I. OPĆE ODREDBE

Predmet Programa

Članak 1.

( 1) Ovim Programom specijalističkog staža u području psihologije sporta ( dalje u tekstu: Program) uređuje se sadržaj i način provođenja specijalističkog staža, obvezni oblici specijalističkog usavršavanja, obrazac praćenja napredovanja u stjecanju kompetencija (dalje u tekstu: obrazac praćenja napredovanja) i izvještaj o radu specijalizanta (dalje u tekstu: izvještaj o radu).

(2) Ovim Programom uređuju se i sadržaj i način provođenja specijalisti čkog ispita u području psihologije sporta te kompetencije koje specijalist stječe završetkom specijalističkog usavršavanja u području psihologije sporta.

(3) Popis kompetencija koje specijalist stječe završetkom specijalističkog usavršavanja u području psihologije sporta (dalje u tekstu: Popis kompetencija) prilog je ovog Programa i čini njegov sastavni dio (Prilog 1).

Rodna ravnopravnost

Članak 2.

Izrazi koji se koriste u ovom Programu, a imaju rodno značenje, bez obzira jesu li korišteni u muškom ili ženskom rodu, obuhvaćaju na jednak način muški i ženski rod.

Pojmovi

Članak 3.

Pojmovi koji se koriste u ovom Programu imaju značenja utvrđena propisom kojim se uređuje područje psihološke djelatnosti i općim aktom Komore kojim su uređene specijalnosti ovlaštenih psihologa.

Specijalistički staž u području psihologije sporta

Članak 4.

(1) Specijalistički staž u području psihologije sporta provodi se obavljanjem psihološke djelatnosti u okviru specijalističkog usavršavanja ovlaštenih psihologa, s ciljem stjecanja, unaprjeđivanja i primjene praktičnih kompetencija u području psihologije sporta. Staž obuhvaća teorijska i istraživačka znanja, primjenu psiholoških tehnika i metoda rada, razmatranje etičkih pitanja u praksi, prevenciju i unaprjeđenje mentalnog zdravlja sportaša i trenera, psihološku pripremu sportaša i sportskih timova, psihološku procjenu i psihodijagnostiku, razumijevanje osnova sportske pripreme i periodizacije treninga te oblikovanje smjernica za stvaranje sigurnog i poticajnog okruženja za sportski razvoj djece, mladih i odraslih sportaša/natjecatelja.

(2) Završetkom specijalističkog staža i polaganjem specijalističkog ispita, specijalizant psihologije sporta stječe specifičnu izobrazbu u području psihologije sporta te mora biti osposobljen za razumijevanje i primjenu teorijskih i praktičnih aspekata psihologije sporta u radu sa sportašima i timovima, provedbu psihološke pripreme sportaša i sportskih timova, planiranje i provođenje psihološke procjene i psihodijagnostike sportaša, primjenu znanja o osnovama sportske pripreme i periodizacije treninga u okviru psihološkog rada, kreiranje i izvođenje psihoedukacijskih programa za sportaše, trenere i roditelje, te etično, stručno i samostalno obavljanje poslova sportskog psihologa u multidisciplinarnim timovima i sportskim okruženjima.

Obavljanje specijalističkog staža

Članak 5.

(1) Specijalizant započinje s obavljanjem specijalističkog staža nakon utvrđivanja ispunjenja pretpostavki u pogledu radnog iskustva i specijalističke izobrazbe te nakon određivanja mentora.  

(2) Specijalistički staž specijalizant u pravilu obavlja u ovlaštenoj sportskoj ustanovi, u trgovačkom društvu registriranom za obavljanje djelatnosti psihologije sporta, u sportskoj udruzi, na visokoškolskoj ili znanstveno-istraživačkoj ustanovi koja provodi programe u području psihologije sporta, ili u privatnoj psihološkoj praksi sportskog psihologa.

Praćenje i nadzor tijekom obavljanja specijalističkog staža

Članak 6.

(1) Rad specijalizanta tijekom specijalističkog staža prati i nadzire mentor, koji je odgovoran za propisano provođenje plana i programa specijalističkog staža te za osiguravanje stjecanja predviđenih kompetencija.

