Članak 1.

U Pravilniku o automatskoj razmjeni informacija u području poreza („Narodne novine“,  br. 18/17., 1/19., 1/20., 27/23. i 1/24.), članak 1. mijenja se i glasi:

„Ovim se Pravilnikom utvrđuju pravila za provedbu članka 29. stavka 5. Zakona o administrativnoj suradnji u području poreza (dalje u tekstu: Zakon) kojim se propisuju definicije pojmova, pravila izvješćivanja i dubinske analize potrebne za provedbu automatske razmjene informacija o financijskim računima, članka 35. stavka 3. Zakona kojim se uređuje sadržaj, oblik i pravila za ispunjavanje izvješća po državama potrebnih za provedbu automatske razmjene informacija o izvješćima po državama, članka 35.a stavka 5. Zakona kojim se propisuju obilježja koja ukazuju na potencijalni rizik od izbjegavanja plaćanja poreza, članka 35.m stavka 9. Zakona kojim se propisuju pojmovi, pravila izvješćivanja i postupak dubinske analize potrebne za provedbu automatske razmjene informacija o kojima izvješćuju operateri platforme, članka 35.o stavka 7. Zakona kojim se propisuju pravila za jedinstvenu registraciju operatera platforme koji izvješćuje, članka 35. v stavka 5. Zakona kojim se propisuju pojmovi, pravila prikupljanja informacija, pravila izvješćivanja i postupak dubinske analize potrebne za provedbu automatske razmjene informacija o kojima izvješćuju pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom i članka 35. ac stavka 12. Zakona kojim se propisuju pravila za jedinstvenu registraciju subjekta koji je povezan s kriptoimovinom, članka i članka 35.af stavka 11. kojim se propisuju sadržaji oblik, pojmovi i pravila za ispunjavanje prijava s informacijama o dopunskom porezu “.

Članak 2.

U članku 2. iza točke 3. briše se točka i dodaju se točke 3 i 4. koje glase:

„3. Direktiva Vijeća (EU) 2023/2226 od 17. listopada 2023. o izmjeni Direktive 2011/16/EU o administrativnoj suradnji u području oporezivanja (SL L, 24. 10. 2023.), (dalje u tekstu: Direktiva Vijeća (EU) 2023/2226)

4. Direktiva Vijeća (EU) 2025/872 od 14. travnja 2025. o izmjeni Direktive 2011/16/EU o administrativnoj suradnji u području poreza (SL L, 6.5.2025.) (u daljnjem tekstu: Direktiva Vijeća (EU) 2025/872).“.

Članak 3 .

Članak 4 mijenja se i glasi:

„U smislu ovoga Pravilnika pojedini pojmovi imaju sljedeće značenje:

(1) Druga jurisdikcija je:

1. druga jurisdikcija koja s Republikom Hrvatskom ima sklopljen sporazum između nadležnih tijela o automatskoj razmjeni informacija o financijskim računima i dodatak sporazumu nadležnih tijela o automatskoj razmjeni informacija o financijskim računima na temelju međunarodnog sporazuma i koja na temelju sporazuma dostavlja informacije iz članka 26. ovoga Zakona te je navedena na popisu objavljenom na službenim mrežnim stranicama Ministarstva financija, Porezne uprave​

2. druga jurisdikcija s kojom je Europska unija sklopila sporazum na temelju kojega ta država dostavlja informacije iz članka 26. ovoga Zakona, Ministarstvu financija, Poreznoj upravi i koja je navedena na popisu koji je objavila Europska komisija

3. druga jurisdikcija koja s Republikom Hrvatskom ima sklopljen sporazum između nadležnih tijela o automatskoj razmjeni informacija o dohotku ostvarenom putem digitalnih platformi i koja na temelju sporazuma razmjenjuje informacije iz članka 35.l ovoga Zakona te je navedena na popisu objavljenom na službenim mrežnim stranicama Ministarstva financija, Porezne uprave​

4. druga jurisdikcija koja s Republikom Hrvatskom ima sklopljen sporazum između nadležnih tijela o automatskoj razmjeni informacija u skladu s okvirom za izvješćivanje o kripto imovini i koja na temelju sporazuma razmjenjuje informacije iz članka 35.u ovoga Zakona te je navedena na popisnu objavljenom na službenim mrežnim stranicama Ministarstva financija, Porezne uprave

5. druga jurisdikcija koja s Republikom Hrvatskom ima sklopljen sporazum između nadležnih tijela o automatskoj razmjeni Prijava  s informacijama o dopunskom porezu koja na temelju sporazuma razmjenjuje informacije iz članka 35.ae ovoga Zakona te je navedena na popisu objavljenom na službenim mrežnim stranicama Ministarstva financija, Porezne uprave

(2) Porezno tijelo jest tijelo državne uprave, tijelo jedinice područne (regionalne) samouprave ili tijelo jedinice lokalne samouprave u čijem su djelokrugu poslovi utvrđivanja, nadzora i naplate poreza

(3) Nadležno tijelo države članice je tijelo države članice nadležno za administrativnu suradnju u području poreza

(4) povezana poduzeća znače kada jedno poduzeće izravno ili neizravno sudjeluje u upravljanju, kontroli ili kapitalu drugog poduzeća ili ako iste osobe sudjeluju, izravno ili neizravno, u upravljanju, kontroli ili kapitalu poduzeća

(6) poduzeće podrazumijeva svaki oblik poslovanja

(7) primici od neskrbničkih dividendi su dohodak od dividendi ili drugi dohodak koji se u državi članici platitelja smatra dividendama, a koji se isplaćuju ili doznačuju na račun koji nije skrbnički račun

(8) proizvodi životnog osiguranja koji nisu obuhvaćeni drugim pravnim instrumentima Europske unije  o razmjeni informacija i drugim sličnim mjerama su  ugovori o osiguranju, osim ugovora o osiguranju uz mogućnost isplate otkupne vrijednosti police koji podliježu izvješćivanju,  u kojima se naknade iz ugovora plaćaju u slučaju smrti ugovaratelja osiguranja

(9) adresa distribuiranog zapisa je adresa distribuiranog zapisa kako je navedena u Uredbi (EU) 2023/1114

 

Članak 4.

Članak 7. mijenja se i glasi

​„(1) Financijska institucija podrazumijeva skrbničku instituciju, depozitnu instituciju, investicijski subjekt ili određeno društvo za osiguranje.

(2) Skrbnička institucija podrazumijeva svaki subjekt čiji se značajan dio poslovanja odnosi na držanje financijske imovine za tuđi račun. Subjekt drži financijsku imovinu za tuđi račun kao značajan dio svog poslovanja ako je bruto dobit subjekta koja proizlazi iz držanja financijske imovine i povezanih financijskih usluga jednaka ili veća od 20% bruto dobiti subjekta tijekom kraćeg od sljedeća dva razdoblja:

1. trogodišnje razdoblje koje završava 31. prosinca (ili posljednjeg dana računovodstvenog razdoblja) koje prethodi godini u kojoj je određivanje provedeno ili

2. razdoblje tijekom kojeg subjekt postoji

(3) Depozitna institucija podrazumijeva svaki subjekt koji prihvaća depozite u sklopu svog redovnog bankarskog ili sličnog poslovanja, ili drži e-novac ili digitalne valute središnje banke za račun klijenta

(4) Investicijski subjekt podrazumijeva:

1.  svaki subjekt čije se poslovanje prvenstveno odnosi na jednu ili više sljedećih aktivnosti ili operacija za klijenta ili u njegovo ime:

a) trgovanje instrumentima tržišta novca (čekovima, mjenicama, certifikatima o depozitu, izvedenicama itd.), mjenjačke poslove, devizne, kamatne i indeksirane instrumente, prenosive vrijednosne papire  ili trgovanje robnim ročnicama

b ) upravljanje pojedinačnim i zajedničkim portfeljem ili 

c)  ulaganje, praćenje ili upravljanje na neki drugi način financijskom imovinom, novčanim sredstvima ili kriptoimovinom o kojoj se izvješćuje za tuđi račun ili

2. svaki subjekt čija bruto dobit prvenstveno proizlazi iz ulaganja ili ponovnog ulaganja u financijsku imovinu ili kriptoimovinu o kojoj se izvješćuje ili trgovanja financijskom imovinom ili kriptoimovinom o kojoj se izvješćuje, ako subjektom upravlja drugi subjekt koji je depozitna institucija, skrbnička institucija, određeno društvo za osiguranje ili investicijski subjekt iz  očke 1. ovoga stavka.

(5) Smatra se da poslovanje subjekta prvenstveno obuhvaća najmanje jednu aktivnost iz stavka 4. točki 1. ovoga članka ili da njegova bruto dobit prvenstveno proizlazi iz ulaganja ili ponovnog ulaganja u financijsku imovinu ili kriptoimovinu o kojoj se izvješćuje ili trgovanja financijskom imovinom ili kriptoimovinom o kojoj se izvješćuje u skladu sa stavkom 4. točkom 2. ovoga članka,  ako bruto dobit subjekta koja proizlazi iz relevantnih aktivnosti iznosi ili prelazi 50 % bruto dobiti subjekta tijekom kraćeg od sljedećih razdoblja:

a. trogodišnjeg razdoblja koje završava 31. prosinca godine koja prethodi godini u kojoj se provodi određivanje ili

2.    razdoblja tijekom kojeg subjekt postoji.

(6) Pojam ulaganje, praćenje ili upravljanje na neki drugi način financijskom imovinom, novčanim sredstvima ili kriptoimovinom o kojoj se izvješćuje za tuđi račun iz stavka 4. točke 1. podtočke c) ovoga članka,  ne uključuje pružanje usluga provedbe transakcija razmjene za klijente ili u njihovo ime.

(7) Pojam  investicijski subjekt ne uključuje subjekt koji je aktivni nefinancijski subjekt jer taj subjekt ispunjava neki od kriterija iz članka 37. točaka 4. do 7. ovoga Pravilnika.

(8) Investicijski subjekt iz stavka 4. i 5. ovoga članka tumači se u skladu sa  sličnim tekstom utvrđenim u definiciji pojma financijska institucija u skladu s posebnim propisom koji uređuje sprječavanje pranja novca i financiranje terorizma. 

Članak 5.

U članku 8. stavku 1. točka 4.  mijenja se i glasi:

„4. svaki udjel, uključujući ročnicu ili terminski ugovor ili opciju,  u vrijednosnom papiru, kriptoimovini o kojoj se izvješćuje, partnerskom udjelu, robi, ugovoru o razmjeni, ugovoru o osiguranju ili ugovoru o rentnom osiguranju.“.

Članak 6.

Iza članka 8. dodaju se novi članci 8.a do 8.f i naslovi iznad njih koji glase:

„ Pojam elektronički novac 

8.a

(1) Elektronički novac ili e-novac podrazumijeva svaki proizvod:

a. koji je digitalni prikaz jedne fiducijarne valute

b. koji je izdan po primitku sredstava u svrhu izvršenja platnih transakcija;

c. koji je u obliku potraživanja od izdavatelja izraženog u istoj fiducijarnoj valuti;

d. koji fizička ili pravna osoba koja nije izdavatelj prihvaća pri plaćanju i 

e. koji se, na temelju regulatornih zahtjeva kojima podliježe izdavatelj, na zahtjev imatelja proizvoda može isplatiti u bilo kojem trenutku i po nominalnoj vrijednosti za istu fiducijarnu valutu.

(2) Pojam  elektronički novac ili e-novac’ne uključuje proizvod s tvoren isključivo radi lakšeg prijenosa sredstava od klijenta do druge osobe u skladu s uputama . Proizvod nije stvoren samo radi lakšeg prijenosa sredstava ako se, u redovnom poslovanju subjekta prenositelja, sredstva povezana s takvim proizvodom drže dulje od 60 dana nakon primitka uputa za olakšavanje prijenosa ili ako se, u slučaju izostanka uputa, ta sredstva zadržavaju dulje od 60 dana nakon primitka sredstava

Pojam fiducijarna valuta

Članak 8.b

Fiducijarna valuta podrazumijeva službenu valutu jurisdikcije, koju jurisdikcija ili imenovana središnja banka ili imenovano monetarno tijelo jurisdikcije izdaje u obliku fizičkih novčanica ili kovanica ili novca u različitim digitalnim oblicima, uključujući bankovne rezerve i digitalne valute središnje banke. Taj pojam uključuje i novac komercijalnih banaka te proizvode elektroničkog novca.

Pojam digitalna valuta središnje banke 

Članak 8.c

Digitalna valuta središnje banke podrazumijeva  svaku digitalnu fiducijarnu valutu koju izdaje središnja banka ili drugo monetarno tijelo

Pojam kriptoimovina

Članak 8.d

Kriptoimovina podrazumijeva  digitalni prikaz vrijednosti ili prava koje se može prenositi i pohranjivati elektronički, s pomoću tehnologije distribuiranog zapisa ili slične tehnologije.

Pojam kriptoimovina o kojoj se izvješćuje

Članak 8.e

Kriptoimovina o kojoj se izvješćuje podrazumijeva kriptoimovinu koja nije digitalna valuta središnje banke, elektronički novac ili bilo koju kriptoimovinu za koju je izvještajni pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom na odgovarajući način utvrdio da ne može služiti za plaćanja ili ulaganja.

Pojam transakcija razmjene

Članak 8.f

Transakcija razmjene podrazumijeva sljedeće:

a. razmjenu između kriptoimovine o kojoj se izvješćuje i fiducijarnih valuta i

b. razmjenu između jednog ili više oblika kriptoimovine o kojoj se izvješćuje.“.

Članak 7.

Članak 10. točka 1. mijenja se i glasi:

“1 .  ijelo javne vlasti, međunarodna organizacija ili središnja banka, osim u odnosu na plaćanja koja proizlaze iz obveze koju ima u vezi s komercijalnom financijskom aktivnošću one vrste kojom se bavi određeno društvo za osiguranje, skrbnička institucija ili depozitna institucija ili u odnosu na aktivnost održavanja digitalnih valuta središnje banke za imatelje računa koji nisu financijske institucije, tijela javne vlasti, međunarodne organizacije ili središnje banke“. 

Članak 8.

Članak 20. mijenja se glasi:

„Depozitni račun’ obuhvaća svaki poslovni, tekući ili štedni račun, račun s oročenjem ili račun za uplatu mirovina državnim službenicima i pripadnicima vojnih snaga ili račun otvoren uz certifikat o depozitu, potvrdu o mirovini državnih službenika i pripadnika vojnih snaga, potvrdu o ulaganju, potvrdu o zaduženosti ili drugi sličan instrument koji izdaje depozitna institucija. Depozitni račun obuhvaća i:

a. iznos koji društvo za osiguranje drži na temelju ugovora o zajamčenom ulaganju ili sličnog sporazuma o isplati kamata u gotovini ili uplati na račun;

2. račun ili zamišljeni račun koji predstavlja sav e-novac koji se drži za račun klijenta; i

3. račun na kojem se čuvaju jedna ili više digitalnih valuta središnje banke za račun klijenta.”;

Članak 9.

Članak 27. mijenja se i glasi:

„(1) Postojeći račun podrazumijeva račun koji vodi izvještajna financijska institucija na dan 31. prosinca 2015. ili ako se račun smatra financijskim računom isključivo na temelju članaka financijski račun koji izvještajna financijska institucija vodi na dan 31. prosinca 2015. ili, ako se račun smatra financijskim računom isključivo na temelju članaka 8.a do 8.f ovoga Pravilnika odnosno u skladu s Direktivom Vijeća (EU) 2023/2226  na dan 31. prosinca 2025.

(2) svaki financijski račun imatelja računa, bez obzira na datum otvaranja tog financijskog računa:

a) ako imatelj računa kod izvještajne financijske institucije ili povezanog subjekta u istoj državi članici kao i izvještajna financijska institucija drži i financijski račun koji je postojeći račun iz stavka 1. ovoga članka

b) izvještajna financijska institucija i prema potrebi, povezani subjekt u istoj državi članici kao i izvještajna financijska institucija s oba prethodno navedena financijska računa, kao i sa svim drugim financijskim računima imatelja računa koje se smatra postojećim računima u skladu s ovim stavkom, postupa kao s jedinstvenim financijskim računima za potrebe ispunjavanja normi u vezi sa saznanjima iz članka 89. ovoga Pravilnika  e u svrhu utvrđivanja stanja na svakom financijskom računu ili njegove vrijednosti pri primjeni svakog praga koji se odnosi na račun;

c) ako se, u vezi s financijskim računom koji je podložan postupcima za utvrđivanje identiteta stranke i borbu protiv pranja novca, izvještajnoj financijskoj instituciji omogućuje provedbu takvih postupaka u vezi s financijskim računom oslanjanjem na takve postupke koji se provode u vezi s postojećim računom, u skladu sa stavkom 1. ovoga članka.

d) od imatelja računa se pri otvaranju financijskog računa ne zahtijeva pružanje novih, dodatnih ili izmijenjenih informacija o stranci osim za potrebe automatske razmjene informacija u skladu s  propisom koji uređuje administrativnu suradnju u području poreza i ovim Pravilnikom.“. 

Članak 10.

Članak 28. mijenja se i glasi:

„Novi račun podrazumijeva  financijski račun koji vodi izvještajna financijska institucija otvoren 1. siječnja 2016. ili nakon tog datuma ili, ako se račun smatra financijskim računom isključivo na temelju članaka 8.a do 8.f ovoga Pravilnika odnosno u skladu s Direktivom Vijeća (EU) 2023/2226, otvoren 1. siječnja 2026. ili nakon tog datuma.“.

Članak 11.

U članku 30. stavku 8. iza točke 4. dodaju se točka 5.  koja glasi:

„5. osnivanjem ili povećanjem kapitala društva pod uvjetom da račun ispunjava sljedeće uvjete:

a) račun se upotrebljava isključivo za uplatu kapitala s ciljem osnivanja društva ili povećanje njegova kapitala

b) svi iznosi na računu blokirani su dok izvještajna financijska institucija ne dobije neovisnu potvrdu o osnivanju ili povećanju kapitala

c) račun je zatvoren ili pretvoren u račun na ime društva nakon njegova osnivanja ili povećanja kapitala

d) svi povrati koji proizlaze iz neuspjelog osnivanja ili povećanja kapitala, umanjeni za naknade za pružatelje usluga i slične naknade, isplaćuju se isključivo osobama koje su uplaćivale iznose, i

e) račun nije otvoren prije više od 12 mjeseci.“.

