Članak 1.

Ovim Pravilnikom propisuju se pravila obavljanja civilne službe u tijelu državne uprave nadležnom za civilnu zaštitu i program osposobljavanja civilnih ročnika za stjecanje ključnih vještina i razine spremnosti obveznika civilne službe (u daljnjem tekstu: osposobljavanje).

Članak 2.

Izrazi koji se koriste u ovom Pravilniku, a imaju rodno značenje, odnose se jednako na muški i ženski rod.

2. PRAVILA OBAVLJANJA CIVILNE SLUŽBE

Dnevne aktivnosti

Članak 3.

(1) Rasporedom dnevnih aktivnosti utvrđuje se:

– ustajanje, odmor, slobodne aktivnosti, počinak

– održavanje tjelesne spremnosti

– prehrana

– postrojavanje, smotra, dizanje i pozdrav zastavi Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: zastava), spuštanje zastave, počast himni Republike Hrvatske

–osposobljavanje.

(2) Raspored dnevnih aktivnosti utvrđuje voditelj odjela nadležnog za osposobljavanje u civilnoj zaštititi (u daljnjem tekstu: voditelj odjela).

Ustajanje, odmor, slobodne aktivnosti, počinak

Članak 4.

(1) Civilni ročnici ustaju u 6.00 sati, neradnim danom i blagdanom u 7.00 sati, a na počinak odlaze u 22.00 sata.

(2) Civilni ročnici imaju pravo na dnevni odmor u skladu s propisanim rasporedom dnevnih aktivnosti.

(3) Civilni ročnici imaju pravo bavljenja slobodnim aktivnostima u skladu s propisanim rasporedom dnevnih aktivnosti.

Održavanje tjelesne spremnosti

Članak 5.

Civilnim ročnicima se planski osigurava održavanje tjelesne spremnosti redovitom provedbom tjelovježbe, u skladu s utvrđenim rasporedom dnevnih aktivnosti.

Prehrana

Članak 6.

(1) Prehrana se odvija u blagovaonicama prema rasporedu dnevnih obroka i utvrđenom redoslijedu.

(2) Konzumacija obroka može početi nakon što dežurni voditelj osposobljavanja odobri podjelu jela.

(3) Dežurni voditelj osposobljavanja je odgovaran za red pri podjeli hrane.

Postrojavanje, smotra, dizanje i pozdrav zastavi, dnevni raspored, spuštanje zastave, počast himni Republike Hrvatske

Članak 7.

(1) U objektima se svakodnevno na određenom mjestu diže i spušta zastava.

(2) Civilni ročnici se postrojavaju za dizanje i pozdrav zastavi na za to određenom otvorenom prostoru.

(3) Civilni ročnici se mogu postrojavati i u drugim prigodama prema odluci voditelja odjela ili dežurnog voditelja osposobljavanja.

(4) Dizanju zastave dužni su prisustvovati svi civilni ročnici zajedno s voditeljima osposobljavanja.

(5) Prije pozdrava zastavi dežurni voditelj osposobljavanja obavlja smotru postroja.

(6) Smotra postroja obuhvaća vizualni pregled urednosti civilnih ročnika te opreme i sredstava za planirane dnevne aktivnosti.

(7) Postroj daje pozdrav zastavi.

(8) Zastavu diže i spušta dežurni civilni ročnik u nazočnosti dežurnog voditelja osposobljavanja.

(9) Za vrijeme pozdrava zastavi, kada je to moguće, intonira se početna kitica himne Republike Hrvatske ili instrumentalna inačica u kraćem trajanju.

(10) Sve osobe koje nisu u postroju tijekom dizanja zastave u objektu okreću se prema zastavi u stojećem stavu.

(11) Nakon pozdrava zastavi čita se dnevni raspored aktivnosti.

(12) Za spuštanje zastave se ne postrojava.

(13) Kada nije na stijegu, zastava se čuva u prostoriji dežurnog voditelja osposobljavanja.

(14) Smotra postroja se može obavljati i prije početka drugih organiziranih aktivnosti tijekom dana i noći

Osposobljavanje

Članak 8.

(1) Osposobljavanje se izvodi na temelju Programa osposobljavanja civilnih ročnika za stjecanje ključnih vještina i razine spremnosti obveznika civilne službe (u daljnjem tekstu: Program), a prema utvrđenom rasporedu.

