I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u članku 2. stavku 4. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 85/10 - pročišćeni tekst i 5/14 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA

1. Ocjena stanja

Zakonom o zastupanju u području prava industrijskog vlasništva („Narodne novine“ br. 54/05, 49/11, 54/13 i 17/25; dalje u tekstu: Zakon o zastupanju) koji je na snazi propisani su uvjeti za obavljanje djelatnosti zastupanja u području prava industrijskog vlasništva stranaka (fizičkih i pravnih osoba) u postupcima stjecanja i održavanja u vrijednosti prava industrijskog vlasništva koji se vode pred Državnim zavodom za intelektualno vlasništvo (dalje u tekstu: DZIV).

Zakonom o zastupanju iz 2005. godine po prvi puta su detaljno propisani uvjeti za obavljanje ove djelatnosti. Propisano je da se zastupanjem u postupcima pred DZIV-om mogu baviti fizičke i pravne osobe koje su upisane u registar zastupnika koji vodi DZIV, koji se nazivaju ovlaštenim zastupnicima , te odvjetnici upisani u imenik odvjetnika Hrvatske odvjetničke komore ili odvjetnička društva upisana u imenik odvjetničkih društava Hrvatske odvjetničke komore. Propisane su dvije kategorije ovlaštenih zastupnika u području prava industrijskog vlasništva u odnosu na prava na koja su ovlašteni zastupati - patentni zastupnici i zastupnici za žigove, industrijski dizajn, oznake zemljopisnog podrijetla i oznake izvornosti proizvoda i usluga, te topografiju poluvodičkih proizvoda (skraćeno: zastupnici za žigove ). Kao uvjeti za upis u registar ovlaštenih zastupnika (patentnih zastupnika i zastupnika za žigove) pri DZIV-u u pogledu stručnih kvalifikacija propisani su završen odgovarajući diplomski studij (iznimno, za patentne zastupnike u slučaju diplomskog studija struke koja ne odgovara temeljno propisanoj struci propisano je  dodatno i obvezno radno iskustvo), te položen stručni ispit za patentnog zastupnika odnosno zastupnika za žigove, koji se polaže pred DZIV-om. Nadalje, propisano je da se ovlašteni zastupnici obavezno udružuju u Hrvatsku komoru patentnih zastupnika i zastupnika za žigove kao samostalnu i neovisnu organizaciju sa svojstvom pravne osobe.

Izmjenama Zakona o zastupanju iz 2011. godine izmijenjene su određene odredbe vezane uz punomoći za zastupanje stranaka, a izmjenama i dopunama iz 2013. godine u kontekstu pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, u skladu su s Direktivnom 2006/123/EZ o uslugama na unutarnjem tržištu, proširena je mogućnost obavljanja djelatnosti zastupanja u području industrijskog vlasništva i na fizičke i pravne osobe koje imaju državljanstvo i prebivalište ili poslovno sjedište u državi ugovornici Europskog gospodarskog prostora (dalje u tekstu: EGP).

Izmjenama i dopunama iz 2025. godine provedeno je usklađivanje s odredbama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija („Narodne novine“ br. 82/15, 70/19, 47/20, 123/23) kojim je nacionalno zakonodavstvo usklađeno s  pravnim okvirom Europske unije kojim se uređuje ovo područje, kao i usklađivanje s rezultatima pregovora o pristupanju Republike Hrvatske Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (u daljnjem tekstu: OECD) u području usklađenosti s Kodeksima o liberalizaciji OECD-a (Kodeks o liberalizaciji kretanja kapitala i Kodeks o liberalizaciji nevidljivih transakcija). Sukladno tome izmijenjene su i dopunjene odredbe predmetnog zakona na način da se pružateljima usluga zastupanja u području industrijskog vlasništva iz EGP-a omogućuje prekogranično pružanje usluga patentnih zastupnika i zastupnika za žigove na privremenoj i povremenoj osnovi bez obveze registracije poslovnog nastana u Republici Hrvatskoj, kao i  priznavanje stručnih kvalifikacija za patentne zastupnike i zastupnike za žigove stečenih u državi ugovornici EGP-a umjesto polaganja stručnog ispita pred Zavodom. Također, izmijenjene i dopunjene su odredbe koje uređuju obavljanje djelatnosti zastupanja na trajnoj osnovi na način da se odredbe koje se primjenjuju na državljane odnosno pravne osobe s državljanstvom odnosno sjedištem u Republici Hrvatskoj jednako primjenjuju i na državljane odnosno pravne osobe s državljanstvom odnosno sjedištem u državi pristupnici Kodeksima o liberalizaciji OECD-a.

Primjenom važećeg Zakona o zastupanju uočeni su daljnji problemi i nedostatci koje je nužno otkloniti. Tako važeći Zakon o zastupanju rezervira profesionalni naziv zastupnika za patente i zastupnika za žigove,  međutim  regulira samo djelatnost zastupanja u postupcima priznavanja prava industrijskog vlasništva pred DZIV-om, što predstavlja samo jedan dio djelatnosti regulirane profesije zastupanja u području industrijskog vlasništva za koje se uobičajeno rezerviraju navedeni profesionalni nazivi. Nadalje,  uočeni su i drugi problemi i nedostatci, primjerice potreba uvođenja osiguranja ovlaštenih zastupnika od odgovornosti za štetu koju bi mogli počiniti stranci ili trećim osobama obavljanjem djelatnosti zastupanja,  kao što je to regulirano za  odvjetnike i druge slične profesije, kao i potreba uvođenja obveze stalnog stručnog usavršavanja ovlaštenih zastupnika s ciljem osiguravanja kontinuiranog pružanja kvalitetne stručne usluge i nakon prvotnog stjecanja stručnih uvjeta za obavljanje profesije. Također, s obzirom da je izvorni tekst Zakona o zastupanju usvojen prije 20 godina, potrebna je modernizacija i odredbi vezanih uz način izvođenja, pripremu i polaganje stručnih ispita za ovlaštene zastupnike.

