PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O HRVATSKOM DRŽAVLJANSTVU
I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u članku 2. stavku 4. podstavku 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 85/10. - pročišćeni tekst i 5/14. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI
Hrvatsko državljanstvo, pretpostavke za njegovo stjecanje i prestanak, uređene su Zakonom o hrvatskom državljanstvu („Narodne novine“, br. 53/91.) koji je stupio na snagu 8. listopada 1991. godine. Izmjene i dopune ovog Zakona objavljene su u „Narodnim novinama“, br. 28/92., 113/93., 130/11. i 110/15..
U Zakonu o hrvatskom državljanstvu ugrađena su osnovna načela i standardi poznati u europskom zakonodavstvu, kao što su načela: pravnog kontinuiteta državljanstva, sprječavanja apatridnosti, isključivosti hrvatskog državljanstva, ravnopravnosti bračne, izvanbračne i posvojene djece.
Kroz godine praktične primjene Zakona uočeni su određeni sadržajni nedostaci koji se ovim Prijedlogom Zakona nastoje otkloniti. Zakonodavstvo u području državljanstva potrebno je uskladiti sa stečenim iskustvima u primjeni Zakona o hrvatskom državljanstvu.
Ovim Prijedlogom Zakona predlaže se ograničenje mogućnosti stjecanja hrvatskog državljanstva podrijetlom maloljetne djece rođene u inozemstvu, čiji je jedan od roditelja hrvatski državljanin zahtijevanjem nastanjenja u Republici Hrvatskoj i odobrenog boravka u trajanju od tri godine neprekidno do podnošenja zahtjeva.
U odnosu na važeći Zakon, predložena je izmjena odredbe o redovitom načinu stjecanja hrvatskog državljanstva na način da se osobama kojima je oduzeta poslovna sposobnost omogućava stjecanje hrvatskog državljanstva te se na taj način izbjegava dosadašnja diskriminacija koja je postojala u odnosu na takve osobe.
Obveza udovoljavanja pretpostavci punoljetnosti predlaže se za sve pravne osnove po kojima osoba može prirođenjem steći hrvatsko državljanstvo izuzev odredbe članka 13. Zakona, kojom je propisano stjecanje hrvatskog državljanstva za maloljetnu djecu, na koji se način postiže ujednačenost u postupanju u odnosu na dosadašnje zakonsko rješenje.
Predlaže se ujednačeno postupanje u odnosu na stjecanje hrvatskog državljanstva bračnih drugova hrvatskih državljana na način da se zahtijeva odobren stalni boravak i življenje u Republici Hrvatskoj, bez obzira radi li se o bračnom drugu iseljenika ili osobe čije bi primanje u hrvatsko državljanstvo predstavljalo interes za Republiku Hrvatsku.
U odnosu na odredbu kojom je propisano stjecanje hrvatskog državljanstva osoba čije bi primanje u hrvatsko državljanstvo predstavljalo interes za Republiku Hrvatsku, za razliku od dosadašnjeg zakonskog rješenja, predloženo je propisivanje obveze nadležnih ministarstava da daju obrazloženo mišljenje o primitku stranca u hrvatsko državljanstvo. Osim toga, postroženi su kriteriji za njihov primitak na način da se zahtijeva dostava otpusta iz stranog državljanstva te reguliran boravak i življenje u Republici Hrvatskoj. Ovakvim se zakonskim rješenjem izbjegava davanje mišljenja arbitrarno, bez jasno naznačenih kriterija, sprječava se pojava višestrukog državljanstva te se postiže bolja integracija pojedinca u društvo.
Prijedlogom Zakona se zahtijeva suglasnost drugog roditelja za stjecanje hrvatskog državljanstva za maloljetno dijete kako bi se roditeljima omogućilo jednako pravo prilikom odlučivanja o statusnim pitanjima djeteta.
Nadalje, ovim Prijedlogom Zakona predlaže se izričito propisati da osobe, kojima je hrvatsko državljanstvo prestalo otpustom, mogu ponovno steći hrvatsko državljanstvo isključivo po pravnoj osnovi kojom je propisano ponovno stjecanje hrvatskog državljanstva. Osim toga, predlaže se propisivanje dužine potrebnog boravka u Republici Hrvatskoj u trajanju od dvije godine neprekidno do podnošenja zahtjeva.
Također, predlaže se decidirano propisivanje jednakih uvjeta za prestanak hrvatskog državljanstva otpustom i odricanjem, kao i omogućavanje da maloljetnom djetetu, čija su oba roditelja hrvatski državljani, hrvatsko državljanstvo prestane otpustom, odnosno odricanjem ako je ono otpustom, odnosno odricanjem prestalo samo jednom od roditelja, uz pisanu suglasnost drugog roditelja za njegov otpust, odnosno odricanje od hrvatskog državljanstva.
Ovim Prijedlogom Zakona utvrđuje se mogućnost poništavanja rješenja o primitku u hrvatsko državljanstvo bez vremenskog ograničenja u propisanim slučajevima dovođenja u zabludu tijela koje je donijelo odluku u pogledu određenih činjenica, kao i u slučajevima kada se naknadno utvrdi sudjelovanje prirođenog hrvatskog državljanina u izvršenju kaznenih djela vezanih za terorizam ili kada se utvrdi da isti predstavlja opasnost za nacionalnu sigurnost.
III. OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOÐENJE ZAKONA
Za provedbu ovog Zakona neće biti potrebno osigurati dodatna sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.
PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O HRVATSKOM DRŽAVLJANSTVU
Članak 1.
U Zakonu o hrvatskom državljanstvu („Narodne novine“, br. 53/91.,70/91. – Ispravak, 28/92., 113/93. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 4/94 – Ispravak Odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske, 130/11. i 110/15.) članak 5. mijenja se i glasi:
„Podrijetlom stječe hrvatsko državljanstvo dijete rođeno u inozemstvu, čiji je jedan roditelj u trenutku njegova rođenja hrvatski državljanin, ukoliko se nastani u Republici Hrvatskoj i ima odobren boravak tri godine neprekidno do podnošenja zahtjeva.
Dijete, rođeno u inozemstvu, čiji je jedan roditelj u trenutku njegova rođenja hrvatski državljanin, a ne udovoljava jednoj od pretpostavki iz stavka 1. ovoga članka, stječe hrvatsko državljanstvo ako bi ostalo bez državljanstva.“.
Članak 2.
U članku 8. stavku 1. točki 1. riječi: „te da mu nije oduzeta poslovna sposobnost“ brišu se.
Članak 3.
U članku 11. stavak 1. mijenja se i glasi:
„Iseljenik i njegovi potomci do trećeg stupnja srodstva u ravnoj liniji mogu prirođenjem steći hrvatsko državljanstvo iako ne udovoljavaju pretpostavkama iz članka 8. stavka 1. točke 2. i 3. ovoga Zakona.“.
Članak 4.
Članak 12. mijenja se i glasi:
„Stranac čije bi primanje u hrvatsko državljanstvo predstavljalo interes za Republiku Hrvatsku, može prirođenjem steći hrvatsko državljanstvo iako ne udovoljava pretpostavkama iz članka 8. stavka 1. točke 3. i 4. ovoga Zakona te živi u Republici Hrvatskoj i ima odobren boravak.
Nadležno ministarstvo daje obrazloženo mišljenje o tome koji je interes Republike Hrvatske da se stranac iz stavka 1. ovoga članka primi u hrvatsko državljanstvo.