(2) Na temelju tjednih i dnevnih rasporeda aktivnosti planira se i raspoređuje vrijeme za  osposobljavanje i odmor.

(3) Osposobljavanje se  izvodi danju, a po potrebi može se izvoditi i noću.

(4) U slučaju osposobljavanja noću civilnim ročnicima i provoditeljima obuke produljuje se odmor za onoliko vremena koliko je takvo osposobljavanje trajalo.

(5) Program iz stavka 1. ovoga članka je tiskan uz ovaj Pravilnik i njegov je sastavni dio (Prilog 1.).

Dežurstvo

Članak 9.

(1) U smještajnim objektima je organizirano dežurstvo za provedbu organizacijsko-nadzornih zadaća i za protupožarnu zaštitu.

(2) Dežurstvo obavljaju civilni ročnici, a  odvija se neprekidno u trajanju od 24 sata.

(3) Rasporedom dnevnih aktivnosti određuju se dežurni i pomoćnik.

Zadaće dežurnog

Članak 10.

(1) Dežurni i pomoćnik nose oznake dežurnog.

(2)  Dežurni ima slijedeće zadaće:

– prije preuzimanja dužnosti upoznaje se sa zadaćama

– organizira i provodi podizanje i spuštanje zastave

– vodi brojno stanje

– nadzire podjelu obroka

– nadzire red i čistoću u i oko objekta

– osigurava red i mir za vrijeme odmora i počinka

– u slučaju požara postupa u skladu s elaboratom o zaštiti od požara

– prati dnevne događaje i stanje te o istome upoznaje dežurnog voditelja osposobljavanja

– zapažanja vezana za službu upisuje u knjigu dežurstva

– obavlja i ostale poslove po nalogu dežurnog voditelja osposobljavanja ili voditelja odjela.

Međusobni odnosi

Članak 11.

(1) Civilni ročnici su dužni poštivati dostojanstvo, čast i ugled svih osoba.

(2) Zabranjeno je svako ponašanje koje drugoga vrijeđa ili omalovažava kao i svaki oblik zlostavljanja i diskriminacije na temelju bilo koje osobne različitosti.

(3) Zabranjen je  svaki oblik sukoba, verbalne i tjelesne agresije, kao i ponašanja koje vrijeđa moral odnosno moralne osjećaje civilnih ročnika.

Izvršavanje zadanih aktivnosti

Članak 12.

(1) Civilni ročnici dužni su pravilno, pravodobno, odgovorno i savjesno obavljati zadane aktivnosti, obveze i dužnosti te izdane naloge.

(2) lznimno, u slučaju bolesti, korištenja slobodnih dana, obavljanja aktivnosti izvan osposobljavanja te drugih izvanrednih okolnosti, obavljanje zadanih aktivnosti, obveza i dužnosti rasporedit će se na drugačiji način.  

(3) U slučaju nastupanja neke od okolnosti iz stavka 2. ovog članka, civilni ročnici dužni su bez odgode izvijestiti dežurnog voditelja osposobljavanja.

Zdravstvena zaštita

Članak 13.

(1) Potrebu za liječničkom/stomatološkom pomoći civilni ročnici prijavljuju dežurnom voditelju osposobljavanja.

(2) Za vrijeme poštede ili zdravstvene njege koju odredi nadležni liječnik obiteljske medicine ili stomatologije civilni ročnik ne smije se baviti sportskim aktivnostima, napuštati prostor tijela državne uprave nadležnog za civilnu zaštitu, odlaziti u grad ili u mjesto prebivališta/boravišta.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, civilni ročnik kojemu je određena pošteda ili zdravstvena njega može uz suglasnost voditelja odjela boraviti u mjestu svog prebivališta/boravišta.

Uporaba i održavanje tehničkih sredstava

Članak 14.

(1) Civilni ročnici su obvezni pravilno upotrebljavati tehnička sredstva koja su im povjerena.

(2) Voditelj odjela je odgovoran za ispravnost, kompletnost, održavanje i pravilnu uporabu materijalnih sredstava.

Izgled civilnih ročnika

Članak 15.

(1) Civilni ročnici su dužni brinuti se o svojem vanjskom izgledu, uredno se šišati i brijati, a brkove i bradu ako ih nose, uredno održavati.

