UVOD

Plan upravljanja destinacijom i izračun prihvatnog kapaciteta – grad Rijeka (u daljnjem tekstu Plan) predstavlja dokument koji usmjerava održivi razvoj turizma na području grada Rijeke u razdoblju do 2029. godine. Cilj ovog dokumenta je uspostava osnove koja integrira tržišne trendove, prostorne i razvojne specifičnosti destinacije, kao i potencijale koje Rijeka kao urbano, kulturno i lučko središte posjeduje. Temelji se na multidisciplinarnom pristupu i uključuje sintezu analitičkih podataka, stručnih uvida i participativnog doprinosa relevantnih dionika.

Plan je u cijelosti usklađen s važećim strateško-planskim dokumentom na razini grada – Plan razvoja turizma grada Rijeke do 2028. godine . Dodatno, u izradi Plana polazilo se od usklađivanja s ključnim strateškim i planskim dokumentima na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini, među kojima se posebno ističu Strategija razvoja održivog turizma do 2030. godine , Nacionalni plan razvoja održivog turizma do 2027. godine , Plan razvoja turizma Primorsko-goranske županije do 2030. godine te Plan razvoja grada Rijeke za razdoblje 2021. – 2027. godine .

Dodatno, u obzir su uzeti i dokumenti koji oblikuju europski okvir politika održivog razvoja, posebice u kontekstu turizma koji ima snažan utjecaj na lokalnu zajednicu, okoliš i gospodarstvo. Plan je utemeljen na aktima Ministarstva turizma i sporta Republike Hrvatske čime se osigurala metodološka konzistentnost i stručna relevantnost svih postupaka planiranja:

 Pravilnik o metodologiji izrade plana upravljanja destinacijom,

 Pravilnik o pokazateljima za praćenje razvoja i održivosti turizma,

 Pravilnik o metodologiji izračuna prihvatnog kapaciteta.

Sadržaj Plana proizašao je iz integriranog pristupa koji objedinjuje sljedeće cjeline:

 Uvod,

 Analiza stanja,

 Razvojni potencijal turističkih proizvoda ,

 Pokazatelji održivosti destinacije,

 Pokazatelji prihvatnog kapaciteta,

 Razvojni smjer s mjerama i aktivnostima,

 Smjernice, preporuke i provedba.

Na temelju opsežnih istraživanja koja su uključivala kvalitativne i kvantitativne metode, analizu sekundarnih izvora, anketiranje lokalnog stanovništva i posjetitelja te stručne procjene dionika aktivnih u turizmu, identificirani su oni turistički proizvodi koji posjeduju najveći razvojni potencijal do 2029. godine. Naglasak je stavljen na proizvode koji potiču disperziju turističkih tokova, povećanje prosječne potrošnje i duljinu boravka, a istovremeno ne opterećuju prostor i zajednicu iznad njihovih stvarnih kapaciteta.

U procesu izrade osobita pažnja posvećena je uvažavanju participativnog načela, čime je osigurano uključivanje širokog spektra dionika u sve faze planiranja. Održane su tematske radionice s radnom skupinom, provedeni intervjui s ključnim akterima lokalnog turističkog sustava te su analizirani stavovi izraženi u okvirima Turističke zajednice grada Rijeke. Na taj je način omogućeno cjelovito razumijevanje izazova i razvojnih prilika turizma u gradu Rijeci. Pri analizi održivosti destinacije obrađena su ukupno 23 pokazatelja održivosti i 46 pokazatelja prihvatnog kapaciteta, u skladu s propisanom metodologijom i u korelaciji s posebnim ciljevima postavljenima u Planu razvoja turizma grada Rijeke do 2028. godine .

Zaključne smjernice i preporuke sadržane u ovom Planu oblikovane su s ciljem osiguravanja ravnoteže između turističkog razvoja, očuvanja kvalitete života lokalnog stanovništva i očuvanja prirodne i kulturne baštine. Predloženi okvir mjera pridonosi jačanju konkurentnosti Rijeke na nacionalnom i međunarodnom turističkom tržištu, uz istodobno povećanje otpornosti destinacije na vanjske izazove i sezonske fluktuacije. Implementacija Plana stoga se temelji na provedbi aktivnosti i na stalnom praćenju i evaluaciji učinaka, što omogućuje prilagodbu u skladu s promjenjivim uvjetima i izazovima. Sveobuhvatni pristup sadržan u ovom dokumentu postavlja temelje za održiv i inkluzivan razvoj turizma u gradu Rijeci, u funkciji stvaranja prepoznatljive, održive i kvalitetne urbane turističke destinacije.

1. ANALIZA STANJA

Analiza stanja predstavlja ključnu podlogu za utvrđivanje vizije turizma grada Rijeke, posebnih ciljeva, mjera i aktivnosti.

1.1. Turistička potražnja

Grad Rijeka kontinuirano bilježi rast broja turističkih noćenja i dolazaka, s izuzetkom razdoblja pandemije, kada je taj trend privremeno zaustavljen. Kako bi se omogućila objektivna usporedba turističkih kretanja te pouzdana procjena turističkog prometa, kao referentna godina za analizu uzeta je 2019., posljednja stabilna pretpandemijska godina. Kvantitativni pokazatelji ukazuju na izraženi rast pri čemu je u 2023. godini ostvareno 42,6 % više noćenja i 33,4 % više dolazaka, dok 2024. godina bilježi 44,7 % više noćenja i 36,9 % više dolazaka u odnosu na 2019. godinu, što potvrđuje snažan oporavak i jačanje turističke privlačnosti Rijeke nakon pandemijskog razdoblja.

Grafikon 1. Noćenja domaćih i stranih turista u gradu Rijeci 2019., 2023. i 2024. godine

Izvor: eVisitor, podaci dobiveni na zahtjev

U odnosu na 2019. godinu, najveći doprinos porastu broja noćenja u 2023. godini dali su strani turisti, čiji je broj noćenja porastao za značajnih 51,1 %, dok je broj noćenja domaćih turista zabilježio rast od 6,1 %. Slična struktura zadržana je i u 2024. godini, kada je broj noćenja stranih turista bio 51,4 % viši u odnosu na referentnu godinu, dok su domaći turisti ostvarili porast od 15,6 %.

Grafikon 2. Dolasci domaćih i stranih turista u gradu Rijeci 2019., 2023. i 2024. godine

Izvor: eVisitor, podaci dobiveni na zahtjev

Broj turističkih dolazaka u 2023. i 2024. također raste zbog povećanja dolazaka i domaćih i stranih turista. Dolasci stranih turista povećali su se za 34,0 % u 2023., te za 35,3 % u 2024. Istodobno, broj dolazaka domaćih gostiju u 2023. godini bilježi povećanje za 30,9 %, a u 2024. za čak 43,4 %, što upućuje na sve izraženije uključivanje domaćeg tržišta u turistička kretanja Rijeke.

Promatrajući detaljnije strukturu noćenja prema emitivnim tržištima, u 2024. godini najveći broj noćenja stranih turista ostvaren je s tržišta Njemačke (86.981) i Italije (50.861), dok domaći turisti i dalje čine značajan udio u ukupnoj turističkoj potražnji, s ostvarenih 92.149 noćenja. Usporedba s 2019. godinom potvrđuje da su Njemačka i Italija tradicionalno najvažnija emitivna tržišta, no vidljiv je i njihov rast, pri čemu njemačko tržište bilježi porast noćenja od čak 57,86 %, a talijansko 9,57 %.

Značajan porast bilježi se i kod drugih tržišta srednje Europe. Austrijsko tržište više je no udvostručilo broj noćenja u odnosu na 2019. godinu (s 13.080 na 31.169), dok je Mađarska ostvarila rast od 64,45 % (s 19.371 na 31.846). Poljska, kao sve snažnije tržište, zabilježila je porast od 77,37 % (s 18.618 na 33.010), što potvrđuje sve veći interes turista iz srednjoeuropskih zemalja.

Osim toga, pozitivan trend vidljiv je i kod turista iz SAD-a, koji su 2024. godine ostvarili 21.090 noćenja, u odnosu na 16.947 u 2019., što predstavlja porast od 24,45 %. Tržište Ukrajine također bilježi kontinuiran rast, s preko 35.000 noćenja u 2024. godini, što se najvećim dijelom može povezati s geopolitičkim događanjima i agresiji na Ukrajinu. S druge strane, francusko tržište još se nije vratilo na pretpandemijsku razinu, budući da je broj noćenja nešto niži u odnosu na 2019. godinu (pad od 8,19 %).

Na razini ukupnih kretanja, 2024. godina bilježi 223.682 dolaska i 605.909 noćenja, što je značajan porast u odnosu na 2019. kada je ostvareno 163.376 dolazaka i 418.773 noćenja. Riječ je o rastu dolazaka od 36,91 % i noćenja od 44,68 %, što ukazuje na kontinuirani oporavak, ali i jačanje pozicije Rijeke kao turističke destinacije.

Struktura noćenja u Rijeci prema pet najvažnijih emitivnih tržišta prikazana je u tablici u nastavku.

Tablica 1. Ostvarena noćenja u gradu Rijeci prema najznačajnijim emitivnim tržištima u promatranim godinama 2019., 2023. i 2024

Izvor: eVisitor, podaci dobiveni na zahtjev

Analiza ostvarenih noćenja pokazuje dinamične promjene među ključnim emitivnim tržištima u Rijeci. Dok su tradicionalni lideri (Hrvatska, Njemačka, Italija) zadržali vodeće pozicije, rast tržišta Ukrajine i Poljske te ulazak Austrije među vodeća tržišta u 2023. godini, ukazuju na promjene u turističkim preferencijama i diversifikaciju značajnih emitivnih turističkih tržišta u posljednjih nekoliko godina. Pri tome treba imati u vidu specifičnu situaciju koja je dovela do rasta Ukrajinskog tržišta.

Grafikon u nastavku dodatno vizualizira strukturu i diversifikaciju ostvarenih noćenja, ističući zemlje koje se dosljedno pojavljuju među deset najznačajnijih emitivnih tržišta u promatranim godinama (2019., 2023. i 2024.)

Grafikon 3. Ostvarena noćenja prema najznačajnijim emitivnim tržištima u 2019., 2023. i 2024. godini

Izvor: eVisitor, podaci dobiveni na zahtjev

Grafikon prikazuje broj turističkih noćenja u Rijeci za osam najznačajnijih tržišta (Njemačka, Hrvatska, Italija, Poljska, Austrija, Mađarska, Francuska, SAD) u 2019., 2023. i 2024. godini. Sveukupno, podaci potvrđuju orijentaciju Rijeke prema europskim tržištima, pri čemu Njemačka i Italija zajedno čine gotovo 30 % ukupnih noćenja u 2024. godini.

Uspoređujući noćenja prema dobnim skupinama turista u 2024. godini, najveći udio ostvarili su turisti u dobi od 25 do 34 godine, koji čine 20 % ukupnih noćenja (136.200). Slijede ih turisti u dobi od 35 do 44 godine s 19 % (127.509) te oni od 15 do 24 godine s 18 % (119.877), što zajedno čini 57 % noćenja u skupinama mlađim od 45 godina. Starije dobne skupine, poput onih između 55 i 64 godine (10 %; 71.695) i starijih od 65 godina (6 %; 42.871), imaju značajno manji udio. Dobna skupina mlađa od 14 godina čini 10 % noćenja (67.472).

Grafikon 4. Noćenja turista u Gradu Rijeci u 2024. godini prema dobnim skupinama (%)

Napomena: podaci uključuju komercijalni i nekomercijalni smještaj

Izvor: eVisitor, podaci dobiveni na zahtjev

U razdoblju od 2019. do 2024. godine zabilježen je kontinuirani porast noćenja turista u svim dobnim skupinama, pri čemu su najizraženiji rast ostvarile mlađe dobne kategorije do 45 godina. Njihov ukupni broj noćenja povećao se s 306.110 (65,4 % ukupnih noćenja) u 2019., na 434.871 (66,1 %) u 2023. te na 451.058 (66,6 %) u 2024. godini, čime ove skupine dominiraju strukturom noćenja u destinaciji.

Tijekom 2024. godine muškarci su ostvarili 52,3 % turističkih noćenja u Rijeci, dok je udio žena iznosio 47,7 %. Ovaj spolni omjer ostao je gotovo nepromijenjen u odnosu na 2023. godinu, kada su muškarci ostvarili 52,2 %, a žene 47,8 % ukupnih noćenja. Usporedno s time, u 2019. godini udio muških gostiju bio je izraženiji, iznoseći 56,2 %, dok je udio žena tada bio 43,8 %.

Tablica 2. Noćenja turista u gradu Rijeci prema spolu (%)

Napomena: podaci uključuju komercijalni i nekomercijalni smještaj

Izvor: eVisitor, podaci dobiveni na zahtjev

U analizi strukture turističkih dolazaka u Rijeku u razdoblju od 2019. do 2024. godine uočava se dominacija individualnih dolazaka naspram organiziranih. Sveukupno gledano, individualni dolasci činili su 77,2 % svih dolazaka u 2024., dok je udio organiziranih iznosio 22,8 %. Ovakav omjer nije se mijenjao u odnosu na 2023. godinu, kada je udio individualnih dolazaka iznosio 76,3 % u odnosu na organizirane dolaske u visini 23,7 %. U 2019. godini ostvareno je 64,6 % individualnih i 35,4 % organiziranih dolazaka. Tijekom cijelog promatranog razdoblja, strukturu dolazaka obilježava izrazita dominacija stranih turista, čiji se udjeli kreću između 77 % i 80 % ukupnih dolazaka.

