UVOD

Nacionalni program promicanja audiovizualnog stvaralaštva (u daljnjem tekstu: Nacionalni program) akt je strateškog planiranja koji definira smjernice razvoja audiovizualnih djelatnosti u Republici Hrvatskoj. Na temelju Zakona o audiovizualnim djelatnostima (NN 61/18, 114/22, 123/24) Nacionalni program donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra nadležnog za kulturu, a Hrvatski audiovizualni centar (u daljnjem tekstu: HAVC), kao javna ustanova kojoj je osnivač Republika Hrvatska, priprema i provodi Nacionalni program. Nacionalni program usklađen je s posebnim ciljevima i mjerama definiranima u Nacionalnom planu razvoja kulture i medija za razdoblje od 2023. do 2027. godine, krovnom srednjoročnom aktu strateškog planiranja za područje kulture i medija, koji se izrađuje sukladno Zakonu o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske (NN 123/17-151/22).

Nacionalnim programom utvrđuje se opseg i način poticanja audiovizualnih djelatnosti te komplementarnih i drugih djelatnosti, poticanja audiovizualne kulture i stvaralaštva važnih za razvoj hrvatske kulture, aktivnosti vezanih uz sudjelovanje u programima Europske unije i ostalim međunarodnim ugovorima, u programima obrazovanja iz područja audiovizualnih djelatnosti, kao i druga pitanja važna za razvoj djelatnosti. Sve aktivnosti u okviru navedenih provedbenih koraka ovog programa u potpunosti su usklađene s pravilima Europske unije i nacionalnim propisima o državnim potporama te će se kontinuirano prilagođavati eventualnim budućim promjenama regulatornog okvira i pravila o državnim potporama.

Audiovizualno stvaralaštvo vrijednost je koja zauzima značajno mjesto u kulturnom, društvenom i ekonomskom životu jedne zemlje. Film bilježi određeni trenutak u vremenu i prostoru, bilježi i društvene interese i trendove, prevladavajuće teme; dio je našeg kulturnog pamćenja i nasljeđa te sudjeluje u izgradnji i očuvanju nacionalnog identiteta. Audiovizualne djelatnosti među najkompleksnijima su jer uključuju kreativnost, zanimljive i inovativne poslovne modele, najmodernije tehnologije, operativno upravljanje i visoko stručno znanje. Od izuzetne je važnosti očuvati dinamičnost i produktivnost svih segmenata audiovizualnog sektora, od bogate i raznolike proizvodnje koja zastupa sve rodove i vrste, preko poticanja komplementarnih djelatnosti i aktivnosti pa sve do jačanja ljudskih i materijalnih resursa potrebnih za održivost sektora. Naposljetku, upravo su kreativnost i energija audiovizualnih djelatnika glavni pokretač ovog dinamičnog sektora.

Zbog njegove visoke kulturne vrijednosti nužno je kontinuirano poticati i usmjeravati razvoj audiovizualnog stvaralaštva. HAVC kao javna ustanova kojoj je osnivač Vlada Republike Hrvatske kulturna je institucija čija je primarna misija podržavati, promicati i putem sustava državnih potpora poticati stvaralaštvo i razvoj audiovizualnog sektora u Hrvatskoj te mu omogućiti da ostvari svoj puni kulturni i ekonomski potencijal. Kulturna raznolikost središnji je oslonac te vizije koja se može ostvariti jedino u okruženju koje omogućuje i promiče slobodu kreativnosti.

Cilj je ovim Nacionalnim programom učiniti hrvatsku kinematografiju prepoznatljivom stranim i domaćim gledateljima, ojačati prisutnost hrvatskih filmova u kinima, na platformama i televizijskim ekranima te autorima pružiti potrebnu potporu za stvaranje djela najviše vrijednosti.

Jedan od glavnih ciljeva jest stvaranje okruženja za rast i razvoj autorskog izričaja s naglaskom na poticanju kreativnosti i razvoja novih vrsta sadržaja. Namjera je s jedne strane njegovati autorski izričaj unutar audiovizualnog stvaralaštva, a istovremeno napraviti iskorak prema novoj publici, novim načinima distribucije i vrstama audiovizualnih djela po kojima će hrvatski autori biti prepoznatljivi. Hrvatski filmski autori pokazuju sposobnost stvoriti djela koja se prikazuju i dobivaju nagrade na najvećim svjetskim festivalima te je potrebno tu kreativnost pratiti sustavom promocije i podrške uspješnim i snažnim projektima – koji će zauzvrat generirati interes za druge hrvatske autore i audiovizualna djela.

Nacionalnim programom definirani su opći ciljevi i mjere za njihovo postizanje. Kao prioritet Nacionalnog programa postavljen je rast i kontinuitet hrvatske audiovizualne proizvodnje, ujedno najopsežniji cilj u programu, u kojem se najbolje odražavaju važnost i međuovisnost svih dijelova  audiovizualnog sektora. Povezanost proizvodnje, distribucije i publike te njihov utjecaj na stanje nacionalne kinematografije neosporni su: razina filmske pismenosti i uspješnost mjera za razvoj publike neizostavno utječu na konzumaciju audiovizualnih djela, njihovu distribuciju i u konačnici proizvodnju. Utjecaj je uzajaman. Nužno je publici omogućiti pristup filmu, ali i filmu pristup publici.

U navedenom razdoblju veću pozornost trebalo bi staviti na djela od posebne tematske vrijednosti, kao i na kategorije audiovizualnih djela koje su podzastupljene u hrvatskoj kinematografiji, što se planira ostvariti specijaliziranim javnim pozivima. Komplementarne djelatnosti, program Filming in Croatia, rodna ravnopravnost, status nacionalne filmske baštine i dostupnost europskih sredstava i potpora zajednički utječu na konačnu kartu nacionalne kinematografije.

Komplementarne djelatnosti poput filmskih festivala i manifestacija, razvijanja audiovizualne kulture, proučavanja i kritičkog vrednovanja audiovizualnih djelatnosti imaju važnu ulogu u životnom ciklusu audiovizualnog djela, od njegova razvoja do distribucije i konačnog očuvanja kao dijela audiovizualne baštine.

U području audiovizualne baštine, kao vrijednosti od posebnog značenja, nužno je stvoriti sve preduvjete za osiguranje visokih standarda zaštite hrvatskog audiovizualnog stvaralaštva te istovremeno osnažiti kapacitete Hrvatske kinoteke kako bi se poboljšalo stanje očuvanja, pohrane i restauracije audiovizualne građe. Pitanje nesamostalnog statusa Kinoteke isticano je i u prethodnim nacionalnim programima te je u idućem periodu planirano rješavanje pitanja autonomije Hrvatske kinoteke, definiranje njezinog institucionalnog okvira uz jasnu podjelu i definiciju arhivskih i kinotečnih djelatnosti koje bi bile u njezinoj nadležnosti.

Program poticanja ulaganja u proizvodnju audiovizualnih djela – Filming in Croatia, kojim se podupiru snimanja na području Republike Hrvatske, potiče priljev stranih investicija, a njegov višestruko koristan učinak očituje se i u porastu radnih angažmana hrvatskih filmskih djelatnika koji doprinosi daljnjem profesionalnom razvoju filmskih kadrova u Hrvatskoj. S obzirom na višestruku važnost programa poticaja, nužno je posvetiti posebnu pozornost održavanju njegove konkurentnosti i unaprjeđenju doprinosa hrvatskom filmu.

U razdoblju koje je prethodilo donošenju ovog Nacionalnog programa audiovizualni sektor bio je suočen s ozbiljnim posljedicama pandemije COVID 19, a zatim i sa snažnim gospodarskim utjecajima brzorastuće inflacije. Dofinanciranje projekata u jeku pandemije kao i poticaji audiovizualnoj proizvodnji s ciljem smanjivanja učinaka inflacije na sektor pokazuju iznimnu važnost praćenja stanja na globalnoj razini kako bi se moglo proaktivno i pravovremeno djelovati s ciljem zaštite daljnjeg rasta i razvoja cijele audiovizualne zajednice.