(2) Tijekom obnašanja službe civilni ročnici su dužni nositi propisanu odjeću.

Izlasci

Članak 16.

(1) Civilni ročnici mogu izlaziti izvan prostora tijela državne uprave nadležnog za civilnu zaštitu po odobrenju voditelja odjela.

(2) Prilikom odlučivanja o odobrenju izlazaka voditelj odjela će voditi računa o tome izvršava li civilni ročnik zadane zadatke te je li njegovo ponašanje u skladu s odredbama ovoga Pravilnika.

(3) Pri izlasku civilni ročnici nose civilnu odjeću, osim ako se ne radi o službenom izlasku.

(4) Obavljanje dužnosti dežurstva, provedba planiranih ili neodgodivih aktivnosti isključuju redoviti izlazak.

Vrijeme izlaska

Članak 17.

(1) Izlasci civilnih ročnika se odobravaju subotom od 16.00 sati do 22.00 sata, a nedjeljom i blagdanom od 10.00 sati do 22.00 sata.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ako civilni ročnik za vrijeme vikenda odlazi u mjesto prebivališta/boravišta, izlazak se civilnom ročniku odobrava od petka u 16.00 sati do nedjelje u 22.00 sata.

(3) Civilnom ročniku se može odobriti izvanredni izlazak radnim danom od 16.00 do 21.00 sati, radi obavljanja hitnih privatnih poslova ili zbog posjeta člana uže obitelji, a u drugim  izvanrednim situacijama i duže.

Podnošenje molbi, pritužbi i prigovora

Članak 18.

(1) Civilni ročnik ima pravo voditelju odjela podnijeti molbu, pritužbu, prigovor ili drugi podnesak u vezi s pitanjima osposobljavanja u civilnoj zaštiti.

(2) Voditelj odjela je dužan podnesak iz stavka 1. ovoga članka razmotriti, preispitati i na njega odgovoriti  najkasnije u roku od sedam dana od dana primitka podneska.

(3) Molbe i drugi podnesci se podnose u pisanom obliku, a usmeno se mogu izjaviti samo na službenom razgovoru.

Konzumiranje alkohola i opojnih droga

Članak 19.

(1) Civilnim ročnicima zabranjeno je konzumiranje alkoholnih pića te posjedovanje, uporaba i konzumiranje opojnih droga, psihotropnih tvari i drugih opojnih sredstava tijekom osposobljavanja.

(2) Kada postoji sumnja da je civilni ročnik pod utjecajem alkohola ili opojnih sredstava, dežurni voditelj osposobljavanja ga može odvesti u medicinsku ustanovu na testiranje alkoholiziranosti ili prisutnosti opojnih sredstava u organizmu.

(3) Ako civilni ročnik odbije pristupiti testiranju iz stavka 2. ovoga članka, smatra se da je pod utjecajem alkohola ili opojnih sredstava.

(4) Kada se utvrdi alkoholiziranost ili prisutnost opojnih sredstava u organizmu, civilnog ročnika se udaljuje od obavljanja dnevnih aktivnosti.

(5) Civilni ročnici dužni su pridržavati se odredbi ovoga članka te aktivno pridonositi provedbi preventivnih mjera usmjerenih na sprječavanje zlouporabe alkohola i opojnih sredstava, održavanje discipline, sigurnosti i reda tijekom osposobljavanja.

Odgovornost za štetu

Članak 20.

(1) U slučaju oštećenja ili otuđenja imovine tijela državne uprave nadležnog za civilnu zaštitu, dežurni voditelj osposobljavanja je obvezan zapisnički utvrditi nastanak štete ili otuđenja te o istom izvijestiti neposredno nadređenog rukovoditelja.

(2) Neposredno nadređeni rukovoditelj u službenom postupku utvrđuje  sve relevantne okolnosti te na temelju dokaza (zapisnik, izjave civilnih ročnika, tehnička dokumentacija i dr.) ocjenjuje radi li se o šteti nastaloj nehatom ili namjernom radnjom.

(3) Na temelju pisanog izvješća neposredno nadređenog rukovoditelja, tijelo državne uprave nadležno za civilnu zaštitu donosi odluku o postojanju odgovornosti i eventualnoj obvezi naknade štete.

Spavaonice

Članak 21.

(1) U spavaonicama nije dopušteno pušiti, kuhati, čistiti obuću ni materijalna sredstva.