Grafikon 5. Struktura turista prema načinu dolaska u Rijeku

Napomena: podaci uključuju komercijalni i nekomercijalni smještaj

Izvor: eVisitor, podaci dobiveni na zahtjev

Prosječan boravak turista u gradu Rijeci 2024. godine bio je 2,98 dana i ima tendenciju blagog porasta prema podacima e-Visitora. Ovakve vrijednosti u potpunosti su sukladne trendovima urbanih destinacija, te odmiču Rijeku od ranije percepcije isključivo tranzitnog grada.

Tablica 3. Prosječan boravak turista u gradu Rijeci

Napomena: podaci uključuju komercijalni i nekomercijalni smještaj

Izvor: eVisitor, podaci dobiveni na zahtjev

Tablica 4. Prosječan boravak turista prema vrsti smještajnog objekta (broj dana)

Izvor: eVisitor, podaci dobiveni na zahtjev

Prosječno trajanje boravka turista u Rijeci tijekom promatranih godina varira ovisno o vrsti smještaja. U 2024. godini turisti su u komercijalnom smještaju boravili prosječno 2,71 dan, što je na razini 2023. godine (2,74 dana). Najduži boravak dosljedno je zabilježen u objektima u domaćinstvu (obiteljskom smještaju): 3,37 dana u 2024., 3,43 dana u 2023. i 3,52 dana u 2019. godini.

1.2. Atrakcije, smještajni kapaciteti i ostala ugostiteljska ponuda

Smještajni kapaciteti

Rijeka bilježi kontinuirani rast smještajnih kapaciteta u razdoblju od 2019. do 2024. godine, pri čemu je najsnažniji porast zabilježen u obiteljskom smještaju (s 1.314 na 1.908 smještajnih jedinica) te u hostelima, gdje je broj jedinica porastao sa 143 na 563, što je dijelom rezultat kategorizacije Studentskog doma Ivan Goran Kovačić kao hostela. Istodobno, broj smještajnih jedinica u hotelima bilježi porast između 2019. i 2023. godine, a tijekom 2024. zadržava se na stabilnoj razini.

Grafikon 6: Smještajni kapaciteti u gradu Rijeci  2019. –2024. godine (broj smještajnih jedinica)

Izvor: eVisitor, podaci dobiveni na zahtjev

U 2024. godini u gradu Rijeci najveći udio smještajnih objekata činio je obiteljski smještaj, s udjelom od 53,25 %, zatim slijede ostali komercijalni smještaj s 19,40 %, hosteli s 16,51 % te hoteli s 10,48 %, što uključuje stalne i pomoćne postelje.

Grafikon 7: Struktura smještajnih kapaciteta u gradu Rijeci u 2024. godini (broj postelja)

Izvor: eVisitor, podaci dobiveni na zahtjev

U razdoblju od 2019. do 2024. godine, najveći rast bilježi obiteljski smještaj, koji se povećao s 3.513 postelja u 2019. na 5.057 u 2024. godini. U istom razdoblju zabilježen je i porast kapaciteta u hostelima i hotelima, dok su kapaciteti u ostalom komercijalnom smještaju blago varirali. Grafikon u nastavku ukazuje na kontinuirani porast turističke ponude, s naglaskom na obiteljski smještaj.

Grafikon 8: Smještajni kapaciteti u gradu Rijeci u razdoblju 2019. –2024. godine (broj postelja)

Izvor: eVisitor, podaci dobiveni na zahtjev

Struktura smještajnih kapaciteta u hotelima u Rijeci pokazuje stabilnost u broju postelja u kategorijama 3* (238) i 4* (335) od 2023. do 2024. godine, dok je najveća promjena vidljiva otvaranjem hotela s 5* i to s 410 postelja. U svim promatranim godinama nije bilo hotela niže kategorije, dok u promatranom razdoblju integrirani hoteli bez kategorizacije imaju stalnih 46 postelja.

Grafikon 9: Struktura smještajnih kapaciteta (broj postelja) u hotelima u gradu Rijeci prema kategoriji

Izvor: eVisitor, podaci dobiveni na zahtjev

Struktura smještajnih kapaciteta u obiteljskom smještaju u Rijeci od 2019. do 2024. pokazuje znatan rast u višim kategorijama te je tako broj postelja s 3* porastao s 2.636 na 3.720, a s 4* sa 692 na 1.152. Istodobno, smještaj u nižoj kategoriji 2* ostao je nepromijenjen u promatranom razdoblju (161), što ukazuje na fokus na kvalitetniju turističku ponudu.

Grafikon 10: Struktura smještajnih kapaciteta (broj postelja) u obiteljskom smještaju u gradu Rijeci prema kategoriji

Izvor: eVisitor, podaci dobiveni na zahtjev

Broj kreveta u nekomercijalnom smještaju u Rijeci znatno je porastao, s 7.721 u 2019. na 13.341 u 2024., što predstavlja povećanje od preko 70 %.

Grafikon 11: Smještajni kapaciteti u gradu Rijeci u nekomercijalnom smještaju u razdoblju od 2019. do 2024. godine (broj postelja)

Izvor: eVisitor, podaci dobiveni na zahtjev

Nekomercijalni smještaj odnosi se na smještajne jedinice (kuće ili stanove za odmor) koje se ne iznajmljuju komercijalno, te ih vlasnici povremeno koriste za vlastite potrebe, za potrebe obitelji, rodbine ili prijatelja. Ukupan broj noćenja u nekomercijalnim smještajnim kapacitetima u Rijeci kontinuirano raste tijekom razdoblja 2019. – 2024., uz posebno izražen porast izvan glavne turističke sezone. Iako su srpanj i kolovoz i dalje mjeseci s najviše noćenja (preko 11.000 u oba mjeseca 2024. godini), značajan porast zabilježen je i u zimskim i proljetnim mjesecima (primjerice, u ožujku s 1.978 noćenja u 2019. na 4.958 u 2024. godini).

Rijeka bilježi kontinuiran rast smještajnih kapaciteta svih oblika. U strukturi smještajnih kapaciteta najveći udio ima obiteljski smještaj (53 %), zatim slijede ostali komercijalni smještaj (19 %), hosteli (17 %) i hoteli (11 %). Važno je naglasiti da u promatranom razdoblju, obiteljski smještaj pokazuje rast kvalitete, uz navedeno od 2021. g. dominiraju hoteli kategorije 4* i 5*. Nekomercijalni smještaj u istom razdoblju bilježi snažan rast broja kreveta i noćenja. S obzirom na to da je riječ o urbanom središtu, glavnina ovih kapaciteta su u suštini prazni stanovi koji se ne koriste ili se koriste u vrlo malom obimu. Dakle, zbog pretežno povremenog korištenja i niske popunjenosti, ovaj tip smještaja funkcionalno nadopunjuje komercijalni smještaj i pridonosi ukupnoj dostupnosti kreveta u vršnim mjesecima bez značajnog tržišnog utjecaja.

Ugostiteljski objekti za hranu i piće  

Rijeka prepoznaje važnost kontinuiranog unapređenja ugostiteljske ponude hrane i pića kao jednog od značajnih elemenata razvoja i prepoznatljivosti turističke destinacije. Sukladno Planu razvoja turizma grada Rijeke do 2028. godine , naglasak je na razvoju visokokvalitetne i raznolike ugostiteljske ponude, usmjerene na zadovoljavanje rastućih očekivanja suvremenih gostiju i njihovu sve izraženiju potrebu za doživljajima lokalnog identiteta.

Prema podacima Turističke zajednice Grada Rijeke, u Rijeci dominiraju restorani (73), što čini gotovo 60 % ukupnog broja ugostiteljskih objekata (122). Slijede barovi s 27 objekata (22,1 %), objekti brze prehrane s 15 objekata (12,3 %) te slastičarnice sa 7 objekata (5,7 %). Struktura ukazuje na koncentraciju ponude u restoranskom segmentu, uz prisutnost komplementarnih oblika ugostiteljskih usluga.

Tablica 5. Struktura ugostiteljskih objekata u Rijeci prema vrsti usluge (N = 122)

Izvor: Turistička zajednica grada Rijeke: Popis ugostiteljskih objekata, https://visitrijeka.hr/ugostiteljski-objekti/

Ugostiteljski objekti u Rijeci odlikuju se raznolikošću ambijenata i uslužnih formata, kombinirajući unutarnje i vanjske prostore. Brojni objekti raspolažu terasama, dok se unutarnji prostori sve češće opremaju suvremenim klimatizacijskim sustavima i drugim elementima koji doprinose ukupnom komforu. Uz kontinuirana ulaganja u funkcionalna obilježja prostora, sve se više pažnje posvećuje i pristupačnosti, dok se ponuda dodatno obogaćuje sadržajima poput dječjih kutaka ili prostora prilagođenih poslovnim susretima, čime se ugostiteljska ponuda otvara različitim profilima gostiju.

Važnu ulogu u afirmaciji kvalitete riječke ugostiteljske ponude imaju oznake izvrsnosti, poput oznaka razvijenih na području Primorsko-goranske županije Kvarner Food i Kvarner Gourmet . Ova oznaka potvrđuje visoki standard usluge, posvećenost autentičnoj lokalnoj gastronomiji te istovremeno potkrepljuje važnost restorana u izgradnji snažnog eno-gastronomskog identiteta grada.

Međunarodna prepoznatljive oznake također su prisutne u Rijeci. Ovdje se posebno ističe Nebo Restaurant & Lounge , prvi riječki restoran s potvrđenom Michelinovom zvjezdicom, čime je uz bistro Grad i bistro Hidden s Michelinovom preporukom, Rijeka dodatno pozicionirana na karti vrhunske gastronomije. Osim toga, oznaku Gault & Milleu u Rijeci ima osam objekata (restorani, bistroi, konobe, slastičarnice).

Značajan doprinos u pozicioniranju Rijeke kao gastronomske destinacije ostvaruje se kroz projekt Riječke gastronomske luke , koji djeluje kao platforma za objedinjavanje ugostiteljskih objekata pod zajedničkim brendom specifičnim za Rijeku. Pokrenut 2022. godine, projekt teži jačanju vidljivosti lokalnih ugostiteljskih objekata te unapređenju ukupne kvalitete eno-gastronomske ponude putem umrežavanja i zajedničke promocije. Njegova vrijednost prepoznata je i na nacionalnoj razini, te je projekt 2024. godine nagrađen priznanjem Simply the Best za kreativnost, inovativnost i doprinos razvoju turističke ponude. Ove godine 42 restorana su ispunila propisane kriterije za ukupno 71 titulu „Riječkih gastronomskih luka“, dodijeljene u 11 kategorija: luke lokalnih namirnica, ribarske luke, dnevne luke, veganske luke, barbeque luke, poslovne luke, romantične luke, obiteljske luke, luke za vinske entuzijaste, luke posebnosti i luke okusa drugih zemalja.

Tijekom 2025. godine projekt Gastronomija Rijeke i Riječkog prstena dodatno valorizira lokalnu gastronomiju, pozicionirajući Rijeku na gastronomskoj karti Hrvatske i Europe. Ova inicijativa je od posebnog značaja, osobito u kontekstu činjenice da će Kvarner (s Rijekom kao administrativnim i kulturnim središtem) u 2026. godini nositi prestižnu titulu Europske regije gastronomije.

Turističke atrakcije

Grad Rijeka raspolaže razvijenom mrežom materijalnih atrakcija od značaja za lokalno stanovništvo i posjetitelje. Razvijen je niz atraktivnih događanja koja unapređuju kvalitetu života stanovnika grada i privlače posjetitelje u destinaciju tijekom cijele godine.

Tablica 6: Materijalne atrakcije grada Rijeke

Izvor: Turistička zajednica grada Rijeke, https://visitrijeka.hr/

Tablica 7: Atraktivna događanja na području grada Rijeke

Izvor: Turistička zajednica grada Rijeke, https://visitrijeka.hr/ ; podaci Grada Rijeke

Navedene atrakcije prepoznate su od strane turista i u dosadašnjem razdoblju bilježile su njihovu posjećenost.

1.3. Resursna osnova

Grad Rijeka raspolaže sa značajnim resursima koji imaju potencijal za turističku valorizaciju. Popis zaštićenih kulturnih dobara, preventivno zaštićenih dobara i zaštićenih prirodnih područja (Prilog 4) ukazuje na značajan broj resursa koji imaju mogućnost daljnje turističke valorizacije. Turistički potencijal navedenih resursa nije jednak, no turističkim opremanjem i u određenim elementima umrežavanjem dijela navedenih resursa moguće je dodatno unaprijediti turističku ponudu grada Rijeke.

Rijeka je grad bogat vjerskim događanjima, koja odražavaju raznolikost vjerskih zajednica koje u njemu žive. Katoličko Svetište Majke Božje Trsatske, staro sedamsto godina, najstarije je hrvatsko marijansko svetište s organiziranim i privatnim hodočasničkim posjetama te mjesto vjerskih i kulturnih događanja. Najveći vjerski događaj održava se 15. kolovoza na blagdan Velike Gospe. Islamski centar u Rijeci koji je otvoren 2013. godine u arhitektonski značajnoj zgradi, osim religijskih obreda, centar je i različitih kulturnih i društvenih događaja.

Važan dio turističke ponude Rijeke čine i tradicijski obrti, koji se valoriziraju kroz brojne manifestacije i prezentacije. Jedna od najpoznatijih je manifestacija Fiumare koja se održava svake godine, a cilj koje je promovirati pomorstvo i ribarstvo Rijeke. Tijekom manifestacije se prezentiraju tradicijska brodogradnja, stari obrti, jedrenje i ribarenje, a posjetitelji se upoznaju s povijesnim vrijednostima kroz radionice, izložbe, predavanja i demonstracije starih zanata. Jedan od prepoznatljivih simbola Rijeke je Morčić, tradicijski suvenir s bogatom poviješću. Izrada suvenira razvila se kao obrtnička tradicija u Rijeci i okolici, osobito u 18. i 19. stoljeću, kada su zlatari i filigrani izrađivali jedinstveni nakit.