Uz nacionalna sredstva, važni su instrumenti podrške sektoru i Potprogram MEDIA na razini Europske unije te Eurimages Vijeća Europe, čije je mehanizme važno maksimalno koristiti za što bolje pozicioniranje hrvatskih djela u europskom okruženju.

Kada je u pitanju rodna ravnopravnost, Hrvatska je počela ostvarivati pozitivne pomake te je nužno nastaviti osiguravati uvjete koji će omogućiti ženama da podjednako sudjeluju u svim segmentima AV industrije, uključujući ravnopravan pristup financijskim sredstvima i obrazovanju.

Nastavno na europske prioritete, i kroz ovaj se Nacionalni program kao horizontalna mjera proteže „zeleno“. Cilj je osmisliti mjere koje će a udiovizualnu proizvodnju u Hrvatskoj „ozeleniti“ planiranjem, komunikacijom i praćenjem provođenja održive proizvodnje na filmskim setovima. Planira se razvoj smjernica i vodiča za „zeleno snimanje“ koji bi stavili naglasak na uvođenje zelenih praksa u audiovizualnu proizvodnju.

Pregled općih ciljeva Nacionalnog programa promicanja audiovizualnog stvaralaštva 2025. – 2028.

1.      Osiguranje kontinuiteta i rasta hrvatske audiovizualne proizvodnje i komplementarnih djelatnosti te daljnji razvoj audiovizualnog sektora.

2.      Jačanje sustava promocije, filmske pismenosti i razvoja publike s naglaskom na hrvatskim audiovizualnim djelima i baštini.

3.      Očuvanje nacionalne audiovizualne baštine.

4.      Osiguranje uvjeta za postizanje rodne ravnopravnosti u audiovizualnom sektoru.

5.    Pozicioniranje Hrvatske, hrvatskih stvaratelja i djela u europskom okruženju putem međunarodnih inicijativa te u izradi strateških dokumenata i planova u okviru europskih i međunarodnih krovnih institucija i profesionalnih udruženja.

Opći cilj 1: Osiguranje kontinuiteta i rasta hrvatske audiovizualne proizvodnje i komplementarnih djelatnosti te daljnji razvoj audiovizualnog sektora

Audiovizualna umjetnost ima važnu ulogu u očuvanju i širenju svijesti o kulturnoj raznolikosti i specifičnostima jednog društva, stoga je među temeljnim zadatcima HAVC-a njegovanje i poticanje raznolikih umjetničkih izričaja. Djela koja pripadaju nacionalnoj kinematografiji izraz su različitih aspekata nacionalnog identiteta tijekom vremena te čine bitan dio nacionalne baštine, a ona uključuju i takozvana arthouse ostvarenja i ostvarenja namijenjena široj publici. U audiovizualnim se djelima zrcali Zeitgeist jednog društva, šarolikost njegove kulture i stilskih izričaja, različitih generacija i tema koje ih okupiraju, a dokumentarna djela bilježe i našu stvarnost i trenutak u kojem se nalazimo. Dodatno, uz kulturno-umjetničku, audiovizualni sektor ima i bitnu ekonomsku dimenziju.

Sufinanciranje raznovrsne i kvalitetne hrvatske audiovizualne proizvodnje, koprodukcija i komplementarnih djelatnosti središnja je misija HAVC-a s ciljem poticanja daljnjeg razvoja hrvatskog audiovizualnog stvaralaštva kao izraza raznovrsnih stilova i generacijskih doprinosa autorica i autora kako bi se privukla publika svih generacija, s posebnim fokusom na djecu i mlade.

Stvaranje okruženja za rast i razvoj autorskog izričaja s naglaskom na poticanju kreativnosti i razvoja novih vrsta djela

U idućem razdoblju potrebno je nastaviti trend rasta i osigurati dostatnu financijsku potporu hrvatskim filmovima, uzimajući u obzir inflaciju i njezine učinke na vrijednost dodijeljene potpore, te potrebu kontinuiranog poboljšanja produkcijskih uvjeta. Cilj je da se godišnje sufinancira proizvodnja najmanje osam dugometražnih igranih filmova, a posebnu pozornost potrebno je posvetiti i koprodukcijama. Financiranje manjinskih koprodukcija dio je kulturne suradnje koju promoviraju Vijeće Europe i Europska unija te one čine većinu europskih audiovizualnih djela. Potrebno je razvijati taj vid međunarodne suradnje uz praćenje situacije u drugim europskim zemljama te definirati uvjete za koprodukcije u kojima nijedna država nema većinski udio.

Uz to je potrebno imati na umu sve stadije audiovizualne proizvodnje. Temelj kvalitetnog audiovizualnog djela svakako je scenarij. Nužno je dati posebnu važnost scenaristima i osigurati im uvjete za napredovanje i usavršavanje. Od toga je neodvojiva i paralelna potreba za jačanjem mladih autora. Iako je HAVC već poduzeo korake u tom smjeru (sufinanciranje proizvodnje barem jednog debitantskog projekta godišnje u svakoj skupini audiovizualnih djela), navedene će mjere imati najveći učinak u suradnji s drugim institucijama kako bi se mladim autorima osigurali dodatni kanali za ulazak u profesionalne vode.

Hrvatska radiotelevizija (u daljnjem tekstu: HRT) dugi je niz godina predstavljala jednu od najvažnijih i najproduktivnijih platformi za lansiranje mladih generacija filmskih autora te je cilj ostvariti intenzivniju suradnjuHAVC-a s javnom televizijom koja će biti usmjerena prema povećanju njezine uloge u stvaranju prostora za etabliranje i daljnji razvoj mladih profesionalaca. Nužna je i koordinirana suradnja s HRT-om oko ulaganja u proizvodnju audiovizualnih djela koja financira HAVC.

Važno je posebnu pozornost obratiti na djela od posebne tematske vrijednosti (dokumentarni ili igrani filmovi koji se bave istaknutim hrvatskim osobama i djelima, društvenim, kulturnim i povijesnim temama specifičnima za hrvatsko društvo) i na kategorije audiovizualnih djela koje su podzastupljene u hrvatskoj kinematografiji, primjerice dugometražni animirani film. Povećana pozornost obratit će se i na poticanje proizvodnje filmova popularnih tematika i sadržaja te djela namijenjenih mlađoj populaciji. Privlačenje i zadržavanje mladih gledatelja mora biti jedan od fokusa u razvoju publike. Osiguranje trajne i stabilne visoke gledanosti hrvatskog filma među mladima presudno je za njegov dugoročni uspjeh. Primjer koraka u provedbi jest uspostavljanje specijaliziranih javnih poziva za filmove za djecu i zahtjevne filmove povijesne tematike.

Osim proizvodnje audiovizualnih djela, važan dio kinematografije jesu i komplementarne djelatnosti – filmski festivali i manifestacije, razvijanje audiovizualne kulture, proučavanje i kritičko vrednovanje audiovizualnih djelatnosti. Komplementarne djelatnosti igraju važnu ulogu u životnom ciklusu audiovizualnog djela, od njegova razvoja do distribucije i konačnog očuvanja kao dijela audiovizualne baštine. Republika Hrvatska diči se filmskim festivalima sa svjetskim ugledom i dugogodišnjom tradicijom. Animafest Zagreb, jedan od najvažnijih međunarodnih festivala animiranog filma, 2025. godine obilježio je 53 godine postojanja, ZagrebDox se prometnuo u najistaknutiji festival dokumentarnog filma u regiji, Zagreb Film Festival već više od dvadeset godina promiče europske filmove prvih i drugih autora te radi na umrežavanju profesionalaca i izgradnji publike. Kao najdugovječniji nacionalni festival, posebnu poziciju zauzima Pulski filmski festival, koji ima važnu ulogu u oblikovanju percepcije hrvatskog filma u javnosti. Također postoje brojni vrijedni programi i projekti izdavaštva, edukacije i druge komplementarne djelatnosti koje, kako im ime kaže, nadopunjuju sustav koji HAVC kontinuirano uspostavlja. Važnost tih programa i potrebu za njima pokazuje i sve veći broj prijava te njihova sve veća kvaliteta. Zbog povećanja broja manifestacija i promijenjenih potreba unutar industrije u idućem periodu potrebno je u suradnji s dionicima strateški unaprijediti taj javni poziv. 

