I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. podstavka 1. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 85/10 - pročišćeni tekst i 5/14 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA TREBA UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE DONOŠENJA ZAKONA

Trenutno važeći zakon koji uređuje područje javne nabave u Republici Hrvatskoj je Zakon o javnoj nabavi (Narodne novine, br. 120/2016 - stupio je na snagu 1. siječnja 2017. godine) i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi (Narodne novine, br. 114/2022 – stupio na snagu 11. listopada 2022.).

Zakon o javnoj nabavi predstavlja opće normativni okvir kojim je uređen sustav javne nabave u Republici Hrvatskoj. Njime se utvrđuju pravila o postupku javne nabave koji provodi javni ili sektorski naručitelj ili drugi subjekt u slučajevima određenim ovim Zakonom, radi sklapanja ugovora o javnoj nabavi robe, radova ili usluga, okvirnog sporazuma, provedbe projektnog natječaja te pravna zaštita u tim postupcima.

Zakon o javnoj nabavi sadrži odredbe koje su u skladu sa sljedećim aktima Europske unije:

1. Direktiva 2014/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o javnoj nabavi i o stavljanju izvan snage Direktive 2004/18/EZ (SL L 94, 28.3.2014.), kako je posljednje izmijenjena Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2023/2495, od 15. studenoga 2023. o izmjeni Direktive 2014/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća u vezi s pragovima primjene za postupke dodjele ugovora (SL L, 16.11.2023.)

2. Direktiva 2014/25/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o nabavi subjekata koji djeluju u sektoru vodnog gospodarstva, energetskom i prometnom sektoru te sektoru poštanskih usluga i stavljanju izvan snage Direktive 2004/17/EZ (SL L 94, 28.3.2014.), kako je posljednje izmijenjena Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2023/2496 оd 15. studenoga 2023. o izmjeni Direktive 2014/25/EU Europskog parlamenta i Vijeća u vezi s pragovima primjene za postupke dodjele ugovora (SL L, 16.11.2023.)

3. Direktiva Vijeća 89/665/EEZ od 21. prosinca 1989. o usklađivanju zakona i drugih propisa u odnosu na primjenu postupaka kontrole na sklapanje ugovora o javnoj nabavi robe i javnim radovima (SL L 395, 30.12.1989.), kako je posljednje izmijenjena Direktivom 2014/23/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o dodjeli ugovora o koncesiji (SL L 94, 28.3.2014.)

4. Direktiva Vijeća 92/13/EEZ od 25. veljače 1992. o usklađivanju zakona i drugih propisa o primjeni pravila Zajednice u postupcima nabave subjekata koji djeluju u sektoru vodnoga gospodarstva, energetskom, prometnom i telekomunikacijskom sektoru (SL L 76, 23.3.1992.), kako je posljednje izmijenjena Direktivom 2014/23/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o dodjeli ugovorâ o koncesiji (SL L 94, 28.3.2014.)

5. člancima 2., 12. i 13. Direktive 2009/81/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o usklađivanju postupaka nabave za određene ugovore o radovima, ugovore o nabavi robe i ugovore o uslugama u području obrane i sigurnosti koje sklapaju javni naručitelji ili naručitelji te izmjenama i dopunama Direktiva 2004/17/EZ i 2004/18/EZ (SL L 216, 20. 8. 2009.), kako je posljednje izmijenjena Uredbom Komisije (EU) 2023/2510 оd 15.11.2023. o izmjeni Direktive 2009/81/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u vezi s pragovima primjene za postupke dodjele ugovora (SL L, 16.11.2023.).

Primjenom Zakona o javnoj nabavi uočeno je da je definicija pojma „neprihvatljiva ponuda“ dovela do nejasnoća jer ista neposredno utječe na odredbe članka 295. stavka 1. i članka 298. stavka 1. točke 9. Zakona s obzirom da Zakon ne određuje pojam „planiranih odnosno osiguranih novčanih sredstava“ već samo odredbe o procijenjenoj vrijednosti nabave. Također, iz ovakve definicije članka 298. stavka 1. točke 9. proizlazi da naručitelj može odabrati neprihvatljivu ponudu, iako je u članku 295. propisano da je takvu ponudu naručitelj obvezan odbiti. Stoga je ocijenjeno da je potrebno izmijeniti odredbu članka 3. točke 13. Zakona koja određuje pojam „neprihvatljiva ponuda“ kako bi se otklonili problemi u praksi iz razloga kada cijena ponude prelazi planirana, odnosno osigurana sredstva naručitelja. Također se predviđa da isti pojam obuhvati postojanje sukoba interesa u slučajevima kada se tijekom pregleda i ocjene ponuda utvrdi da je ponuditelj u sukobu interesa s nekim od predstavnika naručitelja te kako bi naručitelj nedvojbeno mogao odbiti takvu ponudu kao neprihvatljivu. Stoga je potrebno brisati odredbu članka 254. stavka 1. točke 5. Zakona kojom je propisano da naručitelj može isključiti gospodarskog subjekta iz postupka javne nabave ako se sukob interesa u smislu dijela prvog, glave III. poglavlja 8. ovoga Zakona ne može učinkovito ukloniti drugim, manje drastičnim mjerama s obzirom da sada postoji obveza odbijanja ponude za koju se utvrdi da postoji sukob interesa.

Potreba jačanja sustava e-nabave i svih povezanih digitalnih baza podataka kako bi se povećali kapaciteti za prikupljanje i analizu podataka o javnoj nabavi, što pridonosi razvoju prilagođenih i učinkovitih politika u području javne nabave, uvjetovala je unaprjeđenje sustava  elektroničke javne nabave u smjeru povećanja učinkovitosti i kapaciteta javne uprave za provedbu javnih projekata na središnjoj i lokalnoj razini.

Važan element sveukupnog jačanja kapaciteta za provedbu javne nabave je smanjenje opterećenosti osoblja angažiranog na poslovima javne nabave reinženjeringom i digitalizacijom poslovnih procesa koji će podržati rad službenika te istovremeno pružiti administrativno rasterećenje.

Kroz digitalizaciju i automatizaciju procesa olakšava se i poslovno okruženje gospodarskim subjektima koji sudjeluju u postupcima javne nabave.

Stoga je potrebno izmijeniti dio zakonske i podzakonske regulative javne nabave koja se odnosi na elektroničku javnu nabavu. Cilj daljnje digitalizacije i automatizacije postupka javne nabave te implementacije novih standardnih obrazaca za objavljivanje obavijesti u području javne nabave se postiže i kroz uspostavljanje nove IT platforme Elektroničkog oglasnika javne nabave Republike Hrvatske (dalje u tekstu: EOJN RH) te proširivanje njezinih funkcionalnosti.