Iza stavka 8. dodaje se novi stavak 9. koji glasi:

„(9) Depozitni račun koji predstavlja sav elektronički novac koji se drži za račun klijenta, ako na kraju dana kojim završava razdoblje od 90 dana pomični prosjek agregiranog stanja ili agregirane vrijednosti računa tijekom bilo kojeg razdoblja od 90 uzastopnih dana nije premašio 10 000USD na bilo koji dan tijekom kalendarske godine ili drugog odgovarajućeg izvještajnog razdoblja.“.

Dosadašnji stavci  9.i 10. postaju stavci 10. i 11.

Članak 12.

U članku 32. točke 1. i 2. mijenjaju se i glase:

„1.  subjekta čijim se  dionicama redovito trguje na jednom ili više organiziranih tržišta vrijednosnih papira

2. bilo kojeg subjekta koji je povezani subjekt subjekta iz točke 1. ovoga članka“. 

Članak 13.

Iza članka 43. dodaje se novi članak 43.a i naslov iznad njega koji glase:

„Pojam usluga identifikacije

Članak 43.a

„Usluga podrazumijeva elektronički postupak koji država članica ili Unija besplatno stavlja na raspolaganje izvještajnoj financijskoj instituciji za potrebe utvrđivanja identiteta i porezne rezidentnosti imatelja računa ili osobe koja ima kontrolu.”.

Članak 14.

Iza članka 57. zg dodaju se članak 57.zh i naslov iznad članka koji glase:

„Usluga identifikacije

57.zh

„Usluga identifikacije podrazumijeva elektronički postupak koji država članica ili Unija besplatno stavlja na raspolaganje operateru platforme koji izvješćuje, za potrebe utvrđivanja identiteta i porezne rezidentnosti prodavatelja.”.

Članak 15.

Iza članka 57.zh dodaju se članci 57.zi do 57.bt i naslovima iznad njih koji glase:

„ Pojmovi u smislu automatske razmjene informacija o kojima izvješćuju pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom

Članak 57.zi

U člancima 57.zi do 57.bt ovoga Pravilnika propisuje se značenje pojmova u smislu automatske razmjene informacija o kojima izvješćuju pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom.

Pojam kriptoimovina

Članak 57.zj

Kriptoimovina podrazumijeva digitalni prikaz vrijednosti ili prava koje se može prenositi i pohranjivati elektronički, s pomoću tehnologije distribuiranog zapisa ili slične tehnologije.

Pojam digitalna valuta središnje banke

Članak 57.zk

Digitalna valuta središnje banke znači svaka digitalna fiducijarna valuta koju izdaje središnja banka ili drugo monetarno tijelo.

Pojam središnja banka

Članak 57.zl

Središnja banka znači institucija koja je po zakonu ili slijedom odobrenja najviše državne vlasti glavno tijelo, osim vlade same jurisdikcije, za izdavanje sredstava namijenjenih optjecaju u svojstvu valute. Takva institucija može uključivati tijelo odvojeno od tijela vlasti jurisdikcije, bez obzira na to je li u potpunom ili djelomičnom vlasništvu jurisdikcije.

                               Pojam kriptoimovina o kojoj se izvješćuje

                                                       Članak 57.zm

Kriptoimovina o kojoj se izvješćuje znači svaka kriptoimovina koja nije digitalna valuta središnje banke, elektronički novac ili bilo koja kriptoimovina za koju je izvještajni pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom na odgovarajući način utvrdio da ne može služiti za plaćanja ili ulaganja.

 

                                  Pojam elektronički novac ili e-novac

                                                         Članak 57.zn

Elektronički novac ili e-novac podrazumijeva svaku kriptoimovinu:

1. koja je digitalni prikaz jedne fiducijarne valute

2. koja je izdana po primitku sredstava u svrhu izvršenja platnih transakcija

3. koja je u obliku potraživanja od izdavatelja izraženog u istoj fiducijarnoj valuti

4. koju fizička ili pravna osoba koja nije izdavatelj prihvaća pri plaćanju, i

5. koja se, na temelju regulatornih zahtjeva kojima podliježe izdavatelj, na zahtjev imatelja proizvoda može isplatiti u bilo kojem trenutku i po nominalnoj vrijednosti za istu fiducijarnu valutu. 

(2)Elektronički novac ne uključuje proizvod stvoren isključivo radi lakšeg prijenosa sredstava od klijenta do druge osobe u skladu s uputama stranke. Proizvod nije stvoren isključivo radi lakšeg prijenosa sredstava ako se, u redovnom poslovanju subjekta prenositelja, sredstva povezana s takvim proizvodom drže dulje od 60 dana nakon primitka uputa za olakšavanje prijenosa ili ako se, u slučaju izostanka uputa, ta sredstva zadržavaju dulje od 60 dana nakon primitka sredstava.

Pojam pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom

Članak 57.zo

Pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom podrazumijeva pravnu osobu ili drugog poduzetnika  čija je djelatnost poslovanje pružanje jedne ili više usluga povezanih s kriptoimovinom strankama na profesionalnoj osnovi i kojem je dopušteno pružanje usluga povezanih s kriptoimovinom u skladu s propisom koji uređuje tržište kriptoimovine.

Pojam subjekt povezan s kriptoimovinom

Članak 57.zp

Subjekt povezan s kriptoimovinom podrazumijeva subjekt koji pruža usluge povezane s kriptoimovinom, a koji nije pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom.

Pojam pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom koji izvješćuje

Članak 57.zr

Pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom koji izvješćuje podrazumijeva svakog pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom te svakog subjekta povezanog s kriptoimovinom koji pruža jednu ili više usluga povezanih s kriptoimovinom kojima se provode transakcije razmjene za korisnika o kojem se izvješćuje ili u njegovo ime.

Pojam usluge povezane s kriptoimovinom

          Članak 57.zs

Usluge povezane s kriptoimovinom podrazumijevaju sljedeće usluge povezane s kriptoimovinom:

a. pružanje skrbništva nad kriptoimovinom i upravljanje njome u ime stranke

b. upravljanje platformom za trgovanje kriptoimovinom

c. razmjena kriptoimovine za novčana sredstva

d. razmjena kriptoimovine za drugu kriptoimovinu

e. izvršavanje naloga za kriptoimovinu u ime stranke

f. plasiranje kriptoimovine

g. zaprimanje i prijenos naloga za kriptoimovinu u ime stranke

h. savjetovanje o kriptoimovini

i. upravljanje portfeljem kriptoimovine

j. pružanje usluga prijenosa kriptoimovine u ime stranke te

uključujući usluge tzv. zaključavanja i posudbe.

Pojam transakcija o kojoj se izvješćuje

Članak 57.zt

Transakcija o kojoj se izvješćuje podrazumijeva:

a. svaku transakcija razmjene i

b. prijenos kriptoimovine o kojoj se izvješćuje.

Pojam transakcija razmjene

Članak 57.zu

Transakcija razmjene podrazumijeva:

a. svaku razmjenu između kriptoimovine o kojoj se izvješćuje i fiducijarnih valuta i

b. svaku razmjenu između jednog oblika kriptoimovine o kojoj se izvješćuje ili više njih.

Pojam maloprodajna platna transakcija

Članak 57.zv

Maloprodajna platna transakcija o kojoj se izvješćuje podrazumijeva prijenos kriptoimovine o kojoj se izvješćuje kao naknada za robu ili usluge čija vrijednost premašuje 50 000USD ili istovjetan iznos u drugoj valuti.

Pojam prijenos

Članak 57.zz

Prijenos podrazumijeva  ransakciju kojom se kriptoimovina o kojoj se izvješćuje prenosi s ili na adresu ili račun za kriptoimovinu korisnika kriptoimovine, s izuzetkom adrese ili računa koje izvještajni pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom vodi u ime tog korisnika kriptoimovine u slučaju kad taj izvještajni pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom na temelju činjenica s kojima je upoznat u trenutku transakcije ne može utvrditi da je riječ o transakciji razmjene.

Pojam fiducijarna valuta

Članak 57.aa

Fiducijarna valuta podrazumijeva službenu valutu jurisdikcije, koju jurisdikcija ili imenovana središnja banka ili imenovano monetarno tijelo određene jurisdikcije izdaje u obliku fizičkih novčanica ili kovanica ili novca u različitim digitalnim oblicima, uključujući bankovne rezerve i digitalne valute središnje banke. Taj pojam uključuje i novac komercijalnih banaka te proizvode elektroničkog novca (elektronički novac).

Pojam korisnik o kojem se izvješćuje

Članak 57.ab

Korisnik o kojem se izvješćuje podrazumijeva korisnika kriptoimovine koji je osoba o kojoj se izvješćuje, a koja je rezident države članice ili druge jurisdikcije.

Pojam korisnik kriptoimovine

  Članak 57.ac

(1)Korisnik kriptoimovine podrazumijeva  pojedinca ili subjekt koji je stranka  izvještajnog pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom za potrebe izvršavanja transakcija o kojima se izvješćuje. Pojedinac ili subjekt koji nije financijska institucija ili izvještajni pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom, koji kao korisnik kriptoimovine djeluje u korist ili za račun drugog pojedinca ili subjekta u svojstvu zastupnika, skrbnika, ovlaštenika, potpisnika, investicijskog savjetnika ili posrednika ne smatra se korisnikom kriptoimovine, nego se njime smatra taj drugi pojedinac ili subjekt.

(2) Ako izvještajni pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom pruža uslugu kojom u ime ili za račun trgovca provodi maloprodajne platne transakcije o kojima se izvješćuje, izvještajni pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom smatra i stranku koji je druga ugovorna strana u odnosu na trgovca korisnikom kriptoimovine u tom kontekstu maloprodajne platne transakcije o kojoj se izvješćuje, pod uvjetom da je izvještajni pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom dužan, u skladu s propisom o sprečavanju pranja novca, provjeriti identitet stranke na temelju maloprodajne platne transakcije o kojoj se izvješćuje. 

Pojam pojedinačni korisnik kriptoimovine

Članak 57.ab

Pojedinačni  korisnik kriptoimovine podrazumijeva korisnika kriptoimovine koji je pojedinac.

 

Pojam postojeći pojedinačni korisnik kriptoimovine’

Članak 57.ac

Pojedinačni korisnik kriptoimovine podrazumijeva pojedinačnog korisnika kriptoimovine koji na dan 31. prosinca 2025. ima uspostavljen odnos s pružateljem usluga povezanih s kriptoimovinom koji izvješćujem

 

Pojam subjekt korisnik kriptoimovine

Članak 57.ad

Subjekt korisnik kriptoimovine podrazumijeva subjekt koji je pravna osoba

Pojam postojeći subjekt korisnik kriptoimovine

Članak 57.ae

Postojeći subjekt korisnik kriptoimovine podrazumijeva subjekt koji je korisnik kriptoimovine i na dan 31. prosinca 2025. ima uspostavljen odnos s pružateljem usluga povezanih s kriptoimovinom koji izvješćuje.

Pojam osoba o kojoj se izvješćuje

Članak 57.af

Osoba o kojoj se izvješćuje podrazumijeva osobu koja je rezident države članice ili druge jurisdikcije, a nije isključena osoba.

Pojam osoba koja je rezident države članice

Članak 57.af

Osoba koja je rezident države članice podrazumijeva  subjekt ili pojedinca koji je rezident u bilo kojoj državi članici prema poreznim zakonima te države članice ili ostavština preminule osobe koja je bila rezident bilo koje države članice. U tu se svrhu subjekt kao što je partnerstvo, partnerstvo s ograničenom odgovornošću ili sličan pravni aranžman bez rezidentnosti u porezne svrhe smatra rezidentom jurisdikcije u kojoj je njegovo mjesto stvarne uprave.

Pojam osoba koja je rezident druge jurisdikcije

Članak 57.ag

Osoba koja je rezident druge jurisdikcije podrazumijeva  subjekt ili pojedinca koji je rezident u bilo kojoj drugoj jurisdikciji prema poreznim zakonima te jurisdikcije ili ostavština preminule osobe koja je bila rezident bilo koje druge jursidikcije. U tu se svrhu subjekt kao što je partnerstvo, partnerstvo s ograničenom odgovornošću ili sličan pravni aranžman bez rezidentnosti u porezne svrhe smatra rezidentom jurisdikcije u kojoj je njegovo mjesto stvarne uprave.

Pojam osobe koje imaju kontrolu

Članak 57.ah

Osoba koje imaju kontrolu podrazumijeva fizičke osobe koje imaju kontrolu nad subjektom. U slučaju trusta taj pojam odnosi se na vlasnika ili vlasnike imovine, skrbnika ili skrbnike i zaštitnika ili zaštitnike trusta (ako ih ima), korisnika ili korisnike ili vrstu ili vrste korisnika te na svaku drugu fizičku osobu ili fizičke osobe koje imaju stvarnu kontrolu nad trustom, a u slučaju pravnog aranžmana koji nije trust, taj pojam znači osobe na istovjetnim ili sličnim položajima. Pojam osobe koje imaju kontrolu tumači se u skladu s pojmom stvarni vlasnik u skladu s propisom koji uređuje sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma, u mjeri u kojoj se to odnosi na izvještajne pružatelje usluga povezane s kriptoimovinom.

Pojam aktivni subjekt

Članak 57.ai

Pojam aktivni  subjekt podrazumijeva subjekt  koji ispunjava neki od kriterija u nastavku:

a. manje od 50 % bruto dobiti subjekta za prethodnu kalendarsku godinu ili drugo odgovarajuće izvještajno razdoblje jest pasivni prihod, a manje od 50 % imovine subjekta za prethodnu kalendarsku godinu ili drugo odgovarajuće izvještajno razdoblje jest imovina koja stvara pasivnu dobit ili se drži u tu svrhu

b. gotovo sve aktivnosti subjekta sastoje se od držanja, u cijelosti ili djelomično, dionica u optjecaju jednog ili više društava kćeri koje se bave trgovinom ili poslovima koji nisu poslovi financijske institucije ili osiguravanja financiranja i obavljanja usluga tim društvima kćerima, pri čemu subjekt ne ispunjava uvjete za ovaj status ako funkcionira ili se predstavlja kao investicijski fond, kao što je fond privatnog vlasničkog kapitala, fond rizičnog kapitala, fond za otkup poduzeća financijskom polugom ili bilo koje društvo za ulaganja čiji je cilj stjecanje ili financiranje trgovačkih društava, a zatim držanje vlasničkih udjela u tim trgovačkim društvima kao kapitalne imovine za investicijske potrebe

c. subjekt još ne obavlja poslovnu djelatnost niti je ikada prije obavljao neku poslovnu djelatnost, ali ulaže kapital u imovinu s namjerom obavljanja poslovne djelatnosti različite od poslovne djelatnosti financijske institucije, pod uvjetom da subjekt ne ispuni uvjete za taj izuzetak nakon datuma koji slijedi nakon 24 mjeseca od datuma prvotnog organiziranja subjekta

d. subjekt nije u zadnjih pet godina bio financijska institucija i u procesu je likvidacije svoje imovine ili reorganizacije s namjerom da nastavi ili ponovno započne poslovanje u nekoj drugoj poslovnoj djelatnosti različitoj od poslovne djelatnosti financijske institucije

e. subjekt se primarno bavi transakcijama financiranja i osiguranja od rizika s povezanim subjektima ili za povezane subjekte koji nisu financijske institucije, ali ne pruža usluge financiranja ili osiguranja od rizika subjektima koji nisu povezani subjekti, pod uvjetom da se skupina takvih povezanih subjekata primarno bavi poslovnom djelatnošću različitom od poslovne djelatnosti financijske institucije ili

f. subjekt ispunjava sve sljedeće uvjete:

a) osnovan je i djeluje u jurisdikciji u kojoj je rezident isključivo u vjerske, dobrotvorne, znanstvene, umjetničke, kulturne, sportske ili obrazovne svrhe; ili je osnovan i djeluje u jurisdikciji u kojoj je rezident i profesionalna je organizacija, poslovna zajednica, gospodarska komora, organizacija rada, organizacija u poljoprivredi ili hortikulturi, građanska udruga ili organizacija koja djeluje isključivo u cilju promicanja socijalne skrbi

b) oslobođen je od plaćanja poreza na dobit u jurisdikciji u kojoj je rezident

c) nema dioničara ni članova koji imaju vlasničke ili korisničke udjele u njegovoj dobiti ili imovini

d) na temelju važećih zakona jurisdikcije u kojoj je subjekt rezident ili na temelju osnivačkih akata tog subjekta nije dopuštena raspodjela njegove dobiti ili imovine privatnim osobama ili subjektima koji se ne bave dobrotvornim radom, niti upotreba te dobiti ili imovine u njihovu korist, osim za dobrotvorne aktivnosti subjekta ili u vidu isplate razumne naknade za obavljene usluge ili isplate po poštenoj tržišnoj vrijednosti za nekretnine koje je subjekt nabavio i

e) nakon likvidacije ili prestanka subjekta, na temelju važećih zakona jurisdikcije u kojoj je subjekt rezident ili njegovih osnivačkih akata, sva njegova imovina prenosi se na tijelo javne vlasti ili drugu neprofitnu organizaciju, ili vlasništvo prelazi na tijela vlasti jurisdikcije u kojoj je subjekt rezident ili na neku njezinu političku organizacijsku jedinicu

Pojam isključena osoba

Članak 57.aj

Isključena osoba podrazumijeva:

a. subjekt čijim se dionicama redovito trguje na jednom ili više organiziranih tržišta vrijednosnih papira

b. svaki subjekt koji je povezani subjekt subjekta opisanog iz točke 1. ovoga članka

c. tijelo javne vlasti

d. međunarodnu organizaciju

e. središnju banku ili

f. financijsku instituciju koja nije investicijski subjekt iz članka 57.an stavka 2. ovoga Pravilnika.

Pojam financijska institucija

Članak 57.ak

Financijska institucija podrazumijeva skrbničku instituciju, depozitnu instituciju, investicijski subjekt ili određeno društvo za osiguranje.

Pojam skrbnička institucija

Članak 57.al

Skrbnički subjekt podrazumijeva subjekt čiji se znatan dio poslovanja odnosi na držanje financijske imovine za tuđi račun. Subjekt drži financijsku imovinu za tuđi račun kao znatan dio svojeg poslovanja ako je bruto dobit subjekta koja proizlazi iz držanja financijske imovine i povezanih financijskih usluga jednaka ili viša od 20 % bruto dobiti subjekta tijekom kraćeg od sljedećih razdoblja:

a. trogodišnjeg razdoblja koje završava 31. prosinca ili posljednjeg dana nekalendarske godine računovodstvenog razdoblja) koje prethodi godini u kojoj se provodi određivanje ili

b. razdoblja tijekom kojeg subjekt postoji.