S obzirom na sve navedeno te na višekratne izmjene i dopune izvornog teksta Zakona o zastupanju potrebno je donošenjem novog zakona osuvremeniti i konsolidirati tekst propisa te na cjelovit i sustavan način urediti zastupanje u području prava industrijskog vlasništva u skladu s najboljim primjerima odgovarajućeg zakonodavstva u usporedivim državama članicama Europske unije.    

2. Osnovna pitanja koja se trebaju urediti zakonom

Novim Zakonom o zastupanju potrebno je:

- otkloniti probleme i nedostatke uočene tijekom primjene važećeg Zakona o zastupanju (jasnije definiranje poslova obuhvaćenih djelatnošću ovlaštenog zastupnika kao i obveza i odgovornosti ovlaštenih zastupnika, propisivanje obveznog osiguranja od odgovornosti i obveze kontinuiranog stručnog usavršavanja ovlaštenih zastupnika, preciziranje stjecanja i gubitka prava na obavljanje djelatnosti ovlaštenog zastupnika te uređenje mirovanja prava i dr.)

- modernizirati sustav stručnih ispita (uvođenje pripremnih programa za polaganje ispita za ovlaštenog zastupnika,  revizija sadržaja i opsega ispita za ovlaštenog zastupnika)

- povećati  pravnu sigurnost cjelovitim i konzistentnim  propisom kojim se propisuje djelatnost zastupanja u području prava industrijskog vlasništva kao regulirana profesija.

3. Posljedice koje će donošenjem zakona proisteći

Donošenjem ovog Zakona cjelovito će se definirati regulirana profesija ovlaštenih zastupnika u području prava industrijskog vlasništva koja je važećim zakonom bila ograničena samo na zastupanje pred DZIV-om, čime se profesionalni naziv rezervirao samo za jedan dio poslova zastupanja u području industrijskog vlasništva. Novim zakonom, osim zastupanja pred DZIV-om, djelatnost zastupanja u području prava industrijskog vlasništva će se proširiti i na druge postupke vezane uz prava industrijskog vlasništva koji se vode pred tijelima državne uprave, na zastupanje stranaka u upravnim postupcima priznanja ili registracije prava industrijskog vlasništva pred drugim nadležnim tijelima u Republici Hrvatskoj, te na pružanje ostalih oblika stručne pomoći strankama vezanih uz prava industrijskog vlasništva kao što su pružanje stručnih savjeta i mišljenja te obavljanje stručnih analiza i drugih oblika stručne djelatnosti. Navedenim će zastupanje u području industrijskog vlasništva biti cjelovito uređeno kao profesija, a ne samo kao uska djelatnost ograničena na djelovanje pred jednim tijelom državne uprave.

Nadalje, dugogodišnjom primjenom propisa koji je izvorno donesen 2005. godine uočen je nedostatak  preciznijeg definiranja obveza i odgovornosti ovlaštenih zastupnika (npr. čuvanje zastupničke tajne te čuvanja i povrata spisa). Prepoznata je kao neophodna i potreba uvođenja instituta mirovanja prava na obavljanje djelatnosti ovlaštenog zastupnika. Novim zakonskim uređenjem stjecanje i gubitak prava detaljnije su propisani te se kroz institut mirovanja uređuje pitanje koje se u praksi učestalo pojavljuje,  najčešće vezano uz stjecanje statusa ovlaštenog zastupnika od strane pravne osobe temeljem zaposleničkog ili ugovornog odnosa s ovlaštenim zastupnikom kao fizičkom osobom. Ovim Zakonom uklanjaju se navedeni i slični nedostaci.

S ciljem unaprjeđenja sustava ovim Zakonom se uspostavlja osnova za modernizaciju organizacije ispita za ovlaštenog zastupnika putem donošenja novog pravilnika kojima se uređuju ova pitanja, a s istim ciljem propisuje se i priznavanje položenog stručnog ispita za Europskog patentnog zastupnika pri Europskom patentnom uredu kao temelja za oslobođenje dijela programa stručnog ispita za zastupnika za patente u Republici Hrvatskoj.

S ciljem osiguranja stranaka i pravedne tržišne utakmice te održavanja visoke razine profesionalnosti djelatnosti zastupanja u području prava industrijskog vlasništva uvodi  se obvezno osiguranje od odgovornosti ovlaštenih zastupnika za eventualnu štetu stranci ili trećima u obavljanju djelatnosti zastupanja, kao i obveza kontinuiranog stručnog usavršavanja ovlaštenih zastupnika . Ovlašteni zastupnici obavljaju specijaliziranu stručnu djelatnost i odgovorne poslove koji mogu imati značajne pravne i financijske posljedice za njihove stranke i/ili treće osobe, čime se utječe na pravnu sigurnost ali i na tržište u cjelini, na kojem prava industrijskog vlasništva imaju značajnu ulogu. Upravo zbog utjecaja prava industrijskog vlasništva na tržište poslovi ovlaštenih zastupnika nerijetko traže i neodgodivo (hitno) postupanje, iz kojih razloga postoji rizik od mogućeg uzrokovanja  pravne i materijalne štete.

Propisivanje obveznog osiguranja od štete za ovlaštene zastupnike imat će za posljedicu sljedeće:

1. Zaštita stranaka i/ili trećih osoba – osiguranje osigurava naknadu štete u slučaju profesionalne pogreške zastupnika, čime se štiti interes stranke i pravna sigurnost.

2. Profesionalna odgovornost – ističe visoke etičke i stručne standarde koje regulirana profesija mora poštovati.

3. Povjerenje u sustav – povećava povjerenje javnosti i poslovne zajednice u rad ovlaštenih zastupnika i sustav zaštite industrijskog vlasništva u cjelini.

4. Usklađenost s praksom EU – u državama članicama EU ovakva osiguranja su obvezna za istu ili sličnu reguliranu profesiju.