Obrazloženje nadležnog ministarstva o postojanju interesa za primitak stranca iz stavka 1. ovoga članka u hrvatsko državljanstvo, ovisno o djelatnosti stranca, sadrži detaljan opis:
- doprinosa stranca za stjecanje samostalnosti i neovisnosti Republike Hrvatske, zaštite i promoviranja interesa hrvatskog naroda, aktivnosti o sudjelovanju stranca u Domovinskom ratu,
- dosadašnjih i budućih investicija kojima se kreiraju nova radna mjesta uz opis i dokaz o visini investicije i broju novo stvorenih radnih mjesta,
- stručnosti, znanstvene ili kulturne aktivnosti stranca čijim bi se primanjem u hrvatsko državljanstvo unaprijedio ugled Republike Hrvatske u znanstvenom, stručnom i kulturnom smislu,
- sportskog postignuća stranca i do sada ostvarenih sportskih rezultata uz preciziranje nužnosti stjecanja hrvatskog državljanstva za određeno sportsko područje.
Mišljenje nadležnog ministarstva obavezno mora sadržavati i obrazloženje zašto se interes za Republiku Hrvatsku ne može ostvariti bez stjecanja hrvatskog državljanstva.“.
Članak 5.
U članku 13. iza stavka 1. dodaje se stavak 2. koji glasi:
„Zahtjev za stjecanje hrvatskog državljanstva za maloljetno dijete podnosi roditelj uz pisanu suglasnost drugog roditelja ili skrbnik djeteta.“.
Članak 6.
Članak 15. mijenja se i glasi:
„Hrvatski državljanin koji je tražio i ishodio otpust iz hrvatskog državljanstva radi stjecanja kojeg stranog državljanstva, što mu je kao pretpostavku za obavljanje kakvog poziva ili djelatnosti postavila strana država u kojoj ima prebivalište, ponovo može steći hrvatsko državljanstvoakoživi u Republici Hrvatskoj, ima odobren boravak dvije godine neprekidno do podnošenja zahtjeva te ako udovoljava pretpostavkama iz članka 8. stavka 1. točaka 1. i 5. ovoga Zakona.“.
Članak 7.
U članku 16. stavku 1. riječi: „točke 5.“ zamjenjuju se riječima: „točke 1. i 5.“
Članak 8.
U članku 20. stavak 1. mijenja se i glasi:
„Djetetu do navršene 18. godine života prestaje otpustom hrvatsko državljanstvo:
1. na zahtjev oba roditelja kojima je hrvatsko državljanstvo prestalo otpustom
2. ako je hrvatsko državljanstvo prestalo na taj način jednom od roditelja, a drugi roditelj je strani državljanin ili
3. ako je hrvatsko državljanstvo prestalo na taj način jednom od roditelja, a drugi roditelj koji je hrvatski državljanin dade pisanu suglasnost za otpust djeteta iz hrvatskog državljanstva.“.
Članak 9.
Članak 21. mijenja se i glasi:
„Punoljetni hrvatski državljanin koji ima prebivalište u inozemstvu, a ima i strano državljanstvo, može se odreći hrvatskog državljanstva pod istim uvjetima pod kojima se osobi može dati otpust iz hrvatskog državljanstva, propisanim člankom 18. ovoga Zakona.
Osoba iz stavka 1. ovoga članka koja se odrekla hrvatskog državljanstva ne može ponovno steći hrvatsko državljanstvo po odredbama ovoga Zakona.“.
Članak 10.
U članku 22. stavak 1. mijenja se i glasi:
„Djetetu do navršene 18. godine života prestaje odricanjem hrvatsko državljanstvo:
1. na zahtjev roditelja kojima je hrvatsko državljanstvo prestalo odricanjem
2. ako je hrvatsko državljanstvo prestalo na taj način jednom od roditelja, a drugi roditelj je strani državljanin ili
3. ako je hrvatsko državljanstvo prestalo na taj način jednom od roditelja, a drugi roditelj koji je hrvatski državljanin dade pisanu suglasnost za odricanje djeteta od hrvatskog državljanstva.“.
Članak 11.
Iza članka 26. dodaje se članak 26.a koji glasi:
„Članak 26.a
Rješenje o stjecanju hrvatskog državljanstva prirođenjem poništiti će se u svako doba:
- ako je doneseno na temelju lažne ili krivotvorene isprave, lažne izjave, na temelju braka sklopljenog iz koristi ili prikrivanjem bilo koje relevantne činjenice koja se odnosi na podnositelja zahtjeva, a koja je postojala u trenutku donošenja rješenja
- ako se naknadno utvrdi da prirođeni hrvatski državljanin sudjeluje ili je sudjelovao u izvršenju kaznenih djela vezanih za terorizam ili predstavlja opasnost za nacionalnu sigurnost Republike Hrvatske.“.
Članak 12.
Upravni postupci započeti prije stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se po odredbama Zakona o hrvatskom državljanstvu („Narodne novine“, br. 53/91.,70/91. – Ispravak, 28/92., 113/93. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 4/94 – Ispravak Odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske, 130/11. i 110/15.),osim ako su odredbe ovoga Zakona povoljnije za stranku.
Članak 13.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u „Narodnim novinama“.
OBRAZLOŽENJE POJEDINAČNIH ODREDBI
Članak 1. predlaže se izmjena članka 5. važećeg Zakona kako bi se stjecanje hrvatskog državljanstva podrijetlom djeteta rođenog u inozemstvu, čiji je samo jedan roditelj u trenutku njegovog rođenja hrvatski državljanin, vezalo za povratak u Republiku Hrvatsku, reguliran boravak i življenje u Republici Hrvatskoj. Osim toga, s obzirom da to dijete, u pravilu, već ima državljanstvo drugog roditelja, ovakvim se ograničavanjem stjecanja hrvatskog državljanstva izbjegava pojava višestrukog državljanstva.
Članak 2. predlaže se izmjena odredbe članka 8. stavka 1. točke 1. važećeg Zakona budući da je ista diskriminirajuća u odnosu na osobe kojima je oduzeta poslovna sposobnost te koje po sadašnjem zakonskom rješenju ne mogu steći hrvatsko državljanstvo. U prilog takvom rješenju ide i činjenica da osobe bez poslovne sposobnosti imaju biračko pravo u Republici Hrvatskoj kao i tendencije da se u pozitivnom zakonodavstvu Republike Hrvatske eliminira institut potpunog lišenja poslovne sposobnosti.
Članak 3. mijenja se članak11. stavak 1. važećeg Zakona tako da se onemogućava stjecanje hrvatskog državljanstva za bračne drugove iseljenika i njihovih potomaka do 3. stupnja srodstva u ravnoj liniji. Dosadašnjim zakonskim rješenjem bilo je omogućeno olakšano stjecanje hrvatskog državljanstva za bračne drugove iseljenika, čime su se diskriminirali bračni drugovi hrvatskih državljana koji državljanstvo stječu po članku 10. Zakona i koji u Republici Hrvatskoj trebaju živjeti i imati odobren stalni boravak. Također se od osoba koje zahtjev podnose na temelju članka 11. Zakona zahtijeva da udovoljavaju pretpostavci punoljetnosti.