 

Pojam depozitna institucija

Članak 57.am

Depozitna institucija podrazumijeva svaki subjekt koji:

a. prima depozite u okviru uobičajenog bankarskog ili sličnog poslovanja ili

b. drži elektronički novac ili digitalne valute središnje banke za račun stranke.

Pojam investicijski subjekt

Članak 57.an

(a) Investicijski subjekt podrazumijeva svaki subjekt:

1. čije se poslovanje prvenstveno odnosi na jednu ili više sljedećih aktivnosti ili operacija za stranku ili u njeno ime:

a) trgovanje instrumentima tržišta novca (čekovima, mjenicama, certifikatima o depozitu, izvedenicama itd.); mjenjačke poslove; devizne, kamatne i indeksirane instrumente; prenosive vrijednosne papire; ili trgovanje robnim ročnicama;

b) upravljanje pojedinačnim i zajedničkim portfeljem ili

c) ulaganje, praćenje ili upravljanje na neki drugi način financijskom imovinom, novčanim sredstvima ili kriptoimovinom o kojoj se izvješćuje za tuđi račun ili

(2) čija bruto dobit prvenstveno proizlazi iz ulaganja ili ponovnog ulaganja u financijsku imovinu ili kriptoimovinu o kojoj se izvješćuje ili trgovanja financijskom imovinom ili kriptoimovinom o kojoj se izvješćuje, ako subjektom upravlja drugi subjekt koji je depozitna institucija, skrbnička institucija, određeno društvo za osiguranje ili investicijski subjekt iz članka 57.an stavka 1. ovoga Pravilnika.

(3) Smatra se da je poslovanjem subjekta prvenstveno obuhvaćena najmanje jedna aktivnost iz članka 57.an stavka 1. ovoga Pravilnika ili da njegova bruto dobit prvenstveno proizlazi iz ulaganja ili ponovnog ulaganja u financijsku imovinu ili kriptoimovinu o kojoj se izvješćuje ili trgovanja financijskom imovinom ili kriptoimovinom o kojoj se izvješćuje za potrebe članka 57.an stavka 2. ovoga Pravilnika,  ako bruto dobit subjekta koja proizlazi iz relevantnih aktivnosti iznosi ili prelazi 50 % bruto dobiti subjekta tijekom kraćeg od sljedećih razdoblja: i. trogodišnjeg razdoblja koje završava 31. prosinca godine koja prethodi godini u kojoj je provedeno određivanje; ili ii. razdoblja tijekom kojeg subjekt postoji.

(4) Ulaganje, praćenje ili upravljanje na neki drugi način financijskom imovinom, novčanim sredstvima ili kriptoimovinom o kojoj se izvješćuje za tuđi račun ne uključuje pružanje usluga provedbe transakcija razmjene za stranke ili u njihovo ime.

(5) Investicijski subjekt ne podrazumijeva subjekt koji je aktivni subjekt iz članka 57.ai stavka 1. točaka 2. do 5. ovoga Pravilnika.

(6) Ovaj članka tumači se u skladu sa sličnim tekstom iz definicije pojma financijska institucija u skladu s propisom koji uređuje pranje novca i financiranje terorizma.

 

Pojam određeno društvo za osiguranje

Članak 57.ao

Određeno društvo za osiguranje podrazumijeva svaki subjekt koji je društvo za osiguranje ili holdinško društvo društva za osiguranje koje sklapa ugovor o osiguranju ili ugovor o osiguranju uz mogućnost isplate otkupne vrijednosti police ili je dužno izvršiti plaćanja u vezi s navedenim ugovorima.

Pojam tijelo javne vlasti

Članak 57.ap

Pojam tijelo javne vlasti  podrazumijeva vladu jurisdikcije, svaku političku organizacijsku jedinicu jurisdikcije (koja, radi izbjegavanja svake sumnje, uključuje državu, pokrajinu, okrug ili općinu) ili svaku agenciju ili tijelo u punom vlasništvu jurisdikcije ili u vlasništvu jednoga ili više od prethodno navedenih. Ta kategorija obuhvaća sastavne dijelove, kontrolirane subjekte i političke organizacijske jedinice jurisdikcije.

Pojam sastavni dio jurisdikcije

Članak 57.ar

Sastavni dio jurisdikcije podrazumijeva svaku osobu, organizaciju, agenciju, ured, fond, tijelo ili drugo tijelo, bez obzira na to kako je označeno, koje je upravno tijelo jurisdikcije. Neto prihodi upravnog tijela uplaćuju se na njegov vlastiti račun ili na druge račune jurisdikcije, pri čemu ni jedan dio ne smije biti u korist neke privatne osobe. Sastavni dio ne obuhvaća pojedinca koji je vladar, dužnosnik ili rukovoditelj, kada nastupa privatno ili u osobno ime.

Pojam kontrolirani subjekt

Članak 57.as

(1) Pojam kontrolirani subjekt podrazumijeva subjekt koji je oblikom odvojen od jurisdikcije ili na drugi način čini zaseban pravni subjekt, uz sljedeće uvjete:

a. subjekt je u cijelosti u vlasništvu ili pod kontrolom jednog ili više tijela javne vlasti, neposredno ili posredno preko jednog ili više kontroliranih subjekata

b. neto prihodi subjekta uplaćuju se na njegov račun ili na račune najmanje jednog tijela javne vlasti, pri čemu ni jedan dio prihoda ne smije biti u korist neke privatne osobe i

c. imovina subjekta nakon njegova prestanka prelazi na najmanje jedno tijelo javne vlasti.

(2) Prihodi ne idu u korist privatnih osoba ako su takve osobe naznačene kao korisnici javnog programa, a programske aktivnosti provode se radi zajedničke općedruštvene dobrobiti ili se odnose na provođenje neke faze javnog upravljanja.

(3) Neovisno o stavku 2. ovoga članka smatra se da prihodi idu u korist privatnih osoba ako su prihodi ostvareni preko tijela javne vlasti za obavljanje  komercijalne djelatnosti, kao što je komercijalno bankarsko poslovanje, u okviru koje se pružaju financijske usluge privatnim osobama.

 

Pojam međunarodna organizacija

Članak 57.at

Međunarodna organizacija podrazumijeva svaku međunarodnu organizacija ili agenciju ili tijelo u njezinu potpunom vlasništvu. Tom kategorijom obuhvaćena je svaka međuvladina organizacija, uključujući nadnacionalnu organizaciju:

1. koja je prvenstveno sastavljena od vlada

2. koja na snazi ima sporazum o sjedištu ili sporazum koji je u suštini sličan sporazumu o sjedištu s jurisdikcijom; i

3. čiji prihod ne ide u korist privatnih osoba.

 

Pojam financijska imovina

Članak 57.au

(1) Financijska imovina uključuje vrijednosni papir (primjerice, dionički udio u trgovačkom društvu; partnerstvo ili stvarni vlasnički udio u partnerstvu ili trustu u koje su udruženi brojni partneri ili se njihovim vlasničkim udjelima trguje na burzi; mjenicu, obveznicu, zadužnicu ili drugi dokaz o zaduženosti), partnerski udio, robu, ugovor o razmjeni (na primjer, kamatne ugovore o razmjeni, valutne ugovore o razmjeni, ugovore o razmjeni osnove, gornje granice kamatnih stopa, donje granice kamatnih stopa, robne ugovore o razmjeni, ugovore o razmjeni vlasničkih vrijednosnih papira, ugovore o razmjeni s obzirom na indeks vlasničkih vrijednosnih papira i slične ugovore), ugovor o osiguranju ili ugovor o rentnom osiguranju, ili bilo koji udio (uključujući ročnicu ili terminski ugovor ili opciju) u vrijednosnom papiru, kriptoimovini o kojoj se izvješćuje, partnerskom udjelu, robi, ugovoru o razmjeni, ugovoru o osiguranju ili ugovoru o rentnom osiguranju.

(b) Financijska imovina ne uključuje nedužnički, izravni udjel u nekretninama.

 

Pojam vlasnički udio

Članak 57.av

(1)Vlasnički udio podrazumijeva u slučaju partnerstva koje je financijska institucija, udio u kapitalu ili udio u dobiti ostvarenoj partnerstvom.

(2) U slučaju trusta koji je financijska institucija, vlasnički udjel smatra se udjelom koji drži osoba koju se smatra vlasnikom imovine ili korisnikom trusta u cijelosti ili njegova dijela ili svaka druga fizička osoba koja ima stvarnu kontrolu nad trustom.

(3) Osoba o kojoj se izvješćuje smatrat će se korisnikom trusta ako takva osoba o kojoj se izvješćuje ima pravo izravno ili neizravno (primjerice posredstvom ovlaštene osobe) primati obveznu raspodjelu imovine ili može primiti, izravno ili neizravno, diskrecijsku raspodjelu imovine iz trusta.

 

Pojam ugovor o osiguranju

Članak 57.az

Ugovor o osiguranju podrazumijeva ugovor (koji nije ugovor o rentnom osiguranju) na temelju kojeg je izdavatelj suglasan isplatiti neki iznos u slučaju određenog neočekivanog događaja kao što su smrt, bolest, nezgoda, odgovornost ili rizik za nekretnine.

Pojam ugovor o rentnom osiguranju

Članak 57.ba

Ugovor o rentnom osiguranju podrazumijeva:

a. ugovor na temelju kojeg je izdavatelj suglasan vršiti isplate tijekom određenog razdoblja koje je u cijelosti ili djelomično određeno očekivanim životnim vijekom jedne ili više osoba

b. ugovor koji se u skladu sa zakonom, propisima ili praksom države članice ili druge jurisdikcije u kojoj je ugovor sklopljen, smatra ugovorom o rentnom osiguranju i na temelju kojeg je izdavatelj suglasan izvršavati isplate tijekom višegodišnjeg razdoblja

Pojam ugovor o osiguranju uz mogućnost isplate otkupne vrijednosti police

Članak 57.bb

Ugovor o osiguranju, koji nije ugovor o reosiguranju u slučaju štete između dvaju društava za osiguranje i koji ima novčanu vrijednost. 

Pojam novčana vrijednost

Članak 57.bc

Novčana vrijednost podrazumijeva više od sljedeća dva iznosa:

a. iznosa za isplatu na koji ugovaratelj osiguranja ima pravo po otkupu police ili po isteku ugovora (utvrđeno bez umanjenja za naknadu za otkup police ili zajam po polici) i

b. iznosa koji ugovaratelj osiguranja može tražiti u zajam po ugovoru ili s obzirom na ugovor. Neovisno o prethodno navedenom, pojam ‚novčana vrijednost’ ne uključuje iznos plativ na temelju ugovora o osiguranju:

a) isključivo iz razloga smrti pojedinca osiguranog u okviru ugovora o životnom osiguranju

b) naknade za tjelesnu ozljedu ili bolest ili druge naknade za obeštećenje zbog ekonomskog gubitka nastalog nastupom osiguranog događaja

c) kao povrat ranije uplaćene premije (umanjene za troškove osiguranja neovisno o tome jesu li propisani ili ne) po ugovoru o osiguranju (koji nije ugovor na temelju ugovora o životnom osiguranju povezanog s investicijom ili na temelju ugovora o rentnom osiguranju) zbog otkazivanja ili prestanka ugovora, smanjenja izloženosti riziku u razdoblju stvarnog trajanja ugovora ili slijedom promjene premije zbog ispravka knjiženja ili druge slične pogreške s obzirom na premiju ugovora 

d) kao dividende ugovaratelju osiguranja (koja nije dividenda po prestanku ugovora) uz uvjet da se dividenda odnosi na ugovor o osiguranju na temelju kojeg se isplaćuju samo naknade opisane u podtočki b) ovoga stavka ili

e) kao povrat avansne premije ili depozitne premije za ugovor o osiguranju za koji je premija plativa najmanje jednom godišnje ako iznos avansne premije ili depozitne premije ne prelazi sljedeću godišnju premiju koja je plativa po ugovoru.

 

Pojam postupci dubinske analize stranke

Članak 57.bd

Postupci dubinske analize stranke podrazumijevaju postupke dubinske analize stranke pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom koji izvješćuje u skladu s propisom koji uređuje sprječavanje pranja novca i financiranje terorizma ili  slične zahtjeve kojima podliježe taj  pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom koji izvješćuje.

 

Pojam subjekt

Članak 57.be

(1) Subjekt podrazumijeva  pravnu osobu ili pravni aranžman, kao što je trgovačko društvo, partnerstvo, trust ili zaklada.

(2) Subjekt je povezani subjekt drugog subjekta ako bilo koji od njih kontrolira drugog ili ako su dva subjekta pod zajedničkom kontrolom, a kontrola uključuje izravno ili neizravno vlasništvo više od 50 % glasačkih prava i vrijednosti u subjektu.

 

Pojam podružnica

Članak 57.bc

(1) Podružnica podrazumijeva jedinicu, poduzeće ili poslovnicu pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom koji izvješćuje s kojom se postupa kao s podružnicom u skladu s regulatornim režimom jurisdikcije ili koja je na drugi način regulirana zakonima jurisdikcije kao odvojena od drugih poslovnica, jedinica ili podružnica izvještajnog pružatelja sluga povezanih s kriptoimovinom.

(2) Sve jedinice, poduzeća ili poslovnice izvještajnog pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom koje se nalaze u istoj jurisdikciji smatraju se jednom podružnicom.

 

Pojam važeći sporazum između kvalificiranih nadležnih tijela

Članak 57.bd

Važeći sporazum između kvalificiranih nadležnih tijela podrazumijeva važeći sporazum između nadležnih tijela države članice i jurisdikcije izvan Europske unije kojim se zahtijeva automatska razmjena informacija u skladu s člankom 122.ze ovoga Pravilnika.

 

Pojam kvalificirana jurisdikcija izvan Europske unije

Članak 57.be

Kvalificirana jurisdikcija izvan Europske unije podrazumijeva jurisdikciju izvan Europske unije koja s nadležnim tijelima svih država članica, koje su na popisu koji objavljuje jurisdikcija izvan Europske unije utvrđene kao jurisdikcije o kojima se izvješćuje, ima važeći sporazum između kvalificiranih nadležnih tijela.

Pojam porezni identifikacijski broj PIB

Članak 57.bf

(1) PIB podrazumijeva porezni identifikacijski broj ili njegov funkcionalni ekvivalent ako nema poreznog identifikacijskog broja

(2)  PIB je svaki broj ili kôd koje nadležno tijelo upotrebljava za identificiranje poreznog obveznika.

Pojam usluga identifikacije

57.bg

Usluga identifikacije podrazumijeva elektronički postupak koji država članica ili Europska unija besplatno stavlja na raspolaganje izvještajnom pružatelju usluga povezanih s kriptoimovinom za potrebe utvrđivanja identiteta i porezne rezidentnosti korisnika kriptoimovine.

Pojmovi u smislu automatske razmjene informacija Prijave s informacijama o dopunskom porezu

Članak 57.bh

            U člancima 57.bi do 57.bt ovoga Pravilnika propisuje se značenje pojmova u smislu automatske razmjene informacija u Prijavama s informacijama o dopunskom porezu

                                                              

Pojam Prijava s informacijama o dopunskom porezu

Članak 57.bi

(1) Prijava s informacijama o dopunskom porezu podrazumijeva prijavu s informacijama koja odražava format i sadržaj prijave s informacijama o dopunskom porezu u obliku standardiziranog predloška razvijenog u okviru GloBE pravila, koja je sastavni dio ovog Pravilnika i propisana je u skladu s člancima 35. ae do 35. ah Zakona o administrativnoj suradnji u području poreza.

(2) Prijava s informacijama o dopunskom porezu iz stavka 1. ovog članka Pravilnika uključuje sljedeće informacije o skupini multinacionalnih poduzeća: identifikaciju sastavnih subjekata, uključujući njihove porezne identifikacijske brojeve (ako postoje), jurisdikciju u kojoj se nalaze, njihov status prema GloBE pravilima, informacije o ukupnoj korporativnoj strukturi multinacionalne grupe, uključujući kontrolne udjele u sastavnim subjektima koje drže drugi sastavni subjekti, informacije potrebne za izračunavanje dodatnog poreza, efektivna porezna stopa za svaku jurisdikciju, dodatni porez svake sastavne jedinice, dodatni porez člana grupe zajedničkog pothvata, raspodjela dodatnog poreza prema pravilu o uključivanju dobiti i iznos dodatnog poreza prema svakoj jurisdikciji, kao i pravila o prenisko oporezivanoj dobiti, i druge informacije koje su dogovorene kao dio okvira implementacije GloBE pravila.

(3) Prijava s informacijama o dopunskom porezu sadržava informacije koje su Ministarstvu financija, Poreznoj upravi potrebne za provedbu odgovarajuće procjene rizika i ocjenu točnosti obveze dopunskog poreza sastavnih subjekata multinacionalne grupe ili velike domaće skupine čiji godišnji prihod u konsolidiranim financijskim izvještajima krajnjeg matičnog društva u najmanje dvije od četiri fiskalne godine koje neposredno prethode oglednoj fiskalnoj godini iznose 750 milijuna eura ili više uključujući prihod isključenih subjekata.

 

Pojam opći odjeljak prijave s informacijama o dopunskom porezu

Članak 57.bj

(1) Opći odjeljak podrazumijeva Odjeljak 1. Prijave s informacijama o dopunskom porezu kao dio standardiziranog predloška koji je sastavni dio ovog Pravilnika. Opći odjeljak sadržava opće informacije o skupini multinacionalnih subjekata, uključujući njihovu korporativnu strukturu i računovodstvene informacije o izvještajnoj fiskalnoj godini, informacije o konsolidiranim financijskim izvještajima i standardu financijskog računovodstva koji se primjenjuje za konsolidirane financijske izvještaje krajnjeg matičnog društva, kao i informacije o identifikaciji i korporativnoj strukturi subjekta koji podnosi prijavu, kao i sažetu tablicu na visokoj razini.

(2) Sastavni subjekt koji podnosi prijavu iz članka 57. bi ovog Pravilnika obvezan je za svaku jurisdikciju u kojoj se nalazi jedan ili više sastavnih subjekata multinacionalne grupe podnijeti odjeljak Informacije o multinacionalnoj  grupi, osim sažetka informacija na visokoj razini iz odjeljka 1.4. i to jurisdikcijama koje imaju samo uvedeno pravilo o kvalificiranom domaćem dopunskom porezu.