(2) U vrijeme predviđeno za odmor u spavaonici nije dopušteno ometati odmor.

(3) Odjeća, pribor za osobnu higijenu, civilna odjeća i druge osobne stvari drže se u ormarima spavaonica.

(4) Očišćena obuća ostavlja se u hodniku ili u prostoriji za sušenje odjeće i obuće.

(5) U spavaonicama se nose papuče.

(6) Radna odijela (kombinezoni i sl.) čuvaju se u posebnim ormarima izvan spavaonice.

(7) Civilni ročnici su dužni odmah nakon ustajanja ujednačeno namjestiti krevet.

Zajedničke i sanitarne prostorije

Članak 22.

(1) Civilni ročnici su dužni skrbiti o inventaru i higijeni zajedničkih prostorija .

(2) Sanitarne prostorije namijenjene su osobnoj i zajedničkoj higijeni, a sastoje se od kupaonice, zahoda, prostorije za pranje i sušenje odjeće i obuće.

(3) Civilni ročnici su obvezni redovito održavati čistoću sanitarnih prostorija.

Učionice

Članak 23.

(1) U učionici se izvodi nastava, održavaju predavanja, a može se koristiti i za izvannastavne aktivnosti.

(2) Civilni ročnici su dužni skrbiti o inventaru i higijeni učionice.

Okoliš

Članak 24.

Civilni ročnici obvezni su održavati okoliš objekata za smještaj i osposobljavanje.  

3. ZAVRŠNA ODREDBA

Članak 25.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“.

KLASA:

URBROJ:

Zagreb,

                                                                                                      M I N I S T A R

                                                                                                  dr. sc. Davor Božinović

PRILOG 1.

PROGRAM

OSPOSOBLJAVANJA CIVILNIH ROČNIKA ZA STJECANJE KLJUČNIH VJEŠTINA I RAZINE SPREMNOSTI OBVEZNIKA CIVILNE SLUŽBE

I.

UVOD

U posljednjih nekoliko godina globalna sigurnosna situacija postala je iznimno složena. Sve su učestalije prirodne katastrofe, suvremene antropogene ugroze te oružani sukobi, koji često prerastaju u šire regionalne pa i globalne krize. Takvi procesi kontinuirano narušavaju temeljne elemente nacionalne sigurnosti. Posebno zabrinjava činjenica da, zbog navedenih trendova, državama Europske unije u skoroj budućnosti prijeti i mogućnost konvencionalnog vojnog sukoba, dok su istodobno izložene i suvremenim oblicima prijetnji — nekonvencionalnom i asimetričnom ratovanju, terorizmu te prirodnim i tehničko-tehnološkim nesrećama.

U takvim okolnostima, države preispituju i prilagođavaju svoje sustave nacionalne sigurnosti, reorganiziraju nadležne institucije te jačaju spremnost za obranu i zaštitu od novih vrsta prijetnji. Republika Hrvatska se, u skladu s tim, opredijelila za cjelovit pristup obrani i sigurnosti. Strategijom nacionalne sigurnosti i Zakonom o domovinskoj sigurnosti definirani su smjer i opseg razvoja obrambenog i sigurnosnog sustava, a kroz sustav domovinske sigurnosti započela je operacionalizacija tih odredbi.

Jedna od mjera u tom kontekstu je ponovno uvođenje obveznog služenja vojnog roka. Budući da u većini država članica EU, pa tako i u Republici Hrvatskoj, Ustav i zakoni predviđaju mogućnost prigovora savjesti, nužno je osigurati odgovarajuću civilnu alternativu za one koji se na tu mogućnost pozovu. Jedno od rješenja je upućivanje takvih obveznika na civilno služenje vojnog roka u sustavu civilne zaštite, gdje bi tijekom propisanog roka bili osposobljeni i uvježbani za izvršavanje mjera i aktivnosti civilne zaštite.

