1.

STRUČNI NOSITELJ:

MINISTARSTVO RADA, MIROVINSKOGA SUSTAVA, OBITELJI I SOCIJALNE POLITIKE

2.

POSTUPAK PROCJENE UČINAKA PROPISA

Redni broj:

Naziv nacrta prijedloga zakona:

Upućivanje u proceduru Vlade Republike Hrvatske:

2.1.

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o radu „(EU)“

I. tromjesečje 2026.

Razlozi predlaganja zakona:

Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:

Od donošenja posljednjih izmjena i dopuna ovoga Zakona, stupile su na snagu dvije nove direktive Europske unije, od kojih je jednu potrebno u većem dijelu, a drugu u cijelosti preuzeti Zakonom o radu. U prvom slučaju radi se o Direktivi (EU) 2023/970 koja utvrđuje minimalna pravila za: jačanje načela jednake plaće muškaraca i žena za jednak rad ili rad jednake vrijednosti, zabranu svake izravne ili neizravne diskriminacije u pogledu plaće na temelju spola te transparentnost plaća i snažniju provedbu prava na jednaku plaću.  Druga je Direktiva (EU) 2024/2831 kojom se reguliraju pitanja specifičnog oblika rada fizičkih osoba koje poslove obavljaju putem digitalnih radnih platformi i time poboljšavaju njihovi radni uvjeti.

Ujedno, ocijenjeno je potrebnim usuglasiti zakonske odredbe o prenošenju godišnjeg odmora, kao i s time povezane odredbe, s Konvencijom MOR-a br.132 o plaćenom godišnjem odmoru. Naime,  u više pokrenutih postupaka pred nacionalnim sudovima, pod utjecajem presuda Suda EU, dosuđen je tužiteljima veći opseg prava od onog koje im jamči nacionalno zakonodavstvo (duži rok u kojem je moguće prenijeti tzv. stari godišnji odmor).

Također, ukazuje se potreba za horizontalnim usklađivanjem s drugim propisima u RH, i to sa Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama te s prijedlozima zakona kojima se mijenjaju i dopunjuju Zakon o obrani i Zakon o službi u oružanim snagama RH, kao i potreba za preciziranjem pojedinih drugih zakonskih odredbi radi pravne sigurnosti, a u dogovoru sa socijalnim partnerima.

Ovim izmjenama i dopunama Zakona o radu preuzet će se dvije europske direktive, čime će se stvoriti uvjeti za provedbu nove pravne stečevine EU, i to:

1. Direktive o jačanju primjene načela jednakih plaća muškaraca i žena za jednak rad ili rad jednake vrijednosti putem transparentnosti plaća i mehanizama izvršenja, s potciljem suzbijanja diskriminacije između muškaraca i žena te transparentnosti plaća;

2. Direktive o poboljšanju radnih uvjeta u radu putem platforme, s potciljem unaprjeđenja uvjeta rada u specifičnom načinu obavljanja rada putem digitalne radne platforme.

Cilj izmjena je, također, osigurati pravnu sigurnost subjekata radnog odnosa vezano za ostvarivanje i prenošenje godišnjeg odmora.

Ujedno, pojmovno će se uskladiti odredbe ovoga Zakona sa Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama koji je u međuvremenu mijenjan i dopunjavan, zatim sadržajno uskladiti odgovarajuće odredbe ovoga Zakona s prijedlozima zakona kojima se mijenjaju i dopunjuju Zakon o obrani i Zakon o službi u oružanim snagama RH radi uvođenja temeljnog vojnog osposobljavanja.

Istodobno će se, ovisno o dogovoru sa socijalnim partnerima, precizirati pojedine zakonske odredbe.

2.2.

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o suzbijanju neprijavljenoga rada

I. tromjesečje 2026.

Razlozi predlaganja zakona:

Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:

Nakon stupanja na snagu Zakona o suzbijanju neprijavljenoga rada, zamijećena je otežana primjena pojedinih odredbi u praksi odnosno potreba za preciziranjem i dopunjavanjem odredbi koje uređuju postupanje nadležnog inspektora u provedbi inspekcijskog nadzora.

Također, nakon što je temeljem ovoga zakona donesen Pravilnik o Jedinstvenoj elektroničkoj evidenciji rada (Narodne novine, br. 8/24), kao i podzakonski propis temeljem Zakona o radu – Pravilnik o evidenciji rada korištenjem digitalnih radnih platformi (Narodne novine, br. 150/23), a imajući u vidu da su oba propisa vezana uz paralelno uspostavljen informacijski sustav Jedinstvena elektronička evidencija rada (sustav JEER), uočene su različitosti u sadržaju zakonskih i podzakonskih propisa koje je, radi pravilne primjene i pravne sigurnosti, potrebno uskladiti.

