Redni broj:

Naziv nacrta prijedloga zakona:

Upućivanje u proceduru Vlade Republike Hrvatske:

2.1.

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu kapitala (EU)

I. tromjesečje 2026.

Razlozi predlaganja zakona:

Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:

Ovim Zakonom u hrvatsko zakonodavstvo prenose se odredbe Direktive (EU) 2024/2811 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2024. o izmjeni Direktive 2014/65/EU radi povećanja privlačnosti javnih tržišta kapitala u Uniji za društva i olakšavanja pristupa kapitalu za mala i srednja poduzeća i o stavljanju izvan snage Direktive 2001/34/EZ (Tekst značajan za EGP) (SL L, 2024/2811, 14.11.2024.) (u daljnjem tekstu: Direktiva (EU) 2024/2811)

Nadalje, osiguravaju se pretpostavke za provedbu Uredbe (EU) 2024/2809 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2024. o izmjeni uredaba (EU) 2017/1129, (EU) br. 596/2014 i (EU) br. 600/2014 radi povećanja privlačnosti javnih tržišta kapitala u Uniji za poduzeća i olakšavanja pristupa kapitalu za mala i srednja poduzeća (Tekst značajan za EGP) (SL L, 2024/2809, 14.11.2024.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 2024/2809).

Uredba (EU) 2024/2809 i Direktiva (EU) 2024/2811 dio su tzv. paketa Akta o uvrštenju (eng. Listing Act).

Donošenjem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu kapitala, hrvatsko zakonodavstvo uskladit će se s pravnom stečevinom Europske unije.

Navedena pravna stečevina Europske unije donosi niz izmjena usmjerenih na povećanje atraktivnosti tržišta kapitala i olakšavanje pristupa financiranju, posebice za mala i srednja poduzeća.

Između ostaloga, izmjenama Uredbe o prospektu povećavaju se pragovi za izuzeće od obveze objave prospekta, uvode se pojednostavljeni obrasci prospekata (EU Growth prospekt, EU Follow-on prospekt), skraćuje se minimalno razdoblje trajanja ponude i standardizira sadržaj prospekata, uključujući obvezno navođenje informacija o održivosti.

Izmjenama Uredbe o zlouporabi tržišta razjašnjavaju se obveze u vezi objave povlaštenih informacija koja se više neće primjenjivati na međukorake u duljim procesima već će se informacije objavljivati tek kada se donese konačna odluka.

Izmjenama Direktive o tržištima financijskih instrumenata, među ostalim, mijenjaju se pravila o investicijskim istraživanjima s ciljem uvođenja zahtjeva za pravednost, jasnoću i izbjegavanje obmanjujućeg sadržaja u istraživanjima te osiguravanja da istraživanja sponzorirana od strane izdavatelj budu usklađena s EU kodeksom ponašanja, dok se izmjenama Uredbe o tržištima financijskih instrumenata unaprjeđuje praćenje naloga i usklađivanje podataka radi jačanja integriteta tržišta. S tim u vezi, nadležna tijela trebala bi moći pristupiti podacima o nalozima ne samo na ad hoc zahtjev nego i na kontinuiranoj osnovi.

Slijedom toga, cilj donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu kapitala jest između ostaloga: olakšati pristup tržištu kapitala posebno za mala i srednja poduzeća, smanjiti administrativna opterećenja izdavatelja, unaprijediti transparentnost i pravnu sigurnost u provedbi pravila o objavi informacija i trgovanju te potaknuti ulaganja u mala i srednja poduzeća kroz veću dostupnost investicijskih istraživanja vezanih uz ulaganja u mala i srednja poduzeća čime se povećava njihova vidljivost i olakšava pristup kapitalu.

Sve navedeno pridonijet će unaprjeđenju i jačanju konkurentnosti domaćeg tržišta kapitala.

2.2.

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava (EU)

I. tromjesečje 2026.

Razlozi predlaganja zakona:

Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:

U EU PILOT predmetu broj EUP(2024)10691 utvrđena je potreba preciznijega prenošenja u hrvatsko zakonodavstvo Direktive (EU) 2017/2399 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2017. o izmjeni Direktive 2014/59/EU u pogledu rangiranja neosiguranih dužničkih instrumenata u insolvencijskoj hijerarhiji (SL L 345, 27.12.2017.) (dalje u tekstu: Direktiva (EU) 2017/2399).

Radi osiguravanja preciznijega prenošenja Direktive (EU) 2017/2399 u hrvatsko zakonodavstvo, potrebno je izmijeniti i dopuniti Zakon o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava („Narodne novine“, br. 146/20., 21/22., 27/24. i 145/24.).

Osigurati preciznije prenošenje Direktive (EU) 2017/2399 u hrvatsko zakonodavstvo, izmjenama i dopunama Zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava („Narodne novine“, br. 146/20., 21/22., 27/24. i 145/24.). Konkretno, uspostavit će se jasniji i potpuniji redoslijed namirenja u stečaju kreditnih institucija, osobito u odnosu na podređene i nepodređene dužničke instrumente, u skladu s člankom 108. stavkom 3. Direktive 2014/59/EU (BRRD), kako je izmijenjena Direktivom (EU) 2019/879 (BRRD II).

2.3.

Zakon o potrošačkim kreditima (EU)

I. tromjesečje 2026.

Razlozi predlaganja zakona:

Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:

Ovim Zakonom u hrvatsko zakonodavstvo prenose se odredbe Direktive (EU) 2023/2225 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. listopada 2023. o ugovorima o potrošačkim kreditima i stavljanju izvan snage Direktive 2008/48/EZ kako je posljednji put izmijenjena Ispravkom (SL L 2023/2225, 30. 10. 2023.) (SL L 2225, 30. 10. 2023., u daljnjem tekstu: CCD2).