Zakonodavstvo EU u području javne nabave, s kojim je usklađeno hrvatsko zakonodavstvo, zahtijeva od država članica, da se ugovori o javnoj nabavi radova, ugovori o javnoj nabavi robe i ugovori o javnoj nabavi usluga moraju oglašavati u Službenom listu Europske unije.

Člankom 243. stavkom 1. Zakona o javnoj nabavi propisane su obavijesti javne nabave. Stavkom 2. istoga članka Zakona o javnoj nabavi propisano je da obavijesti javne nabave sadržavaju informacije iz Priloga V. ovoga Zakona, a mogu sadržavati i druge podatke koje naručitelji smatraju potrebnima, dok je stavkom 3. propisano da naručitelji obavijesti javne nabave sastavljaju i šalju elektroničkim sredstvima komunikacije na objavu u EOJN RH u skladu s Prilogom VIII. ovoga Zakona. Stavkom 4. istog članka Zakona o javnoj nabavi propisano je da u postupcima javne nabave velike i male vrijednosti obavijesti javne nabave objavljuju se na standardnim obrascima koje utvrđuje Europska komisija provedbenim aktom.

Člankom 244. stavkom 1. Zakona o javnoj nabavi propisano je da su naručitelji obvezni poslati na objavu obavijesti javne nabave za sve nabave čija je procijenjena vrijednost jednaka ili veća od iznosa iz članka 12. stavka 1. ovoga Zakona, dok je stavkom 2. istoga članka Zakona o javnoj nabavi propisano da u postupcima javne nabave velike vrijednosti obavijesti javne nabave obvezno se objavljuju u Dodatku Službenog lista Europske unije (Sleu Tenders Electronic Daily). Oblik i način objavljivanja obavijesti iz područja javne nabave propisani su Prilogom V i Prilogom VIII Zakona o javnoj nabavi.

Obavijesti u području javne nabave bile su utvrđene Provedbenom uredbom (EU) 2015/1986 (e-obrasci) koja je bila implementirana u sustav elektroničke javne nabave Republike Hrvatske.

Javna nabava prolazi kroz digitalnu transformaciju, a standardni obrasci ključni su za navedenu preobrazbu. Kako bi se osigurala učinkovitost standardnih obrazaca u digitalnom okružju, bilo je potrebno prilagoditi standardne obrasce.

Stoga je donijeta Provedbena uredba Komisije (EU) 2019/1780 od 23. rujna 2019. o utvrđivanju standardnih obrazaca za objavljivanje obavijesti u području javne nabave i stavljanju van snage Provedbene uredbe (EU) 2015/1986 (e-obrasci) te Provedbena uredba Komisije (EU) 2022/2303 od 24. studenoga 2022. o izmjeni provedbene uredbe (EU) 2019/1780 o utvrđivanju standardnih obrazaca za objavljivanje obavijesti u području javne nabave, koje su u cijelosti obvezujuće i izravno se primjenjuju u svim državama članicama.

Daljnja digitalizacija i automatizacija postupaka javne nabave, koju je omogućila nova platforma EOJN RH razvijena u sklopu mjere C2.3. R3-I9. Uspostava nove platforme Elektroničkog oglasnika javne nabave RH iz NPOO-a, još uvijek nije u potpunosti implementirana zbog trenutačnog zakonskog okvira. Stoga je potrebno izmijeniti i dopuniti postojeći Zakon o javnoj nabavi te prateće podzakonske propise. Kako bi se smanjilo administrativno opterećenje naručitelja i gospodarskih subjekata kroz izmjene pravnog okvira, stvorit će se temelj koji podržava i omogućuje dodatne digitalne funkcionalnosti novog EOJN RH. Radi daljnjeg skraćivanja roka provođenja postupaka javne nabave, objave javne nabave koje se ne šalju na objavu Uredu za publikacije EU (TED) objavljuju se na odabrani datum slanja, odnosno u većini slučajeva objava će biti vidljiva odmah po slanju na objavu u EOJN RH.

Radi usklađenja s inflacijom, povećavaju se pragovi za primjenu Zakona o javnoj nabavi. Slijedom navedenog određuje se povećanje vrijednosnih pragova za primjenu Zakona o javnoj nabavi na način da se isti ne primjenjuje na nabavu robe i usluga te provedbu projektnih natječaja procijenjene vrijednosti manje od 35.000,00 eura, a za nabavu radova procijenjene vrijednosti manje od 90.000,00 eura.

Sukladno ciljevima iz Strategije sprječavanja korupcije za razdoblje od 2021. do 2030. godine, određuje se obveza provođenja jednostavne nabave u EOJN RH kao mjera koja doprinosi borbi protiv korupcije te povećava transparentnost jednostavne nabave.

Naručitelj je obvezan poduzeti prikladne mjere da učinkovito spriječi, prepozna i ukloni sukobe interesa u vezi s postupkom javne nabave kako bi se izbjeglo narušavanje tržišnog natjecanja i osiguralo jednako postupanje prema svim gospodarskim subjektima. Stoga se odredbe članka 77. stavka 1. Zakona proširuju na sve osobe koje su predstavnici naručitelja navedeni u članku 76. stavku 2. ZJN 2016.

S ciljem ostvarivanja što veće transparentnosti sklopljeni ugovori između subjekata u javnom sektoru temeljem izuzeća od primjene Zakona o javnoj nabavi moraju se objaviti u registru ugovora s obrazloženjem za primjenu izuzeća.

Prethodno savjetovanje sa zainteresiranim gospodarskim subjektima važan je mehanizam za ispravljanje mogućih nedostataka u dokumentaciji o nabavi i opisu predmeta nabave te za izradu kvalitetne dokumentacije koji omogućuje naručiteljima prikupljanje relevantnih informacija o tržištu i potencijalnim ponuditeljima te potiče dijalog s gospodarskim subjektima. Međutim, primjena instituta prethodnog savjetovanja u praksi je često nedovoljno učinkovita, zbog činjenice da je trajanje prethodnog savjetovanja propisano u trajanju od najmanje pet dana. Savjetovanja se nerijetko objavljuju pred kraj radnog tjedna ili neposredno prije neradnih dana, što gospodarskim subjektima otežava pripremu komentara i prijedloga izmjena dokumentacije o nabavi od strane gospodarskih subjekata. Stoga se propisuje da prethodno savjetovanje s zainteresiranim gospodarskim subjektima traje najmanje sedam dana.

