PITANJE

ODGOVOR

1. U koliko država članica EU-a je ova vrsta zabilježena? Navedite ih.

Koelreuteria paniculata zabilježena je u EU u Austriji, Belgiji, Bugarskoj, Cipru, Češkoj, Slovačkoj, Njemačkoj, Francuskoj, Grčkoj, Irskoj, Mađarskoj, Italiji, Rumunjskoj, Španjolskoj, Sloveniji i u Hrvatskoj. (Raab-Straube, 2018; POWO, 2025). Prema istim izvorima vrsta je također zabilježena i u Velikoj Britaniji koja je nekad bila članica Unije.

2. U koliko država članica EU-a je ova vrsta trenutačno uspostavila populacije? Navedite ih.

K. paniculata je uspostavila populaciju u Bugarskoj gdje se smatra invazivnom stranom vrstom (Petrova i sur., 2013; Andonova i sur., 2020; Andonova i sur., 2021). U Rumunjskoj se smatra potencijalno invazivnom ili invazivnom uslijed bijega iz kulture (Szatmari i Căprar, 2015).

U Sloveniji se smatra stranom vrstom koja je rijetko prisutna, ali je dodana na Popis upozorenja. Popis upozorenja je popis stranih vrsta koje još nisu prisutne u Sloveniji, ali se njihova pojava očekuje u budućnosti ili su već prisutne, ali se pojavljuju samo u malom broju i još uvijek se mogu ukloniti odgovarajućim mjerama (de Groot i sur., 2017).

K. paniculata je naturalizirana u Francuskoj, Austriji, Italiji i Nizozemskoj; unesena je i dijelom naturalizirana u Hrvatskoj, Sloveniji, Grčkoj i Rumunjskoj, dok povremeno dolazi izvan kulture u Češkoj i Njemačkoj, a u kulturi se nalazi u Španjolskoj, Irskoj, Belgiji i na Cipru (van der Meijden i sur., 1996; Raab-Straube, 2018).

Sukladno Kus Veenvliet i sur. (2019), većina nalaza ove vrste u šumama Europske Unije zabilježeni su u Francuskoj. U Španjolskoj sukladno Verloove i sur. (2019) K. paniculata je zabilježena na nekoliko mjesta u Kataloniji, a autori ne isključuju mogućnost naturalizacije u budućnosti. Prema Galasso i sur. (2019) K. paniculata ima status povremene strane vrste u flori Toskane u Italiji.

U Belgiji K. paniculata vrlo je rijetko prisutna u prirodi, ali je primijećen povećani trend bijega iz kultivacije; najčešće u gradskim predjelima i u blizini matične biljke. Također je primijećeno da bujno plodonosi. U Belgiji je prvi puta zabilježena 2014. godine na riparijskim staništima (Verloove, 2018).

U Nizozemskoj je od 1996. godine prisutna u urbanim predjelima, ali i na riparijskim staništima te se smatra naturaliziranom vrstom (van der Meijden i sur., 1996).

U Hrvatskoj vrsta je naturalizirana sukladno podacima Flora Croatica Database (Nikolić, 2025).

3. U koliko država članica EU-a je vrsta pokazala znakove invazivnosti? Navedite ih.

K. paniculata je invazivna strana vrsta u Bugarskoj (Petrova i sur., 2013; Andonova i sur., 2020; Andonova i sur., 2021) te potencijalno invazivna ili invazivna u Rumunjskoj (Szatmari i Căprar, 2015) dok u ostalim državama trenutno ne pokazuje znakove invazivnosti.

4. U kojim biogeografskim regijama EU-a bi vrsta mogla uspostaviti populacije?

S obzirom na već postojeću rasprostranjenost u Europi K. paniculata bi mogla uspostaviti populaciju u mediteranskoj, kontinentalnoj i atlantskoj biogeografskoj regiji. (Raab-Straube, 2018; POWO, 2025). Slijedom navedenog K. paniculata bi u Republici Hrvatskoj mogla uspostaviti populacije u kontinentalnoj i mediteranskoj biogeografskoj regiji.

5. U koliko bi država članica EU-a vrsta mogla uspostaviti populacije u budućnosti [s obzirom na trenutačne klimatske uvjete] (uključujući i one države članice u kojima je već uspostavila populacije)? Navedite ih.

Budući da je K. paniculata već prisutna u mnogim dijelovima Europe (naročito u istočnim i južnim predjelima (Petrova i sur., 2013), potencijal za uspostavu populacija u klimatski pogodnim predjelima je značajan. Za očekivati je da bi klimatske promjene u budućnosti mogle pospješiti daljnje širenje. K. paniculata bi mogla uspostaviti populacije u državama istočne, južne i srednje Europe, ali pretežno u predjelima koji nemaju jako hladne zime. Ograničavajući faktor joj je temperatura, jer je vrsta osjetljiva na hladnoću (Potočić, 1983, Plantea 2025). Međutim Royal Horticultural Society (n.d.) navodi da vrsta ipak podnosi od -10° C do -15° C na većini mjesta u Velikoj Britaniji, dok nizozemski Van den Berk Nurseries (n.d.) navodi da može podnijeti i -17°C do -20°. Za pretpostaviti je da u državama na sjeveru Europe koje imaju vrlo hladne zime i dugačke zime nije za očekivati da bi vrsta mogla uspostaviti populaciju jer je osjetljiva na niske temperature koje svake godine uzrokuju oštećenja na mladim izbojcima, ali i na čitavim granama u sjevernoj Bugarskoj i Sofiji (Petrova i sur., 2013).

6. U koliko država članica EU-a bi ova vrsta u budućnosti mogla postati invazivna [s obzirom na trenutačne klimatske uvjete] (gdje još nije uspostavila populacije)?

K. paniculata bi mogla postati invazivna u državama južne, srednje i istočne Europe, u dijelovima koji nemaju hladne zime, jer je osjetljiva na hladnoću (Potočić, 1983, Petrova i sur., 2013; Plantea 2025) iako može kratkotrajno i niže temperature podnijeti.

1. faza - Informacije o vrsti

ODGOVOR

[odaberite jedan unos, ostale izbrišite]

KOMENTAR

1. Odredite vrstu. Radi li se o zasebnoj taksonomskoj jedinici i može li se jasno razlikovati od drugih entiteta iste taksonomske razine?

Koelreuteria paniculata Laxm.

metličasta kelreuterija

Izvor: POWO (2025), IPNI (2025)

Sinonimi: Sapindus sinensis J.F.Gmel ., Koelreuteria apiculata Rehder & E.H.Wilson

Porodica: Sapindaceae

2. Ukoliko nije zasebna taksonomska jedinica, može li se redefinirati? (ukoliko je potrebno redefinirati koristite okvir za odgovor i nastavite)

Nije primjenjivo.

3. Postoji li već provedena odgovarajuća procjena rizika invazivnosti? (navedite detalje o postojećim procjenama rizika invazivnosti)

Ne.

Prema Internet tražilicama, ne može se pronaći niti jedna procjena rizika.

4. Ukoliko postoji procjena rizika invazivnosti, je li u potpunosti ili djelomično važeća?

Nije primjenjivo.

5. Gdje je vrsta zavičajna?

Azija (od Kine do Koreje).

K. paniculata Laxm. je vrsta umjerenog područja, a prirodno područje rasprostranjenosti je Azija od Kine do Koreje (Kina, Mongolija, Koreja, Mandžurija) (POWO, 2025).

Sukladno Kus Veenvliet i sur. (2019) i Japan je njezino prirodno područje rasprostranjenosti. Tome u prilog djelomično govore Dosmann i sur. (2005), koji smatraju da je porijeklo vrste K. paniculata u Japanu zbunjujuće te navode da nisu provedene potrebne filogenetičke studije kako bi se rasvijetlio odnos populacija u Japanu s kineskim populacijama.

6. Koja je globalna rasprostranjenost vrste (isključujući Europu)?

Osim u Europu unesena je u USA, Japan, Indiju, Turkmenistan, Ukrajinu, Uzbekistan, Vijetnam Australiju i Južnu Afriku.

Osim u zavičajnom području rasprostranjenosti, vrsta je rasprostranjena u više od 20 država izvan prirodnog areala na tri kontinenta (Europa, Azija i sjeverna Amerika). Sukladno CABI (2025) unesena je još i u Australiju i Južnu Afriku, ali vrsta nije nigdje zabilježena kao invazivna (CABI 2025).

Izvan Europe unesena je u sljedeće države: u SAD (Alabamu, Arkanzas, Connecticut, Delaware, Floridu, Idaho, Illinois, Indijanu, Kansas, Kaliforniju, Kentucky, Louisianu, Maryland, Massachusetts, Missouri, Nebrasku, Nevada, New Jersey, New York, Novi Meksico, Sjevernu Karolinu, Ohio, Oklahomu, Pennsylvaniju, Tennessee, Texas, Utah, Virginiju, Zapadnu Virginiju i Washington, D.C . ); u Aziji je unesena u Azerbajdžan, Indiju, Japan, Gruziju, Rusiju (europski dio), Tursku, Turkmenistan, Ukrajinu, Uzbekistan te u Vijetnam (Raab-Straube, 2018; POWO, 2025).