Nadalje, Riječki karneval jedan je od najvećih i najpoznatijih karnevala u Europi, s dugom tradicijom i bogatim programom. Održava se svake godine u siječnju i veljači s brojnim događanjima, a središnji događaj je Međunarodna karnevalska povorka, na kojoj sudjeluju brojne skupine maskiranih sudionika iz Hrvatske i inozemstva.

U kulturno-turističkoj ponudi aktivno sudjeluju muzeji na području Grada Rijeke kao što su Pomorski i povijesni muzej, Muzej grada Rijeke, Prirodoslovni muzej, Muzej moderne i suvremene umjetnosti, Peek&Poke – Muzej informatike, Peek&Poke – Muzej djetinjstva i JGL Muzej farmacije. Osim muzeja, važno kulturno središte je Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca koje osim klasičnih izvedbi njeguje i suvremene umjetničke forme te surađuje s domaćim i međunarodnim umjetnicima.

1.4. Javna turistička infrastruktura

a) Primarna turistička infrastruktura

Kao sustav koji omogućuje pristupačnost gradu Rijeci te podupire razvoj njezine turističke ponude, primarna turistička infrastruktura je važan čimbenik prostorne integracije i poticanja diverzifikacije turističkih proizvoda, osobito u kontekstu razvoja specifičnih oblika turizma.

Cikloturistička i trail ponuda, staze i šetnice

U kontekstu Rijeke, turistička je infrastruktura okosnica razvoja urbane mobilnosti i aktivnog odmora kroz segment outdoor turizma. Ovaj specifičan oblik turizma se razvija kroz projekt Rijeka Outdoor , koji integrira cikloturističku i trail ponudu Rijeke te područje šireg riječkog prstena.

Rijeka i riječki prsten obuhvaćaju mrežu od preko 40 šetnica i planinarskih staza, razvijenih kroz projekte Riječke šetnice i Rijeka Trails . Staze su namijenjene rekreaciji, edukaciji i turističkom razgledavanju, prolazeći uz povijesne spomenike, zelene površine i obalnu liniju. Razlikuju se prema lokaciji, dužini, trajanju i stupnju zahtjevnosti, a njihova raznolikost odgovara potrebama korisnika različitih profila: od pješaka i rekreativaca do iskusnih planinara.

Riječke šetnice , pokrenute u sklopu inicijative Rijeka – Zdravi grad , povezuju ključne gradske točke, od Plumbuma na istoku do Preluka na zapadu. U okviru projekta, u Rijeci se izdvajaju sljedeće staze:

 Plumbum – Trsat (6,7 km)

 Trsat – Orehovica – Maršić (5,6 km)

 Trsat – Školjić – Lukobran (3,5 km)

 Školjić – Matešićev mlin (2,5 km)

 Orehovica – Drenova (8,7 km)

 Drenova – Pehlin (4,8 km)

 Bivio – Preluk (2,9 km)

Kao posebnost u gradu Rijeci se ističe Molo longo – riječki lukobran sagrađen 1888. godine. Tijekom 20. stoljeća je produžen te u konačnici njegova dužina iznosi 1707m. Molo longo je dugo bio u funkciji samo za carinske i lučke djelatnosti, a od 2009. godine je otvoren za javnost. Danas je Molo longo omiljena gradska šetnica za stanovnike i turiste na kojoj se nalazi putnički terminal te dodatni zabavni i rekreacijski sadržaji te pruža pogled na grad.

Internetska platforma Rijeka Trails omogućava jednostavnu navigaciju i pristup informacijama o stazama, čime ih čini lako dostupnima turistima.

Kao grad bogate kulturno-povijesne baštine, Rijeka ima i tematske staze koje povezuju gradske zone s prirodnim krajobrazima i povijesnim lokalitetima. Pored šetnice od Bivija do Preluka, koja kao obalna promenada povezuje niz plaža i uvala uz popratne sadržaje poput ugostiteljskih objekata, sportskih sadržaja i dječjih igrališta, među najznačajnijima ističu se:

 Tematska staza Tragovima Frankopana – sastavni je dio šire kulturno-turističke rute Putovima Frankopana , koja povezuje frankopanske kaštele, među kojima se posebno ističe Trsatska gradina kao simbol povijesnog identiteta grada.

 Poučna planinarska staza Šuma Striborova – smještena na području Bivija, namijenjena je djeci predškolske i školske dobi, obiteljima, rekreativcima, sportašima i umirovljenicima, pružajući edukativne sadržaje i potičući aktivan boravak u prirodi.

Projekt Bike Rijeka kao sastavni dio šireg projekta Rijeka Outdoor obuhvaća mrežu biciklističkih staza koje povezuju Rijeku s destinacijama riječkog prstena, omogućujući kombinacije vožnje cestovnim, brdskim i trekking biciklom. Od ukupno 13 označenih ruta, u Rijeci se izdvaja staza industrijske baštine (29,5 km), asfaltirana ruta koja vodi kroz lokalitete značajne za riječku industrijsku povijest. Rijeka raspolaže i sustavom javnih električnih bicikala RiCikleta , koji obuhvaća 28 bicikala raspoređenih na četiri lokacije: Jadranski trg, Trsat, Sušački most i Kantrida. Ipak, nedostatak razvijenije mreže biciklističkih staza u urbanom području (dijelom uvjetovan zahtjevnim topografskim obilježjima) predstavlja infrastrukturni izazov. Plan razvoja Grada Rijeke za razdoblje 2021. – 2027 . prepoznaje ovaj nedostatak, ali naglašava usmjerenost prema njegovu prevladavanju kroz razvoj raznovrsnih biciklističkih projekata i povezivanje s regionalnim rutama, što ukazuje na pozitivne trendove u budućem razvoju.

Plaže

Riječka obala odlikuje se raznolikošću plaža, koje zadovoljavaju interese posjetitelja različitih profila. Duž obale prostiru se šljunčane, kamene te betonske plaže. Zbog specifičnog geografskog položaja, riječke su plaže koncentrirane na krajnjem istoku i zapadu grada. Sveukupno, Grad Rijeka održava ukupno 21 uređenu plažu, raspoređenih u dva glavna obalna pojasa: 12 plaža na zapadnom dijelu (Kantrida i Costabella) te 9 na istoku (Pećine). Ukupna površina kojom se upravlja premašuje 90.000 m², a uključuje redovito održavanje, dohranjivanje šljunkom, postavljanje tuševa i kabina za presvlačenje te osiguravanje pristupačnosti za osobe s invaliditetom.

Tablica 8: Pregled uređenih plaža na području grada Rijeke – podjela na istočne i zapadne lokacije

Izvor: Turistička zajednica grada Rijeke: brošura Riječke plaže, https://www.rijeka.hr/wp-content/uploads/2016/05/Bro%C5%A1ura-Rije%C4%8Dke-pla%C5%BEe.pdf

Na istoku, na području Pećina, nalaze se plaže Križić i Sablićevo , u blizini gradskog središta. Slijedom prema istoku redaju se plaže Vila Olga , nekadašnji hotel Park , Glavanovo , Srebrena , Ružićevo i Grčevo . Područje Pećina ujedno je lokacija najstarijih riječkih plaža, osobito onih iz razdoblja nekadašnjeg Sušaka, koji je krajem 19. stoljeća bio afirmiran kao mediteransko kupališno odredište.

U zapadnom dijelu grada, od Kantride prema Preluku, nalazi se niz uređenih i prirodnih plaža. Na Kantridi su smještene plaže Brgudi , Igralište , Vila Nora , Ploče i Razbojna , dok se dalje prema Biviju i Preluku nastavlja niz većih i manjih plaža i uvala povezanih obalnom šetnicom (Lungomare). U tom nizu ističu se plaže L ungomare , Kostanj , Akademija , „S“ zavoj te Preluk , posljednja riječka plaža na zapadu. Plaže omogućuju raznolike aktivnosti, od kupanja i sunčanja do sportova na vodi i uz obalu. Posebno se ističe plaža Preluk , poznata kao omiljena destinacija za jedrenje na dasci zahvaljujući stalnom jutarnjem vjetru koji stvara optimalne uvjete za surfanje.

Uz uređene plaže, riječko priobalje obiluje i manjim, skrivenim uvalama (osobito u zoni između Bivija i Preluka), od kojih su neke dostupne isključivo morskim putem. Takva izoliranost čini ih atraktivnima za posjetitelje u potrazi za privatnošću i kontaktom s prirodom.

Zahvaljujući mediteranskoj klimi, sezona kupanja u Rijeci započinje već u proljeće i često traje do kasne jeseni.

Interpretacijski centri i centri za posjetitelje

Rijeka razvija mrežu interpretacijskih centara, kao temeljne točke za edukaciju, valorizaciju baštine i unapređenje cjelokupnog turističkog doživljaja. Centri su tematski raznovrsni i prostorno disperzirani te obuhvaćaju prirodnu, kulturnu, industrijsku i pomorsku baštinu grada. Neki od najznačajnijih centara uključuju:

 Interpretacijski centar Trsat , smješten unutar Trsatskog kaštela, jednog od najvažnijih kulturno-povijesnih lokaliteta Rijeke. Ovaj centar je dio kulturno-turističke rute Putovima Frankopana .

 Interpretacijski centar TypeFlow , smješten u mezaninu Muzeja grada Rijeke – Palača Šećerane. Centar je posvećen glagoljici i tiskarstvu, nudeći edukativno-kreativne programe i radionice za posjetitelje.

 Dječja kuća , nastala u okviru revitalizacije bivšeg industrijskog kompleksa Benčić, integrira edukaciju, kulturu i kreativne industrije s naglaskom na djecu i mlade. Iako primarno orijentiran na mlađu publiku, Dječja kuća ima i širu funkciju centra za posjetitelje kroz suvremene pristupe kulturnoj interpretaciji.

 Muzej moderne i suvremene umjetnosti , smješten u neposrednoj blizini Dječje kuće , nudi izložbene postave te edukativne programe namijenjene različitim kategorijama posjetitelja.

 Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka , smješten je u zgradi nekadašnje Guvernerove palače, gdje prezentira bogatu pomorsku i povijesnu baštinu regije. Posebno se ovdje ističe Interpretacijski centar za istraživanje mora i zaštitu morskog okoliša , koji djeluje u okviru muzeja te nudi specijalizirane edukativne i stručne programe usmjerene na ekologiju, more i održivi razvoj. Objekt je trenutačno u rekonstrukciji.

Uz interpretacijske centre, Rijeka ima i Turistički informativni centar (TIC), smješten na frekventnoj lokaciji u središtu Grada. TIC djeluje kao mjesto za distribuciju turističkih informacija, vođenje evidencije turista te koordinaciju s informativnim punktovima na području Kvarnera. Rad TIC-a organizira Turistička zajednica grada Rijeke , koja kroz razvoj promotivnih materijala i oblikovanje sadržaja istovremeno osigurava kvalitetnu i pravovremenu komunikaciju s turistima.

Kongresna infrastruktura

Rijeka raspolaže razvijenom kongresnom infrastrukturom koja omogućuje organizaciju poslovnih, znanstvenih i kulturnih događanja različitih formata. Ključni prostori obuhvaćaju više multifunkcionalnih dvorana različitog prihvatnog kapaciteta.

Tablica 9. Kongresna infrastruktura u Rijeci

Izvor: Turistička zajednica Kvarnera: kongresi i skupovi, http://www.kvarner.hr/turizam/sto_raditi/Poslovni_turizam/Kongresi_i_skupovi/Rijeka ; Turistička zajednica grada Rijeke, https://visitrijeka.croatia.hr/

Nositelji kongresne ponude u Rijeci su i hoteli s prikladnim kapacitetima za kongrese, seminare i poslovne susrete te botel Marina s prostorima za poslovne događaje .

Tablica 10. Pregled kongresnih kapaciteta u hotelima

Izvor: Jadran hoteli Rijeka, https://jadran-hoteli.hr/sastanci-i-dogadanja/grand-hotel-bonavia/ i https://jadran-hoteli.hr/sastanci-i-dogadanja/hotel-continental/ ; Hilton Rijeka Costabella Beach Resort & Spa, https://www.hilton.com/en/hotels/rjkochi-hilton-rijeka-costabella-beach-resort-and-spa/events/ Turistička zajednica Grada Rijeke, https://visitrijeka.croatia.hr/

Uz postojeću infrastrukturu, značajnu ulogu u oblikovanju kongresne ponude ima i Sveučilište u Rijeci , čije se sastavnice kontinuirano koriste kao mjesta održavanja domaćih i međunarodnih znanstvenih skupova i konferencija. Time Sveučilište ne djeluje samo kao organizator događanja već i kao snažan integrator znanstvene zajednice u destinacijski razvoj Rijeke.

Infoploče i turistička signalizacija

Plan grada, s istaknutim mikrolokacijama i atrakcijama, dostupan je u tiskanom obliku. Dodatno su izrađena nova idejna rješenja za velike planove grada postavljene na ključnim lokacijama te jednostrane planove za gradska parkirališta.

