere za razvoj zelene infrastrukture u urbanim područjima radi uspostave održivih, sigurnih i otpornih gradova i naselja. U svrhu razvoja zelene infrastrukture u urbanim područjima RH, Program razvoja zelene infrastrukture definira tri posebna cilja: 1. Kvalitetno planiranje i upravljanje razvojem zelene infrastrukture, 2. Unaprijeđena, raširena, povezana i lako dostupna zelena infrastruktura u urbanim područjima i 3. Visoka razina znanja i društvene svijesti o održivom razvoju urbanih područja kroz razvoj zelene infrastrukture.

Bitno je istaknuti kako je Program razvoja ZI komplementaran Programu razvoja kružnog gospodarenja prostorom i zgradama za razdoblje 2021. do 2030. godine jer oba dokumenta cjelovito sagledavaju prostor urbanih sredina, odnosno teme razvoja zelene infrastrukture, kružnog gospodarenja prostorom i zgradama i energetske učinkovitosti u kontekstu unaprjeđenja kvalitete i održivosti prostora. SZUO grada Šibenika pridonijet će realizaciji ciljeva postavljenih Programom razvoja ZI, uzimajući u obzir već izrađenu Strategiju razvoja zelene infrastrukture grada Šibenika kako bi se maksimalizirao sinergijski učinak ovih komplementarnih dokumenata i pridonijelo ostvarenju ciljeva postavljenih Programom na optimalan način.

Program razvoja kružnog gospodarenja prostorom i zgradama za razdoblje

Program razvoja kružnog gospodarenja prostorom i zgradama za razdoblje 2021. do 2030. godine srednjoročni je dokument izrađen u okviru prve faze provedbe NPOO, reforme C6.1. R5. Izrađen je u cilju razvoja održivih, uključivih, sigurnih i otpornih gradova.  

Programom su nakon analize postojećeg stanja, definiranja izazova, potreba i potencijala te razvojne vizije definirana i tri posebna cilja: 1. Razvoj sustava kružnog gospodarenja prostorom i zgradama, 2. Kružna obnova nekorištenih prostora i zgrada i 3. Visoka razina znanja i društvene svijesti o kružnom gospodarenju prostorom i zgradama. Mjere unutar posebnih ciljeva uključuju poticanje kružnosti kod planiranja novih zgrada i obnove postojećih, definiranje smjernica za gradnju po načelima kružne ekonomije, poticanje ponovne aktivacije nekorištenih zgrada i prostora, poticanje smanjenja količine građevnog otpada te povećanja energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije (OIE) te ponovnog korištenja postojećih građevnih proizvoda i materijala. Važne stavke u provedbi mjera definiranih programom predstavljaju i izrada registara i baza podataka, ako i aktivnosti diseminacije i jačanja suradnje na temu kružnog gospodarenja prostorom i zgradama i povezanih tema.

SZUO grada Šibenika pridonijet će ostvarenju ciljeva definiranih Programom razvoja kružnog gospodarenja prostorom i zgradama budući da predviđa niz aktivnosti usmjerenih na revitalizaciju i obnovu nekorištenih zgrada i područja/zona, kružnu obnovu i reprogramiranje korištenih prostora i zgrada te planiranje i gradnju u skladu s principima kružnog gospodarenja prostorom i zgradama.

OSNOVNA OBILJEŽJA ŠIBENIKA

Položaj Šibenika i obuhvat Strategije

Grad Šibenik središte je Šibensko-kninske županije koje se nalazi u središnjem obalnom dijelu Županije te obuhvaća područje naselja Šibenik na kopnu, otoke Kaprije, Krapanj, Zlarin i Žirje, dio toka rijeke Krke, kao i naselja u unutrašnjosti i uz rijeku Krku i morski teritorij, te se prostire na ukupno cca 39952,07 ha kopnene površine. Grad Šibenik kao jedinica lokalne samouprave obuhvaća 32 naselja koja se, s obzirom na svoj geografski položaj i karakteristike, mogu podijeliti u nekoliko karakterističnih cjelina. Središnje i najveće naselje je grad Šibenik koji predstavlja administrativno, gospodarsko i kulturno središte. Uz obalu se razvio niz naselja poput Brodarice, Grebaštice, Jadrtovca, Rasline, Zatona i Žaborića. U unutrašnjosti područja nalazi se 16 naselja ruralnog karaktera, među kojima su Boraja, Čvrljevo, naselja Danilo (Kraljice, Biranj i Danilo), Donje Polje, Dubrava kod Šibenika i druga. Posebnu skupinu čine naselja Brnjica, Goriš, Gradina, Konjevrate i Lozovac koja se nalaze uz Nacionalni park Krka i čiji je razvoj dijelom vezan uz blizinu ovog zaštićenog područja. Specifičnost Grada Šibenika su i otočna naselja - Kaprije, Krapanj, Zlarin i Žirje, koja svojim položajem i tradicijom predstavljaju važan dio šibenskog arhipelaga. S obzirom na navedene prostorne karakteristike, u kontekstu ove Strategije identificirane su sljedeće kategorije naselja:

• Naselje Šibenik

• Obalna naselja (Brodarica, Grebaštica, Jadrtovac, Raslina, Zaton, Žaborić)

• Naselja u unutrašnjosti (Boraja, Čvrljevo, Danilo Kraljice, Danilo, Danilo Biranj, Donje Polje, Dubrava kod Šibenika, Lepenica, Mravnica, Podine, Perković, Radonić, Sitno Donje, Slivno, Vrpolje, Vrsno)

• Naselja uz NP Krka (Brnjica, Goriš, Gradina, Konjevrate, Lozovac)

• Otočna naselja (Kaprije, Krapanj, Zlarin, Žirje)

Strategija zelene urbane obnove Grada Šibenika primarno je fokusirana na područje obuhvata Generalnog urbanističkog plana grada Šibenika (Slika 2 i Slika 4). Urbano područje grada Šibenika ima najveći potencijal za integraciju rješenja temeljenih na prirodi ( nature-based solutions ) i razvoj zelene infrastrukture kroz revitalizaciju postojećih zelenih površina i uspostavu novih zelenih koridora. Poseban naglasak stavit će se na kružno gospodarenje prostorom i zgradama, gdje napuštene i brownfield lokacije unutar GUP-a predstavljaju značajan razvojni potencijal za implementaciju inovativnih rješenja urbane održivosti. Njihovom transformacijom u multifunkcionalne zelene površine može se istovremeno adresirati nekoliko bitnih principa održivosti: unaprjeđenje energetske učinkovitosti, prilagodba klimatskim promjenama i jačanje otpornosti grada na rizike. Ovakav integrirani pristup urbanoj obnovi, utemeljen na lokalnim specifičnostima Šibenika, omogućit će ne samo optimalno korištenje postojećih prostornih resursa, već i stvaranje nove vrijednosti kroz unaprjeđenje kvalitete života građana i podizanje razine ekološke održivosti grada.

Demografska obilježja

Prema posljednjem Popisu stanovništva 2021. godine na području Grada Šibenika živi ukupno 42.599 stanovnika što čini 44,2% ukupnog stanovništva Šibensko-kninske županije. Broj stanovnika na gradskoj i županijskoj razini neprekidno se smanjuje prema podacima popisa iz 2001., 2011. i 2021. godine. U Gradu Šibeniku od 2001. do 2021. zabilježen je pad od 8.954 stanovnika. U usporedbi s 2021., tijekom 2011. godine na tom je području živjelo 3.733 stanovnika više, što ukazuje na to da je smanjenje broja stanovnika bilo izraženije između 2001. i 2011. nego u razdoblju od 2011. do 2021. godine.

Promatrajući broj stanovnika prema skupinama naselja, prostorni razmještaj u Gradu Šibeniku pokazuje značajne razlike među skupinama naselja (Tablica 1). Najveći broj stanovnika živi u samom gradu Šibeniku, gdje je smješteno 31.115 stanovnika, što čini 73 % ukupne populacije Grada. Obalna naselja, koja su u blizini grada Šibenika, iako prostorno veća, imaju znatno manji broj stanovnika (5.706) s udjelom od 13,4% u ukupnoj populaciji Grada, dok otočna naselja, bilježe svega 792 stanovnika, a time i najmanji udio (1,9%). Razlog slabe naseljenosti otočnih naselja može biti u  prometnoj povezanost s kopnom što otežava svakodnevni život, pristup uslugama i zapošljavanje, te potiče iseljavanje, osobito među mlađom populacijom Najveću površinu pokrivaju naselja u unutrašnjosti (186,64 km²) s 4.047 stanovnika, što također odražava nisku gustoću naseljenosti. Ovakvi podaci ukazuju na to da se stanovništvo pretežno koncentrira u urbanom središtu, dok su ruralna, obalna i otočna područja znatno rjeđe naseljena.

Tablica 1 . Popis broja stanovnika po grupama naselja

Izvor: DZS, 2025.

Prirodno kretanje stanovništva obično se analizira kroz stope nataliteta i mortaliteta. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (Gradovi u statistici, 2024.) o broju živorođenih i umrlih u razdoblju od 2011. do 2023. može se zaključiti da je stopa prirodne promjene u svim godinama negativna. U tom razdoblju je godišnje zabilježeno više od 200 umrlih godišnje u odnosu na broj živorođenih dok je tijekom pandemije Covid-19 ta razlika bila i veća. Međutim migracijski saldo u Gradu Šibeniku je u posljednje tri godine pozitivan što ukazuje na veći broj doseljenog stanovništva od broja odseljenog.

Na temelju podataka o dobi i spolu stanovništva prikupljenih iz Popisa stanovništva 2021. godine, dobno-spolna struktura stanovništva slična je u svim skupinama naselja, dno piramide je suženo što označava manji broj mladog stanovništva dok je veći udio starog stanovništva (26% starog stanovništva u Gradu Šibeniku). Takav tip biološke strukture stanovništva može se nazvati konstriktivnim (regresivnim) tipom te predstavlja potencijalnu opasnost za daljnji gospodarski i demografski razvoj područja. Najveća razlika između mladog i starog stanovništva vidljiva je kod skupine otočnih naselja gdje stanovništvo u dobnoj skupini 65+ godina čini čak polovicu ukupnog stanovništva otočnih naselja. Između svih skupina naselja „najpovoljniju“ dobno-spolnu strukturu ima naselje Šibenik, iako je i u ovom naselju udio starog stanovništva veći u odnosu na mlado stanovništvo ali s manjim razlikama te bilježi i veći udio zrelog stanovništva. Indeks starenja grada Šibenika iznosi 189,4 što je više od nacionalnog prosjeka.

Gustoća stanovništva

Gustoća naseljenosti Grada Šibenika je promatrana prema skupinama naselja te je prikazana prosječna gustoća naseljenosti po odabranim skupinama (Slika 6). Prostorni razmještaj stanovništva Grada Šibenik karakterizira izrazita polarizacija u obalnim dijelovima, pri čemu najveću gustoću naseljenosti ima grad Šibenik (705,97 stan/km ² ). Razlog takvog razmještaja stanovništva krije se u tom da se uslijed rasta turističke djelatnosti stanovništvo koncentriralo uz obalu.

Tijekom 20. stoljeća započeo je proces litoralizacije, koji se odnosi na preseljenje stanovništva prema obali uslijed koncentracije prometnih, gospodarskih (pretežno industrijskih) i turističkih aktivnosti u tim područjima. Kao posljedica toga, došlo je do usporavanja demografskog rasta u zaleđu zbog smanjenja dostupnosti prostornih funkcija, posebice onih povezanih s radom, opskrbom i obrazovanjem pa sukladno time skupina naselja u unutrašnjosti bilježi najmanju prosječnu gustoću naseljenosti (17,62 stan./km ² ) Ova promjena dodatno je potaknula stanovništvo da se seli prema obalnim naseljima, gdje su te funkcije bile bolje razvijene i pristupačnije.

  Gospodarska obilježja

Industrijsko-trgovinski razvoj Grada Šibenika i Šibensko-kninske županije započeo je krajem 19. stoljeća izgradnjom željeznice, što je potaknulo razvoj lučkih i srodnih djelatnosti. Do kraja 1980-ih godina, Šibenik je bio snažno industrijsko središte, dok je Šibenska luka igrala važnu ulogu u lokalnom gospodarstvu. Paralelno s industrijskim razvojem, u drugoj polovici 20. stoljeća započeo je i razvoj turizma. Tijekom Domovinskog rata, rad mnogih tvornica je prekinut, a brojni hotelski kompleksi su devastirani. Tranzicijski proces donio je velike promjene u gospodarstvu, ponajprije zbog propasti velikih poduzeća. Početkom 21. stoljeća, došlo je do jačanja uslužnog sektora i prvih značajnijih ulaganja stranih investitora.

Iako lokalni podaci o BDP-u nisu dostupni, kretanja u Šibensko-kninskoj županiji mogu pružiti uvid u gospodarsku situaciju Grada Šibenika kao županijskog središta. Gospodarski pokazatelji na županijskoj razini prate nacionalne trendove, ali s nešto izraženijim oscilacijama. U usporedbi s ostalim županijama Jadranske Hrvatske (NUTS 2 regija), udio Šibensko-kninske županije u ukupnom BDV-u Hrvatske je nizak, čak i u odnosu na susjedne Zadarsku i Splitsko-dalmatinsku županiju. Visok udio tercijarnog i kvartarnog sektora u ukupnom BDV-u može predstavljati rizik tijekom kriznih razdoblja, s obzirom na to da glavni prihodi dolaze iz turizma, trgovine, ugostiteljstva i usluga smještaja.