Članak 4. mijenja se članak12. važećeg Zakona kojom je propisano stjecanje hrvatskog državljanstva stranaca čije bi primanje u hrvatsko državljanstvo predstavljalo interes za Republiku Hrvatsku. Odredbom članka 12. stavka 3. važećeg Zakona nije bilo definirano na koji način nadležna ministarstva daju mišljenje o postojanju interesa za primitak stranca u hrvatsko državljanstvo, niti koje podatke to obrazloženje mora sadržavati. Stoga se članak 12. mijenja na način da se propisuje da nadležna ministarstava daju obrazloženo mišljenje o tome u čemu se sastoji doprinos stranca da se upravo on primi u hrvatsko državljanstvo po navedenoj pravnoj osnovi članka 12. Zakona, kao i da se obrazloži zašto se interes za Republiku Hrvatsku ne može ostvariti bez stjecanja hrvatskog državljanstva. Na taj bi se način ostvarilo načelo transparentnosti te ograničila mogućnost da ministarstva mišljenja o postojanju interesa za primitak u hrvatsko državljanstvo eventualno daju arbitrarno, bez jasno naznačenih kriterija.
Od osoba koje zahtjev podnose na temelju članka 12. Zakona zahtijeva se udovoljenje pretpostavci punoljetnosti, odobren boravak i življenje u Republici Hrvatskoj te dostava otpusta iz stranog, odnosno stranih državljanstava.
Izmjena navedene zakonske odredbe sastoji se i u tome da se onemogućava stjecanje hrvatskog državljanstva za bračne drugove stranaca čije bi primanje u hrvatsko državljanstvo predstavljalo interes za Republiku Hrvatsku. Naime, sukladno važećem zakonskom rješenju, bračnim drugovima stranaca koji su stekli hrvatsko državljanstvo po članku 12. Zakona, olakšano je stjecanje hrvatskog državljanstva na način da jedino moraju udovoljiti pretpostavci poštivanja pravnog poretka Republike Hrvatske. Na taj se način diskriminiraju bračni drugovi hrvatskih državljana koji državljanstvo stječu po članku 10. Zakona, koji u Republici Hrvatskoj trebaju živjeti te imati odobren stalni boravak. Osim toga, mišljenje o postojanju interesa Republike Hrvatske za primitak u hrvatsko državljanstvo daje se konkretnoj osobi za koju se utvrdi da postoji interes, a ne njezinom bračnom drugu pa ta kategorija stranaca ne bi niti rebala stjecati hrvatsko državljanstvo po ovim privilegiranim uvjetima. Bračni drugovi osoba koje steknu hrvatsko državljanstvo po članku 12. Zakona mogu regulirati svoj boravak u Republici Hrvatskoj na temelju spajanja obitelji i ostvarivati gotovo sva prava kao i hrvatski državljani, dok maloljetna djeca stranaca koji su stekli hrvatsko državljanstvo na temelju utvrđenog interesa za Republiku Hrvatsku mogu steći hrvatsko državljanstvo po članku 13. točki 2. Zakona, ako imaju odobren boravak i žive u Republici Hrvatskoj.
Članak 5. predlaže se u članku 13. važećeg Zakona dodati stavak 2. kojim se propisuje da se za stjecanje hrvatskog državljanstva za maloljetno dijete zahtijeva suglasnost drugog roditelja, čime se omogućava da oba roditelja suglasno odlučuju o stjecanju državljanstva maloljetnog djeteta. Također i skrbnik djeteta, kao zakonski zastupnik djeteta može podnijeti zahtjev za njegov primitak u hrvatsko državljanstvo.
Članak 6. mijenja se odredba članka 15. važećeg Zakona, kojim je propisano ponovno stjecanje hrvatskog državljanstva osoba otpuštenih iz hrvatskog državljanstva tako da se izričito propisuje da navedena kategorija osoba može ponovno steći hrvatsko državljanstvo isključivo po pravnoj osnovi kojom je propisano ponovno stjecanje hrvatskog državljanstva. Osim toga, za spomenutu se kategoriju stranaca dodatno propisuje obveza odobrenog boravka u trajanju od dvije godine neprekidno do podnošenja zahtjeva kako bi se ostvarila njihova integracija u društvo.
Članak 7. mijenja se odredba članka 16. stavka 1. Zakona kako bi se ostvarilo ujednačeno postupanje zahtijevanjem udovoljenja pretpostavci punoljetnosti za stjecanje hrvatskog državljanstva temeljem pripadnosti hrvatskom narodu.
Članak 8. mijenja se stavak 1. u članku 20. važećeg Zakona, kojim su propisani slučajevi prestanka hrvatskog državljanstva otpustom za maloljetno dijete, tako da je dodavanjem točke 3. omogućeno da djetetu, čija su oba roditelja hrvatski državljani, hrvatsko državljanstvo prestane otpustom ako je ono otpustom prestalo samo jednom od roditelja, uz pisanu suglasnost drugog roditelja za njegov otpust iz hrvatskog državljanstva.
Članak 9. izmijenjen je članak 21. važećeg Zakona, koji propisuje mogućnost prestanka hrvatskog državljanstva odricanjem, na način da se zahtijeva ispunjenje istih pretpostavki kao i kod otpusta. Iz važećih zakonskih odredbi proizlazilo je da je dovoljno da se punoljetni hrvatski državljanin, koji ima prebivalište u inozemstvu, a ima i strano državljanstvo, samo na temelju izjave odrekne hrvatskog državljanstva. Unatoč navedenom, Ministarstvo unutarnjih poslova je u praksi, u provođenju postupka odricanja od hrvatskog državljanstva, utvrđivalo sve pretpostavke kao i kod otpusta pa bi se takvo postupanje i Zakonom trebalo jasno propisati. Osim toga, propisuje se da osobe koje su se odrekle hrvatskog državljanstva, ne mogu ponovno steći hrvatsko državljanstvo niti po jednoj pravnoj osnovi Zakona o hrvatskom državljanstvu.
Članak 10. mijenja se stavak 1. u članku 22. važećeg Zakona, kojim su propisani slučajevi prestanka hrvatskog državljanstva odricanjem za maloljetno dijete, tako da je dodavanjem točke 3. omogućeno da djetetu, čija su oba roditelja hrvatski državljani, hrvatsko državljanstvo prestane odricanjem ako je ono odricanjem prestalo samo jednom od roditelja, uz pisanu suglasnost drugog roditelja za njegovim odricanjem od hrvatskog državljanstva.
Članak 11. dodaje se novi članak 26.a kojim se omogućava da Zakon o hrvatskom državljanstvu, kao lex specialis, propiše slučajeve poništavanja rješenja o stjecanju hrvatskog državljanstva bez vremenskog ograničenja, kada se radi o činjenicama koje su postojale u trenutku donošenja rješenja, odnosno kada je rješenje doneseno: na temelju lažne ili krivotvorene isprave, lažne izjave, na temelju braka sklopljenog iz koristi ili prikrivanjem bilo koje relevantne činjenice koja se odnosi na podnositelja zahtjeva. Poništavanje rješenja o primitku u hrvatsko državljanstvo omogućava se i u slučajevima kada se naknadno utvrdi sudjelovanje prirođenog hrvatskog državljanina u izvršenju kaznenih djela vezanih za terorizam ili kada se utvrdi da predstavlja opasnost za nacionalnu sigurnost, čime se onemogućava ozbiljno štetno ponašanje pojedinca za interese države te se štite vrijednosti zaštićene međunarodnim pravom.
Članak 12. propisuje primjenu Zakona u odnosu na upravne postupke koji su u tijeku.
Članak 13. propisuje se stupanje na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskom državljanstvu.
TEKST ODREDBI VAŽEĆEG ZAKONA O HRVATSKOM DRŽAVLJANSTVU KOJI SE MIJENJAJU ODNOSNO DOPUNJUJU
ZAKON O HRVATSKOM DRŽAVLJANSTVU pročišćeni tekst („Narodne novine“, br. 53/91.,70/91. – Ispravak, 28/92., 113/93. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 4/94 – Ispravak Odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske, 130/11. i 110/15.)