Područje prava industrijskog vlasništva je vrlo dinamično i kompleksno područje, koje se stalno razvija pod utjecajem domaćih i međunarodnih propisa, sudske prakse, tehnološkog napretka te promjena u poslovnim modelima i tržišnim odnosima. Ovlašteni zastupnici imaju ključnu ulogu u zaštiti prava svojih klijenata, što zahtijeva visok stupanj stručnosti i ažurnosti.

Propisivanje kontinuiranog stručnog usavršavanja ovlaštenih zastupnika imat će za posljedicu:

1. Praćenje promjena pravnog okvira – zakoni, propisi Europske unije i međunarodni ugovori te prateći provedbeni akti iz ovog područja kontinuirano se mijenjaju (npr. oni vezani uz postupke koje provode Europski patentni ured (EPO), Međunarodni ured Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo (WIPO), i Ured Europske unije za intelektualno vlasništvo (EUIPO)) pa će zastupnici biti u tijeku s važećim propisima.

2. Unaprjeđenje stručnih vještina – usavršavanje će omogućiti dublje razumijevanje specifičnih pravnih i tehničkih aspekata zaštite prava industrijskog vlasništva.

3. Kvaliteta zastupanja – kontinuirano obrazovanje odnosno stručno usavršavanje osigurat će visok standard pružanja profesionalnih usluga, čime se štiti interes stranaka koje zastupaju i pravna sigurnost.

4. Etička i profesionalna odgovornost – edukacija će doprinijeti etičkom postupanju i jačanju povjerenja u profesiju.

5. Usklađenost s praksom u EU – u većini država članicama Europske unije  stručno usavršavanje obvezno je za odgovarajuće regulirane profesije.

Jasnije propisivanje stegovne odgovornosti ovlaštenih zastupnika imat će također posljedice slične prethodno navedenima.

III. OCJENA I IZVORI SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA

Za provedbu ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske odnosno Zakon nema izravni fiskalni učinak.

Predviđa se da će sve obveze nadležnih  ijela predviđene predloženim propisom obavljati već zaposleni državni službenici u okviru svoje redovne djelatnosti i uz već osigurana odnosno planirana sredstva državnog proračuna za potrebe provedbe važećih zakona, budući da se obveze ne mijenjaju bitno u odnosu na one propisane postojećim propisom.  

NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZASTUPANJU U PODRUČJU PRAVA INDUSTRIJSKOG VLASNIŠTVA

I. TEMELJNE ODREDBE

Područje primjene

Članak 1.

Ovim se Zakonom propisuju uvjeti i način obavljanja djelatnosti zastupanja u području prava industrijskog vlasništva,  sadržaj i način vođenja Registra ovlaštenih zastupnika u području prava industrijskog vlasništva (u daljnjem tekstu: Registar ovlaštenih zastupnika), pitanja vezana uz zastupanje stranaka, te osnovna pitanja vezana za ustrojstvo i djelovanje Komore zastupnika u području prava industrijskog vlasništva (u daljnjem tekstu: Komora) kao strukovnog udruženja.

Usklađenost s pravnom stečevinom Europske unije

Članak 2.

Ovim zakonom u hrvatsko zakonodavstvo preuzima se Direktiva 2006/123/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2006. o uslugama na unutarnjem tržištu (SL L 376, 27.12.2006.).

Rodni pojmovi

Članak 3.

Izrazi koji se koriste u ovom Zakonu, a imaju rodno značenje, odnose se jednako na muški i ženski rod.

II. DJELATNOST ZASTUPANJA

Zastupanje kao slobodna djelatnost

Članak 4.

Djelatnost zastupanja u području prava industrijskog vlasništva obavlja se kao slobodna djelatnost.

Obavljanje djelatnosti zastupanja

Članak 5.

(1) Pod uvjetima i na način propisan ovim Zakonom djelatnošću zastupanja u području prava industrijskog vlasništva mogu se baviti fizičke i pravne osobe koje su upisane u Registar ovlaštenih zastupnika.

(2) Odredba stavka 1. ovoga članka ne utječe na pravo odvjetnika na zastupanje stranka u području prava industrijskog vlasništva sukladno propisima koji reguliraju odvjetništvo.

Poslovi obuhvaćeni djelatnošću zastupanja

Članak 6.

Djelatnost zastupanja obuhvaća sljedeće poslove:

a) zastupanje stranaka u upravnim postupcima priznanja ili registracije prava industrijskog vlasništva pred Državnim zavodom za intelektualno vlasništvo i drugim nadležnim tijelima (u daljnjem tekstu: Zavod)

b) zastupanje stranaka u upravnim i drugim postupcima vezanima uz prava industrijskog vlasništva  pred tijelima državne uprave, pod uvjetima i u mjeri propisanoj zakonima koji uređuju postupke koji se vode pred tim tijelima i

c) pružanje ostalih oblika stručne pomoći vezanih uz prava industrijskog vlasništva kao što su, pružanje stručnih savjeta i mišljenja, obavljanje stručnih analiza i drugih oblika stručne djelatnosti.

III. OVLAŠTENI ZASTUPNICI U PODRUČJU PRAVA INDUSTRIJSKOG VLASNIŠTVA

Profesionalni naziv

Članak 7.

(1) Ovlašteni zastupnici u području prava industrijskog vlasništva (u daljnjem tekstu: ovlašteni zastupnici) obavljaju djelatnost zastupanja pod sljedećim profesionalnim nazivom:

1. patentni zastupnik, ako obavljaju djelatnost u području zaštite (tehničkih ili tehnoloških) izuma pravima intelektualnog vlasništva kao što su patent, uporabni model, topografija poluvodičkih proizvoda ili svjedodžba o dodatnoj zaštiti za lijekove i sredstva za zaštitu bilja i

1. zastupnik za žigove, ako obavljaju djelatnost u području zaštite drugih prava intelektualnog vlasništva kao što su žig, industrijski dizajn, oznake zemljopisnog podrijetla i oznake izvornosti ili drugih oblika industrijskog vlasništva iz točke 1. ovoga stavka.

(2) Profesionalne nazive iz stavka 1. ovoga članka smiju koristiti osobe koje udovoljavaju uvjetima za obavljanje djelatnosti ovlaštenih zastupnika prema ovom Zakonu.