Istovremeno raste i potražnja za kvalitetnim serijskim djelima, potaknuta uspjesima nelinearnih platformi i televizijskih kuća, a očekuje se da će obveze iz Zakona o elektroničkim medijima (NN 111/21, NN 114/22) pridonijeti tom rastu. U nekim europskim zemljama tržištu se pridružuje sve više operatera s vlastitom ponudom. Riječ je o rastućem trendu koji se očekuje i u Hrvatskoj. Uspjehu kvalitetnih hrvatskih serija HAVC može pridonijeti proširenom potporom za razvoj, odnosno selektivnim sufinanciranjem proizvodnje serijskih djela kako bi se pospješio pronalazak domaćih i inozemnih partnera koji će doprinijeti većim udjelom u cjelovitoj financijskoj konstrukciji proizvodnje audiovizualnog djela. Na taj bi se način istodobno potaknulo povezivanje televizija i nelinearnih platformi s hrvatskim autorima i producentima te ujedno otvorila mogućnost da snažnije sudjeluju i u jačanju vidljivosti domaćeg filma, kako svojim financijskim doprinosom proizvodnji, tako i svojom promotivnom snagom i dosegom putem sudjelovanja u distribuciji. Takva čvršća i stabilnija suradnja preduvjet je za daljnji napredak hrvatske audiovizualne proizvodnje i širenje osviještenosti o hrvatskoj filmskoj baštini, čime će se pratiti inicijative fondova MEDIA i Vijeća Europe, koji imaju pozive za sufinanciranje koprodukcija serijskih djela.

Audiovizualnu proizvodnju i djelatnosti potrebno je jačati diljem Hrvatske. S namjerom poticanja veće angažiranosti jedinica lokalne samouprave radit će se na širenju programa zajedničkog financiranja projekata prema načelu sufinanciranja ujednakim iznosima, koji se već uspješno provode u Rijeci i Splitu, u kojima HAVC projektima što su ih za sufinanciranje odobrili gradovi odobrava sufinanciranje u istom iznosu. Cilj je takvih programa na razini lokalne zajednice ojačati interes za bavljenje audiovizualnim djelatnostima, omogućiti razvoj novih mladih autora i djelatnika, ali i razvijati lokalnu publiku. U tom je smislu potrebno ojačati suradnju s mrežom nezavisnih kinoprikazivača u programskom smislu, s naglaskom na hrvatskom suvremenom i baštinskom filmu.

Za provedbu ovih ambicioznih planova, u odnosu na prethodni Nacionalni program promicanja audiovizualnog stvaralaštva, povećan je ukupni godišnji prihod HAVC-a, a za jačanje financijskog doprinosa proizvodnji utvrđeni su novi, ali i potencijalni, izvori sredstava. Zakonom o elektroničkim medijima (NN 111/21, NN 114/22) ostvareno je povećanje prihoda od pružatelja audiovizualnih medijskih usluga na zahtjev, koji su dužni uplaćivati financijski doprinos za provedbu Nacionalnog programa u iznosu od 2 posto ukupnog godišnjeg brutoprihoda. U idućem će se periodu detaljnije razmotriti i novi izvori financiranja kojima bi se povećali prihodi HAVC-a, prije svega korištenje ekonomskih učinaka ostvarenih programom Filming in Croatia u korist hrvatskih projekata i povećanja njihovog potencijala i kompetitivnosti na prikazivačkom tržištu, u Hrvatskoj i izvan nje. Kako bi program zadržao konkurentnost i uspješnost, razmatra se povećanje stope poticaja, pri čemu bi udio opravdane potrošnje u obliku financijskog doprinosa bio vraćen HAVC-u s namjenom poticanja hrvatske audiovizualne proizvodnje. Izvor dodatnih financija predstavljaju i sredstva Hrvatske lutrije, odnosno igara na sreću, u postotnom omjeru, kao dodatni izvor financiranja komplementarnih djelatnosti putem Javnog poziva HAVC-a. Nadalje, planira se predložiti uvođenje financijskog doprinosa globalnih platformi za videoigre, čiji globalni prihodi kontinuirano rastu. Procjenjuje se da su u 2024. godini dosegli prihod od 155,6 milijardi eura[1] te na globalnoj razini čine najveći segment audiovizualnog sektora.

Jačanje kapaciteta AV industrije razvojem tehničkih i ljudskih resursa te prilagodbom pravnog okvira i jačanje produkcijskih kuća s ciljem stabilizacije i razvoja industrije

Nastanak audiovizualnog djela složen je i zahtjevan pothvat koji se, uz kvalitetne autore, glumce i producente, oslanja i na raznovrsnu tehnološku stručnost i specijalizirane djelatnike, što znači da razvoj nacionalnog audiovizualnog stvaralaštva uvelike ovisi o dostupnosti kvalitetnih ljudskih i materijalnih resursa.

Sredstva uložena u filmsku proizvodnju ostvaruju neposredan i posredan učinak na hrvatsko gospodarstvo. Potpora s jedne strane služi poticanju stvaranja kulturno-umjetničkih djela te stoga daje važan doprinos razvoju kulture, što pripada nemjerljivim pozitivnim učincima. No isplaćene potpore imaju i mjerljive gospodarske učinke – svaka kuna (0,13 EUR) isplaćenih potpora audiovizualnoj djelatnosti u najširem mogućem smislu (uključujući isplaćene potpore iz programa EU-a, programa mjera poticaja ili po javnim pozivima) stvara 2,4 kn (0,32 EUR) gospodarskih učinaka na području Republike Hrvatske, a u državni proračun i lokalne proračune uplati se 1,4 kn (0,18 EUR) poreza i doprinosa[2].

Kada pak govorimo o Programu državne potpore za poticanje ulaganja u proizvodnju audiovizualnih djela – poznatom pod nazivom Filming in Croatia, računa se da svaka kuna (0,13 EUR) uložena u poticaje stvara čak 11,5 kuna (1,53 EUR) gospodarskih učinaka. Ciljevi pokretanja Programa poticaja, uz jasnu financijsku isplativost i globalnu prepoznatljivost Hrvatske kao filmske destinacije, od početka su bili usmjereni na razvoj hrvatskog audiovizualnog sektora u vidu zapošljavanja i usavršavanja djelatnika te većih mogućnosti za realizaciju koprodukcijskih projekata. Od početka provođenja programa u državni su se proračun višestruko vratili isplaćeni poticaji pa je nužno održati njegovu uspješnost i konkurentnost na dobrobit čitavog sektora. Razmotrit će se povećanje stope poticaja kako bi se osigurala konkurentnost u iznimno kompetitivnom okruženju zemalja koje provode ovakav program (u 2025. godini Grčka i Malta nude poticaj do 40 posto, Austrija do 35 posto, Mađarska, Poljska, Španjolska 30 posto), dok bi se nastavak pozitivnog utjecaja na domaći sektor realizirao usmjeravanjem dijela ostvarene strane potrošnje u nacionalnu audiovizualnu proizvodnju. Koncept podrazumijeva jedinstvenu stopu poticaja od 30 posto i uvođenje financijskog doprinosa od 4 posto ukupne priznate potrošnje ostvarene u Republici Hrvatskoj koji bi se koristio kao dodatni izvor prihoda za poticanje nacionalne proizvodnje te za financiranje programa obrazovanja za filmske djelatnike .

Razvitak programa poticaja otvara i mogućnost uspostave dodatnih izvora financiranja Nacionalnog programa. Nesporno je da od snimanja u Republici Hrvatskoj veliku korist ostvaruje turistički sektor. Izravan gospodarski učinak ostvaruje se smještajem filmskih ekipa, a posredno i promocijom Hrvatske kao poželjne turističke destinacije te je potrebno razmotriti mogućnosti doprinosa turističkog sektora financiranju Nacionalnog programa.

