Sažetak

Javna uprava u službi građana i razvoja

Akcijski plan za razvoj javne uprave za razdoblje 2025.–2027. ključan je reformski dokument kojim se nastavlja modernizacija hrvatske javne uprave u skladu s potrebama građana, gospodarstva i društva u cjelini.

U fokusu novog trogodišnjeg Akcijskog plana su učinkovitost, digitalna transformacija, upravljanje ljudskim potencijalima, otvorenost i dostupnost usluga , te jačanje kapaciteta za strateško planiranje i upravljanje razvojem. Zajednički cilj je stvoriti kompetentnu, odgovornu i povezanu upravu koja donosi konkretne koristi svakom korisniku javnih usluga – građanima i gospodarstvu - bez obzira koriste li usluge na lokalnoj ili nacionalnoj razini, u fizičkom obliku ili digitalnim putem, unutar Republike Hrvatskoj ili u EU-u.

Novi trogodišnji Akcijski plan sadrži 15 konkretnih mjera koje se nadovezuju na već započete reforme i postavljaju jasne temelje za funkcionalnu, pristupačnu i podatkovno vođenu upravu .

Mjere su usmjerene na:

Jednostavnije i korisnički usmjereno iskustvo za građane i poduzetnike:

• Smanjuje se administrativno opterećenje za građane i gospodarstvo
• Uvodi se anketa zadovoljstva korisnika javnim uslugama , koja postaje alat za daljnje oblikovanje javnih usluga
• Javne usluge se digitaliziraju kroz ključne životne situacije – bez potrebe za dokumentacijom u fizičkom obliku i fizičkim dolascima
• Uvodi se Europska lisnica digitalnog identiteta za pristup uslugama u cijeloj EU
• Jačaju se korisnička podrška i digitalna pristupačnost , posebno za starije i osobe s invaliditetom

Učinkovitu i sigurnu digitalnu infrastrukturu:

• Nadograđuje se Državni oblak (CDU) i državna informacijska infrastruktura (DII)
• Uspostavlja se centralizirani sustav upravljanja podacima
• Jača se kibernetička sigurnost , čime se štite sustavi i osobni podaci građana

Javnu upravu koja konstanto unaprjeđuje vještine zaposlenih i koja uči:

• Razvija se i uvodi HRM sustav za digitalizaciju upravljanja ljudskim potencijalima u državnoj upravi
• Jačaju se digitalne, rukovodeće i specifične kompetencije službenika kroz suvremene i e-learning oblike izobrazbe
• Pokreće se međunarodna razmjena znanja i dobrih praksi , posebno u području javnih financija

Otvorenu i odgovornu javnu upravu:

• Unaprjeđuje se zakonski okvir za pravo na pristup informacijama , temeljen na evaluaciji i preporukama.
• Uvode se etički standardi i povjerenici za etiku u lokalnim jedinicama.
• Jača se strateško planiranje , uz digitalizirane procese i vrednovanje učinaka javnih politika.

Snažniju i funkcionalnu lokalnu samoupravu:

• Potpomaže se digitalna transformacija općina i gradova kroz razvoj lokalnih e-usluga.
• Financijski i stručno se potiče dobrovoljno funkcionalno povezivanje jedinica lokalne samouprave kako bi zajedno pružale kvalitetnije usluge.

Provedba ovog Akcijskog plana rezultirat će transformacijom javne uprave u javni servis po mjeri građana i gospodarstva odnosno javnom upravom koja radi bolje za sve nas.

Akcijski plan za razvoj javne uprave 2025.–2027. stavlja građanina i korisnika usluga u središte javne uprave. Kroz digitalizaciju, jačanje ljudskih kapaciteta, bolju organizaciju i veću transparentnost stvaramo javnu upravu kojoj se vjeruje, koja daje rezultate i koja je spremna za budućnost . Javna uprava koja štedi vrijeme, štiti podatke i pruža rješenja – to je javna uprava do kraja 2027. godine.

1. Uvod

Odlukom Vlade Republike Hrvatske iz ožujka 2022. godine usvojen je Nacionalni plan razvoja javne uprave za razdoblje od 2022. do 2027. godine zajedno s prvim Akcijskim planom razvoja javne uprave za razdoblje od 2022. do 2024. godine.

Nacionalnim planom razvoja javne uprave za razdoblje od 2022. do 2027. godine (u daljnjem tekstu: Nacionalni plan) usmjerava se razvoj javne uprave u srednjoročnom razdoblju , uzimajući u obzir strateške ciljeve i prioritete utvrđene Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske za razdoblje do 2030. godine.

Posebni ciljevi i srednjoročni prioriteti utvrđeni u Nacionalnom planu provode se kroz mjere definirane u akcijskim planovima. Za šestogodišnje razdoblje provedbe Nacionalnog plana predviđeno je donošenje dva akcijska plana.