CCD2 sustavno jača razinu zaštite potrošača u području potrošačkog kreditiranja te proširuje materijalni obuhvat na kreditne proizvode koji ranije nisu bili regulirani, uključujući kredite malog iznosa i modele „buy-now-pay-later“ (BNPL). CCD2 dodatno propisuje strože zahtjeve u pogledu oglašavanja i standardiziranog predugovornog informiranja, kao i pooštrene kriterije procjene kreditne sposobnosti. Nadalje, CCD2 uvodi obvezu osiguravanja dostupnih usluga savjetovanja o dugu za potrošače u financijskim poteškoćama te zabranjuje uvjetovanje sklapanja ugovora o kreditu prihvatom dodatnih usluga.

Cilj je uskladiti nacionalno zakonodavstvo s pravnom stečevinom Europske unije kroz implementaciju CCD2 u pravni poredak Republike Hrvatske te uspostaviti sveobuhvatan regulatorni okvir za potrošačke kredite, s posebnim naglaskom na jačanje razine zaštite potrošača.

Uvažavajući međusobnu povezanost i normativnu srodnost odredbi CCD2 i Direktive 2014/17/EU Europskog parlamenta i vijeća od 4. veljače 2014. o ugovorima o potrošačkim kreditima koji se odnose na stambene nekretnine i o izmjeni direktiva 2008/48/EZ i 2013/36/EU i Uredbe (EU) br. 1093/2010 (Tekst značajan za EGP) (SL L 60/34, 28.2.2014.) (u daljnjem tekstu: MCD), novi Zakon o potrošačkim kreditima uspostavit će jedinstveni zakonodavni okvir koji obuhvaća i potrošačke i stambene potrošačke kredite.

Donošenjem zakona želi se postići uspostava jedinstvenog i usklađenog nadzornog okvira za vjerovnike i kreditne posrednike u području potrošačkog i stambenog potrošačkog kreditiranja. Na taj bi se način osigurao učinkovitiji, jednostavniji i konzistentniji nadzor, čime bi se dodatno unapredila razina zaštite potrošača.

2.4.

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o prisilnoj likvidaciji kreditnih institucija (EU)

I. tromjesečje 2026.

Razlozi predlaganja zakona:

Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:

U EU PILOT predmetu broj EUP(2024)10691 utvrđena je potreba preciznijega prenošenja u hrvatsko zakonodavstvo Direktive (EU) 2017/2399 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2017. o izmjeni Direktive 2014/59/EU u pogledu rangiranja neosiguranih dužničkih instrumenata u insolvencijskoj hijerarhiji (SL L 345, 27.12.2017.) (dalje u tekstu: Direktiva (EU) 2017/2399).

Radi osiguravanja preciznijega prenošenja Direktive (EU) 2017/2399 u hrvatsko zakonodavstvo, potrebno je izmijeniti i dopuniti Zakon o prisilnoj likvidaciji kreditnih institucija („Narodne novine“, br. 146/20. i 27/24.).

Osigurati preciznije prenošenje Direktive (EU) 2017/2399 u hrvatsko zakonodavstvo, izmjenama i dopunama Zakona o prisilnoj likvidaciji kreditnih institucija („Narodne novine“, br. 146/20. i 27/24.). Konkretno, uspostavit će se jasniji i potpuniji redoslijed namirenja u stečaju kreditnih institucija, osobito u odnosu na podređene i nepodređene dužničke instrumente, u skladu s člankom 108. stavkom 3. Direktive 2014/59/EU (BRRD), kako je izmijenjena Direktivom (EU) 2019/879 (BRRD II).

2.5.

Zakon o Hrvatskoj narodnoj banci (EU)

I. tromjesečje 2026.

Razlozi predlaganja zakona:

Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:

Zakon o Hrvatskoj narodnoj banci („Narodne novine“, br. 75/08.,  54/13. i 47/20.) (u daljnjem tekstu: važeći Zakon) potrebno je uskladiti s odredbama Direktive (EU) 2024/1619 Europskog parlamenta i Vijeća od 31. svibnja 2024. o izmjeni Direktive 2013/36/EU u pogledu nadzornih ovlasti, sankcija, podružnica iz trećih zemalja i okolišnih, socijalnih i upravljačkih rizika (Tekst značajan za EGP) (SL L, 2024/1619, 19.6.2024.) (u daljnjem tekstu: Direktiva (EU) 2024/1619) koje se odnose na nadzornu neovisnost nadležnih tijela.

Također, slijedom uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, potrebno je preciznije urediti nadležnosti i djelokrug rada Hrvatske narodne banke u odnosu na poslove vezane za gotov novac. Stoga je potrebno u važeći Zakon prenijeti dio odredbi iz Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“, br. 57/22. i 88/22.).

S obzirom na opseg izmjena i dopuna koje bi bilo potrebno provesti u okviru važećega Zakona, potrebno je pristupiti izradi novoga Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci.

Urediti status, položaj, cilj, zadatke i ustroj Hrvatske narodne banke te druga pitanja važna za funkcioniranje i rad Hrvatske narodne banke, odnos Hrvatske narodne banke s Republikom Hrvatskom, međunarodnim institucijama i organizacijama te institucijama i tijelima Europske unije.

Osigurati transpoziciju u nacionalno pravo Republike Hrvatske odredbi Direktive (EU) 2024/1619 koje se odnose na nadzornu neovisnost nadležnih tijela.

Slijedom uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, cilj je i preciznije urediti nadležnosti te djelokrug rada Hrvatske narodne banke u odnosu na poslove vezane za gotov novac.

2.6.

Zakon o Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak

I. tromjesečje 2026.

Razlozi predlaganja zakona:

Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:

Zakonom o Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak („Narodne novine“, br. 138/06. i 25/13.) uređuju se položaj, poslovi, vlasništvo, ovlaštenja i ustroj Hrvatske banke za obnovu i razvitak kao posebne financijske institucije.

Trenutno važeći Zakon o Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak stupio je na snagu 2006. godine.

Kako zakonodavni okvir koji se odnosi na položaj, poslove, vlasništvo, ovlaštenja i ustroj Hrvatske banke za obnovu i razvitak nije značajnije mijenjan osamnaest godina, a u posljednjih nekoliko godina promijenio se niz okolnosti bitnih za poslovanje Hrvatske banke za obnovu i razvitak, važeći zakonodavni okvir potrebno je osuvremeniti.

