1.

STRUČNI NOSITELJ:

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih

2.

POSTUPAK PROCJENE UČINAKA PROPISA

Redni broj:

Naziv nacrta prijedloga zakona:

Upućivanje u proceduru Vlade Republike Hrvatske:

Redni broj:

Naziv nacrta prijedloga zakona:

Upućivanje u proceduru Vlade Republike Hrvatske:

2.1.

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti

II kvartal

Razlozi predlaganja zakona:

Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:

Razlozi predlaganja zakona:

Nakon razdoblja primjene Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti (NN 119/22) uočena je potreba dodatne razrade određenih odredbi radi jasnoće primjene Zakona te potreba uvođenja određenih izmjena i dopuna kako bi se dodatno unaprijedio sustav visokog obrazovanja i znanosti.

Razradom postojećih odredbi Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti postići će se jasnoća i ujednačena primjena odredbi, osobito odredbi koje se odnose na mandate dekana i rektora javnih visokih učilišta, na formalne uvjete izbora na radna mjesta te nadležnosti za donošenje unutarnjeg ustrojstva administrativnih radnih mjesta javnih visokih učilišta. Dodatnim uređenjem postupka imenovanja i sadržaja sastava stručnog povjerenstva za izbor na radno mjesto ukloniti će se određene poteškoće u primjeni odredbe zbog nedovoljnog broja članova u potrebnom znanstvenom odnosno umjetničkom području i polju. Dopunama uređenja postupka izbora na slobodno radno mjesto olakšati će se izbor na radno mjesto za kandidate za koje je već utvrđeno da ispunjavaju uvjete za istu razinu radnog mjesta. Utvrđivanjem dobne granice odlaska u mirovinu osoba na znanstvenim, znanstveno-nastavnim i umjetničko-nastavnim radnim mjestima na visokom učilištu omogućiti će se učinkovitije održavanje nastave te osigurati dostupnost stručnjaka za rad u znanosti. Određivanjem jasnog roka početka nastave osigurati će se jednaki uvjeti za postizanje ishoda učenja na visokim učilištima. Jasnijim utvrđivanjem nadležnosti za donošenje Nacionalnih sveučilišnih, znanstvenih i umjetničkih kriterije za izbor na znanstveno-nastavno, umjetničko-nastavno, znanstveno i nastavno radno mjesto na sveučilištu i znanstvenom institutu olakšati će se postupak donošenja kriterija za izbore na radna mjesta na sveučilištima i znanstvenom institutu.

Redni broj:

Naziv nacrta prijedloga zakona:

Upućivanje u proceduru Vlade Republike Hrvatske:

2.2.

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o obrazovanju odraslih

III kvartal

Razlozi predlaganja zakona:

Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:

Zakon o obrazovanju odraslih stupio je na snagu u siječnju 2022. i od njegova donošenja uočene su određene potrebe za doradom i preciziranjem pojedinih odredbi. Izmjene zakona imaju za cilj unapređenje i dopunjavanje odredbi koje reguliraju zapošljavanje nastavnika kako bi se osigurala veća jasnoća i učinkovitost postupaka. Također, predlaže se detaljnije uređenje odredbi o ravnatelju i andragoškom voditelju, s ciljem postizanja veće transparentnosti i dosljednosti u postupku zapošljavanja. Nadalje, izmjenama se želi preciznije definirati postupak imenovanja povjerenstva i rokova za rješavanje prigovora na vanjsko vrednovanje ustanova, čime se osigurava veća pravičnost i pouzdanost procesa. U konačnici, odredbe koje se odnose na NISOO sustav uskladit će se s novim okolnostima i razvojem od njegova donošenja, kako bi zakonski

Cilj donošenja izmjena i dopuna Zakona je osigurati daljnji razvoj, veću učinkovitost i kvalitetu sustava obrazovanja odraslih. Izmjenama se nastoji pojednostaviti postojeće odredbe radi veće jasnoće i lakše primjene u praksi. Također se želi povećati preglednost zakona, čime se doprinosi njegovoj razumljivosti i transparentnosti. Konačno, zakonom se omogućuje veća fleksibilnost, kako bi se on mogao pravodobno prilagoditi novim potrebama i promjenama unutar sustava.

Redni broj:

Naziv nacrta prijedloga zakona:

Upućivanje u proceduru Vlade Republike Hrvatske:

2.3.