Bitan čimbenik daljnjeg razvoja odnosi se na studijsku proizvodnju i postprodukcijske usluge, što bi osnažilo industriju, a i ojačalo program poticaja. Za buduće projekte to bi značilo dulje zadržavanje u zemlji i ostvarivanje većih investicija u Hrvatskoj. Zaključak je to koji potvrđuje stručna analiza tvrtke Olsberg•SPI[3] o isplativosti izgradnje filmskog studija u Hrvatskoj. Potražnja za studijem kao resursom postoji, ali je potrebno poseban fokus staviti na potrebe nacionalnih produkcija i osiguranje uvjeta za korištenje studija u proizvodnji hrvatskih audiovizualnih djela. Važno je da se takav studio koristi za kontinuiran program profesionalnog razvoja novih djelatnika specijaliziranih za različite zanate koji su sastavni dio sektora i djelatnika samog sektora. Takav projekt ima i širi potencijal kao centar tehnološke izvrsnosti i svojevrsni kreativni hub. Također je potrebno posebnu pozornost dati načinima na koje studio i njegove aktivnosti mogu pridonijeti realizaciji ciljeva Europskog zelenog plana. Očekuje se da će prisutnost studijskog kompleksa znatno smanjiti frekvenciju putovanja za potrebe snimanja (smanjenje emisija CO2), a uvođenje tehnologije za takozvanu virtualnu proizvodnju (virtual production) doprinijeti povećanju sigurnosti i učinkovitosti produkcijske i postprodukcijske faze nastanka audiovizualnog djela.

No kako bismo mogli odgovoriti na potražnju hrvatskih i stranih produkcija, a i na očekivan porast proizvodnje u Republici Hrvatskoj, neophodan je preduvjet povećanje broja stručno osposobljenih filmskih djelatnika. U suradnji HAVC-a, Akademije dramske umjetnosti i drugih obrazovnih ustanova, audiovizualnih strukovnih udruga te relevantnih tijela državne uprave potrebno je razraditi planove programa strukovnog obrazovanja, posebice tehničkih zanimanja. Cilj je oformiti kratkoročne programe koji će pružati osnovna znanja potrebna za angažiranje djelatnika na najnižoj razini unutar produkcije, uz osiguranje potrebnih materijalnih resursa.

Jačanje hrvatskih produkcijskih kuća uvjet je za održivost sektora jer upravo oni razvijaju, proizvode i plasiraju hrvatska audiovizualna djela, čime i doprinose kulturnoj raznolikosti. Producenti su poduzetnici na posebno uređenu audiovizualnom tržištu visokog rizika koje djeluje po načelima međunarodne suradnje te složene javno-privatne i nacionalno-nadnacionalne strukture financiranja i plasmana. Nužno je stoga za rast kinematografije ulagati upravo u produkcijske kuće, putem potpora za održanje i jačanje tvrtki, razvoj novih proizvoda i usluga te raspolaganje modernom opremom. Kako bi se olakšao pristup sredstvima za razvoj i proizvodnju audiovizualnih projekata, u listopadu 2024. godine Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o audiovizualnim djelatnostima uveden je novi financijski poticaj razvoju i proizvodnji hrvatskih audiovizualnih djela neovisnih proizvođača na način da producenti audiovizualnih djela iznos sredstava uplaćenih kao razna fiskalna davanja mogu investirati u nova audiovizualna djela. Novi model potpore omogućit će poduzećima u području filma veću održivost i mogućnost sustavnog planiranja investiranja u razvoj i proizvodnju novih kulturnih djela. Potaknut će se i generiranje potrošnje te povećanje angažmana i zapošljavanja u industriji te razvoj struke. Analiza sličnih europskih modela pokazuje da produkcijske kuće investiraju iznose koji su veći od dobivenih poticaja, čime se povećava iznos investicija u AV djela od kojih svaka investirana kuna (0,13 EUR) stvara 2,4 kune (0,32 EUR) gospodarskih učinaka na području Republike Hrvatske, prema citiranoj studiji Instituta za javne financije.

Kako bi se olakšalo poslovanje i financijsko praćenje projekata, u suradnji HAVC-a i komercijalnih banaka razmotrit će se mogućnost projektnog kreditiranja proizvodnje audiovizualnih djela. Otvaranje posebne kreditne linije produkcijama koje su ostvarile sufinanciranje iz programa državnih potpora HAVC-a omogućilo bi jednostavniji pristup financijskim uslugama koje bi bile prilagođene dinamici audiovizualne djelatnosti.

Jačanje domaće proizvodnje videoigara kulturnog i umjetničkog sadržaja

Sektor videoigara ima velik edukativni, umjetnički i gospodarski potencijal te čini sve istaknutiji i važniji dio nacionalnog audiovizualnog sektora. Kao takav zahtijeva ozbiljan institucionalni pristup koji će ubrzati razvoj te rastuće i dinamične industrije u onim segmentima koji su od interesa za Republiku Hrvatsku. HAVC je na taj zahtjev odgovorio uvođenjem Javnog poziva za poticanje razvoja i proizvodnje videoigara u 2021. godini. Cilj je poziva, među ostalim, pružiti i podršku autorima koji rade na svojim prvim projektima u toj izrazito konkurentnoj industriji te ih potaknuti na proizvodnju djela od umjetničkog, kulturnog i edukativnog značenja. U tom je smislu važno postići što bolju integraciju djelatnosti videoigara s ostatkom audiovizualnog sektora te potaknuti izgradnju i razvoj publike za kulturno-umjetničke i edukativne videoigre u Hrvatskoj i izvan nje. Podržavanjem i poticanjem radionica, predavanja, panela, izložbi i drugih događanja HAVC namjerava profesionalcima u audiovizualnom sektoru, ali i široj javnosti, približiti tržište videoigara. U Hrvatskoj već sada djeluje više od 65 studija koji se pretežito bave proizvodnjom igara, a kako bi se postigao bolji uvid u relativno mladu industriju videoigara, potrebno je u suradnji sa strukovnom udrugom hrvatskih proizvođača videoigara Croatian Game Developers Association (CGDA) osigurati njeno kontinuirano praćenje i uključivanje u relevantne izvještaje i publikacije HAVC-a. Konačni je cilj ponuditi put prema što uspješnijoj i produktivnijoj integraciji sektora videoigara s cjelokupnim sektorom kako bi on svojim kreativnim i financijskim doprinosima u hrvatskom audiovizualnom sektoru sudjelovao kao punopravan član.

Jedan od ključnih izazova u industriji videoigara pronalazak je kvalitetnih kreativnih kadrova, a dio odgovora nalazi se u suradnji s profesionalnim djelatnicima u srodnim sektorima – primarno u animiranom filmu, s 2D i 3D crtačima te animatorima, ali i scenaristima i drugim profesijama. Riječ je o uzajamnu odnosu, pri čemu stručnjaci iz sektora videoigara domaćem filmskom sektoru  mogu pružiti kvalitetne usluge izrade vizualnih efekata uz pomoć napredne tehnologije 3D vizualizacije. U idućem razdoblju pratit će se uspješnost Javnog poziva za poticanje razvoja projekata i proizvodnje videoigara kako bi se procijenila potreba za prilagodbom uvjeta i dostupnih sredstava u odnosu na broj i kvalitetu prijavljenih projekata te potrebe same industrije. Analizirat će se i razmotriti mogućnosti uvođenja financijskog doprinosa globalnih platformi za videoigre, koji bi bio sličan modelu koji je već uspostavljen s pružateljima audiovizualnih medijskih usluga na zahtjev koji nemaju sjedište u Republici Hrvatskoj. Obveza doprinosa odnosila bi se na distributere videoigara koji ostvaruju prihode od državljana Republike Hrvatske putem mikrotransakcija unutar videoigre, pretplatnih modela i/ili izravno prodajući videoigre.