U gradskom središtu postavljeni su city light panoi koji uz informativnu funkciju pridonose orijentaciji turista u urbanom prostoru. Panoi su postavljeni na sljedećim lokacijama:

a. Janeza Trdine

b. Trg Riječke rezolucije

c. Muzejski trg

d. Frankopanski trg

e. Verdijeva ulica

f. Krešimirova ulica

g. Lukobran

h. Bazarigov prolaz

i. Trg Ivana Koblera

j. Stara Vrata

k. Trg Grivica

l. Trg Žabica

m. Ciottina uli ca

n. Trg 111. brigade Hrvatske vojske

o. Željeznički kolodvor

p. Trsat

Osim city light panoa , informativne table postavljene su i u javnim garažama te na otvorenom parkiralištu, s ciljem olakšavanja prostorne orijentacije posjetitelja:

a. Garaža Zagrad – 2 table

b. Garaža Zagrad B – 4 table

c. Garaža Stari grad – 3 table

d. Parkiralište Delta (uz naplatnu kućicu) – 1 tabla

b) Sekundarna turistička infrastruktura

Razvoj konkurentnog turističkog proizvoda podrazumijeva funkcionalnu sinergiju osnovne i sekundarne infrastrukture, pri čemu se potonja, iako primarno ne služi turističkoj funkciji, može strateški valorizirati kao nositelj dodatne atraktivnosti i identiteta destinacije.

Arheološka i kulturno-povijesna baština

Kulturno-povijesna i arheološka baština Rijeke čini važan segment njezina prostorno-povijesnog identiteta, ali je istovremeno i nedovoljno turistički valoriziran resurs. Arheološki lokaliteti dokumentiraju kontinuitet civilizacijskog razvoja od pretpovijesnog razdoblja do kasne antike, a posebno se izdvajaju:

 Liburnijski limes – kasnoantički obrambeni sustav ( Claustra Alpium Iuliarum ) koji obuhvaća bedeme, kule i promatračnice; najveći građevinski kompleks takvog tipa u regiji, s reprezentativnim dionicama u Rijeci (Kalvarija), ali i obližnjima Studeni i Prezidu.

 Tarsatica – antičko naselje u središtu današnjeg Starog grada, s ostatcima foruma, termi, sakralnih objekata, rimskih nekropola i monumentalnih građevina; nekoć važan vojno-administrativni centar limesa.

Usprkos fragmentiranoj istraženosti i djelomičnoj dostupnosti, ova baština ima potencijal za razvoj specijaliziranih interpretacijskih modela poput tematskih turističkih ruta i edukativnih itinerera.

Riječki urbani pejzaž prožet je brojnim arhitektonskim cjelinama i individualnim spomenicima pri čemu ključni lokaliteti uključuju:

 Trsatska gradina – srednjovjekovna utvrda s pogledom na Kvarnerski zaljev

 Gradski toranj sa satom – barokna vizura nekadašnjih gradskih vrata

 Rimski luk (Stara vrata) – jedini očuvani nadzemni ostatak antičke Tarsatike

 Guvernerova palača – historicistička zgrada, danas Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja

 Kazalište Ivan pl. Zajc – reprezentativna građevina iz 1885., kulturni i arhitektonski simbol grada

 Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije – najstarija gradska župna crkva sa specifičnim nagnutim zvonikom

 Kapucinska crkva Gospe Lurdske – neogotički sakralni objekt s kraja 19. stoljeća

 Crkva svetog Jeronima i dominikanski samostan – https://visitrijeka.hr/crkva-svetog-jeronima-i-dominikanski-samostan/

 Crkva sv. Fabijana i Sebastijana – https://visitrijeka.hr/crkva-sv-fabijana-i-sebastijana/

Industrijska baština

Riječka industrijska baština duboko je ukorijenjena u strukturama grada, ekonomskom razvoju i društvenim transformacijama. Razvijana u valovima intenzivne industrijalizacije, a potom i prepuštena propadanju uslijed gospodarskih i političkih promjena, danas je predmet sustavnog istraživanja i valorizacije. Ključne točke industrijske prošlosti Rijeke, koje svjedoče o njezinoj ulozi jednog od vodećih industrijskih središta regije, obuhvaćaju niz reprezentativnih lokaliteta i objekata. Nekoć vitalni pogoni, ovi objekti danas su pretežno prostori nove namjene. Manji dio objekata zadržao je svoju izvornu funkciju, dok su neki još uvijek u zapuštenom ili ruševnom stanju, čekajući obnovu ili novu svrhu.

Aktivni industrijski objekti:

 Tvornica „Vulkan“ – Nekada prepoznata po proizvodnji metalnih konstrukcija i opreme, današnja tvrtka Vulkan Nova nastavlja industrijsku tradiciju kroz proizvodnju brodske opreme, industrijskih dizalica i sustava za unutarnji transport

 Brodogradilište „3. maj“ – Nekoć jedno od ključnih brodograđevnih pogona na Jadranu te strateški važan industrijski subjekt. Danas se nalazi u stečajnom postupku, uz ograničenu proizvodnu aktivnost

 Gradska plinara – prva plinara na jugoistoku Europe (danas nije u funkciji)

Prenamijenjeni industrijski objekti:

 Tvornica „Rikard Benčić“ – Nekadašnja tvornica motora i traktora, simbol moderne riječke industrije i radničkog identiteta, danas je uspješno prenamijenjena u suvremeni kulturni kompleks koji uključuje muzejske, galerijske i knjižnične sadržaje.

 Tvornica duhana – Svojedobno najveća tvornica duhana unutar Austro-Ugarske Monarhije, danas se vodi kao dio tehničke i industrijske baštine grada Rijeke.

 Upravna zgrada Rafinerije šećera – Nekadašnje sjedište jednog od najvažnijih industrijskih postrojenja na istočnoj obali Jadrana tijekom 18. i 19. stoljeća, ujedno jedne od prvih modernih tvornica u ovom dijelu Europe. Danas je kompleks u potpunosti obnovljen i poznat kao Palača Šećerane, kao reprezentativni primjer kulturne baštine Rijeke.

 Tvornica „Rade Končar“ – Nekoć značajan predstavnik riječke elektroindustrije, danas se nalazi u vlasništvu Grada Rijeke te je pod zaštitom Ministarstva kulture i medija.

 Tvornica papira Smith & Meynier – Povijesno mjesto uvođenja prvog parnog stroja na jugoistoku Europe. Danas se na toj lokaciji nalazi Sinergana – suvremeni inkubator za kreativne tehnologije i IT industriju.

 Ljuštionica riže – Jedan od najvećih objekata takve vrste u svijetu. Prenamijenjena je kasnije u upravnu zgradu tvrtke INA.

Objekti u ruševnom ili zapuštenom stanju:

 Riječka tvornica konopa – Preostali dijelovi pogonske zgrade nisu pod konzervatorskom zaštitom. Objekt je u izrazito lošem stanju, bez krovišta, izložen daljnjem propadanju, a dio prostora koristi se kao parkiralište.

 Tvornica torpeda „Whitehead“ – Povijesno prva tvornica torpeda na svijetu. Iako je proizvodnja obustavljena, torpedna lansirna rampa iz 1930-ih još uvijek postoji kao vrijedan primjer tehničke baštine, ali je u iznimno derutnom stanju.

Ovi lokaliteti, danas većinom izvan funkcije, svjedoče o nekadašnjoj moći industrijskog Riječkog bazena. Njihovo istraživanje, zaštita i interpretacija u fokusu su rada Centra za industrijsku baštinu Sveučilišta u Rijeci koji, kao i Udruga Pro Torpedo, nastoji industrijsku baštinu sačuvati kao temelj za nove oblike kulturne, edukativne i turističke valorizacije.

Parkirališta

Parkirališta u Rijeci, kao dio sekundarne turističke infrastrukture, osiguravaju dostupnost urbanih sadržaja i protočnost prometa.

Tablica 11. Struktura parkirališta u gradu Rijeci

Izvor: Rijeka parking, podaci o parkiralištima TD Rijeka plus d. o. o.

Analiza ukazuje na stabilnost i raznolikost parkirališne infrastrukture, uz određene promjene u kapacitetima i popunjenosti koje odražavaju prilagodbu na turističke i urbano-stambene potrebe grada.

Ukupan broj parkirališnih mjesta u Rijeci pokazuje blagi porast tijekom promatranog razdoblja, s 5.889 mjesta u 2019. na 6.347 u 2024. godini, što predstavlja povećanje od 7,8 %. Otvorena parkirališta čine najveći udio (u prosjeku oko 77 %, s 4.496 mjesta u 2024.), dok zatvorena parkirališta čine oko 18 % (1.159 mjesta u 2024.), a garaže oko 5 % (692 mjesta u 2024.). Ovaj omjer ostaje relativno stabilan kroz godine, što sugerira da Rijeka zadržava fokus na javno dostupnim parkirnim površinama.

Najznačajniji rast u kapacitetu vidi se kod zatvorenih parkirališta, koja su porasla s 1.000 mjesta u 2019. na 1.159 u 2024. (povećanje od 15,9 %), dok su garaže zabilježile skroman porast sa 683 mjesta u 2019. na 692 u 2024. (1,3 %). Pojedina parkirališta poput Ulice I./Filipovića (105 mjesta) i Ulice Nikole Cara (122 mjesta) zadržavaju konstantan kapacitet kroz godine, dok su neka, poput Vjekoslava Knezovića (s 0 na 69 mjesta) i KBC Sušak (s 353 na 383 mjesta) proširena, što ukazuje na ciljane intervencije u poboljšanju infrastrukture na određenim lokacijama.

Popunjenost parkirališta u vrhuncu turističke sezone (1. 8. 2025.) odražava izraženu potražnju za parkirnim kapacitetima. Otvorena parkirališta, primjerice Delta (496 mjesta, 90 % popunjenosti) i Školjić (159 mjesta, 90 % popunjenosti), bilježe iznadprosječnu iskorištenost, dok manja parkirališta, poput onoga u Ulici Bože Vidasa (26 mjesta, 50 % popunjenosti) ili KBC Sušak (383 mjesta, 45 % popunjenosti) ostvaruju značajno niži stupanj zauzetosti.

Javni sanitarni čvorovi

Rijeka raspolaže s deset javnih nužnika koji su dostupni korisnicima tijekom cijele godine. Uz ovu stalnu infrastrukturu, tijekom ljetne turističke sezone (od 1. lipnja do 15. rujna), s mogućnošću produljenja do 1. listopada ovisno o vremenskim uvjetima i intenzitetu posjećenosti, na gradskim plažama se dodatno otvara još jedanaest javnih sanitarnih čvorova.

Sportski objekti i ostala sportska infrastruktura

Rijeka se odlikuje razvijenom sportskom infrastrukturom koja obuhvaća niz suvremeno opremljenih objekata, raspoređenih diljem grada i njegove okolice. Ovi objekti omogućuju bavljenje sportom na profesionalnoj, amaterskoj i rekreativnoj razini, a ujedno pružaju uvjete za održavanje lokalnih, nacionalnih i međunarodnih sportskih natjecanja. Osim zatvorenih sportskih dvorana i centara, prirodna obilježja riječkog kraja (more, brdovit teren i blaga mediteranska klima) omogućuju razvoj i prakticiranje brojnih sportova na otvorenom tijekom cijele godine.

Tablica 12. Sportska infrastruktura u gradu Rijeci

Izvor: Grad Rijeka: sportski objekti, https://www.rijeka.hr/teme-za-gradane/sport-i-rekreacija/sportska-infrastruktura-grada-rijeke/sportski-objekti/

Rijeka je 2022. godine bila kandidat za titulu Europskog grada sporta, što dodatno potvrđuje njezinu stratešku usmjerenost na sport i zdrav život ( Strategija sporta Grada Rijeke 2018. – 2024.). Grad kontinuirano ulaže u obnovu i proširenje sportske infrastrukture, pri čemu se osobita pažnja posvećuje dostupnosti sportskih sadržaja široj javnosti te uključivanju sporta u turističku ponudu.

Rodne kuće poznatih osoba

U Rijeci se nalaze rodne kuće više istaknutih ličnosti koje su oblikovale kulturni, glazbeni i društveni identitet grada. Među njima je rodna kuća skladatelja Ivana pl. Zajca, obilježena spomen-pločom, te Villa Ružić, povijesna rezidencija obitelji Ružić, u kojoj su živjeli poduzetnik Viktor Ružić i svjetski priznati dirigent Lovro pl. Matačić. U širem gradskom području, od Piramide do Plumbuma, rođeni su i austrijski dramatičar Ödön von Horváth te Marija Krucifiksa Kozulić, utemeljiteljica autohtone redovničke zajednice i jedna od najznačajnijih dobrotvorki u povijesti grada, a čija je rodna kuća označena memorijalnom pločom.

Premda su ove lokacije prepoznatljive i često se spominju u interpretaciji lokalne povijesti, osobito u okviru turističkih obilazaka i vođenja, one još uvijek nisu sustavno objedinjene u posebne kulturne rute ili interpretativne sadržaje, što pruža mogućnost za njihovu daljnju valorizaciju i integraciju u kulturno-turističku ponudu Rijeke.

1.5. Komunalna i prometna infrastruktura

Komunalna i prometna infrastruktura kontinuirano se razvija na području grada Rijeke a njena se obilježja utvrđuju u Planu razvoja grada Rijeke 2021. – 2027. kao važećem strateško planskom dokumentu.

Za dostupnost Rijeke kao turističke destinacije ističe se:

 dobra cestovna povezanost s glavnim emitivnim tržištima,

 željeznički promet i infrastruktura nije na zadovoljavajućoj razini u kontekstu korištenja kao pristupnog pravca za turiste,

 pomorskim prometom Rijeka je povezana s otocima, postaje sve atraktivnija destinacija za pristajanje kruzera, a planirana je izgradnja najveće marine na Mediteranu,

 Zračna luka Rijeka nalazi se na otoku Krku, na području Općine Omišalj, no njezino se korištenje i valorizacija ne smatra dostatnom; za dolazak turista u Rijeku od značaja su zračne luke u okruženju. Pitanje avio povezanosti Rijeke, kao i cijelog Kvarnera jedan je od ključnih preduvjeta daljeg razvoja i  pozicioniranja kao cjelogodišnje destinacije.

