2.1.

Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti (EU)

I. tromjesečje 2026.

Razlozi predlaganja zakona:

Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:

Analiza trenutnog stanja u području ugostiteljske djelatnosti i pružanja ugostiteljskih usluga pokazuje da važeći Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti (Narodne novine, br. 85/15, 121/16, 99/18, 25/19, 98/19, 32/20, 42/20, 126/21 i 152/24) više nije odgovarajuća pravna podloga za regulaciju načina i uvjeta obavljanja te djelatnosti. Od 2015. godine, kada je donesen, do danas je doživio velik broj izmjena i dopuna. To je rezultiralo nepreglednošću teksta, otežanom primjenom i pravnom nesigurnošću za sve dionike: poduzetnike, građane i javnopravna tijela. Brojne izmjene dovele su do fragmentiranog zakona, što otežava razumijevanje i dosljednu primjenu odredbi te stvara prostor za različita tumačenja.

U međuvremenu, na razini Europske unije donesena je Uredba (EU) 2024/1028 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. travnja 2024. o prikupljanju i razmjeni podataka o uslugama kratkoročnog iznajmljivanja smještaja i izmjeni Uredbe (EU) 2018/1724 (dalje u tekstu: Uredba), koja se primjenjuje od 20. svibnja 2026., stoga je potrebno osigurati njezinu primjenu na način da se uspostavi sustav registracije sukladno Uredbi, odrede tijela nadležna za provedbu i propišu sankcije.

Također, treba uzeti u obzir da se turistički sektor od 2015. godine, kada je važeći Zakon donesen, značajno promijenio. Nove okolnosti, poput digitalizacije, rastućeg trenda održivog turizma i promjena na tržištu, zahtijevaju prilagodbu zakonskog okvira kako bi se osigurala konkurentnost i kvaliteta usluga te se važeći Zakon ocjenjuje nedorečenim i ograničavajućim za razvoj ugostiteljske djelatnosti.

U međuvremenu je uspostavljen i eTurizam, kao integrirani informacijski sustav e-usluga u turizmu kojem je cilj kroz digitalizaciju i optimizaciju svih procesa u turizmu potaknuti daljnji razvoj turističkih i ugostiteljskih usluga u Republici Hrvatskoj, ali i unaprijediti komunikaciju i poslovanje između građana i javne uprave u turizmu na bržu i višu razinu , stoga je zakonske odredbe potrebno prilagoditi postupcima koji se vode digitalno.

Uvjeti za obavljanje ugostiteljske djelatnosti te pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu i na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu uredit će se na način koji odgovara trenutnim potrebama i stanju u ovom sektoru, prvenstveno vezano uz održivost turizma, procese digitalizacije u sektoru turizma te problematiku priuštivog stanovanja.

Nadalje, zakon će sadržavati odredbe koje će se odnositi na provedbu Uredbe (EU) 2024/1028 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. travnja 2024. o prikupljanju i razmjeni podataka o uslugama kratkoročnog iznajmljivanja smještaja i izmjeni Uredbe (EU) 2018/1724 te će se uspostaviti sustav registracije sukladno Uredbi, koji će rezultirati obvezom za sve pružatelje ugostiteljskih usluga smještaja, osim hotela i kampova da u svrhu oglašavanje smještaja na platformama pribave registracijski broj za svaku smještajnu jedinicu.

Nomotehnički razlozi za izradu novog Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti jest da veliki broj izmjena i dopuna postojećeg zakona može dovesti do nepreglednosti i pravne nesigurnosti. Izrada novog zakona omogućava konsolidaciju svih promjena u jedan koherentan tekst, čime se olakšava primjena i razumijevanje zakona. Jasno i precizno formulirane odredbe smanjuju mogućnost različitih tumačenja i pravnih sporova, čime se povećava pravna sigurnost.

