Članak 1.

U Zakonu o parničnom postupku (»Narodne novine«, br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13 i 89/14 – odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske) u članku 34. stavku 1. dodaje se točka 11. koja glasi:

''11. radi naplate:

 - naknada za opskrbu pitkom vodom, plinom, toplinskom i električnom energijom,

 - naknada za održavanje čistoće i komunalnih naknada,

 - naknada iz pretplatničkog ugovora javnih komunikacijskih usluga,

 - naknada za korištenje općekorisnih funkcija šuma,

 - naknada za rtv pristojbu,

 - naknada za parkiranje,

 - regresnih zahtjeva iz zdravstvenog, mirovinskog i invalidskog osiguranja.

Članak 2.

U članku 34.b točka 5. mijenja se i glasi:

"5. sporove u kojima je stranka pravna osoba ili dužnik pojedinac u smislu Stečajnog zakona nad kojom je otvoren stečajni postupak bez obzira na svojstvo druge stranke te sve sporove u povodu stečajnog postupka, osim ako nije riječ o sporovima u kojima prema ovom Zakonu uvijek sudi općinski sud, odnosno ako nije riječ o sporovima za koje je zakonom utvrđena nadležnost nekog drugog suda. Sporovi koji su pokrenuti prije nastupanja pravnih posljedica otvaranja stečajnog postupka dovršit će se pred sudom koji vodi stečajni postupak".

Članak 3.

U članku 35. stavku 1. zarez iza riječi: "suda" i riječi: "prava na izjavljivanje revizije" brišu se.

Članak 4.

U članku 40. stavku 3. riječi: "prava na izjavljivanje revizije," brišu se.

Članak 5.

U članku 73. stavku 5. riječi: "istaknut u pravnom lijeku" zamjenjuju se riječima: "podnesen u povodu pravnog lijeka".

U stavku 6. brišu se riječi: "pred prvostupanjskim sudom", te se iza riječi ''odluke'' dodaju riječi ''pred prvostupanjskim ili drugostupanjskim sudom''.

Stavak 7. briše se.

Članak 6.

U članku 91.a stavku 1. iza riječi: "podnijeti" dodaju se riječi: "prijedlog za dopuštenje revizije i".

U stavku 2. iza riječi: "sama podnijeti" i riječi: "nju može" dodaju se riječi: "prijedlog za dopuštenje revizije i".

Stavak 3. mijenja se i glasi:

"Stranka, odnosno njezin opunomoćenik iz stavka 2. ovoga članka, dužni su uz prijedlog za dopuštenje revizije ili reviziju ili najkasnije do isteka roka za podnošenje revizije priložiti izvornik ili presliku potvrde o položenom pravosudnom ispitu ili drugu javnu ispravu u izvorniku ili preslici iz koje proizlazi da stranka ili njen punomoćnik ima položen pravosudni ispit, ako takva potvrda ili druga javna isprava u izvorniku ili preslici prethodno nije podnesena sudu u istom postupku.".

Članak 7.

(prijedlog Ministarstva pravosuđa)

U članku 112. iza stavka 3. dodaju se stavci 4. i 5. koji glase:

"U rokove određene na dane ne računaju se dani u razdoblju od 1. kolovoza do 15. kolovoza (sudski odmor). Ako rok određen na mjesece odnosno godine završava tijekom sudskog odmora, rok završava onoga dana sljedećeg mjeseca koji po svom broju odgovara danu kad je rok otpočeo. Ako nema toga dana u sljedećem mjesecu, rok se završava posljednjeg dana tog mjeseca.

Odredba stavka 4. ovoga članka ne primjenjuje se u postupcima osiguranja dokaza, ako to stranke suglasno zatraže ili ako zakonom nije dopušteno.".

Članak 8.

U članku 115. stavku 2. druga rečenica briše se.

Iza stavka 2. dodaju se stavci 3. i 4. koji glase:

„Sud može odrediti da se ročište održi na daljinu, uz korištenje odgovarajućih audiovizualnih uređaja, ili da se na taj način izvede pojedini dokaz.

Protiv rješenja suda iz stavaka 2. i 3. ovoga članka nije dopuštena žalba.".

Članak 9.

(prijedlog Ministarstva pravosuđa)

U članku 123. iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi:

„Ako se ročište pred sudom tonski snima, neće se sastavljati zapisnik nego će se samo staviti službena bilješka u spisu.

Dosadašnji stavak 3. postaje stavak 4.“.

Članak 10.

(prijedlog Ministarstva pravosuđa)

U članku 126.c stavak 1. mijenja se i glasi:

„Tonska snimka prenijet će se i u pisani oblik za stranku koja to zatraži u roku od osam dana od dana zahtjeva za prijenos snimke, uz plaćanje naknade koju propiše ministar nadležan za poslove pravosuđa.“

Stavci 3. i 4. brišu se.