7. Gdje je vrsta rasprostranjena u Europi?

U Europskoj Uniji, K. paniculata je rasprostranjena u Austriji, Belgiji, Bugarskoj, Cipru, Češkoj, Slovačkoj, Njemačkoj, Francuskoj, Grčkoj, Irskoj, Mađarskoj, Italiji, Rumunjskoj, Španjolskoj, Sloveniji i Hrvatskoj (Raab-Straube, 2018; POWO, 2025).

Izvan država EU u Europi K. paniculata je prisutna u Velikoj Britaniji, Švicarskoj, Republici Sjevernoj Makedoniji, Moldaviji, Rusiji (europski dio) i Ukrajini ( Raab-Straube, 2018; InfoFlora, n.d.). Prisutna je također i u Srbiji (Ljubojević i sur., 2021).

8. Je li vrsta igdje u svijetu invazivna (npr. ugrožava druge vrste, staništa ili ekosustave)?

Da

K. paniculata je vrsta koja je dosta raširena po svijetu, unesena je u SAD i Europu u više država te u Aziju, Australiju i u Južnu Afriku.

U SAD je unesena 1809. godine kada je Thomas Jefferson zaprimio pošiljku sjemena od francuske aristokracije (Dosmann i sur., 2005). U SAD-u je pobjegla iz uzgoja i postala naturalizirana u Texasu, Louisiani, Alabami, Floridi i na Havajima (Wang i sur. 2013; Texas Invasives, n.d.). U južnoj Floridi se smatra invazivnom biljkom II kategorije što znači da ima potencijal da istisne zavičajne vrste ukoliko se ne sadi razumno. Npr. sadnja ovog drveta u uređenom predgrađu vjerojatno neće dovesti do toga da se klijanci razviju zbog održavanja i košnje javnih površina. Ali ukoliko se drvo posadi pokraj šume vrlo je vjerojatno da bi se klijanci mogli proširiti u okoliš ( Edison and Ford Winter Estates , 2016).

Sukladno CABI (2025) unesena je i u Australiju i Južnu Afriku, ali vrsta nije nigdje zabilježena kao invazivna.

U Europu je unesena 1747. godine iz sjeverne Kine, a do 1763. godine se već uzgajala u Pariškom biljnom vrtu (Jardin du Roi) (Dosmann i sur., 2005). Međutim postoje indicije da je unesena i ranije, 1560. godine u Englesku (Petrova i sur., 2013).

U Hrvatskoj ima status alohtone flore, izvan kulture, te se smatra naturaliziranom vrstom. Namjerno je unesena kao ukrasno drvo i sađena u parkovima (Nikolić, 2024).

Vrsta se smatra invazivna u Bugarskoj (Petrova i sur., 2013; Andonova i sur., 2020; Andonova 2021) i u Srbiji (Tomić i sur., 2020; Ljubojević i sur., 2021) te potencijalno invazivna ili invazivna u Rumunjskoj (Szatmari i Căprar, 2015) gdje je pobjegla iz kulture. Tomić i sur. (2020) navode da se K. paniculata u Srbiji širi u periurbanim i ruderalnim staništima te na rubovima šuma. U Republici Sjevernoj Makedoniji K. paniculata smatra se stranom vrstom za koju je utvrđeno da posjeduje invazivni karakter zbog brojnog sjemena koje producira, a može se raznositi pticama i sisavcima na veće udaljenosti (Dimitrova i sur., 2023).

Pyšek i sur. (2012, 2022) navode da je K. paniculata unesena ili pobjegla iz kulture i u Češkoj, ali za sada još nije naturalizirana te ima status povremene vrste. Također skupina autora iz cijele Europe ističe K. paniculata kao vrlo invazivnu vrstu (Samson i sur., 2017).

Na GRIIS-u (2025) se pojavljuje na 21 listi (Meksiko, Austrija, SAD, Nizozemska, Bugarska, Srbija, Australija, Južna Afrika, Bosna i Hercegovina, Sjeverna Makedonija, Italija, Češka, Hrvatska, Velika Britanija, Kuba, Grčka, Belgija, Turska, Armenija, Slovačka i Rumunjska), ali je invazivna samo u Bugarskoj, Srbiji, Sjevernoj Makedoniji i SAD-u.

U uzgoju zahtijeva suho do vlažno tlo, dovoljno ljetnih oborina i puno sunca. Osjetljiva je na dugotrajan mraz i niske temperature, tolerira gradska onečišćenja, ali je kratkoživuće stablo. Kada naraste na punu veličinu, daje vrlo dobru sjenu (Plantea, 2025). Vrlo je prilagodljiva vrsta koja se natječe sa zavičajnim vrstama za vodu, hranjive tvari i svjetlost te na taj način mijenja strukturu i sastav zajednica, naročito u predjelima s dugim, toplim ljetima i kratkim blagim zimama jer je o sjetljiva na niske temperature koje svake godine uzrokuju oštećenja na mladim izbojcima, ali i na čitavim granama u sjevernoj Bugarskoj i Sofiji (Petrova i sur., 2013).

Royal Horticultural Society (n.d.) navodi da vrsta ipak podnosi do -10° to -15° C na većini mjesta u Velikoj Britaniji, dok nizozemski Van den Berk Nurseries (n.d) navodi da može podnijeti i -17°C do -20° C. Vrsta ima veliku toleranciju prema različitim ekološkim uvjetima, a okolišne prilike u Hrvatskoj joj odgovaraju, stoga vrsta ima potencijal da postane invazivna, pogotovo u mediteranskom području.

9. Opišite sve poznate društveno-gospodarske koristi od ove vrste u području procjena rizika.

K. paniculata je vrlo popularna u kulturi kao ukrasno drvo diljem svijeta zbog privlačnog izgleda krošnje, listova, žutih metličastih cvatova te plodova u obliku mjehura (Wang i sur., 2013). Vrsta se prodaje u rasadnicima i uzgaja kao ukrasno stablo u parkovima. Smatra se lijepim ukrasnim drvetom te se iz tog razloga sadi. Vrsta ima estetsku i ukrasnu vrijednost. Drvo metličaste kolerteurije smatra se jednim od najatraktivnijih ukrasnih stabala uvedenih u hortikulturu (IDS, n.d.).

Prema Samson i sur. (2017) K. paniculata je vrsta koja se koristi kao parkovno drvo u gradovima, jer dobro podnosi sušu i zaslanjenje tla te zagađenje zraka, a nema prevelike zahtjeve za kvalitetom tla.

Sukladno Ljubojević i sur. (2021) K. paniculata ima veliki potencijal za proizvodnju biodizela jer sjemenke sadrže puno ulja, a vrsta jako bogato plodonosi. Drvo vrste K. paniculata može se koristiti i u proizvodnji namještaja (Wang i sur., 2013).

Važne napomene:

Unos je unošenje vrste na teritorij Republike Hrvatske. Ne smije se zamijeniti sa širenjem i kretanjem vrste unutar Hrvatske.

Za vrste koje su već prisutne u Hrvatskoj, unesite samo trenutno aktivne putove unosa ili ukoliko je relevantno potencijalne buduće putove unosa. Za vrste koje su unesene u prošlosti i za koje ne postoje sadašnji putovi unosa nije potrebno unositi podatke o njihovom unošenju.

PITANJE

ODGOVOR

[odaberite jedan unos, ostale izbrišite]

SIGURNOST

[odaberite jedan unos, ostale izbrišite]

KOMENTAR

1.1. Koliko je aktivnih putova unosa relevantno za potencijalni unos ove vrste?

(Ukoliko nema aktivnih ili potencijalnih budućih putova unosa odgovorite s N/A („nije primjenjivo“) i nastavite dalje s odjeljkom Uspostava populacija)

niti jedan

jako malo

nekoliko

umjereno

puno

jako puno

niska

srednja

visoka

jako visoka

Postoji jako malo aktivnih puteva unosa koji su relevantni za unos vrste K. paniculata . Glavni put unosa je hortikultura odnosno bijeg iz hortikulture (2.8) (Kus Veenvliet i sur., 2019). U Europu je unesena 1763. godine kao ukrasno drvo zbog privlačnog izgleda krošnje, bogatog žutog cvijeta te mjehurastih plodova.

I u Hrvatsku je također unesena namjerno kao ukrasno drvo, a sadi se već nekoliko desetljeća. Prvi nalaz vrste u literaturi za Hrvatsku navodi da se K . paniculata masovno uzgaja u parku u Iloku u obliku stabala i većeg grmlja, a također je zabilježena i u parku u Borovu (Rauš, 1969). Trenutno je vrsta prisutna u Europi s dosta širokom rasprostranjenosti (Raab-Straube, 2018; POWO, 2025). Biljka se ne koristi u šumarstvu već se uglavnom sadi kao ukrasno, parkovno drvo. Veća je vjerojatnost sekundarne introdukcije iz predjela u Europi nego iz zavičajnog područja rasprostranjenosti.

Ne može se isključiti mogućnost da se vrsta uzgaja i u vrtovima i okućnicama, jer postoji interes za vrstu iako se uzgoj, uvođenje u prirodu i stavljanje na tržište vrste dopuštenjima Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije ne dopušta od 2014. godine.