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o osiguravanju kvalitete u visokom obrazovanju i znanosti

IV kvartal

Razlozi predlaganja zakona:

Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:

Razlozi predlaganja Zakona jesu jasnija i detaljnija razrada odredbi  Zakona o osiguravanju kvalitete u visokom obrazovanju i znanosti (NN 151/22) radi unaprijeđenja postupka inicijalne akreditacije i reakreditacije studija na visokim učilištima a radi postizanja veće učinkovitosti primjene. Dugotrajnost postupka inicijalne akreditacije studija zbog složenosti postupka pokazala se kao prepreka učinkovitoj inicijalnoj akreditaciji novi kao i izmjeni postojećih studija koji prolaze postupak inicijalne akreditacije iz zakonom utvrđenih razloga. U tu svrhu potrebno je revidirati postupak i uvjete inicijalne akreditacije kod novih studija i kod izmjene studija.

Ciljevi koji se žele postići donošenjem Zakona jesu:

- učinkovitiji postupak inicijalne akreditacije novih studija

- brži postupak inicijalne akreditacije postojećih studija

učinkovitiji rad stručnog povjerenstva za inicijalnu akreditaciju.

Redni broj:

Naziv nacrta prijedloga zakona:

Upućivanje u proceduru Vlade Republike Hrvatske:

2.4.

Zakon o osnovnoškolskom odgoju i obrazovanju (RM)

IV kvartal

Razlozi predlaganja zakona:

Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:

Osnovnoškolski odgoj i obrazovanje obvezni su za svu djecu te traju, u pravilu, od šeste do petnaeste godine života, a za učenike s višestrukim teškoćama u razvoju najdulje do 21. godine života. Osnovna škola traje osam godina i izvodi redovite i posebne programe. Posebni programi se odnose  na školovanje djece s teškoćama u razvoju, na alternativne nastavne programe te na programe na jeziku i pismu nacionalnih manjina.

U sustavu obrazovanja Republike Hrvatske moguće je i paralelno osnovno obrazovanje u obliku osnovnoga umjetničkog obrazovanja.

Kako bi se postigla bolja učinkovitost i sinergija između svih dijelova osnovnoškolskog odgoja i obrazovanja te omogućila provedba svih reformskih procesa, potrebno je donošenje zakona koji će samostalno urediti odgoj i obrazovanje na osnovnoškolskoj razini i time pridonijeti kvalitetnijem uređenju tog dijela odgojno-obrazovnog sustava.

Novi zakonski okvir za osnovnoškolski odgoj i obrazovanje potreban je i zbog usklađivanja s Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030. godine, Nacionalnim planom oporavka i otpornosti 2021. - 2026. i Nacionalnim planom razvoja sustava obrazovanja za razdoblje do 2027. koji predviđaju strukturnu reformu i modernizaciju sustava odgoja i obrazovanja kako bi se svim učenicima omogućio pristup kvalitetnom i učinkovitom sustavu odgoja i obrazovanja te osigurala veća zapošljivost pojedinaca s kvalifikacijama na svim razinama obrazovanja.

Od 2008. godine u primjeni je jedinstveni Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN, br. 87/08 ,  86/09 ,  92/10 ,  105/10 ,  90/11 ,  5/12 ,  16/12 , 86/12 ,  126/12 ,  94/13 ,  152/14 ,  07/17 ,  68/18 ,  98/19 , 64/20 ,  151/22 ,  155/23 ,  156/23 ) koji uređuje osnovnoškolski i srednjoškolski sustav koji je do tada bio uređen samostalnim zakonima. Važeći Zakon je mijenjan i dopunjavan više puta jer su se određena normativna rješenja trebala uskladiti na razini dvaju sustava, koji se s obzirom na dob učenika kojima se propisuje specifičnost obrazovanja bitno razlikuju. Također, dio odredbi trebalo je urediti prema istim propisima na razini država članica Europske unije.

Navedene izmjene i dopune nisu riješile sve uočene nedostatke koji su specifični za sustav odgoja i obrazovanja te je potrebno donošenje novoga Zakona koji će pridonijeti kvalitetnijem uređenju osnovnoškolskog sustava .

Zbog sve veće potrebe učenika za dodatnim radom, primjerenim oblikom školovanja te diferenciranom i individualiziranom nastavom zakonom će se obvezati one školske ustanove koje imaju prostorne, kadrovske i druge uvjete rada da obvezno izvode odgojno-obrazovni rad u jednoj smjeni.