Dosadašnji stavci 5. i 6. postaju stavci 3. i 4.

Članak 11.

U članku 133.c stavak 1. mijenja se i glasi:

"Sud može naložiti strankama da jedna drugoj izravno upućuju pismena elektroničkim putem, preporučeno poštom s povratnicom ili na drugi način koji omogućava dokaz o obavljenoj predaji."

U stavku 2. riječi: "uz potvrdu o preuzimanju pošiljke ovjerovljenu njenim pečatom" brišu se.

Stavak 3. briše se.

Članak 12.

U članku 134.b iza stavka 7. dodaje se stavak 8. koji glasi:

"Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske može za obavljanje dostave iz stavka 1. ovoga članka ovlastiti samo jedan od više sudova različitog stupnja i vrste sa sjedištem na području nadležnosti županijskog suda.".

Članak 13.

U članku 141. u stavku 2. riječ: ''domaćinstva'' zamjenjuje se riječju: ''kućanstva''.

Članak 14.

U članku 143. iza stavka 4. dodaje se stavak 5. koji glasi:

"Ako je ponovljena dostava prema odredbi stavka 2. ovoga članka obavljena stavljanjem pismena na oglasnu ploču suda, sve daljnje dostave u postupku obavit će se stavljanjem pismena na oglasnu ploča suda dok stranka ne obavijesti sud o adresi svog prebivališta ili boravišta. Smatrat će se da je dostava obavljena istekom osmoga dana od dana stavljanja pismena na oglasnu ploču suda.".

(alternativni prijedlog)

U članku 143. iza stavka 4. dodaje se stavak 5. koji glasi:

"Ako je ponovljena dostava prema odredbi stavka 2. ovoga članka obavljena stavljanjem pismena na mrežnoj stranici e-oglasna ploča sudova, sve daljnje dostave u postupku obavit će se stavljanjem pismena na mrežnoj stranici e-oglasna ploča sudova, uz (istodobni) pokušaj dostave na adresu prebivališta iz stavka 1. ovoga članka, dok stranka ne obavijesti sud o adresi svog prebivališta ili boravišta. Smatrat će se da je dostava obavljena istekom osmoga dana od dana stavljanja pismena na mrežnoj stranici e-oglasna ploča sudova, neovisno o tome je li i kada je uspjela dostava na adresu prebivališta iz stavka 1. ovoga članka.".

Članak 15.

U članku 145. stavak 2. mijenja se i glasi:

"Ako protiv pravomoćne odluke unutar roka iz stavka 1. ovoga članka bude podnesen prijedlog za dopuštenje revizije ili revizija, taj se rok produžava sve dok ne istekne šest mjeseci od dostave stranci odluke kojom se prijedlog za dopuštenje revizije odbacuje ili odbija, odnosno kojom se revizija odbacuje ili odbija ili pobijana odluka preinačuje.".

Članak 16.

U članku 149. stavak 1. mijenja se i glasi:

"Potvrdu o obavljenoj dostavi (dostavnicu) potpisuje primatelj, koji će na njoj napisati datum primitka. Ako se dostava obavlja državnome tijelu, primatelj je dužan uz potpis otisnuti i pečat toga tijela. Ako pečat nije otisnut, dostavljač je dužan naznačiti na dostavnici razloge ne otiskivanja.".

Članak 17.

Članak 154. mijenja se i glasi:

"Stranka koja u cijelosti izgubi parnicu dužna je protivnoj stran¬ci i njezinu umješaču naknaditi troškove izazvane vođenjem postupka. Umješač na strani stranke koja je izgubila parnicu dužan je naknaditi troškove koje je uzrokovao svojim radnjama.

Ako su stranke djelomično uspjele u parnici, sud će najprije utvrditi postotak u kojemu je svaka od njih uspjela, zatim će od postotka one stranke koja je u većoj mjeri uspjela oduzeti postotak one stranke koja je u manjoj mjeri uspjela, nakon toga će utvrditi iznos pojedinih i iznos ukupnih troškova stranke koja je u većoj mjeri uspjela u parnici koji su bili potrebni za svrhovito vođenje postupka te će toj stranci odmjeriti naknadu dijela takvih ukupnih troškova koji odgovara postotku koji je preostao nakon navedenog obračuna postotaka u kojima su stranke uspjele u parnici. Omjer uspjeha u parnici ocjenjuje se prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu.

Neovisno o pravilima iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, sud može odrediti da jedna stranka naknadi drugoj stranci pojedine troškove primjenom članka 156. stavka 1. ili članka 159. stavka 3. ovoga Zakona.

Ako su stranke djelomično uspjele u parnici u približno jednakim dijelovima, sud može odrediti da svaka stranka snosi svoje troškove ili da jedna stranka naknadi drugoj stranci samo pojedine troškove primjenom članka 156. stavka 1. ili članka 159. stavka 3. ovoga Zakona.