Članak 5.
Podrijetlom stječe hrvatsko državljanstvo dijete rođeno u inozemstvu, čiji je jedan roditelj u trenutku njegova rođenja hrvatski državljanin ako do navršene 18 godine života bude prijavljeno radi upisa kao hrvatski državljanin kod nadležnog tijela Republike Hrvatske u inozemstvu ili u Republici Hrvatskoj ili se nastani u Republici Hrvatskoj.
Dijete, rođeno u inozemstvu, čiji je jedan roditelj u trenutku njegova rođenja hrvatski državljanin, a ne udovoljava jednoj od pretpostavki iz stavka 1. ovoga članka, stječe hrvatsko državljanstvo ako bi ostalo bez državljanstva.
Dijete, koje stječe hrvatsko državljanstvo prema stavku 1. ili 2. ovoga članka, smatra se hrvatskim državljaninom od trenutka rođenja.
Članak 8.
Prirođenjem može steći hrvatsko državljanstvo stranac koji je podnio zahtjev za primanje u hrvatsko državljanstvo ako udovoljava ovim pretpostavkama:
1. da je navršio 18 godina života te da mu nije oduzeta poslovna sposobnost;
2. da ima otpust iz stranog državljanstva ili da podnese dokaz da će otpust dobiti ako bude primljen u hrvatsko državljanstvo;
3. da živi u Republici Hrvatskoj s prijavljenim boravkom 8 godina neprekidno do podnošenja zahtjeva i ima odobren status stranca na stalnom boravku;
4. da poznaje hrvatski jezik i latinično pismo, hrvatsku kulturu i društveno uređenje;
5. Da se iz njegova ponašanja može zaključiti da poštuje pravni poredak i običaje u Republici Hrvatskoj.
Smatrat će se da je udovoljeno pretpostavci iz točke 2. stavka 1. ovoga članka, ako je zahtjev podnijela osoba koja je bez državljanstva ili koja će ga prema zakonu zemlje čiji je državljanin izgubiti samim prirođenjem.
Ako strana država ne dopušta otpust ili za otpust postavlja pretpostavke kojima se ne može udovoljiti, dovoljna je izjava osobe koja je podnijela zahtjev da se pod pretpostavkom stjecanja hrvatskog državljanstva odriče stranog državljanstva.
Ispunjenje pretpostavke iz stavka 1. točke 4. ovoga članka, utvrđuje se provjerom poznavanja hrvatskog jezika i latiničnog pisma, kulture i društvenog uređenja.
Osobe starije od 60 godina ne moraju ispunjavati pretpostavke iz stavka 1. točke 4. ovoga članka.
Članak 11.
Iseljenik, njegovi potomci do 3. stupnja srodstva u ravnoj liniji i njihovi bračni drugovi mogu prirođenjem steći hrvatsko državljanstvo iako ne udovoljavaju pretpostavkama iz članka 8. stavka 1. točke 1., 2. i 3. ovoga Zakona.
Iseljenik iz stavka 1. ovoga članka je osoba koja se iselila s područja Republike Hrvatske u namjeri da u inozemstvu stalno živi.
Iseljenikom se ne smatra osoba koja je iselila s područja Republike Hrvatske na temelju međunarodnog ugovora ili se odrekla hrvatskog državljanstva te osoba koja je promijenila prebivalište u druge države koje su u to vrijeme bile u sastavu državne zajednice kojoj je pripadala i Republika Hrvatska.
Članak 12.
Stranac čije bi primanje u hrvatsko državljanstvo predstavljalo interes za Republiku Hrvatsku, može prirođenjem steći hrvatsko državljanstvo iako ne udovoljava pretpostavkama iz članka 8. stavka 1. točaka 1. -4. ovoga zakona.
Hrvatsko državljanstvo može steći i bračni drug osobe iz stavka 1. ovoga članka koja je stekla hrvatsko državljanstvo, iako ne udovoljava pretpostavkama iz članka 8. stavka 1. točaka 1-4. ovoga zakona.
Nadležno ministarstvo daje mišljenje o postojanju interesa za primitak u hrvatsko državljanstvo strancu iz stavka 1. ovoga članka.
1. ako oba roditelja stječu državljanstvo prirođenjem, ili
2. ako prirođenjem stječe državljanstvo samo jedan od roditelja, a dijete živi u Republici Hrvatskoj i ima odobren boravak, ili
3. ako prirođenjem stječe državljanstvo samo jedan od roditelja, drugi je bez državljanstva ili nepoznatog državljanstva, a dijete živi u inozemstvu.
Članak 15.
Hrvatski državljanin koji je tražio i ishodio otpust iz hrvatskog državljanstva radi stjecanja kojeg stranog državljanstva, što mu je kao pretpostavka za obavljanje kakvog poziva ili djelatnosti postavila strana država u kojoj ima prebivalište, može ponovo steći hrvatsko državljanstvo iako ne udovoljava pretpostavkama iz članka 8. stavka 1. točaka 1.-4. ovoga zakona te živi u Republici Hrvatskoj i ima odobren boravak.
Članak 16.
Pripadnik hrvatskog naroda koji nema prebivalište u Republici Hrvatskoj, može steći hrvatsko državljanstvo ako udovoljava pretpostavkama iz članka 8. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona.
Pripadnost hrvatskom narodu utvrđuje se ranijim deklariranjem te pripadnosti u pravnom prometu, navođenjem te pripadnosti u pojedinim javnim ispravama, zaštitom prava i promicanjem interesa hrvatskog naroda i aktivnim sudjelovanjem u hrvatskim kulturnim, znanstvenim i sportskim udrugama u inozemstvu.
Članak 20.
Djetetu do navršene 18. godine života prestaje otpustom hrvatsko državljanstvo:
1. na zahtjev oba roditelja kojima je hrvatsko državljanstvo prestalo otpustom; ili
2. ako je hrvatsko državljanstvo prestalo na taj način jednom od roditelja, a drugi roditelj je strani državljanin.
Dijete do navršene 18. godine života, usvojeno od stranih državljane sa srodničkim učinkom, otpustit će se iz hrvatskog državljanstva na zahtjev usvojitelja.
Članak 21.
Punoljetni hrvatski državljanin koji ima prebivalište u inozemstvu, a ima i strano državljanstvo, može se odreći hrvatskog državljanstva.
Članak 22.
Djetetu do navršene 18. godine života prestaje odricanjem hrvatsko državljanstvo:
1. na zahtjev roditelja kojima je hrvatsko državljanstvo prestalo odricanjem; ili
2. ako je hrvatsko državljanstvo prestalo na taj način jednom od roditelja, a drugi roditelj je strani državljanin.
Djetetu do navršene 18. godine života, usvojenom od stranih državljana sa srodničkim učinkom prestat će hrvatsko državljanstvo odricanjem na zahtjev usvojitelja.
PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O HRVATSKOM DRŽAVLJANSTVU
Komentirate u ime: Ministarstvo unutarnjih poslova
I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u članku 2. stavku 4. podstavku 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 85/10. - pročišćeni tekst i 5/14. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
Komentirate u ime: Ministarstvo unutarnjih poslova
II. O CJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI
Hrvatsko državljanstvo, pretpostavke za njegovo stjecanje i prestanak, uređene su Zakonom o hrvatskom državljanstvu („Narodne novine“, br. 53/91.) koji je stupio na snagu 8. listopada 1991. godine. Izmjene i dopune ovog Zakona objavljene su u „Narodnim novinama“, br. 28/92., 113/93., 130/11. i 110/15..