Također, važeći zakonodavni okvir potrebno je uskladiti sa Zakonom o pravnim osobama u vlasništvu Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 102/25.), koji stupa na snagu 1. listopada 2025., a propisuje obvezu usklađivanja posebnih zakona kojima su osnovane ili definirane pravne osobe u vlasništvu Republike Hrvatske sa odredbama toga Zakona.

S obzirom na opseg izmjena i dopuna koje bi bilo potrebno provesti u okviru važećeg zakonodavnog okvira , potrebno je pristupiti izradi novoga Zakona o Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak.

Donošenjem zakona žele se postići sljedeći ciljevi:

- poboljšanje poslovnog modela Hrvatske banke za obnovu i razvitak uvažavajući specifične potrebe Republike Hrvatske i cilj postojanja razvojnih banaka

- unaprjeđenje korporativnog upravljanja uvažavajući najbolje prakse u razvojnim bankama drugih država članica Europske unije,

- stvaranje podloge kako bi Hrvatska banka za obnovu i razvitak mogla pružiti veću podršku razvoju tržišta kapitala,

- jačanje uloge Hrvatske banke za obnovu i razvitak u zelenoj tranziciji gospodarstva, odnosno prelasku na klimatski neutralno, zeleno, konkurentno i uključivo gospodarstvo, a čija provedba traži značajan angažman svih sektora gospodarstva, te privatna i javna sredstva, a u čemu značajnu ulogu treba imati i Hrvatska banka za obnovu i razvitak,

- adresiranje činjenice uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj,

- usklađivanje s drugim propisima na snazi, a posebno i sa Zakonom o pravnim osobama u vlasništvu Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 102/25.).

2.7.

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sprječavanju pranja novca (EU)

I. tromjesečje 2026.

Razlozi predlaganja zakona:

Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:

Ovim Zakonom u hrvatsko zakonodavstvo prenose se odredbe članaka 11., 12., 13., 15. i 74. Direktive (EU) 2024/1640 Europskog parlamenta i Vijeća od 31. svibnja 2024. o mehanizmima koje države članice trebaju uspostaviti radi sprječavanja korištenja financijskih sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma, o izmjeni Direktive (EU) 2019/1937 te o izmjeni i stavljanju izvan snage Direktive (EU) 2015/849 (SL L, 2024/1640, 19.6.2024., u daljnjem tekstu: „Direktiva (EU) 2024/1640“) – tekst značajan za EGP.

Izmjenama i dopunama Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma osiguravaju se pretpostavke za provedbu Uredbe (EU) 2023/1113 Europskog parlamenta i Vijeća od 31. svibnja 2023. o informacijama koje se prilažu prijenosima novčanih sredstava i određenim kriptoimovinama te o izmjeni Direktive (EU) 2015/849 (SL L, 2023/1113, tekst značajan za EGP).

Također, izmjenama i dopunama Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma jača se regulatorni okvir i unapređuje provedba obveza obveznika u pogledu primjene mjera unutarnje kontrole i upravljanja rizicima, čime se osigurava potpuna usklađenost s Preporukom 18 Stručne skupine za financijsko djelovanje (FATF).

Direktiva (EU) 2024/1640 i Uredba (EU) 2023/1113 čine sastavni dio paketa novih pravila Europske unije za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma, tzv. Šestog paketa mjera za sprječavanje pranja novca (6. AML paket).

Cilj zakona jest uspostava učinkovitog i usklađenog pravnog okvira za vođenje i pristup Registru stvarnih vlasnika te jačanje transparentnosti vlasničkih struktura pravnih subjekata, trusta i s trustom izjednačenog subjekta stranog prava.

Posebni ciljevi su:

1. uspostaviti pravila za pristup temeljen na legitimnom interesu te osigurati pravo na pravnu zaštitu u slučaju odbijanja ostvarivanja legitimnog interesa

2. osigurati međusobno priznavanje legitimnog interesa među državama članicama EU radi jednostavnijeg i usklađenog pristupa podacima na razini Europske unije

3. osigurati zaštitu prava na privatnost propisivanjem uvjeta i postupaka za ograničeni pristup Registru stvarnih vlasnika uz istovremeno osiguravanje transparentnosti vlasništva

4. propisati ovlasti tijela nadležnog za vođenje registra

5. osigurati usklađenost s Preporukom 18 FATF-a o unutarnjim politikama, postupcima i kontrolama kreditnih i financijskih institucija.

2.8.

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o proračunu (EU)

II. tromjesečje 2026.

Razlozi predlaganja zakona:

Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:

Obveza usklađivanja s pravnom stečevinom Europske unije koja uključuje primjenu revidiranog okvira za ekonomsko upravljanje Europskom unijom.

Revidirani okvir odnosi se na primjenu Direktive Vijeća (EU) 2024/1265 od 29. travnja 2024. kojom se nadopunjuje Direktiva 2011/85/EU o zahtjevima za proračunske okvire država članica.

Potreba za doradom određenih odredbi Zakona o proračunu kod kojih se u praktičnoj primjeni pokazala potreba za dodatnim razradama.

Jačanje fiskalnog okvira i primjena revidiranog okvira za ekonomsko upravljanje Europskom unijom.  

Primjena nove Direktive donosi nekoliko novina relevantnih za hrvatsko zakonodavstvo.

Jedna od novina odnosi se na obvezu izrade nacionalnog srednjoročnog fiskalno-strukturnog plana za razdoblje od 4 godine te godišnje izvještaje o njegovoj provedbi što je obveza koju će svaka država članica morati primjenjivati.

Nova Direktiva donosi novine i u kontekstu zadataka i nadležnosti nezavisnih fiskalnih institucija, klimatskog izvještavanja, promjena u definiranju ključnih pokazatelja, statistike, računovodstva, pojašnjenja te referenci na reforme i investicije odnosno održivi i uključiv rast.

Dodatno razraditi određene odredbe Zakona o proračunu čime će se omogućiti jednoobrazno postupanje pri primjeni Zakona o proračunu.

U svrhu usklađivanja s novom Direktivom i doradom određenih odredbi Zakona, izmijenit će se i postojeći podzakonski propisi koji proizlaze iz Zakona kao što su uredbe i pravilnici, kako bi se dodatno unaprijedio regulatorni okvir.