Prvi Akcijski plan usvojen zajedno s Nacionalnim planom objedinjavao je mjere za provedbu posebnih ciljeva Nacionalnog plana do kraja 2024. godine. Uspješnost provedbe mjera iz Akcijskog plana 2022.-2024. praćena je kroz Godišnja izvješća o provedbi koja su objavljena na mrežnim stranicama Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije.

Nacionalnim planom predviđeno je osnivanje Savjeta za razvoj javne uprave s ciljem uključivanja svih institucija i drugih dionika u pitanja od značaja za razvoj i reformu javne uprave u Republici Hrvatskoj. Savjet za razvoj javne uprave uključen je u izradu Akcijskog plana za razdoblje od 2025. do 2027. godine.

Akcijski plan sadrži konkretne mjere u okviru posebnih ciljeva Nacionalnog plana sukladno prioritetnim područjima za razvoj javne uprave do kraja provedbe Nacionalnog plana. U okviru mjera definirana su nadležna tijela za provedbu, rokovi, financijska sredstva i pokazatelji rezultata za svaku mjeru. Akcijski plan sadrži i popis pokazatelja ishoda svakog definiranog posebnog cilja Nacionalnog plana, s pripadajućim početnim i ciljnim vrijednostima za ukupno razdoblje važenja plana.

2. Mjere

Posebni cilj 1. Korisnički orijentirana javna uprava i učinkovito pružanje javnih usluga

1. Unaprjeđenje kvalitete javnih usluga po mjeri građana

Opis mjere:

Cilj ove mjere je poboljšati svakodnevnu interakciju građana s javnom upravom tako da usluge budu jednostavnije, brže i prilagođene stvarnim potrebama korisnika . Kroz tri komplementarna smjera djelovanja – smanjenje administrativnih opterećenja , mjerenje zadovoljstva korisnika i širenje primjene sustava upravljanja kvalitetom u sva državna i javna tijela, sustavno se povećava učinkovitost, transparentnost i odgovornost tijela državne uprave.

Ova mjera doprinosi većem povjerenju građana u institucije jer se javne usluge razvijaju na temelju podataka, povratnih informacija i stvarnih iskustava korisnika , a ne proizvoljno. Uvođenjem standarda kvalitete osigurava se da svaka promjena donosi trajnu korist i bolju uslugu, za svakog građanina, u svakom dijelu Hrvatske.

Ključne točke ostvarenja:

• Provedba i praćenje provedbe mjera prema Akcijskom planu za administrativno rasterećenje građana s ciljem ostvarivanja administrativnog rasterećenja >25%
• Provedba anketa zadovoljstva građana ključnim javnim uslugama i uvođenje mehanizama za poboljšanja temeljem povratnih informacija
• Provedba edukacija službenika o korisnički orijentiranom dizajnu javnih usluga i upravljanju kvalitetom
• Uspostava Odbora za upravljanje kvalitetom u javnoj upravi i provođenje samoprocjena sustava upravljanja kvalitetom u tijelima državne uprave
• Razvoj i primjena IT sustava eSUK za praćenje kvalitete usluga i unošenje podataka o standardima i procesima
• Izrada Kataloga usluga i poslova i Vodiča za usluge kojim se usluge čine preglednijima i lakšima za korištenje građanima

Pokazatelji rezultata:

• Udio smanjenja administrativnog opterećenja građana -  najmanje 25% u odnosu na 2019.
• Udio građana zadovoljnih javnim uslugama
• Broj tijela javne uprave koja provode smjernice za upravljanje kvalitetom

Glavna korist za građane:

Manje administracije (transformacija javne uprave u javni servis), brža i pristupačnija usluga, veće zadovoljstvo građana ključnim javnim uslugama. Javna uprava mijenja se u suradnji i prema potrebama svojih korisnika.

2. Rasterećenje gospodarstva za brže i jednostavnije poslovanje

Opis mjere:

Ova mjera usmjerena je na konkretno i mjerljivo smanjenje birokratskih prepreka koje otežavaju poslovanje poduzećima u Hrvatskoj . Provodi se kroz peti Akcijski plan za administrativno rasterećenje gospodarstva i dio je reformskih obveza Republike Hrvatske u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.

Mjerom se provodi optimizacija i digitalizacija opterećujućih administrativnih postupaka , u suradnji s privatnim sektorom, kako bi poduzetnici manje vremena i novca trošili na dokumentaciju u fizičkom obliku, a više na razvoj i zapošljavanje . Riječ je o snažnom zamahu prema modernom i predvidivom poslovnom okruženju , temeljenom na učinkovitosti, transparentnosti i dijalogu s gospodarstvom.