Nadalje, s ciljem ostvarivanja više razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda, što zahtijeva duži boravak učenika u osnovnoj školi, zakonom će se stvoriti pretpostavke za povećanje dnevnog opterećenja učenika većim brojem nastavnih sati provedbom programa potpomognutog i obogaćenog učenja.

Poseban naglasak stavit će se na poboljšanje funkcioniranja i kvalitetu upravljanja osnovnim  školama kao i uvjete rada odgojno-obrazovnih radnika.

Novi zakon uspostavit će i koherentan sustav osiguravanja kvalitete u osnovnoškolskom odgoju i obrazovanju te unaprjeđenje procesa samovrednovanja i vanjskog vrednovanja.

S obzirom na to da je u proteklome razdoblju došlo do značajnih promjena u sustavu, kao i to da se u sljedećim godinama planiraju novi iskoraci kojima je cilj daljnje unaprjeđenje sustava, potrebno je donijeti novi Zakon koji će omogućiti kvalitetniji osnovnoškolski odgoj i obrazovanje uz optimalno korištenje postojećih resursa.

Redni broj:

Naziv nacrta prijedloga zakona:

Upućivanje u proceduru Vlade Republike Hrvatske:

2.5.

Zakon o srednjoškolskom odgoju i obrazovanju (EU)

IV kvartal

Razlozi predlaganja zakona:

Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:

Srednjoškolski odgoj i obrazovanje u Hrvatskoj su djelatnost kojom se nakon završetka osnovnog obrazovanja polaznicima omogućava stjecanje kompetencija za rad i nastavak obrazovanja te za cjeloživotno učenje, a koji podrazumijevaju gimnazijsko, strukovno i umjetničko obrazovanje, kao i odgojnu djelatnost učeničkih domova. To je trenutačno uređeno trima zakonskim propisima - Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN, br. 87/08 , 86/09 ,  92/10 , 105/10 ,  90/11 ,  5/12 ,  16/12 , 86/12 ,  126/12 ,  94/13 ,  152/14 ,  07/17 ,  68/18 ,  98/19 , 64/20 ,  151/22 ,  155/23 , 

156/23 ), Zakonom o strukovnom obrazovanju (NN, br. 30 /09 , 24/10 ,  22/13 ,  25/18 , 69/22 ) i Zakonom o umjetničkom obrazovanju (NN, br. 130/11).

Temeljna djelatnost srednjoškolskog odgoja i obrazovanja uređena je Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, što je otežavalo usklađivanje i provedbu reformskih procesa na razini dvaju sustava, osnovnog i srednjeg, koji se s obzirom na dob učenika i specifičnosti sustava bitno razlikuju.

To znači da bi novi zakon jedinstveno i cjelovito regulirao specifične potrebe suvremenoga srednjoškolskog odgoja i obrazovanja zbog toga što trenutačni sustav bilježi iznimno dinamičnu aktivnost radi osiguravanja brze tranzicije u radni život i/ili daljnje obrazovanje.

Kako bi se postigla bolja učinkovitost  srednjoškolskog odgoja i obrazovanja te omogućila daljnja provedba reformskih procesa, potrebno je donošenje zakona koji će samostalno urediti odgoj i obrazovanje u dijelu gimnazijskog i strukovnog obrazovanja te pridonijeti njegovu kvalitetnijem uređenju.

Novi zakonski okvir nužan je zbog usklađivanja s Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030. godine, Nacionalnim planom oporavka i otpornosti 2021. - 2026. i Nacionalnim planom razvoja sustava obrazovanja za razdoblje do 2027. koji predviđaju provedbu reformi i modernizaciju srednjoškolskog odgoja i obrazovanja usmjerenog na učenika te kvalitetu, djelotvornost, učinkovitost i pravičnost obrazovanja .

Od 2008. godine u primjeni je jedinstveni Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN, br. 87/08 ,  86/09 ,  92/10 ,  105/10 ,  90/11 ,  5/12 ,  16/12 , 86/12 ,  126/12 ,  94/13 ,  152/14 ,  07/17 ,  68/18 ,  98/19 , 64/20 ,  151/22 ,  155/23 ,  156/23 ) koji uređuje osnovnoškolski i srednjoškolski sustav koji je do tada bio uređen samostalnim zakonima. Važeći Zakon je mijenjan i dopunjavan više puta jer su se određena normativna rješenja trebala uskladiti na razini dvaju sustava, koji se s obzirom na dob učenika kojima se propisuje specifičnost obrazovanja bitno razlikuju. Također, dio odredbi trebalo je urediti prema istim propisima na razini država članica Europske unije.