Uvjeti za obavljanje djelatnosti ovlaštenih zastupnika

Članak 8.

(1) Patentni zastupnika može biti:

1. fizička osoba koja je državljanin Republike Hrvatske ili je državljanin države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru (u daljnjem tekstu: EGP) ili je državljanin države pristupnice Kodeksa o liberalizaciji kretanja kapitala i Kodeksa o liberalizaciji nevidljivih transakcija Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (u daljnjem tekstu: OECD Kodeksa) i ima prebivalište u Republici Hrvatskoj ili u državi ugovornici EGP-a ili u državi pristupnici OECD Kodeksa, ima završen sveučilišni diplomski studij iz tehničkih ili prirodnih znanosti i pred Zavodom je položila stručni ispit za patentnog zastupnika

2. fizička osoba koja je državljanin Republike Hrvatske ili je državljanin države ugovornice EGP-a ili je državljanin države pristupnice OECD Kodeksa i ima prebivalište u Republici Hrvatskoj ili u državi ugovornici EGP-a ili u državi pristupnici OECD Kodeksa, koja ima završen sveučilišni diplomski studij iz područja različitog od tehničkih ili prirodnih znanosti, ima neposredno iskustvo u obavljanju poslova u području patenata djelatnosti patentnog zastupnika od najmanje pet godina, stečeno nakon završetka studija, i pred Zavodom je položila stručni ispit za patentnog zastupnika

3. odvjetnik upisan u imenik odvjetnika Hrvatske odvjetničke komore koji je pred Zavodom položio stručni ispit za patentnog zastupnika ili odvjetničko društvo koje zapošljava takvog odvjetnika ili s njime surađuje na temelju drugoga ugovornog odnosa i

4. pravna osoba sa sjedištem u Republici Hrvatskoj ili državi ugovornici EGP-a ili u državi pristupnici OECD Kodeksa koja zapošljava najmanje jednu osobu za obavljanje poslova zastupanja u području patenata koja udovoljava uvjetima iz točaka 1. ili 2. ovoga stavka ili s takvom osobom na poslovima zastupanja u području patenata surađuje na temelju drugoga ugovornog odnosa i koja obavlja poslove zastupanja pred Zavodom kao svoju registriranu djelatnost.

(2) Zastupnik za žigove može biti:

1. fizička osoba koja je državljanin Republike Hrvatske ili je državljanin države ugovornice EGP-a ili državljanin države pristupnice OECD Kodeksa i ima prebivalište u Republici Hrvatskoj ili u državi ugovornici EGP-a ili u državi pristupnici OECD Kodeksa, ima završen sveučilišni diplomski studij i pred Zavodom je položila stručni ispit za zastupnike za žigove

2. odvjetnik upisan u imenik odvjetnika Hrvatske odvjetničke komore koji je pred Zavodom položio stručni ispit za zastupnike za žigove ili odvjetničko društvo koje zapošljava takvog odvjetnika ili s njime surađuje na temelju drugog ugovornog odnosa i

3. pravna osoba sa sjedištem u Republici Hrvatskoj ili državi ugovornici EGP-a ili u državi pristupnici OECD Kodeksa koja zapošljava najmanje jednu osobu za obavljanje poslova zastupanja u području žigova koja udovoljava uvjetima iz točke 1. ovoga stavka ili s takvom osobom surađuje na poslovima zastupanja u području žigova na temelju drugoga ugovornog odnosa i koja obavlja poslove zastupanja pred Zavodom kao svoju registriranu djelatnost.

(3) Osobe iz stavaka 1. i 2. ovoga članka koje nemaju prebivalište ili sjedište u Republici Hrvatskoj obvezne su imenovati opunomoćenika za primanje pismena u Republici Hrvatskoj.

(4) Osoba koja udovoljava uvjetima iz stavka 1. točaka 1. ili 2. ovoga članka ili uvjetima iz stavka 2. točaka 1. ili 2. ovoga članka, može imati samo jedan ugovorni odnos s pravnom osobom odnosno odvjetničkim društvom temeljem kojeg  pravna osoba, odnosno odvjetničko društvo podnosi zahtjev za upis u Registar ovlaštenih zastupnika.

(5) Osoba iz stavka 4. ovoga članka može obavljati poslove ovlaštenog zastupnika samo za pravnu osobu odnosno odvjetničko društvo s kojom ima ugovorni odnos.

(6) Nepoštivanje odredbi iz stavaka 4 i 5. ovoga članka predstavlja povredu kodeksa zastupničke etike sukladno odredbama  ovoga Zakona.

Priznavanje stručne kvalifikacije stečene u državama ugovornicama EGP-a

Članak 9.

(1) Iznimno od odredbe članka 8. ovoga Zakona, strana fizička osoba iz države ugovornice EGP-a koja je stekla stručnu kvalifikaciju potrebnu za obavljanje djelatnosti ovlaštenog zastupnika u državi ugovornici EGP-a umjesto polaganja stručnog ispita može Zavodu podnijeti zahtjev za priznavanje navedene stručne kvalifikacije u Republici Hrvatskoj.

(2) Uz zahtjev iz stavka 1. ovoga članka podnositelj mora priložiti dokaze o ispunjavanju uvjeta vezanih uz državljanstvo i prebivalište iz članka 8. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona te:

1. dokaz o kompetentnosti ili potrebnoj razini stručne kvalifikacije koji zahtijeva država ugovornica EGP-a za pristup i obavljanje regulirane profesije i koji su izdala nadležna tijela države ugovornice EGP-a u skladu s nacionalnim propisima ili

2. dokaz da je obavljao tu profesiju u punom ili nepunom radnom vremenu istovjetnog ukupnog trajanja najmanje godinu dana u posljednjih deset godina u državi ugovornici EGP-a u kojoj ta profesija nije regulirana, pod uvjetom da kandidat posjeduje jednu ili više potvrda kompetentnosti ili dokaza o potrebnoj razini stručne kvalifikacije iz članka 8. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona koje je izdalo nadležno tijelo države članice u kojoj ta profesija nije regulirana.