Zakonom se usklađuje članak 251. s odredbama Kaznenog zakona. Članak 251. Zakona mijenja se i zbog dokazivanja, kada je potrebno u praksi utvrditi postojanje/nepostojanje obvezne osnove isključenja zbog kažnjavanosti. Navedenom izmjenom prihvaća se izričaj u Direktivi 2014/24/EU, odnosno izričaj koji okolnost nekažnjavanja ne veže uz državljanstvo osoba ovlaštenih za zastupanje, odnosno poslovni nastan gospodarskog subjekta, već se isključenje veže isključivo uz nepostojanje pravomoćne presude neovisno o tome gdje je ona izrečena. Na taj način izbjegava se nejasnoća prilikom primjene konkretne odredbe, primjerice, u slučaju kada postoji osuđujuća presuda u odnosu na osobu ovlaštenu za zastupanje gospodarskog subjekta, ali prema propisima države koja je različita od države čiji je on državljanin. Također, navedena kažnjiva djela u nekim državama predstavljaju prekršaj pa se ovakvim zakonskim rješenjem korigirali i takvi slučajevi.

Predloženom izmjenom članka 265. stavka 1. točka 1. i stavka 2. na način da se briše odredba o državljanstvu osobe postiže se administrativno rasterećenje naručitelja i ponuditelja kada je potrebno utvrditi postojanje/nepostojanje iste osnove isključenja. Također se u stavku 2. kao novina propisuje mogućnost davanja izjave čije davanje nije uvjetovano državom poslovnog nastana gospodarskog subjekta ili državom čija je osoba državljanin, nego se može dati u bilo kojoj drugoj državi pred nadležnim tijelom što bi trebalo dovesti do daljnjeg administrativnog rasterećenja naručitelja i gospodarskih subjekata.

Sukladno Nacionalnom programu za suzbijanje neprijavljenoga rada u Republici Hrvatskoj 2021. - 2024. i Akcijskom planu za provedbu Nacionalnog programa (mjera 3.2.) proširuju se razlozi (obveznog) isključenja gospodarskih subjekata u postupcima javne nabave propisivanjem kaznenog djela neisplate plaće iz članka 132. Kaznenog zakona ili odgovarajućeg kaznenog djela u državi poslovnog nastana gospodarskog subjekta što predstavlja nacionalnu osnovu isključenja koju određuje Republika Hrvatska kao država članica.

Naručitelj je obvezan isključiti gospodarskog subjekta iz postupka javne nabave ako utvrdi da gospodarski subjekt nije ispunio obveze plaćanja dospjelih poreznih obveza i obveza za mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Direktiva 2014/24/EU u članku 57. stavku 3. propisuje da države članice mogu predvidjeti odstupanje od navedenog obvezujućeg isključenja ako bi isključenje bilo jasno nerazmjerno, osobito ako nisu plaćeni manji iznosi dospjelih poreznih obveza i obveza za mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Stoga se, radi daljnjeg usklađenja s direktivama iz područja javne nabave, Zakonom određuje da se neće isključiti gospodarski subjekt ako su dospjele nepodmirene obveze manje od 1.000,00 eura.

U članku 254. propisane su fakultativne osnove isključenja gospodarskog subjekta te se predlaže brisanje točke 5. stavka 1. navedenog članka u vezi dopuštenosti uklanjanja sukoba interesa „manje drastičnim mjerama“, zbog izmjene definicije pojma „neprihvatljiva ponuda“. Isto je bilo potrebno jer je primjena navedene odredbe u praksi izazivala probleme u odnosu na primjenu članaka od 75. do 83. Zakona koji uređuju sukob interesa, uključujući i ništetnost ugovora. U odnosu na definiciju sukoba interesa iz nove odredbe članka 81. uređuje se mogućnost otklanjanja sukoba interesa predstavnika naručitelja (čelnika tijela te člana upravnog, upravljačkog i nadzornog tijela naručitelja) njegovim izuzimanjem od svih aktivnosti u postupku javne nabave te poništenjem postupka nabave.

Odredbom članka 307. stavka 7. Zakona propisano je da je naručitelj, zbog dostavljanja neistinitih podataka od strane odabranog ponuditelja te u slučaju nedostavljanja dokaza o ispunjenju posebnih uvjeta za izvršenje ugovora i nedostavljanja dokaza o ispunjavanju uvjeta i zahtjeva koje je potrebno ispuniti sukladno posebnim propisima ili stručnim pravilima, ako su traženi u dokumentaciji o nabavi, nakon donošenja odluke o odabiru obvezan ponovno rangirati ponude.

S ciljem omogućavanja objektivno opravdanih žalbi zbog nezakonitosti sadržanih u dokumentaciji o nabavi, uvodi se procesna pretpostavka za izjavljivanje žalbe. Gospodarski subjekt, prije podnošenja žalbe, mora prethodno zatražiti izmjenu ili pojašnjenje dokumentacije o nabavi. Nepodnošenje takvog zahtjeva predstavlja osnovu za odbacivanje žalbe kao nedopuštene.

Radi ublažavanja financijskog opterećenja gospodarskih subjekata pri podnošenju žalbi, posebno u slučajevima mogućih nepravilnosti u postupku javne nabave, predlaže se smanjenje naknada za žalbe. Time bi se ublažile prepreke za korištenje pravne zaštite i potaknulo tržišno natjecanje.

U žalbenom postupku svaka stranka dužna je iznijeti činjenice na kojima temelji svoje zahtjeve te predložiti dokaze kojima se te činjenice utvrđuju. Međutim, u složenijim predmetima žalbenog postupka za utvrđivanje ili ocjenu određene činjenice koja je bitna za rješavanje o žalbi potrebno je stručno znanje kojim Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave ne raspolaže. Stoga se u postupanju Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave, na temelju prijedloga stranke žalbenog postupka ili po službenoj dužnosti, ukazala potreba za izvođenjem dokaza vještačenja. Zbog žurne naravi žalbenog postupka kao i zakonskog roka od 30 dana za donošenje odluke o žalbi, odredbe o vještačenju propisane u Zakonu o općem upravnom postupku nisu primjenjive, te je stoga potrebno urediti institut dokaza vještačenjem propisivanjem posebnih odredbi u Zakonu o javnoj nabavi.