Navedene izmjene i dopune nisu riješile sve uočene nedostatke koji su specifični za sustav odgoja i obrazovanja te je zbog kvalitetnijih odredaba kojima se propisuje srednjoškolski odgoj i obrazovanje potrebno donošenje novoga Zakona koji će pridonijeti kvalitetnijem uređenju sustava.

Cilj novog zakona je omogućavanje veće fleksibilnosti sustava, boljega profesionalnog usmjeravanja učenika  i njihove horizontalne i vertikalne prohodnosti, poboljšanje odgojno-obrazovnih ishoda te osiguranje bolje zapošljivosti učenika s kvalifikacijama strukovnog obrazovanja i osposobljavanja.

Novim zakonom osigurat će se podrška jačanju autonomije srednjih škola radi osiguravanja kadrovskih i programskih uvjeta potrebnih za uspješnu provedbu kurikulnih dokumenata koji odgovaraju na potrebe učenika i na suvremene potrebe tržišta rada te osiguravaju usvajanje ključnih i transverzalnih kompetencija i specifičnih stručnih vještina.

Poseban naglasak stavit će se na poboljšanje funkcioniranja i kvalitetu upravljanja srednjoškolskim školama i učeničkim domovima te na uvjete rada odgojno-obrazovnih radnika kako bi se povećala atraktivnost profesije te mogućnost njihova profesionalnog razvoja i napredovanja.

Novi zakon uspostavit će i koherentan sustav osiguravanja kvalitete u srednjoškolskom odgoju i obrazovanju, razvoj alata i mehanizama te unaprjeđenje procesa samovrednovanja i njegovo povezivanje s vanjskim vrednovanjem.

Također, novim će se zakonom jačati i europska dimenzija obrazovanja odnosno daljnja internacionalizacija srednjoškolskog obrazovanja na način da se učenicima omogući stjecanje kompetencija mobilnošću i drugim oblicima povezanosti.

Zaključno, novi zakon o srednjoškolskom odgoju i obrazovanju pridonijet će daljnjem unaprjeđenju gimnazijskog i strukovnog obrazovanja. Omogućit će mladima stjecanje i razvoj temeljnih i strukovnih kompetencija s ciljem uspješnog nastavka obrazovanja i uključivanja na tržište rada. Na taj će način zakon pridonijeti i njihovu osobnom razvoju te ih osposobiti za cjeloživotno učenje.

3.

IZNIMKE OD POSTUPKA PROCJENE UČINAKA PROPISA

Redni broj:

Naziv nacrta prijedloga zakona:

Upućivanje u proceduru Vlade Republike Hrvatske:

3.1.

Razlozi predlaganja zakona:

Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:

3.2.

Razlozi predlaganja zakona:

Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:

3.3.

Razlozi predlaganja zakona:

Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:

4.

OVJERA ČELNIKA STRUČNOG NOSITELJA

Potpis:

Datum:

Uputa:

. Točka 1.: navesti naziv tijela državne uprave

. Točka 2.: navesti nacrte prijedloga zakona za koje se provodi procjena učinaka propisa, tromjesečje upućivanja u proceduru Vlade Republike Hrvatske, razloge predlaganje zakona i ciljeve koji se žele postići donošenjem zakona

. Točka 3.: navesti nacrte prijedloga zakona koji su iznimka od provedbe procjene učinaka propisa, tromjesečje upućivanja u proceduru Vlade Republike Hrvatske, razloge predlaganja zakona i ciljeve koji se žele postići donošenjem zakona

. Točka 4. ovjera čelnika stručnog nositelja

. Nacrti prijedloga zakona koji se planiraju za usklađivanje s pravnom stečevinom Europske unije označavaju se oznakom " (EU) "

. Nacrti prijedloga zakona koji su dio programa rada Vlade Republike Hrvatske, drugog akta strateškog planiranja ili reformske mjere označavaju se oznakom " (RM) "

. Za svaki novi nacrt prijedloga zakona dodaje se odgovarajući broj novih redova u tablici prema zadanom predlošku