Ključne točke ostvarenja:

• Provedba drugog skupa mjera iz petog Akcijskog plana za administrativno rasterećenje gospodarstva u ukupnom iznosu rasterećenja od 132,7 milijuna eura do kraja 2025.
• Sustavna optimizacija i digitalizacija administrativnih postupaka koji su najviše opterećujući za gospodarstvo – prema prethodno provedenim konzultacijama s gospodarstvom
• Aktivna koordinacija i provedba rasterećenja kroz sve resore državne uprave , pod vodstvom MINGO-a
• Praćenje rezultata i objava podataka o ostvarenom rasterećenju kao pokazatelj stvarnog utjecaja na gospodarstvo

Pokazatelji rezultata:

• Ukupan iznos ostvarenog rasterećenja : 265,4 milijuna eura do kraja 2025. (kumulativno)

Glavna korist za gospodarstvo:

Manje dokumentacije u fizičkom obliku = više vremena i novca za rast. Poduzetnici će lakše poslovati, brže ostvarivati prava i jednostavnije komunicirati s državom, a javna uprava postaje predvidljiv, učinkovit i transparentan partner razvoju gospodarstva.

Posebni cilj 2. Digitalna transformacija javne uprave

3. Unaprjeđenje digitalne infrastrukture i podataka – temelj za brze, povezane i pouzdane javne usluge

Opis mjere:

Cilj ove mjere je izgradnja modernih digitalnih temelja za javnu upravu koja omogućuje brže, sigurnije i povezane usluge građanima i gospodarstvu. Nadogradnjom Centra dijeljenih usluga (CDU), modernizacijom državne informacijske infrastrukture (DII) i uspostavom učinkovitog upravljanja podacima stvaraju se uvjeti za digitalnu upravu koja koristi podatke odgovorno, a sustavi međusobno komuniciraju.

Građani i poduzetnici više neće morati prikupljati dokumente koje država već ima, a tijela uprave moći će koristiti podatke i analitiku za donošenje pametnijih odluka i bolje oblikovanje javnih politika.

Ključne točke ostvarenja:

• Nadogradnja Državnog oblaka (CDU) i omogućavanje većeg broja korisnika te integracija s europskim podatkovnim prostorima
• Modernizacija državne mreže DII – veća sigurnost, dostupnost i kapacitet za pružanje usluga tijela javne vlasti
• Uspostava učinkovitog sustava upravljanja podacima javne uprave u skladu s europskim standardima i načelima (sigurna, odgovorna i transparentna uporaba)
• Razvoj i automatizacija objave visokovrijednih skupova otvorenih podataka
• Provedba edukacija službenika o obradi, dijeljenju i ponovnoj uporabi podataka
• Jačanje interoperabilnosti i digitalne povezanosti tijela javne uprave

Pokazatelji rezultata:

• Broj novih korisnika integriranih u CDU
• Broj novih korisnika povezanih s mrežom DII
• Broj objavljenih skupova otvorenih podataka
• Broj educiranih službenika za rad s podacima

Glavna korist za građane i gospodarstvo:

Više digitalnih usluga, manje administracije. Podaci se razmjenjuju unutar sustava državne informacijske infrastrukture i Centra dijeljenih usluga (CDU), građani ne moraju podnositi dokumente i podatke kojima država već raspolaže. Sve je brže, sigurnije i dostupno online.

4. Jačanje kibernetičke otpornosti (javnih) informacijskih sustava

Opis mjere:

Ova mjera osigurava da informacijski sustavi Republike Hrvatske budu zaštićeni od sve učestalijih kibernetičkih napada , koji mogu ugroziti osobne podatke građana, rad državnih institucija i sigurnost digitalnih usluga.

Uz razvoj Sigurnosno operativnih centara (SOC), mjera uključuje i edukaciju državnih službenika za prepoznavanje i sprječavanje sigurnosnih prijetnji , čime se jača cijeli sustav obrane – ne samo tehnologijom, nego i ljudima.

Građanima ova mjera jamči sigurne javne elektroničke usluge , a gospodarstvu stabilno poslovno okruženje u kojem je povjerenje u sustave javne uprave zajamčeno.

Ključne točke ostvarenja:

• Definiranje arhitekture Sigurnosnog operativnog centra (SOC) za kibernetičku sigurnost državnih informacijskih sustava
• Postavljanje temelja za razvoj i implementaciju središnjeg mehanizma detekcije, odgovora i prevencije napada u svim ključnim sustavima
• Edukacija državnih i javnih službenika u području kibernetičke sigurnosti i sigurnog upravljanja podacima
• Provedba simulacija i testiranja sigurnosnih incidenata radi jačanja pripravnosti sustava i korisnika

Pokazatelji rezultata:

• Broj registriranih i spriječenih kibernetičkih napada
• Broj educiranih službenika za osnovne i napredne kompetencije u području kibernetičke sigurnosti

Glavna korist za građane i institucije:

Zaštita osobnih podataka, sigurnost elektroničkih usluga i povjerenje u državni sustav. U vremenu kada su hakerski napadi svakodnevica, država mora biti spremna i s tehničke strane i sa strane administrativnih (ljudskih) kapaciteta. Ova mjera to osigurava.