U Zakonu o hrvatskom državljanstvu ugrađena su osnovna načela i standardi poznati u europskom zakonodavstvu, kao što su načela: pravnog kontinuiteta državljanstva, sprječavanja apatridnosti, isključivosti hrvatskog državljanstva, ravnopravnosti bračne, izvanbračne i posvojene djece.
Kroz godine praktične primjene Zakona uočeni su određeni sadržajni nedostaci koji se ovim Prijedlogom Zakona nastoje otkloniti. Zakonodavstvo u području državljanstva potrebno je uskladiti sa stečenim iskustvima u primjeni Zakona o hrvatskom državljanstvu.
Ovim Prijedlogom Zakona predlaže se ograničenje mogućnosti stjecanja hrvatskog državljanstva podrijetlom maloljetne djece rođene u inozemstvu, čiji je jedan od roditelja hrvatski državljanin zahtijevanjem nastanjenja u Republici Hrvatskoj i odobrenog boravka u trajanju od tri godine neprekidno do podnošenja zahtjeva.
U odnosu na važeći Zakon, predložena je izmjena odredbe o redovitom načinu stjecanja hrvatskog državljanstva na način da se osobama kojima je oduzeta poslovna sposobnost omogućava stjecanje hrvatskog državljanstva te se na taj način izbjegava dosadašnja diskriminacija koja je postojala u odnosu na takve osobe.
Obveza udovoljavanja pretpostavci punoljetnosti predlaže se za sve pravne osnove po kojima osoba može prirođenjem steći hrvatsko državljanstvo izuzev odredbe članka 13. Zakona, kojom je propisano stjecanje hrvatskog državljanstva za maloljetnu djecu, na koji se način postiže ujednačenost u postupanju u odnosu na dosadašnje zakonsko rješenje.
Predlaže se ujednačeno postupanje u odnosu na stjecanje hrvatskog državljanstva bračnih drugova hrvatskih državljana na način da se zahtijeva odobren stalni boravak i življenje u Republici Hrvatskoj, bez obzira radi li se o bračnom drugu iseljenika ili osobe čije bi primanje u hrvatsko državljanstvo predstavljalo interes za Republiku Hrvatsku.
U odnosu na odredbu kojom je propisano stjecanje hrvatskog državljanstva osoba čije bi primanje u hrvatsko državljanstvo predstavljalo interes za Republiku Hrvatsku , za razliku od dosadašnjeg zakonskog rješenja, predloženo je propisivanje obveze nadležnih ministarstava da daju obrazloženo mišljenje o primitku stranca u hrvatsko državljanstvo. Osim toga, postroženi su k riteriji za njihov primitak na način da se zahtijeva dostava otpusta iz stranog državljanstva te reguliran boravak i življenje u Republici Hrvatskoj. Ovakvim se zakonskim rješenjem izbjegava davanje mišljenja arbitrarno, bez jasno naznačenih kriterija, sprječava se pojava višestrukog državljanstva te se postiže bolja integracija pojedinca u društvo.
Prijedlogom Zakona se zahtijeva suglasnost drugog roditelja za stjecanje hrvatskog državljanstva za maloljetno dijete kako bi se roditeljima omogućilo jednako pravo prilikom odlučivanja o statusnim pitanjima djeteta.
Nadalje, ovim Prijedlogom Zakona p redlaže se izričito propisati da osobe, kojima je hrvatsko državljanstvo prestalo otpustom, mogu ponovno steći hrvatsko državljanstvo isključivo po pravnoj osnovi kojom je propisano ponovno stjecanje hrvatskog državljanstva. Osim toga, predlaže se propisivanje dužine potrebnog boravka u Republici Hrvatskoj u trajanju od dvije godine neprekidno do podnošenja zahtjeva.
Također, predlaže se decidirano propisivanje jednakih uvjeta za prestanak hrvatskog državljanstva otpustom i odricanjem, kao i omogućavanje da maloljetnom djetetu, čija su oba roditelja hrvatski državljani, hrvatsko državljanstvo prestane otpustom, odnosno odricanjem ako je ono otpustom, odnosno odricanjem prestalo samo jednom od roditelja, uz pisanu suglasnost drugog roditelja za njegov otpust, odnosno odricanje od hrvatskog državljanstva.
Ovim Prijedlogom Zakona utvrđuje se mogućnost poništavanja rješenja o primitku u hrvatsko državljanstvo bez vremenskog ograničenja u propisanim slučajevima dovođenja u zabludu tijela koje je donijelo odluku u pogledu određenih činjenica, kao i u slučajevima kada se naknadno utvrdi sudjelovanje prirođenog hrvatskog državljanina u izvršenju kaznenih djela vezanih za terorizam ili kada se utvrdi da isti predstavlja opasnost za nacionalnu sigurnost.
Komentirate u ime: Ministarstvo unutarnjih poslova
III. OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOÐENJE ZAKONA
Za provedbu ovog Zakona neće biti potrebno osigurati dodatna sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.
Komentirate u ime: Ministarstvo unutarnjih poslova
PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O HRVATSKOM DRŽAVLJANSTVU
Komentirate u ime: Ministarstvo unutarnjih poslova
Članak 1.
U Zakonu o hrvatskom državljanstvu („Narodne novine“, br. 53/91.,70/91. – Ispravak, 28/92., 113/93. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 4/94 – Ispravak Odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske, 130/11. i 110/15.) članak 5. mijenja se i glasi:
„ Podrijetlom stječe hrvatsko državljanstvo dijete rođeno u inozemstvu, čiji je jedan roditelj u trenutku njegova rođenja hrvatski državljanin, ukoliko se nastani u Republici Hrvatskoj i ima odobren boravak tri godine neprekidno do podnošenja zahtjeva.
Dijete, rođeno u inozemstvu, čiji je jedan roditelj u trenutku njegova rođenja hrvatski državljanin, a ne udovoljava jednoj od pretpostavki iz stavka 1. ovoga članka, stječe hrvatsko državljanstvo ako bi ostalo bez državljanstva.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo unutarnjih poslova
Članak 2.
U članku 8. stavku 1. točki 1. riječi: „te da mu nije oduzeta poslovna sposobnost“ brišu se.
Komentirate u ime: Ministarstvo unutarnjih poslova
Članak 3.
U članku 11. stavak 1. mijenja se i glasi:
„Iseljenik i njegovi potomci do trećeg stupnja srodstva u ravnoj liniji mogu prirođenjem steći hrvatsko državljanstvo iako ne udovoljavaju pretpostavkama iz članka 8. stavka 1. točke 2. i 3. ovoga Zakona.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo unutarnjih poslova
Članak 4.
Članak 12. mijenja se i glasi:
„Stranac čije bi primanje u hrvatsko državljanstvo predstavljalo interes za Republiku Hrvatsku, može prirođenjem steći hrvatsko državljanstvo iako ne udovoljava pretpostavkama iz članka 8. stavka 1. točke 3. i 4. ovoga Zakona te živi u Republici Hrvatskoj i ima odobren boravak.
Nadležno ministarstvo daje obrazloženo mišljenje o tome koji je interes Republike Hrvatske da se stranac iz stavka 1. ovoga članka primi u hrvatsko državljanstvo.