Utjecaj kriza na audiovizualni sektor u Hrvatskoj – COVID-19, rat u Ukrajini, potresi i elementarne nepogode

Pandemija COVID-19 dovela je do promjene distribucijskog krajolika: mali broj filmova u kinodistribuciji, prekinut rad kinoprikazivača i smanjen broj sjedala u kinima doveli su do drastična pada gledanosti u kinima općenito. U postpandemijskom periodu kina bilježe oporavak, no pandemijska situacija osnažila je i ubrzala tržišno uvjetovan zaokret u praćenju audiovizualnih djela, koje se u sve većoj mjeri odvija pred kućnim ekranima u privatnu prostoru doma, gdje prevladavaju velike streaming platforme i njihova ponuda u prvom redu vlastitog sadržaja. U tom novom krajoliku iznimno se važnim pokazala intervencija Europske unije u Direktivi o audiovizualnim medijskim uslugama (AVMSD)[4] koja propisuje minimum od 30 posto europskih djela u katalogu. 

Republika Hrvatska osigurala je 33.180.702,10 eura u Nacionalnom programu oporavka i otpornosti (NPOO) za jačanje kapaciteta kulturnih i kreativnih industrija za poslovanje na jedinstvenom digitalnom tržištu i taj će javni poziv odgovoriti na dio potreba audiovizualnog sektora. Prema sadašnjim analizama najveća promjena koja se dogodila kao posljedica pandemije jest u navikama gledatelja, u načinima izbora i gledanja audiovizualnih djela. S povećanjem sveukupnog udjela internetskih, odnosno streaming platformi pitanje vidljivosti europskog, a osobito hrvatskog filma postaje izraženije. S obzirom na promijenjene navike hrvatskih gledatelja potrebno je osmisliti aktivnosti kojima će se ojačati njihov interes za hrvatska audiovizualna djela. 

Sektor se suočava i s izazovima koji su posljedica rata u Ukrajini, ponajviše s inflacijom i porastom cijena energenata. Kao odgovor na povećane troškove kinoprikazivači pokazuju tendenciju skraćivanja radnih sati, odnosno smanjenja broja predstava u danu – u takvim okolnostima hrvatskom filmu još je teže ostvariti kvalitetan termin za prikazivanje. Posljedica potresa i oluja u Zagrebu jest obnova dvaju gradskih kina, čime je izuzetno smanjena mogućnost prikazivanja nezavisnog filma u Zagrebu, što uvelike utječe na vidljivost hrvatskog filma u medijima koji ponajprije pokrivaju zagrebačka događanja.

Kao posljedica velike stope inflacije u posljednjem periodu, velik broj projekata zbog povećanja cijena ne uspijeva zatvoriti financijsku konstrukciju i realizirati projekte unutar prethodno planiranih proračuna. Proizvodnja audiovizualnog djela višegodišnji je projekt, osobito u slučaju dugometražnih igranih filmova, u kojem od prijave na natječaj do proizvodnje i isplate najvećeg dijela sredstava mogu proći i četiri godine. Za projekte čija je nemogućnost završetka proizvodnje posljedica učinka inflacije na gospodarstvo osigurana je dodatna potpora u skladu sa službenom stopom inflacije Državnog zavoda za statistiku.

Koraci u provedbi

·         Povećanje ukupnog godišnjeg prihoda za provedbu Nacionalnog programa

·         Rast iznosa financijskih potpora za pojedinačne programe i projekte u svim kategorijama

·         Sufinanciranje najmanje 8 većinskih hrvatskih dugometražnih igranih filmova godišnje

·         Ciljano jačanje strateške i financijske potpore komplementarnim djelatnostima – restrukturiranje javnog poziva za komplementarne djelatnosti

·      Analiza povećanja postotka poticaja putem programa Filming in Croatia i uvođenja obveze financijskog doprinosa od 4 posto ukupne priznate potrošnje ostvarene u RH, s ciljem osiguranja dodatnog izvora sufinanciranja nacionalne proizvodnje

·                             Jačanje suradnje s drugim sektorima koji neizravno profitiraju programom Filming in Croatia kako bi se uspostavili mehanizmi dodatnih izvora financiranja Nacionalnog programa

·         Otvaranje specijaliziranih javnih natječaja s ciljem omogućivanja sustavne proizvodnje AV djela od posebne tematske vrijednosti i podzastupljenih kategorija AV djela

·                             Jačanje suradnje s jedinicama lokalne samouprave o zajedničkom financiranju projekata prema načelu sufinanciranja u jednakim iznosima (match-funding)

·         Provedba programa sufinanciranja projekata odobrenih u okviru Potprograma MEDIA

·         Snažnije poticanje proizvodnje filmova za širu publiku i djela namijenjenih mlađoj populaciji

·         Usklađivanje potpora za razvoj kvalitetnih televizijskih projekata s potražnjom televizijskih kuća i nelinearnih platformi

·         Poticanje proizvodnje serijskih djela visoke produkcijske vrijednosti namijenjenih prikazivanju na televizijama i nelinearnim platformama

·         Jačanje suradnje s HRT-om na povećanju uloge HRT-a u proizvodnji i promociji audiovizualnih djela koja financira HAVC

·         Sklapanje partnerskih programa s ciljem jačanja razvoja i proizvodnje audiovizualnih djela

·         Sklapanje sporazuma s umjetničkim akademijama za sufinanciranje studentskih diplomskih filmova

·         Osmišljavanje programa edukacije za filmske djelatnike

·         Olakšanje pristupa financijskim uslugama za produkcije putem projektnog kreditiranja kroz sklapanje sporazuma HAVC-a s komercijalnim bankama

·         Provedba novog modela financijskog poticaja razvoju i proizvodnji hrvatskih audiovizualnih djela kako bi se potaknule investicije i osnažili kapaciteti poduzeća u području filma

·         Dofinanciranje projekata čija je nemogućnost završetka proizvodnje posljedica učinka inflacije na gospodarstvo

·         Predlaganje smjernica i protokola za zelene mjere vezane uz audiovizualnu proizvodnju

·         Kontinuirano praćenje sektora videoigara s ciljem uspješnije integracije s cjelokupnom AV industrijom

·         Pružanje učinkovite potpore autorima videoigara edukativnog, kulturnog i/ili umjetničkog značenja te njihovo promicanje

·         Predlaganje modela financiranja za sektor videoigara prema modelu financijskog doprinosa koji postoji za ostala AV djela

Opći cilj 2: Jačanje sustava promocije, filmske pismenosti i razvoja publike s naglaskom na hrvatskim audiovizualnim djelima i baštini

Okolnosti pandemije COVID-19 i posljedične navike gledatelja dodatno su pokazale važnost sustavne promocije hrvatskih audiovizualnih djela kao važnog dijela očuvanja nacionalnog kulturnog identiteta. Hrvatska audiovizualna kultura započela je samo deset mjeseci nakon prve kinoprojekcije prikazivanjem filmova u zgradi Kola, današnje Akademije dramske umjetnosti, a prvi hrvatski igrani film Brcko u Zagrebu snimljen je 1917. godine. U međuvremenu stvorena su brojna audiovizualna djela koja su oduševljavala publiku u Hrvatskoj i u svijetu.

Zbog niza okolnosti – društvenih, ekonomskih, ali i tehnoloških – današnja publika ima sve manje i manje prilika vidjeti djela koja su gledali u djetinjstvu, a još manje ona starija. Kao rezultat toga publika sve više gubi doticaj s brojnim djelima talentiranih autora hrvatske kinematografije, što se odražava i u gledanosti suvremenih domaćih filmova.

Nužno je stoga sustavno raditi na vidljivosti i dostupnosti hrvatskih audiovizualnih djela koordiniranim programima promocije, distribucije i filmske pismenosti, u suradnji s dionicima iz svih dijelova audiovizualnog sektora. HRT, koji je i sam proizvođač brojnih klasika hrvatske kinematografije i sustavno ulaže u proizvodnju audiovizualnih djela, važan je partner u povećanju vidljivosti hrvatskog filma. U idućem razdoblju planira se sporazum između HAVC-a i HRT-a upravo u području povećanja vidljivosti te unaprjeđenja razvoja kvalitetnih projekata i djela.