2.9.

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalnoj odgovornosti (EU)

II. tromjesečje 2026.

Razlozi predlaganja zakona:

Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:

30. travnja 2024. godine na snagu je stupio revidirani okvir za  ekonomsko upravljanje Europskom unijom. Unutar spomenutog okvira je i Direktiva Vijeća (EU) 2024/1265 od 29. travnja 2024., o izmjenama Direktive 2011/85/EU o zahtjevima za proračunske okvire država članica. Rok za prenošenje ove Direktive u nacionalno zakonodavstvo je kraj 2025. godine, no zbog kompleksnosti materije koja iziskuje reviziju i usuglašavanje cjelokupnog proračunskog procesa s relevantnim dionicima, kao i nužnih konzultacija s Europskom komisijom, rad na ovom zakonskom aktu potrebno je nastaviti i u 2026. godini.

Nova Direktiva donosi nekoliko novina relevantnih za hrvatsko zakonodavstvo. Primjerice, umjesto programa stabilnosti koji se izrađivao na godišnjoj razini, države članice obvezne su izrađivati nacionalni srednjoročni fiskalno-strukturni plan za razdoblje od 4 godine te potom na godišnjoj razini izvještavati o njegovoj provedbi. Navedeni plan objedinjuje putanju fiskalne prilagodbe u svrhu ostvarenja fiskalnih ciljeva definiranih u dijalogu s Europskom komisijom kao i reforme te investicije koje je potrebno ostvariti u tom smislu. Direktiva donosi novine i u kontekstu zadataka i nadležnosti nezavisnih fiskalnih institucija, promjena u definiranju ključnih pokazatelja (neto rashodi umjesto prethodno korištenog srednjoročnog cilja), pojašnjenja te referenci na reforme i investicije odnosno održivi i uključiv rast. Dodatno, ovim izmjenama i dopunama doradit će se one odredbe kod kojih je bilo najviše izazova u primjeni trenutno važećeg Zakona o fiskalnoj odgovornosti (NN 111/2018, NN 83/2023) .

Donošenjem planiranih izmjena i dopuna Zakona o fiskalnoj odgovornosti procesi ekonomskog upravljanja u RH usklađuju se s novo-usvojenim okvirom na razini Europske unije (uređuje izradu akata makroekonomskog i fiskalnog planiranja, nadzor provedbe fiskalne politike, ekonomski dijalog predstavnika Ministarstva financija s nadležnim domaćim i EU institucijama, fiskalna pravila kao i nadležnosti te zadatke nezavisnih fiskalnih institucija).

Navedenim se jača fiskalni okvir RH u svrhu daljnjeg unapređenja kreiranja, provedbe i nadzora fiskalne politike. Time se dodatno osnažuju temelji za odgovornu fiskalnu politiku te održivost javnih financija RH, koji predstavljaju preduvjet ekonomske stabilnosti i održivog rasta.

2.10.

Zakon o Financijskoj agenciji

II. tromjesečje 2026.

Razlozi predlaganja zakona:

Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:

Zakonom o Financijskoj agenciji („Narodne novine“, br. 117/01., 60/04. i 42/05.) (u daljnjem tekstu: Zakon) osnovana je Financijska agencija (u daljnjem tekstu: Agencija) kao pravna osoba čiji je osnivač Republika Hrvatska. Zakonom se uređuje opseg poslovanja Agencije, ustrojstvo i način rada, djelatnosti koje obavlja, opći akti koje donosi, rukovođenje i upravljanje te je određeno što čini imovinu Agencije.

Osim utvrđene potrebe usklađivanja zakonodavnog okvira koji uređuje poslovanje Agencije sa Zakonom o pravnim osobama u vlasništvu Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 102/25.), koji stupa na snagu 1. listopada 2025., a propisuje obvezu usklađivanja posebnih zakona kojima su osnovane ili definirane pravne osobe u vlasništvu Republike Hrvatske sa odredbama toga Zakona, ovim zakonom unaprijedit će se ustrojstvo, način rada, djelatnosti koje obavlja Agencija i druga pitanja bitna za njezin rad.

Cilj je unaprijediti zakonodavni okvir koji uređuje poslovanje Agencije. Naime, Agencija, između ostalog, obavlja poslove informatičko-tehnološke podrške u radu sustava državne riznice, sustava prikupljanja javnih prihoda, podrške Središnjem registru osiguranika te podrške drugim registrima osiguranika, kao i poslove prikupljanja, obrade, objave i dostave podataka iz različitih izvora. Agencija obavlja statistiku financijskih tokova evidentiranih kod ovlaštenih organizacija, izrađuje analize, bonitetne i druge informacije i prikuplja, priprema i objedinjuje podatke o poslovnim subjektima te vodi odgovarajuće registre za potrebe države i drugih subjekata. Agencija obavlja komercijalne djelatnosti kao što su: usluge u ime i za račun komercijalnog bankarstva, distribucije i obrade gotovine u ime Hrvatske narodne banke, vodi sustave za međubankovne obračune (NKS), vodi nacionalni sustav za izdavanje javnih ključeva – Registar digitalnih certifikata (RDC) te operativno vodi druge javne i komercijalne registre. Upravo zbog brojnih navedenih poslova koje Agencija obavlja na temelju javnih ovlasti, odnosno za državu, cilj je unaprijediti i povećati podršku Agencije državi.

Također, s obzirom da Agencija vodi Registar  godišnjih financijskih izvještaja, a uvodi se i izvještavanje o održivosti, povećat će se uloga Agencije te će Agencija ne samo osigurati prihvat izvještaja o održivosti u novom formatu, već će pružiti podršku poduzetnicima pri izvještavanju o održivosti koje je polazna točka za zelenu tranziciju gospodarstva.

Konačno, cilj je uskladiti zakonodavni okvir koji uređuje poslovanje Agencije sa Zakonom o pravnim osobama u vlasništvu Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 102/25.).

2.11.