Obrazloženje nadležnog ministarstva o postojanju interesa za primitak stranca iz stavka 1. ovoga članka u hrvatsko državljanstvo, ovisno o djelatnosti stranca, sadrži detaljan opis:
- doprinosa stranca za stjecanje samostalnosti i neovisnosti Republike Hrvatske, zaštite i promoviranja interesa hrvatskog naroda, aktivnosti o sudjelovanju stranca u Domovinskom ratu,
- dosadašnjih i budućih investicija kojima se kreiraju nova radna mjesta uz opis i dokaz o visini investicije i broju novo stvorenih radnih mjesta,
- stručnosti, znanstvene ili kulturne aktivnosti stranca čijim bi se primanjem u hrvatsko državljanstvo unaprijedio ugled Republike Hrvatske u znanstvenom, stručnom i kulturnom smislu,
- sportskog postignuća stranca i do sada ostvarenih sportskih rezultata uz preciziranje nužnosti stjecanja hrvatskog državljanstva za određeno sportsko područje.
Mišljenje nadležnog ministarstva obavezno mora sadržavati i obrazloženje zašto se interes za Republiku Hrvatsku ne može ostvariti bez stjecanja hrvatskog državljanstva.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo unutarnjih poslova
Članak 5.
U članku 13. iza stavka 1. dodaje se stavak 2. koji glasi:
„Zahtjev za stjecanje hrvatskog državljanstva za maloljetno dijete podnosi roditelj uz pisanu suglasnost drugog roditelja ili skrbnik djeteta.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo unutarnjih poslova
Članak 6.
Članak 15. mijenja se i glasi:
„Hrvatski državljanin koji je tražio i ishodio otpust iz hrvatskog državljanstva radi stjecanja kojeg stranog državljanstva, što mu je kao pretpostavku za obavljanje kakvog poziva ili djelatnosti postavila strana država u kojoj ima prebivalište, ponovo može steći hrvatsko državljanstvo ako živi u Republici Hrvatskoj, ima odobren boravak dvije godine neprekidno do podnošenja zahtjeva te ako udovoljava pretpostavkama iz članka 8. stavka 1. točaka 1. i 5. ovoga Zakona.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo unutarnjih poslova
Članak 7.
U članku 16. stavku 1. riječi: „točke 5.“ zamjenjuju se riječima: „točke 1. i 5.“
Komentirate u ime: Ministarstvo unutarnjih poslova
Članak 8.
U članku 20. stavak 1. mijenja se i glasi:
„Djetetu do navršene 18. godine života prestaje otpustom hrvatsko državljanstvo:
1. na zahtjev oba roditelja kojima je hrvatsko državljanstvo prestalo otpustom
2. ako je hrvatsko državljanstvo prestalo na taj način jednom od roditelja, a drugi roditelj je strani državljanin ili
3. ako je hrvatsko državljanstvo prestalo na taj način jednom od roditelja, a drugi roditelj koji je hrvatski državljanin dade pisanu suglasnost za otpust djeteta iz hrvatskog državljanstva.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo unutarnjih poslova
Članak 9.
Članak 21. mijenja se i glasi:
„Punoljetni hrvatski državljanin koji ima prebivalište u inozemstvu, a ima i strano državljanstvo, može se odreći hrvatskog državljanstva pod istim uvjetima pod kojima se osobi može dati otpust iz hrvatskog državljanstva, propisanim člankom 18. ovoga Zakona.
Osoba iz stavka 1. ovoga članka koja se odrekla hrvatskog državljanstva ne može ponovno steći hrvatsko državljanstvo po odredbama ovoga Zakona.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo unutarnjih poslova
Članak 10.
U članku 22. stavak 1. mijenja se i glasi:
„Djetetu do navršene 18. godine života prestaje odricanjem hrvatsko državljanstvo:
1. na zahtjev roditelja kojima je hrvatsko državljanstvo prestalo odricanjem
2. ako je hrvatsko državljanstvo prestalo na taj način jednom od roditelja, a drugi roditelj je strani državljanin ili
3. ako je hrvatsko državljanstvo prestalo na taj način jednom od roditelja, a drugi roditelj koji je hrvatski državljanin dade pisanu suglasnost za odricanje djeteta od hrvatskog državljanstva.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo unutarnjih poslova
Članak 11.
Iza članka 26. dodaje se članak 26.a koji glasi:
„Članak 26.a
Rješenje o stjecanju hrvatskog državljanstva prirođenjem poništiti će se u svako doba:
- ako je doneseno na temelju lažne ili krivotvorene isprave, lažne izjave, na temelju braka sklopljenog iz koristi ili prikrivanjem bilo koje relevantne činjenice koja se odnosi na podnositelja zahtjeva, a koja je postojala u trenutku donošenja rješenja
- ako se naknadno utvrdi da prirođeni hrvatski državljanin sudjeluje ili je sudjelovao u izvršenju kaznenih djela vezanih za terorizam ili predstavlja opasnost za nacionalnu sigurnost Republike Hrvatske.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo unutarnjih poslova
Članak 12.
Upravni postupci započeti prije stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se po odredbama Zakona o hrvatskom državljanstvu („Narodne novine“, br. 53/91.,70/91. – Ispravak, 28/92., 113/93. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 4/94 – Ispravak Odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske, 130/11. i 110/15.), osim ako su odredbe ovoga Zakona povoljnije za stranku.
Komentirate u ime: Ministarstvo unutarnjih poslova
Članak 13.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u „Narodnim novinama“.
Komentirate u ime: Ministarstvo unutarnjih poslova
OBRAZLOŽENJE POJEDINAČNIH ODREDBI
Članak 1. predlaže se izmjena članka 5. važećeg Zakona kako bi se stjecanje hrvatskog državljanstva podrijetlom djeteta rođenog u inozemstvu, čiji je samo jedan roditelj u trenutku njegovog rođenja hrvatski državljanin, vezalo za povratak u Republiku Hrvatsku, reguliran boravak i življenje u Republici Hrvatskoj. Osim toga, s obzirom da to dijete, u pravilu, već ima državljanstvo drugog roditelja, ovakvim se ograničavanjem stjecanja hrvatskog državljanstva izbjegava pojava višestrukog državljanstva.
Članak 2. predlaže se izmjena odredbe članka 8. stavka 1. točke 1. važećeg Zakona budući da je ista diskriminirajuća u odnosu na osobe kojima je oduzeta poslovna sposobnost te koje po sadašnjem zakonskom rješenju ne mogu steći hrvatsko državljanstvo. U prilog takvom rješenju ide i činjenica da osobe bez poslovne sposobnosti imaju biračko pravo u Republici Hrvatskoj kao i tendencije da se u pozitivnom zakonodavstvu Republike Hrvatske eliminira institut potpunog lišenja poslovne sposobnosti.
Članak 3. mijenja se članak 11. stavak 1. važećeg Zakona tako da se onemogućava stjecanje hrvatskog državljanstva za bračne drugove iseljenika i njihovih potomaka do 3. stupnja srodstva u ravnoj liniji. Dosadašnjim zakonskim rješenjem bilo je omogućeno olakšano stjecanje hrvatskog državljanstva za bračne drugove iseljenika, čime su se diskriminirali bračni drugovi hrvatskih državljana koji državljanstvo stječu po članku 10. Zakona i koji u Republici Hrvatskoj trebaju živjeti i imati odobren stalni boravak. Također se od osoba koje zahtjev podnose na temelju članka 11. Zakona zahtijeva da udovoljavaju pretpostavci punoljetnosti.