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi (NN broj 114/22) kao novina je propisano da se žalba dostavlja isključivo elektroničkim sredstvima komunikacije, čime je žalbeni postupak u cijelosti postao digitaliziran. Stoga je potrebno urediti članke Zakona o javnoj nabavi koje se odnose na postupanje naručitelja u vezi sa žalbom, pozivanja naručitelja te prava stranaka žalbenog postupka radi usklađenja s digitalnim mogućnostima postojećeg sustava, a kojemu je cilj, između ostalog, ubrzanje žalbenog postupka.

Tijelo državne uprave nadležno za politiku javne nabave nadležno je i za izobrazbu u području javne nabave. Zainteresirana pravna ili fizička osoba može podnijeti zahtjev za izdavanje ovlaštenja za provedbu Programa izobrazbe. Nadležnost za davanje ovlaštenja za provedbu programa izobrazbe te provedbe nadzora nad kvalitetom provedbe Programa izobrazbe i stručnog usavršavanja i utvrđivanja eventualnih nepravilnosti koja je propisana Pravilnikom o izobrazbi u području javne nabave („Narodne novine“ broj 154/2023, 24/25) sada se prenosi, odnosno propisuje Zakonom o javnoj nabavi.

Ovim Zakonom provode se i određena nomotehnička usklađenja pojedinih odredbi Zakona o javnoj nabavi iz razloga uočenih grešaka u tekstu važećeg Zakona tijekom njegove dosadašnje primjene.

III. OCJENA POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVEDBU ZAKONA

Ocjenjuje se da provedba ovoga Zakona neće zahtijevati osiguranje posebnih sredstava u državnom proračunu Republike Hrvatske.

IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI

Članak 1.

U Zakonu o javnoj nabavi (Narodne novine“ 120/16 i 114/22) u članku 3. stavku 1. točki 11. iza riječi: „u pregovaračkom postupku“ dodaju se riječi: „s i“.

Točka 13. mijenja se i glasi:

„13. neprihvatljiva ponuda je ponuda ponuditelja koji ne ispunjava kriterije za kvalitativni odabir gospodarskog subjekta i ponuda ponuditelja za kojeg se utvrdi da je u sukobu interesa sukladno odredbama članaka od 75. do 83. ovoga Zakona.“

U točki 16. iza riječi: „okvirni sporazum je sporazum“ dodaju se riječi: „sklopljen u pisanom obliku“.

Članak 2.

U članku 6. briše se stavak 5.

Članak 3.

U članku 7. stavku 2. točki 2. iza riječi: „se odnose na “ dodaju se riječi: „udjele ili“.

Članak 4.

U članku 12. stavku 1. točki 1. podtočki a) riječi „26.540,00 eura“ zamjenjuju se riječima „35.000,00 eura“.

U podtočki b) riječi „66.360,00 eura“ zamjenjuju se riječima „90.000,00 eura“.

U točki 2. podtočki a) riječi „126.080,00 eura“ zamjenjuju se riječima „143.000,00 eura“.

U podtočki b) riječi „530.880,00 eura“ zamjenjuju se riječima „700.000,00 eura“.

Članak 5.

U članku 15. iza stavka 3. dodaje se novi stavak 4. koji glasi:

„Jednostavnu nabavu čija je procijenjena vrijednost veća od 15.000,00 eura za nabavu robe i usluga te veća od 35.000,00 eura za nabavu radova, naručitelj obvezno provodi javno u modulu jednostavne nabave u Elektroničkom oglasniku javne nabave Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: EOJN HR).“

Dosadašnji stavak 4. koji postaje stavak 5. mijenja se i glasi:

„(5.) Iznimno od odredbi stavaka 2., 3. i 4. ovoga članka, pravila, postupke i način provedbe jednostavne nabave u diplomatskim misijama i konzularnim uredima Republike Hrvatske u inozemstvu do pragova iz članka 12. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona propisuje ministar nadležan  za vanjske poslove, pravilnikom uzimajući u obzir načela javne nabave.“

Članak 6.

U članku 28. stavku 1. riječi: „proračunsku ili poslovnu“ zamjenjuju se riječi: „kalendarsku“.

U stavku 3. riječi: „na internetskim stranicama.“ zamjenjuju se riječima: „u EOJN HR.“

Iza stavka 3. dodaje se novi stavak 4. koji glasi:

„(4) Plan nabave i sve njegove kasnije promjene sektorski naručitelj obvezan je unijeti u EOJN HR.“

U dosadašnjem stavku 4., koji postaje stavak 5., riječi: „na internetskim stranicama.“ zamjenjuju se riječima: „u EOJN RH.“

U dosadašnjem stavku 5., koji postaje stavak 6., riječi: „2.650,00 eura“ zamjenjuju se riječima: „5.000,00 eura“.

Iza stavka 6., dodaje se stavak 7. koji glasi:

„(7) U registru ugovora i okvirnih sporazuma navode se svi predmeti nabave za čiju nabavu je naručitelj sklopio ugovore i okvirne sporazume temeljem izuzeća od primjene ovoga Zakona propisanih člancima 33. i 34. s obrazloženjem razloga za izuzeće.“

Dosadašnji stavci 6. i 7. postaju stavci 8. i 9.

Članak 7.

U članku 67. stavku 1. riječi: „Elektronički oglasnik javne nabave Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: EOJN RH)“ zamjenjuju se riječima: „EOJN RH“.

Članak 8.

U članku 68. stavku 1. točki 1. riječi: „najkasnije do 18:00 sati“ brišu se.

U stavku 3. riječi: „mogu komunicirati i razmjenjivati“ zamjenjuju se riječima: „komuniciraju i razmjenjuju“.

Članak 9.

U članku 69. stavku 1. riječ: „uspostaviti“ i zarez brišu se.

U stavku 3. riječi: „obavijesti javne nabave“ brišu se.

Članak 10.

U članku 70. stavku 1. riječi: „obavijesti javne nabave“ brišu se.

Članak 11.

U članku 76. u stavku 2. točka 1. mijenja se i glasi:

„1. čelnik“

Iza točke 1. dodaje se točka 2. koja glasi:

„2. član upravnog, upravljačkog i nadzornog tijela naručitelja“

Dosadašnje točke 2. do 4. postaju točke 3. do 5.

U stavku 3. iza riječi: „član zajednice“ briše se riječ: „i“ i dodaje zarez, a iza riječi: „podugovaratelj“ briše se interpunkcijski znak „.“ i dodaju riječi: „i drugi subjekt na kojeg se ponuditelj ili natjecatelj oslanja.“

Članak 12.

U članku 77. oznaka „(1)“ i riječi „točke 1.“ brišu se.