5. Modernizacija baza podataka o osobnim stanjima građana

Opis mjere:

Cilj ove mjere je izgradnja jedinstvenog i pouzdanog registra osobnih stanja građana koji zamjenjuje pet postojećih evidencija: matice rođenih, matice vjenčanih, matice umrlih, evidencija o državljanstvu i registra životnog partnerstva.

Trenutni sustav dovodi do ponavljanja, nesklada i sporosti u obradi podataka . Reforma donosi jedinstvenu bazu podataka, povezanu s drugim ključnim sustavima, poput e-Spisa, i omogućuje automatsku razmjenu strukturiranih podataka – što za građane znači brže i jednostavnije ostvarivanje prava, bez nepotrebnog dostavljanja podataka koje država već ima .

Konačan cilj je primjena načela „samo jednom“ (once-only) : građanin svoje podatke daje samo jednom, a sustavi dalje međusobno komuniciraju – sigurno i automatski.

Ključne točke ostvarenja:

• Integracija pet postojećih evidencija u jedinstveni registar osobnih stanja građana
• Pretvaranje opisnih podataka u strukturirani digitalni oblik – pogodan za automatsku obradu i razmjenu
• Razvoj novog informacijskog sustava državnih matica povezanog s drugim relevantnim sustavima javne uprave (npr. e-Spis)
• Omogućavanje automatske razmjene podataka između javnopravnih tijela uz poštivanje zaštite osobnih podataka
• Podizanje kvalitete podataka i usklađivanje evidencija radi bržeg rješavanja zahtjeva građana i poduzetnika

Pokazatelji rezultata:

• Broj korisnika novih digitalnih javnih usluga i aplikacija temeljenih na jedinstvenom registru osobnih stanja građana (RC11)
• Broj novih digitalnih usluga za građane temeljenih na jedinstvenom registru osobnih stanja
• Broj tijela javne uprave koja redovno koriste i razmjenjuju podatke iz jedinstvenog registra osobnih stanja

Glavna korist za građane:

Građani više neće morati prikupljati potvrde i davati podatke koje država već ima. Smanjuje se administrativno opterećenje, povećava brzina obrade zahtjeva i jamči veća točnost podataka. Javna uprava postaje učinkovitija, podatci ažurniji, a usluge jednostavnije.

6. e-Građani 2.0 – Digitalizacija životnih situacija i interoperabilni (europski) digitalni identitet

Opis mjere:

Ova mjera usmjerena je na potpunu digitalizaciju ključnih javnih usluga koje građani koriste tijekom najvažnijih životnih situacija – od rođenja djeteta, upisa u školu, zapošljavanja, do mirovine – kao i uvođenje europski priznatog digitalnog identiteta putem mobilne lisnice.

Korištenjem suvremenih digitalnih rješenja, javne usluge postaju brže, personaliziranije i dostupne u samo nekoliko klikova , bez potrebe za fizičkim dolaskom ili prikupljanjem dokumenata.

Istodobno, Europska lisnica digitalnog identiteta (EUDIW) omogućuje građanima jedinstveni, sigurni i mobilni pristup uslugama u cijeloj EU , uz punu kontrolu nad vlastitim podacima.

Ključne točke ostvarenja:

• Izrada i objava kataloga životnih situacija koji obuhvaća najčešće i najvažnije interakcije građana s državom
• Digitalizacija usluga povezanih s tim životnim situacijama unutar sustava e-Građani , prema propisanim standardima
• Razvoj i testiranje Europske lisnice digitalnog identiteta (EUDIW) za korištenje javnih i privatnih usluga u Hrvatskoj i EU
• Povezivanje lisnice s izvorištima atributa (npr. identitet, prebivalište, akademske kvalifikacije) radi potpune funkcionalnosti
• Promicanje upotrebe EUDIW kroz praktične primjere korištenja i edukaciju građana

Pokazatelji rezultata:

• Broj uspostavljenih ključnih javnih usluga koje odgovaraju na cjelovite životne situacije
• Broj uspostavljenih europskih lisnica digitalnog identiteta (EUDIW) u RH
• Ukupni broj digitalnih javnih usluga dostupnih putem sustava e-Građani

Glavna korist za građane:

Javne usluge prilagođene stvarnim potrebama i dostupne u svakom trenutku – kod kuće, na poslu ili u inozemstvu. Lisnica digitalnog identiteta omogućuje siguran i jednostavan pristup svim e-uslugama, a digitalizirane životne situacije štede vrijeme i uklanjaju administrativne prepreke.

7. Elektroničke javne usluge dostupne svima – podizanje razine pristupačnosti i korisničke podrške za e-Građane

Opis mjere:

Cilj ove mjere je osigurati da svi građani – bez obzira na dob, sposobnosti ili digitalne vještine – mogu ravnopravno koristiti javne elektroničke usluge .