(3) Podnositelj zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka nije obvezan priložiti dokaze koji se mogu provjeriti putem Informacijskog sustava unutarnjeg tržišta (IMI). Na postupak odlučivanja o zahtjevu iz stavka 1. ovoga članka primjenjuju se odredbe propisa kojima se uređuju regulirane profesije i priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija.

(4) Na postupak odlučivanja o zahtjevu iz stavka 1. ovoga članka primjenjuju se odredbe propisa kojima se uređuju regulirane profesije i priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija.

(5) Zavod o zahtjevu iz stavka l. ovoga članka donosi odluku protiv koje nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

(6) Sadržaj zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka uređuje se pravilnikom koji donosi glavni ravnatelj Zavoda.

Dopunske mjere za priznavanje stručne kvalifikacije stečene u državama ugovornicama EGP-a

Članak 10.

(1) Zavod može u postupku priznavanja inozemne stručne kvalifikacije, sukladno članku 9. ovoga Zakona, od kandidata zatražiti provedbu jedne od dopunskih mjera, i to:

a) razdoblje prilagodbe do tri godine ili

b) provjeru kompetentnosti.

(2) Provedbu dopunske mjere iz stavka 1. ovoga članka Zavod može zatražiti od kandidata ako:

a) osposobljavanje koje je prošao obuhvaća bitno različite sadržaje od onih koje obuhvaća dokaz o položenom stručnom ispitu iz članka 11. ovoga Zakona ili

b) ovlaštenje za obavljanje djelatnosti zastupnika za žigove sukladno ovom Zakonu sadržava jednu ili više aktivnosti koje ne postoje u toj profesiji u kandidatovoj matičnoj državi članici, a stručni ispit iz članka 11. ovoga Zakona obuhvaća bitno različite sadržaje od sadržaja koje obuhvaća potvrda o kompetentnosti ili potrebnoj razini stručne kvalifikacije.

(3) Kandidat nema pravo izbora dopunske mjere.

(4) Dopunsku mjeru odredit će Zavod privremenim rješenjem koje se donosi u skladu s odredbama propisa kojima se uređuju regulirane profesije i priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija.

(5) Protiv rješenja iz stavka 4. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

(6) Visina naknada troškova provedbe dopunske mjere propisuje se posebnim propisom kojim se uređuju naknade troškova za postupke u području intelektualnog vlasništva.

(7) Detaljna pravila kojima se uređuju dopunske mjere iz ovoga članka utvrđuju se pravilnikom iz članka 9. stavka 6. ovoga Zakona.

Stručni ispiti

Članak 11.

(1) Stručni ispiti iz članka 8. stavka 1. točke 1., 2. i 3. i stavka 2. točke 1. i 2. ovoga Zakona polažu se pred ispitnom komisijom u Zavodu.

(2) Iznimno od stavka 1. ovog članka osoba koja je pri Europskom patentnom uredu položila stručni ispit za Europskog patentnog zastupnika oslobođena je od polaganja stručnog ispita za patentnog zastupnika, osim u dijelu stručnog ispita koji se odnosi na upravni postupak u Republici Hrvatskoj.

(3) Ispitnu komisiju iz stavka 1. ovoga članka imenuje glavni ravnatelj Zavoda.

(4) Sastav ispitne komisije, postupak polaganja ispita te programi ispita za patentne zastupnike i zastupnike za žigove uređuju se pravilnikom koji donosi glavni ravnatelj Zavoda.

Obveza stalnog stručnog usavršavanja

Članak 12.

(1) Ovlašteni zastupnici su dužni pratiti razvoj pravnog okvira u području prava industrijskog vlasništva i stalno se stručno usavršavati u području njihove djelatnosti.

(2) Programe i način provedbe stručnog usavršavanja ovlaštenih zastupnika donosi Komora u suradnji sa Zavodom.

IV. STJECANJE I GUBITAK PRAVA NA OBAVLJANJE DJELATNOSTI OVLAŠTENOG ZASTUPNIKA

Stjecanje prava na obavljanje djelatnosti ovlaštenog zastupnika

Članak 13.

Pravo na obavljanje djelatnosti ovlaštenog zastupnika na teritoriju Republike Hrvatske stječe se upisom u Registar ovlaštenih zastupnika koji vodi Zavod u elektroničkom obliku.

Podaci koji se upisuju u Registar ovlaštenih zastupnika

Članak 14.

U Registar ovlaštenih zastupnika se upisuju sljedeći podaci:

1. registarski broj ovlaštenog zastupnika

2. za fizičke osobe: ime i prezime, prebivalište, broj telefona i adresa elektroničke pošte, zanimanje, uključujući i podatak o ugovornoj suradnji odnosno  povezivanju s pravnim osobama odnosno odvjetničkim društvima

3. za pravne osobe: tvrtka, sjedište, broj telefona i adresa elektroničke pošte, ime i prezime fizičke  osobe koju zapošljava ili s kojom ima sklopljen ugovor sukladno članku 8. stavku 1. točki 4. ili članku 8. stavku 2. točki 3. ovoga Zakona

4. osobni identifikacijski broj

5. datum upisa u Registar ovlaštenih zastupnika

6. datum upisa promjene u Registar ovlaštenih zastupnika

7. datum brisanja upisa u Registar ovlaštenih zastupnika

8. datum ponovnog upisa u Registar ovlaštenih zastupnika

9. početak i završetak mirovanja statusa ovlaštenog zastupnika

10. za osobe iz članka 8. stavka 3. ovoga Zakona: ime i prezime te prebivalište opunomoćenika za primanje pismena u Republici Hrvatskoj i

11. uvjerenje o stečenoj kvalifikaciji.

Postupak upisa u Registar ovlaštenih zastupnika

Članak 15.

(1) Postupak upisa u Registar ovlaštenih zastupnika  pokreće se podnošenjem zahtjeva za upis Zavodu.