Programom osposobljavanja civilnih ročnika za stjecanje ključnih vještina i razine spremnosti obveznika civilne službe (u daljnjem tekstu: Program) utvrđuju se uvjeti, kriteriji i sadržaji provedbe osposobljavanja u tijelu državne uprave nadležnom za civilnu zaštitu. Cilj je osigurati svrhovit i učinkovit proces obuke koji će omogućiti da civilni ročnici, po završetku programa, mogu aktivno doprinositi unaprjeđenju sustava civilne zaštite, ali i ukupnog sustava domovinske sigurnosti. S obzirom na to da sustav domovinske sigurnosti predviđa zajedničko djelovanje timova i postrojbi iz različitih institucija zaduženih za obranu, zaštitu i sigurnost, ključno je da svi sudionici budu jednako obučeni, opremljeni i usklađeni u postupanju.

Program detaljno razrađuje plan osposobljavanja civilnih ročnika, definira model provedbe, tematske cjeline i nositelje aktivnosti, te utvrđuje ciljeve i metode obuke. Poseban naglasak stavljen je na postizanje kompatibilnosti i interoperabilnosti opreme, sredstava i procedura koje koriste institucije unutar sustava domovinske sigurnosti, čime se osigurava učinkovito zajedničko djelovanje svih njegovih sastavnica.

II.

OPĆE ODREDBE

          Programom se utvrđuju : cilj i zadaci osposobljavanja, osnovna načela osposobljavanja,  sadržaj osposobljavanja, metodičke upute, materijalno zbrinjavanje, organizacija i mjesto osposobljavanja i uvježbavanja, praćenje i analiza rezultata osposobljavanja, obveze i nadležnosti te evidencija i izvješćivanje o osposobljavanju civilnih ročnika.

         Civilni ročnici se kroz oposobljavanje u tijelu nadležnom za poslove civilne zaštite osposobljavaju za:

 obavljanje temeljnih zadaća u sustavu civilne zaštite,

 traganje i spašavanje iz ruševina,  

 traganje i spašavanje u poplavama,

 kemijsku, biološku, radiološku i nuklearnu (dalje u tekstu KBRN) zaštitu,

 zbrinjavanje u sustavu civilne zaštite.

Raspored civilnih ročnika po specijalnostima (dužnostima) utvrđuje se nakon završetka temeljnog dijela osposobljavanja. Odluku donosi radna skupina sastavljena od mentora koji prate proces osposobljavanja, na temelju procjene psihofizičkih sposobnosti i drugih stručnih kompetencija ročnika .

a. Opravdanost donošenja programa

       Program definira organizacijske, tehničke i kadrovske uvjete za osposobljavanje civilnih ročnika za provedbu mjera civilne zaštite u izvanrednim događajima, velikim nesrećama i katastrofama ili ratu.

       Uvježbavanje osposobljenih civilnih ročnika, koji su završili temeljno i specijalističko osposobljavanje na temelju ovog Programa, provodit će se u okviru planiranih aktivnosti tijela državne uprave nadležnog za civilnu zaštitu.

b. Upućivanje i prijem civilnih ročnika

Osposobljavanje civilnih ročnika provodi se temeljem:

◊ Zakona o obrani, Zakona o  sustavu civilne zaštite, Uredbe o načinu obavljanja civilne službe u tijelu državne uprave nadležnom za civilnu zaštitu i Pravilnika o pravilima obavljanje civilne službe i programu osposobljavanja civilnih ročnika za stjecanje ključnih vještina i razine spremnosti obveznika civilne službe,

◊ rješenja tijela državne uprave nadležnog za civilnu zaštitu o upućivanju na civilnu službu u sustav civilne zaštite

Nakon provedenog temeljnog osposobljavanja civilnog ročnika raspoređuje se po specijalističkim programima osposobljavanja u okviru važećeg godišnjeg plana osposobljavanja.

Posebni uvjeti za raspored na specijalističke programe osposobljavanja traganja i spašavanja u poplavama i ruševinama su:

- za Program traganje i spašavanje u poplavama – izjava civilnog ročnika o znanju plivanja i ronjenja na dah,

- za Program traganja i spašavana iz ruševina – izjava civilnog ročnika da nema straha od rada na visinama i dubinama.

   Prihvat civilnih ročnika obavlja tijelo državne uprave nadležno za civilnu zaštitu u skladu s godišnjim planom osposobljavanja civilnih ročnika kojeg izrađuje temeljem potreba popune postrojbi civilne zaštite  na svim razinama sustava civilne zaštite.

III.