Tržište rada ključno je za praćenje gospodarskih aktivnosti i životnog standarda stanovništva. Radni kontingent, koji obuhvaća osobe od 15 do 64 godine, prema Popisu stanovništva iz 2021. godine u Gradu Šibeniku broji 25.963 stanovnika. Od toga, u samom naselju Šibenik živi 19.089 osoba, što čini 45% ukupnog stanovništva. U Gradu Šibeniku posljednjih godina se bilježi rast broja zaposlenih uz stagnaciju tijekom godina pandemije. Najveći broj zaposlenih radi u tercijarnom sektoru, pri čemu dominiraju djelatnosti veleprodaje, maloprodaje i ugostiteljstva. Slijedi sekundarni sektor, unutar kojeg se najviše ističe prerađivačka industrija po broju zaposlenih. Najmanji udio zaposlenih bilježi se u primarnom sektoru, koji obuhvaća poljoprivredne djelatnosti.

Turizam

Turizam predstavlja ključnu gospodarsku granu i prostorni fenomen na području cijele Jadranske regije pa tako i na području Šibenika. Kontinuirani porast broja dolazaka i noćenja turista potvrđuje njegovu dinamičnost te potrebu za daljnjim razvojem i unapređenjem turističke ponude. Grad Šibenik je središte turizma u ovom području, dok su obalna naselja poput Zatona, Grebaštice i Brodarice, kao i veći šibenski otoci, važna sekundarna turistička odredišta.

Što se tiče kretanja broja turističkih dolazaka i noćenja u razdoblju od 2017. godine do 2023. godine, zabilježen je rast broja dolazaka i noćenja do 2020. godine kada je zbog pojave pandemije Covid-19 došlo do naglog pada broja dolazaka, a s time i broja noćenja. Međutim u posljednjih dvije godine došlo je do povratka broja dolazaka i noćenja na razinu prije pandemije. U tom razdoblju strani gosti činili su većinu turističkih dolazaka u odnosu na domaće posjetitelje. Rezultati istraživanja TOMAS, koje je provela Hrvatska turistička zajednica u suradnji s Institutom za turizam (2023.), pokazuju da turisti na području Šibensko-kninske županije ističu prirodu i more kao jedan od najvrjednijih aspekata turističke ponude.  Prema ovom istraživanju, provedenom na uzorku od 14.632 ispitanika, elementi ljepote prirode i krajolika te ekološke očuvanosti okoliša u Šibensko-kninskoj županiji dobili su izuzetno visoku ocjenu od 6,6 i 6,3 na skali od 1 do 7, pri čemu 7 predstavlja ocjenu "odlično".

Turistička aktivnost u Šibeniku je izrazito sezonska, s minimalnom prisutnošću tijekom zime. Stoga je važno proširiti kapacitete i diversificirati ponudu kako bi se potaknuo turizam i izvan ljetnih mjeseci, posebice u predsezoni i postsezoni. Osim ljetnog odmorišnog turizma temeljenog na konceptu "sunce, more i pijesak", područje zahvaljujući prirodnim resursima, prometnoj povezanosti i bogatoj kulturno-povijesnoj baštini može privući posjetitelje tijekom cijele godine. U kontekstu ZUO, važno je poticati razvoj održivih zona za turizam kako bi se smanjili negativni utjecaji velikog broja turističkih dolazaka na prostor i okoliš.

  Poljoprivreda

Šibensko-kninska županija ima dugu povijest poljoprivredne i ribarske tradicije, jer je veći industrijski razvoj započeo tek krajem 19. stoljeća. Tada je došlo do iskorištavanja prirodnih resursa u šibenskom zaleđu, izgradnje željezničke pruge Split – Siverić – Knin s odvojkom prema Perkoviću i Kninu te uspostave elektroenergetskog sustava na rijeci Krki. Za razvoj poljoprivrede iznimno je važna kvaliteta tla na kojemu se odvija uzgoj poljoprivrednih kultura. Prema pedološkoj karti Republike Hrvatske, na području Grada Šibenika najzastupljenija su tla poput plitkih i srednje dubokih crvenica, smeđih tala na vapnencu te vapneno-dolomitne crnice (ENVI, 2023). Ova tla nisu pogodna za poljoprivrednu proizvodnju. S druge strane, tla poput antropogenih tala flišnih i krških sinklinala, antropogenih tala na kršu te koluvija s prevagom sitnice smatraju se vrijednim i obradivim poljoprivrednim površinama, a većinom su smještena u priobalnom području Grada Šibenika.

Prema podacima Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja iz digitalne baze CLCCro (2021), područje Grada Šibenika obuhvaća 8.769,19 hektara poljoprivrednog zemljišta. Kada se uključe površine pod prirodnim travnjacima, mediteranskom grmolikom vegetacijom i šumskom sukcesijom, potencijalno poljoprivredno zemljište doseže 24.080,45 hektara. Uz odgovarajuće mjere za poboljšanje kvalitete tla, ta se područja mogu djelomično iskoristiti za poljoprivrednu proizvodnju.

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR, 2025), vodi evidenciju upisnika poljoprivrednika te prema tim podacima je na području Grada Šibenika (stanje na dan 31.12.2024.) registrirano je ukupno 1.379 poljoprivrednih gospodarstava (od ukupno 4.884 na području Šibensko-kninske županije). Vrh obrasca

Ukupna površina korištenog poljoprivrednog zemljišta iznosi 1.839,3 ha, a broj parcela korištenog poljoprivrednog zemljišta iznosi 5.556 (Tablica 2). Najveći udio zauzimaju površine pod krškim pašnjacima (835,8,2 ha odnosno 45,6%) nakon čega slijede površine pod maslinicima (24,9%) te vinogradi (12,5%) (Slika 8). U Gradu Šibeniku je veći dio poljoprivrednika starije od 65 godina što može biti otežavajuća okolnost u provođenju modernizacije i promjena u poljoprivrednoj proizvodnji. Potrebno je napomenuti da se u ARKOD bazi podataka ne nalaze sve korištene (i ne korištene) poljoprivredne površine, nego samo one aktivne za koje su tražene financijske potpore. Na širem obuhvatu (teritorijalno područje grada) važno je poticati razvoj ekološke poljoprivrede, očuvanje i povećanje bioraznolikosti i razvoj zelene infrastrukture na poljoprivrednim površinama te integraciju tradicionalnih elemenata krajobraza. Na području užeg obuhvata Strategije (obuhvat GUP-a) gdje nema identificiranih većih poljoprivrednih površina, moguće je razmatrati razvoj utilitarnih površina prilagođenih manjim slobodnim površinama u urbanom tkivu kao što su zajednički urbani vrtovi.

Tablica 2 . Površine poljoprivrednog zemljišta prema načinu korištenja u Gradu Šibeniku u 2025. godini

Izvor: ARKOD, 2025.

Dno obrasca

Klimatska obilježja

Prema Köppenovoj klasifikaciji, za razdoblje 1981.-2010. područje Grada Šibenika pripada  sredozemnoj klimi s vrućim ljetom (Csa) u kojoj je suho razdoblje u toplom dijelu godine,  najsuši mjesec ima manje od 40 mm oborine i manje od trećine najkišovitijeg mjeseca u  hladnom dijelu godine (s), s dva maksimuma oborine (x”) (Magaš, 2013).

Na mjernoj postaji u Šibeniku, prosječna godišnja temperatura u razdoblju od 2000. do 2022. godine iznosila je 16,6 °C. Najhladnija godina bila je 2005. sa srednjom temperaturom od 15,4 °C, dok je najtoplija bila 2022., kada je prosjek dosegao 17,7 °C. U promatranom razdoblju, najviša dnevna temperatura izmjerena je 10. kolovoza 2017. godine i iznosila je 39,4 °C, dok je najniža, od -5,2 °C, zabilježena 4. veljače 2012. U godišnjem rasporedu temperatura, siječanj je najsvježiji mjesec s prosjekom od 7,3 °C, dok je srpanj najtopliji s 27,3 °C.

Što se tiče oborine one su u promatranom razdoblju prosječno iznosile 765 mm godišnje. Najveća godišnja količina oborina zabilježena je 2010. godine (1.315 mm), dok je 2011. bila najsušnija s 395,5 mm. Najobilniji dnevni pljusak dogodio se 18. rujna 2001., kada je palo 106 mm kiše. Godine 2010. godine zabilježen je i najveći broj kišnih dana (133), dok je najmanje bilo 2003. (64 dana), uz godišnji prosjek od 95,7 dana s oborinama. Prema Walterovom klimatskom dijagramu, mjeseci lipanj, srpanj i kolovoz u Šibeniku se svrstavaju među najsušnije.

U razdoblju od 2000. do 2022. godine, na mjernoj postaji u Šibeniku najveća brzina vjetra zabilježena je 29. lipnja 2022. godine u 19 sati, kada je vjetar iz smjera 330° dosegnuo 22 m/s. Tijekom promatranog razdoblja najčešće su se bilježile slabije brzine vjetra, između 0,3 i 2 m/s, koje su činile 35,09 % svih mjerenja. Snažni vjetrovi, brzine veće od 9 m/s, bili su rjeđi i činili su 3,39 % zabilježenih podataka. Prevladavali su vjetrovi iz sjevernog kvadranta, s udjelom od 27,35 %.

Prosječno je godišnje zabilježeno 17,4 dana s olujnim vjetrovima. Najviše takvih dana bilo je 2022. godine (31 dan), dok je najmanje zabilježeno 2004. godine (8 dana). Kolovoz se ističe kao mjesec s najviše olujnih dana u godini, prosječno 2,6, dok ih je najmanje u ožujku, u prosjeku 0,6 dana.

Klimatske promjene

Klimatske promjene i njihov utjecaj teško je procjenjiv no dugogodišnji meteorološki podaci prikupljani s brojnih postaja diljem Hrvatske još od 19. stoljeća omogućuju pouzdano praćenje dugoročnih klimatskih trendova. U razdoblju od 1961. do 2010. godine, zabilježeno je opće zatopljenje na području cijele zemlje, pri čemu su trendovi srednje, minimalne i maksimalne temperature zraka pokazali pozitivan i statistički značajan porast. Pritom su promjene bile izraženije u kontinentalnim dijelovima Hrvatske u usporedbi s obalnim područjima i dalmatinskom unutrašnjošću, a najveće povećanje zabilježeno je kod maksimalnih temperatura zraka.

Prema Sedmom nacionalnom izvješću Republike Hrvatske u okviru Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC), koje je izradio DHMZ predstavljeni su rezultati projekcija budućih klimatskih promjena za Hrvatsku. Uz rekonstrukciju “povijesne” klime za razdoblje od 1971. do 2000. godine, korištenjem regionalnog klimatskog modela RegCM izrađene su projekcije za dva buduća razdoblja: 2011. – 2040. i 2041. – 2070. godine. Projekcije su temeljene na dva scenarija IPCC-a za emisije stakleničkih plinova – RCP4.5 i RCP8.5. Scenarij RCP4.5, koji predstavlja umjereni pristup, pretpostavlja srednju razinu emisija stakleničkih plinova uz ambiciozne mjere za njihovo smanjenje, s vrhuncem koncentracija oko 2040. godine. S druge strane, scenarij RCP8.5, kao ekstremnija varijanta, predviđa kontinuirani rast emisija koje bi do 2100. godine mogle dosegnuti i trostruko veće vrijednosti od današnjih. U nastavku se prikazuju očekivane klimatske promjene prema umjerenom scenariju RCP4.5.

Na području Grada Šibenika u razdoblju 2011. – 2040. godine očekuje se porast srednje godišnje temperature do 1,2 °C prema scenariju RCP4.5 i do 1,4 °C za RCP8.5. U razdoblju 2041. – 2070. godine porast bi iznosio do 1,9 °C (RCP4.5) i do 2,6 °C (RCP8.5). Maksimalne temperature pratit će sličan trend, s porastom do 1,2 °C do 2040. godine i do 1,9 °C (RCP4.5) odnosno 2,6 °C (RCP8.5) do 2070. godine. Minimalne temperature također će rasti, do 1,2 °C do 2040. te do 1,9 °C (RCP4.5) i 2,6 °C (RCP8.5) do 2070.

Broj vrućih dana (s temperaturama iznad 30 °C) do 2040. godine povećat će se za 12–16 dana, a do 2070. na 16–20 dana (RCP4.5) i 20–25 dana (RCP8.5). Istovremeno, broj ledenih dana (s temperaturama ispod -10 °C) smanjit će se do jednog događaja do 2040. i do dva događaja do 2070. godine.

Prosječna godišnja količina oborina mogla bi se do 2040. i 2070. povećati do 5 %, bez značajnog utjecaja na ukupne godišnje količine. Broj sušnih razdoblja (najmanje 5 uzastopnih dana s oborinom ≤ 1 mm) do 2040. ostao bi sličan referentnom razdoblju (1971.–2000.), dok bi se do 2070. mogao povećati za dva događaja u deset godina.

Rizici i nepogode

U sklopu participativnog procesa, utvrđeno je da su ispitanici primijetili neke od bitnih negativnih učinaka klimatskih promjena. Najviše ispitanika primjećuje pojavu toplinskih valova i efekta urbanog toplinskog otoka na području Šibenika (60,7%), kao i pojavu suša (44%). Osim požara i toplinskih valova, među ispitanicima je izraženo primijećena pojava požara (36,5%) i značajna zagađenja bukom (22,3%).