Ujedno je ocijenjeno da je odredbe koje uređuju sustav JEER potrebno bolje prilagoditi namjeri širenja ovog sustava na druge djelatnosti i područja.

Nadalje, potrebno je usklađivanje zakonskih odredbi koje uređuju objavu prekršitelja s kasnije donesenim podzakonskim propisom – Pravilnikom o objavi podataka o poslodavcima kod kojih je proveden nadzor u području prijavljivanja rada (Narodne novine, br.148/24), kao i bolje povezivanje sa zastarom prekršajnog progona. S tim u vezi, u pogledu propisane obveze objave poslodavaca koji nisu u prekršaju, uočeno je da nema interesa za objavom na istoj, pri čemu je ocijenjeno i neopravdanim isticati pozitivne primjere prijavljivanja rada u okolnostima kada je kod istih poslodavaca utvrđeno kršenje drugih obveza koje su čak i ozbiljnije naravi.

Iako Državni inspektorat, Sektor inspekcije rada, uspješno provodi nadzor prijavljivanja rada, osobito otkad ima na raspolaganju mjeru iz čl. 7. ovoga Zakona kojom se nalaže poslodavcu podnošenje prijave na obvezno mirovinsko osiguranje i plaćanje novčane kazne, preciziranjem i dopunjavanjem zakonskih odredbi koje uređuju njihovo postupanje otklonit će se uočene pravne praznine i osigurati ujednačen i učinkovit nadzor na terenu.

Cilj izmjena je, također, precizirati zakonske odredbe vezane uz vođenje propisanih podataka o radu u informacijskom sustavu Jedinstvena elektronička evidencija rada (sustav JEER).

Ujedno će se osigurati pravilan pravni temelj da se odredbe koje uređuju sustav JEER bolje prilagode širenju istog sustava na druge djelatnosti i područja izvan rada koji se obavlja putem digitalnih radnih platformi (npr. na graditeljstvo).

Izmjenama odredbi koje uređuju objavu prekršitelja (tzv. crnu listu), iste će se bolje povezati i uskladiti s kasnije donesenim podzakonskim propisom, kao i s pravilnim tumačenjem odredbi tog propisa. Ujedno će se odredba koja uređuje uvjete brisanja s popisa poslodavaca kod kojih je zapisnikom nadležnog inspektora utvrđeno postojanje neprijavljenog rada horizontalno uskladiti s drugim važećim propisima u Republici Hrvatskoj, osobito s Prekršajnim zakonom (Narodne novine, br. 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22) u dijelu koji propisuje rokove zastare prekršajnog progona.

Cilj izmjena ovoga Zakona je i razmotriti opravdanost objavljivanja podataka o poslodavcima kod kojih tijekom nadzora nisu utvrđene nepravilnosti u pogledu prijavljivanja rada (tzv. bijela lista).

Sve navedeno doprinijet će učinkovitoj primjeni zakonskih odredbi u praksi, boljoj međusobnoj povezanosti ovoga s drugim važećim propisima u Republici Hrvatskoj te pravnoj sigurnosti.

2.3.

Zakon o izmjenama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (EU)

I. tromjesečje 2026.

Razlozi predlaganja zakona:

Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:

Usklađivanje s Delegiranom direktivom (EU) 2024/782 оd 4. ožujka 2024. o izmjeni Direktive 2005/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u vezi s minimalnim uvjetima osposobljavanja za profesije medicinske sestre za opću zdravstvenu njegu, doktora dentalne medicine i farmaceuta, te s Delegiranom direktivom (EU) 2025/1223 оd 10. travnja 2025. o izmjeni Direktive 2005/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u vezi s minimalnim uvjetima osposobljavanja za profesiju veterinara

Donošenjem Zakona izvršit će se usklađivanje s pravnom stečevinom Europske unije, na način da će se ažurirati minimalni uvjeti osposobljavanja za profesije medicinskih sestara odgovornih za djelatnost opće njege, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, te doktora veterinarske medicine. Cilj je minimalne uvjete osposobljavanja za navedene profesije prilagoditi najnovijim znanstvenim i tehnološkim postignućima, te ih ujednačiti s minimalnim uvjetima osposobljavanja u drugim državama članicama.