1.2. Navedite relevantne putove unosa kojima vrsta može ući. Gdje je to moguće navedite detalje o specifičnim početnim i završnim točkama puta unosa.

Za svaki put unosa odgovorite pitanja od 1.3 do 1.10 (ukoliko je potrebno na kraju ovog odjeljka kopirajte i zalijepite dodatne redove).

Naziv puta unosa:

Bijeg (hortikultura)

1.3. Unosi li se vrsta ovim putom namjerno (npr. vrsta se uvozi radi trgovine) ili nenamjerno (vrsta je kontaminant uvezene robe)?

(Ako se unosi namjerno, odgovorite samo na pitanja 1.4, 1.9, 1.10, 1.11)

namjerno

nenamjerno

niska

srednja

visoka

vrlo visoka

K . paniculata je unesena namjerno kao ukrasno drvo za potrebe hortikulture u Europu, uključujući i Hrvatsku. Interes za komercijalni uzgoj K . paniculata u Hrvatskoj postoji, ali nije znatan. Sukladno evidenciji Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije u razdoblju od 2014. do 2024. godine osam stranaka podnijelo je zahtjev za uvođenje u prirodu, uzgoj u kontroliranim uvjetima ili za stavljanje na tržište vrste K . paniculata . Na internetu postoji dosta stranica na kojima se vrsta prodaje te se na svima naglašava da se koristi kao ukrasno, parkovno drvo. Volumen uvoza i stavljanja na tržište ne može se sa sigurnošću procijeniti, ali postoji. Vrsta K. panicualata je odlična medonosna vrsta. Osim za potrebe hortikulture, zabilježen je interes da se vrsta sadi kao medonosna biljka oko pčelinjaka kao doprinos „paši“ pčela tijekom intenzivne cvatnje u srpnju i kolovozu (Potočić, 1983, Plantea 2025). Međutim dopuštenjima Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije nije dopušten uzgoj, uvođenje u prirodu ni stavljanje na tržište ove vrste od 2014. godine na dalje. Stoga je za sigurnost odabrana opcija srednja.

1.4. Koliko je vjerojatno da će veliki broj jedinki ove vrste prolaziti ovim putom od polazišne/ih točke/aka tijekom jedne godine?

Napomena: U svom komentaru razmotrite koliko je vjerojatno da će vrsta uopće dospjeti na određeni put unosa.

nije vjerojatno

malo vjerojatno

umjereno vjerojatno

vjerojatno

vrlo vjerojatno

niska

srednja

visoka

vrlo visoka

K. paniculata je vrsta koja je popularna u hortikulturi (ukrasno drvo, lijepog cvijeta) i naturalizirana u Hrvatskoj (Nikolić, 2024). Cvjetovi su nepravilni, oko 1 cm veliki, žuti, obiluju nektarom, javljaju se na 50 cm dugim uspravnim metličastim cvatovima. Cvate od lipnja do kolovoza. Plodovi se u mjehurasti tobolci koji se zadržavaju na stablu i kroz zimu. Svaki plod sadrži tri okrugle, crne i sjajne sjemenke veličine graška. U 1 kg ima ih oko 7000 (Potočić 1983, Plantea 2025).

Sjemenke vrlo brzo klijaju, unutar 6 do 8 dana, a ptice mogu biti čimbenik u širenju sjemena (Texas Invasives, n.d.).

Postoji interes za stavljanje na tržište K. paniculata (vidi gore), ali je umjereno vjerojatno da velik broj jedinki ove vrste prolazi ovim putom, jer dopuštenjima Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije nije dopušten uzgoj, uvođenje u prirodu ni stavljanje vrste na tržište od 2014. godine. Ipak, trgovina ovom vrstom moguća je putem interneta, odnosno izvan trgovine koja se odvija regularnim tokovima. Međutim K. paniculata producira veliki broj klijanaca pa postoji i dodatna mogućnost da zainteresirana strana sama iščupa, odnosno prenese mladu biljku tj. klijanac iz postojećih lokacija (npr. parkova) na neku drugu lokaciju. Slijedom navedenog, izabrana je srednja sigurnost.

1.5. Koliko je vjerojatno da će vrsta preživjeti prijenos tijekom puta unosa (isključujući mjere upravljanja kojima bi se vrsta usmrtila)?

Napomena: U svom komentaru razmotrite može li se vrsta razmnožavati na putu unosa?

nije vjerojatno

malo vjerojatno

umjereno vjerojatno

vjerojatno

vrlo vjerojatno

niska

srednja

visoka

vrlo visoka

1.6. Koliko je vjerojatno da će vrsta preživjeti postojeće mjere upravljanja tijekom prolaska putom unosa?

nije vjerojatno

malo vjerojatno

umjereno vjerojatno

vjerojatno

vrlo vjerojatno

niska

srednja

visoka

vrlo visoka

1.7. Koliko je vjerojatno da se vrsta neopaženo unese u Hrvatsku?

nije vjerojatno

malo vjerojatno

umjereno vjerojatno

vjerojatno

vrlo vjerojatno

niska

srednja

visoka

vrlo visoka

1.8. Koliko je vjerojatno da vrsta dospije tijekom onih mjeseca u godini kada je najprikladnije za moguće uspostavljanje populacija?

nije vjerojatno

malo vjerojatno

umjereno vjerojatno

vjerojatno

vrlo vjerojatno

niska

srednja

visoka

vrlo visoka

1.9. Koliko je vjerojatno da je vrsta sposobna od puta unosa dospjeti na odgovarajuće stanište ili domadara?

nije vjerojatno

malo vjerojatno

umjereno vjerojatno

vjerojatno

vrlo vjerojatno

niska

srednja

visoka

vrlo visoka

K. paniculata unesena je diljem svijeta (Europa, Amerika, Australija, Južna Afrika) radi hortikulture i uređenja krajobraza. Također je kao parkovno drvo unesena i u Hrvatsku te danas ima status alohtone flore koja je prisutna izvan kulture i naturalizirana je, sukladno podacima iz FCD (Nikolić, 2025).

Vrsta ima veliku toleranciju prema različitim ekološkim uvjetima, a okolišne prilike u Hrvatskoj joj odgovaraju. Ne traži posebne uvjete tla, osjetljiva je na hladnoću, a u Primorju dobro podnosi buru (Potočić, 1983). Stoga je vjerojatno da će dospjeti od puta unosa do odgovarajućeg staništa. Odabran je visoki stupanj sigurnosti jer zahtjevi vrste u pogledu klimatskih i okolišnih uvjeta u zavičajnom području rasprostranjenosti odgovaraju i u unesenom području.

1.10. Procijenite ukupnu vjerojatnost od unosa u Hrvatsku ovim putom unosa?

nije vjerojatno

malo vjerojatno

umjereno vjerojatno

vjerojatno

vrlo vjerojatno

niska

srednja

visoka

vrlo visoka

Budući da K. paniculata ima malu gospodarsku važnost u šumarstvu za drvnu masu za sječu, proizvodnju goriva ili proizvodnju namještaja, jedini značajan put unosa je hortikultura odnosno putem ukrasnih sadnica. Stoga je ukupna vjerojatnost unosa u Hrvatsku ovim putem umjereno vjerojatno jer volumen novo unesenih jedinki će ovisiti o zahtjevima tržišta koji se odnose na hortikulturu i uređenje krajobraza, a u manjoj mjeri eventualno i kao medonosna biljka. Sigurnost je srednja zbog nedostatka informacija o trgovini ovom vrstom putem interneta odnosno izvan trgovine koja se odvija regularnim tokovima. Dopuštenjima Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije nije dopušten uzgoj, uvođenje u prirodu ni stavljanje na tržište ove vrste od 2014. godine.

Kraj procjene puta unosa, po potrebi ponovite.

1.11. Procijenite ukupnu vjerojatnost od unosa u Hrvatsku svim putovima unosa (u komentaru navedite ključna pitanja koja su dovela do ovog zaključka).

nije vjerojatno

malo vjerojatno

umjereno vjerojatno

vjerojatno

vrlo vjerojatno

niska

srednja

visoka

vrlo visoka

Budući da K. paniculata ima malu gospodarsku važnost u šumarstvu za drvnu masu za sječu, proizvodnju goriva ili proizvodnju namještaja, jedini značajan put unosa je hortikultura odnosno putem ukrasnih sadnica. Stoga je ukupna vjerojatnost unosa u Hrvatsku umjereno vjerojatno jer volumen novo unesenih jedinki ovisi o zahtjevima tržišta koji se odnose na hortikulturu i uređenje krajobraza. U manjoj mjeri se koristi i kao medonosna biljka. Sigurnost je srednja zbog nedostatka informacija o trgovini ovom vrstom, putem interneta, odnosno izvan trgovine koja se odvija regularnim tokovima. Dopuštenjima Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije nije dopušten uzgoj, uvođenje u prirodu ni stavljanje na tržište ove vrste od 2014. godine. Vrsta producira veliki broj klijanaca stoga postoji mogućnost da zainteresirana strana sama prenese iz parka mladu biljku na neko drugu lokaciju.