(3) Sažetak informacija na visokoj razini, kao dio općeg odjeljka omogućuje pregled primjene pojedinih pravila (pravilo o uključivanju dobiti, pravilo o prenisko oporezovanoj dobiti ili oboje), raspon efektivne porezne stope u svakoj jurisdikciji, primjenjivanje sigurnih luka ili isključenja, utjecaj sadržajnog isključenja dobiti na visinu dopunskog poreza, raspon dopunskog poreza kojeg treba platiti sukladno kvalificiranom domaćem dopunskom porezu, kvalificiranom pravilu o uključivanju dobiti i kvalificiranom pravilu o prenisko oporezovanoj dobiti, kao i drugih informacija.

 

Pojam sigurne luke i iznimke

Članak 57.bk

(1) Pojam „sigurne luke i iznimke“ podrazumijeva primjenu sigurne luke odnosno iznimke sukladno Globe pravilima u pojedinim jurisdikcijama u kojima se nalazi jedan ili više sastavnih subjekata skupine multinacionalnih poduzeća temeljem kojih pravila se primjenjuju iznimke od izračuna GloBE-a koje rezultiraju da se dopunski porez svodi na nulu za određenu fiskalnu godinu.

(2) U odjeljku 2. Prijave s informacijama o dopunskom porezu evidentiraju se informacije o sigurnim lukama i iznimkama za svaku jurisdikciju u kojoj sastavni subjekti multinacionalnih poduzeća ostvaruju uvjete za njihovu primjenu, i to: odluke o jurisdikciji sigurne luke, osnovne informacije o jurisdikciji, informacije o podgrupama, zatim odjeljak o jurisdikcijskim sigurnim lukama i izuzećima sastavnih subjekata, zajedničkih pothvata, i članova zajedničkih pothvata za svaku pojedinu jurisdikciju u kojoj se isto provodi. Ovaj dio prijave uključuje informacije o stalnim sigurnim lukama, prijelaznim sigurnim lukama, odluke o de minimus isključenju, te početnoj fazi međunarodne aktivnosti skupine multinacionalnih poduzeća (ako je primjenjivo). U navedeni dio prijave se evidentiraju i sve druge relevantne informacije kojima se dokazuje uvjeti za iznimke od izračuna dopunskog poreza, odnosno slučajeve u kojima se dopunski porez smanjuje na nulu zbog primjene sigurne luke ili de minimis izuzeća, kao i informacije koje pokazuju da multinacionalna grupa ispunjava uvjete za isključenje iz pravila o nedovoljno plaćenom porezu ili temeljem primjene pravila o prenisko oporezivanoj dobiti. Podnositelj prijave je obvezan podnijeti odjeljak o jurisdikcijskim sigurnim lukama i isključenjima za jurisdikciju u kojoj se kvalificirani domaći dopunski porez nameće sastavnim subjektima ili članovima zajedničkih pothvata ili članovima grupe zajedničkih pothvata multinacionalne grupe te jurisdikcije. Ovaj odjeljak pokazuje informacije u kojoj jedna jurisdikcija ima prava oporezivanja u odnosu na drugu sukladno GloBE pravilima.

 

Pojam odjeljak o jurisdikciji

Članak 57.bl

Odjeljak o jurisdikciji podrazumijeva Odjeljak 3. Prijave s informacijama o dopunskom porezu koji se mora ispuniti na razini jurisdikcije gdje iznimke od izračuna dopunskog poreza ne vrijede, a koji odjeljak je skladu s ostalim odjeljcima Prijave s informacijama o dopunskom porezu koja je sastavni dio ovog Pravilnika. Sadrži informacije o detaljnoj primjeni GloBE pravila i o kvalificiranom domaćem dopunskom porezu za svaku jurisdikciju u kojoj posluje skupina multinacionalnih subjekata. Ovaj odjeljak sadrži informacije za izračun efektivne porezne stope i dopunskog poreza svakog sastavnog subjekta, svakog člana skupine zajedničkog pothvata, kao i detalje o izračunu dodatnog poreza koji se plaća na temelju donesenih odluka prema GloBE pravilima. U određenim okolnostima, izračun efektivne porezne stope i dopunskog poreza provodi se na podgrupnoj osnovi te zahtijeva identifikaciju takvih podgrupa.

 

Pojam pristup širenja

Članak 57.bm

(1) Pristup širenja, u smislu članka 35. ag Zakona te članka 122. zt ovog Pravilnika podrazumijeva pristup omogućen sukladno Pravilima GloBE kojim se jedan ili više relevantnih odjeljaka prijave s informacijama o dopunskom porezu prosljeđuje nadležnim tijelima jurisdikcija i u skladu s kojim se:

a. opći odjeljak dostavlja provedbenim jurisdikcijama u kojima se nalazi krajnje matično društvo ili sastavni subjekti skupine multinacionalnih subjekata;

b. opći odjeljak, uz iznimku sažetka informacija o GloBE-u na visokoj razini iz odjeljka 1.4. Prijave s informacijama o dopunskom porezu, dostavlja jurisdikcijama koje imaju isključivo kvalificirani domaći minimalni dopunski porez: a) u kojima se nalaze sastavni subjekti skupine multinacionalnih poduzeća; b) ako se nalazi zajednički pothvat ili član grupe zajedničkih pothvata skupine multinacionalnih poduzeća ako je uveden kvalificiranom domaći dopunski porez u odnosu na zajedničke pothvate u jurisdikciji; ili c) u situacijama u kojima je kvalificirani domaći dopunski porez uveden u jurisdikciji u smislu sastavnog subjekta bez rezidentnosti ili zajedničkog pothvata skupine multinacionalnih poduzeća bez rezidentnosti;

c. jedan ili više odjeljaka o jurisdikciji treba dostaviti jurisdikcijama koje imaju prava oporezivanja u skladu s Pravilima GloBE ili  u primjeni pravilo o kvalificiranom domaćem dopunskom porezu u odnosu na jurisdikcije na koje se ti odjeljci o jurisdikciji odnose.

(2) Neovisno o prethodno navedenome, a) jurisdikcijama s pravilom o prenisko oporezivanoj dobiti s postotkom na temelju pravila o prenisko oporezivanoj dobiti koji je jednak nuli dostavlja se samo dio prijave s informacijama o dopunskom porezu koji sadržava informacije o pripisivanju dopunskog poreza na temelju pravila o prenisko oporezivanoj dobiti za tu jurisdikciju, pri čemu su takve informacije u skladu s izvatkom iz odjeljka 3.4.3. prijave s informacijama o dopunskom porezu, a b) provedbenoj državi članici u kojoj se nalazi krajnje matično društvo dostavljaju se svi odjeljci o jurisdikciji.

                                             

Pojam  provedbena jurisdikcija odnosno provedbena država članica

Članak 57.bn

(1) Provedbena jurisdikcija odnosno provedbena država članica podrazumijeva jurisdikciju odnosno državu članicu koja je u određenoj izvještajnoj fiskalnoj godini provodila kvalificirano pravilo o uključivanju dobiti ili kvalificirano pravilo o prenisko oporezovanoj dobiti ili obadva pravila.

(2) Kvalificirano pravilo o uključivanju dobiti iz stavka 1. ovog članka podrazumijeva skup pravila koji se provodi u nacionalnom pravu određene države članice odnosno druge jurisdikcije, pod uvjetom da ta država članica odnosno druga jurisdikcija ne pruža nikakve koristi povezane s tim pravilima, i:

1. istovjetan je GloBE pravilima u skladu s kojima matično društvo skupine multinacionalnih kompanija ili domaće skupine izračunava i plaća svoj dodjeljivi udio u dopunskom porezu u odnosu na sastavne subjekte skupine koji podliježu niskoj poreznoj stopi.

2. primjenjuje se na način koji je u skladu s pravilima utvrđenim u posebnom propisu kojim je reguliran minimalni globalni porez odnosno  GloBE pravilima.

(3) Kvalificirano pravilo o prenisko oporezivanoj dobiti podrazumijeva skup pravila koji se provodi u nacionalnom pravu određene države članice odnosno druge jurisdikcije, pod uvjetom da ta država članica odnosno druga jurisdikcija ne pruža nikakve koristi povezane s tim pravilima, i:

a. istovjetan je pravilima utvrđenim u posebnom propisu kojim je reguliran minimalni globalni porez odnosno istovjetan je GloBE pravilima u skladu s kojima država članica odnosno druga jurisdikcija prikuplja svoj dodjeljivi udio u dopunskom porezu skupine multinacionalnih kompanija koji nije naplaćen na temelju pravila o uključivanju dobiti za sastavne subjekte te skupine multinacionalne kompanije koji podliježu niskoj poreznoj stopi

b. primjenjuje se na način koji je u skladu s pravilima utvrđenim u posebnom propisu kojim je reguliran minimalni globalni porez odnosno Pravila GloBE.

 

Pojam GloBE pravila

Članak 57.bo

(1) Pojam „ GloBE pravila“ podrazumijeva model GloBE pravila OECD-a, komentar na model GloBE pravila i sve sporazumne administrativne smjernice razvijene unutar Uključivog okvira OECD-a i zemalja skupine G20 za borbu protiv smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti, uključujući Prijavu s informacija o dopunskom porezu, „pristup širenja“ informacija i sve druge smjernice, uvjete ili zahtjeve dogovorene u okviru provedbenog okvira za GloBE.

(2)  Pravila GloBE-a primjenjuju se na sastavne subjekte koji su članovi skupine multinacionalnih kompanija s godišnjim prihodom od 750 milijuna EUR ili više u konsolidiranim financijskim izvještajima krajnjeg matičnog društva u najmanje dvije od četiri fiskalne godine koje neposredno prethode testiranoj fiskalnoj godini. Dodatnim pravilima se u određenim slučajevima mijenja primjena praga konsolidiranih prihoda sukladno propisanim GloBE pravilima.

(3) Ako jedna ili više fiskalnih godina skupine multinacionalnih kompanija koje se uzimaju u obzir za potrebe stavka 2. ovog članka nije razdoblje od dvanaest mjeseci, za svaku od tih fiskalnih godina prag od 750 milijuna EUR prilagođava se razmjerno trajanju relevantne fiskalne godine.

 

Pojam kvalificirani domaći dopunski porez - QDMTT

Članak 57.bp

Pojam kvalificirani domaći dopunski porez podrazumijeva dopunski porez koji se provodi u nacionalnom pravu određene jurisdikcije pod uvjetom da ta jurisdikcija ne pruža nikakve koristi povezane s tim pravilima i:

a. kojim se provodi utvrđivanje viška dobiti sastavnih subjekata koji se nalaze u toj jurisdikciji u skladu s pravilima utvrđenim u posebnom propisu kojim je reguliran minimalni globalni porez odnosno u skladu s GloBE pravilima i primjena minimalne porezne stope na taj višak dobiti na sastavne subjekte u toj jurisdikciji u skladu s pravilima utvrđenim u posebnom propisu kojim je reguliran minimalni globalni porez odnosno u skladu s GloBE pravilima.

b. primjenjuje se na način koji je u skladu s pravilima utvrđenim u posebnom propisu kojim je reguliran minimalni globalni porez odnosno GloBE pravila.

 

Pojam jurisdikcija koja provodi samo pravilo za utvrđivanje

kvalificiranog domaćeg dopunskog poreza

  Članak 57.br

Jurisdikcija koja ima uvedeno samo pravilo za utvrđivanje kvalificiranog domaćeg dopunskog poreza podrazumijeva jurisdikciju koja u određenoj fiskalnoj godini primjenjuje samo i isključivo pravilo za utvrđivanje kvalificiranog domaćeg minimalnog dopunskog poreza.

 

Pojam izvještajna fiskalna godina

Članak 57.bs

Izvještajna fiskalna godina podrazumijeva fiskalnu godinu za koju se odnosi Prijava s informacijama o dopunskom porezu.

 

Pojam Sporazum između kvalificiranih nadležnih tijela

Članak 57.bt

Sporazum o kvalificiranim nadležnim tijelima znači bilateralni ili multilateralni sporazum ili aranžman između nadležnih tijela koji omogućuje automatsku razmjenu informacija sadržanih u Prijavi s informacijama o dopunskom porezu za svaku izvještajnu fiskalnu godinu. Bilateralni i multilateralni modeli za Sporazum o kvalificiranim nadležnim tijelima razvijaju se kao dio Okvira za provedbu GloBE i temelje se na Konvenciji o međusobnoj administrativnoj pomoći u poreznim pitanjima, Sporazumu o razmjeni poreznih informacija, Poreznom ugovoru s odredbom ekvivalentnom članku 26. OECD-ovog Modela porezne konvencije ili bilo kojem drugom međunarodnom sporazumu koji omogućuje automatsku razmjenu informacija.        

                                                       

 

Članak 16.

 

U članku 58. iza točke 6.  dodaju se točke 7. do 11. koje glase:

„7. je li za svakog imatelja računa pribavljena valjana izjava o rezidentnosti

8. vrsta računa, radi li se postojećem računu ili o novom računu i je li račun zajednički račun, uključujući broj imatelja zajedničkog računa

9. nedokumentirani račun, ako se pretraživanjem evidencija na papiru ne utvrdi indicija, a pokušaj dobivanja izjave o rezidentnosti ili dokumentiranog dokaza ne bude uspješan

10. u slučaju vlasničkih udjela u vlasništvu investicijskog subjekta koji je pravni aranžman uloga ili uloge na temelju kojih je osoba o kojoj se izvješćuje imatelj vlasničkog udjela

11 uloga ili uloge  na temelju kojih je svaka osoba o kojoj se izvješćuje, koja je osoba koja ima kontrolu nad subjektom koji je imatelj računa, osoba koja ima kontrolu nad subjektom i je li za svaku takvu  osobu o kojoj se izvješćuje pribavljena valjana izjava o rezidentnosti.“.

 

Članak 17.

Iza članka 122. dodaje se Poglavlje V. s člancima 122.X do 122.X i naslovima iznad njih koji glase:

Članak 18.

U članku 122.p stavak 3. briše se.

Postojeći stavak 4. postaje stavak 3.

Članak 19.

U članku 122.za iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi:

„(3) Operater platforme koji izvješćuje nije dužan prijaviti informacijske stavke koje je potrebno prikupiti u skladu s člankom 122.p ovoga Pravilnika ako ih prijavljuje nadležnom tijelu koje se koristi uslugom identifikacije i oslanja se na izravnu potvrdu identiteta i rezidentnosti prodavatelja putem usluge identifikacije koju su država članica ili Unija stavile na raspolaganje radi utvrđivanja identiteta i svih poreznih rezidentnosti prodavatelja. Ako se operater platforme koji izvješćuje oslonio na uslugu identifikacije kako bi utvrdio identitet i sve porezne rezidentnosti prodavatelja o kojem se izvješćuje, prijavljuju se ime, oznaka ili oznake usluge ili usluga identifikacije te država članica ili države članice izdavanja.”.

Članak 20.

Članak 122. zc stavak 5. mijenja se i glasi:

„( 5) Ministarstvo financija, Porezna uprava briše operatera platforme koji izvješćuje iz središnjeg registra u sljedećim slučajevima:

1. operater platforme je obavijestio Ministarstvo financija, Poreznu upravu da više ne obavlja bilo kakvu aktivnost operatera platforme

2. ako nije dostavljena obavijest na temelju točke 1. ovoga stavka, ali postoje razlozi za pretpostavku da je operater platforme prestao obavljati svoju aktivnost

3. operater platforme više ne ispunjava uvjete propisane u članku 57.h točki b) ovoga Pravilnika

4. Ministarstvo financija, Porezna uprava opozvalo je registraciju na temelju članka 35.o stavka 4. Zakona.“.

 

Članak 21.

Iza članka 122.zc Pravilnika dodaju se novi članci 122.zd do 122.at i naslovi iznad njih koji glase:

 

„Poglavlje V.

Automatska razmjena informacija koje dostavljaju pružatelji usluga

povezanih s kriptoimovinom koji izvješćuju

 

Odjeljak 1.

Obveze  podnošenja informacija za

pružatelje usluga povezanih s kriptoimovinom

 

                 Članak 122.zd

(1) Pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom koji izvješćuje obveznik je pravila izvješćivanja i dubinske analizu u skladu s člancima 122.zc do 122.zk ovoga  ako:

1. je subjekt kojeg je  Agencija ovlastila za ili mu je omogućeno pružanje usluga povezanih s kriptoimovinom u skladu s propisom kojim se uređuje provedba Uredbe (EU) 2023/1114   i u skladu s člankom 63. Uredbe (EU) 2023/1114, a nakon obavijesti Agenciji u skladu s propisom kojim se uređuje provedba Uredbe (EU) 2023/1114 i u skladu s člankom 60. Uredbe (EU) 2023/1114 ili

2.  nije subjekt kojeg je  Agencija ovlastila za ili mu je omogućeno pružanje usluga povezanih s kriptoimovinom u skladu s propisom kojim se uređuje provedba Uredbe (EU) 2023/1114   i u skladu s člankom 63. Uredbe (EU) 2023/1114, a nakon obavijesti Agenciji u skladu s propisom kojim se uređuje provedba Uredbe (EU) 2023/1114  i u skladu s člankom 60. Uredbe (EU) 2023/1114, a ispunjava sljedeće kriterije:

a) subjekt ili fizička osoba je rezident u porezne svrhe u Republici Hrvatskoj

b) subjekt je  osnovan ili organiziran u skladu sa zakonima Republike Hrvatske i ima pravnu osobnost u Republici Hrvatskoj  ili ima obvezu podnositi porezne prijave ili ostale relevantne informacije poreznim tijelima u Republici Hrvatskoj koje se odnose na porez na dobit subjekta

c) subjektu je mjesto upravljanja u  Republici Hrvatskoj  ili

d) subjektu ili fizičkoj osobi je redovito mjesto poslovanja u  Republici Hrvatskoj .  

( 2)Pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom koji izvješćuje, u skladu s pravilima izvješćivanja i dubinskom analizom, podnosi informacije o transakcijama o kojima se izvješćuje i koje su provedene preko podružnice koja se nalazi u Republici Hrvatskoj,  Ministarstvu financija, Poreznoj upravi.

(3) Pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom koji izvješćuje iz stavka 1. točke 2. podtočke b), c) ili d) ovoga članka nije obvezan podnijeti informacije Ministarstvu financija, Poreznoj upravi, ako je iste informacije podnio u drugoj državi članici ili kvalificiranoj jurisdikciji izvan Europske unije jer je rezident u porezne svrhe u toj državi članici ili kvalificiranoj jurisdikciji izvan Europske unije .

