Članak 1.

U Pravilniku o dozvoljenim ulaganjima i dodatnim ograničenjima ulaganja dobrovoljnog mirovinskog fonda (»Narodne novine« broj 152/24) u članku 1. stavku 3. točka 4. mijenja se i glasi:

»4. Zaštita imovine i obveza mirovinskog fonda  korištenjem izvedenica odnosi se na zauzimanje pozicija u izvedenicama u svrhu potpune ili u najvećoj mjeri moguće eliminacije rizika povezanog s određenom imovinom mirovinskog fonda, pri čemu se korištenjem takvih strategija mirovinski fond sekundarno, kontrolirano i u iznosu koji nije materijalno značajan, izlaže drugim vrstama rizika kojima inače ne bi bio izložen. Navedenim strategijama se u najvećoj mjeri eliminira opći i specifični rizik povezan s određenom imovinom mirovinskog fonda te iste moraju biti efikasne u stresnim tržišnim uvjetima. Strategije kojima je cilj generiranje profita ne smatraju se strategijama zaštite.«

Točka 5. mijenja se i glasi:

» 5. Tehnike  i instrumenti efikasnog upravljanja portfeljem su tehnike i instrumenti koji se koriste prilikom upravljanja imovinom mirovinskog fonda u svrhu troškovne učinkovitosti i/ili stvaranja dodatnog prinosa uz razinu rizika koja je u skladu s profilom rizičnosti mirovinskog fonda, a eventualno djelomično smanjenje pojedinih rizika ostvareno korištenjem tih tehnika je sekundarno i ne predstavlja glavnu svrhu njihovog korištenja. «

Članak 2.

Članak 12. mijenja se i glasi:

» (1) Ulaganje u financijske izvedenice dozvoljeno je isključivo  u svrhu zaštite imovine mirovinskog fonda ili efikasnog upravljanja imovinom i obvezama mirovinskog fonda.

(2) Ulaganje u financijske izvedenice u špekulativne svrhe nije dozvoljeno.

(3) Mirovinsko društvo je dužno najmanje jednom godišnje odrediti strategiju korištenja financijskih izvedenica u budućem razdoblju, pri čemu ista mora sadržavati najmanje sljedeće:

1. opis tehnika korištenja financijskih izvedenica u svrhu zaštite imovine mirovinskog fonda te opis načina upotrebe pojedine vrste financijskih izvedenica koje mirovinsko društvo planira koristiti unutar tih tehnika

2. opis tehnika korištenja financijskih izvedenica u svrhu efikasnog upravljanja imovinom i obvezama mirovinskog fonda te opis načina upotrebe pojedine vrste financijskih izvedenica koje mirovinsko društvo planira koristiti unutar tih tehnika

3. ciljeve koji će se pokušati ostvariti korištenjem pojedine tehnike

4. postupke i metode za ocjenjivanje i praćenje efikasnosti pojedine tehnike

5. procjenu očekivanih dodatnih rizika koji proizlaze iz pojedinih tehnika

6. udio imovine obuhvaćene tehnikama korištenja financijskih izvedenica.

(4) Strategija korištenja financijskih izvedenica iz stavka 3. ovoga članka mora biti odobrena od uprave mirovinskog društva, na temelju prijedloga tijela unutar mirovinskog društva zaduženog za savjetovanje uprave prilikom donošenja strategije ulaganja imovine mirovinskog fonda, i s čijim osnovnim odrednicama mora biti upoznat nadzorni odbor mirovinskog društva .

(5) Tehnike zaštite imovine mirovinskog fonda su tehnike koje podrazumijevaju korištenje financijskih izvedenica na način kojim se osigurava postupanje u skladu s člankom 1. stavkom 3. točkom 4. ovog pravilnika , a koje se mogu ostvarivati zauzimanjem kratkih i dugih pozicija u financijskim izvedenicama.