Stavak 2. briše se.

Članak 13.

Članak 81. mijenja se i glasi:

„(1) Predstavnik naručitelja iz članka 76. stavka 2. točaka 2. do. 5. ovoga Zakona, obvezan je u roku od 3 dana od dana saznanja o postojanju sukoba interesa izuzeti se iz provedbe postupka javne nabave i o tome obavijestiti čelnika naručitelja.

(2) U situaciji iz stavka 1. ovoga članka čelnika naručitelja osigurava da predstavnik naručitelja prestane sa svim aktivnostima u postupku javne nabave te određuje drugu osobu koja preuzima aktivnosti izuzetog predstavnika naručitelja u postupku javne nabave.

(3) U slučaju da od saznanja o sukobu interesa predstavnika naručitelja iz članka 76. stavka 2. točke 1. ovog Zakona izuzimanje iz provedbe postupka javne nabave nije moguće, poništiti će se postupak javne nabave u skladu sa člankom 298. stavkom 1. točkom 10. ovoga Zakona.“

Članak 14.

Članak 84. mijenja se i glasi:

„ U mjeri u kojoj su obuhvaćeni prilozima 1., 2., 3., 4. i 5. te Općim napomenama u Dodatku I. Europske unije Sporazumu Svjetske trgovinske organizacije (GPA), te drugih međunarodnih sporazuma koji su obvezujući za Europsku uniju , naručitelj ne smije u postupcima javne nabave postupati nepovoljnije s radovima, robom, uslugama i gospodarskim subjektima potpisnika tih sporazuma u odnosu na radove, robu, usluge i gospodarske subjekte Unije.“

Članak 15.

U članku 86. stavku 5. iza riječi: „objave“ dodaju se riječi: „poziva na nadmetanje“.

Članak 16.

U članku 134. stavka 1. točki 2. iza riječi: „ na temelju“ dodaju se riječi: „prethodno provedenog“.

Članak 17.

U članku 176. stavku 2. riječ: „nadmetanje“ zamjenjuje se s riječju: „sudjelovanje“.

Članak 18.

U članku 198. stavku 1. riječi: “u pravilu“ zamjenjuju se riječju: „obvezno“.

Stavak 3. mijenja se i glasi:

„(3) Prije pokretanja otvorenog ili ograničenog postupka javne nabave za nabavu radova ili postupka javne nabave velike vrijednosti za nabavu robe ili usluga osim u slučaju iz članka 234. ovoga Zakona, javni naručitelj obvezan je opis predmeta nabave, procijenjenu vrijednost nabave, tehničke specifikacije, troškovnik, kriterije za kvalitativni odabir gospodarskog subjekta, kriterije za odabir ponude i posebne uvjete za izvršenje ugovora staviti na prethodno savjetovanje sa zainteresiranim gospodarskim subjektima u trajanju od najmanje sedam dana.“

Članak 19.

U članku 199. stavku 5. riječi: „izvješću o postupku javne nabave“ zamjenjuju se riječima: „dokumentaciji o nabavi“.

Članak 20.

U članku 210. stavak 3. mijenja se i glasi:

„(3) U slučaju iz stavka 2. ovoga članka, ponuditelj je dužan dokazati jednakovrijednost ponuđene robe, radova ili usluga.“

Članak 21.

U članku 214. stavku 1. točki 1. riječi: „neprihvaćanja ispravka računske greške“ zamjenjuju se riječima: „dostavljanja neistinitih podataka, nedostavljanja dokaza o ispunjenju posebnih uvjeta za izvršenje ugovora i nedostavljanja dokaza o ispunjavanju uvjeta i zahtjeva koje je potrebno ispuniti sukladno posebnim propisima ili stručnim pravilima , ako su traženi u dokumentaciji o nabavi“.

Članak 22.

U članku 217. iza riječi: „od dana“ dodaju se riječi: „izvršnosti odluke o poništenju ili“.

Članak 23.

U članku 224. stavku 1. točki 2. iza riječi „prijeći“ broj: „30“ zamjenjuje se brojem: „50“, a iza riječi: „vrijednost“ dodaju se riječi: „sa svim izmjenama u trenutku uvođenja podugovaratelja“.

Iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi:

„(3) Zahtjev iz stavka 1. ovog članka podnosi se kroz sustav EOJN RH.“

Članak 24.

U članku 245. stavak 8. mijenja se i glasi:

„(8) Obavijesti javne nabave koje se ne šalju na objavu Uredu za publikacije EU, objavljuju se na odabrani datum slanja u EOJN RH.“

Članak 25.

U članku 248. stavku 6. iza riječi: „o poništenju“ briše se točka i dodaju riječi: „i poništenju postupka iz članka 425. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona.“

Članak 26.

Članak 251. mijenja se i glasi:

„(1) Javni naručitelj obvezan je isključiti gospodarskog subjekta iz postupka javne nabave ako utvrdi da :

1. je gospodarski subjekt koji ima poslovni nastan u Republici Hrvatskoj ili osoba koja je član upravnog, upravljačkog ili nadzornog tijela ili ima ovlasti zastupanja, donošenja odluka ili nadzora toga gospodarskog subjekta pravomoćnom presudom osuđena za:

a) sudjelovanje u zločinačkoj organizaciji, na temelju

– članka 328. (zločinačko udruženje) i članka 329. (počinjenje kaznenog djela u sastavu zločinačkog udruženja) Kaznenog zakona

b) korupciju, na temelju

– članka 252. (primanje mita u gospodarskom poslovanju), članka 253. (davanje mita u gospodarskom poslovanju), članka 254. (zlouporaba u postupku javne nabave), članka 291. (zlouporaba položaja i ovlasti), članka 292. (nezakonito pogodovanje), članka 293. (primanje mita), članka 294. (davanje mita), članka 295. (trgovanje utjecajem) i članka 296. (davanje mita za trgovanje utjecajem) Kaznenog zakona

c) prijevaru, na temelju

– članka 236. (prijevara), članka 247. (prijevara u gospodarskom poslovanju), članka 256. (utaja poreza ili carine) i članka 258. (subvencijska prijevara) Kaznenog zakona

d) terorizam ili kaznena djela povezana s terorističkim aktivnostima, na temelju

– članka 97. (terorizam), članka 99. (javno poticanje na terorizam), članka 100. (novačenje za terorizam), članka 101. (obuka za terorizam) i članka 102. (terorističko udruženje) Kaznenog zakona

e) pranje novca ili financiranje terorizma, na temelju

– članka 98. (financiranje terorizma) i članka 265. (pranje novca) Kaznenog zakona

f) dječji rad ili druge oblike trgovanja ljudima, na temelju

– članaka 105. (ropstvo) i članka 106. (trgovanje ljudima) Kaznenog zakona

ili za odgovarajuća dijela koja obuhvaćaju razloge za isključenje iz članka 57. stavka 1. točaka od (a) do (f) Direktive 2014/24/EU u bilo kojoj drugoj državi, ili