CILJ I ZADACI OSPOSOBLJAVANJA

      Cilj osposobljavanja civilnih ročnika je postići razinu uvježbanosti i obučenosti potrebnu za pravovremeno i kvalitetno izvršavanje mjera i aktivnosti civilne zaštite. Osposobljavanjem se civilnom ročniku omogućava usvajanje jedinstvenih standarda postupanja u sustavu civilne zaštite, komplementarnost znanja i vještina te ostvarivanje učinkovite suradnje pripadnika civilne zaštite s drugim sudionicima i operativnim snagama sustava civilne zaštite u ostvarivanju i provedbi zajedničkih poslova i zadaća  od posebnog interesa za nacionalnu sigurnost Republike Hrvatske.

a. Temeljne kompetencije koje civilni ročnici stječu osposobljavanjem:

- Potrebna znanja, sposobnosti i vještine za samostalno izvršavanje dodijeljenih dužnosti i zadaća u procesima provedbe aktivnosti i mjera civilne zaštite,

- Potrebna znanja, sposobnosti i vještine za učinkovito spašavanje ljudi, životinja i materijalnih dobara od svih vrsta ugroza,

- Potrebne praktične vještine nužne za sigurno i precizno izvođenje poslova i zadataka,

- Znanja i vještine za rukovanje i upravljanje opremom i uređajima koja se koriste u intervencijama zaštite i spašavanja,

- Potrebna znanja, sposobnosti i vještine za sigurnu provedbu osposobljavanja i uvježbavanja.

b. Posebne kompetencije koji civilni ročnici stječu:

a) Po završetku temeljnog osposobljavanja:

- sposobnost obavljanja zadaća na svim dužnostima u okviru sustava civilne zaštite koji su preduvjet za daljnje specijalističko osposobljavanje.

b) Po završetku specijalističkog osposobljavanja;

- za program osposobljavanja traganja i s pašavanja iz ruševina: sposobnost  rukovanja tehnikom, uređajima, alatima i opremom koja se koristi u intervencijama traganja i spašavanja iz ruševina,

- za program osposobljavanja traganja i s pašavanje u poplavama: sposobnost upravljanja plovilima i rukovanja tehnikom, uređajima, alatima i opremom koja se koristi u intervencijama traganja i spašavanja na vodi ,

- za program osposobljavanja KBRN zaštite: sposobnost rukovanja mjernom tehnikom, uređajima, alatima i opremom koja se koristi u intervencijama zaštite i spašavanja iz KBRN ugroza,

- za program osposobljavanja zbrinjavanja u sustavu civilne zaštite: sposobnost rukovanja tehnikom, uređajima i opremom koja se koristi u intervencijama zaštite i spašavanja i provedbi mjera sklanjanja, evakuacije i zbrinjavanja.

IV.

OSNOVNA NAČELA OSPOSOBLJAVANJA

 Osposobljavanje civilnih ročnika temelji se na sljedećim načelima:

a. Načelo efikasnosti - koje se ostvaruje na način da sve aktivnosti koje se poduzimaju u postupku osposobljavanja trebaju biti usmjerene na postizanje osposobljenosti i uvježbanosti za učinkovito izvršavanje programom navedenih zadaća i dužnosti sustava civilne zaštite.

b. Načelo dostupnosti materijalno tehničkih sredstava - koje se ostvaruje primjenom i korištenjem svih dostupnih najboljih materijalno tehničkih sredstava koji su propisani i standardizirani za upotrebu i korištenje u sustavu civilne zaštite, primjenom najnovijih spoznaja znanosti i tehnike te primjenom najpogodnije informatičko - didaktičke tehnike i učinkovitih metodoloških pristupa.

c. Načelo složenosti praktičnog uvježbavanja - koje se ostvaruje kroz izvođenje jednostavnijih ka složenijim praktičnim radnjama, a završava kompletnim skupnim vježbama s ostalim sudionicima i operativnim snagama sustava civilne zaštite, a prilikom vježbi se  koriste objekti, lokacije i sredstva koji su uvezani u organizacijsku i operativnu strukturu  djelovanja u stvarnim situacijama sustava civilne zaštite.

d. Načelo kreativne aktivnosti -  koje se ostvaruje kroz ustroj i metodiku provođenja osposobljavanja u kojoj će svi polaznici osposobljavanja biti aktivni prilikom usvajanja planiranih sadržaja i vještina uz maksimalno angažiranje sposobnosti svakog polaznika u obuci, jer učinkovito djelovanje pojedinih dijelova sustava civilne zaštite zahtjeva kreativne i samostalne kadrove, veliki stupanj inicijative i odgovornosti u vršenju zadaća i dužnosti, a ovo načelo iziskuje adekvatan izbor nastavnog kadra.