Procjena rizika od velikih nesreća za grad Šibenik izrađena je u travnju 2021. godine sukladno Smjernicama za izradu procjene rizika od velikih nesreća za područje Šibensko-kninske županije te su istom obrađeni sljedeći rizici: potres, požari otvorenog tipa, ekstremne vremenske pojave, tehničko-tehnološke nesreće te epidemije i pandemije. U kontekstu SZUO najrelevantnije su analize i procjene vezane za požare otvorenog tipa te ekstremne vremenske pojave. Nastavno na analizu pojedinih tipova rizika, izvršena je procjena spremnosti operativnih snaga po kategorijama te je izvršeno vrednovanje rizika. Svi rizici ocijenjeni su neprihvatljivima osim ekstremnih temperatura te epidemija i pandemija koje su ocijenjene kao toleriran rizik (rizik se može prihvatiti ukoliko je smanjenje nepraktično ili troškovi uvelike premašuju dobit).

Planom djelovanja u području prirodnih nepogoda uređuje se popis mjera i nositelja mjera u slučaju nastanka prirodne nepogode, procjena osiguranja opreme i drugih sredstava za zaštitu i sprječavanje stradanja imovine, gospodarskih funkcija i stradanja stanovništva te druge mjere koje uključuju suradnju s nadležnim tijelima određenim Zakonom o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda (NN 16/19) i/ili drugih tijela, znanstvenih ustanova i stručnjaka za područje prirodnih nepogoda. Prirodnom nepogodom sukladno spomenutom Zakonu smatraju se potres, olujni i orkanski vjetar, požar, poplava, suša, tuča, kiša koja se smrzava u dodiru s podlogom, mraz, izvanredno velika visina snijega, snježni nanos i lavina, nagomilavanje leda na vodotocima, klizanje, tečenje, odronjavanje i prevrtanje zemljišta, te druge pojave takva opsega koje, ovisno o mjesnim prilikama, uzrokuju bitne poremećaje u životu ljudi na određenom području.

Za područje grada Šibenika utvrđeno je kako će se obrađivat će se mjere i postupci u slučaju pojave potresa, požara otvorenog tipa, ekstremne temperature (toplinski val), olujnog i orkanskog nevremena, snijega i leda, tuče, suše, poplave i mraza. U kontekstu SZUO, bitno je spomenuti kako su ovim dokumentom postavljene operativne mjere i koraci za reakciju nakon prirodnih nepogoda, ali je također istaknuto kako je moguće provoditi preventivne mjere: preventivne mjere radi umanjenja posljedica prirodne nepogode koje obuhvaćaju: saniranje postojećih klizišta, uređivanje kanala i propusta uz prometnice, uređivanje korita potoka, rječica i rijeka, uređenje retencija, izgradnju barijera za sprječavanje odnošenja zemlje izvan poljoprivrednih površina, rušenje starih i trulih stabala , postavljanje zaštitnih mreža protiv tuče i sl .

Požari otvorenog tipa

Požar otvorenog tipa kao vrsta akcidentne situacije procijenjen je kao rizik umjerene vjerojatnosti i značajnih posljedica. U Procjeni je istaknuto kako ekstremni meteorološki uvjeti (jak vjetar, visoka temperatura zraka, suša, udari groma) pogoduju razvoju više istovremenih požara raslinja (na većoj površini) na priobalju. Gašenje takvih požara zahtijevaju angažiranje značajnog materijalnog, tehničkog i kadrovskog potencijala, ponekad iz više županija pa čak iz cijele zemlje. Snage su razvučene na više požara, ali poradi ekstremnih meteoroloških uvjeta nije ih moguće staviti pod nadzor više dana.

Područje cijelog Grada Šibenika nalazi se u vrlo visokom riziku od nastajanja požara otvorenog tipa (požari raslinja), a čemu značajno doprinose događaji povezani ljudskom aktivnošću, dugotrajne suše, visoke temperature zraka i pojava vjetra. Tijekom prethodnog razdoblja, zabilježen je jedan požarni događaj na području naselja Dubrava kod Šibenika koja se nalazi u sastavu Grada Šibenika, a koji se dogodio 27. srpnja 2019. godine. Naglo širenje navedenog požara uzrokovalo je udarno strujanje vjetra pri brzini 40 km/h. Požar je lokaliziran tijekom idućeg dana. Radi požara, bila je zatvorena autocesta A1 između čvorova Pirovac i Vrpolje, te su evakuirani stanovnici zaselaka Lugovići, Dulibići, Slavice (Bosuć), Podlukovnik i Jurasi. Također je preventivno isključeno 4 električna voda. Požarom je ukupno obuhvaćeno oko 300 ha površine, te nisu zahvaćeni stambeni objekti.

Ekstremne vremenske pojave

Glede ekstremnih vremenskih pojava, u procjeni je istaknuto kako klimatske promjene snažno utječu na okoliš te potenciraju postojeće okolišne probleme poput pada bioraznolikosti i slabljenja usluga koje ekosustavi pružaju. Ranjivost nekih gospodarskih sektora jest gotovo akutna naročito poljoprivrede, šumarstva, ribarstva, energetike i turizma, jer uspješnost svih tih sektora u velikoj mjeri ovisi o klimatskim čimbenicima. Kroz matricu rizika vjerojatnost ovog događaja procijenjena je umjerenom (frekvencija 1 događaj u 2 - 20 godina) a posljedice su također procijenjene umjerenima (srednja ocjena dobivena procjenom utjecaja na zdravlje ljudi, gospodarstvo te društvenu stabilnost).

Poplavni događaji

Na području grada Šibenika evidentiran je poplavni događaj koji datira iz 3.12.2010. godine, a odnosi se na plavljenje vodom iz mora, odnosno iznimne razine pline uslijed povećane količine oborina i olujnim usporima na području uvale Vrnaža i Sveti Petar. Poplavni događaj nije uzrokovao ugrozu zdravlja ljudi, okoliša, kulturnih dobara ili ekonomskih aktivnosti. Detaljniji podaci o poplavnom događaju nisu dostupni, te je poplavni događaj uvršten u Prethodnu procjenu rizika od poplava iz 2013. godine, te nije uvršten u Prethodnu procjenu rizika od poplava iz 2018. godine.

Na području grada Šibenika, velika vjerojatnost od pojave poplava može se uočiti na obalnom području, osobito kod slanih jezera Mala Solina i Velika Solina. Dubina plavljenja na području velike vjerojatnosti dosežu i do 2,5 metara. Prema maloj vjerojatnosti plavljenja, plavi gotovo cijelo obalno područje unutar granica Generalnog urbanističkog plana grada Šibenika, a dubine plavljenja prelaze 2,5 metara. Cijelo područje GUP-a nalazi se unutar područja s potencijalno značajnim rizicima od poplava te je time ugrožena i javna infrastruktura, a najvećim dijelom morske plaže i morske luke te nekoliko obrazovnih i kulturnih objekata u obalnom području (Hrvatske vode, 2019.).

 ANALIZA PODRUČJA OBUHVATA

Zelena urbana obnova u kontekstu strateškog planiranja Šibenika

U nastavku se nalazi pregled strateških dokumenata u kojima su definirane mjere i aktivnosti tematski važne za zelenu urbanu obnovu. Posebice se ističe Strategija razvoja zelene infrastrukture Grada Šibenika za razdoblje 2020.- 2030. s obzirom da su istom analizirani elementi zelene infrastrukture te predloženi ciljevi razvoja.

  Strategija razvoja zelene infrastrukture Grada Šibenika za razdoblje 2020.- 2030.

Ova strategija izrađena je za desetogodišnje razdoblje a cilj njene izrade i provedbe mjera definiranih strateškim dokumentom je unaprjeđenje sustava otvorenih/zelenih površina Grada Šibenika kroz unapređenje postojećih i planiranje novih otvorenih/zelenih površina te njihovo umrežavanje i razvijanje korisnih funkcija (ekoloških, ekonomskih, socijalnih i urbanomorfoloških).

Koncept razvoja zelene infrastrukture postavljen ovim srednjoročnim dokumentom temelji se na umrežavanju postojećih zelenih elemenata i jačanju postojećih veza. Osim povezivanja postojećih prirodnih lokacija / područja Šibenika, cilj je zelene infrastrukture i uspostava veza između gradskog, urbanog područja i njegovih rubnih dijelova ruralnih karakteristika. Strategijom su definirana tri ključna cilja: Očuvanje te povećanje biološke i krajobrazne raznolikosti (SC 1), Povećanje kvalitete života građana (SC 2) i Prilagodba klimatskim promjenama i ublažavanje klimatskih promjena (SC 3). Ciljevi se planiraju ostvariti kroz detaljnije razrađenih deset podciljeva i unutar njih definiranih 21 mjeru.

 Strategija razvoja Urbanog područja Šibenik za razdoblje 2021.-2027.

Strategija razvoja urbanog područja Šibenik za razdoblje 2021.-2027. srednjoročni je akt strateškog planiranja kojim se planira razvoj urbanog područja Šibenik kojeg čine gradovi Šibenik i Skradin te općina Bilice. Strategija predstavlja preduvjet za korištenje mehanizma ITU (integrirana teritorijalna ulaganja) za sedmogodišnje razdoblje 2021.- 2027. za koje je izrađena.

Strateškim okvirom SRUP-a određeno je pet posebnih prioriteta javne politike koji se temelje na potencijalima i potrebama prostora - Postturistički razvoj, Plavi razvoj,  Zeleni razvoj, Mobilni građani i Postpandemijska revitalizacija .

U kontekstu SZUO osobito je relevantan prioritet 3. Zeleni razvoj kroz koji je konstatirano kako je urbano područje Šibenik imalo je bogatu povijest industrijalizacije te je istu moguće valorizirati u kontekstu zelenog razvoja i pretvoriti u potencijale (aktivacija brownfield prostora). Dekarbonizacijom sektora moguće je ostvariti dodane vrijednosti, poput razvoja zelene infrastrukture, uz istovremeno smanjenje negativnog utjecaja na okoliš i očuvanje prirodnih vrijednosti. Posebni ciljevi koji se ističu kroz realizaciju ovog prioriteta vezano za kontekst SZUO su  posebni ciljevi 3.1. Dekarbonizacija urbanog područja unutar kojeg su definirane mjere 3.1.1. Dekarbonizacija društva i 3.1.2. Dekarbonizacija prometa, te 3.2. Razvoj zelenog identiteta urbanog područja (mjere 3.2.1. Zelena urbana obnova, 3.2.2. Očuvanje prirodnog okoliša, 3.2.3. Unaprjeđenje sustava gospodarenja otpadom, 3.2.4. Smanjenje utjecaja lokalne infrastrukture na okoliš ) i 3.3. Otpornost na rizike i klimatske promjene (mjere 3.3.1. Otpornost na klimatske promjene, 3.3.2. Povećanje otpornosti od prirodnih i antropogenih rizika ) . Upravo je mjerom 3.2.1. Zelena urbana obnova definirana potreba izrade Strategije zelene urbane obnove kroz aktivnost 3.2.1.1. Izrada strategije zelene urbane obnove UP-a (s integriranim rješenjima za brownfield revitalizaciju i razvoj zelene infrastrukture).

U okviru prioritet 4. Mobilni građani Posebni cilj 4.1. Razvoj održive multimodalnosti sadrži mjere čija je svrha povećanje dostupnosti, kvalitete i ekološkog standarda sustava javnog prijevoza, 4.1.1. Modernizacija javnog prijevoza i 4.1.2. Urbani razvoj utemeljen na multimodalnim čvorovima.

U okviru prioriteta 5. Postpandemijska revitalizacija , posebni cilj 5.2. Čisto gospodarstvo sadrži mjeru 5.2.2. Dekarbonizacija gospodarstva kojom su definirane sljedeće aktivnosti: 5.2.2.1. Poticanje "zelenih poslova" (green jobs), 5.2.2.2. Podrška projektima primjene OIE u gospodarstvu , 5.2.2.3. Podrška projektima poduzetnika koji potiču niskougljično poslovanje te projektima tranzicije prema energetski i resursno učinkovitom poslovanju s nul stopom emisije CO ₂ , 5.2.2.4 . Sanacija zapuštenih industrijskih lokacija radi smanjenja rizika od onečišćenja okoliša i 5.2.2.5. Poticanje primjene kružnog gospodarenja resursima u gospodarstvu.

 Master plan održive urbane mobilnosti

Master plan održive urbane mobilnosti planski je dokument koji će odgovarati na potrebe regionalnog i lokanog razvoja prometa kroz integrirani skup infrastrukturnih, organizacijskih, operativnih i regulatornih mjera. Plan održive urbane mobilnosti (POUM) je strateški plan koji uzima u obzir integracijske, participacijske i evaluacijske principe kako bi zadovoljio potrebe stanovnika gradova za mobilnošću te osigurao bolju kvalitetu života u gradovima i njihovoj okolini. (www.mobilityplan.eu)

Master plan obuhvatio je sva naselja unutar administrativnog područja Grada Šibenika a u opseg su ušle i redovite putničke linije prema dvjema obližnjim zračnim lukama (Split i Zadar). Analitički dio plana i model prometa uzeo je u obzir šire područje vodeći računa o stvarnim obrascima mobilnosti područja (dosljedno konceptu funkcionalne regije). Master plan održive urbane mobilnosti Grada Šibenika definirao je četiri opća cilja:

I. Snažna prometna integriranost Šibenika u kontekstu funkcionalnih regija

II. Jednaka dostupnost javnog prijevoza korisnicima u svim područjima Grada Šibenika

III. Urbani prostor kao zajedničko dobro: mreža za osobnu mobilnost

IV. Integracija intermodalnog prijevoza i upravljanje mobilnošću prometa i roba

Sam koncept masterplana održive urbane mobilnosti direktno pozitivno utječe na zelenu urbanu obnovu jer su njegovi opći ciljevi usmjereni održivosti, učinkovitosti i poticanju modalnog splita u korist javnog gradskog prijevoza koji se kroz mjere definirane u strateškom dokumentu želi dodatno unaprijediti. U kontekstu SZUO potrebno je istaknuti u okviru cilja 2. Jednaka dostupnost javnog prijevoza korisnicima u svim područjima Grada Šibenika prioritet 2.3. Uvođenje ekološki prihvatljivih oblika javnog brodskog prijevoza i 2.7. Uvođenje okolišno prihvatljivih oblika javnog cestovnog prometa.