1.6. Digitalizacija

Grad Rijeka u svakom razvojnom aspektu teži upotrebi novih i pametnih tehnologija. Rijeka je dvije godine uzastopno proglašena najpametnijim gradom u Hrvatskoj, nastavit će s korištenjem suvremenih tehnologija u svim područjima kako bi poboljšala kvalitetu života svojih građana.

Grad Rijeka pokreće brojne inicijative i provodi projekte usmjerene razvoju ne samo gospodarstva već grada u cjelini. Kao primjer dobre prakse potrebno je izdvojiti Centar kompetencija za pametne gradove (CEKOM) koji podrazumijeva partnerstvo u inovacijskom klasteru koji povezuje gospodarske subjekte i istraživačke institucije na projektima istraživanja i razvoja u pametnim gradovima, a za cilj ima rješavanje izazova s kojima se gradovi nose, poput prometa, energetike, ekologije, infrastrukture, upravljanja resursima i slično. CEKOM za pametne gradove je inovacijski klaster sa svrhom provođenja istraživačko-razvojnih projekata i razvoja kompetencija u domeni primjene pametnih tehnologija za pametne gradove, čime doprinosi rješavanju suvremenih izazova urbanih ekosustava s ciljem unapređenja kvalitete života i standarda građana. Analiza digitalnih komunikacijskih kanala za promociju destinacije i informiranje različitih ciljnih skupina obuhvaćena je u poglavlju 1.10.

Gradska bežična mreža (RIJEKA-FREE ACCESS) – Područje pokrivenosti signalom besplatnog bežičnog Interneta Grada Rijeke prostire se na 310.000 m2, što se može usporediti s gotovo 45 nogometnih igrališta, i obuhvaća gradsko središte, dio Starog grada, Trsat , kompleks Bazeni Kantrida, Centar Zamet, Atletsku dvoranu, Artkino Croatia, Gradsku knjižnicu Rijeka – Narodnu čitaonicu, Dječji odjel „Stribor“, SO „Dom lijepe književnosti“ (Filodrammatica), ogranak Zamet, HNK Ivana pl. Zajca – Kazališni trg, Muzej grada Rijeke – Trg Riccarda Zanelle, Astronomski centar, Pomorski i autobusni putnički terminal, Željeznički kolodvor Rijeka, Hrvatski kulturni dom, Muzej moderne i suvremene umjetnosti, područje Krešimirove ulice (Art-kino Croatia – Muzej moderne i suvremene umjetnosti), Art-kvart, Trg Riječke rezolucije, Kružnu ulicu, Dječji trg (Trg Sv. Barbare, Trg Šišmiš), Maticu umirovljenika i Kampus.

1.7. Pristupačnost destinacije osobama s invaliditetom

Pristupačnost nije samo pitanje društvene odgovornosti, već i ključan element razvoja uključivog turizma koji privlači širi spektar gostiju, pozitivno utječe na imidž grada kao i na kvalitetu života u gradu. Neuključivo okruženje i manjak informacija o (ne)pristupačnosti pojedinih elementa ponude destinacije često odvraća osobe s invaliditetom od putovanja.

Grad Rijeka prepoznaje važnost pristupačnosti što je vidljivo kroz sustavno unapređenje pristupačnost javnih površina i objekata za osobe s invaliditetom (Grad Rijeka, n. d. a). Grad je proveo niz mjera poput izgradnje pristupnih rampi na nogostupima, uvođenja akustičnih signala na semaforima, prilagođavanja ulaza u zgrade te osiguravanja parkirališnih mjesta za osobe s invaliditetom (iako još uvijek postoji potreba za povećanjem njihovog broja i bolje kontrole korištenja). Nadalje, i gradski javni prijevoz s vremenom postaje pristupačniji, naime mnogi su gradski autobusi niskopodni i opremljeni rampama za ulazak osoba u invalidskim kolicima. Rijeka ima i dvije plaže prilagođene osobama s invaliditetom – Uvala Kostanj i plaža Ploče (Grad Rijeka, n. d. b).

Bazenski kompleks Kantrida ubraja se među najpristupačnije javne objekte u Rijeci koji je, zahvaljujući inkluzivnim i pristupačnim rješenjima, dobio priznanje Međunarodnog paraolimpijskog odbora za pristupačnost (IPC Distinction).

Tablica 12: Prilagođenost sportskih objekata osobama s invaliditetom

Izvor: Rijeka sport (n. d.):  Osobe s invaliditetom, https://www.rijekasport.hr/hr/osobe-s-invaliditetom/

Nekolicina znamenitosti i kulturnih institucija, poput Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca i Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja, donekle je prilagođena osobama s poteškoćama u kretanju. Prema evidenciji Turističke zajednice grada Rijeke, u destinaciji postoje ukupno 22 ključne materijalne atrakcije od čega njih 27 % nije pristupačno osobama s invaliditetom. Važno je istaknuti kako se vrlo teško dolazi do informacije o smještajnim objektima na području grada koji su pristupačni i inkluzivni.

Unatoč pozitivnim pomacima, u Rijeci su i dalje prisutne arhitektonske barijere u staroj gradskoj jezgri, visoki rubnjaci, dok broj pristupačnih parkirališnih mjesta ne zadovoljava uvijek potrebe u vrijeme povećanog turističkog prometa. Jedan od značajnijih izazova u kontekstu turizma i pristupačnosti ogleda se u nedostatku informacija o tome koji su elementi turističke ponude grada pristupačni osobama s invaliditetom. Ako informacije nisu dostupne, osobe s invaliditetom vjerojatno neće odabrati određenu destinaciju ili objekt, neovisno o ostalim privlačnim karakteristikama destinacije (Đurkin Badurina i sur., 2025). Istovremeno, važno je navedene informacije učiniti dostupnima u raznim formatima kako bi ih osobe s različitim vrstama invaliditeta mogle koristiti (MINTS, 2024).

Grad Rijeka unapređuje pristupačnosti za osobe s invaliditetom kroz infrastrukturne prilagodbe i projekte uklanjanja barijera. Međutim, evidentno je kako postoji još prostora za napredak. Za daljnji razvoj pristupačnog i uključivog turizma preporučuje se jača suradnja s udrugama osoba s invaliditetom, redovito mapiranje i označavanje pristupačnih turističkih točaka, kreiranje adekvatne informacijske baze, podizanje svijesti i senzibiliziranje javnosti te edukacija dionika u turizmu o potrebama gostiju s invaliditetom i o važnosti razvijanja destinacije koja je pristupačna svima.

1.8. Organiziranosti i dostupnost usluga u destinaciji

Grad Rijeka središte je Primorsko-goranske županije i treći grad po veličini u Republici Hrvatskoj. Predstavlja administrativno, obrazovno, zdravstveno i poslovno središte regije te sukladno tome ima razvijenu dostupnost cijelog spektra usluga prvenstveno usmjerenih na lokalno stanovništvo i poslovne subjekte, ali koje su dostupne i osiguravaju uvjete sigurnog boravka i turistima i to ne samo onih koji posjećuju grad Rijeku već i destinacije u okruženju. Obuhvaćaju razne uslužne djelatnosti, usluge zdravstvene zaštite, vjerske zajednice, ustanove u obrazovanju, kulturi i sportu, financijske, platne i poštanske institucije, javne službe s naglaskom na žurne službe (policija, vatrogasci, služba spašavanja na kopnu i moru, hitna pomoć) .

1.9. Ljudski potencijali

U razdoblju od 2019. do 2024. godine grad Rijeka bilježi pozitivan trend u ukupnoj zaposlenosti, s porastom broja zaposlenih s 48.469 na 50.591 osobu. U istom razdoblju zaposlenost u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, kao ključnom dijelu turističkog poslovanja, porasla je s 1.674 na 2.132 osoba, što predstavlja rast od 27,3 %. Usporedbe radi, na nacionalnoj razini taj je sektor također bilježio rast zaposlenosti – s 53.411 zaposlenih u 2019. na 69.239 u 2024., odnosno povećanje od 29,6 %.

Tablica 13: Zaposlenost u Rijeci i Republici Hrvatskoj (ukupno i turizam)

Izvor: DZS, Zaposleni u pravnim osobama po županijama i gradovima/općinama prema NKD-u 2007., stanje 31. ožujka 2025., https://podaci.dzs.hr/media/xpkfrkth/zaposlenost-i-place-pregled-po-zupanijama.xlsx

Ovaj trend rasta zaposlenosti u turizmu u Rijeci usklađen je sa strateškim ciljevima nacionalnih razvojnih dokumenata, osobito Strategijom razvoja održivog turizma Republike Hrvatske do 2030 . i Nacionalnim planom razvoja održivog turizma do 2027. , koji naglašavaju važnost jačanja ljudskih potencijala u turizmu. Unatoč tome, empirijska istraživanja provedena u okviru Strategije razvoja održivog turizma do 2030. godine i Plana razvoja turizma Primorsko-goranske županije do 2030. godine , ukazuju na percipirani nedostatak raspoložive radne snage u turizmu. Lokalno stanovništvo grada Rijeke dostupnost radne snage ocjenjuje prosječnom ocjenom 2,75 (na ljestvici od 1 do 5). Iako ta ocjena za Rijeku nije niža od nacionalnog prosjeka, jasno upućuje na izazove u privlačenju i zadržavanju kvalitetnog kadra. S druge strane, rezultati istraživanja ukazuju i na važnost osposobljenosti zaposlenih u turizmu, koju ispitanici iz Rijeke ocjenjuju prosječnom ocjenom 3,22 (na skali od 1 do 5), što je iznad prosjeka za ostatak zemlje (2,81).

Tablica 14: Ljudski potencijali – usporedba stavova lokalnog stanovništva Rijeke, Primorsko-goranske županije i Hrvatske

Napomena: Ocjene se kreću od 1 – izrazito nezadovoljan do 5 – izrazito zadovoljan.

Izvor: Plan razvoja turizma Rijeke do 2028. godine, obrada autora prema rezultatima empirijskih istraživanja provedenih u okviru Strategije razvoja održivog turizma do 2030. godine i Plana razvoja turizma Primorsko-goranske županije do 2030. godine

Navedeni rezultati istraživanja dodatno su potvrđeni i kroz SWOT analizu u Planu razvoja turizma Rijeke do 2028., gdje se nedostatak kvalificirane radne snage navodi kao jedna od ključnih slabosti destinacije, a odljev radne snage kao jedna od prijetnji. Poslodavci u turizmu, osobito oni iz ugostiteljstva i privatnog smještaja, suočavaju se s izazovima privlačenja i zadržavanja radne snage. Kao potencijalna mjera navodi se potreba za većom podrškom institucija, organizacijom edukacija i poticajima za cjelogodišnje zapošljavanje, osobito u destinaciji poput Rijeke koja ima relativno nisku sezonalnost u odnosu na druge obalne gradove.

U tom kontekstu, Mjera 2.5. iz Plana razvoja turizma – „Jačati kompetencije ljudskih potencijala i poduzetnika u turizmu“ – ima ključnu ulogu. Mjera je usmjerena na jačanje kompetencija ljudskih potencijala (različite kategorije zaposlenika) i poduzetnika u turizmu te sektorima i aktivnostima povezanim s turizmom, koji će doprinijeti njegovoj konkurentnosti i održivosti kroz osiguranje kvalitetnih radnih mjesta, povećanje kvalitete života i rada lokalnog stanovništva. S obzirom na velik udio obiteljskog smještaja u ukupnim smještajnim kapacitetima i potrebi za rastom njihove kvalitete, nužni su edukacijski programi usmjereni i ka nositeljima ovog segmenta ponude.

Novi zahtjevi gostiju, novi trendovi na turističkom tržištu nameću potrebu za kontinuiranim jačanjem kompetencija sadašnjih i budućih zaposlenika i poduzetnika te njihovo usklađivanje s potrebama suvremenih procesa. Poseban naglasak daje se potpori i provedbi u osmišljavanju novih programa usmjerenih jačanju osnovnih strukovnih znanja i vještina s fokusom na kraće programe prilagođene potrebama poslodavaca, zaposlenika, dionika u turizmu, ali i šire javnosti. Prije svega jačanje kompetencija odnosi se na suvremene trendove u eno-gastronomiji, interpretaciji suvremenih kulinarskih tehnika, ali uvažavajući lokalno, autohtono, tradicionalno, autentično i inovativno.

Jačanjem kompetencija ljudskih potencijala i poduzetnika u turizmu pridonijet će se stvaranju novih znanja, vještina i kompetencija kao temeljnim pokretačima promjena u javnom i privatnom sektoru.

Rijeka je sveučilišni grad s razvijenim visokoškolskim i srednjoškolskim obrazovnim sustavom koji osigurava obrazovanje potrebnih kadrova za turizam i ugostiteljstvo i druge vezane djelatnosti.

1.10. Komunikacijske aktivnosti

Analiza online aktivnosti

Turistička zajednica grada Rijeke koristi suvremene digitalne komunikacijske kanale za promociju destinacije i informiranje različitih ciljnih skupina.

U 2023. godini TZ grada Rijeke pokrenula je novu destinacijsku web stranicu www.visitrijeka.hr kao glavni informacijski i promotivni kanal. Stranica je vizualno privlačna, responzivna i dostupna na šest jezika (hrvatski, engleski, njemački, talijanski, francuski, španjolski). Web stranica se sastoji od glavne navigacije/izbornika u headeru stranice s osnovnim kategorijama sadržaja prikazanim u vodoravnom slijedu s odgovarajućim podizbornicima. Sadržaj je podijeljen u više tematskih kategorija:

 tematski turizam (kultura, gastronomija, aktivni turizam itd.),

 atrakcije i znamenitosti (muzeji, plaže, povijest),

 planiranje boravka (praktične informacije, smještaj, promet) i

 događanja (kalendar događanja i manifestacija s posebnim podstranicama).