(2) Zahtjevu iz stavka 1. ovoga članka prilažu se dokazi o ispunjavanju uvjeta iz članka 8. stavka 1. ili 2. ili članka 9. stavka 2. ovoga Zakona i dokaz o plaćenoj naknadi troškova postupka upisa u Registar ovlaštenih zastupnika.

(3) Dokazi iz stavka 2. ovoga članka ne moraju se priložiti uz zahtjev iz stavka 1. ovoga članka ako se mogu provjeriti putem Informacijskog sustava unutarnjeg tržišta (IMI).

(4) O zahtjevu za upis u Registar ovlaštenih zastupnika Zavod odlučuje rješenjem.

(5) Protiv rješenja Zavoda nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

Donošenje odluke o zahtjevu za upis u Registar ovlaštenih zastupnika

Članak 16.

(1) Zavod donosi rješenje o upisu u Registar ovlaštenih zastupnika ako su ispunjeni uvjeti iz članka 8. stavka 1. ili 2. ovoga Zakona ili članka 9. stavka 2. ovoga Zakona.

(2) Ako zahtjev za upis u Registar ovlaštenih zastupnika nije dostavljen u skladu sa člankom 15. stavkom 2. ovoga Zakona nepotpun, Zavod će zaključkom naložiti podnositelju zahtjeva da otkloni nedostatke u roku od 30 dana od dana primitka zaključka.

(3) Ako podnositelj zahtjeva iz stavka 2. ovoga članka ne postupi po zaključku Zavoda, Zavod donosi rješenje o odbacivanju zahtjeva za upis u Registar ovlaštenih zastupnika.

(4) Zavod će  po izvršnosti rješenja iz stavka 1. ovoga članka  izvršiti upis u Registar ovlaštenih zastupnika  bez odgađanja.

Upis promjena

Članak 17.

(1) Ovlašteni zastupnik je dužan bez odgađanja, a najkasnije u roku od 15 dana od nastanka promjene podataka iz članka 14. ovoga Zakona, podnijeti Zavodu zahtjev za upis promjene podataka u Registar ovlaštenih zastupnika.

(2) Zahtjevu iz stavka 1. ovoga članka prilažu se dokazi o nastaloj promjeni.

(3) O zahtjevu iz stavka 1. ovoga članka Zavod odlučuje rješenjem.

(4) Odvjetničko društvo koje je ovlašteni zastupnik dužno je za svaku godinu, počevši od dana upisa u Registar ovlaštenih zastupnika, dostaviti Zavodu potvrdu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje ili potvrdu Hrvatske odvjetničke komore iz koje je vidljivo da je osoba iz članka 8. stavka 1. točke 3. i stavka 2. točke 2. ovoga Zakona i dalje u radnom odnosu, odnosno dostaviti izjavu da s osobom iz članka 8. stavka 1. točke 3. i stavka 2. točke 2. ovoga Zakona i dalje surađuje na poslovima zastupanja.

(5) Izjavu iz stavka 4. ovoga članka mora potpisati i odvjetničko društvo i osoba iz članka 8. stavka 1. točke 3. i stavka 2. točke 2. ovoga Zakona.

(6) Ovlašteni zastupnik pravna osoba iz članka 8. stavka 1. točke 4. i članka 8. stavka 2. točke 3. ovoga Zakona dužna je za svaku godinu, počevši od dana upisa, dostaviti Zavodu potvrdu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje iz koje je vidljivo da je osoba koja udovoljava uvjetima iz članka 8. stavka 1. točaka 1. i 2. i članka 8. stavka 2. točke 1. ovoga Zakona i dalje u radnom odnosu, odnosno dostaviti izjavu da s tom  osobom i dalje surađuje na poslovima zastupanja.

(7) Izjavu iz stavka 6. ovoga članka moraju potpisati i ovlašteni zastupnik pravna osoba i osoba iz članka 8. stavka 1. točaka 1. i 2. i stavka 2. točke 1. ovoga Zakona.

(8) Ako Zavod sazna da je došlo do promjene podataka iz članka 14. ovoga Zakona, a o kojima je ovlašteni zastupnik propustio obavijestiti Zavod kako je određeno stavkom 4. ovoga članka, Zavod će u roku od 15 dana od dana saznanja za promjenu po službenoj dužnosti pokrenuti postupak radi donšenja rješenja kojim se status ovlaštenog zastupnika stavlja u mirovanje.  

(9) Ako odvjetničko društvo i pravna osoba ne postupe u skladu sa stavcima 5. i 6. ovoga članka, Zavod će u roku od 30 dana od  dana isteka roka iz stavka 5. i 6. ovoga članka po službenoj dužnosti pokrenuti postupak radi donošenja rješenja o brisanju iz Registra ovlaštenih zastupnika temeljem članka 19. stavka 1. točke 6. ovoga Zakona.

(10) Protiv odluka iz stavaka 8. i 9. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

Mirovanje

Članak 18.

(1) Ovlaštenom zastupniku koji kao fizička osoba s pravnom osobom iz članka 8. stavka 1. točke 3. i  4. i stavka 2., točke 2. i 3. ovoga Zakona sklopi ugovor o radu ili drugi ugovor temeljem kojeg surađuje s tom pravnom osobom za vrijeme trajanja tog ugovora o radu odnosno drugog ugovora o poslovnoj suradnji status ovlaštenog zastupnika miruje.

(2) Kada zaprimi zahtjev pravne osobe za upis u Registar ovlaštenih zastupnika Zavod će po službenoj dužnosti za ovlaštenog zastupnika fizičku osobu, koji s tom pravnom osobom ima sklopljen ugovor o radu odnosno ugovor o suradnji, upisati u Registar ovlaštenih zastupnika mirovanje statusa ovlaštenog zastupnika.

(3) O upisu iz stavka 2. ovog članka Zavod ne donosi posebno rješenje, već o tome odlučuje prilikom donošenja rješenja o zahtjevu pravne osobe za upis u Registar ovlaštenih zastupnika.  