S jedne strane, osigurava se digitalna pristupačnost mrežnih stranica i aplikacija , osobito za osobe s invaliditetom i starije građane, u skladu sa zakonskim obvezama. S druge strane, poboljšava se kvaliteta korisničke podrške kroz uspostavu centraliziranog kontakt centra i edukaciju službenika.

Ova mjera osnažuje građane za digitalno uključivanje i istovremeno jača kapacitete javne uprave da odgovori na njihove potrebe – brzo, jasno i dostupno.

Ključne točke ostvarenja:

• Edukacije i osvještavanje službenika i šire javnosti o važnosti digitalne pristupačnosti i njezinim koristima za korisnike i tijela javne vlasti
• Organizacija stručnih događanja , poput okruglog stola na temu digitalne pristupačnosti
• Provedba edukacija za službenike u javnim tijelima koji pružaju podršku korisnicima sustava e-Građani

Pokazatelji rezultata:

• Broj educiranih korisnika i službenika na temu digitalne pristupačnosti
• Broj održanih edukacija namijenjenih tijelima koja koriste jedinstveni kontakt centar za e-usluge

Glavna korist za građane:

Elektroničke usluge moraju biti dostupne svima, bez iznimke. Ova mjera omogućuje bolju podršku korisnicima i uklanja digitalne barijere za starije osobe, osobe s invaliditetom i sve koji se slabije snalaze u digitalnom okruženju.

Posebni cilj 3. Razvoj ljudskih potencijala u javnoj upravi

8. Modernizacija sustava upravljanja ljudskim potencijalima za učinkovitiju javnu upravu

Opis mjere:

Ova mjera omogućuje sveobuhvatnu modernizaciju sustava upravljanja ljudskim potencijalima u državnoj upravi kroz tri ključna stupa :

1. Korištenje podataka i analiza za donošenje odluka (ankete i evidencije)

2. Sustavno i kvalitetno obrazovanje državnih službenika

3. Digitalizacija upravljanja ljudima kroz centralizirani HRM sustav

Uprava koja se razvija mora ulagati u svoje zaposlenike – prateći njihovo zadovoljstvo, nudeći kvalitetne programe izobrazbe i koristeći moderne digitalne alate za upravljanje radnim ciklusom , od zapošljavanja do razvoja karijere. Time se povećava učinkovitost, transparentnost i privlačnost rada u državnoj službi.

Ključne točke ostvarenja:

• Provedba nacionalne ankete za državne službenike o zadovoljstvu i radnim uvjetima
• Donošenje nove Uredbe o izobrazbi državnih službenika s jasnim standardima, oblicima i načinima provedbe izobrazbe
• Razvoj HRM sustava koji digitalizira devet ključnih procesa upravljanja ljudskim potencijalima u državnoj upravi
• Digitalizacija upravljanja učinkom,  izobrazbe i kadrovskih evidencija u HRM sustav radi praćenja karijernog razvoja službenika
• Edukacije za korištenje HRM sustava u svim tijelima državne uprave
• Prikupljanje i korištenje podataka za planiranje, analizu i reformu politike ljudskim potencijalima utemeljeno na dokazima

Pokazatelji rezultata:

• Udio državnih službenika koji su ispunili anketu o zadovoljstvu i radnim uvjetima
• Broj tijela državne uprave koja koriste HRM sustav
• Broj provedenih edukacija za korištenje HRM sustava u tijelima državne uprave

Glavna korist za službenike i javnu upravu:

Uprava koja vodi brigu o službenicima  - ima bolje rezultate. Ova mjera omogućuje praćenje zadovoljstva, sustavnu edukaciju i digitalno upravljanje karijerama, čime se jača učinkovitost, profesionalnost i atraktivnost državne službe.

9. Kompetentna javna uprava – razvoj vještina za budućnost i razmjena znanja

Opis mjere:

Ova mjera usmjerena je na sustavan razvoj digitalnih, rukovodećih, specijalističkih i međunarodno relevantnih kompetencija službenika i dužnosnika , s ciljem profesionalizacije i modernizacije javne uprave.

Kroz aktivnosti Državne škole za javnu upravu i suradnju s drugim institucijama, unaprjeđuju se znanja iz digitalnih tehnologija, upravljanja, javnih financija i transformacije uprave. Istodobno, kroz regionalnu i međunarodnu suradnju prikupljaju se iskustva i dobre prakse , čime se hrvatska javna uprava pozicionira kao aktivan partner u reformskim procesima na europskoj i regionalnoj razini.