U okviru cilja 3. Urbani prostor kao zajedničko dobro: mreža za osobnu mobilnost prioritet 3.3. Razvoj sustava pješačke mobilnosti sadrži mjere 3.3.1. Poboljšanje postojećih pješačkih zona i 3.3.2. Izgradnja i rekonstrukcija pješačke infrastrukture dok prioritet 3.4. Razvoj infrastrukture i sustava za biciklistički promet sadrži mjere 3.4.1. Izgradnja nove i poboljšanje postojeće biciklističke infrastrukture,  3.4.2. Razvijanje novih biciklističkih ruta i staza i 3.4.3. Promoviranje korištenja bicikala. Ove mjere svojom implementacijom direktno pridonose zelenoj urbanoj obnovi kroz poticanje održivih prometnih modaliteta te uspostavu koridora koji se mogu u okviru cjelovitih zahvata (sadnja drvoreda i/li obnova postojećih zelenih površina uz pješačke i/li biciklističke koridore) povezati s mrežom zelene infrastrukture .

U okviru cilja 4. Integracija intermodalnog prijevoza i upravljanje mobilnošću prometa i roba prioritet 4.1. Unapređenje prometnog sustava kroz poboljšanje organizacijskog i operativnog ustrojstva s ciljem osiguranja efikasnosti i održivosti samog sustava sadrži mjere poput 4.1.2. Smanjenje prometnog opterećenja u centru grada i 4.1.5. Poboljšanje sustava upravljanja prometom za potrebe pješaka i biciklista. Prioritet 4.2. Implementacija ITS sustava i uspostavljanje intermodalnih čvorišta sadrži, između ostalih, i mjeru 4.2.2. Nadogradnja infrastrukture postojećeg sustava u intermodalni sustav temeljena na ekološkim i inovativnim rješenjima.

 Strategija razvoja sporta i sportske infrastrukture Grada Šibenika 2020.-2027.

Ovaj srednjoročni strateški dokument izrađen je sa svrhom postavljanja strateško - razvojne osnove za planiranje razvojnih sportskih projekata na području grada Šibenika i pripadajućih naselja.

U okviru Strategije izrađena je i evidencija trenutnog stanja sportske infrastrukture s kartografskim prikazima po područjima, uključujući zatvorene i otvorene građevine te zone identificirane u relevantnoj prostorno – planskoj dokumentaciji (Sportsko-rekreacijska (oznaka R1), rekreacijska namjena (oznaka R), uređena morska plaža (oznaka R6), golf igrališta (oznaka Rg), prema Prostornom planu uređenja grada Šibenika, te također zone definirane u GUP-u i UPU - ima).

Polazišna osnova izrade strategije odnosno sveobuhvatne analize dostupne sportske infrastrukture korisne u smislu razmatranja mogućih sinergijskih učinaka za SZUO. Također, istaknuti novi trendovi razvoja infrastrukture za sportske i rekreacijske aktivnosti u nastajanju, poput brdskog biciklizma, staza i rekreacijskog turizma temeljenog na prirodi, predstavljaju potencijal i prilike za daljnji razvoj avanturističkih oblika turizma, odnosno razvoj održivih ekonomskih modela što je i u fokusu SZUO.

U okviru Strategije razvoja sporta i sportske infrastrukture Grada Šibenika 2020.-2027. definirano je sedam ciljeva:

Strateški cilj 1: Izgraditi, razviti i osigurati odgovarajuću infrastrukturu za vježbanje i bavljenje sportom dostupne svim interesnim dionicima društva

Strateški cilj 2: Promocija tjelesnih i sportskih aktivnosti za djecu i mlade

Strateški cilj 3: Promicanje razvoja sportskih talenata i sportskog osoblja

Strateški cilj 4: Financiranje javnih potreba u sportskim i tjelesnim aktivnostima grada Šibenika

Strateški cilj 5: Održivost sportskih kapaciteta i inovacije

Strateški cilj 6: Inkluzija u sport i tjelesne aktivnosti

Strateški cilj 7: Mrežni učinci sportskih industrija u razvoju turizma

Za svaki od navedenih ciljeva izrađena je tzv. informacijska kartica sa nazivom i opisom pojedinog projekta / lokacije čijom se provedbom nastoji ostvariti određeni cilj. Identificirani su i potencijalni nositelji i dionici te mogući izvori financiranja kao i pokazatelji. U kontekstu SZUO kao bitnije stavke izdvajaju se:

U okviru SC 1: Izgraditi, razviti i osigurati odgovarajuću infrastrukturu za vježbanje i bavljenje sportom dostupne svim interesnim dionicima društva aktivnosti / projekti pod:

1.4. Izgradnja biciklističkih prometnica; Biciklizam kao alternativni prijevoz – pokazatelj: Planiranje i izgradnja biciklističkih prometnica

  1.5. Izgradnja infrastrukturnih sadržaja za mlade – pokazatelj: Izgrađen sportsko- rekreativni park za mlade

  1.14. Izgradnja vanjskih staza za sport i rekreaciju – pokazatelj: Izgrađenost javnih površina u korist vanjskih staza za sport i rekreaciju

  1.21. Izgradnja vježbališta na otvorenom u Gradu Šibeniku  - pokazatelj: Broj izgrađenih vježbališta na otvorenom u Gradu Šibeniku

  1.22. Održavanje, uređivanje i rekonstrukcija postojećih vanjskih sportskih igrališta – pokazatelj: Broj rekonstruiranih, uređenih i održavanih postojećih vanjskih igrališta na administrativnom području grada Šibenika

 Za SC 4: Financiranje javnih potreba u sportskim i tjelesnim aktivnostima grada Šibenika aktivnost 4.2. (su)Financiranje strateških infrastrukturnih ulaganja za potrebe razvoja sporta i tjelesnih aktivnosti stanovnika Grada Šibenika – pokazatelj: Izgrađene sportske građevine: multifunkcionalna dvorana, biciklističke prometnice, infrastrukturni sadržaj za mlade, multifunkcionalni sportsko- rekreativni i edukacijski centar (velodrom), atletska staza, trim staza, zatvoreni teniski tereni, sportsko-rekreativni kompleks s otvorenim i zatvorenim bazenima, karting staza, vanjska staza za sport i rekreaciju, sportsko adrenalinski park, odbojkaško igralište na pijesku

U SC 6: Inkluzija u sport i tjelesne aktivnosti aktivnost 6.3.3. Povećanje dostupnosti sadržaja za sportske i tjelesne aktivnosti – pokazatelj: Broj infrastrukturnih i nematerijalnih ulaganja.

Akcijski plan energetski održivog razvoja i prilagodbe klimatskim promjenama za Grad Šibenik (Sustainable Energy and Climate Action Plan – SECAP)

SECAP grada Šibenika izrađen je 2019. za razdoblje do 2030. godine. Dokument je analizirao trenutno stanje u relevantnim sektorima i definirao odrednice za provedbu projekata i mjera energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije te prilagodbe učincima klimatskih promjena na gradskoj razini. Prema postavljenim ciljevima provedba aktivnosti, mjera i projekata trebala bi rezultirati smanjenjem emisije CO ₂ za više od 40 % do 2030 (u odnosu na baznu 2019. godinu).

Osim energetskog dijela u kojem je obrađena potrošnja i emisije CO ₂ za zgradarstvo, javnu rasvjetu i promet, SECAP obuhvaća i analizu utjecaja klimatskih promjena na društvo i društvene procese kroz analizu rizika i ranjivosti. Na osnovu rizika koji su identificirani temeljem analize trenutnih i predviđanja budućih uvjeta, definirane su i adaptacijske i mitigacijske mjere kako bi se spriječili i/li ublažili negativni učinci mogućih opasnih pojava.

SECAP je dokument koji je u velikom dijelu komplementaran sa SZUO. Teme energetske učinkovitosti i klimatskih promjena u fokusu su obaju dokumenata, ali Akcijski plan i SZUO imaju različiti metodologiju izrade kao i drugačije modalitete formuliranja provedbenog okvira.

U kontekstu SZUO potrebno je istaknuti mjeru koja se odnosi na integralnu energetsku obnovu postojećih objekata zgrada uslužnog i komercijalnog sektora grada Šibenika. Mjera obuhvaća poboljšanja toplinske izolacije objekata i zamjene primarnih energenata (korištenje električne i sunčeve energije umjesto fosilnih goriva). Mjere u sektoru prometa uključuju Razvoj e-mobilnosti (rezultati provedbe mjere bili bi postupno povećanje udjela električnih vozila u novonabavljenim vozilima u Gradu Šibeniku) i Uvođenje električnih autobusa (na odabranim rutama s velikim brojem prijeđenih kilometara).

Za Grad Šibenik u okviru SECAP-a analizirani su ranjivost i rizici za osam sektora: turizam, poljoprivreda, zdravstvo, bioraznolikost, šumarstvo, ribarstvo, vodoopskrba i upravljanje obalnim pojasom. U kontekstu SZUO neke od relevantnih mjera su:

Turizam - Jačanje otpornosti turističke infrastrukture na različite vremenske ekstreme

Prilikom nove turističke infrastrukture primjenjivati prikladne standarde hlađenja (aktivnog i pasivnog) te osiguranja od ekstremnih događaja (temperatura i oborine). Osigurati u javnom prostoru adekvatne zelene površine, zasjenjenja (plaže, parkirališta). Osigurati zaštitu od sunca na pozicijama dužih čekanja (stajališta, trajektna luka npr. napajana solarima), dostupnost sanitarnog čvora i vode za piće i osvježenje. U prostorno - planskim dokumentima poticati rješenja koja uzimaju u obzir razmatranje prilagodbe u slučaju toplinskih udara i ekstremnih oborina. Identificirati najosjetljivija područja na vremenske ekstreme i pomno regulirati aktivnosti (gradnja) u tim područjima.

Šumarstvo,  bioraznolikost - Rehabilitacija ekosustava pogođenih požarima

Novo pošumljavanje opožarenih površina uz poseban osvrt na izbor šuma otpornijih klimatskim promjenama, veći broj šumskih staza i manju gustoću.

Zdravstvo - Poboljšanje uvjeta stanovanja

Zgrada javne namjene obnavljati/ planirati s najboljim metodama klimatizacije. Promišljati gradnju baziranu na pasivnom hlađenju. Primijeniti načelo energetske učinkovitosti i klimatskog komfora kod unutrašnjosti i vanjske ovojnice objekata. Primjena tradicionalnih metoda i materijala i inovativnih koncepata (materijali i tehnologije, automatizacija...). Potpore projektima s efikasnim i energetski učinkovitim hlađenjem. Razvitak ili uređenje zelenih oaza unutar projekata.

Zdravstvo - Jačanje zelene infrastrukture

Očuvanje i poboljšanje postojećeg zelenila u gradu, razmatranje novih zelenih površina s funkcijom stvaranja pogodnih mikroklimatskih uvjeta. Prilikom odobravanja novih projekta posebnu pozornost posvetiti zelenoj infrastrukturi. Uključiti planiranje razvoje zelene infrastrukture i prostorne i urbanističke planove te propisati posebne uvijete gradnje. Poboljšanje postojećeg ili razvoj novog zelenila na javnim mjestima koja zahtijevaju čekanje (parkinzi, trajektne luke, trgovački centri), na igralištima, školskim domovima, umirovljeničkim domovima, gradskim parkovima, plažama, šetnicama itd. Stimulacija očuvanja zelenih dvorišta. Uz zelene oaze, također osigurati i dostupnost pitke vode na javnim površinama u Gradu Šibeniku. Poticati projekte očuvanja i stvaranja kvalitetne zelene infrastrukture .

  Analiza prostorno-planske dokumentacije

Prostorni plan uređenja Grada Šibenika ("Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije", broj 3/03., 9/03.-ispravak i 11/07., "Službeni glasnik Grada Šibenika", broj 5/12., 09/13., 08/15., 09/17. i 02/18.-pročišćeni tekst)

Za područje Grada Šibenika važeći je Prostorni plan uređenja Grada Šibenika ("Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije", broj 3/03., 9/03.-ispravak i 11/07., "Službeni glasnik Grada Šibenika", broj 5/12., 09/13., 08/15., 09/17. i 02/18.-pročišćeni tekst), dok se trenutno u postupku javne rasprave nalaze Izmjene i dopune (VI.) Prostornog plana uređenja Grada Šibenika. U svrhu analize korišteni su podaci iz prijedloga VI. Izmjena i dopuna PPUG (u daljem tekstu: PPUG). PPUG-om Šibenika definiraju se minimalni udjeli zelenih parkovnih ili prirodnih površina na zonama određene namjene, ovisno o lokaciji zone (Tablica 3).