e. Načelo skupnosti osobne i grupne osposobljenosti - koje se ostvaruje uvježbavanjem civilnih ročnika da djeluju samostalno i zajednički s ostalim sudionicima i operativnim snagama sustava civilne zaštite, a  zahtijeva da se u osobnoj obučenosti postigne kvaliteta provođenja mjera i aktivnosti civilne zaštite.

f. Načelo stvarnih uvjeta djelovanja - koje se ostvaruje stvaranjem uvjeta kojima se ispunjavaju zahtjevi za kvalitetno i učinkovito osposobljavanje  za izvršavanje i najsloženijih zadaća sustava civilne zaštite, te  provjeru naučenog znanja i vještina. Ovo načelo treba ispoštovati izborom odgovarajućeg sadržaja i metodike, nastavnih pomagala i objekata te mjesta i vremena za obuku.

g. Načelo očevidnosti osposobljavanja - koje se ostvaruje izvođenjem obuka u uvjetima doživljavanja (očevidnog opažanja i konkretne spoznaje) sredstava, predmeta, objekata, pojava i procesa.

h. Načelo odgovornosti u osposobljavanju  - koje se ostvaruje aktivnim sudjelovanjem svih osoba uključenih u proces osposobljavanja. U tu svrhu nužno je poduzimati sve odgovarajuće mjere za ostvarivanje pune osobne i grupne odgovornosti.

V.

ORGANIZACIJA OSPOSOBLJAVANJA

        Osposobljavanje civilnih ročnika organizira se i provodi u tijelu državne uprave nadležnom za civilnu zaštitu u neprekidnom trajanju od 3 mjeseca,  na sljedeći način:

       - Temeljno osposobljavanje - provedba općeg teoretskog zajedničkog dijela tematskih sadržaja u ukupnom trajanju 70 nastavnih sati, s dinamikom provedbe tijekom 10 radnih dana / 7 nastavnih sati dnevno, obavljat će se na lokacijama u Jastrebarskom, Divuljama, i Bizovcu.

       - Specijalističko osposobljavanje - provedba specijalističkog i praktičnog dijela tematskih sadržaja osposobljavanja u ukupnom trajanju 161 nastavnog sata, s dinamikom provedbe tijekom 23 radna dana / 7 nastavnih sati dnevno, organizirat će se i provoditi dijelom na poligonima na navedenim lokacijama, a dijelom na vanjskim prigodnim terenima za obuku i uvježbavanje (rijeke, jezera, planine, urbane napuštene zgrade i sl.). Na lokaciji u  Jastrebarskom provodit će se osposobljavanje za specijalnost traganja i spašavanja iz  ruševina, KBRN zaštite  i zbrinjavanja stanovništva,  na lokaciji u Divuljama za specijalnost traganja i spašavanja iz poplava  i zbrinjavanja stanovništva i na lokaciji u Bizovcu za specijalnost traganja i spašavanja iz poplava i zbrinjavanja stanovništva.

      -   Uvježbavanje -  u ukupnom trajanju 264 nastavnih sati, s dinamikom provedbe tijekom 33 radna dana / 8 sati dnevno, organizirat će se raspoređivanjem civilnih ročnika u ustrojstvene cjeline tijela državne uprave nadležnog za civilnu zaštitu te će im biti određen mentor, koji će organizirati te pratiti njihov rad i uvježbavanje, voditi evidenciju te ocijeniti njihovu uvježbanosti. U tom razdoblju civilni ročnici mogu biti angažirani u provođenju mjera i aktivnosti civilne zaštite u slučaju stvarnih potreba.

          Nastava se neće izvoditi u dane blagdana i vikenda. U navedeno vrijeme, kao i u preostalom slobodnom vremenu radnim danima, civilni ročnici će obavljati druge aktivnosti planirane kroz dnevni i tjedni plan radnih aktivnosti kojeg donosi voditelj odjela za osposobljavanje.