Sud može odlučiti da jedna stranka nadoknadi sve troškove koje su protivna stranka i njezin umješač imali ako protivna stranka nije uspjela samo u razmjerno neznatnom dijelu svog zahtjeva, a zbog tog dijela nisu nastali posebni troškovi.

Prema rezultatu dokazivanja sud će odlučiti hoće li troškove iz članka 153. stavka 5. ovoga Zakona podmirivati jedna ili obje stranke ili će ti troškovi pasti na teret sredstava suda.".

Članak 18.

U članku 158. stavak 1. mijenja se i glasi:

"Tužitelj koji povuče tužbu ili se odrekne tužbenog zahtjeva dužan je tuženiku naknaditi troškove postupka.".

Iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:

"Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ako je tužitelj povukao tužbu ili se odrekao tužbenog zahtjeva odmah nakon što je tuženik udovoljio zahtjevu tužitelja ili iz drugih razloga koji se mogu pripisati tuženiku, troškove postupka dužan je tužitelju naknaditi tuženik.".

Dosadašnji stavak 2. postaje stavak 3.

Članak 19.

U članku 159. iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi:

Cijeneći postupanje jedne ili druge stranke u korist ili protiv pokušaja mirnog rješenja spora u parnici, sud može u cijelosti ili djelomično umanjiti ili uvećati dio troškova koje bi trebalo naknaditi drugoj stranci uz primjenu ostalih odredbi ove Glave Zakona, a može odrediti i da svaka stranka snosi svoje troškove.''

Članak 20.

Članak 160. mijenja se i glasi:

"Ako u izlučnoj parnici bude prihvaćen tužbeni zahtjev za proglašenje ovrhe nedopuštenom na određenom predmetu ovrhe, a sud utvrdi da je tuženik kao ovrhovoditelj u ovršnom postupku imao opravdanih razloga smatrati da ne postoje prava trećih osoba na tom predmetu, odredit će da svaka stranka snosi svoje troškove.".

Članak 21.

U članku 164. iza stavka 8. dodaje se stavak 9. koji glasi:

"O zahtjevu za naknadu troškova iz stavka 8. ovoga članka ovlašten je odlučivati sudski savjetnik.".

Članak 22.

U članku 179. iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi:

"Zamoljeni sud od kojega se traži izvođenje dokaza saslušanjem osigurat će, ako je to moguće, izvođenje toga dokaza odgovarajućom primjenom članka 115. stavka 3. ovoga Zakona."

Članak 23.

U članku 186. stavku 2. riječi: "pravo na izjavljivanje revizije," brišu se.

Članak 24.

U članku 186.a u stavku 4. riječ: ''ovršnosti'' zamjenjuje se riječima: ''ovršne isprave''.

Članak 25.

Članak 186.d mijenja se i glasi:

"Sud može uvažavajući sve okolnosti, posebno interes stranaka i trećih osoba vezanih uz stranke te trajnost njihovih odnosa i upućenost jednih na druge, na ročištu uputiti stranke da u roku od osam dana pokrenu postupak mirenja pri sudu.

Rješenje kojim sud upućuje stranke na rješavanje spora u postupku mirenja smatra se rješenjem o upravljanju postupkom.

Sud može tijekom cijeloga parničnog postupka strankama predložiti rješavanje spora u postupku mirenja pri sudu ili izvan suda.

Ako stranke suglasno predlože ili prihvate rješavanje spora u postupku mirenja pred sudom, bez odgode će se odrediti sastanak radi pokušaja mirenja na koje se pozivaju stranke, njihovi zastupnici i punomoćnici ako ih imaju.

Postupak mirenja pred sudom vodi sudac izmiritelj ili sudski savjetnik određen s liste izmiritelja koju utvrđuje predsjednik suda.

Izmiritelj ne može sudjelovati u postupku mirenja u parničnom predmetu koji mu je dodijeljen.

Ako se postupak mirenja dovrši bez sklapanja nagodbe, izmiritelj ne smije sudjelovati u tom sporu u bilo kojem svojstvu.

Nagodba sklopljena u postupku mirenja provedenom u sudu pred sucem izmiriteljem je sudska nagodba.

Nagodba sklopljena u postupku mirenja provedenom u sudu pred izmiriteljem – sudskim savjetnikom je sudska nagodba, ako je potpiše sudac.".

Članak 26.

Članak 186.e mijenja se i glasi:

"Stranke mogu nakon podnošenja redovnog pravnog lijeka suglasno podnijeti prijedlog za rješavanje spora u postupku mirenja pred sucem izmiriteljem suda nadležnog za odlučivanje o pravnom lijeku.