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju (EU)

III. tromjesečje 2026.

Razlozi predlaganja zakona:

Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:

Predloženi Zakon izrađuje se radi usklađivanja s Direktivom (EU) 2025/2 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2024. o izmjeni Direktive 2009/138/EZ u pogledu proporcionalnosti, kvalitete nadzora, izvješćivanja, mjera dugoročnih jamstava, makrobonitetnih alata, rizika za održivost i nadzora grupe i prekograničnog nadzora te o izmjeni direktiva 2002/87/EZ i 2013/34/EU (Tekst značajan za EGP) (u daljnjem tekstu: Direktiva o izmjeni Direktive Solventnost II) te Direktivom (EU) 2025/1 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2024. o uspostavi okvira za oporavak i sanaciju društava za osiguranje i društava za reosiguranje i o izmjeni direktiva 2002/47/EZ, 2004/25/EZ, 2007/36/EZ, 2014/59/EU i (EU) 2017/1132 te uredaba (EU) br. 1094/2010, (EU) br. 648/2012, (EU) br. 806/2014 i (EU) 2017/1129 (Tekst značajan za EGP) (u daljnjem tekstu: IRRD).

Cilj Direktive o izmjeni Direktive Solventnost II jest jačanje otpornosti i stabilnosti društava za osiguranje i reosiguranje te povećanje njihove uloge u dugoročnom financiranju gospodarstva, osobito u kontekstu zelene i digitalne tranzicije. Njome se nastoji ublažiti kratkoročna volatilnost solventnosti društava, osigurati proporcionalna primjena zahtjeva na manja i manje složena društva, unaprijediti kvaliteta i dosljednost nadzora u cijeloj Europskoj uniji te poboljšati zaštita osiguranika i korisnika.

Direktiva o izmjeni Direktive Solventnost II uvodi razmjernu primjenu zahtjeva prema prirodi, opsegu i složenosti rizika društava za osiguranje i reosiguranje te omogućuje prepoznavanje i pojednostavljeni tretman manjih i manje složenih društava na temelju kriterija zasnovanih na riziku.

Predložene izmjene usmjerene su na jačanje upravljačkih standarda u društvima za osiguranje i reosiguranje. Članovi upravljačkih i nadzornih tijela morat će ispunjavati strože kriterije stručnosti i integriteta, a društva će biti obvezna razvijati politike koje promiču raznolikost i rodnu ravnotežu u svojim upravljačkim strukturama.

Važan dio Direktive o izmjeni Direktive Solventnost II odnosi se i na upravljanje financijskim rizicima povezanim s čimbenicima održivosti. Društva za osiguranje i reosiguranje bit će dužna razviti i pratiti provedbu planova koji uključuju mjerljive ciljeve i postupke za praćenje i ublažavanje rizika koji proizlaze iz održivosti u kratkom, srednjem i dugom roku, čime se domaći sektor osiguranja usmjerava prema većoj otpornosti na klimatske i druge društvene izazove te se omogućuje njegov doprinos ostvarenju europskih ciljeva održivog razvoja.

Direktiva o izmjeni Direktive Solventnost II dodatno jača prekogranični nadzor i suradnju nadzornih tijela država članica Europske unije. Na ovaj način se osigurava bolja zaštita osiguranika i korisnika usluga u slučajevima kada društva posluju u više država članica te se smanjuje rizik od problema u solventnosti koji bi mogli imati prekogranične posljedice.

Svrha IRRD-a je osigurati bolju pripremljenost za financijske poteškoće, čime se omogućuje pravodobna i učinkovita intervencija, uključujući prekograničnu, radi zaštite osiguranika, očuvanja stabilnosti gospodarstva i financijskog sustava te izbjegavanja troškova za porezne obveznike.

Donošenjem ovoga Zakona želi se osigurati pravodobno i potpuno prenošenje europske pravne stečevine u nacionalno zakonodavstvo kako bi se osigurala usklađenost domaćeg pravnog okvira sa zahtjevima koji vrijede u svim državama članicama.

Cilj je ojačati otpornost i stabilnost društava za osiguranje i reosiguranje kroz strože zahtjeve u pogledu upravljanja, upravljanja rizicima i solventnosti. Na taj se način smanjuje osjetljivost sektora na kratkoročne tržišne poremećaje i osigurava dugoročna stabilnost sustava.

Ovaj Zakon također želi poboljšati zaštitu osiguranika i korisnika osiguranja, kroz veći stupanj transparentnosti u poslovanju društava, jaču suradnju nadzornih tijela u prekograničnom nadzoru te učinkovitije mehanizme ranog prepoznavanja i rješavanja mogućih problema sa solventnošću.

Jedan od važnih ciljeva jest i primjena načela proporcionalnosti, osobito u odnosu na manja i manje složena društva za osiguranje. Za njih će se uspostaviti jednostavniji postupci i blaži regulatorni zahtjevi, čime se izbjegava nerazmjerna administrativna i financijska opterećenost, a pritom se zadržava odgovarajuća razina sigurnosti i nadzora.

Osim toga, Zakonom se nastoji ojačati kvaliteta upravljačkih struktura u društvima za osiguranje, uvođenjem zahtjeva vezanih uz stručnost i integritet članova upravljačkih tijela, obvezu uvođenja politika raznolikosti i rodne ravnoteže te donošenje pisanih pravila u ključnim područjima poslovanja i nadzora.

Poseban cilj odnosi se na upravljanje financijskim rizicima povezanim s čimbenicima održivosti. Time se sektor osiguranja usmjerava prema aktivnoj ulozi u ublažavanju klimatskih rizika i poticanju održivih ulaganja, čime se doprinosi zelenoj i digitalnoj tranziciji te gospodarskom rastu Europe.

Jedan od ciljeva je i pravovremeno preventivno planiranje oporavka društava za osiguranje i reosiguranje putem obveze izrade i redovitog ažuriranja preventivnih planova oporavka, uz njihovu procjenu i odobravanje od strane nadležnih tijela.

2.12.