    Druge aktivnosti obuhvaćaju :

     - aktivnosti čišćenja i održavanja odjeće, opreme i prostora u kojima se boravi,

     - dnevna dežurstva i dežurstva za odlazak na intervencije,

      - sportske aktivnosti,

     - kulturne aktivnosti,

     - slobodne aktivnosti (odlazak u grad, posjete i sl.).

    Osposobljavanje civilnih ročnika provodit će se u skladu s nastavnim planom i programom osposobljavanja koji je razrađen u točki VII. ovog Programa.

a. Temeljno osposobljavanje je opći teoretski dio osposobljavanja koji pohađaju svi civilni ročnici te kroz isti usvajaju sadržaje nužne za provođenje zadaća na svim dužnostima u okviru sustava civilne zaštite koji su preduvjet za daljnje specijalističko osposobljavanje.

      Temeljno osposobljavanje obuhvaća nastavne sadržaje iz općih nastavnih cjelina koje osiguravaju dostatna znanja nužna za izvršavanje zadaća u okviru djelovanja sustava civilne zaštite. Nastavni plan i program temeljnog osposobljavanja je isti za sve civilne ročnike.

     2. Specijalističko osposobljavanje je ključni dio osposobljavanja, praktičnog je i specijalističkog karaktera te se kroz nastavne sadržaje obuhvaćaju sve posebnosti bez kojih civilni ročnici ne mogu obnašati i izvršavati svoje dužnosti i zadaće unutar sustava civilne zaštite za pojedine specijalističke zadaće.

   3.  Uvježbavanje obuhvaća uvježbavanje naučenih znanja i vještina po specijalnostima i zajednički praktični rad u uvjetima koji su što bliži stvarnim uvjetima izvanrednih događaja, velikih nesreća i katastrofa. Ovaj dio osposobljavanja izvodit će se nakon temeljnog i specijalističkog dijela i njime se provjeravaju usvojena znanja i sposobnosti.

Tijekom osposobljavanja nositelji osposobljavanja i civilni ročnici dužni su se pridržavati svih propisa i pravila zaštite na radu.

       Civilni ročnik dužan je tijekom osposobljavanja koristiti propisanu radnu odjeću, opremu i zaštitna radna sredstva.

VI.

SADRŽAJ NASTAVNOG PLANA I PROGRAMA OSPOSOBLJAVANJA

 Nastavni plan i program osposobljavanja sadrži:

- nastavne planove programa i nastavne cjeline s brojem nastavnih sati,

- nastavne programe s razradom nastavnih cjelina po temi, sadržaju i ishodu osposobljavanja,

- metodički naputak i materijalno zbrinjavanje osposobljavanja.

VII.

NASTAVNI PLAN I PROGRAM OSPOSOBLJAVANJA

VIII.

RAZRADA NASTAVNIH CJELINA

(tablice nastavnih programa)

a. NASTAVNA CJELINA: Sustav domovinske sigurnosti Republike Hrvatske,

                                         normativno i pojmovno

2. NASTAVNA CJELINA: Sustav civilne zaštite u Republici Hrvatskoj i Europskoj

                                             uniji, normativno i pojmovno

3. NASTAVNA CJELINA: Međunarodna suradnja u civilnoj zaštite – EU, NATO, UN

4. NASTAVNA CJELINA:  Mjere, aktivnosti i temeljna načela civilne zaštite

5. NASTAVNA CJELINA: Prava i obveze pripadnika sustava civilne zaštite

6. NASTAVNA CJELINA: Ustroj i organizacija sustava civilne zaštiti na lokalnoj,  

                                             regionalnoj i državnoj razini

7. NASTAVNA CJELINA: Smanjenje rizika od katastrofa – SROK

8. NASTAVNA CJELINA: Operativne aktivnosti u sustavu civilne zaštite

9. NASTAVNA CJELINA: Vrste, namjena i organizacija postrojbi civilne zaštite

10. NASTAVNA CJELINA: Pripremanje aktivnosti na mjestu nesreće

11. NASTAVNA CJELINA: Informiranje i odnosi s javnošću u velikim                                                    

                                               nesrećama i katastrofama

12. NASTAVNA CJELINA: Osnove kartografije, topografije, orijentacije i                                                  

                                               primjene GPS-a

13. NASTAVNA CJELINA: Vođenje radne karte

14. NASTAVNA CJELINA: Informacijske tehnologije i informacijski sustavi                                                  

                                             u kriznom upravljanju