Za zone gospodarsko-proizvodne i poslovne namjene unutar građevinskih područja naselja na području Šibenika (In, Kn), minimalno 20% ukupne površine zone treba biti uređeno kao parkovni nasad ili prirodno zelenilo. Prirodno zelenilo potrebno je temeljiti na uporabi autohtonih vrsta biljaka, klimatskim uvjetima, veličini zgrada i njihovom rasporedu i uvjetima pristupa, a između kolnika i nogostupa, u poslovnim zonama potrebno je saditi drvorede. Također, za gospodarsko-poslovne i proizvodne zone obavezno je ozelenjivanje površine parkirališta. Površine ugostiteljsko-turističke namjene u izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja trebaju imati minimalno 40% površine svake građevne čestice uređeno kao parkovni nasad i prirodno zelenilo. Zone ugostiteljsko-turističke namjene unutar naselja trebaju imati min. 30% površine svake građevne čestice uređene kao parkovni nasad i prirodno zelenilo.

Otvorena sportska igrališta s pratećim sadržajima, a koje se nalaze izvan građevinskih područja moraju imati min. 30% udjela zelenih površina. Sportsko-rekreacijske zone unutar naselja i one izvan prostora ograničenja u ZOP-u moraju imati minimalno 33% površine uređeno kao javni park uz sadnju autohtonih vrsta. U građevinskom području naselja na zasebnim građevnim česticama izvan sportsko - rekreacijskih zona izgradnja građevina sportsko-rekreacijske namjene mora imati najmanje 20% građevne čestice ozelenjeno autohtonim zelenilom. Sportsko-rekreacijske zone u izdvojenom građevinskom području izvan naselja moraju imati minimalno 60% površine predmetnog građevinskog područja uređeno kao parkovni nasad i prirodno zelenilo. U prostoru ograničenja, izdvojena građevinska područja sportsko-rekreacijske namjene kojima se osnovna namjena ostvaruje u izgrađenim strukturama moraju imati barem 40% površine svake građevne čestice uređeno kao parkovni nasad i prirodno zelenilo.

Za površine novih groblja, propisuje se minimalni udio zelenih parkovnih površina od 10% ukupne površine groblja. U sklopu PPUG Šibenika, unutar građevinskog područja naselja omogućuje se uređenje zelenih površina – parkova, park-šuma, zaštitnih zelenih površina i dr., kao i pratećih elemenata u sklopu zelenih površina poput kolnih i pješačkih puteva, biciklističkih prometnica, sportsko-rekreacijskih površina.

Za zaštićena područja prirode i područja predložena za zaštitu, PPUG-om određuju se mjere zaštite koje osiguravaju očuvanje temeljnih vrijednosti područja, tako su za područja značajnih krajobraza ograničeni zahvati intenzivne sječe, izgradnje elektrana, eksploatacije mineralnih sirovina, hidrotehnički zahvati i melioracija zemljišta te njegova prenamjena, izgradnja golf igrališta, postavljanje antenskih stupova i unošenje alohtonih vrsta. Za krajobrazno vrijedna područja propisuju se mjere očuvanja prirodnih značajka, a koje uključuju sačuvanje od prenamjene, prevencija šumskih požara, ograničavanje građevinsko zauzimanje neposredne obale, izbjegavanje raspršene izgradnje istaknuti reljefnim uzvisinama i duž obale, očuvanje značajnijih vizura od narušavanja i zaklanjanja većom izgradnjom i izgradnju planiranih infrastrukturnih koridora duž prirodne morfologije terena.

PPUG-om Šibenika određuje se zona izdvojenog građevinskog područja izvan naselja sportsko-rekreacijske namjene lokalnog značaja ''Jamnjak''. Unutar zone ''Jamnjak'', između ostalog, omogućuje se rekonstrukcija i prenamjena postojećih građevina, gradnja zamjenskih i novih građevina, uređenje dodatnim sadržajima, očuvanje svog postojećeg visokog zelenila i uređenje kao javnog parka s minimalnim intervencijama u prirodni okoliš. Bivša vojna zona posebne namjene ''Minerska'', kao i područje značajnog krajobraza Kanal-Luka i buffer zona UNESCO lokaliteta tvrđave sv. Nikole osiguravaju se kao prostori prioritetno za potrebe Javne ustanove Priroda Šibensko-kninske županije, za funkcije zaštite, posjećivanja i upravljanja, za smještaj edukativno-turističkog punkta s pristanima za privez plovila i edukativno-turističko-informativne staze. Dakle, Planom se omogućuje rekonstrukcija građevina na području bivše vojarne Minerska te na otočiću Školjić kao informacijsko-recepcijski i obrazovni centar, uz mogućnost prenamjene postojećih građevina za javnu, obrazovnu i kulturnu namjenu uz prateće sadržaje.

Tablica 3 . Propisani minimalni udjeli zelenih/prirodnih površina prema namjenama (PPUG Šibenik)

Izvor: PPUG Šibenik-a

Generalni urbanistički plan grada Šibenika ("Službeni vjesnik općina Drniš, Knin i Šibenik", broj 14/88., "Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije", broj 8/99., 1/01., 5/02. i 5/06. i "Službeni glasnik Grada Šibenika", broj 6/08., 4/14., 2/16., 8/16., 1/17-ispravak)

Kroz odredbe GUP-a grada Šibenika određuju se javne zelene površine – javni park (Z1), park-šuma (Z2), tematski park (Z3) i ostale zelene površine koje uključuju površine obrasle šumom (Zš), površine prirodnog krajobraza (Zp) i zaštitne zelene površine (Zz).

GUP-om grada Šibenika navodi se izrađeni DPU individualne stambene izgradnje Jamnjak koji se zadržava u primjeni. GUP-om su određena nedovršena gradska područja pogodna za urbanu preobrazbu, a za koje se navode opći i detaljni uvjeti, kako je opisano u poglavlju 5.2. Urbana preobrazba i sanacija.

GUP-om grada Šibenika određuju se minimalne površine građevnih čestica pod prirodnim ili uređenim zelenim površinama, a udjeli ovise o područjima gradnje i namjena, kako je navedeno u tablici niže (Tablica 4).

Tablica 4 . Propisani minimalni udjeli zelenih/prirodnih površina prema namjenama (GUP grada Šibenika)

Izvor: GUP grada Šibenika

Prirodne karakteristike

Reljefna obilježja

Promatrajući reljefna obilježja Šibenika može se zaključiti da se nadmorska visina na području Grada Šibenika kreće između 0 m n.v. (razina mora) i 652 m n.v., koliko iznosi najviša točka na jugoistočnoj granici grada (Slika 12). Obalni dio Šibenika uglavnom je ispod 130 m n.v., a većina naselja nalazi se u tom pojasu. Posebno se ističe park-šuma Gvozdarevo, čija nadmorska visina doseže 254 m. Veće nadmorske visine javljaju se prema unutrašnjosti i jugoistoku, gdje su najviša naselja Boraja, Vrsno, Lepenica, Danilo Kraljice i Danilo Biranj. Najrazvedeniji teren je u središnjem dijelu grada, u okolici Danila, gdje se visine kreću od 100 do 400 m n.v.

Nagibi terena u Šibeniku su raznoliki, a ravnice i blago nagnuti tereni prevladavaju u sjevernim i zapadnim dijelovima, posebno u Zablaću, Lozovcu i Dubravi, gdje su povoljne reljefne karakteristike omogućile razvoj poljoprivrede (Slika 13). Strmiji nagibi nalaze se na jugoistoku i uz obalu, gdje se pojavljuju litice. Ekspozicija terena značajno utječe na klimu i vegetaciju. U Šibeniku prevladavaju tople ekspozicije – južne i jugozapadne, koje zauzimaju 31,24 % površine grada, dok zaravnjeni dijelovi čine 14,42 % i nalaze se uglavnom na sjeveru grada te u naselju Zablaće (Slika 14).

 Elementi plave infrastrukture

Područje Šibenika pripada slivu rijeke Krke, koja u donjem toku ima kanjonsko korito i proširuje se u Prokljansko jezero. Rijeka ima malo pritoka zbog vapnenačke podloge, koja je propusna i ne omogućava značajnije površinske tokove. Ova karakteristika utječe na raspoloživost i dinamiku podzemnih voda.

Na području Grada Šibenika, prema Registru vodnih tijela, izdvojena su tri podzemna vodna tijela: Krka, Cetina i Jadranski otoci (Slika 15). Od ukupne površine ovih vodonosnika (8284 km²), na Grad Šibenik otpada 398,76 km². Sva tri vodonosnika karakterizira dobro kemijsko i količinsko stanje, pri čemu je pouzdanost procjene visoka za Krku i Cetinu, dok je za Jadranske otoke niska.

Kratkoročne procjene pokazuju da ne postoji rizik od pogoršanja kemijskog stanja nijednog od analiziranih vodnih tijela. Međutim, pouzdanost procjene količinskog stanja za Krku i Cetinu je niska. Glavni pritisci na podzemne vode proizlaze iz promjena razine vode i izdašnosti, a ključni uzročnici su industrijska aktivnost i rast stanovništva.

Tablica 5. Podzemno vodno tijelo Krka

Izvor podataka: Hrvatske vode, 2024.

Tablica 6 Podzemno vodno tijelo Cetina

Izvor podataka: Hrvatske vode, 2024.

Tablica 7 Podzemno vodno tijelo Jadranski otoci

Izvor podataka: Hrvatske vode, 2024.

Na području Grada Šibenika, prema Registru vodnih tijela, identificirano je ukupno deset površinskih vodnih tijela, uključujući šest prirodnih tekućica s manjim pritokama i četiri stajaćice (dvije prirodne prijelazne vode i dvije prirodne stajaćice). Ukupna duljina tekućica iznosi 102,22 km, pri čemu se ističu najduži vodotoci: Čikola (s pritokama Ljubića i Miljevića draga) s 29,14 km te Dabar s 28,57 km.

Vodotoci Punčka draga i Jasenova imaju vrlo dobro ukupno stanje (ekološko i kemijsko), dok Dabar, Goduča (s pritokom Kozjak) i Čikola s pritokama imaju dobro stanje, pri čemu se očekuje da Čikola do 2027. godine dostigne vrlo dobru razinu. Jedino vodno tijelo s umjereno dobrim stanjem je Krka s pritokom Virine. Analiza osnovnih fizikalno-kemijskih elemenata pokazuje da sve prirodne tekućice u ovom području imaju dobru do vrlo dobru kvalitetu vode.

Prirodne prijelazne i stajaće vode obuhvaćaju površinu od svega 1 km². Prirodne prijelazne vode, Krka i Prokljansko jezero, imaju umjereno ukupno stanje – dok je ekološko stanje ocijenjeno kao dobro, kemijsko stanje nije dostiglo zadovoljavajuću razinu. Unatoč tome, fizikalno-kemijski parametri na ovim vodnim tijelima kreću se u rasponu od dobrih do vrlo dobrih.

S druge strane, prirodne stajaćice, Velika Solina i Mala Solina, ocijenjene su s vrlo lošim ukupnim stanjem, pri čemu je ekološko stanje izrazito loše, dok je kemijsko stanje dobro. Osnovni fizikalno-kemijski elementi kvalitete vode također su vrlo loši, osim pojedinih parametara poput prozirnosti, zakiseljenosti i koncentracije nitrata, koji su ocijenjeni vrlo dobrima, dok ukupni fosfor predstavlja najveći problem.

 Staništa i bioraznolikost

Strategijom razvoja zelene infrastrukture Grada Šibenika za razdoblje 2020.-2030. (2024) analizirane su prirodne karakteristike Grada Šibenika poput geoloških i reljefnih obilježja, bioraznolikosti, kopnenih staništa, šuma, flore i faune te invazivnih vrsta. S obzirom da su za pojedine analize korišteni zadnji dostupni podatci navedene analize nisu ponovljene u ovoj Strategiji, već se u nastavku nalazi kratki osvrt na obilježja identificirana Strategijom razvoja zelene infrastrukture, a ista se u cijelosti nalazi u Prilogu ovog dokumenta.

Što se tiče geoloških obilježja, područje Grada Šibenika geološki je pretežno građeno od vapnenaca i dolomita krede te flišnih naslaga i vapnenaca paleogena. Najstarije naslage, dolomiti alb-cenomana, nalaze se na otoku Zlarinu. Vapnenci su taloženi u plitkom moru, a njihova debljina doseže do 700 m. Ova geološka raznolikost utječe na hidrologiju, tlo i razvoj ekosustava. Grad Šibenik nalazi se u mediteransko-azijskom seizmičkom pojasu, ali ne pripada njegovim seizmički najaktivnijim dijelovima. Seizmičke aktivnosti uglavnom su povezane s regionalnim rasjedima i njihovim presjecištima, no rizik od jačih potresa u ovom području nije značajan.

Analizirajući bioraznolikost područja Grada, može se zaključiti da se Šibenik nalazi u mediteranskoj biogeografskoj regiji, koja podržava bogatu bioraznolikost zahvaljujući specifičnim klimatskim i ekološkim uvjetima. Urbani ekosustavi u Šibeniku su raznoliki, uključujući parkove, vrtove, vodene površine i zapuštena zemljišta, koja često pružaju stanište različitim vrstama. Izgradnja i širenje grada doveli su do degradacije prirodnih staništa, što je rezultiralo smanjenjem autohtone flore i faune. Na šibenskom području prevladavaju makije, garizi, kamenjarski pašnjaci i suhi travnjaci. Posebno su značajna močvarna staništa uz rijeku Krku, koja podržavaju specifične biljne i životinjske vrste. Zbog napuštanja tradicionalnih poljoprivrednih i stočarskih praksi, uočava se prirodni povratak vegetacije u nekim područjima.