Izmiritelj ne može sudjelovati u postupku mirenja u parničnom predmetu koji mu je dodijeljen radi odlučivanja o pravnom lijeku.

Ako se postupak mirenja dovrši bez sklapanja nagodbe, izmiritelj ne smije sudjelovati u tom sporu u bilo kojem svojstvu.

Na postupke mirenja koji se provode u sudovima na odgovarajući način se primjenjuju odredbe zakona koji uređuje postupak mirenja, ako ovim zakonom nije drukčije određeno.".

Članak 27.

Članak 186.f mijenja se i glasi:

"Ako su stranke u parničnom postupku suglasno predložile rješavanje spora u postupku mirenja u nekom od centara za mirenje izvan suda, sud će zastati s postupkom, uz odgovarajuću primjenu odredaba članka 186.g ovoga Zakona.

Ako se postupak mirenja pred izabranim centrom za mirenje izvan suda dovrši sklapanjem nagodbe, stranke na temelju te nagodbe mogu pred sudom koji je zastao s postupkom sklopiti sudsku nagodbu.".

Članak 28.

Članak 186.g mijenja se i glasi:

"Stranke mogu tijekom parničnog postupka suglasno zatražiti od suda zastoj postupka radi pokušaja mirnog rješenja spora, bez obzira na način i forum rješavanja.

Zastoj iz stavka 1. ovoga članka može trajati najduže 60 dana, s tim da na suglasni obrazloženi prijedlog stranaka, podnesen prije proteka roka čije se produljenje traži, sud može jednom ovaj rok produžiti za određeno vrijeme, najviše za daljnjih 60 dana.

Ako nijedna stranka u roku od 15 dana nakon proteka rokova iz stavka 2. ovoga članka ne predloži nastavak postupak, smatra se da je tužba povučena.".

Članak 29.

U članku 190. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:

"Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka tužitelj može preinačiti tužbu do zaključenja glavne rasprave, ako je bez svoje krivnje nije mogao preinačiti do zaključenja prethodnog postupka.".

Dosadašnji stavci 2., 3., 4., 5., 6., 7. i 8. postaju stavci 3., 4., 5., 6., 7., 8. i 9.

Članak 30.

U članku 196. stavku 2. riječi ''glavne rasprave'' zamjenjuju se riječima ''prethodnog postupka''.

Članak 31.

U članku 213. iza stavka 2. dodaju se stavci 3., 4. i 5. koji glase:

"Sud će (alt. može) u postupku koji ovisi o istom pravnom pitanju odrediti prekid postupka do zauzimanja pravnog shvaćanja Vrhovnog suda Republike Hrvatske kad se na mrežnoj stranici e-oglasna ploča sudova objavi rješenje kojim se dopušta prijedlog za zauzimanje pravnog shvaćanja Vrhovnog suda Republike Hrvatske u oglednom postupku radi rješenja pitanja važnog za jedinstvenu primjenu prava.

Prije donošenja rješenja o prekidu postupka zbog provedbe oglednog postupka sud će omogućiti strankama i umješačima da se izjasne o prekidu postupka.

Protiv rješenja o prekidu postupka zbog provedbe oglednog postupka nije dopuštena žalba.''

Članak 32.

U članku 215. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:

„Postupak koji je prekinut iz razloga navedenog u članku 212. t. 5. ovoga Zakona, a vodi se o tražbini koja se prijavljuje u stečajnom postupku, sud će nastaviti po službenoj dužnosti i donijeti rješenje kojim se smatra da je tužitelj povukao tužbu, ako tužitelj nije podnio prijedlog za nastavak parnice pod pretpostavkama propisanim Stečajnim zakonom, ili ako tužitelj nije prijavio tražbinu u stečajnom postupku, ili ako je tražbina priznata u stečajnom postupku, a ako je prekid postupka nastupio nakon donošenja prvostupanjske odluke tim će rješenjem i ukinuti prvostupanjsku odluku.“

Dosadašnji stavci 2., 3., 4., 5., i 6. postaju stavci 3., 4., 5., 6., i 7.

U stavku 3. koji postaje stavak 4. iza broja ''213.'' dodaju se riječi ''stavcima 1. i 2.''.

Članak 33.

U članku 215.b iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:

„Postupak koji je prekinut iz razloga navedenog u čl. 212. t. 4. ovoga Zakona sud će nastaviti i istodobno obustaviti ako pravni sljednik pravne osobe ne preuzme postupak ili protivna strana ne predloži da ga sud pozove da to učini u roku od 3 mjeseca od pravomoćnosti rješenja o prekidu postupka.“

Dosadašnji stavci 2., 3., 4., 5., i 6. postaju stavci 3., 4., 5., 6., i 7.

Članak 34.