Važna napomena:

 Za vrste koje su već uspostavile populacije u Hrvatskoj, odgovorite samo na pitanja 1.15 i 1.21, a nakon toga pređite na odjeljak o širenju vrsta.

PITANJE

ODGOVOR

SIGURNOST

KOMENTAR

1.12. Koliko je vjerojatno da će vrsta moći uspostaviti populacije u Hrvatskoj temeljem sličnosti između klimatskih uvjeta u Hrvatskoj i trenutne rasprostranjenosti vrste?

nije vjerojatno

malo vjerojatno

umjereno vjerojatno

vjerojatno

vrlo vjerojatno

niska

srednja

visoka

vrlo visoka

1.13. Koliko je vjerojatno da će vrsta moći uspostaviti populacije temeljem sličnosti u abiotičkim uvjetima u Hrvatskoj i područja trenutne rasprostranjenosti vrste?

nije vjerojatno

malo vjerojatno

umjereno vjerojatno

vjerojatno

vrlo vjerojatno

niska

srednja

visoka

vrlo visoka

1.14. Koliko je vjerojatno da će vrsta uspostaviti populacije u zaštićenim uvjetima (u kojim se okoliš umjetno održava, kao što su parkovi, staklenici, objekti za akvakulturu, terariji, zoološki vrtovi) u Hrvatskoj?

Napomena: vrtovi se ne smatraju područjima u kojima vladaju zaštićeni uvjeti

nije vjerojatno

malo vjerojatno

umjereno vjerojatno

vjerojatno

vrlo vjerojatno

niska

srednja

visoka

vrlo visoka

1.15. Koliko su u Hrvatskoj raširena staništa ili vrste potrebne za opstanak, razvoj i razmnožavanje predmetne vrste?

vrlo izolirana

izolirana

umjereno rasprostranjena

rasprostranjena

svuda prisutna

niska

srednja

visoka

vrlo visoka

Sukladno Flora Croatica Database (Nikolić, 2025) K. paniculata je vrsta koja je naturalizirana u Hrvatskoj te je zabilježena u kontinentalnoj i u mediteranskoj regiji. Na sjevernom Jadranu vrsta je prisutna u Gradu Rijeci i okolici na 66 parkovnih lokaliteta (općina Rijeka: Kastav, Viškovo, Grobnik, Kostrena, Bakar, Kraljevica, Klana); Kvarneru, Kvarnerskom zaljevu, Hrvatskom primorju, lučici Podurinj, gornjem rubu obalnih vapnenačkih grebena s pretežno ruderalnom vegetacijom, Liburijskom primorju, Opatiji, na otoku Krku u Malinskoj u naselju Haludovo, u Novom Vinodolskom (u parku), na otoku Susku i u Istri u Poreču (park blizu autobusnog terminala). U Dalmaciji K. paniculata zabilježena je u gradu Omišu (delta rijeke Cetine); Šibeniku, Splitu (uže gradsko područje) i u Sustipanu (u parku i u pukotinama stijena, šikarama i ruderalnim mjestima uz Sustipanski put); Meje (šikare i ruderalna mjesta uz šetalište); Zadru (poluotok); otoku Ugljanu; na području Pantan (srednja Dalmacija), otoku Istu i u zadarskom arhipelagu. U kontinentalnom dijelu K. paniculata zabilježena je u parkovima u Osijeku, Koprivnici (samoniklo u pukotinama zidića i uz rub pješačke staze), u Bilju (u parku oko dvorca), u Iloku (u parku) naselju Paljevine, Ratkovcu, Zaboku,gradu Zagrebu te u značajnom krajobrazu Zelinska glava u Zagrebačkoj županiji.

K. paniculata   je drvo koje raste jako brzo na sunčanim otvorenim prostorima, na oskudnim šumarcima, na bogatim tlima, ali i na siromašnim, vapnenačkim i stjenovitim podlogama. Podnosi sušu i onečišćenje zraka, stoga je idealno drvo za sadanju u gradskim parkovima i uz ceste. Sjeme ima visoku stopu klijavosti, dugo zadržava vijabilnost te proklija vrlo brzo, za 6 do 8 dana (Petrova i sur., 2013).

K. paniculata  producira brojno sjeme, visoke gustoće u tlu ispod krošnje. Sjemenke su tvrdo obložene, koje ptice i sisavci mogu dalje raspršiti na velike udaljenosti (Ljubojević i sur., 2021). Na temelju istraživanja provedenog u Koreji zaključeno je da ptice ne jedu sjeme, ali ga mogu prenijeti na manju udaljenost (Dosmann i sur., 2005). Sjeme se raznosi vjetrom, pticama, vodom, ali i sakupljanjem i odlaganjem lišća u jesen ispod drveća jer se s lišćem sakupe i sjemenke (Petrova i sur., 2013).

U zavičajnom području rasprostranjenosti K. paniculata raste u umjerenim predjelima Kine gdje često nastanjuje suha korita potoka i doline. Populacije u Koreji i Japanu zbunjuju botaničare, naročito jer drvo uspijeva u blizini oceana, na pješčanim dinama, izloženo zaslanjenju, vjetru i suši. Pretpostavlja se da je sjeme u Koreju i Japan doneseno vodom ili ljudskom djelatnosti tijekom povijesti, što se povezuje s činjenicom da je često sađeno oko budističkih hramova (Dosmann i sur., 2005).

Meyer (1976) navodi da K. paniculata u divljini raste na suhim riječnim dolinama, otvorenim šumama, brdskim padinama i na dobro dreniranim priobalnim tlima, od razine mora do 3000 m nadmorske visine. Staništa potrebna za opstanak, razvoj i razmnožavanje vrste su rasprostranjena diljem Hrvatske.

1.16. Ukoliko predmetna vrsta u kritičnim fazama svog životnog ciklusa ovisi o drugim vrstama, koliko je vjerojatno da će se povezati s takvim vrstama u Hrvatskoj?

nije primjenjivo

nije vjerojatno

malo vjerojatno

umjereno vjerojatno

vjerojatno

vrlo vjerojatno

niska

srednja

visoka

vrlo visoka

1.17. Koliko je vjerojatno da će vrsta uspostaviti populaciju unatoč kompeticiji s postojećim vrstama u Hrvatskoj?

nije vjerojatno

malo vjerojatno

umjereno vjerojatno

vjerojatno

vrlo vjerojatno

niska

srednja

visoka

vrlo visoka

1.18. Koliko je vjerojatno da će uspostaviti populaciju unatoč predatorima, parazitima ili patogenima koji su već prisutni u Hrvatskoj?

nije vjerojatno

malo vjerojatno

umjereno vjerojatno

vjerojatno

vrlo vjerojatno

niska

srednja

visoka

vrlo visoka

1.19. Koliko je vjerojatno da će vrsta uspostaviti populaciju unatoč postojećim praksama upravljanja u Hrvatskoj?

nije vjerojatno

malo vjerojatno

umjereno vjerojatno

vjerojatno

vrlo vjerojatno

niska

srednja

visoka

vrlo visoka

1.20. Koliko je vjerojatno da će prakse upravljanja u Hrvatskoj olakšati uspostavu populacija?

nije vjerojatno

malo vjerojatno

umjereno vjerojatno

vjerojatno

vrlo vjerojatno

niska

srednja

visoka

vrlo visoka

1.21. Koliko je vjerojatno da vrsta ima biološka obilježja koja bi joj omogućila preživljavanje provedbe eradikacije u Hrvatskoj?

nije vjerojatno

malo vjerojatno

umjereno vjerojatno

vjerojatno

vrlo vjerojatno

niska

srednja

visoka

vrlo visoka

K. paniculata se u Hrvatskoj često uzgaja u parkovima i nasadima. Listopadno je drvo, do 15 m visine, lijepe i zaobljene krošnje. Ne živi dugo (Potočić, 1983). Najstarije poznato parkovno drvo ima 115 godina u Balboa Parku u San Diegu USA, dok u Utrechtu u Nizozemskoj postoji nekoliko stabala K. paniculata za koje je poznato da su stari od 45 do 75 godina (Monumental Trees, n.d.).

Listovi su naizmjenični, neparno perasti, do 35 cm dugački, sa 7 do 15 listića, jajastog oblika. Cvjetovi su dvospolni, jednosimetrični (zigomorfni) dugi 1 do 1,5 cm, žuti te obiluju nektarom koje uglavnom oprašuju pčele; smješteni u širokim i uspravnim do 40 cm dugačkim metličastim cvatovima. Plod je mjehurasti tobolac; raspucava se u tri dijela. Sjemenke su okrugle, crne i sjajne, obično po jedna u svakoj pregradi tobolca; u 1 kg ima ih oko 7000 komada. Ljubojević i sur., 2021. u svom istraživanju navode da pojedinačno stablo od 5 do 10 m producira od 130 000 do 700 000 sjemenki po krošnji.

Cvjeta u srpnju i kolovozu, a plod dozrijeva u rujnu. Nema naročite zahtjeve prema kvaliteti tla, preferira sunčani položaj, osjetljiva je na veliku hladnoću. U primorju prilično dobro podnosi buru. Medonosna je biljka (Potočić, 1983; Plantea 2024).