2 . je gospodarski subjekt koji nema poslovni nastan u Republici Hrvatskoj ili osoba koja je član upravnog, upravljačkog ili nadzornog tijela ili ima ovlasti zastupanja, donošenja odluka ili nadzora toga gospodarskog subjekta pravomoćnom presudom osuđena za kaznena djela iz točke 1. podtočaka od a) do f) ovoga stavka ili za odgovarajuća djela koja, prema nacionalnim propisima države poslovnog nastana gospodarskog subjekta ili u bilo kojoj drugoj državi, obuhvaćaju razloge za isključenje iz članka 57. stavka 1. točaka od (a) do (f) Direktive 2014/24/EU .

(2) Javni naručitelj obvezan je isključiti gospodarskog subjekta iz postupka javne nabave ako utvrdi da je gospodarski subjekt ili osoba koja je član upravnog, upravljačkog ili nadzornog tijela ili ima ovlasti zastupanja, donošenja odluka ili nadzora toga gospodarskog subjekta, pravomoćnom presudom osuđena za kazneno djelo neisplate plaće temeljem članka 132. Kaznenog zakona ili odgovarajuće kazneno djelo u državi poslovnog nastana gospodarskog subjekta.

(3) Javni naručitelj obvezan je isključiti gospodarskog subjekta u bilo kojem trenutku tijekom postupka javne nabave ako utvrdi da postoje osnove za isključenje iz ovoga članka.“

Članak 27.

U članku 252. stavak 2. mijenja se i glasi:

„(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, javni naručitelj neće isključiti gospodarskog subjekta iz postupka javne nabave ako u primjerenom roku, ne kraćem od tri dana od primitka poziva naručitelja gospodarski subjekt ispuni svoje obveze.“

Iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi:

„(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, javni naručitelj neće isključiti gospodarskog subjekta iz postupka javne nabave:

1. ako su obveze plaćanja dospjelih poreznih obveza i obveza za mirovinsko i zdravstveno osiguranje manje od 1.000,00 eura ili

2. ako mu sukladno posebnom propisu plaćanje obveza nije dopušteno ili mu je odobrena odgoda plaćanja.“

Članak 28.

U članku 253. riječi: „stečen razlog“ zamjenjuju se riječima: „ ostvarena osnova“.

Članak 29.

U članku 254. stavku 1. točka 5. briše se.

Točke 6. do 9. postaju točke 5. do 8.

Članak 30.

U članku 255. stavku 1. iza riječi: „ članka 251. brišu se riječi „stavka 1.“.

U stavku 6. riječi: „stavka 1.“ brišu se.

Članak 31.

U članku 259. stavku 1. riječi: „iz prije izvršenih ugovora.“ zamjenjuju se riječima: „za prije izvedene radove, pružene usluge ili isporučenu robu.“

Članak 32.

U članku 263. stavku 3. riječ: „ažurne“ zamjenjuje se riječi „ažurirane“.

Članak 33.

U članku 265. stavku 1. točka 1. mijenja se i glasi:

„1. izvadak iz kaznene evidencije ili drugog odgovarajućeg registra ili, ako to nije moguće, jednakovrijedni dokument nadležne sudske ili upravne vlasti u državi poslovnog nastana gospodarskog subjekta kojim se dokazuje da ne postoje osnove za isključenje iz članka 251. ovoga Zakona“

Stavak 2. mijenja se i glasi:

„(2) Ako se u državi poslovnog nastana gospodarskog subjekta ne izdaju dokumenti iz stavka 1. ovoga članka ili ako ne obuhvaćaju sve okolnosti iz članka 251., članka 252. stavka 1. i članka 254. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona, oni mogu biti zamijenjeni izjavom pod prisegom ili, ako izjava pod prisegom prema pravu dotične države ne postoji, izjavom davatelja s ovjerenim potpisom kod nadležne sudske ili upravne vlasti, javnog bilježnika ili strukovnog ili trgovinskog tijela.“

Članak 34.

U članku 268. stavku 1. točki 8. riječ: „oni“ zamjenjuju se s riječi: „one“.

Članak 35.

U članku 270. iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi:

„(4) U slučaju zajednice gospodarskih subjekata, naručitelj u dokumentaciji o nabavi određuje na koji način pojedini članovi zajednice dokazuju sukladnost gospodarskog subjekta s određenim normama osiguranja kvalitete.“

Članak 36.

U članku 271. iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi:

„(4) U slučaju zajednice gospodarskih subjekata, naručitelj u dokumentaciji o nabavi  određuje na koji način pojedini članovi zajednice dokazuju sukladnost gospodarskog subjekta s određenim sustavima ili normama za upravljanje okolišem.“

Članak 37.

U članku 273. dodaje se stavak 3. koji glasi:

„(3) U slučaju oslanjanja na sposobnost drugog gospodarskog subjekta iz stavka 2. ovog članka, gospodarski subjekt mora u ponudi izjaviti na koji će način, i u kojem segmentu predmetnog ugovora o javnoj nabavi, gospodarski subjekt na kojeg se oslanja sudjelovati u njegovom izvršenju. “

Članak 38.

U članku 278. riječi: „zajednice ponuditelja“ zamjenjuju se riječima: „zajednice gospodarskih subjekata“.

Članak 39.

U članku 282. iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi:

„(3) Iznimno od stavaka 1. i 2. ovoga članka ako sklapanju ugovora o javnoj nabavi prethodi elektronička dražba, otvaranje ponuda nije javno.“

Stavci 3. i 4. postaju stavci 4. i 5.

Dosadašnji stavak 5. koji postaje stavak 6. mijenja se i glasi:

„(6) Ponude otvara najmanje jedan član stručnog povjerenstva za javnu nabavu.“

Dosadašnji stavci 6. do 9. postaju stavci 7. do 10.

Iza dosadašnjeg stavka 10. koji postaje stavak 11., dodaje se stavak 12. koji glasi:

„(12) Dijelove ponude koji su dostavljeni sredstvima komunikacije koja nisu elektronička, u zapisnik o otvaranju ponuda, bez odgode, evidentira član stručnog povjerenstva.“

Dosadašnji stavak 11. postaje stavak 13.