U članku 273. stavak 3. mijenja se i glasi:

O prijedlogu iz stavka 1. ovog članka odlučuje predsjednik vijeća ili sudac pojedinac koji vodi postupak ili sudski savjetnik nadležnog suda, a u slučajevima iz stavka 2. ovog članka sudac pojedinac ili sudski savjetnik nadležnog suda.

Članak 35.

U članku 282. stavku 1. iza riječi ''odbaciti'' dodaju se riječi ''ili da se bez toga ne može zahtijevati zaštita povrijeđenog prava pred nadležnim sudom''.

Članak 36.

U članku 284. stavku 1. iza riječi: "naredit će" dodaju se riječi: "najkasnije u roku od šezdeset dana".

U stavku 4. iza riječi: "sud će'' briše se riječ ''uvijek" te se dodaje treća rečenica koja glasi:

''Iznimno, sud može odrediti pripremno ročište i naknadno.''

Članak 37.

U članku 288. stavku 2. riječi: "za utvrđenje" brišu se.

Članak 38.

U članku 288.a stavak 1. mijenja se i glasi:

"Sud će tijekom pripremnog ročišta upoznati stranke s mogućnostima da spor riješe sudskom nagodbom ili u postupku mirenja i obrazložiti im te mogućnosti.".

U stavku 2. iza riječi ''važnog za odluku'' dodaju se riječi ''ili postizanje mirnog rješenja spora.''

Članak 39.

U članku 291. iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi:

"Ako s pripremnog ročišta neopravdano izostanu obje stranke ili ako dođu na ročište, ali se neće upustiti u raspravljanje, ili se udalje s ročišta, smatrat će se da je tužitelj povukao tužbu.".

Dosadašnji stavak 4. postaje stavak 5.

Članak 40.

Iza članka 299. dodaje se članak 299.a koji glasi:

"Članak 299.a

Sud može pozvati stranke da se u roku od osam do petnaest dana pisano očituju na navode protivne stranke.  

Odredba stavka 1. ovoga članka ne utječe na pravo stranke da se, bez poziva suda, pisano očituje na navode protivne stranke. Stranka je dužna očitovati se pravodobno, tako da njezin podnesak bude dostavljen sudu i protivnoj strani najkasnije osam dana prije sljedećeg pripremnog ročišta ili ročišta za glavnu raspravu.  

Podneske koji su predani nakon proteka roka iz stavka 1. ovoga članka ili protivno odredbi iz stavka 2. ovoga članka, sud neće uzeti u obzir. Iznimno, stranka može tražiti da ih sud uzme u obzir ako ih bez svoje krivnje nije mogla podnijeti pravodobno ili ako njihovo uzimanje u obzir ne bi dovelo do odugovlačenja postupka.

Sud će u pozivu iz stavka 1. ovoga članka upozoriti stranke na posljedice zakašnjenja.".

Članak 41.

U članku 331.b stavak 4. briše se.

Dosadašnji stavci 5. i 6. postaju stavci 4. i 5.

U dosadašnjem stavku 7. koji postaje stavak 6. broj: "5." zamjenjuje se brojem: "4".

Članak 42.

U članku 332.a dodaje se novi stavak 1. koji glasi:

"Ako tuženik ne podnese odgovor na tužbu u određenom roku, ako je udovoljeno uvjetima iz članka 331.b točaka 1), 3) i 4) ovoga Zakona i ako iz činjenica navedenih u tužbi ne proizlazi osnovanost tužbenoga zahtjeva, sud će donijeti presudu kojom se tužbeni zahtjev odbija.".

Dosadašnji stavak 1. postaje stavak 2.

Članak 43.

Naslov iznad članka 335. i članak 335. mijenjaju se i glase:

"Donošenje i objava presude

Članak 335.

Presuda se donosi i objavljuje u ime Republike Hrvatske.

Kad se glavna rasprava održava pred vijećem, presudu donose predsjednik vijeća i članovi vijeća koji su sudjelovali na ročištu na kojemu je glavna rasprava zaključena.

Presudu objavljuje sudac pojedinac, odnosno predsjednik vijeća.

Presuda se mora donijeti i objaviti najkasnije u roku od 45 dana od dana zaključenja glavne rasprave.

Izvornik presude potpisuje sudac pojedinac, odnosno predsjednik vijeća.

Ročište na kojem se presuda objavljuje sud je dužan zakazati na ročištu na kojem je glavna rasprava zaključena. Ako jedna od stranaka nije prisustvovala ročištu na kojem je glavna rasprava zaključena, sud će je pisano obavijestiti o ročištu na kojem se presuda objavljuje. Ročište na kojem se presuda objavljuje održat će se neovisno o tome jesu li stranke o njemu uredno obaviještene, odnosno jesu li pristupile na to ročište.".

Članak 44.