Producira brojno sjeme koje ima veliku stopu klijavosti, a klijanci rastu na različitim udaljenostima od stabla; mogu se naći na udaljenosti i više od 10 m od matične biljke. Također zabilježeno je da joj odgovaraju različita staništa poput livada, živica kao i rubovi šuma (Boršić i sur., 2016).

S obzirom da se radi o stablu privlačnog izgleda, eradikacija zdravih i lijepih stabala u parkovima i nasadima u urbanim sredinama zasigurno bi naišla na otpor javnosti, stoga bi bilo potrebno provesti dodatno edukaciju i senzibilizirati javnost.

Također mehaničko uklanjanje pojedinačnih stabala biljke neće dovesti do potpunog uklanjanja ove vrste, jer je potrebno ukloniti i mnogobrojne klijance; ručnim čupanjem ili košnjom u blizini samih stabala.

Sjeme se raznosi vjetrom, pticama i vodom, koje ima visoku stopu klijavosti i dugotrajnu vijabilnost (Petrova i sur., 2013). Zrela stabla mogu proizvesti nekoliko stotina tisuća sjemenki po stablu, što predstavlja ogroman generativni i invazivni potencijal vrste (Ljubojević i sur., 2021) stoga je potrebno i nakon uklanjanja provoditi monitoring i kontrolu pojave klijanaca, mladih biljaka koje bi mogle niknuti iz sjemena oko stabala.

K. paniculata je vrsta koja se uglavnom razmnožava sjemenom, ali u radu Dosmann i sur. (2005) zabilježeno je i vegetativno razmnožavanje u zavičajnom području rasprostranjenosti (Koreja); izdancima korijena i vegetativnim nadzemnim izdancima. Potočić (1983) također navodi da se vrsta razmnožava i vegetativno izdancima korijena.

Međutim, informacije o interakciji između svojstava vrste i metoda upravljanja su ograničene pa je sigurnost odabrana srednja.

1.22. Koliko je vjerojatno da biološka obilježja vrste olakšavaju njihovo uspostavljanje populacija?

nije vjerojatno

malo vjerojatno

umjereno vjerojatno

vjerojatno

vrlo vjerojatno

niska

srednja

visoka

vrlo visoka

1.23. Koliko je vjerojatno da potencijal disperzije vrste olakšava njezinu uspostavu populacija?

nije vjerojatno

malo vjerojatno

umjereno vjerojatno

vjerojatno

vrlo vjerojatno

niska

srednja

visoka

vrlo visoka

1.24. Koliko je vjerojatno da prilagodljivost vrste olakšava uspostavu populacija?

nije vjerojatno

malo vjerojatno

umjereno vjerojatno

vjerojatno

vrlo vjerojatno

niska

srednja

visoka

vrlo visoka

1.25. Koliko je vjerojatno da će vrsta uspostaviti populaciju unatoč niskoj genetskoj raznolikosti početne osnivačke populacije?

nije vjerojatno

malo vjerojatno

umjereno vjerojatno

vjerojatno

vrlo vjerojatno

niska

srednja

visoka

vrlo visoka

1.26. Temeljem povijesti invazivnosti ove vrste drugdje u svijetu, kolika je vjerojatnost da će uspostaviti populaciju u Hrvatskoj? (Ukoliko je moguće, navedite slučajeve invazije u okviru za komentare.)

nije vjerojatno

malo vjerojatno

umjereno vjerojatno

vjerojatno

vrlo vjerojatno

niska

srednja

visoka

vrlo visoka

1.27. Ukoliko vrsta ne uspostavi populaciju, koliko je vjerojatno da će se povremene populacije i dalje pojavljivati?

Napomena: Puštanje Crvenouhe kornjače u prirodu je primjer takve vrste. Ne može se razmnožavati u Velikoj Britaniji, no uspostavila je populaciju zbog kontinuiranog puštanja.

nije vjerojatno

malo vjerojatno

umjereno vjerojatno

vjerojatno

vrlo vjerojatno

niska

srednja

visoka

vrlo visoka

1.28. Procijenite sveukupnu vjerojatnost uspostave populacije (navedite ključna pitanja u okvir za komentare).

nije vjerojatno

malo vjerojatno

umjereno vjerojatno

vjerojatno

vrlo vjerojatno

niska

srednja

visoka

vrlo visoka

Važne napomene

 Širenje je definirano kao povećanje geografske rasprostranjenosti invazivne strane vrste unutar područja procjene rizika.

PITANJE

ODGOVOR

SIGURNOST

KOMENTAR

2.1. Koliko je važno daljnje spontano širenje predmetne vrste u Hrvatskoj? (Navedite i obrazložite mehanizme spontanog širenja.)

najmanje važno

manje važno

umjereno važno

važno

iznimno važno

niska

srednja

visoka

vrlo visoka

K . paniculata je listopadno drvo koje ne živi dugo. Najstarije poznato parkovno drvo ima 115 godina u Balboa Parku u San Diegu USA, dok u Utrechtu u Nizozemskoj postoji nekoliko stabala K. paniculata za koje je poznato da su stara od 45 do 75 godina.

( Monumental Trees, n.d. )

U Hrvatskoj se često uzgaja u parkovima i nasadima. Razmnožava se sjemenom i vegetativno (Potočić, 1983; Dosmann i sur., 2005).

Sjeme se raznosi vjetrom, pticama, vodom, ali i sakupljanjem i odlaganjem lišća u jesen ispod drveta, jer se lišćem sakupe i sjemenke (Petrova i sur., 2013). Ljubojević i sur., 2021. u svom istraživanju navodi da pojedinačno stablo producira od 130 000 do 700 000 sjemenki po krošnji koje kasnije ptice i sisavci mogu dalje raspršiti na velike udaljenosti.

U zavičajnom području rasprostranjenosti (Koreja) poznato je da ptice raznose sjeme na manju udaljenost, ali je zabilježeno i vegetativno razmnožavanje izdancima korijena i vegetativnim nadzemnim izdancima (Dosmann i sur., 2005). Potočić (1983) također navodi da se vrsta razmnožava i vegetativno izdancima korijena.

Za pretpostaviti je da se spontanim širenjem vrsta može prenijeti na druga područja; životinjama, vodenim tokovima i transportnim koridorima (ceste, željezničke pruge) iz gradova gdje je uglavnom i posađena.

S obzirom da je većina stabala ove vrste posađena u urbanim predjelima u parkovima i nasadima (sukladno lokalitetima navedenim u FCD) smatramo da je spontano širenje umjereno važno sa srednjom sigurnosti.

2.2. Koliko je važno očekivano daljnje širenje vrste uz ljudsku pomoć u Hrvatskoj? (Navedite i obrazložite mehanizme daljnjeg širenja uz ljudsku pomoć.)

najmanje važno

manje važno

umjereno važno

važno

iznimno važno

niska

srednja

visoka

vrlo visoka

K . paniculata je vrsta koja je vrlo popularna u kulturi kao ukrasno drvo te se najčešće koristi u hortikulturi kao parkovno drvo. Ne postoje podaci o volumenu trgovine ovom vrstom u Hrvatskoj. Glavni put unosa ove vrste je sađenje u urbanim i periurbanim područjima kao ukrasno stablo. K. paniculata ima veliku toleranciju prema različitim ekološkim uvjetima, podnosi sušu i onečišćenje zraka stoga je idealno parkovno drvo. Iako dopuštenjima Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije nije dopušten uzgoj, uvođenje u prirodu ni stavljanje na tržište ove vrste od 2014. godine, ne može se isključiti trgovina koja se odvija izvan regularnih tokova.

K. paniculata producira brojno sjeme koje ima veliku stopu klijavosti, a klijanci rastu na različitim udaljenostima od stabla; mogu se naći na udaljenosti i više od 10 m od matične biljke (Boršić i sur., 2016). S obzirom da vrsta producira brojne klijance nije moguće isključiti da bi se uz ljudsku pomoć, presađivanjem, vrsta mogla proširiti. Slijedom navedenog širenje vrste uz ljudsku pomoć je manje važno sa srednjom sigurnosti.

2.3. Koliko bi bilo teško spriječiti širenje vrste unutar Hrvatske?

vrlo jednostavno

jednostavno

uz određene poteškoće

teško

vrlo teško

niska

srednja

visoka

vrlo visoka

Kada drvo naraste i razvije glavni korijen, teško ga je ukloniti osim mehanički piljenjem. Nakon mehaničkog uklanjanja stabala potrebno je uklanjati i klijance ručnim čupanjem koji će se sigurno pojavljivati. Trenutno, sukladno podacima iz FCD-a (Nikolić, 2025) biljka dolazi u urbanim i periurbanim sredinama pa je za pretpostaviti da bi se uz određene poteškoće moglo spriječiti širenje vrste, na način da se mehanički uklone stabla, a naknadno klijanci čupanjem i košenjem. Budući da metodologija uklanjanja ove vrste još nije razvijena , ne može se isključiti potreba za korištenjem herbicida zbog mogućnosti vegetativnog razmnožavanja izdancima korijena. Tome u prilog govori i činjenica da u Australiji preporučuju uklanjanje vrste K. paniculata na način da nakon piljenja drveta, panjeve premažu s herbicidom, a klijance ručno čupaju ( Ballina Shire Council , 2025).