Važnu ulogu u povećanju vidljivosti i dostupnosti hrvatskih audiovizualnih djela imaju kinoprikazivači. Kako su veliki kinoprikazivači nastojali nadoknaditi gubitke iz pandemijskih godina, naglasak su stavili na naslove koji imaju iznimno veliku gledanost, čime se posljedično smanjio i broj kinopredstava dostupnih hrvatskim filmovima. HAVC je reagirao pokretanjem potpore za distribuciju, kako bi se dodatno potpomogla distribucija domaćeg filma, a također predano podupire i podupirat će filmske programe i inicijative koji osnažuju poziciju domaćeg kinotečnog i suvremenog filma te europskog i nezavisnog filma u nezavisnim kinima. S tim ciljem HAVC će u suradnji s  Ministarstvom kulture i medija nastaviti skrb o kontinuiranoj obnovi i revitalizaciji digitalizirane kinoprikazivačke mreže, uz pojačane ugovorne programske obveze, koje uključuju redovito prikazivanje hrvatskih suvremenih i kinotečnih naslova putem individualnih projekcija, ciklusa i antologija.

Zatvaranjem Kina Europa Grad Zagreb ostao je bez neovisnog kina koje je prikazivalo suvremeni neovisni europski film i davalo adekvatan broj projekcija za suvremeni hrvatski film. Time je drastično otežano provođenje programa i ciljeva Hrvatske mreže neovisnih kinoprikazivača u Gradu Zagrebu, koja je na program Kina Europa gledala kao na primjer dobre prakse. To je, među ostalim, potvrdila i nagrada Europa Cinemas. Taj primjer pokazuje koliko programska orijentacija pojedinog kina utječe na razvoj publike. Radi poboljšanja pozicije domaćeg filma u Zagrebu, a posljedično i u Hrvatskoj, potrebno je kontinuirano raditi na daljnjem osuvremenjivanju i potpori nezavisnoj kinomreži čiji je program usmjeren prema prikazivanju suvremenog hrvatskog i europskog filma, uz održavanje manifestacija, festivala i drugih posebnih programa posvećenih filmskoj umjetnosti.

Festivali, kao bitna, a ponekad i jedina forma distribucije i jačanja vidljivosti filma, privlačenja publike i umrežavanja audiovizualnih profesionalaca, neophodan su i vrijedan dio distribucijske mreže.

S obzirom na to da se publika orijentirala na nelinearne platforme, potrebno je tu činjenicu ugraditi u promišljanje o povećanju gledanosti i vidljivosti. Nužno je stoga dinamizirati distribucijske i promotivne prakse, ojačati suradnju između producenata, distributera i prikazivača, ali i približiti se novim nelinearnim distribucijskim obrascima. Posebno je izazovno pitanje distributera. Praksa pokazuje da su velik broj hrvatskih filmova posljednjih nekoliko godina distribuirali producenti sami jer tako osiguravaju potrebnu pažnju i vrijeme nužno za kvalitetnu distribuciju filma. Kako je distribucija specifična djelatnost i zahtijeva specifična znanja i vještine, osobito u promociji, potrebno je osnažiti nezavisne distributere kako bi pridonijeli gledanosti hrvatskog i europskog filma.

Za povećanje vidljivosti hrvatskog filma ključni su i projekti za razvoj publike. Preduvjet za izgradnju vjerne, brojne i angažirane publike kvalitetna je informiranost i edukacija o filmu te usađivanje zanimanja i ljubavi prema filmskoj umjetnosti od najranijih dana. HAVC će nastaviti surađivati s festivalima, kinima, organizacijama i drugim platformama na proširenju ponude filmsko - obrazovnog sadržaja te na promicanju i razvijanju kritičkih, kreativnih i praktičnih vještina vezanih uz audiovizualnu kulturu. Pojačan fokus bit će na mladima te na razvoju audiovizualnog obrazovanja, odnosno filmske pismenosti. Partneri u provedbi tih projekata jesu Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih, Ministarstvo kulture i medija, Agencija za odgoj i obrazovanje, Hrvatski državni arhiv te Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, ali i Hrvatski filmski savez. Plan je osnovati Nacionalno povjerenstvo koje bi povezalo navedene dionike i koordiniralo aktivnosti. U suradnji s navedenim tijelima te postojećim klubovima, radionicama, festivalima i drugim filmsko - obrazovnim platformama potrebno je osmisliti programe audiovizualnih radionica za sve dobne skupine i povezati se s programima medijske pismenosti Agencije za elektroničke medije.

U osnovnim i srednjim školama i gimnazijama, umjetničko područje jedno je od sedam odgojno-obrazovnih područja te su film i filmska umjetnost ključni sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda u jezično-komunikacijskom i umjetničkom području. Stoga će naglasak biti na osnovnim i srednjim školama , koje predstavljaju važno mjesto usvajanja osnovnih znanja i vještina potrebnih za razumijevanje filmske umjetnosti, što se pokazuje u već postojećim izvannastavnim aktivnostima u osnovnim školama i izbornim predmetima u srednjim školama, koji pristupaju filmskoj umjetnosti kao nastavnom ishodu, a ne samo kao nastavnom sredstvu. Primjena koncepta cjelodnevne škole, koja se od 2023. godine provodi kao eksperimentalni program u dijelu osnovnih škola, na razini Hrvatske očekuje se od školske godine 2027. - 2028. Prije primjene koncepta na nacionalnoj razini, bit će potrebno izraditi nove kurikule, što će biti prilika da se revidira sadržaj vezan uz filmsku umjetnost i filmsku pismenost.

Razvoj i izrada pomoćnih metodičkih priprema i priručnika za nastavu u osnovnim i srednjim školama, proširenje kolekcije filmova za nastavnike dostupne na mrežnim stranicama HAVC-a, te povećan izbor i olakšana dostupnost arhivske građe važni su koraci u poticanju i promociji korištenja filma kao sredstva u nastavi. Također, u suradnji s nadležnim državnim tijelima posebna će se pozornost posvetiti i poticanju stručnog usavršavanja odgojno-obrazovnih radnika kako bi se formirao kadar educiranih nastavnika s potrebnim znanjima i vještinama koje se mogu učinkovito pretočiti u nastavne programe.

Dužnost je HAVC-a kao javne ustanove što više domaćih naslova učiniti dostupnima svim građanima ove zemlje te će stoga uz gore navedene korake posebnu pozornost posvetiti poticanju prilagodbe filmova za osobe s oštećenjima vida i/ili sluha.

Koraci u provedbi

·         Organizacija promotivne kampanje na nacionalnoj razini s ciljem popularizacije suvremenog i kinotečnog hrvatskog filma

·         Podrška distribuciji hrvatskog suvremenog filma

·         Suradnja s HRT-om na sustavnoj promociji i prikazivanju hrvatskog filma

·         Suradnja s distributerima i prikazivačima u promociji i prikazivanju hrvatskog filma

·         Poticanje  razvoja kinoprikazivačke mreže

·         Nastavak suradnje s Hrvatskom mrežom nezavisnih kina na povećanju udjela hrvatskog, europskog i nezavisnog filma te pružanje potpore tematskim i obrazovnim inicijativama u sklopu te suradnje

·         Organiziranje zajedničkih programa HAVC-a i mreže nezavisnih kina

·         Organizacija tematskih edukacija za djelatnike kina

·         Evaluacija programa nezavisnih kina koje sufinancira HAVC i unaprijeđen sustav kriterija

·         Zalaganje za što veću dostupnost i promociju hrvatskih AV djela na domaćim i međunarodnim digitalnim platformama

·         Zagovaranje primjene odgovarajućih mjera protiv neautoriziranog korištenja djela