(2) Mentor ocjenjuje interakciju specijalizanta s korisnikom, prati usvojenost praktičnih, psiholoških i proceduralnih vještina te raspravlja o konkretnim slučajevima, s naglaskom na psihološku procjenu i psihodijagnostiku sportaša i sportskih timova, provođenje intervjua, odabir i primjenu psihodijagnostičkih sredstava, interpretaciju rezultata, pisanje nalaza te davanje preporuka i provođenje psiholoških intervencija na individualnoj ili grupnoj razini.

(3) U svrhu cjelovite stručne i praktične poduke, mentor može specijalizanta uputiti komentoru, koji dodatno prati i nadzire stjecanje kompetencija .

(4) Na komentora se odgovarajuće primjenjuju odredbe općeg akta Komore kojim su uređene specijalnosti ovlaštenih psihologa te ovog Programa kojima su uređena prava i obveze mentora.

Posebne pretpostavke za mentorstvo

Članak 7.

(1) Osim općih pretpostavki propisanih aktom Komore, mentor mora posjedovati temeljne kompetencije za mentorstvo, pedagoške vještine te najmanje 10 godina radnog iskustva u području psihologije sporta, stečenog nakon stjecanja odgovarajuće stručne kvalifikacije ili specijalnosti.

(2) Mentor mora obavljati psihološku djelatnost u području psihologije sporta u ovlaštenoj sportskoj ustanovi, trgovačkom društvu registriranom za obavljanje djelatnosti psihologije sporta, u sportskoj udruzi, u privatnoj psihološkoj praksi sportskog psihologa ili u ustanovi koja provodi edukaciju ili istraživanja u području psihologije sporta.

(3) Mentor je u neposrednom radu sa specijalizantom obvezan provesti najmanje 100 sati tijekom specijalističkog staža, a najmanje dva sata tjedno.

(4) Ukupno trajanje specijalističkog staža iz područja psihologije sporta iznosi 960 sati, sukladno odredbama općeg akta kojim su uređene specijalnosti ovlaštenih psihologa.

(5) Mentorstvo prestaje na vlastiti zahtjev mentora ili specijalizanta, u slučaju neizvršenja obveza, ili ako se utvrdi da mentor nema potrebne kompetencije ili pedagoške vještine za prenošenje znanja i vještina.

(6) O prestanku mentorstva odlučuje nadležno povjerenstvo Komore, a pri donošenju odluke primjenjuju se odredbe općeg akta Komore kojim su uređene specijalnosti ovlaštenih psihologa.

II. PROVOĐENJE SPECIJALISTIČKOG STAŽA U PODRUČJU PSIHOLOGIJE SPORTA

I. Sadržaj specijalističkog staža u području psihologije sporta

Sadržaj specijalističkog staža

Članak 8.

(1) Specijalistički staž u području psihologije sporta obuhvaća neposredan rad sa sportašima i sportskim timovima svih dobnih skupina, uključujući djecu, adolescente, odrasle i starije osobe.

(2) Specijalistički staž u području psihologije sporta provodi se kroz stjecanje i primjenu praktičnih kompetencija u području psihologije sporta, uključujući teorijska znanja i istraživačke metode relevantne za struku. Specijalizant razvija vještine primjene tehnika i metoda psihološkog rada, provođenja psihološke procjene i psihodijagnostike sportaša i sportskih timova, planiranja i provođenja psihološke pripreme, upoznavanja s osnovama sportske pripreme i periodizacije treninga te usvaja etičke principe profesionalnog rada, metode prevencije i unaprjeđenja mentalnog zdravlja sportaša i trenera, kao i oblikovanje smjernica za stvaranje sigurnog i poticajnog okruženja za razvoj sportaša svih dobnih skupina.

(3) Specijalistički staž u okviru područja psihologije sporta obavezno obuhvaća sljedeće poslove i aktivnosti:

- informiranje o ulozi psiholoških faktora u vježbanju i sportu, te upoznavanje šire sportske javnosti o značenju i ulozi sportske psihologije,

- podučavanje specifičnih vještina važnih u kontekstu sporta (mentalni trening),

- savjetovanje pojedinaca i grupa u sportu,

- educiranje i predavanja unutar sportske organizacije ili grupe, uzimajući u obzir kompetentnost populacije kojima su edukacije i predavanja namijenjena (sportskim djelatnicima, trenerima, sportašima, roditeljima sportaša i drugim stručnjacima),

- istraživanja i znanstveni rad,

- psihološku pripremu sportaša.