Sigurnost je srednja jer nema detaljnijih informacija o upravljanju i uklanjanju ove vrste.

2.4. Temeljem odgovora na pitanja o potencijalu za uspostavljanje i širenje vrste u Hrvatske, odredite koje područje vrsta ugrožava.

cijela Hrvatska osim alpinske biogeografske regije

niska

srednja

visoka

vrlo visoka

Trenutno je vrsta u Hrvatskoj zabilježena u kontinentalnoj i mediteranskoj biogeografskoj regiji. Poznato je da K. paniculata je osjetljiva na hladnoću (Potočić, 1983, Plantea 2025). Istu činjenicu navodi i Petrova i sur., (2013) jer niske temperature svake godine uzrokuju oštećenja na mladim izbojcima, ali i na čitavim granama u sjevernoj Bugarskoj i Sofiji.

Međutim Royal Horticultural Society (n.d.) navodi da vrsta ipak podnosi od -10° C do -15° C na većini mjesta u Velikoj Britaniji, dok nizozemski Van den Berk Nurseries (n.d.) navodi da može podnijeti i -17°C do -20°.

Iako ponegdje može kratko preživjeti i niže temperature za pretpostaviti je da će joj odgovarati cijela Hrvatska osim alpinske biogeografske regije. Sigurnost je visoka iz razloga što je vrsta već prisutna u mediteranskom i kontinentalnom dijelu.

2.5. Koliki je udio (%) područja/staništa pogodnog za uspostavu populacija (npr. oni dijelovi Hrvatske gdje vrsta može uspostaviti populaciju) vrsta već zaposjela ?

0-10

10-33

33-67

67-90

90-100

niska

srednja

visoka

vrlo visoka

Nije moguće ispravno kvantificirati temeljem dostupnih nalaza stoga je sigurnost niska. K. paniculata je prisutna u mediteranskom i kontinentalnom dijelu Hrvatske. Raste uglavnom u urbanim i periurbanim sredinama sukladno podacima u FCD-u (Nikolić, 2025); uglavnom u parkovima, uz rub pješačkih staza te ruderalnim mjestima.

2.6. Koliki udio (%) područja/pogodnog staništa, ako ih ima, očekujete da bi vrsta mogla zaposjesti u razdoblju od 5 godina od počevši od sada (uključujući postojeću rasprostranjenost)?

0-10

10-33

33-67

67-90

90-100

niska

srednja

visoka

vrlo visoka

S obzirom da je K. paniculata uglavnom zabilježena u urbanim i periurbanim dijelovima Hrvatske, za pretpostaviti je da neće doći do znatnijeg širenja izvan gradskih područja. K. paniculata je prisuta u hortikulturi u Hrvatskoj od 1969. sukladno Rauš (1969). Iako vrsta producira brojno sjeme i mnogobrojne klijance u blizini stabala, čini se da je trenutno širenje sporo.

2.7. Koji bi drugi vremenski okvir (u godinama) bio prikladan za procjenu svakog daljnjeg značajnijeg širenja vrste u Hrvatskoj? (Pojasnite zašto je odabran taj vremenski okvir.)

10

20

40

80

160

niska

srednja

visoka

vrlo visoka

K. paniculata je drvo koje raste jako brzo na sunčanim otvorenim prostorima, na oskudnim šumarcima, na bogatim tlima, ali i na siromašnim, vapnenačkim i stjenovitim podlogama. Podnosi sušu i onečišćenje zraka, stoga je idealno drvo za urbana područja. Sjeme ima visoku stopu klijavosti te dugo zadržava vijabilnost. Stoga je kraći vremenski period izabran za procjenu, ali s niskom sigurnosti.

2.8. Prema tom vremenskom okviru koji udio (%) ugroženog područja/staništa (uključujući sva trenutno zaposjednuta područja/staništa) će ova vrsta vjerojatno zaposjesti?

0-10

10-33

33-67

67-90

90-100

niska

srednja

visoka

vrlo visoka

S obzirom da je većina stabala K. paniculata posađena u urbanim predjelima u parkovima i nasadima (sukladno lokalitetima navedenim u FCD-u (Nikolić, 2025) smatramo da će se spontanim širenjem vrsta sporo širiti te da neće moći prostorno zauzeti veliki površinu. Iako joj se sjeme lako raznosi, sigurnost je srednja.

2.9 . Procijenite ukupnu sposobnost budućeg širenja vrste u Hrvatskoj (u okvir za komentare navedite sve ključne stavke).

vrlo sporo

sporo

umjereno sporo

brzo

vrlo brzo

niska

srednja

visoka

vrlo visoka

Širenje vrste ovisi o nekoliko faktora: i) korištenju zemljišta; stupanju urbanizacije, udjelu napuštenih površina, ii) pritisku propagula; učestalosti sadnje koja je za K. paniculata uglavnom u urbanim i (polu)prirodnim područjima, i (iii) mogućim klimatskim promjenama koje će omogućiti vrsti širenje i na hladnije predjele Hrvatske. Iako vrsta ima toleranciju prema različitim ekološkim uvjetima, a okolišne prilike u Hrvatskoj joj odgovaraju, za pretpostaviti je da će se sporo širiti, jer joj je trenutna rasprostranjenost vezana na urbana i periurbana područja iz kojih će se sporo širiti na nova područja.

Važne napomene:

 Prilikom procjene mogućih budućih utjecaja, klimatske promjene se ne trebaju uzeti u obzir. To se radi u kasnijim pitanjima na kraju procjene.

 Kada jedna vrsta utjecaja može imati učinak na drugi (npr. bolest također može uzrokovati i gospodarski utjecaj) potrebno je pokušati razdvojiti učinke (npr. gospodarski utjecaj bolesti navedite pod odgovor i komentar pitanja o bolesti, ali ne treba ih uključiti u odjeljak o gospodarstvu).

 Pitanja 2.10-2.14 se odnose na gospodarski utjecaj, a pitanja 2.15-2.21 na utjecaj na okoliš. Svaki skup pitanja počinje s temom utjecaja bilo gdje u svijetu, a zatim se razmatraju utjecaji u Hrvatskoj, vremenski odvajajući poznate utjecaje do sada (npr. u prošle i sadašnje) od mogućih budućih utjecaja. Ključne riječi su podebljane radi naglašavanja.

PITANJE

ODGOVOR

SIGURNOST

KOMENTARI

2.10. Koliki ekonomski gubitak vrsta uzrokuje unutar postojećeg geografskog areala, uključujući troškove bilo kojeg postojećeg načina upravljanja?

minimalan

neznatan

umjeren

značajan

vrlo značajan

niska

srednja

visoka

vrlo visoka

Ekonomski gubitak nije moguće odrediti jer nema dostupnih podataka o ekonomskom gubitku. S vrstom se ne upravlja. D opuštenjima Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije nije dopušten uzgoj, uvođenje u prirodu ni stavljanje na tržište K. paniculata od 2014. godine. Međutim K. paniculata se može i dalje naći u internetskoj prodaji, a oglašava se kao vrlo otporna i medonosna vrsta.

2.11. Koliki su ekonomski troškovi u Hrvatskoj koje vrsta uzrokuje, isključujući trenutne troškove upravljanja (u odgovor uključite sve troškove prouzročene u prošlosti)?

minimalan

neznatan

umjeren

značajan

vrlo značajan

niska

srednja

visoka

vrlo visoka

U Hrvatskoj procjene troškova koje K. paniculata uzrokuje nisu dostupne tj. nema podataka o njima pa se može zaključiti da vrsta ne uzrokuje ekonomske troškove. Ukupan negativan ekonomski utjecaj K . paniculata je minimalan, a niska sigurnost je odabrana u nedostatku podataka.

2.12. Koliki će biti ekonomski troškovi vrste vjerojatno u budućnosti u Hrvatskoj, isključujući troškove upravljanja?

minimalan

neznatan

umjeren

značajan

vrlo značajan

niska

srednja

visoka

vrlo visoka

Na ovo pitanje nije moguće dati precizan odgovor. Ekonomski troškovi koje bi vrsta u budućnosti mogla uzrokovati ovisit će o promjeni rasprostranjenosti vrste tj. o eventualnom daljnjem širenju vrste. Na ovo pitanje se ne može ispravno odgovoriti dok se ne utvrdi ekonomska vrijednost područja na koja se vrsta proširila (npr. rub šume, šetnice, ruderalna područja,…). Odabrana je niska razina pouzdanosti jer procjene troškova nisu kvantificirane .

2.13. Koliko su trenutno veliki ekonomski troškovi vezani uz upravljanje ovom vrstom u Hrvatskoj (u odgovor uključite sve troškove)?

minimalan

neznatan

umjeren

značajan

vrlo značajan

niska

srednja

visoka

vrlo visoka

U Hrvatskoj ekonomski troškovi trenutno su minimalni, odnosno nema ih, jer se vrstom ne upravlja.