Digitalizacija svih postupaka koji se provode sukladno Zakonu pojednostavit će poslovanje i smanjiti administrativno opterećenje, što će ugostiteljima omogućiti da se više fokusiraju na uslugu i poboljšanje ponude. Jasniji i predvidljiviji pravni okvir smanjit će rizik za investitore. Povećanje broja visokokvalitetnih objekata i usluga, posebice onih koji su u skladu s trendovima održivog turizma, učinit će hrvatski turizam privlačnijim na globalnom tržištu. Konsolidacija zakona smanjit će administrativnu nesigurnost, a manje pravnih praznina i sukoba značit će manje troškova i više vremena za razvoj poslovanja, što izravno jača konkurentnost ugostitelja.

2.2.

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o turističkoj pristojbi

II. tromjesečje 2026.

Razlozi predlaganja zakona:

Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:

U praksi je uočena nedovoljno učinkovita provedba prisilne naplate dospjelih iznosa turističke pristojbe, s obzirom da su obračun, naplata i pokretanje odgovarajućih postupaka prema dužnicima u nadležnosti Državnog inspektorata Republike Hrvatske, koji zbog manjka kadrova, preopterećenosti i činjenice da se radi o postupcima manje vrijednosti, ne uspijeva pravodobno inicirati odgovarajuće postupke protiv dužnika, slijedom čega dugovanja često završe u zastari te se moraju otpisati.

Nadalje, sukladno postojećem propisu, odluke o visini turističke pristojbe po osobi i noćenju te o visini godišnjeg paušalnog iznosa turističke pristojbe donosi se do 31. siječnja tekuće godine za sljedeću godinu, što je predstavljalo predug period za planiranje prihoda turističkih zajednica s osnove naplate turističke pristojbe te čestu potrebu za korekcijom tih odluka.

Izmjenama i dopunama Zakona o turističkoj pristojbi osigurat će se učinkovitija provedba prisilne naplate dospjelih iznosa turističke pristojbe , odnosno propisat će se mogućnost da turističke zajednice samoinicijativno pokreću ovršne postupke temeljem vjerodostojne isprave sukladno odredbama Ovršnog zakona.

Isto tako, omogućit će se donošenje odluka o visini turističke pristojbe po osobi i noćenju te o visini godišnjeg paušalnog iznosa turističke pristojbe temeljem aktualne analize postojećeg stanja, na način da će se drugačije urediti rokovi za donošenje odluke o visini turističke pristojbe.

2.3.

Zakon  o izmjenama i dopunama Zakona o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma

IV. tromjesečje 2026.

Razlozi predlaganja zakona:

Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:

Analiza provedbe Zakona o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma (Narodne novine, br. 52/19 i 42/20) pokazuje da postojeća zakonska rješenja više ne osiguravaju optimalan i suvremen normativni okvir za učinkovito upravljanje sustavom turističkih zajednica. Praksa je ukazala na potrebu daljnjeg normativnog unaprjeđenja, kako bi se osiguralo nesmetano i pravovremeno donošenje odluka te jačanje odgovornosti tijela turističkih zajednica.

Identificirane su nedorečenosti koje se odnose na propisivanje pretpostavki za osnivanje turističkih zajednica te jasnije definiranje prijenosa prava, obveza i imovine u slučaju njihova prestanka postojanja, zatim na ustrojstvo, djelokrug, način izbora i opoziva te odgovornosti članova tijela turističke zajednice, kao i u pogledu sankcija u slučaju neizvršavanja zadaća pojedinih tijela turističke zajednice. U praksi se pojavilo više slučajeva u kojima je došlo do onemogućavanja rada turističke zajednice zbog neaktivnosti njenih pojedinih tijela, što je rezultiralo s nemogućnošću urednog izvršavanja propisanih zadaća turističke zajednice.

Potrebno je i jasnije definirati aktivnosti koje u okviru obavljanja gospodarske djelatnosti turističke zajednice mogu iznimno obavljati.