(6) Tehnikama i instrumentima efikasnog upravljanja portfeljem mirovinskog fonda u svrhu troškovne učinkovitosti i/ili stvaranja dodatnog prinosa uz razinu rizika koja je u skladu s profilom rizičnosti mirovinskog fonda u smislu ovoga pravilnika, smatra se zauzimanje duge pozicije u izvedenici prema dozvoljenoj imovini mirovinskog fonda uz uvjet da postoji primjerena pokrivenost izvedenice s imovinom mirovinskog fonda,

(7) Mirovinskom društvu za račun mirovinskog fonda nije dozvoljeno zauzimati nepokrivene pozicije korištenjem financijskih izvedenica.

(8) Duge pozicije zauzete korištenjem izvedenica moraju biti u potpunosti pokrivene:

1. imovinom iz članka 155. stavka 1. točaka 6. i 9. Zakona

2. instrumentima tržišta novca čiji je izdavatelj Republika Hrvatska, druga država članica ili država članica OECD-a te Hrvatska narodna banka ili središnja banka druge države članice, odnosno države članice OECD-a, ili

3. prenosivim dužničkim vrijednosnim papirima koji imaju dospijeće ili preostalo dospijeće kraće od jedne godine, a čiji je izdavatelj Republika Hrvatska, druga država članica ili država članica OECD-a te Hrvatska narodna banka ili središnja banka druge države članice, odnosno države članice OECD-a

(9) Kratke pozicije zauzete korištenjem izvedenica moraju biti u potpunosti pokrivene imovinom mirovinskog fonda, a za koju temeljna imovina izvedenice najmanje predstavlja:

1. gotovo savršeni supstitut koji je po svojim karakteristikama identičan ili vrlo sličan imovini mirovinskog fonda i za kojeg mirovinsko društvo očekuje da će dovesti do efikasnog smanjenja specifičnog rizika pokrivene imovine, tj.

2. dovoljno dobar supstitut imovini mirovinskog fonda za kojeg mirovinsko društvo očekuje da će dovesti do značajnog smanjenja specifičnog rizika pokrivene imovine.

(10) Mirovinsko društvo je prilikom procjene predstavlja li temeljna imovina izvedenice gotovo savršeni odnosno dovoljno dobar supstitut imovini mirovinskog fonda, dužno uzeti u obzir najmanje sljedeće čimbenike, kumulativno:

1. na koji način zauzimanje kratke pozicije u financijskim izvedenicama čija temeljna imovina predstavlja dovoljno dobar odnosno gotovo savršen supstitut imovini mirovinskog fonda doprinosi očuvanju vrijednosti ili ostvarenju prinosa mirovinskog fonda

2. postoji li mogućnost zauzimanja kratke pozicije u financijskim izvedenicama uz istovremenu potpunu pokrivenost imovinom mirovinskog fonda, i ako da, je li ta mogućnost troškovno prihvatljiva

3. stupanj korelacije između imovine mirovinskog fonda na koju se izvedenica odnosi u odnosu na temeljnu imovinu izvedenice, stupanj diverzifikacije portfelja vlasničkih vrijednosnih papira koji je predmet zaštite i usporedivost sastavnica takvog portfelja sa sastavnicama indeksa koji čini temeljnu imovinu izvedenice, stabilnost raspona između prinosa do dospijeća obveznica ili investicijskih fondova koji ulažu u obveznice i prinosa do dospijeća temeljne imovine izvedenice, ili povezanost imovine na koju se izvedenica odnosi i temeljne imovine izvedenice putem neke druge kvantitativne metode kojom se može utvrditi razina povezanosti, ovisno što je primjenjivo, a uzimajući u obzir dovoljno dugački povijesni period koji uključuje i stresne periode na tržištu

4. najveći mogući gubitak koji se može ostvariti u planiranom razdoblju provođenja strategije korištenja financijskih izvedenica u slučaju postupanja sukladno stavku 9. točkama 1. i 2. ovoga članka, uz vrlo visoku razinu pouzdanosti samo u slučaju postupanja sukladno stavku 9. točki 1. ovoga članka

5. procijenjenu ostvarenu korist, odnosno izbjegavanje gubitaka mirovinskog fonda, koja se može ostvariti korištenjem financijskih izvedenica

6. ostale relevantne podatke i analize koji su od značaja prilikom donošenja odluke o zauzimanju kratkih pozicija u financijskim izvedenicama na temelju dovoljno dobrog odnosno gotovo savršenog supstituta u imovini mirovinskog fonda.