2.14. Koliko veliki bi mogli biti troškovi upravljanja ovom vrstom u Hrvatskoj u budućnosti?

minimalan

neznatan

umjeren

značajan

vrlo značajan

niska

srednja

visoka

vrlo visoka

Na ovo pitanje nije moguće dati precizan odgovor. Naime, troškovi će ovisiti o promjeni rasprostranjenosti vrste i stupnju kontrole. N a temelju iskustva upravljanja drugim drvenastim vrstama koje su puno rasprostranjenije i agresivnije, poput Ailanthus altissima , možemo procijeniti da bi troškovi upravljanja ovom vrstom mogli ipak biti umjereni.

Sukladno Flora Croatica Database (Nikolić, 2025) K. paniculata je vrsta koja je naturalizirana u Hrvatskoj te je zabilježena u kontinentalnoj i u mediteranskoj regiji. Vrsta je prisutna na mnogim parkovnim lokalitetima u gradovima te u obalnom području u šikarama, uz rub staza i putova, kao i uz ruderalnu vegetaciju.

2.15. Koliko je značajna šteta za okoliš koju vrsta uzrokuje u svom trenutnom području rasprostranjenosti isključujući Hrvatsku?

minimalan

neznatan

umjeren

značajan

vrlo značajan

niska

srednja

visoka

vrlo visoka

K. paniculata se smatra invazivnom u Bugarskoj (Petrova i sur., 2013; Andonova i sur., 2020) i u Srbiji (Ljubojević i sur., 2021; Tomić i sur., 2020) te potencijalno invazivnom ili invazivnom u Rumunjskoj (Szatmari i Căprar, 2015). Sukladno Petrova i sur. (2013) u Bugarskoj se K. paniculata natječe sa zavičajnim vrstama za vodu, hranjive tvari i svjetlost te na taj način mijenja strukturu i sastav zajednica, naročito u predjelima s dugim, toplim ljetima i kratkim blagim zimama.

Tomić i sur. (2020) navode da je K. paniculata pobjegla iz kulture u Srbiji te da se širi periurbanim i ruderalnim staništima te na rubovima šuma. Izvan Europe, vrsta je postala naturalizirana u Texasu, Louisiani, Alabami, Floridi i na Havajima u SAD-u (Wang i sur. 2013; Edison and Ford Winter Estates, 2016). U južnoj Floridi se smatra invazivnom biljkom II kategorije što znači da ima potencijal da istisne zavičajne vrste ukoliko se ne sadi razumno. Npr. sadnja ovog drveta u uređenom predgrađu vjerojatno neće dovesti do toga da se klijanci razviju zbog održavanja i košnje javnih površina. Ukoliko se drvo posadi pokraj šume vrlo je vjerojatno da bi se klijanci mogli proširiti u okoliš (Edison and Ford Winter Estates, 2016).

Šteta koju vrsta uzrokuje u trenutnom području rasprostranjenosti isključujući Hrvatsku je umjerena jer je utjecaj ograničen na nekoliko država Europe i Amerike sukladno trenutnoj rasprostranjenosti i dostupnim literaturnim podacima.

2.16.  Koliko je značajan trenutni utjecaj vrste na bioraznolikost (npr. smanjenje brojnosti zavičajnih vrsta, promjene u sastavu zajednica zavičajnih vrsta, hibridizacija) u Hrvatskoj (u odgovor uključite sve prošle utjecaje)?

minimalan

neznatan

umjeren

značajan

vrlo značajan

niska

srednja

visoka

vrlo visoka

Sukladno Flora Croatica Database (Nikolić, 2025) K. paniculata je strana vrsta koja je naturalizirana u Hrvatskoj. Naturalizirane strane vrste su vrste koje su uspostavile samoodržive populacije u vremenskom razdoblju dovoljno dugom da iskuse ekstremne klimatske prilike u tom području i razmnožavaju se bez intervencije ljudi iz sjemena ili vegetativnih dijelova sposobnih za samostalan rast.

Dostupnih podataka o negativnom utjecaju na bioraznolikost u Hrvatskoj nema. Može se zaključiti da trenutno nema značajnog utjecaja na bioraznolikost u Hrvatskoj, odnosno da je utjecaj minimalan, a sigurnost niska.

2.17. Koliko bi mogao biti značajan utjecaj vrste na bioraznolikost u Hrvatskoj u budućnosti?

minimalan

neznatan

umjeren

značajan

vrlo značajan

niska

srednja

visoka

vrlo visoka

Vidi gore navedeno. K. paniculata je vrlo prilagodljiva vrsta, u kompeticiji je sa zavičajnim vrstama za vodu, hranjive tvari i svjetlost; iz tog razloga mijenja strukturu i sastav biljnih zajednica naročito u predjelima s dugačkim i toplim ljetima te kratkim i blagim zimama. Osjetljiva je na niske temperature koje svake godine uzrokuju oštećenja na mladim izbojcima, ali i na čitavim granama (Petrova i sur., 2013).

Međutim Royal Horticultural Society (n.d.) navodi da vrsta ipak podnosi od -10° C do -15° C na većini mjesta u Velikoj Britaniji, dok nizozemski Van den Berk Nurseries (n.d.) navodi da može podnijeti i -17°C do -20°.

Suma utjecaja ovisi o invadiranom području koje se može povećavati uslijed klimatskih promjena i promjena u korištenju zemljišta. Međutim, za sada je u Hrvatskoj vrsta naturalizirana, s tim da nema zabilježenih negativnih utjecaja na bioraznolikost niti početka invazije. Dodatno, novija znanstvena literatura navodi da vrsta K. paniculala pokazuje alelopatski učinak, iako slabiji nego npr. vrsta Rhus typnina (Yong i sur., 2024) dok su u radu Xu i sur. (2023) utvrdili da ekstrakt cvjetova K. paniculata ima izniman inhibitorni učinak na vrste Lolium perenne , Malva sinensis , Medicago sativa , Centaurea cyanus i Pennisetum alopecuroides. Stoga se može očekivati sličan utjecaj i u Hrvatskoj u budućnosti.

2.18. Koliko je značajna promjena funkcije ekosustava (npr. promjene staništa, kruženja hranjivih tvari, interakcija u hranidbenim lancima), uključujući gubitke usluga ekosustava koje vrsta trenutno uzrokuje u Hrvatskoj (u odgovor uključite i sve utjecaje u prošlosti)?

minimalan

neznatan

umjeren

značajan

vrlo značajan

niska

srednja

visoka

vrlo visoka

Na ovo pitanje nije moguće dati precizan odgovor. Podataka nema. Promjene u funkcioniranju ekosustava kao i gubitci usluga ekosustava, uzrokovani širenjem vrste K. paniculata nisu zabilježeni u Hrvatskoj odnosno nema dostupnih znanstvenih podataka.

2.19. Koliko je značajna promjena funkcije ekosustava (npr. promjene staništa, kruženja hranjivih tvari, interakcija u hranidbenim lancima uključujući gubitke usluga ekosustava koje bi vrsta mogla uzrokovati u Hrvatskoj u budućnosti?

minimalan

neznatan

umjeren

značajan

vrlo značajan

niska

srednja

visoka

vrlo visoka

Vidi gore navedeno. Na ovo pitanje nije moguće dati precizan odgovor u nedostatku literaturnih podataka.

2.20. Koliko je značajan pad stanja očuvanosti (npr. područja od značaja za očuvanje prirode, klasifikacija prema Okvirnoj direktivi o vodama) koji vrsta trenutno uzrokuje u Hrvatskoj?

minimalan

neznatan

umjeren

značajan

vrlo značajan

niska

srednja

visoka

vrlo visoka

Na ovo pitanje nije moguće dati precizan odgovor u nedostatku literaturnih podataka.

2.21. Koliko bi mogao biti značajan pad stanja očuvanosti (npr. područja od značaja za očuvanje prirode, klasifikacija prema Okvirnoj direktivi o vodama) koju bi vrsta mogla uzrokovati u budućnosti u Hrvatskoj?

minimalan

neznatan

umjeren

značajan

vrlo značajan

niska

srednja

visoka

vrlo visoka

Na ovo pitanje nije moguće dati precizan odgovor u nedostatku literaturnih podataka. Trenutno je vrsta prisutna uglavnom u parkovima stoga ako se i proširi, proširit će se u ograničenom području uz postojeće lokalitete uglavnom u urbanim i periurbanim sredinama.

2.22. Koliko je važno da se genetske osobine organizma mogu prenijeti na druge vrste, mijenjajući njihovu genetiku i čineći njihove ekonomske, okolišne ili društvene učinke još ozbiljnijima?

minimalan

neznatan

umjeren

značajan

vrlo značajan

niska

srednja

visoka

vrlo visoka

Sukladno znanstvenim spoznajama, vrlo je mala ili minimalna vjerojatnosti mijenjanja genetskih osobina zavičajnih vrsta. U EU nije zabilježen takav utjecaj, niti postoje izvješća o takvim utjecajima.