Ključne točke ostvarenja:

• Razvoj i provedba programa izobrazbe za digitalne vještine svih razina državnih i javnih službenika
• Izrada analize potreba te razvoj programa za rukovodeće, opće i specifične kompetencije , uključujući e-learning alate i AI tehnologiju
• Redovita provedba modularnih programa usavršavanja za javne financije kroz Centar izvrsnosti za javne financije
• Organizacija međunarodnih i regionalnih događanja , suradnja sa srodnim institucijama i razmjena dobre prakse
• Jačanje trenerske mreže i institucionalne suradnje s partnerima u regiji i EU
• Razvoj digitalne i fleksibilne izobrazbe koja omogućuje učenje neovisno o vremenu i lokaciji

Pokazatelji rezultata:

• Broj educiranih službenika u području digitalnih i drugih kompetencija
• Broj polaznika razvijenih programa usavršavanja
• Broj novih programa izobrazbe , uključujući specijalizirane za javne financije
• Broj međunarodnih i regionalnih inicijativa i događanja na temu razvoja javne uprave

Glavna korist za javnu upravu i građane:

Učinkovitija i stručnija javna uprava koja uči, raste i surađuje. Kvalitetno obrazovani i digitalno osnaženi službenici pružaju bolje usluge, a međunarodna suradnja otvara prostor za stalno učenje i razmjenu inovativnih rješenja u interesu građana.

Posebni cilj 4. Jačanje kapaciteta javne uprave za oblikovanje i provedbu javnih politika

10. Djelotvorno i učinkovito upravljanje sustavom strateškog planiranja

Opis mjere:

Ova mjera osigurava daljnji razvoj sustava strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske temeljenog na podacima, digitalnim alatima i koordinaciji među institucijama.

U središtu mjere je digitalizacija svih faza strateškog planiranja – od pripreme i donošenja strateških dokumenata, preko njihove provedbe, do praćenja učinaka i vrednovanja javnih politika. To uključuje izgradnju integriranog IT sustava s kontrolnom pločom (Dashboard-om) koja omogućuje prikaz rezultata i utjecaja politika (npr. pokazatelji iz Nacionalne razvojne strategije, digitalne transformacije ili zelene tranzicije).

Mjera jača i ulogu Koordinacijskog tijela te osigurava nastavak rada Mreže koordinatora za strateško planiranje , kao prostora za razmjenu znanja i jačanje stručnih kapaciteta tijela javne vlasti. U okviru mjere provest će se i srednjoročno vrednovanje Nacionalne razvojne strategije RH do 2030. te pripremiti izmjene i dopune dokumenta u skladu s novim prioritetima Vlade.

Ključne točke ostvarenja:

• Digitalizacija procesa strateškog planiranja i bolje regulacije propisa , uključujući IT sustav i nadzornu ploču za praćenje rezultata
• Provedba srednjoročnog vrednovanja Nacionalne razvojne strategije (NRS) i donošenje Izvješća o njegovim rezultatima
• Priprema prijedloga izmjena i dopuna NRS-a , temeljem vrednovanja i u skladu s Programom Vlade
• Kontinuirani rad Mreže koordinatora za strateško planiranje i jačanje međuresorne suradnje

Pokazatelji rezultata:

• Udio akata strateškog planiranja donesenih uz pozitivno prethodno mišljenje Koordinacijskog tijela
• Udio akata koji su zahtijevali dodatni savjetodavni angažman radi usklađivanja s metodologijom
• Udio akata vrednovanih u skladu s godišnjim planom vrednovanja
• Udio akata za koje su objavljena izvješća na kontrolnoj ploči za praćenje učinaka javnih politika

Glavna korist za državnu upravu i javne politike:

Planiranje temeljeno na podacima, provedba s jasnim ciljevima i praćenje s konkretnim rezultatima. Ova mjera donosi veću odgovornost, bolju koordinaciju i učinkovitije javne politike koje daju stvarne učinke za građane i razvoj Hrvatske.

11. Razvoj kompetencija za strateško planiranje i provedbu javnih politika

Opis mjere:

Ova mjera usmjerena je na sustavno jačanje znanja, vještina i alata državnih i javnih službenika za kvalitetnije planiranje, izradu i provedbu javnih politika. Kroz izobrazbu, razvoj kompetencijskog okvira i uvođenje e-učenja, javna uprava postaje sposobnija za formuliranje politika koje su ciljane, provedive i usklađene s nacionalnim i EU prioritetima .

U okviru mjere izradit će se kompetencijski okvir za obavljanje poslova strateškog planiranja i izrade propisa, koji će standardizirati pristup i osigurati profesionalizaciju kadrova. Prema tom okviru, razvijat će se specijalizirani programi izobrazbe , dostupni i putem platforme za e-učenje Državne škole za javnu upravu , što omogućuje veću dostupnost edukacija i potiče kulturu stalnog usavršavanja.