Područje Grada Šibenika bogato je vrstama tipičnim za mediteransku biogeografsku regiju, uključujući 231 strogo zaštićenu vrstu flore, funge i faune. Oko 40% zaštićenih biljnih vrsta su endemi, a među kritično ugroženima su kopljastolisni zvinčac i piramidalni kravajac, koji rastu na suhim i poljoprivrednim staništima. Nacionalni park Krka dom je rijetke i kritično ugrožene gljive ljutkove pritajnica, dok među beskralješnjacima posebno mjesto zauzima endemski kopneni puž bjeloušćana zaklopnica. Kopneno područje Šibenika također nudi potencijalna staništa za rijetke ptice grabljivice, poput krškog sokola, patuljastog i prugastog orla.

S druge strane invazivne strane vrste predstavljaju ozbiljnu prijetnju bioraznolikosti na području Grada Šibenika. One potiskuju autohtone vrste, mijenjaju ekosustave te mogu uzrokovati ekološke i gospodarske štete. Među najproblematičnijima je pajasen ( Ailanthus altissima ), koji se agresivno širi i istiskuje zavičajnu vegetaciju, a također izaziva alergije i oštećuje građevine snažnim korijenovim sustavom. Njegovo uklanjanje u Nacionalnom parku Krka započelo je 2022. godine. Osim pajasena, ambrozija ( Ambrosia artemisifolia ) uzrokuje zdravstvene probleme, dok srebrnolisna pomoćnica ( Solanum elaeagnifolium ) formira monokulture i ugrožava poljoprivredne kulture. Crvenouha i žutouha kornjača ( Trachemys scripta ) konkuriraju autohtonim vrstama, a zabilježene su u fontanama i vodenim tijelima u Šibeniku. Zelene žabe ( Pelophylax sp .) i primorska gušterica ( Podarcis siculus ) uspješno se šire, dok crvena palmina pipa ( Rhynchophorus ferrugineus ) ugrožava palme, a octena mušica ploda ( Drosophila suzukii ) napada voćne nasade i vinovu lozu.

Šume na području Šibenika pripadaju mediteranskoj šumskoj regiji i obuhvaćaju eumediteranski i submediteranski vegetacijski pojas. Dominantne šumske zajednice uključuju šume hrasta crnike, alepskog bora i hrasta medunca, pri čemu su mnoge degradirane uslijed dugotrajnog ljudskog utjecaja, uključujući krčenje i nekontrolirano iskorištavanje. Površine pod autohtonim crnikovim šumama znatno su smanjene te su danas većinom prisutne u degradacijskim oblicima (makija, panjače, garig). Kako bi se sanirala opožarena i gola područja, intenzivno se provodilo pošumljavanje alepskim borom, koji se prirodno proširio i postao dominantna vrsta, no njegova ekspanzija može otežati obnovu izvorne vegetacije. Šume hrasta medunca, karakteristične za submediteranski pojas, također su često u degradiranom obliku, a njihova obnova dodatno je otežana učestalim požarima i prenamjenom zemljišta. Unutar administrativnih granica Grada Šibenika šume zauzimaju 16,7 % površine, pri čemu su većinom klasificirane kao zaštitne šume koje imaju ekološku i zaštitnu funkciju. Ukupna površina šuma i šumskog zemljišta iznosi 18.817 ha (46 % ukupne površine grada), od čega je 86 % u državnom, a 14 % u privatnom vlasništvu.

Ekološku mrežu Grada Šibenika čine jedno područje očuvanja značajno za ptice (POP) i 19 područja očuvanja značajnih za vrste i stanišne tipove (POVS). Osim toga, na području grada nalazi se šest zaštićenih područja – Nacionalni park Krka i pet značajnih krajobraza, koji zajedno pokrivaju 12 % ukupne površine Grada Šibenika. Nacionalnim parkom Krka upravlja Javna ustanova Nacionalni park Krka, pod nadležnosti Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja (MINGOR), dok upravljanje značajnim krajobrazima provodi Javna ustanova Priroda Šibensko-kninske županije.

  Baština u kontekstu zelene urbane obnove

Prirodna baština

Na širem području obuhvata Strategije nalazi se nekoliko zaštićenih područja prirode koja se štite na razini zaštite Zakonom o zaštiti prirode RH (NN 80/13, 15/18, 14/19, 127/19, 155/23), prikazanih na sljedećem kartografskom prikazu. Osim navedenih, na području čitave jedinice lokalne samouprave Grada Šibenika, kao i na području obuhvata GUP-a grada Šibenika, važećim prostornim planovima, a koji uključuju Prostorni plan uređenja grada Šibenika ("Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije", broj 3/03., 9/03.-ispravak i 11/07., "Službeni glasnik Grada Šibenika", broj 5/12., 09/13., 08/15., 09/17. i 02/18.-pročišćeni tekst) i Generalni urbanistički plan grada Šibenika ("Službeni vjesnik općina Drniš, Knin i Šibenik", broj 14/88., "Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije", broj 8/99., 1/01., 5/02. i 5/06. i "Službeni glasnik Grada Šibenika", broj 6/08., 4/14., 2/16., 8/16., 1/17-ispravak.) određeni su vrijedni dijelovi prirode predloženi za zaštitu na državnoj razini. Područja predložena za zaštitu nalaze se u tablici niže (Tablica 8. Prijedlozi područja prirode za zaštitu prema PPUG  i GUP grada Šibenika (Tablica 8), a do proglašenja službene zaštite Zakonom o zaštiti prirode, ova područja štite se mjerama prostornih planova radi očuvanja njihovih prirodnih, estetskih i kulturno-povijesnih vrijednosti.

Tablica 8 . Prijedlozi područja prirode za zaštitu prema PPUG  i GUP grada Šibenika

Izvor: GUP grada Šibenika VIII. ID, PPUG Šibenik V. ID

 Povijesni pregled razvoja grada

Bogata povijest Šibenika u povijesnim izvorima spominje se od druge polovice 11. stoljeća, iako arheološki nalazi potvrđuju postojanje i u ranijim razdobljima. Grad se razvio na zaravni koja se uzdiže prema povijesnim tvrđavama te predstavlja primjer srednjovjekovne urbanizacije. U pretkomunalnom razdoblju (11.-14. st.) i komunalnom razdoblju (14.-18. st.), grad je oblikovan izgradnjom bedema i specifičnih gradskih kvartova. Tvrđava sv. Mihovila izgrađena je u pretkomunalnom razdoblju, a venecijanska obnova početkom 15. stoljeća donijela je značajne promjene.

U 15. i 16. stoljeću, gradnja u gotičkom i renesansnom stilu, po uzoru na Veneciju, obogatila je Šibenik karakterističnom kamenom arhitekturom. U 17. stoljeću, barokni stil postao je dominantan zbog adaptacija i rekonstrukcija, a rušenje dijelova obrambenog prstena u 18. stoljeću omogućilo je integraciju središta s predgrađima.

Od druge polovice 19. stoljeća, regulacija i uređenje obalne linije, uključujući nasipavanje obale i formiranje rive, značajno su promijenili izgled grada, stvarajući novi vitalni komunalni prostor.

Značajno širenje izgradnje u zaleđe i veći infrastrukturni zahvati dogodili su se u zadnjoj trećini 20. stoljeća, kada su izgrađeni predjeli Meterize, Crnica, Baldekin II, Mandalina, Šubićeva i dr. S druge pak strane propadanje industrijskih postrojenja , poput onog na području Batižela krajem stoljeća, znatno je utjecalo na urbano tkivo, ostavljajući neiskorištene prostore s velikim potencijalom za prenamjenom i razvojem novih vitalnih funkcija grada .

 Kulturna baština

Na području Grada Šibenika nalazi se ukupno 152 kulturna dobra zaštićena prema Registru kulturnih dobara Republike hrvatske, od kojih je 24 arheološka nalazišta i lokaliteta, 5 kulturnopovijesnih cjelina i 123 pojedinačnih kulturnih dobara. Od navedenih, većina kulturnih dobara nalazi se na području GUP-a grada Šibenika.

Na području GUP-a grada Šibenika nalazi se ukupno 94 kulturnih dobara prema Registru kulturnih dobra Republike Hrvatske, odnosno 1 arheološko nalazište, 2 kulturnopovijesne cjeline i 91 pojedinačnih kulturnih dobara. Od značajnijih kulturnih dobara na području GUP-a izdvajaju se područje kulturno-povijesne cjeline Šibenika (Z-4298), kulturno-povijesna cjelina Park strijeljanih (Z-2019) koji se nalazi na području Šubićevca i Hidroarheološko nalazište (RST-0777), podvodno nalazište na području kanala sv. Ante kod rta Debeli. Važan element karaktera urbanog dijela Šibenika čini obrambeni sklop vojnih građevina, a koje uključuju tvrđavu sv. Mihovila (Z-2013), tvrđavu sv. Ivana (Z-2015), tvrđavu Barone (Z-2016), Dolački bedem (Z-7305), tvrđavu sv. Nikole (Z-6516), Dvostruki bedem (Z-2025) i zgradu bivše vojarne u Mandalini (Z-6186).

Kulturno-povijesna cjelina Šibenika i zelena urbana obnova

Suvremene prilike naglašavaju potrebu za integracijom zelene infrastrukture i principa kružnosti u kontekstu kulturne baštine, posebice u vidu ublažavanja i prilagodbe na negativne učinke klimatskih promjena . Smještaj na obali, gusta izgradnja i suživot vrijednih i degradirajućih prostornih elemenata donose određene izazove na području kulturno-povijesne cjeline Šibenika, kao što su podizanje razine mora, pojava urbanih toplinskih otoka i smanjenje kvalitete života , a koje je moguće riješiti primjenom mjera zelene urbane obnove. Za kulturno-povijesnu cjelinu i kontaktnu zonu Šibenika 2022. g. izrađena je digitalna tj. E-konzervatorska podloga prema Standardima i kriterijima za izradu konzervatorske podloge za kulturno-povijesne cjeline gradskih obilježja izrađenim od strane Ministarstva kulture i medija RH. Definirano je ukupno 14 područja zajedničkih obilježja, od kojih se 9 nalazi u kulturno-povijesnoj cjelini, a 5 u kontaktnoj zoni te je su za svako definirane mjere očuvanja, unaprjeđenja, prihvatljivih promjena i zaštite arheološke baštine. Ova podloga je važna jer definira mogućnosti i ograničenja, a u identificiranom zaštićenom području nalazi se veći broj značajnih zelenih površina, područja koje je moguće unaprijediti kako bi odgovarala potrebama stanovnika te zgrada i prostora prikladnih za primjenu principa kružnosti , kao što su Poljana, Perivoj Roberta Visianija, Perivoj Luje Maruna, Obala Franje Tuđmana, Obala palih omladinaca, Trg Republike Hrvatske, Tvrđava sv. Mihovila s okolnim zelenilom, Groblje uz crkvu sv. Ane, sportsko-rekreacijski centar plaža Banj, Tvrđave Barone i sv. Ivan s okolnim zelenilom i šetalištima, zelene površine u Opću bolnicu, tzv. Šarina pekara i dr.

Izvor: Geoportal kulturnih dobara RH, istraživanje izrađivača

U kontekstu zelene urbane obnove važno je uzeti u obzir mjere propisane konzervatorskom podlogom za područja zajedničkih obilježja, a naročito one koje se odnose na krajobrazno uređenje i ostale aspekt važne za razvoj zelene infrastrukture Šibenika. U nastavku su prikazane mjere propisane Konzervatorskom podlogom relevantne za zelenu urbanu obnovu prema područjima zajedničkih obilježja, a koje su najznačajnije u kontekstu razvoja zelene infrastrukture i kružne obnove prostora. Vidljivo je kako je Konzervatorskom podlogom prepoznat značaj javnih prostora, vrijednih područja s prirodnom vegetacijom i vrlo često tek sporadičnog zelenila u gustom urbanom tkivu.

Tablica 9. Mjere propisane Konzervatorskom podlogom relevantne za zelenu urbanu obnovu

Izvor: Geoportal kulturnih dobara RH – Konzervatorska podloga kulturno-povijesne cjeline Šibenika, MKM

Osim kroz mjere za područja zajedničkih obilježja, Konzervatorska podloga značajna je i u kontekstu uređenja i unaprjeđenja pojedinih javnih otvorenih površina, s obzirom da su neke od njih definirane kao graditeljske i ostale povijesne strukture te su za iste propisane mjere očuvanja, održavanja i poboljšanje stanja. Perivoj Roberta Visijanija vrednovan je kao pojedinačno zaštićeno kulturno dobro te je propisana rekonstrukcija pješačkih staza i hortikulturno uređenje u skladu s izvornim konceptom. Za Groblje uz crkvu sv. Ane, također vrednovano kao pojedinačno zaštićeno kulturno dobro , definirana je mjera izrade projekta obnove groblja i pripadajućih javnih površina. U kontekstu primjene principa kružnosti, treba istaknuti kako je za tvrđave sv. Mihovila, sv. Ivana i Barone omogućena je ograničena primjena mjera energetske učinkovitosti.

Analiza prometa i održive mobilnosti

Generalni urbanistički plan (GUP) grada Šibenika definira strateške prometne pravce od važnosti za državu, županiju i sam grad, čime osigurava osnovu za daljnji razvoj prometne mreže. Unutar obuhvata GUP-a definirane su prometne građevine od državne važnosti, uključujući brzu cestu Šibenik-Drniš-Knin-granica BiH, državne ceste D8 i D58, kao i planiranu obilaznicu Ražina i Brodarice. Na županijskoj razini, posebna pozornost posvećena je razvoju željezničkih građevina i industrijskih kolosijeka radnih zona. Grad Šibenik također prepoznaje važnost unapređenja prometnih površina unutar svojih infrastrukturnih sustava, uključujući uličnu mrežu, parkirališta, biciklističke staze, pješačke zone te javni prijevoz.