U footeru stranice nalaze se kategorije i poveznice namijenjene članovima, iznajmljivačima i medijima koje sadrže sve važne informacije o ustrojstvu, radu i projektima TZ grada Rijeke. Stranica služi kao centralna platforma za sve zainteresirane strane – turiste, građane i dionike u turizmu, a omogućuje korisnicima brz pristup informacijama o ponudi grada, aktualnim manifestacijama i praktičnim savjetima, čime se osigurava kvalitetna priprema i orijentacija posjetitelja.

Osim stranice VisitRijeka, TZ grada Rijeke upravlja i dodatnim web platformama usmjerenim na specifične segmente turističke ponude: www.povezimosebastinom.hr predstavlja projekt „Povežimo se baštinom“ i sadržajno je posvećena kulturnoj i povijesnoj baštini destinacije, dok stranica www.rijekaoutdoor.hr promovira outdoor segment i aktivnosti na otvorenom te uključuje informacije o biciklističkim, pješačkim i planinarskim rutama, sportskim događanjima i prirodnim atrakcijama.

Uz web stranicu, TZ grada Rijeke koristi newsletter i email marketing kao dodatni oblik izravne komunikacije. Putem newslettera informira članove, institucije, turiste i građane o manifestacijama, EU projektima, edukacijama i ostalim aktualnostima. Ova vrsta direktnog marketinga omogućuje ciljani pristup informacijama prema interesnim skupinama i povećava vidljivost turističke ponude grada.

Značajan komunikacijski kanal predstavlja i odredišna stranica (engl. landing page ) „Mosaic of Memories“, www.mosaicofmemories.com , koja povezuje TZ grada Rijeke s turističkim zajednicama okolnih općina i gradova. Kroz zajednički nastup destinacija Riječkog prstena (Rijeka, Bakar, Čavle, Jelenje, Kastav, Kostrena, Kraljevica, Viškovo i Klana), stvoren je atraktivan landing page koji multimedijalno prezentira regionalne atrakcije, manifestacije i tematske doživljaje. Interaktivni plug-in omogućuje prikaz sadržaja s društvenih mreža, objavljenog uz službene hashtagove , čime se dodatno potiče angažman korisnika. Tijekom 2024. godine projekt je obogaćen novim rubrikama (Enogastro, Kultura i Outdoor), video i foto materijalima te tiskanim brošurama koje dodatno naglašavaju raznolikost turističke ponude destinacije.

Digitalna prisutnost dodatno je proširena i putem mobilnih aplikacija, koje su dostupne korisnicima na različitim platformama. Aplikacija „Rijeka Outdoor“ prati istoimeni projekt i nudi interaktivne karte, prijedloge ruta i informacije o sportskim aktivnostima u okolici Rijeke. Aplikacija „Heritage –  Povežimo se baštinom“ korisnicima omogućuje pregled baštinskih lokaliteta i kulturnih sadržaja regije putem tematskih ruta, dok aplikacija „Trsat Castle“ pruža virtualno iskustvo posjeta Trsatskoj gradini kroz multimedijalne sadržaje, povijesne informacije i vodiče. Ove aplikacije dodatno obogaćuju doživljaj destinacije i potiču individualno istraživanje grada.

Putem društvenih mreža, TZ grada Rijeke ostvaruje kontinuiranu prisutnost u digitalnom okruženju, omogućujući promociju destinacije, izravno informiranje i poticanje interakcije s ciljnim skupinama. Facebook stranica i Instagram profil, pod nazivom visitRijeka, koriste se za promociju događanja, kulturnih sadržaja, prirodnih ljepota i lokalne ponude te služe za informiranje, komunikaciju s lokalnom zajednicom te vizualnu promociju destinacije široj publici. Redovite objave uključuju fotografije i videozapise s lokalnih događanja, a korištenje hashtagova (#rijeka, #visitrijeka) dodatno doprinosi vidljivosti sadržaja. Broj pratitelja (zaključno s 31. prosincem 2024.) na Facebooku iznosi 43 383, dok Instagram bilježi 19 597 pratitelja. YouTube kanal TZ grada Rijeke, s 863 pretplatnika (zaključno s 31. prosincem 2024.) dodatno doprinosi promociji grada. Objavljuju se promotivni spotovi te videozapisi s manifestacija poput Riječkog karnevala. Serijal videozapisa pod nazivom „Povežimo se baštinom“ zauzima istaknuto mjesto, predstavljajući najzastupljeniji sadržaj na kanalu koji ima cilj približiti gledateljima bogatu kulturno-povijesnu baštinu regije kroz vizualno atraktivne i informativne videozapise. Kroz potonje sadržaje, TZ grada Rijeke učinkovito koristi ovu digitalnu platformu za promociju kulturnog turizma i jačanje prepoznatljivosti destinacije.

Aktivnosti promocije putem web stranice TZ grada Rijeke i društvenih mreža prate se i procjenjuju putem alata za analitiku prometa. U 2024. godini ukupan broj korisnika koji su posjetili web stranicu iznosio je 261 353, a generirano je 402 147 sesija. Broj pregleda po sesiji iznosi 2,02, što sugerira da korisnici u prosjeku pregledaju nešto više od dvije stranice po posjetu. Prosječno trajanje sesije iznosi 2 minute i 31 sekundu. S obzirom na činjenicu da je nova web stranica pokrenuta u lipnju 2023. godine, ostvareni rezultati u 2024. godini ukazuju na interes korisnika za sadržaj koji stranica nudi. Tijekom 2024. godine Facebook stranica zabilježila je 34 900 posjeta i 35 000 interakcija sa sadržajem. U odnosu na prethodnu godinu, broj posjeta porastao je za 50,2 %, a broj interakcija za čak 217,5 %. Instagram profil ostvario je 24 600 posjeta i 9 600 interakcija, što predstavlja rast od 65,5 % u posjetama te povećanje interakcija za 100 % u usporedbi s prethodnom godinom. Ovi pokazatelji upućuju na izražen pozitivan trend u angažmanu korisnika na društvenim mrežama. TZ grada Rijeke primjenjuje i digitalno oglašavanje kao dio integrirane promotivne strategije s ciljem povećanja vidljivosti destinacije i poticanja turističke potražnje. Tijekom 2024. godine provedene su dvije kampanje. Prva kampanja bila je usmjerena na promociju Riječkog karnevala te se realizirala putem društvenih mreža Facebook i Instagram. Druga kampanja bila je usmjerena na promociju manifestacije Rijeka Advent, a uključivala je Google Display oglašavanje te društvene mreže Facebook i Instagram. Ovakav pristup omogućio je dodatnu promociju manifestacija i povećanje dosega komunikacije .

Osim individualnih kampanja, TZ grada Rijeke tijekom 2023. i 2024. godine sudjelovala je u zajedničkoj promotivnoj kampanji destinacije koju provodi u suradnji s Turističkom zajednicom Kvarnera. Kampanja se provodi na ključnim emitivnim tržištima, s ciljem pozicioniranja Rijeke i Kvarnera kao atraktivne destinacije.

U kontekstu digitalnih inicijativa, TZ grada Rijeke osmislila je i realizirala posebnu promotivnu aktivnost – Winter Pass , s ciljem produljenja boravka gostiju i unapređenja ukupne turističke ponude u zimskim mjesecima. Radi se o pogodnosti kojom posjetitelji s najmanje dva noćenja ostvaruju pravo na besplatan ulaz u brojne gradske atrakcije. Propusnica se, u obliku QR koda, dostavlja gostima putem e-maila nakon dolaska u smještaj. Winter Pass dodatno povezuje lokalne dionike i doprinosi atraktivnosti zimskog doživljaja grada.

Digitalni komunikacijski kanali TZ grada Rijeke međusobno su povezani i strateški usmjereni na promociju destinacije kroz informiranje, vizualnu prezentaciju i digitalni angažman korisnika. Integracija web stranice, landing pagea , društvenih mreža, newslettera i aplikacije osigurava sveobuhvatan i učinkovit pristup domaćem i inozemnom turističkom tržištu.

Analiza offline aktivnosti

Unatoč rastućoj važnosti digitalnih kanala, TZ grada Rijeke kontinuirano provodi niz offline aktivnosti koje pridonose promociji destinacije i boljoj dostupnosti informacija posjetiteljima.

TZ grada Rijeke u 2024. godini provela je brojne aktivnosti offline oglašavanja s ciljem jačanja pozicije Rijeke kao cjelogodišnje turističke destinacije. Među najistaknutijima, bilo je oglašavanje 41. Riječkog karnevala, najpoznatije manifestacije kulturnog turizma, koje se provodilo putem radijskih i tiskanih oglasa, plakata diljem Hrvatske, reportaža i posebnih televizijskih emisija. Povorke su se prenosile uživo, a dodatno su promovirane kroz snimanje profesionalnih fotografija i video sadržaja. Promovirane su i druge manifestacije poput Rijeka Adventa, Riječkih gastronomskih luka i Rijeka Outdoor projekta. Uz vlastite aktivnosti, TZ grada Rijeke sudjelovala je u udruženom oglašavanju zračne luke Rijeka i promociji destinacije kao avio-destinacije. Također, kroz projekt „Unapređenje kvalitete komunikacije destinacije Riječki prsten“ razvijeni su multimedijalni i tiskani sadržaji kojima se destinacija promovira kroz eno-gastronomiju, kulturu i outdoor turizam.

Tijekom 2024. godine tiskane su brošure na hrvatskom, engleskom i njemačkom jeziku te na talijanskom, francuskom i španjolskom jeziku. Također je izrađena nova dvojezična brošura o riječkim plažama, koja uključuje ažurirane podatke i vizualno atraktivne fotografije. U cilju dodatne vidljivosti destinacije, izrađene su i brendirane papirnate vrećice, kao i promotivni leci različitih formata namijenjeni promociji manifestacija i projekata u organizaciji TZ grada Rijeke. Svi tiskani materijali dostupni su i hotelijerima te privatnim iznajmljivačima putem Turističko-informativnog centra.

Sudjelovanje na turističkim sajmovima važan je oblik izravne promocije destinacije. TZ grada Rijeke nastupila je na međunarodnim sajmovima poput ITB Berlina, ITB Šangaja, RDA sajma te sajma u Busanu (Južna Koreja), gdje je ostvarena suradnja s brojnim turističkim dionicima i agencijama. Također je sudjelovala na sajmu pametnog grada – Smart City Expo sajmu u Barceloni, radi razmjene iskustava u području digitalizacije turističkih usluga.

Organizacija i podrška događanjima važan je element offline aktivnosti. TZ grada Rijeke podržava brojna događanja koje doprinose atraktivnosti destinacije tijekom cijele godine, uključujući: Riječki karneval, Ljetne manifestacije i Rijeka Advent, te pruža potpore brojnim manifestacijama poput: Women's weekend, Wine EnoGASTRO VIP event, WineRi, Dani Trsata – Povratak Frankopana, Hrvatski festival burleske i kabarea, Rijeka Run/Homo si teć, Fiumanka, Melodije Istre i Kvarnera, Rijeka Boat Show, Jazz Time Rijeka festival, Izložba „Pul Kaštela“, Glazbene večeri na terasi hotela, Malik fest, History Film Festival 4, Riječke stepenice, Regata tisuću otoka, Cro Race i Ri Rock festival.

Analiza suradnji s trećim stranama

TZ grada Rijeke u 2024. godini ostvarila je niz uspješnih suradnji s medijima, influencerima i turističkim agentima, čime je značajno pridonijela promociji destinacije na domaćem i inozemnom tržištu.

U suradnji s Hrvatskom turističkom zajednicom i turističkom zajednicom Primorsko-goranske županije, Rijeka je tijekom 2024. godine ugostila brojne novinare iz prestižnih svjetskih medija poput National Geographic Traveller UK , The Times , ÖBB Magazine , Radio Times UK , Feinschmecker, News – Luksuzna putovanja – Special , Evita, Food & Travel , Resort’s, World Traveller Magazin , kao i iz online medija poput poljskog portala gazeta.pl, odnosno podroze.gazeta.pl (podstanica posvećena putovanjima) i portala natemat.pl. Njihovi posjeti rezultirali su objavama s velikim dosegom, koje su istaknule riječku kulturnu, gastronomsku i event ponudu. Posebno su promovirani Karneval, Advent, lokalna gastronomija te Rijeka kao city break destinacija. TZ grada Rijeke ostvarila je i suradnju s influencerima, primjerice, posjet influencera Ruperta Digginsa, nagrađenog LUXLife priznanjima, donio je dodatnu vidljivost u segmentu digitalnog turizma. Također, u destinaciji su organizirani i studijski posjeti turističkih agenata, poput članova zaklade Willy Scharnow, s ciljem predstavljanja kulturno-povijesne baštine Rijeke.

Ova raznovrsna i ciljano vođena promocija doprinijela je jačanju imidža Rijeke kao atraktivne i autentične turističke destinacije.

Analiza mogućnosti prikupljanja i distribucije informacija za turiste

TZ grada Rijeke koristi različite izvore i kanale za informiranje turista, čime doprinosi boljoj vidljivosti destinacije, lakšem snalaženju gostiju te većem zadovoljstvu boravkom.

Glavni izvori informacija uključuju:

 Turistički informativni centar (TIC) na Korzu, koji djeluje na frekventnoj i lako dostupnoj lokaciji te pruža informacije osobno, telefonom i putem e-pošte;

 Info punkt na Trsatskom kaštelu, dostupan tijekom cijele godine, posebno aktivan vikendom i blagdanima zahvaljujući angažmanu vanjskih suradnika;

 Tiskani i digitalni promotivni materijali, koji sadrže informacije o atrakcijama, manifestacijama i turističkim proizvodima destinacije. Distribuiraju se u TIC-u, na pristaništima za kruzere, prezentacijama, sajmovima, studijskim posjetima te direktno hotelima, hostelima, iznajmljivačima i drugim partnerima;

 City light plakati i turistička signalizacija, koji povećavaju dostupnost ključnih informacija i omogućuju jednostavnije snalaženje na terenu.