Iza članka 335. dodaju se članak 335.a i naslov iznad njega koji glase:

"Pisana izrada i dostava presude

Članak 335.a

Presuda se mora izraditi i otpremiti u roku od petnaest dana od dana objave. Predsjednik suda može na temelju obrazloženog prijedloga suca pojedinca odnosno predsjednika vijeća dopustiti produženje toga roka za daljnjih petnaest dana u slučaju spriječenosti suca zbog opravdanih razloga.

Sud će presudu istaknuti na mrežnoj stranici e-oglasna ploča sudova petnaesti dan računajući od dana kada je presuda objavljena, a u slučaju dopuštenja produženja roka za izradu i otpremu presudu, trideseti dan računajući od dana kada je presuda objavljena. Presuda mora biti istaknuta na mrežnoj stranici e-oglasna ploča sudova osam dana te se istekom osmog dana od dana njezinog isticanja na mrežnoj stranici e-oglasna ploča sudova smatra da je dostavljena strankama koje su uredno obaviještene o ročištu za objavu presude. Stranci koja je uredno obaviještena o ročištu za objavu presude rok za izjavljivanje žalbe protiv presude počinje teći istekom osmog dana od dana njezinog isticanja na mrežnoj stranici e-oglasna ploča sudova. Ovjereni prijepis presude stranke mogu zatražiti u sudskoj pisarnici.  

Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, sud će ovjereni prijepis presude dostaviti prema odredbama ovoga Zakona o dostavi pismena.

Ovjereni prijepis presude sadrži uputu o pravu na izjavljivanje pravnog lijeka protiv presude.".

Članak 45.

U članku 338. stavak 2. riječi „osobni identifikacijski broj“ brišu se ispred riječi „suda“ i dodaju iza riječi „ime i prezime ili naziv“.

Članak 46.

U članku 354. stavku 2. točka 11) mijenja se i glasi:

"11) ako presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, a osobito ako je izreka presude nerazumljiva, ako proturječi sama sebi ili razlozima presude, ili ako presuda nema razloga o odlučnim činjenicama, ili ako o odlučnim činjenicama postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava ili zapisnik.''

Članak 47.

U članku 365. stavak 2. mijenja se i glasi:

"Drugostupanjski sud ispituje prvostupanjsku presudu u granicama razloga navedenih u žalbi pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točaka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ovoga Zakona i na pravilnu primjenu materijalnog prava, osim u odnosu na primjenu materijalnog prava u odluci o troškovima postupka.".

Članak 48.

U članku 375. stavak 5. briše se.

Članak 49.

U članku 377. stavak 1. mijenja se i glasi:

''Prvostupanjski sud je dužan provesti novu glavnu raspravu.''

Članak 50.

Članak 382. mijenja se i glasi:

"Protiv pravomoćne presude donesene u drugom stupnju, stranke mogu podnijeti reviziju u roku od 30 dana od primitka odluke revizijskog suda o dopuštenosti revizije.

Sud će dopustiti reviziju ako se može očekivati odluka o nekom pravnom pitanju koje je važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu, a osobito:

- ako je riječ o pravnom pitanju o kojem odluka suda drugog stupnja odstupa od prakse revizijskog suda, ili

- ako je riječ o pravnom pitanju o kojem nema prakse revizijskog suda, pogotovo ako sudska praksa viših sudova nije jedinstvena, ili

- ako je riječ o pravnom pitanju o kojem sudska praksa revizijskog suda nije jedinstvena, ili

- ako je o tom pitanju revizijski sud već zauzeo shvaćanje i presuda se drugostupanjskoga suda temelji na tom shvaćanju, ali bi – osobito uvažavajući razloge iznesene tijekom prethodnoga prvostupanjskoga i žalbenoga postupka, zbog promjene u pravnom sustavu uvjetovane novim zakonodavstvom ili međunarodnim sporazumima te odlukom Ustavnoga suda Republike Hrvatske, Europskoga suda za ljudska prava ili Europskog suda – trebalo preispitati sudsku praksu.".

Članak 51.

U članku 382.a u stavku 2. broj "394" se zamjenjuje brojem "394.a''.

Članak 52.

Iza članka 382.a dodaje se članak 382.b koji glasi:

"Članak 382.b

O dopuštenosti revizije Vrhovni sud Republike Hrvatske odlučuje na temelju prijedloga stranke da se dopusti podnošenje revizije.

Prijedlog iz stavka 1. ovoga članka podnosi se sudu prvog stupnja u roku od 30 dana od primitka drugostupanjske presude.

U prijedlogu stranka mora određeno naznačiti pravno pitanje zbog kojeg predlaže da joj se dopusti podnošenje revizije te određeno izložiti razloge zbog kojih smatra da je ono važno u smislu odredbe članka 382. stavka 2. ovoga Zakona. Uz prijedlog stranka je dužna dostaviti prvostupanjsku i drugostupanjsku presudu, kao i odluke sudova na koje se poziva ili određeno naznačiti odluke sudova na koje se poziva.