Komunikacijski pravci, poput pješačkih i biciklističkih staza i ruta, ključni su za razvoj ZI. Njihovo uređenje značajno utječe na kvalitetu boravka i učestalost korištenja te omogućuje različite aktivnosti. Biciklistički i pješački promet sve više dobivaju na važnosti kao održivi oblici mobilnosti koji pridonose smanjenju prometnih gužvi, poboljšanju kvalitete zraka i općoj kvaliteti života stanovnika. Unutar GUP-a prepoznata je potreba za razvojem i poboljšanjem biciklističkih i pješačkih koridora, čime se osigurava sigurnije i učinkovitije kretanje unutar urbanog i prigradskog područja. Biciklistički promet predstavlja jedan od najekološkijih i najzdravijih načina kretanja unutar grada. GUP Šibenika eksplicitno definira razvoj biciklističke infrastrukture kroz mrežu biciklističkih staza i traka, što je ključno za poticanje ovog načina mobilnosti. Prema GUP-u, biciklističke staze i trake mogu se graditi kao zasebne površine unutar profila ulica ili kao dio kolnika ili pješačkih staza, obilježene prometnom signalizacijom. Na potezima označenim na kartografskom prikazu Prometne mreže GUP-a izgradnja biciklističkih staza je obvezna. Minimalne širine staza su definirane: 1,5 m za jednosmjerni promet i 2,5 m za dvosmjerni promet, uz mogućnost dodavanja zaštitne širine od 0,75 m uz kolnik. Biciklističke staze planirane su tako da se integriraju s postojećim cestovnim i pješačkim prometnicama, čime se osigurava kontinuitet i sigurnost kretanja biciklista. Posebna pažnja posvećena je smanjenju brzine motornih vozila na 50 km/h u zonama gdje biciklističke staze nisu odvojene zaštitnom širinom. Uzdužni nagibi biciklističkih staza ograničeni su na 8%, s iznimkama do 10% u slučaju specifičnih terenskih uvjeta, što osigurava udobnost i sigurnost za bicikliste, posebno u gradskim područjima s naglašenim visinskim razlikama. Biciklističke staze planirane su tako da povezuju ključne dijelove grada, uključujući prometne čvorove, stambene zone, turističke atrakcije i prirodne resurse, čime se omogućuje brzo i jednostavno kretanje biciklom, smanjujući ovisnost o motornim vozilima.

Prema podacima turističke zajednice Šibensko-kninske županije ( Bike and Hike ), na ovom području postoji 13 biciklističkih staza ukupne duljine 184,6 km te 11 pješačkih staza ukupne duljine 120,13 km (Slika 25). Biciklističke staze uglavnom su makadamski putovi bez dodatne infrastrukture poput drvoreda ili popratnih sadržaja, dok su pješačke staze neuređene, neoznačene i samim time nesigurne. Što se tiče pješačkog prometa, GUP Šibenika predviđa razvoj opsežne mreže pješačkih zona, putova i drugih površina namijenjenih pješacima. U središtu grada planirane su pješačke zone, obalne šetnice i drugi pješački pravci. Glavni pješački pravci obvezno se grade na potezima označenim na kartografskom prikazu, uz mogućnost uređenja dodatnih pješačkih ulica, trgova i putova. Širine pješačkih površina definirane su na 2,0 m za samostalne prometne pravce i 1,75 m za površine uz kolnik. Pješačke površine moraju biti kontinuirane i pristupačne za sve korisnike, uključujući osobe s invaliditetom i roditelje s dječjim kolicima. Na raskrižjima i drugim kritičnim točkama predviđeni su upušteni rubnjaci kako bi se omogućio nesmetan prijelaz pješaka. Uz glavne pješačke pravce planirana je sadnja drvoreda i uređenje zelenih pojaseva, čime se poboljšava kvaliteta javnog prostora i stvara ugodno okruženje za pješake. Sve javne površine namijenjene pješacima mogu se uređivati zelenilom, što doprinosi estetskoj i ekološkoj vrijednosti grada. Gradska jezgra određena je kao pješačka zona, s ograničenim kolnim prometom koji je dopušten samo za interventna vozila i opskrbu, čime se osigurava mirno i sigurno okruženje za pješake, potičući šetnju i druge oblike održive mobilnosti. Grad Šibenik pristupio je izradi studije analize potencijala razvoja Parkiraj i Vozi (Park&Ride) i Bicikliraj i Vozi (Bike& Ride) sustava na svom administrativnom području, a kako bi se stvorila analitička podloga za uvođenje i razvoj usluga u budućnosti. Naglasak je posebno na potencijalu razvoja sustava mikromobilnosti, javnim biciklima i romobilima, koji bi postali dio sustava javnog prijevoza u Šibeniku. Biciklistički i pješački promet ključni su elementi ovog pristupa, ali važno je naglasiti i ulogu javnog prijevoza, željezničkog prometa i planiranih žičara za povezivanje turističkih atrakcija. Biciklističke staze i pješačke zone planirane su tako da se povezuju s autobusnim kolodvorima, stanicama i terminalima, omogućujući jednostavno prelaženje između različitih oblika prijevoza, čime se osigurava efikasnija mobilnost i smanjuje potreba za korištenjem osobnih vozila. Planirana izgradnja žičare za povezivanje tvrđava Sv. Mihovil, Sv. Ivan i Šubićevac (Barone) dodatno će poboljšati mobilnost unutar grada, smanjujući prometno opterećenje na cestovnoj mreži i pružajući atraktivan način kretanja za turiste i stanovnike. Razvoj biciklističkog i pješačkog prometa izravno doprinosi smanjenju emisija stakleničkih plinova i buke, čime se poboljšava kvaliteta zraka i životnog okoliša u gradu, što je u skladu s ciljevima održivog razvoja i zaštite okoliša. Na području grada Šibenika uspostavljen je Nextbike sustav javnih bicikala sa stajalištima na više lokacija unutar područja obuhvata ove Strategije. Trenutno je u planu povećanje kapaciteta tj. u procesu je nabava 50 novih bicikala i 5 punionica.

Analiza javnih ulaganja kroz gradski proračun

Analiza javnih ulaganja kroz gradski proračun u projekte i teme vezane uz zelenu infrastrukturu i kružno gospodarenje prostorom i zgradama izrađena je na temelju javnih podataka proračuna Grada Šibenika za 2025. godinu, te analiza prikazuje okvirne rezultate s obzirom na identificirane projekte i ulaganja u zelenu urbanu obnovu. Tijekom 2023. godine, ostvarena ulaganja u projekte zelene infrastrukture i kružnog gospodarenja većinski su se odnosila na sufinancirane projekte od strane nacionalnih i EU fondova u ukupnoj vrijednosti od 3.367.426,47 € , odnosno 37,9% ukupnih ulaganja u zelenu infrastrukturu i kružno gospodarstvo. Navedeni projekti uključuju Rekonstrukciju parka Rasadnik, uređenje javne površine trga u Raslini i košarkaško igralište na Žirju. Osim navedenog, značajan udio (25,4%) uložen je i u održavanje javnih površina od ukupno 855.856,07 € , a koje je obuhvatilo održavanje javnih površina, zelenih površina i javnih fontana. Osim navedenog, tijekom 2023. g. izdvajaju se značajni završeni projekti u Gradu poput Studentskog doma Palacin u vrijednosti 11.328.702,31€, ali i projekt revitalizacije tvrđave svetog Ivana u vrijednosti 49.143.692, 95 HRK dovršen u 2022. godini..

Planirana ulaganja gradskog proračuna u 2024. godine za projekte i aktivnosti zelene infrastrukture i kružnog gospodarstva uključuju budžet od ukupno 10.179.241 € , od čega je najveći udio namijenjen za projekte energetske učinkovitosti u vrijednosti od 6.865.625 €, odnosno 67,4% proračuna u dijelu koji se odnosi na projekte zelene infrastrukture i kružnog gospodarstva. Navedeni projekti energetske učinkovitosti odnose se na energetsku obnovu javnih zgrada poput OŠ Petra Krešimira IV, Sportski centar Ljubica, Športski centar Bazeni Crnica, Hrvatsko narodno kazalište u Šibeniku, Gradska knjižnica Juraj Šižgorić i Muzej grada Šibenika. Za održavanje javnih površina (javnih, zelenih i površina groblja) tijekom 2024. godine predviđeno je 933.000,00 €, dok je za projekte komunalne infrastrukture predviđeno 830.000,00 €, a koji uključuju projekte poput uređenja nogostupa u ulici Bribirskih knezova (150.000,00 €), uređenje dječjih i sportskih igrališta (355.000,00 €), uređenje nogostupa u ulici Stipe Ninića (25.000,00 €), uređenje nogostupa u ulici Vladimira Nazora (100.000,00 €), izgradnja biciklističke staze (50.000,00 €), uređenje platoa ispred Biskupijskog marijanskog svetišta Gospe Vrpoljačke (50.000,00 €) i uređenje javnih površina u Jurasima (100.000,00 €). Potrebno je spomenuti i projekt regionalnog znanstveni centar RaSTEM u vrijednosti 2.042.449,12 € koji je dovršen 2024. godine. Kroz sredstva ITU mehanizma, Grad Šibenik će izgraditi novi Vatrogasni dom u zoni bivše vojarne Bribirski knezovi, te Centar za mlade i Centar za borbu protiv klimatskih promjena.

Planirana ulaganja gradskog proračuna za 2025. godinu u vidu zelene infrastrukture i kružnog gospodarstva primarno se fokusiraju na ulaganju u komunalnu infrastrukturu s ukupno 4.892.000,00 €, a koja uključuju projekte poput izgradnje podzemnih kontejnera po GČ, rekonstrukcije ulica, uređenje cesta i ulica, sanaciju i rekonstrukciju pomorskog dobra, uređenje dječjih i sportskih igrališta, uređenje javnih površina i dr. Također su planirana značajna ulaganju u energetsku učinkovitost, gdje se nastavlja s projektima energetske obnove zgrada iz 2024. godine u planiranoj vrijednosti od 3.009.000,00 €. Značajnu stavku čine i Integrirana teritorijalna ulaganja (ITU) s ukupno 84.661,00 € u svrhu upravljanja gradskom imovinom, odnosno za razvoj projekta Batižele. Ostali projekti uključuju uređenja kupališta Jadrija i uređenje prostora Vanjski u predviđenoj vrijednosti od 1.530.000,00 €. U proračunskoj godini planirana su sredstva za projekt ozelenjivanja rive ''Zeleni koridor na rivi'' u vrijednosti 180.000,00 €.

Intenzitet korištenja zelenih i drugih javnih otvorenih površina

Anketnim upitnikom ispitan je intenzitet korištenja zelenih i drugih javnih otvorenih površina na području Šibenika, a koji podrazumijeva učestalost korištenja, trajanje boravka i konkretne najposjećivanije lokacije . Učestalost posjećivanja i korištenja parkova, šetališta, dječjih igrališta, trgova i drugih otvorenih površina među ispitanicima prilično je visoka. Rezultati anketnog upitnika pokazali su da najveći udio ispitanika (41%) boravi na zelenim i javnim površinama više od tri puta tjedno, ali ne svaki dan. Čak 34% ispitanika svaki dan boravi na javnim i zelenim površinama , a jednom tjedno boravi do 14% ispitanika. Navedeni rezultati pokazuju da 89% ispitanika koristi javne i zelene površine na svakodnevnoj i tjednoj bazi, što ukazuje na njihov velik značaj među stanovnicima. Gledajući prosječno provedeno vrijeme zadržavanja i boravka na javnim zelenim i otvorenim površinama u jednom danu, većina ispitanika (66%) navela je duljinu trajanja između 30 minuta i dva sata . Manje od 30 min se zadržava tek 14% ispitanika, a nekoliko sati boravi oko 9% ispitanika. 11% ispitanika ne boravi na javnim zelenim i otvorenim površinama, odnosno prolazi njima bez zadržavanja . Navedeno ukazuje na potrebu za unaprjeđenjem i uređenjem zelenih površina te razvojem novih sadržaja koji bi ispitanike naveli na duži boravak. U odnosu na anketni upitnik kojim je 2022. g. u sklopu izrade Strategije zelene infrastrukture ispitana učestalost i trajanje boravka na zelenim površinama, može se zaključiti kako se trajanje boravka uglavnom nije promijenilo, no učestalost korištenja je značajno porasla. Naime, u odnosu na prije nekoliko godina, gotovo 15% više ispitanika na otvorenim površinama boravi na dnevnoj ili tjednoj bazi. Potrebno je naglasiti kako upitnik nije proveden na istom uzorku, stoga su usporedni rezultati tek okvirni.                    

Anketnim upitnikom ispitanici su naveli zelene i druge otvorene javne površine u Šibeniku koje najčešće posjećuju i koristite. Među zelenim i drugim otvorenim javnim površinama koje najčešće koriste, gotovo trećina ispitanika izdvojila je Park-šumu Šubićevac , petina Perivoj Roberta Visianija , a treća po redu je šetnica u Kanalu sv. Ante (navelo ju je 16% ispitanika). Navedeno ukazuje kako stanovnici teže boravku u prostorima s prirodnim karakteristikama i većim udjelom vegetacije . Od ostalih površina kao najčešće korištene slijede riva (6%), park Rasadnik (6%), Baldekin (5%), dječja igrališta (u različitim dijelovima grada) (4%), Perivoj Luje Marune (4%), Poljana (3%), Jamnjak (2%) te plaža Banj. Izdvojene su i plaže u Grebaštici, otvoreni prostori na Zlarinu te u Zatonu. Određen dio ispitanika navelo je kako ne koristi otvorene površine zbog njihovog lošeg stanja ili nedostupnosti mjestu stanovanja.  