Dodatno, promjene u turističkom tržištu, digitalizacija upravljanja destinacijama, rastuće potrebe održivog turizma i uloga turističkih zajednica u upravljanju razvojem turizma zahtijevaju dodatno jačanje profesionalnog upravljanja i nadzora te jačanje stabilnosti sustava turističkih zajednica na svim razinama, kao i jačanje njihove uloge u sprječavanju neregistriranog obavljanja ugostiteljske djelatnosti i pružanja ugostiteljskih usluga u domaćinstvu.

Cilj ovih izmjena je unaprijediti organizacijski i upravljački okvir sustava turističkih zajednica, kako bi se osiguralo nesmetano izvršavanje zadaća turističkih zajednica te jačanje odgovornosti i međusobne suradnje njenih tijela. Izmjenama Zakona posebno se želi osigurati nesmetano donošenje odluka ključnih za funkcioniranje turističkih zajednica.

Radi uspostavljanja efikasnijeg sustava upravljanja turističkim zajednicama, propisat će se pretpostavke za osnivanje turističkih zajednica te će se detaljnije definirati prijenos prava, obveza i imovine turističkih zajednica koje prestaju postojati. Dodatno, želi se postići jasno definiranje trenutka imenovanja direktora i  preuzimanja njegovih propisanih dužnosti. Predviđa se i uspostava učinkovitijih mehanizama provođenja nadzora nad radom turističkih zajednica kako bi se osiguralo zakonito, odgovorno i pravodobno funkcioniranje sustava.

Isto tako, želi se osigurati financijska održivost turističkih zajednica kroz dodatne aktivnosti koje u okviru obavljanja gospodarske djelatnosti turističke zajednice mogu iznimno obavljati, s ciljem povećanja njihovih prihoda. Preciznije definiranje navedenih aktivnosti doprinijet će i usklađivanju rada turističkih zajednica s temeljnim ciljevima destinacijskog menadžmenta te sprječavanju proširivanja djelatnosti izvan zakonski prihvatljivog okvira.

Sve navedene mjere usmjerene su na stvaranje modernijeg, profesionalnog i transparentnog sustava turističkih zajednica koji će biti u mogućnosti učinkovito odgovoriti na izazove suvremenog turizma i doprinijeti održivom i konkurentnom razvoju hrvatskoga turizma. Pri tome, predviđa se djelovanje lokalnih turističkih zajednica i kroz suradnju s nadležnim inspekcijskim tijelima.

3.

IZNIMKE OD POSTUPKA PROCJENE UČINAKA PROPISA

Redni broj:

Naziv nacrta prijedloga zakona:

Upućivanje u proceduru Vlade Republike Hrvatske:

3.1.

Razlozi predlaganja zakona:

Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:

3.2.

Razlozi predlaganja zakona:

Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:

3.3.

Razlozi predlaganja zakona:

Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:

4.

OVJERA ČELNIKA STRUČNOG NOSITELJA

Potpis: Tonči Glavina, ministar

Datum:

Uputa:

. Točka 1.: navesti naziv tijela državne uprave

. Točka 2.: navesti nacrte prijedloga zakona za koje se provodi procjena učinaka propisa, tromjesečje upućivanja u proceduru Vlade Republike Hrvatske, razloge predlaganje zakona i ciljeve koji se žele postići donošenjem zakona

. Točka 3.: navesti nacrte prijedloga zakona koji su iznimka od provedbe procjene učinaka propisa, tromjesečje upućivanja u proceduru Vlade Republike Hrvatske, razloge predlaganja zakona i ciljeve koji se žele postići donošenjem zakona

. Točka 4. ovjera čelnika stručnog nositelja

. Nacrti prijedloga zakona koji se planiraju za usklađivanje s pravnom stečevinom Europske unije označavaju se oznakom " (EU) "

. Nacrti prijedloga zakona koji su dio programa rada Vlade Republike Hrvatske, drugog akta strateškog planiranja ili reformske mjere označavaju se oznakom " (RM) "

. Za svaki novi nacrt prijedloga zakona dodaje se odgovarajući broj novih redova u tablici prema zadanom predlošku