Pravodobni prijedlog sud prvog stupnja dostavlja protivnoj stranci i umješaču.

O prijedlogu za dopuštenje revizije odlučuje vijeće od pet sudaca Vrhovnog suda Republike Hrvatske rješenjem.

U odluci kojom se prijedlog za dopuštenje revizije odbija dovoljno je da se revizijski sud određeno pozove na nedostatak pretpostavki za podnošenje  revizije.

U odluci kojom se dopušta revizija revizijski sud navodi u kojem dijelu i u odnosu na koje određeno pravno pitanje dopušta podnošenje revizije.

Protiv rješenja povodom prijedloga za dopuštenje revizije, pravni lijek nije dopušten.

Članak 53.

Članak 385. briše se.

Članak 54.

Članak 385.a briše se.

Članak 55.

Članak 386. mijenja se i glasi:

"U reviziji stranka treba određeno navesti i obrazložiti razloge koji se odnose na pravno pitanje zbog kojeg je revizija dopuštena i uz određeno pozivanje na propise i druge izvore prava koji se odnose na to pitanje. Razlozi koji nisu tako obrazloženi neće se uzeti u obzir.".

Članak 56.

Članak 387. briše se.

Članak 57.

Članak 388. mijenja se i glasi:

"Revizija se podnosi sudu koji je izrekao prvostupanjsku presudu u dovoljnom broju primjeraka za sudove, protivnu stranku i umješača.

Prvostupanjski sud kojem je podnesena revizija ispitat će samo je li pravodobna i ako utvrdi da nije, rješenjem će je odbaciti.

Odredbe ovog članka se na odgovarajući način primjenjuju i na prijedlog stranke da se dopusti podnošenje revizije.".

Članak 58.

Članak 390. mijenja se i glasi:

"Primjerak revizije sudac pojedinac, odnosno predsjednik vijeća prvostupanjskog suda dostavit će protivnoj stranci i umješaču koji mogu u roku od petnaest dana od dostave revizije podnijeti tom sudu odgovor na reviziju.

Nepravodobno podnesen odgovor na reviziju neće se odbaciti, već će se dostaviti revizijskom sudu, koji će ga uzeti u obzir ako je to još moguće.

Nakon primitka odgovora na reviziju, odnosno nakon proteka roka za odgovor na reviziju sudac pojedinac, odnosno predsjednik vijeća prvostupanjskog suda uputit će reviziju i odgovor na reviziju, ako je podnesen, sa svim spisima izravno revizijskom sudu.

Sudac pojedinac, odnosno predsjednik vijeća prvostupanjskog suda dostavit će primjerak revizije i odgovora na reviziju ako je podnesen i drugostupanjskom sudu koji će svoje izvješće o mogućim povredama postupka pred tim sudom izravno uputiti revizijskom sudu."

Članak 59.

U članku 391. dodaju se stavci 2. i 3. koji glase:

"Revizijski sud može, ako smatra da je to potrebno radi donošenja odluke o reviziji, po službenoj dužnosti, od trećih osoba tražiti stručna mišljenja i potrebne podatke s kojima ne raspolaže o pojedinim predmetima. Troškovi će se nadoknaditi iz sredstava suda.

U slučaju iz stavka 2. ovoga članka, revizijski sud će dostaviti pribavljena stručna mišljenja i potrebne podatke strankama, a može i pozvati stranke ili njihove zastupnike na sjednicu vijeća.

O pozivanju stranaka ili njihovih zastupnika odlučuje vijeće.

Protiv tog rješenja vijeća pravni lijek nije dopušten.''.

Članak 60.

Članak 392. mijenja se i glasi:

''Sudac revizijskog suda odbacit će nepotpunu i nedopuštenu reviziju, a i nepravodobnu ako je to propustio učiniti prvostupanjski sud.

Revizija je nepravodobna ako nije podnesena u roku koji je određen za njezino podnošenje.

Revizija je nepotpuna ako se iz nje ne može utvrditi koja se presuda pobija ili ako nije potpisana ili ako u njoj nije određeno naznačeno rješenje kojim je dopuštena.

Revizija je nedopuštena ako ju je podnijela osoba koja nije ovlaštena na podnošenje revizije ili osoba koja se odrekla prava na reviziju ili ako osoba koja je podnijela reviziju nema pravni interes za podnošenje revizije ili ako prethodno nije doneseno rješenje o dopuštenosti revizije ili ako revizija nije podnesena zbog pitanja zbog kojeg je dopuštena.

Kada podnositelj revizije odustane od revizije to će sudac revizijskog suda utvrditi rješenjem, ako to propusti učiniti prvostupanjski sud, ili kada je izjava o odustanku od revizije dostavljena revizijskom sudu.