2.23. Koliko je značajan utjecaj na ljudsko zdravlje, društveni ili neki drugi utjecaj (koji nije izravno uključen u ekonomske i ekološke kategorije) koji vrsta uzrokuje unutar svog postojećeg područja rasprostranjenosti?

minimalan

neznatan

umjeren

značajan

vrlo značajan

niska

srednja

visoka

vrlo visoka

Utjecaj na ljudsko zdravlje nije zabilježen u literaturi. Sukladno Cariñanos i Marinangeli ( 2021) pelud vrste K. paniculata ne pokazuje alergena svojstva. Od ostalih društvenih utjecaja može se izdvojiti estetska vrijednost vrste K. paniculata jer se općenito u literaturi navodi da je drvo lijepog i privlačnog izgleda te lijepih cvjetova. Također ona je medonosna vrsta.

2.24. Koliko je značajan utjecaj vrste kao hrane, domadara, simbionta ili vektora za druge štetne organizme (npr. bolesti)?

minimalan

neznatan

umjeren

značajan

vrlo značajan

niska

srednja

visoka

vrlo visoka

Vrsta je domaćin brojnim štetnicima među kojima su vrste hrastova mrežasta stjenica ( Corythucha arcuata ) i stjenica Halyomorpha halys . K. paniculata domaćin je također i azijskoj strizibubi, Anoplophora glabripennis , koja nije prisutna u RH (zabilježena u jednom  rasadniku; dolazi na EPPO A2 listi štetnika za koje postoji preporuka za regulaciju kao karatenskih štetnika), a smatra se prijetnjom listopadnom drveću europskih parkova i šuma (Pernek 2012). Na EPPO A2 listi štetnika nalaze se i vrste Euwallacea fornicatus sensu lato sensu stricto i Lopholeucaspis japonica, a na A1 list Oemona hirta kojima je K . paniculata također domaćin.

2.25. Koliko su značajni drugi utjecaji koji nisu obuhvaćeni prethodnim pitanjima, a koji su posljedica unošenja vrste? (navedite u okviru za komentare)

nije primjenjivo /NA

minimalan

neznatan

umjeren

značajan

vrlo značajan

niska

srednja

visoka

vrlo visoka

Nije primjenjivo.

2.26. Koliko su značajni očekivani utjecaji vrste unatoč prirodnoj kontroli putem drugih vrsta, kao što su predatori, paraziti ili patogeni koji su možda već prisutni u Hrvatskoj?

minimalan

neznatan

umjeren

značajan

vrlo značajan

niska

srednja

visoka

vrlo visoka

U SAD-u se navodi da je K. paniculata vrlo otporna vrsta, ali da je sklona verticilioznom venuću (Gilman i Watson, 2007) kojeg uzrokuju gljivice iz roda Verticillium koje su prisutne i u RH.

2.27. Navedite sve dijelove Hrvatske u kojima će vjerojatno nastati gospodarski, ekološki i socijalni utjecaji (navedite što je moguće više detalja).

u kontinentalnoj i mediteranskoj regiji

niska

srednja

visoka

vrlo visoka

Trenutno nema podataka o utjecajima u Hrvatskoj. Nije moguće u potpunosti utvrditi područje širenja vrste pa tako i nastanak utjecaja. Najvjerojatnije područje širenja sa značajnijim utjecajima su mediteranska i kontinentalna regija. Također nije moguće ocijeniti gospodarske, ekološke i socijalne utjecaje koji će vjerojatno nastati. Sukladno Petrova i sur. (2013) u Bugarskoj je utvrđeno da se K. paniculata natječe sa zavičajnim vrstama za vodu, hranjive tvari i svjetlost te na taj način mijenja strukturu i sastav zajednica naročito u predjelima s dugim, toplim ljetima i kratkim blagim zimama. Stoga se ne može isključiti sličan negativan utjecaj u slučaju širenja rasprostranjenosti vrste u Hrvatskoj u budućnosti. Sigurnost je izabrana niska.

ODGOVOR

SIGURNOST

KOMENTAR

Sažetak „Unosa vrste“

nije vjerojatno

malo vjerojatno

umjereno vjerojatno

vjerojatno

vrlo vjerojatno

niska

srednja

visoka

vrlo visoka

K. paniculata u Hrvatskoj ima status strane vrste koja je prisutna izvan kulture i naturalizirana je. Budući da K. paniculata ima malu gospodarsku važnost u šumarstvu za drvnu masu za sječu, proizvodnju goriva ili proizvodnju namještaja, jedini značajan put unosa je hortikultura, odnosno putem ukrasnih sadnica. Stoga je ukupna vjerojatnost unosa u Hrvatsku umjereno vjerojatna jer volumen novo unesenih jedinki ovisi o zahtjevima tržišta koji se odnose na hortikulturu i uređenje krajobraza. U manjoj mjeri K. paniculata se koristi i kao medonosna biljka. Sigurnost je srednja zbog nedostatka informacija o trgovini ovom vrstom, putem interneta, odnosno izvan trgovine koja se odvija regularnim tokovima. Dopuštenjima Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije nije dopušten uzgoj, uvođenje u prirodu ni stavljanje na tržište ove vrste od 2014. godine, no vrsta je dostupna u internetskoj prodaji. Vrsta producira veliki broj klijanaca stoga postoji mogućnost da zainteresirana strana sama prenese iz parka mladu biljku na neko drugu lokaciju.

Sažetak „Uspostave populacije“

nije vjerojatno

malo vjerojatno

umjereno vjerojatno

vjerojatno

vrlo vjerojatno

niska

srednja

visoka

vrlo visoka

K. paniculata je vrsta koja je već naturalizirana u Hrvatskoj te je zabilježena u kontinentalnoj i u mediteranskoj regiji. Staništa potrebna za opstanak, razvoj i razmnožavanje vrste su rasprostranjena diljem Hrvatske stoga je vjerojatno da bi vrsta mogla uspostaviti populaciju i izvan područja u kojima je namjerno sađena odnosno unesena.

Sažetak „Širenje vrste“

vrlo sporo

sporo

umjereno sporo

brzo

vrlo brzo

niska

srednja

visoka

vrlo visoka

K. paniculata se uglavnom sadi u urbanim i periurbanim područjima u Hrvatskoj. Iako vrsta ima toleranciju prema različitim ekološkim uvjetima, a okolišne prilike u Hrvatskoj joj odgovaraju, za pretpostaviti je da će se sporo širiti jer joj je trenutna rasprostranjenost vezana na urbana i periurbana područja iz kojih će se sporo širiti na nova područja. Uslijed klimatskih promjena, za očekivati je da bi se vrsta mogla širiti i na hladnije predjele Hrvatske, ali to nije izgledno u bližoj budućnosti.

Sažetak „Utjecaj vrste“

minimalan

neznatan

umjeren

značajan

vrlo značajan

niska

srednja

visoka

vrlo visoka

Trenutno nema literaturnih ni znanstveno utemeljenih podataka o utjecajima vrste na bioraznolikost, usluge ekosustava, zdravlje ljudi ili gospodarstvo u Hrvatskoj. Sukladno Petrova i sur. (2013.) u Bugarskoj je utvrđeno da se K. paniculata natječe sa zavičajnim vrstama za vodu, hranjive tvari i svjetlost te na taj način mijenja strukturu i sastav zajednica, naročito u predjelima s dugim, toplim ljetima i kratkim blagim zimama. Stoga se ne može isključiti sličan negativan utjecaj vrste i u Hrvatskoj u budućnosti, ali je trenutno utjecaj minimalan, a sigurnost je niska.

Zaključak procjene rizika

nizak

umjeren

visok

niska

srednja

visoka

vrlo visoka

K. paniculata je ukrasno parkovno drvo koje se uglavnom koristi za potrebe hortikulture i uređenja krajobraza te kao medonosna biljka u manjoj mjeri. Procjena rizika izrađena je sukladno dostupnoj znanstvenoj literaturi u kojoj nije bilo moguće naći zabilježenih negativnih utjecaja na bioraznolikost, usluge ekosustava, zdravlje ljudi ili gospodarstvo u Hrvatskoj. S obzirom da se radi o vrsti koja je već naturalizirana u Hrvatskoj, ima toleranciju prema različitim ekološkim uvjetima, a okolišne prilike u Hrvatskoj joj odgovaraju, za pretpostaviti je da će se njena rasprostranjenost širiti, ali sporo. Temeljem dostupnih podatka procjenjujemo da je rizik uvođenja vrste u prirodu umjeren sa srednjom sigurnošću.

3.1. Koji aspekti klimatskih promjena, ako ih ima, bi najvjerojatnije mogli utjecati na procjenu rizika ove vrste?

[unesite tekst]

niska

srednja

visoka

vrlo visoka

3.2. Koji je vjerojatni vremenski okvir za takve promjene?

5, 10, 20, 50, 100 godina

niska

srednja

visoka

vrlo visoka

3.3. Koji aspekti procjene rizika bi se najvjerojatnije mogli promijeniti kao posljedica klimatskih promjena?

[unesite tekst]

niska

srednja

visoka

vrlo visoka

4.1. Ako postoji bilo kakvo istraživanje koje bi značajno pojačalo pouzdanost procjene rizika navedite ih ovdje.

[unesite tekst]

niska

srednja

visoka

vrlo visoka

Dodatna istraživanja su potrebna kako bi se utvrdio utjecaj vrste na bioraznolikost, usluge ekosustava i/ili zdravlje ljudi.