(11) Kada mirovinsko društvo zauzima kratke pozicije u imovini mirovinskog fonda na temelju dovoljno dobrog supstituta iz stavka 9. točke 2. ovoga članka, korištenjem financijskih izvedenica kod kojih je maksimalni mogući gubitak koji se može ostvariti moguće unaprijed odrediti i ograničen je na vrijednost stjecanja financijske izvedenice, ukupna izloženost prema temeljnoj imovini izvedenica može iznositi najviše 30% neto vrijednosti imovine fonda. U ostalim slučajevima ukupna izloženost prema temeljnoj imovini financijskih izvedenica na temelju dovoljno dobrog supstituta može iznositi najviše 10% neto vrijednosti imovine fonda.

(12) Kada mirovinsko društvo zauzima kratke pozicije u izvedenicama iz kojih proizlazi obveza isporuke imovine koja se ne nalazi u portfelju mirovinskog fonda, dužno ih je zatvoriti prije njihovog dospijeća.

(13) Korištenjem financijskih izvedenica ili drugih instrumenata iz članka 155. stavka 1. Zakona koji u sebi imaju ugrađenu izvedenicu, nije dozvoljeno stvoriti izloženost prema temeljnoj imovini kojom se prekoračuju ograničenja ulaganja propisana Zakonom i pravilnicima donesenim na temelju Zakona, kao niti stvoriti negativnu izloženost prema temeljnoj imovini osim u slučajevima iz stavka 9. ovoga članka.

(14) Financijske izvedenice iz članka 155. stavka 1. točke 7. Zakona uključuju i financijske instrumente koji zadovoljavaju sljedeće kriterije (kreditne izvedenice):

1. omogućavaju prijenos kreditnog rizika povezanog s temeljnom imovinom iz članka 155. stavka 1. točke 7. podtočke a) Zakona, neovisno o drugim rizicima povezanim s temeljnom imovinom

2. ne rezultiraju isporukom ili prijenosom imovine, osim one navedene u članku 155. stavku 1. Zakona

3. u skladu su s kriterijima za OTC izvedenice koji su definirani u članku 155. stavku 1. točki 7. podtočkama b) i c) Zakona

4. rizici financijskih izvedenica primjereno su obuhvaćeni sustavom upravljanja rizicima mirovinskog fonda

5. u slučajevima gdje postoji rizik asimetričnosti informacija između mirovinskog društva i druge ugovorne strane prilikom ugovaranja kreditne izvedenice, a koji je rezultat mogućnosti pristupa druge ugovorne strane nejavnim informacijama o izdavatelju temeljne imovine kreditne izvedenice, takvi rizici moraju biti obuhvaćeni mehanizmima unutarnjih kontrola.

(15) Fer vrijednost financijske izvedenice iz članka 155. stavka 1. točke 7. podtočke c) Zakona je vrijednost po kojoj bi financijska izvedenica koja se drži u imovini mirovinskog fonda mogla biti predmet transakcije po tržišnim uvjetima sklopljene između informiranih i nepovezanih strana koje su voljne obaviti transakciju.

(16) Izvedenice čija je temeljna imovina roba ne smatraju se financijskim izvedenicama u smislu Zakona.

(17) Druge ugovorne strane iz članka 155. stavka 1. točke 7. podtočke b) Zakona moraju ispunjavati sljedeće kriterije:

1. sjedište im je u državi članici ili zemljama OECD-a

2. imaju zadovoljavajuću kreditnu kvalitetu prema interno odabranom modelu procjene kreditne kvalitete

3. na osnovu analize druge ugovorne strane može se dokazati da podliježe bonitetnom nadzoru nadležnog tijela države iz točke 1. ovoga stavka u skladu s pravilima nadzora koja su barem jednako stroga kao ona propisana pravom Europske unije.