U 2024. godini distribuirana je veća količina promotivnih materijala, osobno kroz TIC, kao i putem dostave na različite adrese i lokacije.

Prikupljanje informacija o turistima provodi se putem sustava eVisitor, ali i kroz istraživanja njihova zadovoljstva.

Učestalost ažuriranja i distribucije informacija prati ritam turističke sezone, posebnih događanja i manifestacija, dok se podaci o gostima kontinuirano bilježe i analiziraju kako bi se unaprijedila kvaliteta usluga i ponude destinacije.

U kontekstu mogućnosti marketinškog pozicioniranja u okviru komunikacije na regionalnoj i/ili nacionalnoj razini, TZ grada Rijeke svoje marketinško pozicioniranje ostvaruje kroz suradnju s Turističkom zajednicom Primorsko-goranske županije i turističkim zajednicama Riječkog prstena, što omogućuje veći doseg i usklađenu komunikaciju turističke ponude. Rijeka se, osim kroz vlastite aktivnosti, promovira i putem regionalnih kampanja Kvarnera te nacionalnih kampanja Hrvatske turističke zajednice, čime se pojedini turistički atributi dodatno ističu na širem tržištu.

1.11. Analiza konkurencije

Za potrebe izrade ovog dokumenta, grad Rijeka se uspoređuje s gradovima koji imaju slična urbana obilježja. U analizu su uključeni Zadar, Split, Pula i Zagreb. Sukladno Planu razvoja turizma Grada Rijeke do 2028. godine , u nastavku se prikazuju temeljni pokazatelji odabranih urbanih destinacija i grada Rijeke.

Sezonalnost turističkog prometa jedan je od najvećih izazova hrvatskog turizma, što nije slučaj u Rijeci. Podaci pokazuju da Rijeka u usporedbi sa Zagrebom kao glavnim gradom i ostalim većim obalnim gradovima Hrvatske ima najmanje izraženu sezonalnost u ostvarenim noćenjima tijekom godine. Najveću izraženu sezonalnost u noćenjima ima grad Split, iza kojeg slijedi Pula, zatim Zadar i Zagreb. Radi se o vrlo pozitivnom pokazatelju koji predstavlja dobar temelj za dugoročnu održivost turizma u Rijeci i manje negativne implikacije na lokalnu zajednicu i ekonomiju.

U svim se promatranim gradovima najbolji turistički rezultati u dolascima i noćenjima ostvaruju u srpnju i kolovozu, dok se najlošiji rezultati ostvaruju u siječnju i veljači.

Grafikon 12: Noćenja u izabranim gradovima siječanj – prosinac 2022.

Izvor: Plan razvoja turizma Rijeke do 2028. godine, str. 13.

Grad Zagreb, kao glavni grad i poslovno središte u kojem se turističke aktivnosti odvijaju tijekom cijele godine, u usporedbi s Rijekom bilježi kraći prosječni boravak domaćih i stranih turista. U Zagrebu prosječan boravak stranih turista iznosi 2,10, a prosječan boravak domaćih turista iznosi 1,84 dana što je u odnosu na Rijeku kraće za 0,92 dana kod usporedbe prosječnog boravka stranih i 0,27 dana kod usporedbe prosječnog boravka domaćih turista.  

U svim promatranim gradovima Pula ima zabilježen najvišu prosječnu ostvarenu duljinu boravka stranih turista (5,16), a Zadar u prosječnoj ostvarenoj duljini boravka domaćih turista u 2022. godini (2,75).

Grafikon 13: Prosječan boravak turista u izabranim gradovima 2022. godine

Izvor: Plan razvoja turizma Rijeke do 2028. godine, str. 14.

Uspoređujući prosječan boravak turista s ostalim gradovima, turisti u Rijeci borave gotovo jednako koliko i u Splitu, a duže u odnosu na turiste u Zagrebu. Navedeno ukazuje na to kako percepcija grada Rijeke kao tranzitnog grada ima sve manje uporište.

Iako se ne može smatrati u potpunosti egzaktnim, vrijedi istaknuti da je prema podacima online agencije Booking.com ocjena hotelskog smještaja Rijeke dobra. Prosječna ocjena hotela visoke kategorije u Rijeci, Splitu, Zadru i Zagrebu kreće se od 8,50 – 8,80, a jedino Pula ima prosječnu ocjenu 9,63. Pri interpretaciji i usporedbi prosječnih ocjena hotela potrebno je naglasiti kako na njih zasigurno značajan utjecaj imaju visoki standardi kvalitete internacionalnih lanaca hotela koji su najzastupljeniji u Puli i Zagrebu.

Grafikon 14: Prosječna ocjena zadovoljstva hotelskim sadržajima kategorije 4* i 5*

Izvor: Plan razvoja turizma Rijeke do 2028. godine, str. 12.

Nakon analiziranog razdoblja, ne bilježe se značajnije promjene prethodno prikazanih tendencija.

U kontekstu komunikacijskih strategija, Rijeka kontinuirano razvija promotivne aktivnosti koje je pozicioniraju uz odabrane konkurentske destinacije. Aktivno se primjenjuju suvremeni alati digitalnog marketinga, uključujući upravljanje društvenim mrežama, digitalno oglašavanje te razvoj mobilnih i web platformi za informiranje i angažman posjetitelja. Također, tiskani promotivni materijali i dalje predstavljaju važan dio integrirane komunikacijske strategije, osiguravajući vidljivost Rijeke u svim segmentima ciljanog tržišta. Rijeka je prisutna i na ključnim turističkim sajmovima i događanjima, kako na nacionalnoj, tako i na međunarodnoj razini, čime komunicira svoje komparativne prednosti i jača prepoznatljivost. Usporedba s konkurencijom pokazuje da Rijeka kontinuirano potvrđuje svoju relevantnost i prepoznatljivost na turističkom tržištu.

Tržišni trendovi i inovacije

Turizam u globalnom kontekstu prolazi kroz značajne promjene, potaknute klimatskim izazovima, tehnološkim razvojem i promjenama u preferencijama suvremenih putnika. Nakon oporavka od COVID pandemije, u fokusu je oblikovanje kvalitetnijeg i održivijeg načina putovanja.

Posebno postaju popularna tzv. „svrhovita putovanja“ (engl. Purposeful Journeys ), koja donose dublju smisao i vrijednost. Putnici kroz različite inicijative poput projekata očuvanja okoliša, programa za lokalne zajednice ili kulturnih razmjena aktivno sudjeluju u oblikovanju mjesta kojeg posjećuju. Takva putovanja omogućuju povezivanje s prirodom, istraživanje netaknutih i udaljenih područja, pružanje podrške lokalnim zajednicama, usporavanje tempa putovanja i ostvarivanje pozitivnog utjecaj na destinacije koje posjećuju. Ulaganja u zelenu infrastrukturu i ponudu ekološki osviještenih iskustava pozicioniraju destinacije kao predvodnike održivog turizma, privlačeći sve svjesnije i zahtjevnije putnike. Predviđa se da će u 2025. putnici sve više birati destinacije s umjerenijom klimom i jasnom predanošću očuvanju okoliša. Takozvani coolcations , odnosno odmori u hladnijim regijama, već su u porastu. Iskusniji putnici često su nositelji promjena u smjeru odgovornog turizma, dok mlađe generacije već sada izbjegavaju destinacije koje štete okolišu ili ne pokazuju odgovornost prema prirodi i lokalnim zajednicama. U skladu s tim promjenama, turizam sve više naginje modelima koji stavljaju naglasak na očuvanje okoliša, uključivanje lokalnih zajednica i primjenu naprednih tehnologija (Travel Trend Report, 2025).

Istovremeno, digitalna transformacija, predvođena umjetnom inteligencijom i pametnim tehnologijama, ima značajan utjecaj na oblikovanje budućnosti putovanja i turizma, općenito. Tehnološka rješenja povezuju putnike s održivim izborima, omogućuju personalizirane doživljaje i optimiziraju resurse u realnom vremenu. Ovakav pristup sve više odgovara novim generacijama turista koje cijene transparentnost, odgovornost i digitalnu praktičnost (Travel Trend Report, 2025).

Digitalna transformacija u turizmu ogleda se kroz širok spektar tehnoloških rješenja koja unapređuju korisničko iskustvo, optimiziraju upravljanje destinacijama te potiču inovacije i održivost. U tom kontekstu, oblikuju se i novi digitalni trendovi koji snažno utječu na budućnost turizma (Key Digital Trends in the Tourism and Travel Industry in 2025 ) :

 Umjetna inteligencija, chatbotovi i korištenje ChatGPT-a – omogućuju korisničku podršku 24/7, brze odgovore na upite i automatizaciju usluga, kreiranje sadržaja te analizu podataka, što omogućuje personalizaciju iskustva te optimizaciju radnih procesa;

 Ekološki orijentirana tehnologija – pametni mjerači i IoT uređaji omogućuju održivo upravljanje resursima i smanjenje energetske potrošnje, što odgovara sve većoj ekološkoj osviještenosti putnika;

 Tehnologija prepoznavanja – koristi biometrijske metode poput otiska prsta, prepoznavanja lica i skeniranja mrežnice za autentifikaciju, pristup sobama ili beskontaktna plaćanja;

 Veliki podaci i analitika – omogućuju poslovnim subjektima u turizmu razumijevanje ponašanja gostiju, predviđanje potražnje, optimizaciju cijena i kreiranje personaliziranih ponuda;

 Blockchain tehnologija – koristi se za sigurnu i transparentnu obradu transakcija i potencijalnu integraciju kriptovaluta i NFT-ova u turističku ponudu;

 Robotika – roboti zamjenjuju zaposleno osoblje preuzimajući zadatke u hotelima, agencijama i zračnim lukama, skraćuju vrijeme čekanja na uslugu i pružaju niz drugih koristi;

 Personalizacija – s pomoću podataka i strojnog učenja moguće je prilagoditi ponudu svakom korisniku (npr. preporuke na temelju prethodnih rezervacija);

 Beskontaktne usluge – uključuju plaćanje, prijavu u hotele i pristup sobama putem pametnih telefona ili glasovnih asistenata. Ova tehnologija osigurava veću higijenu i praktičnost;

 Internet stvari (IoT) – povezani uređaji omogućuju automatsku regulaciju uvjeta u sobama, praćenje potrošnje i pametno upravljanje objektima (npr. prema prisutnosti gosta);

 Virtualna (VR) i proširena stvarnost (AR) – VR omogućuje virtualne obilaske destinacija, a AR putem mobilnih aplikacija nudi dodatne informacije tako da proširuje stvarno okruženje digitalnim sadržajem;

 Mobilna integracija – putem aplikacija gosti mogu rezervirati sobe, naručiti usluge, upravljati uređajima u sobi ili primati personalizirane ponude na temelju svoje lokacije;

 Metaverse i putovanja – kombinira VR, AR i društvene mreže, stvarajući interaktivna digitalna putovanja omogućujući korisnicima da istraže destinaciju prije nego što je posjete;

 Pametni domovi za kratkoročni najam – uvođenjem pametnih uređaja, najam postaje privlačniji digitalnim nomadima i poslovnim putnicima koji traže fleksibilnost i povezanost;

 Pomoćne usluge – uključuju dodatne digitalne usluge poput Wi-Fi-ja, poslovnih alata i aplikacija koje istovremeno povećavaju prihod i zadovoljstvo gosta;

 Napredna Wi-Fi i 5G tehnologija – omogućuju bolju povezanost, podršku za napredne funkcije poput VR-a, AI-ja i mobilnih aplikacija te povećavaju digitalno iskustvo;

 Glasovno pretraživanje i upravljanje – koristi se za rezervacije i upravljanje sobama putem glasovnih naredbi, što dodatno pojednostavljuje korisničko iskustvo.

Najvažniji utjecaj digitalizacije na turizam vidljiv je u području pojave pametnih rješenja koja olakšavaju putovanja, razvoj pametnih destinacija i novih profila poslova. Sveobuhvatni pametni model putovanja uključuje primjenu mjera koje poboljšavaju i olakšavanju putovanja i unapređuju sigurnost, kao što su primjena pametnih viza, sigurnosnih procesa i infrastrukture koja se temelji na inovativnim tehnologijama. Primjena inovativnih tehnoloških rješenja i digitalna transformacija mijenjaju način upravljanja turističkim destinacijama i poslovnim subjektima u turizmu te omogućavaju razvoj pametnih destinacija. Pametna turistička destinacija podrazumijeva dinamičko međusobno povezivanje dionika putem tehnološke platforme na kojoj se informacije koje se odnose na turističke aktivnosti mogu odmah razmjenjivati. Ta integrirana platforma ima više dodirnih točaka kojima se može pristupiti putem raznih uređaja krajnjih korisnika što će podržati stvaranje i olakšavanje turističkih iskustava u stvarnom vremenu i poboljšati učinkovitost upravljanja turističkim resursima u cijeloj destinaciji i na mikro i na makro razini. Konačni cilj je korištenje sustava za poboljšanje turističkog iskustva i unapređenje učinkovitosti upravljanja resursima kako bi se maksimizirala konkurentnost destinacije i zadovoljstvo potrošača, dok se također demonstrira održivost tijekom duljeg vremenskog okvira. Digitalna transformacija snažno utječe i na radnu snagu u turizmu, mijenjajući postojeće poslove, ali i otvarajući nove prilike za zapošljavanje te rast malih i srednjih poduzeća. Zato je potrebno poticati obrazovanje u području inovativnih tehnologija koje će omogućiti implementaciju digitalnih rješenja u poslovne procese i upravljanje pametnim turističkim destinacijama .