(4)Zavod po službenoj dužnosti upisuje u Registar ovlaštenih zastupnika mirovanje statusa ovlaštenog zastupnika kad se ispune uvjeti iz stavka 2. ovoga članka i članka 17. stavka 7. ovog Zakona.

(5)O upisu iz stavka 4. ovog članka Zavod donosi rješenje.

(6) Protiv rješenja iz stavka 5. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

(7) Ovlašteni zastupnik kojem je status u mirovanju nema pravo zastupanja, osim u slučaju iz stavka 1. ovog članka kada stranku zastupa u ime pravne osobe.

Brisanje iz Registra ovlaštenih zastupnika

Članak 19.

(1) Ovlašteni zastupnik briše se iz Registra  ovlaštenih zastupnika u sljedećim slučajevima:

1. na vlastiti zahtjev

2. ako nastupi smrt ili poslovna nesposobnost, ili ako trajno izgubi zdravstvenu sposobnost za obavljanje poslova zastupanja

3. ako izgubi hrvatsko državljanstvo ili državljanstvo države ugovornice EGP-a ili državljanstvo države pristupnice OECD Kodeksa

4. ako više nema prebivališta odnosno sjedište u Republici Hrvatskoj ili državi ugovornici EGP-a ili u državi pristupnici OECD Kodeksa

5. ako je osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora dulju od šest mjeseci

6. ako pravna osoba više ne zapošljava niti jednu fizičku osobu iz članka 8. stavka 1. točke 1. ili točke 2., odnosno stavka 2. točke 1. ovoga Zakona, niti s njome surađuje na temelju drugoga ugovornog odnosa te ako odvjetničko društvo više ne zapošljava odvjetnika iz članka 8. stavka 1. točke 3., odnosno stavka 2. točke 2. ovoga Zakona, niti s njime surađuje na temelju drugoga ugovornog odnosa,

7. ako pravna osoba više ne obavlja poslove zastupanja pred Zavodom kao svoju registriranu djelatnost

8. ako mu je izrečena mjera zabrane obavljanja djelatnosti

9. ako mu je odlukom Komore izrečena mjera prestanka članstva u Komori i

10. za osobe iz članka 8. stavka 3. ovoga Zakona ako prestane punomoć za primanje pismena, a u roku od sedam dana Zavod ne zaprimi novu punomoć za primanje pismena.

(2) Komora je obvezna Zavodu dostaviti obavijest o činjenicama iz stavka 1. točaka 2. do 9. ovoga članka u roku od 15 dana od dana saznanja.

(3) Ako su ispunjeni uvjeti iz stavka 1. ovoga članka, Zavod donosi rješenje o brisanju iz Registra ovlaštenih zastupnika.

(4) Protiv rješenja iz stavka 3. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

Obveza prestanka obavljanja djelatnosti

Članak 20.

(1) Zastupnik ne smije obavljati poslove zastupanja:

1. u slučaju gubitka državljanstva - danom pravomoćnosti odluke kojom je utvrđen gubitak državljanstva

2. u slučaju lišenja poslovne sposobnosti ili trajne zdravstvene nesposobnosti za obavljanje poslova zastupanja - danom pravomoćnosti odluke o lišenju poslovne sposobnosti odnosno utvrđenju trajne zdravstvene nesposobnosti

3. u slučaju izricanja sigurnosne mjere zabrane obavljanje djelatnosti - danom pravomoćnosti odluke o zabrani obavljanja djelatnosti

4. u slučaju osude na bezuvjetnu kaznu zatvora dulju od šest mjeseci - danom pravomoćnosti odluke i

5. u slučaju izricanja stegovne mjere ili mjere prestanka članstva u Komori - danom pravomoćnosti takve odluke.

(2) Iznimno od stavka 1. zastupnik ne smije obavljati svoju djelatnost od dana pravomoćnosti rješenja Zavoda o brisanju zastupnika iz Registra ovlaštenih zastupnika iz članka 19. stavka 3. ovoga Zakona.

Ponovni upis u Registar ovlaštenih zastupnika

Članak 21.

(1) Ovlašteni zastupnik koji je brisan iz Registra ovlaštenih zastupnika može zatražiti ponovni upis u Registar ovlaštenih zastupnika ako to sam zatraži pisanim putem od Zavoda te podnese dokaze da razlozi koji su doveli do brisanja iz Registra ovlaštenih zastupnika više ne postoje i dostavi Zavodu dokaz o plaćenoj naknadi troškova postupka.

(2) Ako su ispunjeni uvjeti iz stavka 1. ovoga članka, Zavod donosi rješenje o ponovnom upisu u Registar ovlaštenih zastupnika.

(3) Protiv odluke iz stavka 2. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

Naknade troškova upisa u Registar ovlaštenih zastupnika

Članak 22.

(1) Naknade troškova postupka plaćaju se za:

1. upis u Registar ovlaštenih zastupnika

2. upis promjene u Registar ovlaštenih zastupnika

3. brisanje iz Registra ovlaštenih zastupnika i

4. ponovni upis u Registar ovlaštenih zastupnika.

(2) Iznosi naknada troškova postupka određeni su propisom kojim se uređuju naknade troškova za postupke u području intelektualnog vlasništva.

Objava podataka iz Registra ovlaštenih zastupnika

Članak 23.

(1) Prilikom upisa zastupnika u Registar ovlaštenih zastupnika u službenom glasilu Zavoda objavljuju se sljedeći podaci o ovlaštenom zastupniku: ime i prezime/tvrtka, prebivalište/sjedište, broj telefona i adresa elektroničke pošte.

(2) U službenom glasilu Zavoda objavljuju sve promjene podataka iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Zavod na svojim mrežnim stranicama objavljuje elektronički imenik ovlaštenih zastupnika upisanih u Registar ovlaštenih zastupnika, koji sadrži podatke iz stavka 1. ovoga članka.

Obavještavanje Zavoda i Komore o pokretanju postupaka

Članak 24.