(4) Specijalizant tijekom specijalističkog staža obavlja poslove i sudjeluje u aktivnostima usmjerenima na stjecanje i unaprjeđenje općih kompetencija, uključujući učinkovitu komunikaciju, timsku suradnju, prijenos i primjenu znanja, kontinuirani profesionalni razvoj, poštivanje etičkih standarda i propisa te promicanje mentalnog zdravlja .

Obvezni oblici stručnog usavršavanja specijalizanta

Članak 9.

Specijalizant je prije početka obavljanja specijalističkog staža obvezan završiti specijalističku edukaciju u području psihologije sporta te položiti sve propisane ispite. Tijekom specijalističkog staža, a najkasnije do prijave specijalističkog ispita, specijalizant je dužan aktivno sudjelovati u najmanje tri dodatna oblika stručnog usavršavanja u području psihologije sporta, s ciljem unaprjeđenja profesionalnih kompetencija i primjene stečenih znanja u praksi.

II. Praćenje napredovanja i ocjenjivanje specijalizanta u području psihologije sporta

Metode praćenja napredovanja i ocjenjivanje specijalizanta

Članak 10.

(1) Metode praćenja napredovanja i ocjenjivanje specijalizanta su formativne, sa svrhom konstruktivnog i konkretnog savjeta za savladavanje i ostvarivanje kompetencija tijekom obavljanja specijalističkog staža, i sumativne.

(2) Metode praćenja napredovanja specijalizanta su izvještaj o radu specijalizanta i obrazac praćenja napredovanja u stjecanju kompetencija.

(3) Metoda ocjenjivanja specijalizanta je specijalistički ispit koji specijalizant polaže nakon obavljenog specijalističkog staža.

Izvještaj o radu

Članak 11.

(1) O praćenju specijalističkog staža vodi se evidencija u izvještaju o radu koji sadrži podatke o specijalizantu, mentoru, komentoru te poslovima, aktivnostima i slučajevima koje je specijalizant obavljao i obrađivao tijekom specijalističkog staža.

(2) Specijalizant redovito u izvještaju evidentira rad u području psihologije sporta uz naznaku rada pod nadzorom ili vođenjem mentora ili komentora kao i stručno usavršavanje ili druge oblike aktivnosti kojima je specijalizant ostvario kompetencije iz Programa.

(3) Izvještaj o radu vodi specijalizant na obrascu dostupnom na službenim mrežnim stranicama Komore.

Završno mišljenje mentora

i obrazac praćenja napredovanja u stjecanju kompetencija

Članak 12.

(1) Vlastoručno potpisano završno mišljenje mentora dokaz je obavljenog specijalističkog staža, njegovog trajanja i stečenih kompetencija.

(2) Napredovanje specijalizanta u stjecanju kompetencija prati mentor putem obrasca praćenja napredovanja, koji je prilog mišljenju mentora i čini njegov sastavni dio.

(3) Završno mišljenje mentora i obrazac praćenja napredovanja u stjecanju kompetencija prilog su ovog Programa i čine njegov sastavni dio (Prilog 2).

(4) Do završetka specijalističkog staža mentor je obvezan ocijeniti stjecanje kompetencija specijalizanta na obrascu praćenja napredovanja, slijedećim ocjenama:

. »A« označava da su kompetencije u potpunosti stečene na razini  potrebnoj za samostalno obavljanje zadataka.

. »B« označava da su kompetencije stečene, ali uz potrebu dodatne supervizije prilikom samostalnog obavljanja zadataka.

. »C« označava da su kompetencije stečene na razini nedovoljnoj za samostalno obavljanje zadataka.

(5) Specijalistički ispit može prijaviti specijalizant kojem je najmanje 80% kompetencija u obrascu praćenja napredovanja ocjenjeno ocjenom »A«, a niti jedna kompetencija ocjenom »C«.

III. SPECIJALISTIČKI ISPIT U PODRUČJU PSIHOLOGIJE SPORTA

Specijalistički ispit

Članak 13.