Zakon o sanaciji društava za osiguranje i reosiguranje (EU)

III. tromjesečje 2026.

Razlozi predlaganja zakona:

Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:

Predloženi zakon izrađuje se radi usklađivanja s Direktivom (EU) 2025/1 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2024. o uspostavi okvira za oporavak i sanaciju društava za osiguranje i društava za reosiguranje i o izmjeni direktiva 2002/47/EZ, 2004/25/EZ, 2007/36/EZ, 2014/59/EU i (EU) 2017/1132 te uredaba (EU) br. 1094/2010, (EU) br. 648/2012, (EU) br. 806/2014 i (EU) 2017/1129 (Tekst značajan za EGP) (SL L 2025/1, 8.1.2025.; u daljnjem tekstu: Direktiva).  Direktivom se prvi put na razini Europske unije uvodi sveobuhvatan pravni okvir za pravovremeno upravljanje financijskim poteškoćama i sanacijom društava za osiguranje i reosiguranje.

Donošenje novog zakonodavnog okvira motivirano je iskustvima iz globalne financijske krize 2008. godine, kada su određena društva za osiguranje u Europskoj uniji bila u financijskim poteškoćama koje su imale negativne učinke na ugovaratelje osiguranja, korisnike osiguranja, financijsku stabilnost i javne financije. Nadalje, pojedini slučajevi propasti društava u državama članicama Europske unije ukazali su na postojeće nedostatke u nacionalnim postupcima likvidacije koji ne osiguravaju uvijek kontinuitet ključnih funkcija, pravodobnu zaštitu potrošača niti koordinirano prekogranično djelovanje nadležnih tijela. U nekim slučajevima, ti su nedostaci doveli do potrebe za korištenjem javnih financijskih sredstava radi sanacije posljedica, što je dodatno opteretilo državne proračune.

S obzirom na prekogranično poslovanje velikog broja društava za osiguranje i reosiguranje te sve veću povezanost financijskih tržišta, nužno je uspostaviti jedinstvena pravila na razini Europske unije kako bi se izbjegle situacije u kojima različiti nacionalni sustavi dovode do neusklađenih i nepredvidivih postupaka, mogućeg narušavanja tržišnog natjecanja te gubitka povjerenja u financijski sustav i unutarnje tržište. Novi zakon također je usmjeren na smanjenje sistemskog rizika i očuvanje financijske stabilnosti, osobito u uvjetima gospodarskih poremećaja i tržišnih šokova.

Cilj donošenja Zakona je uspostaviti nacionalni regulatorni okvir koji će omogućiti:

- jasno definiranje ovlasti i nadležnosti sanacijskih tijela, uključujući mogućnost intervencije u ranoj fazi kako bi se spriječila insolventnost ili znatno pogoršanje financijskog položaja društava,

- uspostavu mehanizama za prijenos ključnih funkcija i portfelja društava radi zaštite prava ugovaratelja osiguranja, korisnika osiguranja i oštećenih osoba, uz načelo da dioničari i vjerovnici prvi snose gubitke te da se ni jedan vjerovnik ne smije dovesti u nepovoljniji položaj nego u redovnom stečajnom postupku,

- koordinirano djelovanje svih nadležnih tijela na nacionalnoj i europskoj razini,

- smanjenje potrebe za korištenjem javnih financijskih sredstava kroz pravodobno djelovanje i ravnotežu između ciljeva sanacije, zaštite potrošača, očuvanja financijske stabilnosti i poštovanja prava dioničara i vjerovnika,

- izbjegavanje neujednačenih nacionalnih postupaka i prepreka funkcioniranju unutarnjeg tržišta u sektoru osiguranja i reosiguranja.

Uvođenjem ovog zakonodavnog okvira osigurat će se veća otpornost sektora osiguranja na financijske šokove, jačanje povjerenja potrošača, zaštita stabilnosti financijskog sustava te usklađenost hrvatskog zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije.

2.13.

Zakon o izmjenama Zakona o porezu na dodanu vrijednost (EU)

III. tromjesečje 2026.

Razlozi predlaganja zakona:

Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:

Usklađivanje s Direktivom Vijeća (EU) 2025/516 od 11. ožujka 2025. o izmjeni Direktive 2006/112/EZ u pogledu pravila o PDV-u za digitalno doba u dijelu odredbi s učinkom od 1. siječnja 2027.

Cilj je funkcionalno unapređenje i proširenje postojećih posebnih sustava One Stop Shop (OSS)/Import One-Stop Shop (IOSS) u okviru kojih se izvršava prijava i plaćanje PDV-a za usluge obavljene osobama koje nisu porezni obveznici i prodaje dobara na daljinu.

2.14.

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak

III. tromjesečje 2026.

Razlozi predlaganja zakona:

Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:

Trenutno važećim Zakonom o porezu na dohodak propisane su različite  porezne olakšice za građane te je potrebno preispitati sustav poreznih olakšica.

Radi postizanja veće jednakosti i pravednosti poreznog sustava potrebno je izmijeniti propis.

2.15.

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima

III. tromjesečje 2026.

Razlozi predlaganja zakona:

Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:

Prema trenutno važećim odredbama Zakona o doprinosima propisan je velik broj različitih obveza doprinosa ovisno o osnovi osiguranja što sustav čini složenim i neracionalnim.   Radi postizanja jednostavnosti i veće jednakosti u financiranju javnog sustava socijalnog osiguranja potrebno je izmijeniti propis.

Cilj je pojednostavljenje sustava obveznih doprinosa te otklanjanje neopravdanih razlika u obvezi doprinosa

2.16.

Zakon o faktoringu

IV. tromjesečje 2026.

Razlozi predlaganja zakona:

Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:

Razlozi za donošenje novog Zakona o faktoringu proizlaze prije svega iz potrebe za unaprjeđenjem i modernizacijom postojećeg pravnog okvira. Važeći Zakon o faktoringu donesen je 2014. godine, a posljednje manje izmjene provedene su 2015. i 2016. godine, nakon čega nije bilo značajnijih intervencija. U proteklom razdoblju došlo je do značajnih promjena u financijskom sektoru, uključujući razvoj novih poslovnih modela, ubrzanu digitalizaciju financijskih usluga te snažniju integraciju europskih financijskih tržišta. Dodatno, regulatorne prakse drugih država članica Europske unije, međunarodni standardi i nadzorni trendovi u području financijskih institucija značajno su napredovali.