Članak 4. mijenja se članak 12. važećeg Zakona kojom je propisano stjecanje hrvatskog državljanstva s tranaca čije bi primanje u hrvatsko državljanstvo predstavljalo interes za Republiku Hrvatsku. O dredbom članka 12. stavka 3. važećeg Zakona nije bilo definirano na koji način nadležna ministarstva daju mišljenje o postojanju interesa za primitak stranca u hrvatsko državljanstvo, niti koje podatke to obrazloženje mora sadržavati. Stoga se članak 12. mijenja na način da se propisuje da nadležna ministarstava daju obrazloženo mišljenje o tome u čemu se sastoji doprinos stranca da se upravo on primi u hrvatsko državljanstvo po navedenoj pravnoj osnovi članka 12. Zakona, kao i da se obrazloži zašto se interes za Republiku Hrvatsku ne može ostvariti bez stjecanja hrvatskog državljanstva . Na taj bi se način ostvarilo načelo transparentnosti te ograničila mogućnost da ministarstva mišljenja o postojanju interesa za primitak u hrvatsko državljanstvo eventualno daju arbitrarno, bez jasno naznačenih kriterija.
Od osoba koje zahtjev podnose na temelju članka 12. Zakona zahtijeva se udovoljenje pretpostavci punoljetnosti, odobren boravak i življenje u Republici Hrvatskoj te dostava otpusta iz stranog, odnosno stranih državljanstava.
Izmjena navedene zakonske odredbe sastoji se i u tome da se onemogućava stjecanje hrvatskog državljanstva za bračne drugove s tranaca čije bi primanje u hrvatsko državljanstvo predstavljalo interes za Republiku Hrvatsku. Naime, sukladno važećem zakonskom rješenju, bračnim drugovima s tranaca koji su stekli hrvatsko državljanstvo po članku 12. Zakona, olakšano je stjecanje hrvatskog državljanstva na način da jedino moraju udovoljiti pretpostavci poštivanja pravnog poretka Republike Hrvatske. Na taj se način diskriminiraju bračni drugovi hrvatskih državljana koji državljanstvo stječu po članku 10. Zakona, koji u Republici Hrvatskoj trebaju živjeti te imati odobren stalni boravak. Osim toga, mišljenje o postojanju interesa Republike Hrvatske za primitak u hrvatsko državljanstvo daje se konkretnoj osobi za koju se utvrdi da postoji interes, a ne njezinom bračnom drugu pa ta kategorija stranaca ne bi niti rebala stjecati hrvatsko državljanstvo po ovim privilegiranim uvjetima. Bračni drugovi osoba koje steknu hrvatsko državljanstvo po članku 12. Zakona mogu regulirati svoj boravak u Republici Hrvatskoj na temelju spajanja obitelji i ostvarivati gotovo sva prava kao i hrvatski državljani, dok maloljetna djeca stranaca koji su stekli hrvatsko državljanstvo na temelju utvrđenog interesa za Republiku Hrvatsku mogu steći hrvatsko državljanstvo po članku 13. točki 2. Zakona, ako imaju odobren boravak i žive u Republici Hrvatskoj.
Članak 5. predlaže se u članku 13. važećeg Zakona dodati stavak 2. kojim se propisuje da se za stjecanje hrvatskog državljanstva za maloljetno dijete zahtijeva suglasnost drugog roditelja, čime se omogućava da oba roditelja suglasno odlučuju o stjecanju državljanstva maloljetnog djeteta. Također i skrbnik djeteta, kao zakonski zastupnik djeteta može podnijeti zahtjev za njegov primitak u hrvatsko državljanstvo .
Članak 6. mijenja se odredba članka 15. važećeg Zakona, kojim je propisano ponovno stjecanje hrvatskog državljanstva osoba otpuštenih iz hrvatskog državljanstva tako da se izričito propisuje da navedena kategorija osoba može ponovno steći hrvatsko državljanstvo isključivo po pravnoj osnovi kojom je propisano ponovno stjecanje hrvatskog državljanstva. Osim toga, za spomenutu se kategoriju stranaca dodatno propisuje obveza odobrenog boravka u trajanju od dvije godine neprekidno do podnošenja zahtjeva kako bi se ostvarila njihova integracija u društvo.
Članak 7. mijenja se odredba članka 16. stavka 1. Zakona kako bi se ostvarilo ujednačeno postupanje zahtijevanjem udovoljenja pretpostavci punoljetnosti za stjecanje hrvatskog državljanstva temeljem pripadnosti hrvatskom narodu.
Članak 8. mijenja se stavak 1. u članku 20. važećeg Zakona, kojim su propisani slučajevi prestanka hrvatskog državljanstva otpustom za maloljetno dijete, tako da je dodavanjem točke 3. omogućeno da djetetu, čija su oba roditelja hrvatski državljani, hrvatsko državljanstvo prestane otpustom ako je ono otpustom prestalo samo jednom od roditelja, uz pisanu suglasnost drugog roditelja za njegov otpust iz hrvatskog državljanstva.
Članak 9. izmijenjen je članak 21. važećeg Zakona, koji propisuje mogućnost prestanka hrvatskog državljanstva odricanjem, na način da se zahtijeva ispunjenje istih pretpostavki kao i kod otpusta. Iz važećih zakonskih odredbi proizlazilo je da je dovoljno da se punoljetni hrvatski državljanin, koji ima prebivalište u inozemstvu, a ima i strano državljanstvo, samo na temelju izjave odrekne hrvatskog državljanstva. Unatoč navedenom, Ministarstvo unutarnjih poslova je u praksi, u provođenju postupka odricanja od hrvatskog državljanstva, utvrđivalo sve pretpostavke kao i kod otpusta pa bi se takvo postupanje i Zakonom trebalo jasno propisati. Osim toga, propisuje se da osobe koje su se odrekle hrvatskog državljanstva, ne mogu ponovno steći hrvatsko državljanstvo niti po jednoj pravnoj osnovi Zakona o hrvatskom državljanstvu.
Članak 10. mijenja se stavak 1. u članku 22. važećeg Zakona, kojim su propisani slučajevi prestanka hrvatskog državljanstva odricanjem za maloljetno dijete, tako da je dodavanjem točke 3. omogućeno da djetetu, čija su oba roditelja hrvatski državljani, hrvatsko državljanstvo prestane odricanjem ako je ono odricanjem prestalo samo jednom od roditelja, uz pisanu suglasnost drugog roditelja za njegovim odricanjem od hrvatskog državljanstva.
Članak 11. dodaje se novi članak 26.a kojim se omogućava da Zakon o hrvatskom državljanstvu, kao lex specialis, propiše slučajeve poništavanja rješenja o stjecanju hrvatskog državljanstva bez vremenskog ograničenja, kada se radi o činjenicama koje su postojale u trenutku donošenja rješenja, odnosno kada je rješenje doneseno: na temelju lažne ili krivotvorene isprave, lažne izjave, na temelju braka sklopljenog iz koristi ili prikrivanjem bilo koje relevantne činjenice koja se odnosi na podnositelja zahtjeva. Poništavanje rješenja o primitku u hrvatsko državljanstvo omogućava se i u slučajevima kada se naknadno utvrdi sudjelovanje prirođenog hrvatskog državljanina u izvršenju kaznenih djela vezanih za terorizam ili kada se utvrdi da predstavlja opasnost za nacionalnu sigurnost, čime se onemogućava ozbiljno štetno ponašanje pojedinca za interese države te se štite vrijednosti zaštićene međunarodnim pravom.
Članak 12. propisuje primjenu Zakona u odnosu na upravne postupke koji su u tijeku.
Članak 13. propisuje se stupanje na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskom državljanstvu.