( 4)Pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom koji izvješćuje iz stavka 1. točke 2. podtočke c) ili d) ovoga članka nije obvezan podnijeti informacije  Ministarstvu financija, Poreznoj upravi,  ako  je iste informacije podnio u bilo kojoj drugoj državi članici ili kvalificiranoj jurisdikciji izvan Europske unije jer je subjekt koji je  osnovan ili organiziran prema zakonima te države članice ili kvalificirane jurisdikcije izvan Europske unije, ima pravnu osobnost u drugoj državi članici ili kvalificiranoj jurisdikciji izvan Europske unije ili ima obvezu podnositi porezne prijave ili ostale relevantne informacije koje se odnose na njegovu porez na dobit, poreznim tijelima u drugoj državi članici ili kvalificiranoj jurisdikciji izvan Europske unije.

(5) Pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom koji izvješćuje iz stavka 1. točke 2. podtočke d) ovoga članka nije obvezan podnijeti informacije Ministarstvu financija, Poreznoj upravi, ako je iste informacije podnio u bilo kojoj drugoj državi članici ili kvalificiranoj jurisdikciji izvan Europske unije jer mu je mjesto upravljanja u toj  državi članici ili kvalificiranoj jurisdikciji izvan Europske unije.

(6) Pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom koji izvješćuje koji je fizička osoba  iz stavka 1. točke 2. podtočke d) ovoga članka nije obvezan podnijeti informacije Ministarstvu financija, Poreznoj upravi, ako je iste informacije podnio u bilo kojoj drugoj državi članici ili kvalificiranoj jurisdikciji izvan Europske unije jer je rezident u porezne svrhe u toj državi članici ili kvalificiranoj jurisdikciji izvan Europske unije.

(7)Pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom koji izvješćuje iz stavka 1. točke 2. podtočke a), b), c) ili d) ovoga članka nije obvezan podnijeti informacije Ministarstvu financija, Poreznoj upravi,  ako je Ministarstvu financija, Poreznoj upravi podnio dokaz kojim se potvrđuje da je iste informacije  podnio u drugoj državi članici ili  kvalificiranoj jurisdikciji izvan Europske unije.

(8)Pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom koji izvješćuje nije obvezan podnijeti informacije Ministarstvu financija, Poreznoj upravi o transakcijama o kojima se izvješćuje, a koje provodi preko podružnice u bilo kojoj drugoj državi članici ili kvalificiranoj jurisdikciji izvan Europske unije, ako ta podružnica takve zahtjeve ispunjava u bilo kojoj drugoj takvoj državi članici ili kvalificiranoj jurisdikciji izvan Europske unije.

 

Članak 122.ze

(1) Automatska razmjena informacija o kojima izvješćuju pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom  obuhvaća sljedeće informacije:

 1. ime, adresu, državu članicu ili drugu jurisdikciju rezidentnost ili Republiku Hrvatsku ako je država rezidentnosti , osobni identifikacijski broj (OIB), porezni identifikacijski broj ili više njih, datum i mjesto rođenja svakog korisnika o kojem se izvješćuje te, u slučaju bilo kojeg subjekta za koji je, nakon primjene postupaka dubinske analize utvrđeno da ima jednu ili više osoba koje imaju kontrolu, a koje su osobe o kojima se izvješćuje, ime, adresu, državu članicu ili drugu jurisdikciju rezidentnosti, osobni identifikacijski broj (OIB), porezni identifikacijski broj subjekta ili više subjekata te ime, adresu, državu članicu ili drugu jurisdikciju rezidentnosti, osobni identifikacijski broj (OIB), porezni identifikacijski broj ili više njih  e datum i mjesto rođenja svake osobe koja ima kontrolu nad subjektom koja je osoba o kojoj se izvješćuje, kao i ulogu ili uloge na temelju kojih svaka takva osoba o kojoj se izvješćuje jest osoba koja ima kontrolu nad subjektom

2. ako se pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom koji izvješćuje oslanja na izravnu potvrdu identiteta i rezidentnosti osobe o kojoj se izvješćuje putem usluge identifikacije koju je država članica, druga jurisdikcija ili Europska unija stavila na raspolaganje radi utvrđivanja identiteta i rezidentnosti u porezne svrhe osobe o kojoj se izvješćuje, informacije koje treba dostaviti državi članici ili drugoj jurisdikciji izdavanja oznake usluge identifikacije u pogledu osobe o kojoj se izvješćuje jesu ime, oznaka usluge identifikacije i država članica ili druga jurisdikcija izdavanja, kao i uloga ili više njih na temelju kojih je svaka osoba o kojoj se izvješćuje osoba koja ima kontrolu nad subjektom

3. ime, adresu, osobni identifikacijski broj (OIB), porezni identifikacijski broj i, ako je dostupan, individualni identifikacijski broj i globalnu identifikacijsku oznaku pravnog subjekta  pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom koji izvješćuje.

(2) Za svaku vrstu kriptoimovine o kojoj se izvješćuje u skladu sa stavkom 1. ovoga članka, u pogledu koje je pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom koji izvješćuje proveo transakcije o kojima se izvješćuje tijekom relevantne kalendarske godine ili drugog odgovarajućeg izvještajnog razdoblja, priopćuju se sljedeće informacije prema potrebi:

a. puni naziv vrste kriptoimovine o kojoj se izvješćuje

2. ukupan bruto plaćeni iznos, ukupan broj jedinica i broj transakcija o kojima se izvješćuje u pogledu stjecanja u fiducijarnoj valuti

3. ukupan primljeni bruto iznos, ukupan broj jedinica i broj transakcija o kojima se izvješćuje u pogledu prodaje u fiducijarnoj valuti

4. ukupnu fer tržišnu vrijednost, ukupan broj jedinica i broj transakcija o kojima se izvješćuje u pogledu stjecanja druge kriptoimovine o kojoj se izvješćuje

5. ukupnu fer tržišnu vrijednost, ukupan broj jedinica i broj transakcija o kojima se izvješćuje u pogledu prodaje druge kriptoimovine o kojoj se izvješćuje

6. ukupnu fer tržišnu vrijednost, ukupan broj jedinica i broj maloprodajnih platnih transakcija o kojima se izvješćuje

7. ukupnu fer tržišnu vrijednost, ukupan broj jedinica i broj transakcija o kojima se izvješćuje, dalje podijeljene prema vrsti prijenosa, ako je poznata pružatelju usluga povezanih s kriptoimovinom koji izvješćuje, u pogledu prijenosa korisniku o kojem se izvješćuje koji nisu obuhvaćeni točkama 2. i 4. ovoga stavka

8. ukupnu fer tržišnu vrijednost, ukupan broj jedinica i broj transakcija o kojima se izvješćuje, dalje podijeljene prema vrsti prijenosa, ako je poznata pružatelju usluga povezanih s kriptoimovinom koji izvješćuje, u pogledu prijenosa korisnika o kojem se izvješćuje koji nisu obuhvaćeni točkama 3., 5. i 6. ovoga stavka  i

9. ukupnu fer tržišnu vrijednost i ukupan broj jedinica prijenosa koje je proveo pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom koji izvješćuje na adrese distribuiranog zapisa u skladu s propisima koji uređuju tržišta kriptoimovine za koje nije poznato da su povezane s pružateljem usluga povezanih s virtualnom imovinom ili financijskom institucijom.

(3) Informacije iz stavka 2. točaka 2. i 3. ovoga članka priopćuje se u fiducijarnoj valuti u kojoj je plaćen ili primljen, a iznosi plaćeni ili primljeni u više fiducijarnih valuta, priopćuju se u jedinstvenoj fiducijarnoj valuti, u koju se preračunavaju u trenutku svake transakcije o kojoj se izvješćuje na način koji pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom koji izvješćuje dosljedno primjenjuje.

(4) Fer tržišna vrijednost iz stavka 2. točaka 4. do 9. ovoga članka utvrđuje se i priopćuje u jedinstvenoj fiducijarnoj valuti, a vrednuje se u trenutku svake transakcije o kojoj se izvješćuje na način koji pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom koji izvješćuje dosljedno primjenjuje.

(5) U dostavljenim informacijama iz stavka 2. ovoga članka navodi se fiducijarna valuta u kojoj se iskazuje svaki iznos.

           (6) za svaki račun o kojem se izvješćuje i koji izvještajna financijska institucija vodi na dan 31. prosinca 2025. i za izvještajna razdoblja koja završavaju do druge kalendarske godine nakon tog datuma, informacije o ulozi ili ulogama na temelju kojih je svaka osoba o kojoj se izvješćuje osoba koja ima kontrolu ili imatelj vlasničkog udjela u subjektu moraju se prijaviti samo ako su te informacije dostupne u podacima koji se mogu pretraživati elektroničkim putem i koji se vode u izvještajnoj financijskoj instituciji

Članak 122.zf

 (1) Točne i potpune informacije iz članka 122.ze stavaka 1. i 2. ovoga  Pravilnika pružatelj usluga povezani s kriptoimovinom koji izvješćuje obvezan je prikupljati u skladu s pravilima izvješćivanja i dubinske analize te ih dostaviti  Ministarstvu financija, Poreznoj upravi do 30. lipnja tekuće godine za prethodnu kalendarsku godinu.

(2 ) Automatska razmjena informacija odvija se elektroničkim putem u propisanom formatu objavljenom na mrežnim stranicama Ministarstva financija, Porezne uprave.

(3) Pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom koji izvješćuje obvezan je  prikupiti valjanu izjavu o rezidentnosti pojedinačnog korisnika kriptoimovine ili osobe koja ima kontrolu.

(4) Pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom koji izvješćuje obvezan je evidentirati poduzete radnje i informacije na koje se oslanjao pri ispunjavanju obveza izvješćivanja i provedbe postupaka dubinske analize.

(5) Pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom koji izvješćuje obvezan je evidencije iz stavka 1. ovoga članka čuvati najmanje pet godina, a najviše deset godina nakon isteka razdoblja unutar kojeg je pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom koji izvješćuje dužan prijaviti informacije u skladu s člankom 122.ze ovoga Pravilnika Zakona.

(6 ) Neovisno o članku 122.ze stavku 1. ovoga Pravilnika mjesto rođenja nije potrebno prijaviti ako izvještajni pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom inače nije dužan pribaviti i prijaviti taj podatak prema domaćem pravu.

(7 ) Neovisno o članku 122.ze pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom koji izvješćuju iz članka 122.zd stavka  2. točaka a), b), c) ili d)ovoga Pravilnika nije dužan dostaviti informacije iz članka 122.ze ovoga Pravilnika u pogledu korisnika o kojem se izvješćuje ili osobe koja ima kontrolu za koje izvještajni pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom dovršava prijavljivanje takvih informacija u jurisdikciji izvan Europske unije koja je obuhvaćena važećim sporazumom između kvalificiranih nadležnih tijela s državom članicom rezidentnosti tog korisnika o kojem se izvješćuje ili te osobe koja ima kontrolu.

 

Odjeljak 2.

Postupci dubinske analize

Članak 122.zg

S korisnikom kriptoimovine postupa se kao s korisnikom o kojem se izvješćuje počevši od datuma kada je identificiran kao takav u skladu s postupcima dubinske analize u skladu s člancima 122.zh do 122.zm

                        Dubinska analiza pojedinačnih korisnika kriptoimovine

 

Članak 122.zh

Sljedeći postupci primjenjuju se u svrhu utvrđivanja je li pojedinačni korisnik kriptoimovine korisnik o kojem se izvješćuje:

a. Pri utvrđivanju odnosa s pojedinačnim korisnikom kriptoimovine ili u pogledu postojećih pojedinačnih korisnika kriptoimovine do 1. siječnja 2027.  pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom koji izvješčuje obvezan je pribaviti izjavu o rezidentnosti koja tom pružatelju omogućuje utvrditi rezidentnost ili rezidentnosti pojedinačnog korisnika kriptoimovine u porezne svrhe te da potvrdi opravdanost te izjave o rezidentnosti na temelju informacija koje je taj pružatelj pribavio, uključujući svu dokumentaciju prikupljenu na temelju postupaka dubinske analize stranke.

b. Ako se u bilo kojem trenutku promijene okolnosti s obzirom na pojedinačnog korisnika kriptoimovine zbog kojih pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom koji izvješćuje zna ili ima razloga pretpostaviti da je izvorna izjava o rezidentnosti netočna ili nepouzdana,  pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom  koji izvješćuje ne može se osloniti na izvornu izjavu o rezidentnosti te pribavlja valjanu izjavu o rezidentnosti ili razumno objašnjenje i, prema potrebi, dokumentaciju kojom se potkrepljuje valjanost izvorne izjave o rezidentnosti.

 

Dubinske analiza subjekata korisnika kriptoimovine

Članak 122.zi

U svrhu utvrđivanja je li subjekt korisnik kriptoimovine korisnik o kojem se izvješćuje ili subjekt, osim isključene osobe ili aktivnog subjekta, s jednom ili više osoba koje imaju kontrolu, a koje su osobe o kojima se izvješćuje, pružatelji usluga koji izvješćuju obvezni su primjenjivati postupke u skladu s članicam 122.zj do 122.zm

 

Utvrđivanje je li subjekt korisnik kriptoimovine osoba o kojoj se izvješćuje.

Članak 122.zj

a) Pri utvrđivanju odnosa sa subjektom korisnikom kriptoimovine ili u pogledu postojećih subjekata korisnika kriptoimovine do 1. siječnja 2027.  pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom  koji izvješćuje obvezan je  pribaviti izjavu o rezidentnosti koja tom pružatelju omogućuje da utvrdi rezidentnost ili rezidentnosti subjekta korisnika kriptoimovine u porezne svrhe te da potvrdi opravdanost te izjave o rezidentnosti na temelju informacija koje je taj pružatelj pribavio, uključujući svu dokumentaciju prikupljenu u skladu s postupcima dubinske analize klijenta.

Ako subjekt korisnik kriptoimovine potvrdi da nema rezidentnost u porezne svrhe,  pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom koji izvješćuje  može se osloniti na mjesto stvarne uprave ili adresu sjedišta kako bi utvrdio rezidentnost subjekta korisnika kriptoimovine.

b) Ako izjava o rezidentnosti upućuje na to da je subjekt korisnik kriptoimovine rezident države članice, izvještajni pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom postupa sa subjektom korisnikom kriptoimovine kao s korisnikom o kojem se izvješćuje, osim ako na temelju izjave o rezidentnosti ili informacija koje posjeduje ili koje su javno dostupne utemeljeno utvrdi da je subjekt korisnik kriptoimovine isključena osoba.

 

Utvrđivanje ima li subjekt jednu ili više osoba koje nad njim

imaju kontrolu, a koje su osobe o kojima se izvješćuje

 

Članak 122.zk

(1) Ako  subjekt korisnik kriptoimovine nije isključena osoba,  pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom koji izvješćuje utvrđuje ima li subjekt jednu ili više osoba koje nad njim imaju kontrolu, a koje su osobe o kojima se izvješćuje, osim ako utvrdi da je subjekt korisnik kriptoimovine aktivni subjekt, na temelju izjave o rezidentnosti subjekta korisnika kriptoimovine.

(2) U svrhu utvrđivanja osoba koje imaju kontrolu nad subjektom korisnikom kriptoimovine,  pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom  koji izvješćuje može se osloniti na informacije koje se prikupljaju i čuvaju u skladu s postupcima dubinske analize stranke u skladu s propisom koji uređuje sprječavanje pranja novca i financiranje terorizma

(3) Ako izvještajni pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom nije zakonski obvezan primjenjivati postupke dubinske analize strane u skladu s propisima o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma, primjenjuje u suštini slične postupke za potrebe utvrđivanja osoba koje imaju kontrolu.

(4) U svrhu utvrđivanja je li osoba koja ima kontrolu osoba o kojoj se izvješćuje, izvještajni pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom oslanja se na izjavu o rezidentnosti subjekta korisnika kriptoimovine ili takve osobe koja ima kontrolu, na temelju koje taj pružatelj može utvrditi rezidentnost ili rezidentnosti osobe koja ima kontrolu u porezne svrhe te potvrditi opravdanost takve izjave o rezidentnosti na temelju informacija koje je taj pružatelj pribavio, uključujući svu dokumentaciju prikupljenu u skladu s postupcima dubinske analize klijenta.

(5) Ako u bilo kojem trenutku dođe do promjene okolnosti u pogledu subjekta korisnika kriptoimovine ili osoba koje nad njim imaju kontrolu, zbog čega  pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom koji izjvešćuje zna ili ima razloga pretpostaviti da je izvorna izjava o rezidentnosti netočna ili nepouzdana,  pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom koji izvješćuje  ne može se osloniti na izvornu izjavu o rezidentnosti te pribavlja valjanu izjavu o rezidentnosti ili razumno objašnjenje i, prema potrebi, dokumentaciju kojom se potkrepljuje valjanost izvorne izjave o rezidentnosti.

 

Zahtjevi za valjanost izjave o rezidentnosti

Članak 122.zl

(1) Izjava o rezidentnosti pojedinačnog korisnika kriptoimovine ili osobe koja ima kontrolu valjana je samo ako ju je pojedinačni korisnik kriptoimovine ili osoba koja ima kontrolu potpisala ili ako je na drugi način potvrdila njezinu valjanost, ako je datirana najkasnije na datum primitka i ako sadržava sljedeće informacije o pojedinačnom korisniku kriptoimovine ili osobi koja ima kontrolu:

1. ime i prezime

2. adresu prebivališta

3. državu članicu ili države članice rezidentnosti u porezne svrhe

4. za svaku osobu o kojoj se izvješćuje, PIB za svaku državu članicu i/ili drugu jurisdickiju

5. datum rođenja.

(2) Izjava o rezidentnosti subjekta korisnika kriptoimovine valjana je samo ako ju je subjekt korisnik kriptoimovine potpisao ili ako je na drugi način potvrdio njezinu valjanost, ako je datirana najkasnije na datum primitka i ako sadržava sljedeće informacije o subjektu korisniku kriptoimovine:

1. pravni naziv

2. adresu

3. državu članicu ili države članice rezidentnosti ili drugu jurisdikciju ili druge jurisdikcije u porezne svrhe;

4. za svaku osobu o kojoj se izvješćuje, PIB za svaku državu članicu i/ili drugu jurisdikciju

5. u slučaju subjekta korisnika kriptoimovine koji nije aktivni subjekt ili isključena osoba, informacije opisane u stavku 1. ovoga članka o svakoj osobi koja ima kontrolu nad subjektom korisnikom kriptoimovine, osim ako je ta osoba dostavila izjavu o rezidentnosti u skladu s ovim člankom te ulogu ili uloge na temelju kojih je svaka osoba o kojoj se izvješćuje osoba koja ima kontrolu nad subjektom, ako već nisu utvrđene na temelju postupaka dubinske analize stranke.