Budući da se faktoring koristi kao važan instrument financiranja likvidnosti poduzeća, posebno malih i srednjih, potrebno je preispitati postojeći zakonodavni okvir kako bi se osiguralo da je primjeren suvremenim gospodarskim i financijskim okolnostima te zahtjevima tržišta.

Donošenjem ovoga Zakona stvorit će se pravni uvjeti za sigurnije, učinkovitije i fleksibilnije funkcioniranje faktoring tržišta u Republici Hrvatskoj, što će doprinijeti boljoj zaštiti korisnika usluga, većoj transparentnosti poslovanja i jačanju povjerenja u financijski sustav.

Cilj donošenja ovoga Zakona je modernizirati i unaprijediti pravni okvir za pružanje faktoring usluga, uz povećanje pravne sigurnosti za sve sudionike te zaštite vjerovnika i dužnika u faktoring transakcijama.

Namjerava se osigurati da pravni okvir prati gospodarske i financijske promjene koje su nastupile od njegova donošenja. Želi se stvoriti jasniji i učinkovitiji regulatorni okvir koji omogućuje nesmetano funkcioniranje tržišta faktoringa, jača pravnu sigurnost svih uključenih strana te omogućuje usklađivanje s najboljim praksama i standardima u Europskoj uniji. Dodatni je cilj potaknuti razvoj faktoringa kao važnog instrumenta financiranja gospodarstva, osobito malih i srednjih poduzeća, uz odgovarajuću zaštitu vjerovnika i dužnika.

Redni broj:

Naziv nacrta prijedloga zakona:

Upućivanje u proceduru Vlade Republike Hrvatske:

3.1.

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. godine o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju

I. tromjesečje 2026.

Razlozi predlaganja zakona:

Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:

Ovim Zakonom osiguravaju se daljnje pretpostavke za provedbu Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju (Tekst značajan za EGP) (SL L 201, 27.7.2012., u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 648/2012) koja je izmijenjena Uredbom (EU) br. 2024/2987 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2024. o izmjeni uredaba (EU) br. 648/2012, (EU) br. 575/2013 i (EU) 2017/1131 u pogledu mjera za ublažavanje prekomjernih izloženosti prema središnjim drugim ugovornim stranama trećih zemalja i poboljšanje učinkovitosti tržišta poravnanja u Uniji (Tekst značajan za EGP) (SL L, 2024/2987, 4. 12. 2024.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 2024/2987).

Slijedom toga, potrebno je izvršiti određene izmjene i dopune u predmetnom zakonu kako bi se osigurala potpuna provedba Uredbe (EU) br. 648/2012 izmijenjene Uredbom (EU) br. 2024/2987.

Sukladno odredbama Uredbe (EU) br. 648/2012, koje su izmijenjene Uredbom (EU) br. 2024/2987, Zakonom se prenose odredbe koje se odnose na obvezu držanja aktivnog računa. Konkretnije, obvezuju se nefinancijske i financijske druge ugovorne strane, pod nadzorom Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga i Hrvatske narodne banke, a koje podliježu obvezi aktivnog računa, da svakih šest mjeseci dostavljaju svojim nadležnim tijelima informacije o usklađenosti s obvezom držanja aktivnog računa sukladno članku 7.b Uredbe (EU) br. 648/2012. Nadležna tijela su te informacije obvezni bez odgode proslijediti Europskom nadzornom tijelu za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA).

Dodatno, ako nefinancijske i financijske  druge ugovorne strane koje podliježu obvezi aktivnog računa u odnosu na ugovore o izvedenicama iz članka 7.a stavka 6. Uredbe (EU) br. 648/2012, uz aktivne račune, drže i račune kod središnje druge ugovorne strane druge razine rizika (Tier 2 CCPs), moraju svakih šest mjeseci dostavljati svojim nadležnim tijelima informacije o resursima i sustavima koje su uspostavile kako bi osigurale ispunjavanje relevantnih uvjeta iz članka 7.a stavka 3. točke b) Uredbe (EU) br. 648/2012. Ove informacije nadležna tijela su također obvezni proslijediti ESMA-i bez odgode.

Pored navedenog, izmjenama Zakona prilagođavaju se postojeće procedure izdavanja odobrenja za usluge i aktivnosti središnje druge ugovorne strane odnosno njihova proširenja kao i postupci za potvrđivanje izmjena modela središnje druge govorne strane uz redefiniranje uloga i ovlasti nacionalnih nadležnih tijela (Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga i Hrvatske narodne banke) i reviziju prekršajnih odredbi.

3.2.

Zakon o potvrđivanju Ugovora između Republike Hrvatske i Australije o uklanjanju dvostrukog oporezivanja porezima na dohodak te sprječavanju porezne utaje i izbjegavanja plaćanja poreza

IV. tromjesečje 2026.

Razlozi predlaganja zakona:

Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:

Zakon o potvrđivanju Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja  je rezultat aktivnosti koje Republika Hrvatska poduzima glede povećanja stupnja međusobne gospodarske suradnje između Republike Hrvatske i Australije.

Zakonom se provodi unutarnji pravni postupak nužan za stupanje Ugovora na snagu te nakon toga njegovu primjenu.

Cilj Zakona je stupanje na snagu Ugovora i njegova primjena. Svrha Ugovora je jasno uređenje pravila oporezivanja između dviju država ugovornica čime se omogućuje prekogranično poslovanje po jasno i transparentno dogovorenim uvjetima oporezivanja. Ugovorom se uređuju načini izbjegavanja dvostrukog oporezivanja dohotka i dobiti. Ugovor sadrži odredbe o uklanjanju sukoba rezidentnosti, pravila za raspodjelu prava oporezivanja dohotka (samostalna djelatnost, nesamostalni rad, naknade članova uprave, mirovine, dohodak od dividendi, potraživanja duga (kamata) i naknada za autorska prava, dohotka od imovine i imovinskih prava te ostale vrste dohotka) i dobiti između država ugovornica.