·         Podrška prilagodbi hrvatskih filmskih naslova za osobe s invaliditetom (oštećenog vida ili sluha)

·        Izrada programa (akcijskog plana) filmske pismenosti u suradnji sa strukom i relevantnim institucionalnim i izvaninstitucionalnim tijelima s izrađenim prijedlozima kurikula

·         Osnivanje Nacionalnog povjerenstva za filmsku pismenost

·         Osiguranje dostupnosti metodičkih materijala u odgoju i obrazovanju

·         Poticanje sustavne dostupnosti hrvatskog baštinskog filma i AV građe u odgoju i obrazovanju

·         Poticanje AV obrazovanja i stručnog usavršavanja odgojno-obrazovnih radnika u suradnji s nadležnim državnim tijelima

·         Organiziranje aktivnosti za razmjenu iskustava dobre prakse i povećanja vidljivosti na području razvoja filmske pismenosti

·         Osnaživanje i jačanje kapaciteta škola za provođenje AV aktivnosti

·         Poticanje redovitih prikazivanja hrvatskih kinotečnih naslova individualno te u antologijama i ciklusima

Opći cilj 3: Očuvanje nacionalne audiovizualne baštine

Hrvatska kinoteka filmski je arhiv koji djeluje u sastavu Hrvatskoga državnog arhiva, a čija je osnovna uloga prikupljanje, čuvanje i provođenje mjera zaštite nad filmskim djelima. Hrvatska nacionalna filmska baština dragocjenost je koju treba čuvati i učiniti dostupnom. Postignuti pomaci i dalje nisu dovoljni za ostvarenje većeg napretka u restauraciji i digitalizaciji arhivskog gradiva Hrvatskog državnog arhiva i HRT-a te su na tom planu potrebne sustavnije promjene, uključujući one koje stvaraju pravne preduvjete za osiguranje visokih standarda zaštite cjelovitog hrvatskog audiovizualnog stvaralaštva.

U Hrvatskom državnom arhivu pohranjeno je 367 hrvatskih dugometražnih igranih naslova, od čega je 36 naslova digitalno restaurirano. Od ukupnog broja pohranjenih filmova, 300 naslova izvorno je nastalo na filmskoj vrpci, od čega je 250 naslova dostupno za prikazivanje na filmskoj vrpci. Za prikazivanje u digitalnom obliku dostupno je ukupno 168 dugometražnih igranih filmova: 67 digitalno pohranjenih, 36 digitalno restauriranih i 65 digitaliziranih iz postojećih kopija.

Riječ je o neprocjenjivoj baštini i važnu dijelu hrvatske kulture koji je potrebno zaštititi i očuvati u što većoj mogućoj mjeri, kako u izvornom obliku, tako i u digitalnom te pronaći sustavno rješenje za otvorene probleme u procesu očuvanja, restauracije i digitalizacije hrvatske audiovizualne baštine. Prijeko je potrebno pojačati ciljane napore kako bi se sadržaj s postojećih distribucijskih kopija u dobru tehničkom i fotokemijskom stanju digitalizirao, napravila osnovna kolor-korekcija i uklanjanje šuma te omogućila izrada digitalnih distribucijskih formata, a kao drugi korak potrebno je pristupiti restauraciji slike i zvuka digitalnim postupkom. Pritom je važno svratiti pozornost i na bogato arhivsko gradivo HRT-a, koje predstavlja javno dobro.

S obzirom na velik broj djela i znatne količine materijala, digitalizacija i restauracija zahtijevaju i znatne financijske, ljudske i tehničke resurse. Nužan je program očuvanja arhivske audiovizualne baštine koji uključuje sve nadležne institucije u taj projekt od nacionalne važnosti. Prvi je korak svakako mapiranje postojećeg stanja s preporukama za daljnje konkretne mjere koje je potrebno poduzeti kako bi se očuvao i ostvario potencijal naše bogate audiovizualne baštine. Unatoč naporima povrat baštine po Ugovoru o pitanjima sukcesije ne napreduje zadovoljavajućim tempom. Osnaživanje kapaciteta Hrvatske kinoteke u očuvanju nacionalne audiovizualne baštine preduvjet je za osiguranje odgovarajuće skrbi o arhivskoj građi. Fizička zaštita nacionalne filmske baštine, njezina pohrana i restauracija od temeljne su važnosti za njezino očuvanje, ali ujedno čine tek prvu etapu putovanja. Da bi baština bila uistinu očuvana, ona treba biti dijelom živuće kulture, treba biti gledana. Dodatno, postoje i neriješena pitanja građe i prava nastavno na pitanja privatizacije.

Svaki ozbiljan, sveobuhvatan pristup očuvanju filmske baštine zahtijeva zaštitu, sustavnu obnovu, ali i distribuciju kinotečnih filmova i njihovu popularizaciju među publikom. Hrvatska kinoteka u ovom trenutku nije dovoljno kapacitirana za planiranje i provođenje aktivnosti koje takav pothvat podrazumijeva. Problem nesamostalnog statusa kinoteke istican je i u prethodnim nacionalnim programima te je u idućem periodu potrebno riješiti pitanje autonomije Hrvatske kinoteke i definirati njezin institucionalni okvir uz jasnu podjelu i definiciju arhivskih i kinotečnih djelatnosti koje bi bile u njezinoj nadležnosti. Riječ je o ambicioznu, ali nužnu projektu koji je preduvjet sustavne zaštite i očuvanja filmske baštine.  

Koraci u provedbi

·   Izrada međuinstitucionalnog programa očuvanja filmske baštine koji uključuje  definiranje institucionalnog položaja i djelokruga Hrvatske kinoteke

·   Sklapanje višegodišnjeg sporazuma s Hrvatskim državnim arhivom koji će uključivati zajednički određene prioritete i ciljeve

·   Zagovaranje razrješenja prava na prikazivanje baštinskih filmova

·   Zagovaranje razrješenja sukcesije arhivskog gradiva nastalog na području bivše države

Opći cilj 4: Osiguravanje uvjeta za postizanje rodne ravnopravnosti u audiovizualnom sektoru

Rodna neravnopravnost strukturni je problem koji zahvaća sve razine društva, uključujući audiovizualni sektor. Na razini zakonskih regulativa u Hrvatskoj i ostatku Europe posljednjih desetljeća ostvaren je velik napredak, a zahtjev za ravnopravnošću spolova uključen je i u Zakon o audiovizualnim djelatnostima (članak 2., stavak 3). Prema članku 27., stavku 1. Zakona o audiovizualnim djelatnostima, jedna od djelatnosti HAVC-a jest promicanje vrijednosti i poticanje mjera važnih za ravnopravnost spolova. Hrvatska je u tom segmentu počela ostvarivati pozitivne pomake, međutim istraživanja pokazuju kako je još dalek put do ostvarenja potpune rodne ravnopravnosti u audiovizualnom području. Prema izvješću[5] Europskog audiovizualnog opservatorija iz 2024. godine, žene su činile tek 27 posto od ukupnog broja redatelja europskih dugometražnih filmova proizvedenih između 2019. i 2023. godine. Taj nerazmjer pokazuje kako je potrebno pojačati napore i poduzeti ciljane korake kako bi se utvrdili i uklonili najvažniji problemi u realizaciji tog cilja.

U temelju svih napora prema postizanju rodne ravnopravnosti treba biti suzbijanje rodno uvjetovanog nasilja i seksualnog uznemiravanja. U tom pothvatu nužna je suradnja svih dionika sa svrhom podizanja svijesti među djelatnicima audiovizualnog sektora o prisutnosti rodno uvjetovanog nasilja kako bi se ono naučilo prepoznati i kako bi pojedinci i ostala tijela u konkretnim slučajevima znala i mogla djelovati pravovremeno i uspješno.