Komentirate u ime: Ministarstvo unutarnjih poslova
TEKST ODREDBI VAŽEĆEG ZAKONA O HRVATSKOM DRŽAVLJANSTVU KOJI SE MIJENJAJU ODNOSNO DOPUNJUJU
Komentirate u ime: Ministarstvo unutarnjih poslova
ZAKON O HRVATSKOM DRŽAVLJANSTVU pročišćeni tekst („Narodne novine“, br. 53/91.,70/91. – Ispravak, 28/92., 113/93. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 4/94 – Ispravak Odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske, 130/11. i 110/15.)
Članak 5.
Podrijetlom stječe hrvatsko državljanstvo dijete rođeno u inozemstvu, čiji je jedan roditelj u trenutku njegova rođenja hrvatski državljanin ako do navršene 18 godine života bude prijavljeno radi upisa kao hrvatski državljanin kod nadležnog tijela Republike Hrvatske u inozemstvu ili u Republici Hrvatskoj ili se nastani u Republici Hrvatskoj.
Dijete, rođeno u inozemstvu, čiji je jedan roditelj u trenutku njegova rođenja hrvatski državljanin, a ne udovoljava jednoj od pretpostavki iz stavka 1. ovoga članka, stječe hrvatsko državljanstvo ako bi ostalo bez državljanstva.
Dijete, koje stječe hrvatsko državljanstvo prema stavku 1. ili 2. ovoga članka, smatra se hrvatskim državljaninom od trenutka rođenja.
Članak 8.
Prirođenjem može steći hrvatsko državljanstvo stranac koji je podnio zahtjev za primanje u hrvatsko državljanstvo ako udovoljava ovim pretpostavkama:
1. da je navršio 18 godina života te da mu nije oduzeta poslovna sposobnost;
2. da ima otpust iz stranog državljanstva ili da podnese dokaz da će otpust dobiti ako bude primljen u hrvatsko državljanstvo;
3. da živi u Republici Hrvatskoj s prijavljenim boravkom 8 godina neprekidno do podnošenja zahtjeva i ima odobren status stranca na stalnom boravku;
4. da poznaje hrvatski jezik i latinično pismo, hrvatsku kulturu i društveno uređenje;
5. Da se iz njegova ponašanja može zaključiti da poštuje pravni poredak i običaje u Republici Hrvatskoj.
Smatrat će se da je udovoljeno pretpostavci iz točke 2. stavka 1. ovoga članka, ako je zahtjev podnijela osoba koja je bez državljanstva ili koja će ga prema zakonu zemlje čiji je državljanin izgubiti samim prirođenjem.
Ako strana država ne dopušta otpust ili za otpust postavlja pretpostavke kojima se ne može udovoljiti, dovoljna je izjava osobe koja je podnijela zahtjev da se pod pretpostavkom stjecanja hrvatskog državljanstva odriče stranog državljanstva.
Ispunjenje pretpostavke iz stavka 1. točke 4. ovoga članka, utvrđuje se provjerom poznavanja hrvatskog jezika i latiničnog pisma, kulture i društvenog uređenja.
Osobe starije od 60 godina ne moraju ispunjavati pretpostavke iz stavka 1. točke 4. ovoga članka.
Članak 11.
Iseljenik, njegovi potomci do 3. stupnja srodstva u ravnoj liniji i njihovi bračni drugovi mogu prirođenjem steći hrvatsko državljanstvo iako ne udovoljavaju pretpostavkama iz članka 8. stavka 1. točke 1., 2. i 3. ovoga Zakona.
Iseljenik iz stavka 1. ovoga članka je osoba koja se iselila s područja Republike Hrvatske u namjeri da u inozemstvu stalno živi.
Iseljenikom se ne smatra osoba koja je iselila s područja Republike Hrvatske na temelju međunarodnog ugovora ili se odrekla hrvatskog državljanstva te osoba koja je promijenila prebivalište u druge države koje su u to vrijeme bile u sastavu državne zajednice kojoj je pripadala i Republika Hrvatska.
Članak 12.
Stranac čije bi primanje u hrvatsko državljanstvo predstavljalo interes za Republiku Hrvatsku, može prirođenjem steći hrvatsko državljanstvo iako ne udovoljava pretpostavkama iz članka 8. stavka 1. točaka 1. -4. ovoga zakona.
Hrvatsko državljanstvo može steći i bračni drug osobe iz stavka 1. ovoga članka koja je stekla hrvatsko državljanstvo, iako ne udovoljava pretpostavkama iz članka 8. stavka 1. točaka 1-4. ovoga zakona.
Nadležno ministarstvo daje mišljenje o postojanju interesa za primitak u hrvatsko državljanstvo strancu iz stavka 1. ovoga članka.
Članak 13.
Prirođenjem stječe hrvatsko državljanstvo maloljetno dijete:
1. ako oba roditelja stječu državljanstvo prirođenjem, ili
2. ako prirođenjem stječe državljanstvo samo jedan od roditelja, a dijete živi u Republici Hrvatskoj i ima odobren boravak, ili
3. ako prirođenjem stječe državljanstvo samo jedan od roditelja, drugi je bez državljanstva ili nepoznatog državljanstva, a dijete živi u inozemstvu.
Članak 15.
Hrvatski državljanin koji je tražio i ishodio otpust iz hrvatskog državljanstva radi stjecanja kojeg stranog državljanstva, što mu je kao pretpostavka za obavljanje kakvog poziva ili djelatnosti postavila strana država u kojoj ima prebivalište, može ponovo steći hrvatsko državljanstvo iako ne udovoljava pretpostavkama iz članka 8. stavka 1. točaka 1.-4. ovoga zakona te živi u Republici Hrvatskoj i ima odobren boravak.
Članak 16.
Pripadnik hrvatskog naroda koji nema prebivalište u Republici Hrvatskoj, može steći hrvatsko državljanstvo ako udovoljava pretpostavkama iz članka 8. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona.
Pripadnost hrvatskom narodu utvrđuje se ranijim deklariranjem te pripadnosti u pravnom prometu, navođenjem te pripadnosti u pojedinim javnim ispravama, zaštitom prava i promicanjem interesa hrvatskog naroda i aktivnim sudjelovanjem u hrvatskim kulturnim, znanstvenim i sportskim udrugama u inozemstvu.
Članak 20.
Djetetu do navršene 18. godine života prestaje otpustom hrvatsko državljanstvo:
1. na zahtjev oba roditelja kojima je hrvatsko državljanstvo prestalo otpustom; ili
2. ako je hrvatsko državljanstvo prestalo na taj način jednom od roditelja, a drugi roditelj je strani državljanin.
Dijete do navršene 18. godine života, usvojeno od stranih državljane sa srodničkim učinkom, otpustit će se iz hrvatskog državljanstva na zahtjev usvojitelja.
Članak 21.
Punoljetni hrvatski državljanin koji ima prebivalište u inozemstvu, a ima i strano državljanstvo, može se odreći hrvatskog državljanstva.
Članak 22.
Djetetu do navršene 18. godine života prestaje odricanjem hrvatsko državljanstvo:
1. na zahtjev roditelja kojima je hrvatsko državljanstvo prestalo odricanjem; ili
2. ako je hrvatsko državljanstvo prestalo na taj način jednom od roditelja, a drugi roditelj je strani državljanin.
Djetetu do navršene 18. godine života, usvojenom od stranih državljana sa srodničkim učinkom prestat će hrvatsko državljanstvo odricanjem na zahtjev usvojitelja.
Komentirate u ime: Ministarstvo unutarnjih poslova