2.4.

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o ravnopravnosti spolova (EU)

I. tromjesečje 2026.

Razlozi predlaganja zakona:

Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:

Razlozi koji zahtijevaju donošenje izmjena Zakona o ravnopravnosti spolova je usklađivanje hrvatskog zakonodavstva sa pravnom stečevinom Europske unije.  

Potrebno je preuzeti odredbe Direktive (EU) 2023/970 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. lipnja 2023. o usklađivanju zakonodavstva država članica u pogledu ravnopravnosti plaća i usklađivanja, Direktive Vijeća (EU) 2024/1499 od 16. svibnja 2024. o provedbi i jačanju politika za smanjenje razlika u plaćama temeljenim na spolu, Direktive Parlamenta i Vijeća (EU) 2024/1500 od 24. travnja 2024. o osiguravanju transparentnosti u procesima zapošljavanja i plaćanja u sektoru privatnog i javnog sektora.

Stupanjem na snagu Zakona o sustavu državne uprave (Narodne novine, br. 66/19 i 155/23) došlo je do organizacijskih promjena ukidanjem ureda državne uprave u županijama te povjeravanjem njihovih poslova županijama odnosno Gradu Zagrebu, stoga je potrebno uskladiti odredbe predmetnog Zakona.

Nadalje, stupanjem na snagu Zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske  (Narodne novine, br. 123/17 i 151/22) jasno su definirani akti strateškog planiranja od nacionalnog značaja (čl. 16).

Također, radi uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj uskladit će se odredbe Zakona s posebnim zakonom kojim je uređeno uvođenje eura u Republiku Hrvatsku.

Usklađenost hrvatskog zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije – izmjene se donose radi potpune harmonizacije Zakona s europskim pravnim okvirom, međunarodnim standardima u području ravnopravnosti spolova i nacionalnog zakonodavstva.

Propisivanje ovlasti tijela za praćenje i tijela za jednakost – precizno se definiraju nadležnosti i odgovornosti tijela ovlaštenih za nadzor nad provedbom Zakona, kao i tijela za jednakost, čime se osigurava djelotvoran institucionalni okvir za zaštitu i promicanje ravnopravnosti spolova.

Osuvremenjivanje pojmova definiranih u važećem Zakonu – pojmovi koji čine temeljne odrednice Zakona usklađuju se s novim društvenim okolnostima, međunarodnim dokumentima i praksom, čime se omogućuje preciznije prepoznavanje i sprječavanje diskriminacije.

Otklanjanje nejasnoća u dosadašnjoj primjeni Zakona – kroz doradu pojedinih odredbi uklanjaju se pravne nedorečenosti u primjeni Zakona, čime se osigurava pravna sigurnost te učinkovitija i dosljednija primjena Zakona.

3.

IZNIMKE OD POSTUPKA PROCJENE UČINAKA PROPISA

Redni broj:

Naziv nacrta prijedloga zakona:

Upućivanje u proceduru Vlade Republike Hrvatske:

3.1.

Razlozi predlaganja zakona:

Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:

3.2.

Razlozi predlaganja zakona:

Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:

3.3.

Razlozi predlaganja zakona:

Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:

4.

OVJERA ČELNIKA STRUČNOG NOSITELJA

Potpis: Marin Piletić, ministar

Datum: 29. rujna 2025.

Uputa:

. Točka 1.: navesti naziv tijela državne uprave

. Točka 2.: navesti nacrte prijedloga zakona za koje se provodi procjena učinaka propisa, tromjesečje upućivanja u proceduru Vlade Republike Hrvatske, razloge predlaganje zakona i ciljeve koji se žele postići donošenjem zakona

. Točka 3.: navesti nacrte prijedloga zakona koji su iznimka od provedbe procjene učinaka propisa, tromjesečje upućivanja u proceduru Vlade Republike Hrvatske, razloge predlaganja zakona i ciljeve koji se žele postići donošenjem zakona

. Točka 4. ovjera čelnika stručnog nositelja

. Nacrti prijedloga zakona koji se planiraju za usklađivanje s pravnom stečevinom Europske unije označavaju se oznakom " (EU) "

. Nacrti prijedloga zakona koji su dio programa rada Vlade Republike Hrvatske, drugog akta strateškog planiranja ili reformske mjere označavaju se oznakom " (RM) "

. Za svaki novi nacrt prijedloga zakona dodaje se odgovarajući broj novih redova u tablici prema zadanom predlošku