Sud odnosno drugo državno tijelo dužno je obavijestiti Zavod i Komoru o pokretanju prekršajnog, odnosno kaznenog postupka i određivanja pritvora protiv zastupnika, određivanju istražnog zatvora protiv zastupnika, izricanju osuđujuće presude zastupniku i o odluci kojom se pravomoćno završava kazneni ili prekršajni postupak protiv zastupnika.

V. OBAVLJANJE DJELATNOSTI OVLAŠTENOG ZASTUPNIKA NA PRIVREMENOJ I POVREMENOJ OSNOVI OSOBA IZ DRŽAVE UGOVORNICE EGP-a

Izjava o početku obavljanja djelatnosti za fizičke osobe

Članak 25.

(1) Strana fizička osoba iz države ugovornice EGP-a može, uz uvjet da je stekla stručnu kvalifikaciju potrebnu za obavljanje djelatnosti ovlaštenog zastupnika u državi ugovornici EGP-a, u Republici Hrvatskoj obavljati djelatnost ovlaštenog zastupnika na privremenoj i povremenoj osnovi ako prije početka obavljanja djelatnosti o tome pisanom izjavom obavijesti Zavod.

(2) Uz izjavu iz stavka 1. ovoga članka podnositelj mora priložiti:

1. dokaz o državljanstvu države ugovornice EGP-a

2. dokaz o prebivalištu u državi ugovornici EGP-a

3. dokaz o stečenoj stručnoj kvalifikaciji za obavljanje djelatnosti ovlaštenog zastupnika u državi ugovornici EGP-a koji je izdalo strano nadležno tijelo države ugovornice EGP-a

4. potvrdu da u državi ugovornici EGP-a obavlja djelatnost ovlaštenog zastupnika i da nema, čak ni privremeno, zabranu obavljanja djelatnosti i

5. dokaz o osiguranju od odgovornosti iz članka 35. ovoga Zakona.

(3) Podnositelj iz stavka 1. ovoga članka nije obvezan priložiti dokaze koji se mogu provjeriti putem Informacijskog sustava unutarnjeg tržišta (IMI).

(4) Izjava iz stavka 1. ovoga članka podnosi se za svaku godinu u kojoj podnositelj namjerava privremeno i/ili povremeno obavljati djelatnost ovlaštenog zastupnika.

(5) Na postupovna pitanja iz ovoga članka primjenjuju se odredbe propisa kojima se uređuju regulirane profesije i priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija.

(6) Na temelju izjave iz stavka 1. ovoga članka Zavod donosi odluku.

(7) Protiv odluke iz stavka 6. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

(8) Sadržaj izjave iz stavka 4. ovoga članka uređuje se pravilnikom iz članka 9. stavka 6. ovoga Zakona.

Izjava o početku obavljanja djelatnosti za pravne osobe

Članak 26.

(1) Strana pravna osoba sa sjedištem u državi ugovornici EGP-a može u Republici Hrvatskoj obavljati djelatnost ovlaštenog zastupnika na privremenoj i povremenoj osnovi ako prije početka obavljanja djelatnosti o tome pisanom izjavom obavijesti Zavod, uz uvjet propisan člankom 8. stavkom 1. točkom 4. i člankom 8. stavkom 2. točkom 3. ovoga Zakona.

(2) Uz izjavu iz stavka 1. ovoga članka podnositelj mora priložiti:

1. dokaz o pravu obavljanja djelatnosti ovlaštenog zastupnika u državi sjedišta

2. dokaz o sjedištu u državi ugovornici EGP-a

3. dokaz o ispunjavanju uvjeta propisanog člankom 8. stavkom 1. točkom 4. i člankom 8. stavkom 2. točkom 3. ovoga Zakona i

4. potvrdu da u državi ugovornici EGP-a obavlja djelatnost ovlaštenog zastupnika i da nema, čak ni privremeno, zabranu obavljanja djelatnosti.

(3) Podnositelj iz stavka 1. ovoga članka nije obvezan priložiti dokaze koji se mogu provjeriti putem Informacijskog sustava unutarnjeg tržišta (IMI).

(4) Izjava iz stavka 1. ovoga članka podnosi se za svaku godinu u kojoj podnositelj namjerava privremeno i/ili povremeno obavljati djelatnost ovlaštenog zastupnika.

(5) Na postupovna pitanja iz ovoga članka primjenjuju se odredbe propisa kojima se uređuju regulirane profesije i priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija.

(6) Na temelju izjave iz stavka 1. ovoga članka Zavod donosi odluku.

(7) Protiv odluke iz stavka 6. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

(8) Sadržaj izjave iz stavka 4. ovoga članka uređuje se pravilnikom iz članka 9. stavka 6. ovoga Zakona.

Poštivanje etičkih pravila

Članak 27.

Osoba koja obavlja djelatnost ovlaštenog zastupnika na povremenoj i privremenoj osnovi automatski se privremeno registrira kao pro forma član Komore koji je obvezan poštivati etička pravila i na kojega se odnose odgovarajuće stegovne mjere Komore.

Evidencija o obavljanju djelatnosti ovlaštenog zastupnika na privremenoj i povremenoj osnovi

Članak 28.

(1) Osoba koja obavlja djelatnost ovlaštenog zastupnika na povremenoj i privremenoj osnovi tu djelatnost obavlja pod profesionalnim nazivom koji postoji u propisima države članice poslovnog nastana.

(2) Profesionalni naziv iz stavka 1. ovoga članka navodi se i upisuje na službenom jeziku ili na jednom od službenih jezika države članice poslovnog nastana u evidenciju o obavljanju djelatnosti ovlaštenog zastupnika na privremenoj i povremenoj osnovi osoba iz država ugovornica EGP-a koju vodi Zavod.

(3) Zavod na svojim mrežnim stranicama objavljuje elektronički imenik ovlaštenih zastupnika upisanih u evidenciju iz stavka 2. ovoga članka.

(4) Sadržaj evidencije iz stavka 2. ovoga članka i imenika iz stavka 3. ovoga članka uređuje se pravilnikom iz članka 9. stavka 6. ovoga Zakona.