Ugovorom se propisuju: metode uklanjanja dvostrukog oporezivanja u Republici Hrvatskoj i Australiji; postupak zajedničkog dogovaranja; razmjena obavijesti između nadležnih tijela država ugovornica kao efikasno sredstvo u borbi protiv izbjegavanja plaćanja poreza; propisuje se način i pravo korištenja povlastica iz Ugovora te se završnim odredbama propisuje stupanje na snagu, trajanje primjene te mogućnost njegovog okončanja.

3.3.

Zakon o potvrđivanju Ugovora između Republike Hrvatske i Novog Zelanda o uklanjanju dvostrukog oporezivanja porezima na dohodak i na imovinu te sprječavanju porezne utaje i izbjegavanja plaćanja poreza

IV. tromjesečje 2026.

Razlozi predlaganja zakona:

Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:

Zakon o potvrđivanju Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja  je rezultat aktivnosti koje Republika Hrvatska poduzima glede povećanja stupnja međusobne gospodarske suradnje između Republike Hrvatske i Novog Zelanda.

Zakonom se provodi unutarnji pravni postupak nužan za stupanje Ugovora na snagu te nakon toga njegovu primjenu.

Cilj Zakona je stupanje na snagu Ugovora i njegova primjena. Svrha Ugovora je jasno uređenje pravila oporezivanja između dviju država ugovornica čime se omogućuje prekogranično poslovanje po jasno i transparentno dogovorenim uvjetima oporezivanja. Ugovorom se uređuju načini izbjegavanja dvostrukog oporezivanja dohotka i dobiti. Ugovor sadrži odredbe o uklanjanju sukoba rezidentnosti, pravila za raspodjelu prava oporezivanja dohotka (samostalna djelatnost, nesamostalni rad, naknade članova uprave, mirovine, dohodak od dividendi, potraživanja duga (kamata) i naknada za autorska prava, dohotka od imovine i imovinskih prava te ostale vrste dohotka) i dobiti između država ugovornica.

Ugovorom se propisuju: metode uklanjanja dvostrukog oporezivanja u Republici Hrvatskoj i Novom Zelandu; postupak zajedničkog dogovaranja; razmjena obavijesti između nadležnih tijela država ugovornica kao efikasno sredstvo u borbi protiv izbjegavanja plaćanja poreza; propisuje se način i pravo korištenja povlastica iz Ugovora te se završnim odredbama propisuje stupanje na snagu, trajanje primjene te mogućnost njegovog okončanja.

3.4.

Zakon o potvrđivanju Ugovora između Republike Hrvatske i Kraljevine Norveške o uklanjanju dvostrukog oporezivanja porezima na dohodak te sprječavanju porezne utaje i izbjegavanja plaćanja poreza

IV. tromjesečje 2026.

Razlozi predlaganja zakona:

Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:

Zakon o potvrđivanju Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja  je rezultat aktivnosti koje Republika Hrvatska poduzima glede povećanja stupnja međusobne gospodarske suradnje između Republike Hrvatske i Kraljevine Norveške.

Zakonom se provodi unutarnji pravni postupak nužan za stupanje Ugovora na snagu te nakon toga njegovu primjenu.

Cilj Zakona je stupanje na snagu Ugovora i njegova primjena. Svrha Ugovora je jasno uređenje pravila oporezivanja između dviju država ugovornica čime se omogućuje prekogranično poslovanje po jasno i transparentno dogovorenim uvjetima oporezivanja. Ugovorom se uređuju načini izbjegavanja dvostrukog oporezivanja dohotka i dobiti. Ugovor sadrži odredbe o uklanjanju sukoba rezidentnosti, pravila za raspodjelu prava oporezivanja dohotka (samostalna djelatnost, nesamostalni rad, naknade članova uprave, mirovine, dohodak od dividendi, potraživanja duga (kamata) i naknada za autorska prava, dohotka od imovine i imovinskih prava te ostale vrste dohotka) i dobiti između država ugovornica.

Ugovorom se propisuju: metode uklanjanja dvostrukog oporezivanja u Republici Hrvatskoj i Kraljevini Norveškoj; postupak zajedničkog dogovaranja; razmjena obavijesti između nadležnih tijela država ugovornica kao efikasno sredstvo u borbi protiv izbjegavanja plaćanja poreza; propisuje se način i pravo korištenja povlastica iz Ugovora te se završnim odredbama propisuje stupanje na snagu, trajanje primjene te mogućnost njegovog okončanja.

3.5.

Zakon o izvršavanju Državnog proračuna za 2027. godinu

IV. tromjesečje 2026.

Razlozi predlaganja zakona:

Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:

Člankom 18. Zakona o proračunu („Narodne novine“, br. 144/21.) propisano je da se, uz državni proračun, svake godine donosi zakon o izvršavanju državnog proračuna.

Cilj donošenja Zakona o izvršavanju državnog proračuna je osigurati uredno i zakonito izvršavanje državnog proračuna u skladu s financijskim mogućnostima Državnoga proračuna Republike Hrvatske u 2027. godini.

Potpis:

Potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar financija

dr. sc. Marko Primorac

Datum:

Uputa:

1. Točka 1.: navesti naziv tijela državne uprave

2. Točka 2.: navesti nacrte prijedloga zakona za koje se provodi procjena učinaka propisa, tromjesečje upućivanja u proceduru Vlade Republike Hrvatske, razloge predlaganje zakona i ciljeve koji se žele postići donošenjem zakona

3. Točka 3.: navesti nacrte prijedloga zakona koji su iznimka od provedbe procjene učinaka propisa, tromjesečje upućivanja u proceduru Vlade Republike Hrvatske, razloge predlaganja zakona i ciljeve koji se žele postići donošenjem zakona

4. Točka 4. ovjera čelnika stručnog nositelja

5. Nacrti prijedloga zakona koji se planiraju za usklađivanje s pravnom stečevinom Europske unije označavaju se oznakom " (EU) "

6. Nacrti prijedloga zakona koji su dio programa rada Vlade Republike Hrvatske, drugog akta strateškog planiranja ili reformske mjere označavaju se oznakom " (RM) "

7. Za svaki novi nacrt prijedloga zakona dodaje se odgovarajući broj novih redova u tablici prema zadanom predlošku