Podzastupljenost žena na ključnim kreativnim i tehničkim pozicijama iza kamere jedan je od najizravnijih pokazatelja rodne neravnopravnosti u audiovizualnom sektoru. Inkluzija i veća raznolikost glasova neminovno doprinose povećanju broja talenata, jačanju umjetničke izvrsnosti i dinamizaciji kinematografije. Indikativno je da je neravnopravna rodna zastupljenost prisutna već na razini obrazovanja, što pokazuju broj i udio prijavljenih i upisanih studentica na određenim filmskim studijima Akademije dramske umjetnosti u Zagrebu, prije svega na studijima Filmska režija i Snimanje. Taj se jaz nastavlja i dodatno produbljuje nakon završetka studija, na razini udjela u proizvedenim filmovima, posebno dugometražnim igranim ostvarenjima.[6] U skladu s tim HAVC će u idućem razdoblju staviti naglasak na razvoj rodne ravnopravnosti i uvjeta za postizanje rodne uravnoteženosti u sektoru. Kao jedan od prvih koraka nužno je provesti istraživanja i oformiti radne skupine koje će locirati glavne probleme, izazove i primjere dobre prakse te ponuditi preporuke mjera za daljnje strateško djelovanje.

Za postizanje rodne ravnopravnosti potrebno je djelovati koordinirano na međunarodnoj i nacionalnoj razini. HAVC stoga surađuje i s europskim tijelima te će se u razvoju strategije voditi i preporukama i primjerima dobre prakse na europskoj razini. Važno će biti pratiti stanje vođenjem redovitih statistika vezanih uz rodno zapošljavanje u sektoru kako bi se motrila provedba donesenih mjera i procijenio njihov učinak.

Dugoročni cilj važan za prosperitet hrvatske kinematografije jest podjednako sudjelovanje žena u svim segmentima audiovizualne industrije, što uključuje ravnopravan pristup obrazovanju, ali i financijskim sredstvima. S tim je ciljem potrebno raditi i na postizanju i održavanju ravnopravnosti u udjelu na vodećim pozicijama strukovnih udruženja te na svim studijima visokih učilišta. Na tom su području posljednjih godina vidljivi znatni pomaci, s iznimkom određenih studija. Započetu pozitivnu putanju potrebno je i dalje promicati i osnaživati kako bi se sustavno održala. HAVC će pratiti stanje rodne zastupljenosti u svim odjelima i u Umjetničkom vijeću HAVC-a te po potrebi posebno vrednovati projekte u kojima sudjeluju žene kao autorice ili voditeljice sektora.

Koraci u provedbi

·         Izrada preporuka za adresiranje rodnih neuravnoteženosti u sektoru

·         Praćenje stanja u sektoru, prikupljanje podataka vezanih uz rodnu ravnopravnost u audiovizualnom sektoru

·         Daljnje promicanje ravnopravne zastupljenosti žena u svim segmentima audiovizualnih djelatnosti s ciljem postizanja ravnopravnosti udjela iza i ispred kamere

Opći cilj 5: Pozicioniranje Hrvatske, hrvatskih stvaratelja i djela u europskom okruženju putem međunarodnih inicijativa te u izradi strateških dokumenata i planova u okviru europskih i međunarodnih krovnih institucija i profesionalnih udruženja

Kontekst je djelovanja audiovizualne industrije međunarodni. Provedba Nacionalnog programa i djelovanje aktera u audiovizualnoj zajednici određeni su europskim pravnim instrumentima i programima, ali i gledanje audiovizualnih djela odvija se u međunarodnom kontekstu. Kad odlučuju što će gledati, gledatelji biraju iz najboljih i najpopularnijih djela europske i strane, napose američke kinematografije, među kojima hrvatska audiovizualna djela trebaju izboriti svoje mjesto. HAVC će kontinuirano raditi na prenošenju najboljih europskih praksi, ali i unutar svojih mogućnosti i mandata djelovati na europske propise i direktive kako bi osigurao da se uzimaju u obzir specifične okolnosti Hrvatske. U tom će surađivati s europskim udrugama, ponajprije s Europskim udruženjem ravnatelja filmskih fondova i centara (EFAD), ali i djelovati putem drugih međunarodnih suradnji.

Program Kreativna Europa 2021-2027, koji ujedinjuje potprograme Kultura, MEDIA i Međusektorski potprogram, vodeći je instrument potpore kulturnim i kreativnim sektorima koji je Europska unija osmislila kako bi ih dodatno osnažila i podržala. S namjenskim proračunom većim od 2,4 milijarde eura program promiče kulturne i jezične raznolikosti, kulturnu baštinu i konkurentnost. Potprogram MEDIA, program Europske unije posvećen razvoju europskog audiovizualnog sektora, podupire projekte s europskom i međunarodnom dimenzijom, njegovanje talenata te poticanje korištenja novih tehnologija za jačanje konkurentnosti sektora. Prijeko je potrebno osigurati jasnu i pravovremenu informiranost hrvatskih korisnika, budućih prijavitelja, o aktualnim pozivima te sustavno i aktivno zagovarati interese audiovizualnog sektora i zemalja manjeg produkcijskog kapaciteta pri donošenju novog programa.

Javni pozivi Potprograma MEDIA u ovom financijskom razdoblju ograničavaju intenzitet potpore koju osigurava EK. Intenzitet varira po pojedinim pozivima, no u svima je nužno sufinanciranje za zatvaranje financijske konstrukcije prijavljenog projekta. Kako bi se osigurao kontinuitet prijava i povlačenje sredstava, nužna je provedba programa sufinanciranja projekata odobrenih u okviru Potprograma MEDIA. S obzirom na raspoloživa sredstva i broj prijava, fokus treba biti na pozivima i projektima za koje je takvo financiranje uvjet, a za koje ne postoji adekvatan izvor financiranja u Republici Hrvatskoj.

Desk Kreativne Europe – Ured MEDIA Hrvatske postigao je izvanredne rezultate osiguravši rast financijske potpore Potprograma MEDIA hrvatskim projektima, a i dalje će nastaviti rad na pozicioniranju hrvatskih filmaša, hrvatskih filmskih festivala i drugih korisnika iz Hrvatske te zagovaranju interesa država članica nižeg produkcijskog kapaciteta.

Namjera je Republike Hrvatske pridonijeti politikama i donošenju smjernica i pravila od razina direktiva do pojedinih instrumenata. Činjenica je da postoje udruženja na međunarodnoj razini koja upravo zbog svoje pozicije imaju utjecaj na politike, stoga postoji nužnost aktivna sudjelovanja u takvim inicijativama, bilo to Europsko udruženje ravnatelja filmskih fondova i centara (EFAD), Federacija europskih redatelja (FERA), Europski klub producenata (EPC) ili drugi.

Potrebno je aktivno promišljati svrhu i načine provođenja filmskih koprodukcija putem instrumenata Vijeća Europe, poglavito Eurimagesa, kako bi se odgovorilo na izazove koji se pojavljuju u promijenjenom audiovizualnom ekosustavu.

Također, za međunarodnu vidljivost, promociju i plasman hrvatskih filmova, autora i filmskih djelatnika važno je aktivno sudjelovanje HAVC-a na predstavljanju hrvatske kinematografije na međunarodnim filmskim sajmovima, festivalima i audiovizualnim manifestacijama, te koordinirana suradnja s mrežom hrvatskih diplomatsko-konzularnih predstavništava u svijetu na kulturnoj promidžbi Republike Hrvatske.

Koraci u provedbi

·         Zagovaranje većeg prepoznavanja interesa manjih država članica u relevantnim pravnim instrumentima Europske unije

·         Osnaživanje komunikacije prema hrvatskim korisnicima Potprograma MEDIA i Eurimagesa

·         Koordinacija aktivnosti s Izvršnom agencijom za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu pri Europskoj komisiji te s ostalim uredima MEDIA i filmskim centrima iz ostalih država članica EU-a, kao i nastavak aktivne koordinacije s Ministarstvom kulture i medija Republike Hrvatske, posebno kako bi se osigurali hrvatski interesi u kontekstu manjih država članica Potprograma MEDIA

·         Sudjelovanje u međunarodnim fondovima kao što su Eurimages, Pilot-program Vijeća Europe za sufinanciranje serija i Re-Act