(18) Mirovinsko društvo dužno je u izračun valutne usklađenosti imovine mirovinskog fonda iz članka 161. stavka 2. Zakona uključiti i valutnu izloženost prema temeljnoj imovini financijskih izvedenica.

(19) Mirovinsko društvo dužno je internim aktima propisati na koji način osigurava da su čimbenici iz stavka 10. ovoga članka uzeti u obzir prilikom procjene predstavlja li određena imovina mirovinskog fonda dovoljno dobar odnosno gotovo savršeni supstitut temeljnoj imovini izvedenice, a pri čemu posebno mora obrazložiti na koji način identificira povijesna razdoblja iz stavka 10. točke 3. ovoga članka, kao i odrediti što se smatra dovoljno dobrom odnosno gotovo savršenom usklađenosti kretanja i karakteristika iz stavka 10. točke 3. ovoga članka, obrazložiti na koji način mirovinsko društvo utvrđuje da je ista primjerena, te kako istu kontinuirano prati i revidira.

(20) Mirovinsko društvo dužno je internim aktima iz stavka 19. ovoga članka također propisati primjerenu visoku razinu pouzdanosti iz stavka 10. točke 4. ovog članka te kratko u kontekstu sklonosti prihvaćanju rizika obrazložiti odabir razine pouzdanosti, te kako istu kontinuirano prati i revidira.

(21) Mirovinsko društvo je dužno najmanje jednom godišnje dokumentirano i obrazloženo određivati najveću prihvatljivu relativnu razinu svih vrsta fiksnih i varijabilnih troškova koji se odnose na korištenje financijskih izvedenica u budućem razdoblju, kao i najveću prihvatljivu relativnu razinu negativnog doprinosa prinosu mirovinskog fonda ostvarenu u pozicijama u izvedenicama, sve u odnosu na veličinu koju mirovinsko društvo ocijeni primjerenom, te isto najmanje kvartalno revidirati.

(22) Mirovinsko društvo je dužno najmanje polugodišnje procjenjivati uspješnost strategije korištenja financijskih izvedenica i ostvarenja ciljeva iz stavka 3. ovoga članka i objasniti eventualna odstupanja. «

Članak 3.

U članku 16. stavku 1. u točki 4. iza riječi » sposobnosti « dodaje se riječ » ključnih «.

Iza točke 4. dodaje se točka 5. koja glasi:

» 5. u slučaju većeg broja korisnika nekretnine koji se ne mogu odrediti kao ključni, procjenu rizika nenaplativosti ugovornih obveza u odnosu na sve korisnike nekretnine na temelju povijesnih podataka o naplati potraživanja unutar rokova dospijeća odnosno podataka o kašnjenju u naplati potraživanja.«

Iza stavka 7. dodaje se stavak 8. koji glasi:

» (8) Stjecanje dionica ili poslovnih udjela subjekta posebne namjene koji upravlja značajnim portfeljem nekretnina smatra se izravnim ulaganjem u nekretnine ukoliko mirovinsko društvo može dokazati da portfelj nekretnina i subjekt koji upravlja tim portfeljem kumulativno ispunjavaju uvjete što se smatra nekretninom i subjektom posebne namjene za ulaganje u nekretnine, propisane zakonom, ovim pravilnikom i pravilnikom kojim se uređuje utvrđivanje neto vrijednosti imovine i obračunske jedinice obveznog mirovinskog fonda. «

Članak 4.

Ovaj pravilnik stupa na snagu osmoga dana od objave u »Narodnim novinama«.

KLASA:

URBROJ:

Zagreb,

PREDSJEDNIK UPRAVNOG VIJEĆA

dr. sc. Ante Žigman