Ključne točke ostvarenja:

• Razvoj edukacijskih programa za specijalističku izobrazbu u području strateškog planiranja i pripreme propisa
• Izrada i implementacija programa e-učenja na digitalnoj platformi Državne škole za javnu upravu
• Provedba ciljanih edukacija za službenike svih razina, s naglaskom na praktične vještine i primjenu metodologije strateškog planiranja
• Standardizacija znanja i postupaka kroz primjenu kompetencijskog okvira i metodoloških alata

Pokazatelji rezultata:

• Broj državnih i javnih službenika educiranih za obavljanje poslova strateškog planiranja
• Ukupan broj dostupnih edukacijskih programa iz tog područja

Glavna korist za javnu upravu i javne politike:

Znanje i bolje obučeni službenici za učinkovitije javne politike. Ova mjera omogućuje kvalitetnije strateško planiranje i izradu propisa, temeljem znanja i standardiziranih postupaka, uz veću dostupnost edukacije kroz digitalne alate.

12. Transparentna javna uprava – unaprjeđenje zakonodavnog okvira za bolji pristup informacijama

Opis mjere:

Ova mjera usmjerena je na poboljšanje zakonodavnog okvira za ostvarivanje prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija putem izmjena i dopuna Zakona o pravu na pristup informacijama. Prilikom izrade Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravu na pristup informacijama Radna skupina će u obzir uzeti te detaljno razmotriti sve preporuke proizašle iz sveobuhvatne evaluacije Zakona provedene u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Mjera osigurava da se preporuke evaluacije sustavno analiziraju radi unaprjeđenja zakonodavnog okvira, s ciljem otklanjanja eventualnih nedostataka u praksi te jačanja transparentnosti i otvorenosti javne uprave.

Poboljšanja će se odnositi na jačanje prava građana te, učinkovitije postupanje tijela javne vlasti, u odnosu na pravo na pristup informacijama.

Ključne točke ostvarenja:

• Izrada Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravu na pristup informacijama (ZPPI)
• Objava Nacrta na portalu e-Savjetovanja , s ciljem prikupljanja komentara zainteresirane javnosti
• Analiza preporuka iz provedene evaluacije kroz rad Radne skupine
• Suradnja s Povjerenikom za informiranje u svim fazama pripreme i savjetovanja

Pokazatelji rezultata:

• Udio tijela javne vlasti koja su dostavila izvješće o provedbi ZPPI-ja Povjereniku za informiranje
• Udio zaprimljenih zahtjeva za dopunu ili ispravak informacije
• Udio zahtjeva za pristup informacijama riješenih u roku

Glavna korist za građane, medije i civilno društvo:

Brži, jasniji i učinkovitiji pristup informacijama koje posjeduje država.
Ova mjera jača povjerenje u institucije, podržava transparentnost i stvara bolje uvjete za razvoj otvorenih podataka i informiranog društva.

Posebni cilj 5. Unaprjeđenje funkcionalnosti i održivosti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

13. Etična javna uprava – jačanje povjerenja građana kroz jasna pravila i odgovornost na lokalnoj razini

Opis mjere:

Ova mjera usmjerena je na jačanje etičkih standarda i integriteta službenika i namještenika u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi , čime se pridonosi povećanju povjerenja građana u institucije koje im pružaju svakodnevne javne usluge.

Uvođenjem jedinstvenog Etičkog kodeksa i uspostavom funkcije povjerenika za etiku , svi službenici u općinama, gradovima i županijama dobit će jasne smjernice o ponašanju koje je u skladu s javnim interesom. Sustav etike postaje alat za unapređenje profesionalizma, odgovornosti i nepristranosti lokalne uprave te prevenciju sukoba interesa.

Ključne točke ostvarenja:

• Donošenje Etičkog kodeksa za službenike i namještenike u jedinicama lokalne i regionalne samouprave
• Imenovanje povjerenika za etiku u svim jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave
• Pružanje smjernica i podrške za provedbu kodeksa i postupanje u slučajevima povreda etičkih normi
• Promicanje kulture etičnosti i javne odgovornosti kroz informiranje i edukaciju službenika

Pokazatelji rezultata:

• Broj imenovanih povjerenika za etiku u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave

Glavna korist za građane i lokalne službenike:

Transparentnije i odgovornije lokalne vlasti koje djeluju u interesu građana. Uvođenjem etičkih standarda na svim razinama uprave jača se povjerenje u javne institucije, a službenicima se pružaju jasna pravila za profesionalno ponašanje.

14. Zajedno učinkovitiji – poticanje funkcionalnog spajanja jedinica lokalne samouprave

Opis mjere:

Cilj ove mjere je poticanje dobrovoljnog funkcionalnog i stvarnog spajanja općina i gradova kako bi se poboljšala kvaliteta i dostupnost javnih usluga građanima, uz istovremeno očuvanje lokalnog identiteta.