(1) Specijalističkom ispitu specijalizant pristupa nakon uspješno obavljenog specijalističkog staža prema ovom Programu.

(2) Specijalistički ispit za stjecanje specijalnosti u području psihologije sporta sastoji se od pisanog i usmenog dijela.

Pisani dio specijalističkog ispita

Članak 14.

(1) Pisani dio specijalističkog ispita obuhvaća provjeru znanja iz poznavanja propisa u području psihološke djelatnosti i propisa u području psihologije sporta.

(2) Zadovoljavajuća ocjena iz pisanog dijela specijalističkog ispita preduvjet je za pristupanje usmenom djelu ispita. Za zadovoljavajuću ocjenu potrebno je točno riješiti najmanje 70% pisanog dijela ispita.

Usmeni dio specijalističkog ispita

Članak 15.

(1) Usmeni dio specijalističkog ispita obuhvaća provjeru usvojenih kompetencija u području psihologije sporta.

(2) Specijalizant  na usmenom dijelu ispita treba pokazati da je tijekom specijalizacije stekao kompetencije potrebne za samostalno obavljanje poslova u području psihologije sporta utvrđene Popisom kompetencija, a osobito :

- informiranje o ulozi psiholoških faktora u vježbanju i sportu, te upoznavanje šire sportske javnosti o značenju i ulozi sportske psihologije,

- podučavanje specifičnih vještina važnih u kontekstu sporta (mentalni trening),

- savjetovanje pojedinaca i grupa u sportu,

- educiranje i predavanja unutar sportske organizacije ili grupe, uzimajući u obzir kompetentnost populacije kojima su edukacije i predavanja namijenjena (sportskim djelatnicima, trenerima, sportašima, roditeljima sportaša i drugim stručnjacima),

- psihološku procjenu i psihodijagnostiku sportaša

- psihološku pripremu sportaša.

V. ZAVRŠNA ODREDBA

Stupanje Programa na snagu

Članak 16.

Ovaj Program stupa na snagu osmog dana od dana objave na mrežnoj stranici Komore.

KLASA:

URBROJ:

Zagreb ___________________ 2025. godine

PREDSJEDNIK

HRVATSKE PSIHOLOŠKE KOMORE

Dejvid Zombori

PRILOG 1.

POPIS KOMPETENCIJA

KOJE SPECIJALIST STJEČE ZAVRŠETKOM SPECIJALISTIČKOG USAVRŠAVANJA U PODRUČJU PSIHOLOGIJE SPORTA

TEMELJNE KOMPETENCIJE

1. Održavanje stručne kompetentnosti, kontinuirano usavršavanje i samoevaluacija.

2. Razumijevanje osnovnih psiholoških teorija, modela i koncepata relevantnih za psihologiju sporta.

3. Primjenjivanje zakonodavnog okvira, etičkog kodeksa i standarda rada u svim aspektima profesionalnog djelovanja.

4. Primjenjivanje etičkih principa poput povjerljivosti, nediskriminacije i zaštite dobrobiti korisnika.

5. Primjenjivanje etičkih principa u različitim sportskim okruženjima, uključujući rad s maloljetnicima, upravljanje povjerljivošću informacija unutar sportskih timova, rad sa sportašima koji imaju kliničke komorbiditete te slične situacije koje zahtijevaju poštivanje profesionalnih i etičkih standarda.

6. Promicanje mentalnog zdravlja i zdravih stilova života.

7. Korištenje jasne i učinkovite komunikacije  u različitim profesionalnim okruženjima.

8. Primjena etičkih načela u komunikaciji sa svim relevantnim dionicima u sportskom okruženju, uključujući sportaše, trenere, upravu klubova, obitelji maloljetnih sportaša i medije, pri čemu osigurava poštivanje profesionalnih standarda i povjerljivosti informacija.

9. Provođenje psihološke procjene, primjena psihodijagnostičkih sredstava, interpretacija rezultata, pisanje nalaza i mišljenja i planiranje intervencija.