Članak 40.

U članku 293. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:

„(2) Ponudbeni list, troškovnik, jamstvo za ozbiljnost ponude i ESPD ne smatraju se određenim dokumentima koji nedostaju u smislu stavka 1. ovoga članka, te naručitelj ne smije zatražiti od ponuditelja da iste dostavi tijekom pregleda i ocjene ponuda. “

Dosadašnji stavci 2. i 3. postaju stavci 3. i 4.

Članak 41.

U članku 298. stavku 1. u točki 9., briše se točka i dodaje točka 10. koja glasi:

„10. ako je to potrebno radi zaštite javnog interesa.“

Članak 42.

U članku 301. stavak 6. mijenja se i glasi:

„(6) Ako javni naručitelj odluke generira iz sustava u skladu sa stavkom 5. točkom 2. ovoga članka, odluka se smatra potpisanom, vjerodostojnom i dostavljenom istekom dana javne objave.“

Članak 43.

U članku 302. iza stavka 5. dodaje se stavak 6. koji glasi:

„(6) Potpisanu odluku o odabiru, generiranu iz sustava, javni naručitelj pohranjuje u arhivu na EOJN RH prije javne objave.“

Članak 44.

U članku 303. iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi:

„(4) Potpisanu odluku o poništenju, generiranu iz sustava, javni naručitelj pohranjuje u arhivu na EOJN RH prije javne objave.“

Članak 45.

U članku 304. iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi:

„(4) Potpisanu odluku o nedopustivosti sudjelovanja, generiranu iz sustava, javni naručitelj pohranjuje u arhivu na EOJN RH prije javne objave.“

Članak 46.

U članku 307. u stavku 7. iza točke 2. dodaju se točke 3. i 4. koje glase:

„3. je dostavio neistinite podatke

4. nije dostavio dokaz o ispunjenju posebnih uvjeta za izvršenje ugovora i nedostavljanja dokaza o ispunjavanju uvjeta i zahtjeva koje je potrebno ispuniti sukladno posebnim propisima ili stručnim pravilima, ako su traženi u dokumentaciji o nabavi “.

Dosadašnje točke 3. i 4. postaju točke 5. i 6.

Članak 47.

U članku 308. stavku 1. riječi: „dostavom odluke ponuditeljima ili natjecateljima.“ zamjenjuju se riječima: „istekom roka za žalbu.“

Članak 48.

U članku 310. stavku 1. iza riječi: „ponuditelja“ briše se zarez i dodaju riječi: „odmah, a najkasnije idući radni dan,“.

Članak 49.

U članku 312. stavak 1. mijenja se i glasi:

„(1) Ugovor o javnoj nabavi ili okvirni sporazum sklopljen sukladno članku 307. stavcima 3., 4, i 5. ovoga Zakona, ugovorne strane potpisuju u roku od 30 dana od izvršnosti odluke o odabiru.“

Iza stavka 1. dodaje se stavak 2. koji glasi:

„(2) Javni naručitelj može dokumentacijom o nabavi odrediti duži rok za potpisivanje ugovora o javnoj nabavi ili okvirnog sporazum u pisanom obliku od roka propisanog stavkom 1. ovoga članka, koji u tom slučaju ne smije biti duži od 90 dana od dana izvršnosti odluke o odabiru. “

Iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi:

„(3) Sve izmjene ugovora o javnoj nabavi ili okvirnog sporazuma tijekom njegova trajanja moraju biti sklopljene u pisanom obliku.“

Dosadašnji stavci 2. do 5. postaju stavci 4. do 7.

Članak 50.

U članku 313. u stavku 2. iza riječi: „nabavi“ dodaju se riječi: „odnosno okvirnog sporazuma“.

Iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi:

„(4) Izmjene ugovora o javnoj nabavi temeljem odredbi zakona kojim se uređuju obvezni odnosi javni naručitelj obvezan je objaviti u EOJN RH u roku od 30 dana od dana izmjene ugovora. “

Članak 51.

U članku 314. iza stavka 1. dodaje se stavak 2. koji glasi:

„(2) Izmjene ugovora o javnoj nabavi temeljem članaka 315., 318. i 320. ovoga Zakona javni naručitelj obvezan je objaviti u EOJN RH u roku od 30 dana od dana izmjene ugovora..“

Dosadašnji stavci 2. i 3. postaju stavci 3. i 4.

Članak 52.

U članku 322. stavku 1. točki 2. riječi: „stavka 1.“briše se.“

Članak 53.

U članku 354. stavku 4. iza riječi: „u skladu“ riječ: „sa“ zamjenjuje se riječima: „s člankom“.

Članak 54.

U članku 362. stavku 1. riječi: „te članka 358.“ zamjenjuju se riječima: „te članka 360. točke 3.“.

Članak 55.

U članku 390. iza stavka 3. dodaju se stavci 4. i 5. koji glase:

„(4) Sektorski naručitelj obvezan je, sukladno Dijelu drugom, Glavi III, Poglavlju 4., Odjeljku C, pododjeljcima 1. – 3. ovoga Zakona provjeriti ispunjavanju li drugi subjekti na čiju se sposobnost gospodarski subjekt oslanja relevantne kriterije za odabir gospodarskog subjekta ako postoje osnove za njihovo isključenje.

(5) Sektorski naručitelj će od gospodarskog subjekta zahtijevati da zamijeni subjekt na čiju se sposobnost oslonio radi dokazivanja kriterija za odabir ako, na temelju provjere iz stavka 4. ovoga članka, utvrdi da kod tog subjekta postoje osnove za isključenje ili da ne udovoljava relevantnim kriterijima za odabir gospodarskog subjekta.“

Dosadašnji stavci 4. do 6. postaju stavci 6. do 8.

Članak 56.

Iza članka 403. dodaje se članak 403.a, naslov iznad članka i članak 403.b koji glase:

„Članak 403.a

(1) Žalitelj je prije izjavljivanja žalbe na sadržaj poziva na nadmetanje, dokumentaciju o nabavi, sadržaj ispravka poziva na nadmetanje odnosno sadržaj izmjene dokumentacije o nabavi obvezan upozoriti naručitelja na konkretnu nezakonitost putem EOJN RH najkasnije tijekom 10-tog dana od dana:

- objave poziva na nadmetanje, u odnosu na sadržaj poziva ili dokumentacije o nabavi

- objave obavijesti o ispravku, u odnosu na sadržaj ispravka

- objave izmjene dokumentacije o nabavi, u odnosu na sadržaj izmjene dokumentacije.