6. ako je primjenjivo, informacije o kriterijima koje ispunjava kako bi ga se smatralo aktivnim subjektom ili isključenom osobom.

 

Opći zahtjevi za dubinsku analizu

Članak 122.zm

(1) Pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom koji izvješćuje koji je ujedno i financijska institucija može se osloniti na postupke dubinske analize provedene u skladu s odjeljcima IV. i VI. Priloga I. za potrebe postupaka dubinske analize u skladu s člancima 122, zh do 122. zm ovoga Pravilnika.

(2) Izvještajni pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom može se osloniti i na izjavu o rezidentnosti koja je već pribavljena u druge svrhe oporezivanja, pod uvjetom da je takva izjava o rezidentnosti u skladu s člankom 122.zl ovoga Pravilnika.

(3) Izvještajni pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom može se osloniti na treću stranu kako bi ispunio obveze dubinske analize utvrđene u ovom odjeljku, ali za takve obveze i dalje je odgovoran izvještajni pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom.

                                                                   Odjeljak 3.

Ostale obveze koje se odnose na korinsika imovine i subjekata

povezih s kriptoimovinom

 

Obveze korisnika imovine

Članak 122.zn

Ako korisnik kriptoimovine ne dostavi informacije nakon dva podsjetnika kojima je prethodio početni zahtjev pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom koji izvješćuje, ali ne prije isteka roka od 60 dana, pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom koji izvješćuje će spriječiti tog korisnika kriptoimovine u obavljanju transakcija o kojima se izvješćuje.

 

Obveza registracije subjekta koji je povezan s kriptoimovinom

Članak 122.zo

(1) Subjekt povezan s kriptoimovinom koji je pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom koji izvješćuje obvezan je registrirati se kod Ministarstva financija, Porezne uprave prije isteka razdoblja u kojem je bio obvezan dostaviti informacije iz članka 35.u ovoga Zakona.

(2) Ako subjekt povezan s kriptoimovinom ispunjava uvjete iz članka 35.aa stavka 1. točke 2. podtočaka a), b), c) i d) ovoga Zakona ili članka 35.aa stavka 2. ovoga Zakona u više država članica, ima obvezu registracije  kod  nadležnog tijela jedne od tih država članica prije isteka razdoblja u kojem je bio obvezan dostaviti informacije iz članka 35.u ovoga Zakona .

(3) Ako je subjekt povezan s kriptoimovinom koji je pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom koji izvješćuje ispunio obvezu registracije u nekoj od država članica izuzima se od obveze registracije u Republici Hrvatskoj te od ispunjavanja obveza izvješćivanja o korisnicima kriptoimovine u skladu  s pravilima izvješćivanja i dubinske analize.

(4) Subjekt povezan s kriptoimovinom koji se registrirao u Ministarstvu financija, Poreznoj upravi, nakon registracije u skladu sa stavcima 1., 2. i 3. ovoga članka obvezan je Ministarstvu financija, Poreznoj upravi dostaviti sljedeće informacije:

a. ime

b. poštansku adresu

c. elektroničke adrese, uključujući web-mjesta

d. svaki porezni identifikacijski broj izdan subjektu povezanom s kriptoimovinom

e. države članice ili druge jurisdikcije u kojima su korisnici o kojima se izvješćuje rezidenti u skladu s postupcima dubinske analize

f. sve kvalificirane jurisdikcije izvan Europske unije.

 

(5) Subjekt povezan s kriptoimovinom obavješćuje Ministarstvo financija, Poreznu upravu  o svim promjenama u odnosu na dostavljene informacije iz stavka 4. ovoga članka.

(6) Ministarstvo financija, Porezna uprava dodjeljuje individualni identifikacijski broj subjektu iz stavka 4. ovoga članka o kojem elektroničkim putem obavješćuje nadležna tijela svih država članica.

(7) Ministarstvo financija, Porezna uprava može izbrisati subjekt povezan s kriptoimovinom iz registra subjekata povezanih s kriptoimovinom u sljedećim slučajevima:

a. subjekt povezan s kriptoimovinom dostavio je obavijest Ministarstvu financija, Poreznoj upravi da u Europskoj uniji više nema korisnike o kojima se izvješćuje

b. ako nije dostavljena obavijest na temelju točke 1. ovoga stavka, to opravdava pretpostavku da je subjekt povezan s kriptoimovinom prestao obavljati svoju aktivnost

c. subjekt više nije subjekt povezan s kriptoimovinom

d. Ministarstvo financija, Porezna uprava opozvala je registraciju subjekta koji je  povezan s kriptoimovinom.

 

(8) Ministarstvo financija, Porezna uprava dostavlja obavijest Komisiji o svakom subjektu povezanom s kriptoimovinom koji ima korisnike o kojima se izvješćuje koji su rezidenti Europske unije  iako se nije registrirao u Ministarstvu financija, Poreznoj upravi.

(9) Ako subjekt povezan s kriptoimovinom nakon dva podsjetnika koje je uputilo Ministarstvo financija, Porezna uprava ne ispuni obvezu izvješćivanja iz članka 35.u ovoga Zakona, Ministarstvo financija, Porezna uprava povlači registraciju subjekta povezanog s kriptoimovinom.

(10) Registracija se opoziva najkasnije nakon isteka 90 dana, ali ne prije isteka 30 dana nakon drugog podsjetnika.

(11) Subjekt povezan s kriptoimovinom kojem je registracija povučena u skladu sa stavkom 9. ovoga članka može se ponovo registrirati u Republici Hrvatskoj samo ako Ministarstvu financija, Poreznoj upravi pruži odgovarajuće jamstvo u  pogledu svoje obveze izvješćivanja u Europskoj uniji, uključujući sve prethodno neispunjene zahtjeve za izvješćivanjem.

(12) Ministar financija pravilnikom iz članka 29. stavka 6. ovoga Zakona propisuje pravila za jedinstvenu registraciju subjekta koji je povezan s kriptoimovinom.

 

                                                 Članak 122.zp

Agencija u skladu s propisom kojim se uređuje provedba Uredbe (EU) 2023/1114  najkasnije do 31. prosinca  kalendarske godine u kojoj je izdano odobrenje za rad Ministarstvu financija, Poreznoj upravi dostavlja popis svih pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom kojima je izdano odobrenje za rad.“.

 

Poglavlje  VI.

 

Automatska razmjena informacija o Prijavi s informacijama o dopunskom porezu

 

Odjeljak 1.

 

Obveze subjekata  koji podliježu GloBE pravilima u Republici Hrvatskoj

 

   Članak 122.zr

Sastavni subjekt skupine multinacionalnih poduzeća ili velike domaće skupine, krajnje matično društvo ili imenovani subjekt krajnjeg matičnog društva koji Ministarstvu financija, Poreznoj upravi u Republici Hrvatskoj, sukladno članku 35. af i članku 35. ag Zakona, podnosi Prijavu s informacijama o dopunskom porezu obvezan je koristiti standardni predložak koji je sastavni dio ovog Pravilnika.

 

 Članak 122.zs

(1) Obveznik podnošenja Prijave s informacijama o dopunskom porezu iz članaka 35. ae Zakona i članka 122. zr ovog Pravilnika u Republici Hrvatskoj je svaki sastavni subjekt, uključujući i druge subjekte posebnih pravnih oblika koji pripadaju skupini multinacionalnih poduzeća ili velikoj domaćoj skupini a koji su sukladno GloBE pravilima definirani kao obveznici minimalnog globalnog poreza.

(2) Sastavni subjekt nije obvezan podnijeti Prijavu s informacijama o dopunskom porezu ukoliko je prijavu „centralizirano“ umjesto njega podnijelo krajnje matično društvo ili subjekt imenovan za podnošenje prijave koji se nalazi u jurisdikciji koja s Republikom Hrvatskom za izvještajnu fiskalnu godinu ima važeći sporazum između kvalificiranih nadležnih tijela, u smislu članka 57. bm ovog Pravilnika te članka 35. ag Zakona o administrativnoj suradnji u području poreza.

 Članak 122.zt

(1) Svi sastavni subjekti skupine multinacionalnih poduzeća u Republici Hrvatskoj, uključujući i druge subjekte koji pripadaju skupini multinacionalnih poduzeća, a koji su sukladno GloBE pravilima definirani kao obveznici minimalnog globalnog poreza u Republici Hrvatskoj obvezni su Ministarstvu financija, Poreznoj upravi za svaku izvještajnu godinu dostaviti obavijest o identitetu subjekta koji podnosi Prijavu s informacijama o dopunskom porezu i  jurisdikciji u kojoj se nalazi, i to u roku trideset dana prije isteka roka za podnošenje Prijave s informacijama o dopunskom porezu.

(2) Ako sukladno podnesenoj obavijesti iz stavka 1. ovog članka Pravilnika, Prijava s informacijama o dopunskom porezu nije podnesena od strane subjekta navedenog u obavijesti, sastavni subjekt odnosno obveznik koji podliježe GloBE pravilima u Republici Hrvatskoj je obvezan istu dostaviti u propisanim rokovima, a što je propisano člankom 35. af Zakona, te člankom 4. ovog Pravilnika.

 

 Članak 122.zu

 

Ako krajnje matično društvo ili subjekt imenovan za podnošenje prijave od strane krajnjeg matičnog društva skupine multinacionalnih poduzeća nije centralizirano podnio Prijavu s informacijama o dopunskom porezu, a prijava se ne dostavi do propisanih rokova, Ministarstvo financija, Porezna uprava zatražit će lokalno podnošenje Prijave s informacijama o dopunskom porezu od strane sastavnih subjekata koji su obveznici podnošenja u Republici Hrvatskoj sukladno GloBE pravilima jer nisu ispunjeni uvjeti za centralizirano podnošenje prijave.

 

     Članak 122.zv

Ako krajnje matično društvo ili imenovani subjekt od strane matičnog društva nije centralizirano dostavio ili nije dostavio ispravnu i točnu Prijavu s informacijama o dopunskom porezu, u skladu s člankom 35. ah Zakona, kojim je propisana suradnja između jurisdikcija u području ispravaka očitih pogrešaka, usklađenosti i izvršenja u pogledu prijava, sastavni subjekt i svaki drugi subjekt u Republici Hrvatskoj obvezan je dostaviti Prijavu s informacijama o dopunskom porezu sa ispravnim informacijama i izračunima dopunskog poreza sukladno GloBE pravilima u propisanim rokovima.

 

  Članak 122.zz

(1) Ako je krajnje matično društvo ili subjekt imenovan od strane krajnjeg matičnog društva rezident Republike Hrvatske, obvezan je u okviru propisanog centraliziranog podnošenja Prijave s informacijama o dopunskom porezu i obavijesti postupati na način i po pravilima propisanim ovim Pravilnikom i Zakonom.

(2) Obveznik iz stavka 1. ovog članka Ministarstvu financija, Poreznoj upravi, dostavlja potpunu prijavu s informacijama o dopunskom porezu, koja se distribuira relevantnim jurisdikcijama u skladu s pristupom širenja propisanim člankom 35. ag Zakona.

(3) Ako je sastavni subjekt nerezidentni sastavni subjekt, poput provodnog subjekta koji nije krajnje matično društvo, odnosno sastavni subjekt koji se ne nalazi u provedbenoj jurisdikciji, tada obvezu podnošenja Prijave s informacijama o dopunskom porezu ima vlasnik takvog sastavnog subjekta. Vlasnik sastavnog subjekta podrazumijeva sastavni subjekt koji izravno ili neizravno posjeduje vlasnički udio u drugom sastavnom subjektu iste multinacionalne grupe. Ako je provodni subjekt krajnje matično društvo i ako u jurisdikciji u kojoj je osnovan se primjenjuje pravilo o uključivanju dobiti, u tom slučaju je takav sastavni subjekt obvezan podnijeti Prijavu s informacijama o dopunskom porezu. U skladu s navedenim pravilom obvezni su postupati subjekti koji su obveznici minimalnog globalnog poreza u Republici Hrvatskoj.

 

      Obveze podnošenja informacija o minimalnom dopunskom porezu

 

       Članak 122.aa

Svaki sastavni subjekt koji podnosi Prijavu s informacijama o dopunskom porezu obvezan je utvrditi relevantne odjeljke i relevantne provedbene države članice i druge jurisdikcije u koje se informacije distribuiraju u skladu s pristupom širenja iz članka 57. bm ovog Pravilnika kao i sukladno članku 35. ag Zakona o administrativnoj suradnji u području poreza.

 

   Članak 122.ab

(1) Prijava s informacijama o dopunskom porezu podnosi se putem standardiziranog obrasca iz članka 1. ovog Pravilnika i uključuje sljedeće informacije u pogledu skupine multinacionalnih poduzeća ili velike domaće skupine:

a) identifikaciju sastavnih subjekata, uključujući njihove porezne identifikacijske brojeve, ako postoje, jurisdikciju u kojoj se nalaze i njihov status u skladu s pravilima posebnog propisa o minimalnom globalnom porezu

b) informacije o cjelokupnoj korporativnoj strukturi skupine multinacionalnih poduzeća ili velike domaće skupine, uključujući kontrolirajuće udjele u sastavnim subjektima koje drže drugi sastavni subjekti

c) informacije koje su nužne za izračun:

1. efektivne porezne stope za svaku jurisdikciju i dopunskog poreza uključujući i kvalificiranog domaćeg dopunskog poreza svakog sastavnog subjekta

2. dopunskog poreza člana skupine zajedničkih pothvata

3. raspodjele dopunskog poreza u skladu s pravilom o uključivanju dobiti ili iznosa dopunskog poreza na temelju pravila o prenisko oporezivanoj dobiti koji se dodjeljuje svakoj jurisdikciji i

d) evidenciju donesenih odluka u skladu s posebnim propisima o minimalnom globalnom porezu.

 

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ako se sastavni subjekt nalazi u Republici Hrvatskoj, a njegovo krajnje matično društvo nalazi se u jurisdikciji treće zemlje koja primjenjuje pravila koja su ocijenjena jednakovrijednim pravilima u skladu s posebnim propisom o minimalnom globalnom porezu, sastavni subjekt podnosi Prijavu informacija o dopunskom porezu koja sadržava sljedeće informacije:

a) sve informacije koje su potrebne za primjenu obveze matičnog društva u djelomičnom vlasništvu uključujući:

1. identifikaciju svih sastavnih subjekata u kojima matično društvo u djelomičnom vlasništvu koje se nalazi u Republici Hrvatskoj drži, izravno ili neizravno, vlasnički udio u bilo kojem trenutku fiskalne godine te strukturu takvih vlasničkih udjela

2. sve informacije potrebne za izračun efektivne porezne stope jurisdikcija u kojima matično društvo u djelomičnom vlasništvu koje se nalazi u Republici Hrvatskoj drži vlasničke udjele u sastavnim subjektima utvrđenima u podtočki 1. ove točke i dospjeli dopunski porez i

3. sve informacije koje su u tu svrhu relevantne u skladu s posebnim propisima koji propisuju dodjelu dopunskog poreza na temelju pravila o uključivanju dobiti, prijeboj poreza na temelju pravila o uključivanju dobiti ili kvalificirani domaći dopunski porez.

b) sve informacije potrebne za primjenu pravila o prenisko oporezivanoj dobiti u jurisdikciji krajnjeg matičnog društva propisanu posebnim propisima o minimalnom globalnom porezu, uključujući:

1. identifikaciju svih sastavnih subjekata koji se nalaze u jurisdikciji krajnjeg matičnog društva i strukturu tih vlasničkih udjela

2. sve informacije koje su potrebne za izračun efektivne porezne stope u jurisdikciji krajnjeg matičnog društva i njegova dospjelog dopunskog poreza i

3. sve informacije potrebne za dodjelu takvog dopunskog poreza uz primjenu formule za dodjelu na temelju pravila o prenisko oporezivanoj dobiti sukladno posebnim propisima o minimalnom globalnom porezu kojima je propisan izračun i dodjela iznosa dopunskog poreza na temelju pravila o prenisko oporezivanoj dobiti

c) sve informacije koje su potrebne za primjenu kvalificiranog domaćeg dopunskog poreza od strane svake jurisdikcije koja je odlučila primjenjivati takav dopunski porez.

 

Članak 122.ac

Ministarstvo financija, Porezna uprava, može uz dostavljene informacije u Prijavi s informacijama o dopunskom porezu zatražiti i dodatne informacije od skupina multinacionalnih poduzeća na temelju naknadnih zahtjeva kako bi provjerile točnost izračuna obveze dodatnog poreza i u skladu sa svojim uobičajenim postupcima procjene rizika i usklađenosti, sukladno posebnim propisima koji uređuju to područje.

 

       Rokovi i način podnošenja

 

       Članak 122.ad

(1) Sastavni subjekti iz članaka od 1. do 7. ovog Pravilnika odnosno sastavni subjekti koji podnose Prijavu s informacijama o dopunskom porezu, obvezni su Ministarstvu financija, Poreznoj upravi dostaviti Prijavu s informacijama o dopunskom porezu, za izvještajnu fiskalnu godinu u roku od petnaest mjeseci nakon isteka fiskalne godine za koju se prijava podnosi.

(2)  Rok za podnošenje prijave iz stavka 1. ovoga članka je osamnaest mjeseci nakon isteka prve fiskalne godine za koju se prijava podnosi.

(3) Dostava informacija iz Prijave s informacijama o dopunskom porezu odvija se elektroničkim putem, na temelju standardnog obrasca koji je sastavni dio ovog Pravilnika u skladu s odredbama ovog Pravilnika.

 

  Automatska razmjena informacija u Prijavi s informacijama o dopunskom porezu

 

Članak 122.ae

(1) Automatska razmjena informacija iz Odjeljka 2. ovoga Pravilnika odvija se elektroničkim putem u propisanom formatu XML formatu objavljenom na mrežnim stranicama Ministarstva financija, Porezne uprave.

(2) Ministarstvo financija, Porezna uprava nakon zaprimanja Prijave s informacijama o dopunskom porezu u okviru centraliziranog podnošenja prijave u skladu s posebnim propisima od krajnjeg matičnog društva ili subjekta imenovanog za podnošenje prijave skupine multinacionalnih poduzeća obvezno je dostaviti drugim provedbenim državama članicama ili državama članicama koje primjenjuju samo kvalificirani domaći dopunski porez relevantne posebne dijelove Prijave s informacijama o dopunskom porezu u skladu s pristupom širenja propisanim ovim Pravilnikom i Zakonom o administrativnoj suradnji u području poreza.