Od postojećih javnih otvorenih i zelenih površina, ispitanici anketnog upitnika kao najznačajnije unutar Šibenika izdvojili su Park-šumu Šubićevac (31,3%), šetnicu u kanalu sv. Ante (12,16%), perivoj Roberta Visianija (11,25%), gradsku rivu (9,42%), trg na Poljani (5,78%) i druge zelene površine na području Baldekina (2,13%), Banj (2,13%), Rasadnik (1,52%), Jadriju (1 ,22%) i tvrđavu sv. Ivana (Tanaja) (0,91%). Navedene zelene i druge otvorene javne površine odlikuju se određenim stupnjem uređenosti u obliku staza, urbane opreme i informativnih sadržaja, te visok stupanj prekrivenosti krošnjama. Najveći dio izdvojenih najznačajnijih površina prema ispitanicima nalazi se u centru i širem centru grada. Iako je šetnica u kanalu sv. Ante udaljena od gradskog centra, prepoznata je kao druga najznačajnija zelena površina, što ukazuje na njenu posebnu vrijednost za građane. Također je važno naglasiti kako podjednak broj ispitanika smatra zelene površine u centru grada i gradskim četvrtima kao najznačajnije, što ukazuje na važnost decentraliziranih zelenih površina i zelene infrastrukture kao sastavnog dijela urbane matrice . Određen broj ispitanika naglasio je kako su sve zelene površine unutar grada Šibenika jednako značajne radi sve većih potreba građana za boravkom i rekreacijom na otvorenom, kao i smanjenju pojava klimatskih promjena poput urbanih toplinskih otoka.

Percepcija o zelenim i drugim otvorenim površinama

Anketnim upitnikom ispitana je važnost pojedinih karakteristika javnih zelenih i drugih otvorenih površina među stanovnicima Šibenika. Rezultati pokazuju kako su sve kategorije izrazito važne, s obzirom da niti jednu nije odabralo manje od 63 % ispitanika. Najviše se, sa više od 90 % ističu karakteristike koje se odnose na pristupačnost zelenih površina i ugodnost mikroklime .

Jedno od načela ozelenjivanja gradova predstavlja pravilo 3 - 30 – 300 koje nalaže kako bi svaki stanovnik trebao vidjeti 3 stabla iz svojeg doma , 30 % svakog susjedstva trebalo bi biti prekriveno krošnjama drveća te bi svatko trebao stanovati na 300 metara od najbližeg parka ili veće zelene površine. Anketom su ispitana dva aspekta navedenog pravila, pitanjima Vidite li stabla kroz prozor svojeg doma? i Postoje li uređene javne zelene površine na udaljenosti manjoj od 5 minuta hoda od Vašeg doma?. Rezultati su grupirani i prikazani u tri kategorije prema različitim naseljima tj. naselju Šibenik, obalnim naseljima te naseljima u unutrašnjosti, otočnim naseljima i naseljima uz NP Krka.

U naselju Šibenik tek 16% ispitanika iz svojeg doma vidi 3 ili više stabala i živi na udaljenosti do 300m od značajnije zelene površine , dok u obalnim naseljima 54% vidi 3 ili više stabala, no dom niti jednog ispitanika ne zadovoljava oba kriterija. U naseljima u unutrašnjosti, otočnim naseljima i naseljima uz NP Krka ne postoje uređene zelene površine na udaljenosti manjoj od 5 minuta hoda od mjesta stanovanja ispitanika, no 75% ispitanika kroz prozor vidi 3 ili više stabala, što je očekivan rezultat s obzirom na prirodni karakter u navedenim naseljima.

Preko 78% ispitanika smatra kako u Šibeniku nema dovoljno javnih zelenih i drugih otvorenih površina , dok ih gotovo 70 % smatra kako razina opremljenosti javnih zelenih i drugih otvorenih površina (klupe, stolovi, kante za smeće, sportske naprave i sl.) nije zadovoljavajuća .  Stanovnici Šibenika prepoznali su nedostatak zelenila na mnogim otvorenim površinama , a najviše se ističu površine uz stambene zgrade, zatim površine u blizini odgojno-obrazovnih, zdravstvenih i drugih javnih ustanova, trgovi te površine uz prometnice i u uličnoj mreži.

Što se tiče prijedloga za nove sadržaje i prostore koji bi doprinijeli kvaliteti života u Šibeniku  najviše su predlagana uređena šetališta i pješačke staze, drvoredi uz pješačke i biciklističke staze, prometnice, javni parkovi, urbani vrtovi, dječja igrališta te sportska igrališta, tereni i slični rekreativni sadržaj .

45 % ispitanika smatra kako na području Šibenika nema dovoljno uređenih plaža te ih tek 18 % smatra kako su iste prikladno opremljene. Kao najznačajnije karakteristike plaža ističu se zasjenjenost krošnjama stabala i prirodni karakter plaža.  

Dostupnost zelenih i drugih otvorenih površina za osobe smanjene pokretljivosti

Briga o osobama s invaliditetom horizontalna je politika koju treba uzeti u obzir kod sagledavanja svih relevantnih pa tako i tema održivosti kojima se bavi i SZUO. Prilikom razvoja zelene i plave infrastrukture, tj. uređenja novih i unaprjeđenja postojećih zelenih i drugih otvorenih površina potrebno je posebnu pažnju posvetiti dostupnosti navedenih prostora za sve skupine stanovnika uključujući osobe s poteškoćama u kretanju, starije osobe, roditelje s djecom i dr. kako bi se ostvarile društvene koristi poboljšanjem kvalitete života.

Trenutna situacija nije zadovoljavajuća, s obzirom da gotovo 68% ispitanika smatra kako na području Šibenika javne zelene i druge otvorene površine nisu dostupne osobama s invaliditetom ili osobama smanjene pokretljivosti .  Navedeno ukazuje na potrebu za prilagodbom postojećih otvorenih površina načelima univerzalnog dizajna.

Grad Šibenik ima izrađenu Strategiju izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom grada Šibenika u razdoblju 2021. – 2025. godine koja promiče unapređivanje, zaštitu i osiguravanje punog i ravnopravnog uživanja svih ljudskih prava i temeljnih sloboda osoba s invaliditetom na području grada Šibenika i unapređivanje i poštivanje njihova urođenog dostojanstva.  Temeljna načela su poštivanje urođenog dostojanstva, osobne autonomije uključujući slobodu izbora i neovisnost osoba; nediskriminacija; puno i učinkovito sudjelovanje i uključivanje u društvo; poštivanje različitosti i prihvaćanje invaliditeta kao dijela ljudske različitosti i čovječnosti; jednakost mogućnosti; pristupačnost; jednakost muškaraca i žena; poštivanje sposobnosti razvoja djece s teškoćama u razvoju i poštivanje prava djece s teškoćama u razvoju na očuvanje vlastitog identiteta.

Mjere u strategiji definirane su prema područjima djelovanja, a to su redom: Obitelj i život u zajednici, Odgoj i obrazovanje, Zdravstvena zaštita, Socijalna zaštita, Stanovanje, mobilnost i pristupačnost, Profesionalna rehabilitacija, zapošljavanje i rad, Pravna zaštita i zaštita od nasilja i zlostavljanja, Informiranje, komunikacija i podizanje razine svijesti, Sudjelovanje u kulturnom životu, Sudjelovanje u političkom i javnom životu, Rekreacija, razonoda i sport i Civilno društvo.

U kontekstu SZUO mjere koje je potrebno istaknuti su:  

 Unutar područja 3.5. Stanovanje, mobilnost i pristupačnost:

 Osiguravanje pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i osobama smanjene pokretljivosti (zdravstvenih i socijalnih ustanova, obrazovnih institucija, kulturnih ustanova, sportskih i rekreacijskih ustanova i površina…)

Aktivnostima se planira utvrditi postojeće stanje (pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i osobama smanjene pokretljivosti) koje će zatim biti javno objavljeno na webu i u službenim glasilima.

 Unutar područja 3.11. Rekreacija, razonoda i sport mjere:

 Prilagodba sportskih terena te prilagodba opreme potrebama djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom

Aktivnostima se planira izraditi analizu postojećeg stanja sportskih terena i opreme koja je dostupna djeci s teškoćama u razvoju i osobama s invaliditetom, utvrditi prioritete; izraditi projektnu dokumentaciju, pribaviti dozvole, ukloniti prepreke i prilagoditi teren.

3. Koristiti princip univerzalnog dizajna u izgradnji i opremanju sadržaja za djecu s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom

Aktivnostima se planira izgraditi i opremiti dječja igrališta u skladu s principom univerzalnog dizajna te urediti i prilagoditi šetnice u skladu s potrebama djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom.

 S obzirom na utvrđenu potrebu za prilagodbu javnih zelenih i drugih otvorenih površina osobama smanjene pokretljivosti u Šibeniku, terenskim obilaskom i obradom podataka izrađena je analiza dostupnosti najznačajnijih zelenih i drugih otvorenih površina osobama smanjene pokretljivosti u vidu prilagodbe osiguravanja odgovarajućih prilaza, nagiba, rampi, ograda i slično.

Povijesna cjelina grada Šibenika

Područje povijesne cjeline grada Šibenika minimalno je prilagođeno osobama smanjene pokretljivosti radi guste povijesne izgradnje. Visinske razlike na području starogradske jezgre savladavane su pretežito stepeništima, a uski ulični koridori i dominantno kameno povijesno opločenje predstavljaju značajne prepreke za prilagodbu prostora osobama smanjene pokretljivosti.

Prilaz tvrđavi sv. Mihovila

Zelena površina uz tvrđavu sv. Mihovila i prilaz tvrđavi djelomično su prilagođeni osobama smanjene pokretljivosti. Prema tvrđavi izgrađen je kolni prilaz preko kojeg je moguće pristupiti tvrđavi, dok je parkovna površina minimalno prilagođena osobama smanjene pokretljivosti radi kamenog i makadamskog opločenja, te stepenica.

Prilaz tvrđavi sv. Ivana

Prilaz tvrđavi sv. Ivana riješen je primarno preko opločenog kolnog pristupa izravnate površine, te je moguć pristup do tvrđave sv. Ivana. Glavni ulaz u tvrđavu riješen je preko stepenica, te nije prilagođen osobama smanjene pokretljivosti.

Tvrđava Barone

Prostor tvrđave Barone uređen je u nekoliko razina/terasa čije su visinske razlike riješene preko stepenica, te prostor nije prilagođen osobama smanjene pokretljivosti. Glavni ulaz u tvrđavu Barone i glavnu terasu nema visinskih razlika koje bi predstavljale prepreku za osobe smanjene pokretljivosti, te je na ovim zonama prostor prilagođen osobama smanjene pokretljivosti.

Gradska riva

Koridor gradske rive čini opločena kamena šetnica uz morsku obalu na kojoj nema značajnih visinskih prepreka, te je prostor prilagođen osobama smanjene pokretljivosti. Na prostoru gradske rive južno od Bazena na Crnici izgrađen je panoramski vidikovac u obliku rampe koji je prilagođen osobama smanjene pokretljivosti.

Plaža Banj

Prostor uređene plaže Banj djelomično je prilagođen osobama smanjene pokretljivosti. Do uređene zone ugostiteljskog objekta izgrađena je pristupna rampa i omogućen je nesmetan prilaz. Područje plaže nije prilagođeno osobama smanjene pokretljivosti radi visinske razlike riješene preko stepenica, te izostanka infrastrukture rampi ili ograda koje bi olakšale ulaz u more osobama smanjene pokretljivosti.

Osnovna škola Jurja Dalmatinca

Na ulazu u osnovnu školu Jurja Dalmatinca pristup osobama smanjene pokretljivosti omogućen je preko dizala koji ima direktnu povezanost s uličnim koridorom, te se smatra da je prostor prilagođen osobama smanjene pokretljivosti.

Prilaz Gimnaziji Antuna Vrančića

Prilaz gimnaziji Antuna Vrančića s ulice Put gimnazije nije prilagođen osobama smanjene pokretljivosti radi toga što je velika visinska razlika do glavnog ulaza riješena preko nekoliko stubišta, te trenutno na ovom prilazu ne postoji infrastruktura za osobe smanjene pokretljivosti.

Spomen park ''Šubićevac'' (Park strijeljanih)

Prilaz spomen-parku Šubićevac nije prilagođen osobama smanjene pokretljivosti radi toga što su visinske razlike riješene preko stepenica. Opločene površine unutar parka u lošem su stanju te mogu predstavljati prepreku za osobe smanjene pokretljivosti.

Park-šuma Šubićevac

Prostor park-šume Šubićevac relativno je prilagođen osobama smanjene pokretljivosti. Na području su izgrađeni opločeni kolni prilazi preko kojih je omogućeno kretanje, no korištenje dodatnih sadržaja poput dječjih igrališta ili sportsko-rekreacijskih sadržaja nije prilagođen osobama smanjene pokretljivosti radi visinskih prepreka.

Trg Poljana

Prostor središnjeg gradskog trga na Poljani prilagođen je osobama smanjene pokretljivosti. Prilaz trgu s bočnih ulica ima izgrađene rampe, te je površina trga visinski ujednačena. Smatra se da je prostor prilagođen osobama smanjene pokretljivosti.