10. Primjena strategija prevencije sagorijevanja, uključivanje u procese supervizije i intervizije .

SPECIFIČNE KOMPETENCIJE

I. OSNOVE PSIHOLOGIJE SPORTA

11. Razumijevanje uloge psiholoških čimbenika u sportu i vježbanju.

12. Usklađivanje plana i programa psihološke pripreme s periodizacijom  sportskog treninga.

13. Razumijevanje mogućnosti, ograničenja i uloga sportskog psihologa kao člana stručnog tima.

II. PSIHOLOŠKA PROCJENA

14. Korištenje metoda anketiranja, intervjuiranja i standardiziranih upitnika i skala procjene relevantnih za psihologiju sporta i vježbanja.

15. Provođenje psihološkog intervjua.

16. Odabir i primjena psihodijagnostičkih sredstava.

17. Pisanje psiholoških izvještaja o sportašu.

18. Udruživanje i ekstrakcija najbitnijih informacija o sportašu dobivenih od različitih  izvora (treneri, roditelji, sportsko osoblje).

III. INTERVENCIJE

19. Primjena kognitivnih i bihevioralnih intervencija relevantnih za psihološku pripremu sportaša.

20. Kreiranje i provođenje psihoedukacijskih intervencija za trenere i roditelje sportaša vezano za specifičnu problematiku.

21. Kreiranje i provođenje radionica za sportske timove i specifične grupe.

22. Primjena različitih oblika rada (informiranje, podučavanje, savjetovanje, iskustveni rad u grupi i sl.).

23. Primjena tehnika za razvoj grupne dinamike u sportu, analizu strukture tima, jačanje grupne produktivnosti i identiteta grupe, podučavanje suradničkog rješavanja problema i sl.

24. Primjena različitih oblika rada u specifičnim skupinama (npr. sportaši/ vježbači s invaliditetom, sportašicama i sportašima s poremećajima hranjenja,  sportaši koji završavaju sportsku karijeru, dopingirani sportaši, sportaši s problemima ovisnosti).

25. Poznavanje osnova psihopatologije i najčešćih psiholoških  poremećaja u sportu.

IV. ISTRAŽIVANJA

1. Samostalno kreiranje istraživačkog nacrta i plana istraživanja.

2. Samostalno provođenje istraživanja u području sporta te prezentacija rezultata.

V.  KOMUNIKACIJA

1. Prepoznavanje vlastitog komunikacijskog stila i strategije suočavanja s ciljem da ih primjenjuje za poboljšanje međuljudske komunikacije i razvoj učinkovitih obrazaca ponašanja.

2. Usvajanje i razvijanje kompetencije u području profesionalne komunikacije i prezentacijskih vještina za učinkovito prenošenje stručnih sadržaja.

3. Primjena asertivne komunikacijske metode u različitim sportskim okruženjima.  

4. Davanje konstruktivne i jasne povratne informacije sportašima, trenerima i roditeljima, omogućujući učinkovito prihvaćanje sugestija i podršku u procesu promjene.

VI. SAVJETOVANJE

1. Definiranje i planiranje savjetodavnog rada.

2. Uporaba savjetodavnih vještina i tehnika rada sa sportašima, roditeljima, trenerima i dr.

3. Razumijevanje psihološke potrebe sportaša i pružanje adekvatne podrške za učinkovito suočavanje sa sportskim izazovima.

4. Identifikacija i razumijevanje osobnog identiteta sportaša te pružanje podrške u usklađivanju obiteljskih, obrazovnih, profesionalnih i sportskih uloga.

VII. PSIHOLOŠKA PRIPREMA SPORTAŠA

1. Poznavanje i primjena metoda i tehnika psihološke pripreme sportaša, uključujući razvoj samopouzdanja i samopoštovanja, unaprjeđenje pažnje i regulacije pobuđenosti tijekom izvedbe, povećanje otpornosti na frustraciju, optimizaciju motivacije, usvajanje strategija suočavanja sa stresom i regulacije emocija, uspostavu učinkovitih rutinskih procedura te razvoj vještina planiranja, postavljanja i ostvarivanja sportskih ciljeva i donošenja odluka.

PRILOG 2.

ZAVRŠNO MIŠLJENJE MENTORA

Mentor:

                   (vlastoručni potpis)

Prilog: OBRAZAC PRAĆENJA NAPREDOVANJA U STJECANJU KOMPETENCIJA

OBRAZAC

PRAĆENJA NAPREDOVANJA U STJECANJU KOMPETENCIJA