(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka žalitelj ne smije izjaviti žalbu prije nego što istekne rok od tri dana od kada je naručitelj upozoren na konkretnu nezakonitost iz stavka 1. ovoga članka.

Vještačenje

Članak 403.b

(1) Kada je za utvrđivanje ili ocjenu određene činjenice koja je bitna za rješavanje o žalbi potrebno stručno znanje kojim Državna komisija ne raspolaže , Državna komisija može na temelju prijedloga stranke žalbenog postupka ili po službenoj dužnosti odrediti izvođenje dokaza vještačenjem.

(2) Kada stranka žalbenog postupka predloži izvođenje dokaza vještačenjem, dužna je predujmiti troškove vještačenja.

(3) Državna komisija će odustati od izvođenja dokaza vještačenjem ako predujam troškova ne bude plaćen u roku koji odredi Državna komisija.

(4) Kada Državna komisija po službenoj dužnosti odredi izvođenje dokaza vještačenjem, troškovi vještačenja predujmiti će se iz Državnog proračuna.

(5) Državna komisija će zaključkom odrediti za vještaka osobu ili znanstvenu, odnosno stručnu ustanovu koja ima odgovarajuću stručnost potrebnu za vještačenje te pozvati stranke žalbenog postupka da se u određenom roku, ne dužem od tri dana, očituju o predloženom vještaku.

(6) Ukoliko se bilo koja od stranaka protivi određenom vještaku iz stavka 5. ovoga članka, a Državna komisija ocijeni da za to postoji opravdan razlog može odrediti drugog vještaka.

(7) Državna komisija će zaključkom odrediti vještaku predmet vještačenja i pozvati ga da nalaz i mišljenje dostavi u pismenom obliku u roku koji ne može biti duži od deset dana.

(8) Iznimno, od stavka 6. ovog članka, rok za dostavu nalaza i mišljenja može biti duži zbog objektivnih ograničenja i procedure propisanih posebnim propisima.

(9) Državna komisija će nalaz i mišljenje vještaka dostaviti strankama žalbenog postupka koje imaju pravo očitovati se u roku koji ne može biti duži od pet dana.“

Članak 57.

U članku 404. stavku 2. točka 7 briše se.

Dosadašnja točka 8. postaje točka 7.

Članak 58.

U članku 406. stavak 1. mijenja se i glasi:

„(1) U otvorenom postupku žalba se izjavljuje:

- u roku od petnaest dana od dana:

1. objave poziva na nadmetanje, u odnosu na sadržaj poziva ili dokumentacije o nabavi

2. objave obavijesti o ispravku, u odnosu na sadržaj ispravka

3. objave izmjene dokumentacije o nabavi, u odnosu na sadržaj izmjene dokumentacije

- u roku od deset dana od dana:

1. otvaranja ponuda u odnosu na propuštanje naručitelja da valjano odgovori na pravodobno dostavljen zahtjev dodatne informacije, objašnjenja ili izmjene dokumentacije o nabavi te na postupak otvaranja ponuda

2. primitka odluke o odabiru ili poništenju, u odnosu na postupak pregleda, ocjene i odabira ponuda, ili razloge poništenja.“

Članak 59.

U članku 407. stavak 1. mijenja se i glasi:

„(1) U ograničenom postupku, uključujući dinamički sustav nabave, natjecateljskom postupku uz pregovore, pregovaračkom postupku s prethodnom objavom poziva na nadmetanje, natjecateljskom dijalogu te partnerstvu za inovacije žalba se izjavljuje:

- u roku od petnaest dana od dana:

1. objave poziva na nadmetanje, u odnosu na sadržaj poziva ili dokumentacije o nabavi

2. objave obavijesti o ispravku, u odnosu na sadržaj ispravka

3. objave izmjene dokumentacije o nabavi, u odnosu na sadržaj izmjene dokumentacije

- u roku od deset dana od dana:

1. primitka odluke o nedopustivosti sudjelovanja, u odnosu na razloge nedopustivosti sudjelovanja

2. primitka poziva na dostavu ponuda, na sudjelovanje u dijalogu ili na pregovaranje, ili dodatne dokumentacije o nabavi, u odnosu na propuštanje naručitelja da valjano odgovori na pravodobno dostavljen zahtjev za dodatne informacije, objašnjenja ili izmjene dokumentacije o nabavi te na sadržaj poziva ili dodatne dokumentacije, osim ako ista dokumentacija nije bila stavljena na raspolaganje istodobno s objavom obavijesti o nadmetanju

3. primitka odluke o odbijanju inicijalne ponude ili rješenja, u odnosu na postupak pregleda i ocjene inicijalne ponude ili rješenja

4. otvaranja ponuda ili konačnih ponuda u odnosu na propuštanje naručitelja da valjano odgovori na pravodobno dostavljen zahtjev za dodatne informacije, objašnjenja ili izmjene dodatne dokumentacije o nabavi i na postupak otvaranja ponuda ili konačnih ponuda

5. primitka odluke o odabiru ili poništenju, u odnosu na postupak pregleda, ocjene i odabira ponuda ili konačnih ponuda, uključujući kriterije za kvalitativni odabir gospodarskog subjekta, ili razloge poništenja.“

Članak 60.

U članku 409. stavak 1. mijenja se i glasi:

„(1) U postupku dodjele ugovora za društvene i druge posebne usluge žalba se izjavljuje:

- u roku od petnaest dana od dana:

1. objave poziva na nadmetanje, u odnosu na sadržaj poziva ili dokumentacije o nabavi

2. objave obavijesti o ispravku, u odnosu na sadržaj ispravka

3. objave izmjene dokumentacije o nabavi, u odnosu na sadržaj izmjene dokumentacije

- u roku od deset dana od dana:

1. primitka odluke o odabiru ili poništenju, u odnosu na propuštanje naručitelja da valjano odgovori na pravodobno dostavljen zahtjev dodatne informacije, objašnjenja ili izmjene dokumentacije o nabavi, na postupak otvaranja ponuda te na postupak pregleda, ocjene i odabira ponuda, ili razloge poništenja.“

Članak 61.

U članku 416. stavku 1. riječ: „pet“ zamjenjuje se riječju: „sedam“.

Iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi:

„(4) Ako naručitelj ne postupi u skladu sa stavcima 1. i 2. ovoga članka, Državna komisija donijeti će odluku bez dostavljane dokumentacije.“