Odredbe ovog članka se na odgovarajući način primjenjuju i na prijedlog stranke da se dopusti podnošenje revizije.

Prijedlog stranke da se dopusti podnošenje revizije odbacit će se kao nedopušten i ako ne sadrži pretpostavke iz prve rečenice članka 382.b stavka 3. ovoga Zakona.''

Članak 61.

Članak 392.a mijenja se i glasi:

"U povodu revizije  revizijski sud ispituje pobijanu presudu samo u dijelu u kojem se pobija revizijom i samo zbog pitanja zbog kojeg je dopuštena.".

Članak 62.

Članak 392.b. briše se.

Članak 63.

Članak 393. mijenja se i glasi:

"Revizijski sud će presudom odbiti reviziju kao neosnovanu ako utvrdi da ne postoje razlozi na koje se odnosi pravno pitanje zbog kojeg je revizija dopuštena ili da oni ne utječu na donošenje drukčije odluke.".

Članak 64.

Članak 394. mijenja se i glasi:

"Ako revizijski sud utvrdi da je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka na koju se odnosi postupovno/pravno pitanje zbog kojeg je revizija dopuštena, revizijski sud će, ovisno o vrsti bitne povrede, osim ako je odlučeno o zahtjevu o kojemu već teče parnica, odgovarajućom primjenom odredaba članka 369. ovoga Zakona, rješenjem:

- ukinuti u cijelosti ili djelomično odluku drugostupanjskog i prvostupanjskog suda ili samo odluku drugostupanjskog suda i predmet vratiti na ponovno suđenje istom ili drugom vijeću ili sucu pojedincu prvostupanjskog ili drugostupanjskog suda, odnosno drugom nadležnom sudu,

- ukinuti rješenjem donesene odluke i odbaciti tužbu,

- ukinuti odluku drugostupanjskog suda odnosno i odluku prvostupanjskog suda u dijelu u kojem je tužbeni zahtjev prekoračen na način da je dosuđeno više od onog što je traženo, a ako je tužbeni zahtjev prekoračen na način da je odlučeno o nečem drugom, a ne o onome što je traženo, ukinut će samo odluku drugostupanjskog suda ili i odluku prvostupanjskog suda i predmet vratiti drugostupanjskom odnosno prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.".

Članak 65.

Članak 395. mijenja se i glasi:

"Ako revizijski sud utvrdi da je materijalno pravo zbog kojeg je revizija dopuštena pogrešno  primijenjeno, presudom će prihvatiti reviziju i preinačiti pobijanu presudu.

Ako revizijski sud ustanovi da je zbog pogrešne primjene materijalnog prava na koje se odnosi materijalnopravno pitanje zbog kojeg je revizija dopuštena činjenično stanje nepotpuno utvrđeno ili ako zbog toga drugostupanjski sud nije ocijenio žalbene navode koji su od odlučnog značaja za pravilnu primjenu materijalnog prava i da zbog toga nisu ispunjene pretpostavke  za preinaku pobijane presude, rješenjem će prihvatiti reviziju, ukinuti u cijelosti ili djelomično presudu prvostupanjskog i drugostupanjskog suda ili samo presudu drugostupanjskog suda i predmet vratiti na ponovno suđenje istom ili drugom sucu pojedincu odnosno vijeću prvostupanjskog ili drugostupanjskog suda."

Članak 66.

Članak 396. briše se.

Članak 67.

Članak 396.a mijenja se i glasi:

Kada revizijski sud odlučuje o prijedlogu da se dopusti revizija ili o reviziji može se pozvati i na razloge neke svoje ranije odluke.

Članak 68.

Članak 399. mijenja se i glasi:

"Ako odredbama članka 382. do 398. ovoga Zakona nije što drugo određeno, u postupku u povodu revizije na odgovarajući će se način primjenjivati odredbe ovoga Zakona o žalbi protiv presude iz članka 349. stavka 2. i 3., članka 350., 351., 352., 354. i 356., članka 360. stavka 2. do 5., članka 361., 366., 371. i članka 374. do 377.a ovoga Zakona.

Odredbe ovoga Zakona o prijedlogu za dopuštenje revizije i reviziji primjenjuju se i kada je revizija dopuštena posebnim zakonom te isključuju primjenu odredbi o reviziji propisanih posebnim zakonom."

Članak 69.

Članak 400. mijenja se i glasi:

"Stranke mogu podnijeti reviziju i protiv rješenja drugostupanjskog suda kojim je postupak pravomoćno završen.

U postupku u povodu revizije protiv rješenja na odgovarajući će se način primjenjivati odredbe ovog zakona o prijedlogu za dopuštenje revizije i reviziji protiv presude, osim ako ovim Zakonom nije drugačije određeno.

Samo protiv odluke o troškovima postupka revizija nije dopuštena.".

(treći stavak ostao sporan)