Turistički razvoj grada Rijeke planira se na osnovama i u skladu s nadređenim planskim dokumentima na nacionalnoj, regionalnoj i razini grada Rijeke kao i aktualnim europskim politikama, no dodatno treba naglasiti značaj i uvažavanje dominantnih europskih politika kao i ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda budući da turistički razvoj Rijeke treba doprinijeti njihovoj realizaciji, posebno usklađeno s 11. ciljem održivog razvoja „Održivi gradovi i zajednice“. Rješavanje izazova s kojima se danas suočava urbani turizam mnogo je složeniji zadatak nego što se to uobičajeno percipira. U svijetu generalno postoji hitna potreba za postavljanjem održivog plana za urbani turizam i pozicioniranje turizma u široj urbanoj agendi. Turizam bilježi stalni rast (s izuzetkom pandemijskih godina) i ima snažan utjecaj na cijelo okruženje. Stoga je ključno osigurati da urbani turizam bude usklađen s ulogom gradova u globalnoj agendi (Zurab Pololikashvili Secretary-General, World Tourism Organization – UNWTO). „Nova urbana agenda Ujedinjenih naroda“ koja je usvojena na Konferenciji Ujedinjenih naroda o stanovanju i održivom urbanom razvoju (Habitat III) u Quitu, Ekvador, 20. listopada 2016. i 17 ciljeva održivog razvoja apsolutni su prioriteti.

Preporuke turističke politike gradova, u skladu s publikacijama Svjetske turističke organizacije, uključuju sljedeće elemente (Plan razvoja turizma Rijeke do 2028. godine, str. 4):

a. Osigurati da su politike urbanog turizma usklađene s globalnom agendom grada, „Novom urbanom agendom Ujedinjenih naroda“ i 17 ciljeva održivog razvoja (SDGs), odnosno posebno ciljem 11 „Održivi gradovi i zajednice“ i načela UNWTO-ovog Globalnog etičkog kodeksa za turizam;

b. Postaviti strateški dugoročni plan za održivi urbani turizam uključujući definiciju prihvatnog kapaciteta za grad i po potrebi za određena područja i atrakcije. Ovo je posebno korisno za provedbu strategija koje imaju za cilj disperziju posjetitelja, segmentaciju posjetitelja i razvoj novih itinerara;

c. Odrediti prihvatljive razine utjecaja turizma na grad kroz participativni proces koji uključuje sve relevantne dionike. To će koristiti lokalnim zajednicama, stvoriti zajednička gradska iskustva za posjetitelje i stanovnike te pomoći u komunikaciji sa stanovnicima;

d. Postaviti modele upravljanja koji uključuju intenzivnu suradnju različitih javnih sektora, tako i privatnog sektora i lokalne zajednice;

e. Poticati mehanizme komunikacije i suradnje među svim relevantnim dionicima. Strategije upravljanja bit će daleko učinkovitije ako svi relevantni dionici rade zajedno i usklađeno;

f. Poboljšati integraciju lokalnih zajednica u turistički lanac vrijednosti promičući njihov angažman u različitim aktivnostima u okviru turizma i osiguravajući da turizam doprinese kvaliteti života i kreiranju dostojnih radnih mjesta;

g. Redovito pratiti percepciju lokalne zajednice prema turizmu i promovirati vrijednost koje turistički razvoj donosi među građanima. To će omogućiti rano prepoznavanje eventualnih problema i zajednički razvojnih strategija upravljanja za rješavanje uočenih problema;

h. Vršiti monitoring i donositi planove i odluke na bazi podataka i rezultata istraživanja vodeći računa o ključnim izazovima kao što su prihvatni potencijal destinacije, mobilnost, raspoloživi resursi i stavovi lokalnog stanovništva prema razvoju turizma.

i. Ulagati u tehnologiju, inovacije i partnerstva za promicanje pametnih gradova – korištenje najbolje tehnologije za rješavanje pitanja održivosti, pristupačnosti i inovacija;

j. Promicati inovativne proizvode i iskustva koja gradu omogućuju diverzifikaciju potražnje u vremenu i prostoru i privlačenje odgovarajućih segmenata posjetitelja u skladu sa svojom dugoročnom vizijom i strategijom;

k. Planirati turistički razvoj sustavno i kontinuirano. Dinamičan, nestalan, neizvjestan i složen globalni razvoj današnjice zahtijeva pristup koji ne uzima u obzir (samo) prošlost, već također identificira pokretačke snage promjena i ključne neizvjesnosti, kako bi se stvorili prihvatljivi scenariji;

l. Turiste sagledavati kao svojevrsne privremene stanovnike grada, osigurati da turistička politika promiče angažman posjetitelja i stanovnika i izgraditi grad za sve.

Ciljevi i mjere turističkog razvoja Rijeke do 2028. godine usklađeni su navedenim zahtjevima i doprinose ukupnom unapređenju kvalitete boravka turista i života lokalnog stanovništva te jačanju konkurentnosti na turističkom tržištu.

1.12. Izvješće o analizi stanja – SWOT analiza

Na temelju provedenih analiza elemenata neophodnih za formiranje turističke ponude grada Rijeke, kao i osiguranje uvjeta za boravak turista provedena je SWOT analiza turizma grada Rijeke.

SWOT analiza identificira ključne aspekte turizma grada kroz snage, slabosti, prilike i prijetnje određene karakteristikama unutarnjeg stanja turizma u destinaciji i vanjskim utjecajima iz okruženja koji djeluju na formiranje turističke ponude i potražnje.

Izvor: Plan razvoja turizma grada Rijeke do 2028. godine

SWOT analiza grada Rijeke ukazuje na evidentne snage Rijeke kao turističke destinacije i polazište za novi razvojni iskorak. Pri tome se posebno ističu nove investicije i strateški projekti koji su već u fazi realizacije ili njenoj najavi. Time se obogaćuje struktura ponude, stvaraju uvjeti za kvalitetniji i održiviji cjelogodišnji turizam, te se doprinosi jačanju destinacijskog identiteta Rijeke kao suvremene i odgovorne urbane destinacije. Slabosti je, gdje je na njih moguće djelovati, potrebno eliminirati, odnosno raditi na njihovu rješavanju.

Globalno okruženje nameće pred turistički sustav brojne izazove, no istovremeno pruža i prilike za razvoj konkurentnog, tržištu prilagođenog i lokalnoj zajednici prihvatljivog razvoja turizma.

2. RAZVOJNI POTENCIJAL TURISTIČKIH PROIZVODA

Na temelju provedenih višestrukih analiza i istraživanja, uvažavajući stavove lokalnog stanovništva, procjene turističkih profesionalaca koji djeluju u destinaciji te analize resursne osnove i tržišnih trendova, identificirali su se turistički proizvodi s najvećim razvojnim potencijalom u razdoblju do 2029. godine na području grada Rijeke.

Turističke proizvode koji imaju razvojni potencijal za grad Rijeku potrebno je razvijati poštujući održive prakse, ekološki prihvatljive koncepte, društvenu interakciju i smanjujući negativne utjecaje na destinaciju, otvarajući pri tome mogućnosti za nove poduzetničke aktivnosti i jačajući ekonomsku održivost.

3. POKAZATELJI ODRŽIVOSTI DESTINACIJE

Pokazatelji održivosti predstavljaju ključne instrumente za praćenje, ocjenjivanje i donošenje informiranih odluka u upravljanju razvojem turizma. Njihova uloga nadilazi samo prikupljanje i kvantificiranje podataka. Oni, naime, omogućuju dublje razumijevanje prošlih i budućih promjena koje utječu na gospodarske, društvene, okolišne i prostorne dimenzije destinacije (Boranić Živoder, i sur. 2025).

Pokazatelji održivosti za grad Rijeku izračunati su za 2019., 2023. i 2024. godinu, koristeći dostupne podatke iz sekundarnih izvora, kao i rezultate primarnih online istraživanja provedenih u 2025. godini među lokalnim stanovništvom (Prilog 2) te posjetiteljima i turistima (Prilog 3) grada Rijeke, pri čemu pokazatelji za godine tijekom pandemije nisu uključeni jer bi zbog iznimnih okolnosti i poremećaja izazvanih COVID-19 krizom mogli značajno iskriviti stvarnu sliku održivosti grada.

Za učinkovito upravljanje razvojem turizma u skladu s načelima održivosti, ključno je najprije detaljno utvrditi trenutačno stanje u društvenom, okolišnom, ekonomskom i prostornom smislu. Samo na temelju takve procjene, uz stalno praćenje relevantnih pokazatelja, moguće je osigurati kvalitetne informacije koje su nužne za donošenje odluka i usmjeravanje turističkog razvoja prema održivim rješenjima.

U nastavku je prikazano 17 obveznih pokazatelja koje je svaka destinacija dužna pratiti kao i 6 odabranih specifičnih pokazatelja koji su identificirani kao značajni za održivost turizma grada Rijeke.

Obvezni pokazatelji održivosti

Specifični pokazatelji održivosti

Pokazatelji održivosti grada Rijeke ukazuju na povoljno stanje u svim ključnim komponentama – društvenoj, okolišnoj, ekonomskoj i prostornoj. Impliciraju na nisko turističko opterećenje, kao i na prostorno neintenzivne turističke aktivnosti. Komunalni sustav nesmetano funkcionira tijekom cijele godine, neovisno o turističkim aktivnostima. Rastu poslovni prihodi gospodarskih subjekata u djelatnostima pružanja smještaja te priprema i usluživanja hrane, a turistička je potrošnja iznad prosjeka županije. Istovremeno, zabilježena je niska stopa iskorištenosti kapaciteta te zadovoljavajuća razina zadovoljstva turista i posjetitelja boravkom u Rijeci, ali i nešto niža razina zadovoljstva lokalnog stanovništva turizmom, što upućuje na potrebu daljnjeg unapređenja kvalitete turističke ponude i komunikacije s lokalnom zajednicom. Cjelogodišnje poslovanje i relativno niska sezonalnost za priobalnu destinaciju, pozitivna su obilježja Rijeke i čvrst temelj za održivi razvoj destinacije. Sve navedeno ukazuje na mogućnost kontroliranog povećanja broja turista tijekom cijele godine, uključujući i vršnu sezonu, uz poštivanje načela održivosti.

4. POKAZATELJI PRIHVATNOG KAPACITETA

Procjena prihvatnog kapaciteta u turizmu temelji se na analizi ključnih pokazatelja stanja relevantnih za održivi razvoj turizma. Navedena analiza je ključna za praćenje i procjenu utjecaja turizma na određenu destinaciju, u ovom slučaju za grad Rijeku. Riječ je o procesu koji nadilazi individualne kapacitete i zahtijeva koordinirano djelovanje i multidisciplinarni pristup. Pravilnik o izračunu prihvatnog kapaciteta razvrstava pokazatelje na obvezne i dodatne, a njihovo sustavno praćenje omogućuje detaljno razumijevanje kako turizam utječe na lokalnu zajednicu, posjetitelje, gospodarstvo prostor i okoliš. Praćenjem ovih pokazatelja moguće je precizno identificirati područja na kojima turizam uzrokuje najveće opterećenje. Dobiveni rezultati služe kao osnova za objektivno sagledavanje pozitivnih i negativnih aspekata turizma kao i za daljnje određivanje i upravljanje prihvatnim kapacitetom destinacije (Boranić Živoder i sur., 2025). Nakon utvrđivanja vrijednosti pokazatelja prihvatnog kapaciteta, definirane su prihvatljive razine aktivnosti, odnosno granične vrijednosti koje Rijeka može podnijeti bez narušavanja kvalitete svojih resursa, ekosustava i života zajednice (Boranić Živoder i sur., 2025) vodeći računa o prihvaćenom strateškom razvojnom usmjerenju grada Rijeke i relevantnim znanstvenim spoznajama.

Pokazatelji prihvatnog kapaciteta za grad Rijeku, jednako kao i pokazatelji održivosti, analizirani su za 2019., 2023. i 2024. godinu na temelju dostupnih podataka iz sekundarnih izvora te rezultata primarnih istraživanja provedenih 2025. godine među lokalnim stanovništvom te posjetiteljima i turistima grada Rijeke. Podaci za godine obilježene pandemijom nisu uključeni, budući da bi izvanredne okolnosti i poremećaji uzrokovani COVID-19 krizom mogli značajno narušiti realnu sliku stanja u gradu.

Procjena prihvatnog kapaciteta grada Rijeke temelji se na sveobuhvatnoj analizi postojećeg stanja turističke aktivnosti, infrastrukturnih kapaciteta, ekoloških pokazatelja te razine zadovoljstva lokalnog stanovništva i posjetitelja. Stoga, navedena procjena predstavlja zajednički rezultat rada stručnjaka iz različitih disciplina, čija je suradnja bila nužna s obzirom na kompleksnost izračuna traženih pokazatelja. Ova procjena odražava stanje u određenom vremenskom trenutku, pri čemu je potrebno naglasiti da se prihvatni kapacitet u budućnosti može mijenjati i optimizirati putem strateških ulaganja u infrastrukturu, ljudski kapital te razvoj inovativnih turističkih proizvoda (Boranić Živoder i sur., 2025).

U nastavku je prikazano 36 obveznih i 10 dodatnih pokazatelja prihvatnog kapaciteta, koji su prepoznati kao relevantni za turizam grada Rijeke. Ovi pokazatelji razvrstani su u deset kategorija, čime se osigurava sveobuhvatna analiza ključnih aspekata turističkog razvoja grada.

Institucionalni i strateški okvir

Smještajni kapaciteti

Turistička potražnja

Resursno atrakcijska osnova