Funkcionalno povezivanje omogućuje jedinicama lokalne samouprave da zajedno obavljaju poslove, dijele resurse i stručne kapacitete , što doprinosi boljoj organizaciji, smanjenju troškova i učinkovitijem korištenju javnih sredstava. Time se posebno pomaže manjim i slabije razvijenim jedinicama koje pojedinačno nemaju dovoljno financijskih, administrativnih ili tehničkih kapaciteta za kvalitetno obavljanje poslova iz svog djelokruga.

Mjera podrazumijeva sustav državnih poticaja i stručne podrške , temeljem odluka Vlade RH i Javnog poziva Ministarstva financija, za one jedinice koje se odluče na suradnju i spajanje u cilju zajedničkog pružanja usluga.

Ključne točke ostvarenja:

• Provedba dobrovoljnog funkcionalnog i stvarnog spajanja jedinica lokalne samouprave na temelju Odluke Vlade RH i Javnog poziva Ministarstva financija
• Jačanje međusobne suradnje općina i gradova u zajedničkom obavljanju poslova iz svog djelokruga (npr. komunalne usluge, briga o djeci, javni prijevoz, kultura, lokalni razvoj i sl.)
• Pružanje stručne, organizacijske i financijske podrške lokalnim jedinicama za provedbu funkcionalnog povezivanja
• Promicanje dobre prakse i primjera uspješne suradnje među jedinicama lokalne i regionalne samouprave

Pokazatelj rezultata:

• Broj novih JLS-a uključenih u zajedničko obavljanje pojedinih poslova iz samoupravnog djelokruga
• Ukupan iznos sredstava isplaćenih za poticanje JLS-a na dobrovoljno i funkcionalno spajanje

Glavna korist za građane i lokalne zajednice:

Kvalitetnije usluge, učinkovitija uprava i bolja iskorištenost javnog novca – bez ukidanja lokalnog identiteta. Funkcionalno povezane općine i gradovi postaju snažniji partneri građanima, poslovnoj zajednici i državi.

15. Digitalna lokalna samouprava – e-usluge bliže građanima

Opis mjere:

Ova mjera potiče digitalnu transformaciju lokalne i područne (regionalne) samouprave kroz financiranje razvoja javnih e-usluga koje su povezane s poslovima iz njihova djelokruga.

Cilj je omogućiti građanima i gospodarstvu da što više lokalnih usluga koriste online, brzo i jednostavno , a da same jedinice lokalne samouprave unaprijede način rada, upravljanje resursima i dostupnost informacija. Poseban naglasak stavlja se na usklađenost s načelima interoperabilnosti, uključivosti, sigurnosti, pouzdanosti i transparentnosti .

Mjera također doprinosi jačanju suradnje među općinama i gradovima kroz zajednički razvoj digitalnih rješenja, čime se postiže bolja učinkovitost i ekonomičnost, osobito kod manjih jedinica koje samostalno nemaju kapacitete za razvoj naprednih digitalnih alata.

Ključne točke ostvarenja:

• Objava poziva za dodjelu bespovratnih sredstava za razvoj e-usluga u JLP(R)S-ima
• Sklapanje ugovora s javnim institucijama za financiranje razvoja konkretnih digitalnih rješenja
• Razvoj interoperabilnih, sigurnih i korisnički orijentiranih e-usluga u lokalnim i regionalnim jedinicama
• Promicanje otvorenosti i digitalne dostupnosti lokalne i područne (regionalne) samouprave , osobito za ranjive i udaljene skupine

Pokazatelji rezultata:

• Broj javnih institucija koje su primile potporu za razvoj digitalnih usluga i aplikacija
• Broj korisnika novih lokalnih javnih digitalnih usluga i aplikacija

Glavna korist za građane i gospodarstvo:

Više lokalnih usluga dostupno online – bez čekanja, bez administracije, bez ograničenja.
Ova mjera omogućuje građanima izravniji pristup lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi putem digitalnih kanala, dok se istodobno unaprjeđuje učinkovitost i transparentnost lokalnih i područnih (regionalnih) institucija.

  3. Pokazatelji ishoda

Posebni cilj 1. Korisnički orijentirana javna uprava i učinkovito pružanje javnih usluga

Posebni cilj 2. Digitalna transformacija javne uprave

NB: Pokazatelj ishoda „Udio korisnika usluga e-uprave u ukupnom broju korisnika interneta“ pratio se u sklopu Indeksa gospodarske i društvene digitalizacije (DESI). Od 2023. godine, u skladu s Programom politike za digitalno desetljeće do 2030., DESI je integriran u Izvješće o stanju digitalnog desetljeća i upotrebljava se za praćenje napretka u ostvarenju digitalnih ciljeva.

Posebni cilj 3. Razvoj ljudskih potencijala u javnoj upravi

Posebni cilj 4. Jačanje kapaciteta javne uprave za oblikovanje i provedbu javnih politika

Posebni cilj 5. Unaprjeđenje funkcionalnosti i održivosti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

1.

4. Indikativne godišnje alokacije za provedbu posebnih ciljeva