(3) Rok za razmjenu informacija iz stavka 1. odnosno 2. ovog članka Pravilnika je tri mjeseca nakon roka za podnošenje Prijave s informacijama o dopunskom porezu za tu izvještajnu fiskalnu godinu, odnosno rok za razmjenu za prvu izvještajnu fiskalnu godinu je šest mjeseci.

 

  Članak 122.af

U skladu s ovim Pravilnikom i Zakonom o administrativnoj suradnji, postupci i načini obračuna obveze i plaćanja, kao i primjena pravila, specifičnih definiranih pojmova, raspodjela obveze minimalnog globalnog/dopunskog poreza, korištenje propisanih sigurnih luka i iznimki propisani su Zakonom i Pravilnikom o minimalnom globalnom porezu, sukladno GloBE pravilima.

 

 Članak 122.ag

(1) Ministarstvo financija, Porezna uprava je obvezna jedanput godišnje dostaviti Europskoj komisiji statističke podatke o opsegu automatskih razmjena Prijave s informacijama o dopunskom porezu na temelju ovog Pravilnika i Zakona o administrativnoj suradnji u području poreza te informacije o administrativnim i drugim troškovima i koristima povezanim s obavljenim razmjenama te o mogućim promjenama za Porezne uprave i treće strane.

(2) Ministarstvo financija, Porezna uprava je obvezna čuvati evidenciju o informacijama primljenim automatskom razmjenom Prijave s informacijama o dopunskom porezu sukladno ovom Pravilniku i Zakonu o administrativnoj suradnji najdulje onoliko koliko je potrebno, ali ni u kojem slučaju kraće od pet godina od datuma primitka.

(3) Ministarstvo financija, Porezna uprava osigurava da izvještajni subjekt može dobiti elektroničkim putem potvrdu valjanosti PIB-a svakog poreznog obveznika koji podliježe razmjeni informacija Prijave s informacijama o dopunskom porezu.

 

                            Odjeljak 2.

  Sadržaj Prijave s informacijama o dopunskom porezu

 

 Članak 122.ah

 

(1) Predložak prijave s informacijama o dopunskom porezu sastavni je dio ovog Pravilnika.

(2) Predložak iz stavka 1. ovog članka upotrebljava se za izvješćivanje sastavnih subjekata skupine multinacionalnih poduzeća ili velike domaće skupine u skladu s obvezama podnošenja i ispunjavanja Prijave s informacijama o dopunskom porezu propisane ovim Pravilnikom, Zakonom o administrativnoj suradnji u području poreza kao i posebnim propisima o minimalnom globalnom porezu, a sve u skladu s GloBE pravilima.

 

Članak 122.ai

(1) U prvom Odjeljku predloška Prijave s informacijama o dopunskom porezu navode se informacije o skupini multinacionalnih poduzeća u cjelini, o identifikaciji sastavnog subjekta koji podnosi prijavu, pripadajućem poreznom identifikacijskom broju, pripadajućoj ulozi,  jurisdikciji u kojoj se nalazi i podnosi prijavu te identifikacija jurisdikcije primateljice informacija kojoj se razmjenom informacija prosljeđuju propisani dijelovi prijave u skladu s obvezom propisanom GloBE pravilima. Ako je više sastavnih subjekata koji podnose prijavu s informacijama o dopunskom porezu onda svaki subjekt mora podnijeti zasebnu prijavu.

(2) U dijelu predloška u kojem se navode opće informacije o skupini multinacionalnih poduzeća, navode se i sljedeće informacije: naziv skupine multinacionalnih poduzeća, datum početka i završetka izvještajne fiskalne godine, vrsta konsolidiranog financijskog izvještaja krajnjeg matičnog društva, financijski računovodstveni standard koji se upotrebljava za konsolidirane financijske izvještaje krajnjeg matičnog društva, te ISO oznaka valute koja se upotrebljava za konsolidirane financijske izvještaje krajnjeg matičnog društva. Ako krajnje matično društvo ne sastavlja konsolidirane financijske izvještaje, sastavni subjekt koji podnosi prijavu izvješćuje o odobrenom financijskom računovodstvenom standardu koji se upotrebljava za potrebe GloBE pravila.

 

Članak 122.aj

(1) U dijelu predloška u kojem se navode informacije o skupini multinacionalnih poduzeća iz članka 122. ai ovog Pravilnika su i informacije o korporativnoj strukturi koje predstavljaju relevantne informacije za identifikaciju sastavnih subjekata koji podliježu GloBE pravilima odnosno koji su obvezni primijeniti  minimalni dopunski porez.

(2) U skladu sa stavkom 1. navodi se dio o korporacijskoj strukturi za krajnje matično društvo, odnosno za svako krajnje matično društvo (ako se radi o više njih), zatim se navodi dvoznamenkasti abecedni kod države na temelju standarda ISO za jurisdikciju u kojoj se nalazi krajnje matično društvo. Vezano za jurisdikciju krajnjeg matičnog društva navodi se pravilo ovisno o tome koje se primjenjuje: pravilo o uključivanju dobiti i/ili pravilo o prenisko oporezovanoj dobiti ili obadva za izvještajnu fiskalnu godinu (ako je relevantno više od jedne opcije obvezno je odabrati sve relevantne opcije). Zatim se navode informacije o PIB-u krajnjeg matičnog društva, što uključuje i PIB krajnjeg matičnog društva koji se koristi za potrebe pokrivenih poreza u jurisdikciji u kojoj je krajnje matično društvo ili ako PIB nije dostupan, funkcionalni ekvivalent, kao što je poslovni/registracijski broj/broj tvrtke. Subjekt koji podnosi prijavu mora prijaviti PIB (ako postoji) u slučaju kada je PIB krajnjem matičnom društvu izdala jurisdikcija u kojoj se podnosi prijava.

(3) U točki 1.3.1.6. predloška pod nazivom „status za potrebe pravila“ navode se relevantne opcije: sastavni subjekt, protočni subjekt – porezno transparentan, protočni subjekt – obrnuti hibrid, hibridni subjekt, glavni subjekt, investicijski subjekt, investicijski subjekt za osiguranje, isključeni subjekt. Ako je relevantno više od jedne opcije, sastavni subjekt koji podnosi prijavu odabrat će sve relevantne opcije. Ako je krajnje matično društvo isključeni subjekt, subjekt koji podnosi prijavu obvezan je prijaviti je li krajnje matično društvo: vladin subjekt; međunarodna organizacija; neprofitna organizacija; mirovinski fond;  investicijski fond koji je krajnje matično društvo; investicijsko društvo za nekretnine koje je krajnje matično društvo. Subjekt koji podnosi prijavu mora navesti jurisdikciju koja zahtijeva da krajnje matično društvo primjenjuje kvalificirano pravilo o uključivanju dobiti ukoliko pri dvostrukoj rezidentnosti u drugoj jurisdikciji u kojoj se krajnje matično društvo nalazi ne podliježe kvalificiranom pravilu o uključivanju dobiti.  

                                                                

Članak 122.ak

(1) U dijelu predloška Prijave s informacijama o dopunskom porezu pod točkom 1.3.2 su informacije o svim subjektima grupe (osim krajnjeg matičnog društva) i članovima skupine zajedničkih pothvata.

(2) Sastavni subjekt koji podnosi prijavu mora ispuniti dio prijave u odnosu na sve sastavne subjekte ili članove zajedničkog pothvata koji su bili podložni promjenama u svojoj vlasničkoj strukturi ili statusu tijekom izvještajne fiskalne godine (prodaja, spajanje, pripajanje i sl.). U tom dijelu prijave obvezno se navodi i dvoznamenkasti abecedni kod države na temelju standarda ISO za jurisdikciju u kojoj se nalazi sastavni subjekt (osim krajnjeg matičnog društva), zajednički pothvat ili povezani subjekt zajedničkog pothvata u svrhe GloBE-a. U redak „jurisdikcija“ može se uključiti i ​​jurisdikcija krajnjeg matičnog društva ako se sastavni subjekti, koji nisu krajnja matična društva, zajednički pothvat ili povezani subjekt zajedničkog pothvata, nalaze u jurisdikciji krajnjeg matičnog društva. Sastavni subjekt koji podnosi prijavu također je obvezan naznačiti „bez rezidentnosti“ za sve takve sastavne subjekte.

(3) U  očki 1.3.2.1.3. prijave odabiru se relevantna pravila koja se primjenjuju u jurisdikciji: i. kvalificirano pravilo o uključivanju dobiti koje se primjenjuje na sastavne subjekte s niskim porezom koji se nalaze samo u drugim jurisdikcijama; ii. kvalificirano pravilo o  uključivanju dobiti koji se primjenjuje na sastavne subjekte s niskim porezom koji se nalaze u drugim jurisdikcijama i u jurisdikciji matičnog društva; iii. kvalificirano pravilo o prenisko oporezovanoj dobiti; iv. pravilo za utvrđivanje kvalificiranog domaćeg dopunskog poreza. Ako je relevantno više opcija, sastavni subjekt koji podnosi prijavu odabire sve relevantne opcije.

(4) Kao dio identifikacije sastavnog subjekta, zajedničkog pothvata ili povezanog subjekta zajedničkog pothvata, uz njihov naziv i relevantna pravila navodi se i pripadajući PIB koji se koristi u svrhu pokrivenih poreza u jurisdikciji ili, kada PIB nije dostupan, funkcionalni ekvivalent, kao što je poslovni/registracijski broj/broj tvrtke. Za identifikaciju subjekata bez rezidentnosti, subjekt koji podnosi prijavu obvezan je navesti PIB ili njegov funkcionalni ekvivalent koji se koristi u svrhu pokrivenih poreza u jurisdikciji u kojoj je subjekt osnovan. Ako postoji poseban PIB sastavnog subjekta, zajedničkog pothvata ili povezanog subjekta zajedničkog pothvata koji je izdala jurisdikcija u kojoj se podnosi Prijava s informacijama o dopunskom porezu, isti se također mora unijeti u predložak.

(5) U retku 1.3.2.1.7.u kojem se unosi „status za potrebe pravila“ obvezno je odabrati relevantnu(e) opciju(e): sastavni subjekt, provodni subjekt - porezno transparentan, provodni subjekt – obrnuti hibrid, hibridni subjekt, stalna poslovna jedinica (stalni poslovni nastan), glavni subjekt, matični subjekt u manjinskom vlasništvu, podružnica u manjinskom vlasništvu, sastavni subjekt u manjinskom vlasništvu, investicijski subjekt, investicijski subjekt za osiguranje, subjekt za sekuritizaciju, zajednički pothvat, podružnica/povezani subjekt u zajedničkom pothvatu, sastavni subjekt koji nije značajan (NMCE). Ako je relevantno više od jedne opcije, sastavni subjekt koji podnosi prijavu odabrat će sve relevantne opcije.

(6) Subjekt koji podnosi poreznu prijavu dužan je zasebno ispuniti tablicu 1.3.2.1 u odnosu na vlasnike subjekta (ako ih ima) za koje se status sastavnog subjekta, zajedničkog pothvata ili povezanog subjekta zajedničkog pothvata razlikuje od statusa prijavljenog u točki 1.3.2.1.7 (npr. ako jedan od vlasnika sastavnog subjekta tretira provodni subjekt kao porezno transparentni subjekt, a drugi kao obrnuto hibridni subjekt, onda je subjekt koji podnosi prijavu dužan dva puta ispuniti tablicu 1.3.2.1 za isti provodni subjekt, jednom u odnosu na vlasnika koji provodni subjekt tretira kao porezno transparentni subjekt, a drugi put u odnosu na vlasnika koji ga tretira kao obrnuto hibridni subjekt).

 

Članak 122.al

U dijelu predloška 1.3.2.1.8. sastavni subjekt koji podnosi prijavu obvezan je prijaviti vrstu subjekta koji ima izravne ili neizravne vlasničke udjele u sastavnom subjektu, članu grupe zajedničkog pothvata, isključenim subjektima ili članovima koji nisu članovi grupe. Mora se odabrati relevantna opcija (primjenjiva je samo jedna): krajnje matično društvo, subjekti, sastavni subjekti, zajednički pothvati, povezani subjekti zajedničkih pothvata, isključeni subjekti, članovi koji nisu članovi grupe. Unosi se  i PIB (ili, ako PIB  nije dostupan, funkcionalni ekvivalent, kao što je poslovni/registracijski broj tvrtke) subjekata koji su prethodno navedeni. Zatim se navode (u postotku) vlasnički udjeli u sastavnom subjektu,  zajedničkom pothvatu ili povezanom subjektu zajedničkog ulaganja, a koje izravno imaju: sastavni subjekt, zajednički pothvat, povezani subjekt zajedničkog pothvata, isključeni subjekt i članovi koji nisu članovi grupe navedeni u točki 1.3.2.1.8. Subjekt koji podnosi prijavu dužan je prijaviti ukupno vlasničke udjele koje drže članovi koji nisu članovi grupe. Kada nekoliko isključenih subjekata ima izravni vlasnički udio u sastavnom subjektu, zajedničkom pothvatu ili povezanom subjektu zajedničkog pothvata, treba prijaviti ukupan iznos koji drže svi isključeni subjekti. Kada subjekt grupe, zajednički pothvat ili povezani subjekt zajedničkog pothvata ima neizravni vlasnički udio u sastavnom subjektu, zajedničkom pothvatu ili povezanom subjektu zajedničkog pothvata putem jednog ili više isključenih subjekata ili putem nečlanova grupe, subjekt koji podnosi prijavu obvezan je, uz bilo koji vlasnički udio koji taj subjekt grupe, zajednički pothvat ili povezani subjekt zajedničkog pothvata posjeduje izravno, prijaviti i vlasničke udjele koje posjeduje neizravno putem isključenih subjekata ili nečlanova grupe. Ako je sastavni subjekt stalna poslovna jedinica, subjekt koji podnosi prijavu dužan je identificirati glavni subjekt u 1.3.2.1.8 i prijaviti 100% u 1.3.2.1.10.

 

Članak 122.am

(1) Točke od 1.3.2.1.11 do 1.3.2.1.13 Prijave s informacijama u dopunskom porezu sadrže informacije koje se prijavljuju samo ako se primjenjuje kvalificirano pravilo o uključivanju dobiti u jurisdikciji u kojoj se sastavni subjekt nalazi i ako je taj sastavni subjekt matično društvo u djelomičnom vlasništvu ili posredničko matično društvo.

Ako posredničko matično društvo ne primjenjuje kvalificirano pravilo o uključivanju dobiti jer krajnje matično društvo podliježe kvalificiranom pravilu o uključivanju dobiti ili postoji drugo posredničko matično društvo koje je vlasnik kontrolnog udjela u njemu i podliježe kvalificiranom pravilu o uključivanju dobiti, navodi se krajnje matično društvo ili drugo posredničko matično društvo (PIB).

Ako matično društvo u djelomičnom vlasništvu ne primjenjuje kvalificirano pravilo o uključivanju dobiti jer drugo matično društvo u djelomičnom vlasništvu koje podliježe kvalificiranom pravilu o uključivanju dobiti u njemu ima 100% vlasničkih udjela, navodi se drugo matično društvo u djelomičnom vlasništvu koje je obvezno primjenjivati kvalificirano pravilo o uključivanju dobiti (PIB).

(2) Točke od 1.3.2.1.14. do 1.3.2.1.16. sadrže informacije o subjektima na koje se primjenjuje kvalificirano pravilo o prenisko oporezivanoj dobiti. U postotku se evidentiraju ukupni vlasnički udjeli (raspodijeljeni udio u dopunskim porezima) matičnih društava koja su obvezna primjenjivati kvalificirano pravilo o uključivanju dobiti na sastavni subjekt (član skupine zajedničkih pothvata). U sljedećem retku odgovara se na pitanje jesu li vlasnički udjeli krajnjeg matičnog društva u sastavnom subjektu (odnosno dodjeljivi udio krajnjeg matičnog društva u dopunskom porezu za člana skupine zajedničkih pothvata) veći od ukupnih vlasničkih udjela (dodijeljenog udjela) matičnih društava koja su obvezna primjenjivati kvalificirano pravilo o uključivanju dobiti u tom sastavnom subjektu (član skupine zajedničkih pothvata).

Subjekt koji podnosi poreznu prijavu ne ispunjava ove retke u slučajevima kada nijedna jurisdikcija nema prava oporezivanja prema kvalificiranom pravilu o uključivanju dobiti u odnosu na jurisdikciju u kojoj se nalazi subjekt koji podnosi poreznu prijavu ili u kojoj se u odnosu na tu jurisdikciju primjenjuje Sigurna luka pravila o uključivanju dobiti.

 

 Članak 122.an

Informacije koje se navode u prijavi s informacijama o dopunskom porezu moraju se prijaviti za svaki isključeni subjekt zaključno s posljednjim danom izvještajne fiskalne godine. Isključeni subjekti su  subjekti koji su isključeni iz izračuna prema GloBE pravilima i definirani posebnim propisom o minimalnom globalnom porezu.

Subjekt koji podnosi prijavu obvezan je navesti i odabrati relevantnu opciju vrste isključenog subjekta ukoliko je član multinacionalne skupine (primjenjiva je samo jedna): vladin subjekt, međunarodna organizacija, neprofitna organizacija, mirovinski fond, investicijski fond koji je krajnje matično društvo,  investicijsko društvo za nekretnine koje je krajnje matično društvo, subjekt u vlasništvu isključenih subjekata (odnosi se na situaciju u kojoj isključeni subjekt osniva subjekt radi držanja njegove imovine ili ulaganja njegovih sredstava ili obavljanja aktivnosti koje su pomoćne aktivnosti isključenog subjekta), subjekt u vlasništvu isključenih subjekata (odnosi se na situaciju u kojoj isključeni subjekt osniva subjekt čiji bi neto prihod iz financijskog računovodstva inače bio isključen iz izračuna GloBE-a jer se sastoji od isključenih dividendi ili i isključene dobiti ili gubitka od vlasničkog kapitala).

 

Članak 122.ao

(1) Subjekt koji podnosi poreznu prijavu obvezan je u istoj navesti sve sastavne subjekte (ili sve druge subjekte multinacionalne grupe, kao što su i isključeni subjekti) ili članove grupe zajedničkog pothvata koji su bili podložni promjenama u svojoj vlasničkoj strukturi ili statusu tijekom izvještajne fiskalne godine, kao i njihove PIB-ove (ili, ako PIB nije dostupan, funkcionalni ekvivalent, kao što je poslovni/registracijski broj/broj tvrtke). Navodi se datum stupanja na snagu (u formatu dd-mm-gggg) svih promjena u vlasničkoj strukturi i svih promjena u statusu subjekta koji podnosi poreznu prijavu (ili drugog subjekta multinacionalne grupe) ili člana zajedničkog pothvata grupe. Ako su navedeni članovi bili podvrgnuti više od jedne promjene tijekom izvještajne fiskalne godine, subjekt koji podnosi poreznu prijavu dužan je ispuniti zaseban redak za svaku od takvih promjena.

(2) Subjekt koji podnosi prijavu obvezan je istoj navesti relevantan status za potrebe GloBE-a na dan neposredno prije datuma promjene, te se odabiru relevantne opcije: sastavni subjekt, protočni subjekt - porezno transparentan, protočni subjekt - obrnuti hibrid, hibridni subjekt, stalna poslovna jedinica, glavni subjekt, matični subjekt u manjinskom vlasništvu, povezani sastavni subjekt u manjinskom vlasništvu,  sastavni subjekt u manjinskom vlasništvu, investicijski subjekt, subjekt za ulaganje u osiguranje, subjekt za sekuritizaciju, zajednički pothvat, povezani subjekt zajedničkog pothvata, sastavni subjekt koji nije značajan, djelomično vlasnički matični subjekt, posrednički matični subjekt, krajnji matični subjekt, isključeni subjekt, član koji nije član grupe. U navedene opcije također ulazi i matični subjekt koji mora primijeniti kvalificirano pravilo o uključivanju dobiti prema posebnim pravilima GloBE. Naime, ako se matični subjekt nalazi u jurisdikciji u kojoj ne bi bio podložan primjeni pravila kvalificiranog pravilo o uključivanju dobiti, u tim okolnostima dopušta se drugoj jurisdikciji da nametne svoje kvalificiranog pravilo o uključivanju dobiti takvom matičnom subjektu. Ovo pravilo ne mijenja jurisdikciju u kojoj se nalazi sastavni subjekt u svrhu izračuna efektivne porezne stope i dopunskog poreza, on samo dopušta drugoj jurisdikciji da primijeni kvalificiranog pravilo o uključivanju dobiti, ovisno o posebnim pravilima uključujući porezni ugovor odnosno sporazum ukoliko postoji između jurisdikcija.

Ako je relevantno više od jedne opcije, subjekt koji podnosi prijavu mora odabrati sve relevantne opcije.

Ako se subjekt koji podnosi prijavu (ili drugi subjekt multinacionalne grupe) ili član zajedničkog pothvata likvidira tijekom izvještajne fiskalne godine, subjekt koji podnosi izvještaj mora prijaviti relevantni status za potrebe GloBE-a na dan promjene prije transakcije u 1.3.3.4 i „nečlan grupe“ u 1.3.3.5.

(4) Subjekt koji podnosi prijavu obvezan je identificirati subjekte koji imaju vlasničke udjele u sastavnom subjektu  (ili drugom subjektu multinacionalne grupe) ili članu zajedničkog pothvata na dan nakon promjene u točki 1.3.3.6, te identificira vlasničke udjele koje bilo koji od takvih subjekata posjeduje u subjektu koji podnosi prijavu (ili drugom subjektu multinacionalne grupe) ili članu zajedničkog pothvata u točki 1.3.3.7. (postotak). Ako je subjekt koji podnosi prijavu (ili drugi subjekt multinacionalne grupe) ili član grupe zajedničkog pothvata stalna poslovna jedinica, subjekt koji podnosi podatke mora navesti svoj glavni subjekt u stupcu 1.3.3.6 i prijaviti 100% u stupcu 1.3.3.7 ili 1.3.3.8.

Subjekt koji podnosi prijavu dužan je prijaviti (u postotku) vlasničke udjele koje u sastavnom subjektu (ili drugom subjektu multinacionalne grupe) ili članu grupe zajedničkog pothvata imaju sastavni subjekt, isključeni subjekti, članovi grupe zajedničkog pothvata i nečlanovi grupe identificirani u točki 1.3.3.6 na dan neposredno prije datuma promjene.

Subjekt koji podnosi prijavu dužan je prijaviti (u postotku) vlasničke udjele koje u sastavnom subjektu ima drugi sastavni subjekt, isključeni subjekt, članovi zajedničkog pothvata i nečlanovi grupe identificirani u točki 1.3.3.6 na dan nakon promjene.

 

Članak 122.ap

 

(1) U sažetak informacija na visokoj razini u točki 1.4. Prijave s informacijama o dopunskom porezu prikazane su informacije u sažetoj tablici vezane za izračun efektivne porezne stope (ETR-a), dopunskog poreza te pregled primjene GloBE pravila u odnosu na svaku jurisdikciju u kojoj multinacionalna grupa ima subjekte, članove grupe zajedničkog pothvata i svaku podgrupu. Subjekt koji podnosi poreznu prijavu mora prijaviti dvoznamenkasti abecedni kod države za jurisdikciju u kojoj multinacionalna grupa ima subjekte ili gdje se nalaze članovi grupe zajedničkih pothvata na temelju standarda ISO. U točki 1.4.3. subjekt koji podnosi poreznu prijavu mora identificirati svaku podskupinu, koja je navedena u točki 2.1.2 i/ili 3.1.2.  e pripadajući PIB subjekta na vrhu vlasničke strukture svake podskupine identificirane u točki 1.4.2.

(2) Subjekt koji podnosi poreznu prijavu mora prijaviti nazive jurisdikcije s pravima oporezivanja u odnosu na jurisdikciju identificiranu u točki 1.4.1 i, ako je primjenjivo, relevantnu podskupinu identificiranu u točki 1.4.3 u obliku dvoznamenkastih abecednih kodova zemalja na temelju standarda ISO. Jurisdikcija s pravima oporezivanja može uključivati ​​jurisdikciju koja od matičnog društva zahtijeva primjenu kvalificiranog pravila o uključivanju dobiti čak i ako se to matično društvo nalazi u drugoj jurisdikciji za potrebe GloBE-a. Ako jurisdikcija ima prava oporezivanja u odnosu na drugu, prema redoslijedu pravila predviđenom u  GloBE pravilima, jurisdikcijski dopunski porez izračunat u odnosu na potonju jurisdikciju rezultira obvezom dopunskog poreza koji bi trebao platiti sastavni subjekt koji se nalazi u prvoj jurisdikciji prema odredbama o oporezivanju u prvoj jurisdikciji. Konkretno, jurisdikcija sigurne luke kvalificiranog pravila o domaćem dopunskom porezu ili jurisdikcija s kvalificiranim pravilom o uključivanju dobiti koje se primjenjuju na domaće subjekte imat će prava oporezivanja u toj jurisdikciji. Nadalje, nekoliko jurisdikcija može imati prava oporezivanja u odnosu na istu drugu jurisdikciju. To može biti slučaj, na primjer, kada i krajnje matično društvo i djelomično vlasnički matični subjekt moraju primijeniti pravilo o uključivanju dobiti u odnosu na sastavni subjekt koji se nalazi u trećoj jurisdikciji. U tom slučaju, i jurisdikcija krajnjeg matičnog društva i jurisdikcija djelomično vlasničkog matičnog subjekta moraju se prijaviti u okviru 1.4.4. Isto tako, jurisdikcije s kvalificiranim pravilima o prenisko oporezovanoj dobiti imale bi prava oporezivanja u odnosu na jurisdikcije za koje se dopunski porez ne smanjuje na nulu (koje ne primjenjuju sigurne luke i iznimke).

(3) U točki 1.4.5. subjekt koji podnosi prijavu izvješćuje o tome je li dopunski porez smanjen na nulu u odnosu na jurisdikciju identificiranu u točki 1.4.1 ili relevantnu podskupinu identificiranu u točki 1.4.3 (ako postoji) i to radi primjene sigurne luke ili de minimis izuzeća kako je navedeno u točkama 2.2.1 i 2.2.2. odnosno izvješćuje o relevantnoj opciji primijenjenoj u svrhe sigurne luke u skladu s točkom prijave 2.2.1.1.1.

(4) Subjekt koji podnosi prijavu izvješćuje o rasponu u kojem se nalazi efektivna porezna stopa jurisdikcije identificirane u točki 1.4.1. ili relevantne podskupine identificirane u točki 1.4.3 (ako postoji). Mogućnosti su: (a) ispod 2,5%; (b) 2,5% ili više, ali ispod 5%; (c) 5% ili više, ali ispod 7,5%; (d) 7,5% ili više, ali ispod 10%; (e) 10% ili više, ali ispod 12,5%; (f) 12,5% ili više, ali ispod 15%; (g) 15% ili više, ali ispod 17,5%; (h) 17,5% ili više, ali ispod 20%; (i) 20% ili više, ali ispod 22,5%; (j) 22,5% ili više, ali ispod 25%; (k) 25% ili više, ali ispod 27,5%; (l) 27,5% ili više, ali ispod 30%; (m) 30% ili više.

(5) U točki 1.4.7. prijave subjekt koji podnosi prijavu obvezan je navesti informaciju je li primjena sadržajnog isključivanja dobiti u odnosu na jurisdikciju identificiranu u 1.4.1 ili relevantnu podskupinu identificiranu u 1.4.3. dovela do toga da ne nastaje dopunski porez.

Ako za jurisdikciju ili podskupinu nije izračunato sadržajno isključenje dobiti subjekt koji podnosi prijavu dužan je naznačiti „n/a“.

(6) U točki 1.4.8. subjekt koji podnosi prijavu obvezan je navesti raspon u koji spada dopunski porez od primjene kvalificiranog domaćeg dopunskog poreza koji se plaća u odnosu na jurisdikciju identificiranu u 1.4.1 ili relevantnu podskupinu identificiranu u 1.4.3 (ako postoji), kako je navedeno u 3.3.1.e, ako postoji. Mogućnosti koje se navode su sljedeće: (a) nema dopunskog poreza koji se plaća; (b) ispod 1 milijuna EUR; (c) od 1 milijuna EUR do manje od 5 milijuna EUR; (d) od 5 milijuna EUR do manje od 25 milijuna EUR; (e) od 25 milijuna EUR do manje od 50 milijuna EUR; (f) od 50 milijuna EUR do manje od 75 milijuna EUR; (g) od 75 milijuna EUR do manje od 100 milijuna EUR; (h) od 100 milijuna EUR do manje od 250 milijuna EUR; (i) 250 milijuna EUR ili više.

(7) U točki 1.4.9: subjekt koji podnosi prijavu obvezan je navesti raspon u kojem se nalazi dopunski porez od primjene kvalificiranog pravila o uključivanju dobiti ili/i kvalificiranog pravila o prenisko oporezovanoj dobiti, ako postoji, u odnosu na jurisdikciju identificiranu u točki 1.4.1 ili relevantnu podskupinu identificiranu u točki 1.4.3 (ako postoji) i kako je prijavljeno u točki 3.3.1.f. Mogućnosti za navedeno su sljedeće: (a) nema doplatnog poreza; (b) ispod 1 milijun EUR; (c) od 1 milijun EUR do ispod 5 milijuna EUR; (d) od 5 milijuna EUR do ispod 25 milijuna EUR; (e) od 25 milijuna EUR do ispod 50 milijuna EUR; (f) od 50 milijuna EUR do ispod 75 milijuna EUR; (g) od 75 milijuna EUR do ispod 100 milijuna EUR; (h) od 100 milijuna EUR do ispod 250 milijuna EUR; (i) 250 milijuna EUR ili više.

Ako se u točki 3.1.10 prijavljuje iznos koji se razlikuje od iznosa prijavljenog u točki 3.3.1.f, subjekt koji podnosi prijavu prijavljuje i raspon u kojem se nalazi obvezni dopunski porez kako je prijavljeno u točki 3.3.1.f i raspon u kojem se nalazi prosječni iznos dopunskog poreza koji se plaća prema domaćem zakonodavstvu svake jurisdikcije s pravima oporezivanja, ako ih ima, u odnosu na jurisdikciju identificiranu u točki 1.4.1 ili relevantnu podskupinu identificiranu u točki 1.4.3 (ako postoji) i kako je prijavljeno u točki 3.1.10 s istim opcijama. Za potrebe prosjeka, iznosi prijavljeni u točki 3.1.10 ponderiraju se dodijeljenim udjelom poreza na dopunu relevantne jurisdikcije (nakon odbitka bilo kakvog smanjenja za mehanizam kompenzacije u članku 2.3.2) ili postotkom temeljem pravila o prenisko oporezovanoj dobiti, a kako je izračunato prema pravilima i komentarima modela GloBE pravila.

 

Članak 122.ar

(1) Subjekt koji podnosi prijavu obvezan je ispuniti Odjeljak 2 i to za svaku jurisdikciju u kojoj multinacionalna grupa ima subjekte ili u kojoj se nalaze članovi grupe zajedničkog pothvata u kojoj se primjenjuju iznimke od izračuna GloBE-a, kao i dvoznamenkasti abecedni kod države na temelju standarda ISO. Subjekt koji podnosi podatke dužan je prijaviti i subjekte „bez državljanstva“.

U retku 2.1.2. može se identificirati nekoliko podskupina, a relevantna opcija(e) odabire se sa sljedećeg popisa: sastavni subjekti, podgrupa u manjinskom vlasništvu (navesti koja podgrupa u manjinskom vlasništvu), samostalni subjekt u manjinskom vlasništvu, investicijski subjekti, grupa zajedničkog pothvata (navesti koja grupa zajedničkog pothvata), sastavni subjekt bez državljanstva, prijelazna CbCR sigurna luka - sastavni subjekti, prijelazna CbCR sigurna luka - grupa zajedničkog ulaganja (navesti koja grupa zajedničkog ulaganja), prijelazna UTPR sigurna luka. Samostalni subjekt u manjinskom vlasništvu su takvi subjekti koji nisu dio nijedne grupe u manjinskom vlasništvu. Investicijski subjekti također uključuju zajedničke pothvate ili podružnice zajedničkih pothvata koja se kvalificiraju kao investicijski subjekti, ali ne uključuju investicijske subjekte za koje se vrši izbor na drugačiji način (prema članku 7.5.). Podgrupe u manjinskom vlasništvu mogu se sastojati od članova grupa zajedničkog pothvata. Sastavni subjekti bez državljanstva također uključuju članove grupa zajedničkih pothvata koji su bez državljanstva. Subjekt koji podnosi prijavu dužan je prijaviti relevantne informacije za svaku podskupinu. Subjekt koji podnosi prijavu dužan je prijaviti PIB subjekta na vrhu vlasničke strukture svake podskupine identificirane u retku 2.1.3.

(2) U točki 2.1.4. subjekt koji podnosi prijavu mora prijaviti nazive jurisdikcije(a) s pravima oporezivanja u odnosu na jurisdikciju identificiranu u točki 2.1.1 i, ako je primjenjivo, relevantnu podskupinu identificiranu u točki 2.1.3 u obliku dvoznamenkastih abecednih kodova zemalja na temelju standarda ISO. Jurisdikcija ima prava oporezivanja u odnosu na drugu, gdje bi, prema redoslijedu pravila predviđenom u GloBE pravilima, jurisdikcijski dopunski porez izračunat u odnosu na potonju jurisdikciju rezultirao obvezom dopunskog poreza koji bi subjekt koji se nalazi u prvoj jurisdikciji trebao platiti prema odredbama o naplati u prvoj jurisdikciji. Konkretno, jurisdikcija sigurne luke kvalificiranog domaćeg dopunskog poreza ili jurisdikcija s pravilom o uključivanju dobiti koje se primjenjuje na domaće subjekte imat će prava oporezivanja u odnosu na sebe. Nadalje, nekoliko jurisdikcija može imati prava oporezivanja u odnosu na istu drugu jurisdikciju. To može biti slučaj, na primjer, kada i krajnje matično društvo i djelomično vlasnički matični subjekt moraju primijeniti kvalificirano pravilo o uključivanju dobiti u odnosu na sastavni subjekt koji se nalazi u trećoj jurisdikciji. U tom slučaju, jurisdikcija krajnjeg matičnog društva kao i jurisdikcija djelomično vlasničkog matičnog subjekta moraju se prijaviti prema odjeljku 2.1.4. Isto tako, jurisdikcije koje primjenjuju kvalificirano pravilo o uključivanju dobiti imale bi prava oporezivanja u odnosu na jurisdikcije za koje se dopunski porez ne smanjuje na nulu. Kada se u odjeljku 2.1.4 prijavi više jurisdikcija, sastavni subjekt koji podnosi prijavu također mora ispuniti odjeljak 2.1.5 u odnosu na svaku od njih.

(3) Redak 2.1.5 se ispunjava zasebno za svaku jurisdikciju s pravima oporezivanja identificiranu u točki 2.1.4. Subjekt koji podnosi prijavu obvezan je naznačiti sa „Da“ za jurisdikciju kada je multinacionalna grupa prijavila da ispunjava uvjete za sigurnu luku ili izuzeće u Odjeljku 2, a kada ne ispunjava uvjete za istu sigurnu luku ili izuzeće prema domaćem pravu relevantne jurisdikcije s pravima oporezivanja ili obrnuto, multinacionalna grupa prijavila je da ne ispunjava uvjete za sigurnu luku ili izuzeće u Odjeljku 2 kada ispunjava uvjete za istu sigurnu luku ili izuzeće prema domaćem pravu relevantne jurisdikcije s pravima oporezivanja. Kada subjekt koji podnosi prijavu naznači „Da“, trebao bi: (i) ispuniti Odjeljak 2 u odnosu na relevantnu sigurnu luku ili izuzeće; i (ii) u Odjeljku 3 prijaviti jurisdikcijske izračune za tu jurisdikciju ili podgrupu.

 

 Članak 122.as

(1) U odjeljku 2.2 upisuju se informacije relevantne za iznimke od izračuna dopunskog poreza, odnosno slučajeve u kojima se dopunski porez smanjuje na nulu zbog primjene sigurne luke ili de minimis izuzeća. U točki 2.2.1 se zahtijevaju informacije o subjektu koji je odabrao primjenu prijelazne sigurne luke potrebne za dokazivanje da je multinacionalna grupa prihvatljiva za tu sigurnu luku za konkretnu jurisdikciju.

(2) Subjekt koji podnosi prijavu mora odrediti test koji odabire primijeniti za konkretnu jurisdikciju. Multinacionalna grupa koja ispunjava uvjete za više od jednog testa može odabrati koji će test primijeniti za konkretnu jurisdikciju. Subjekt koji podnosi prijavu mora odabrati relevantnu opciju: (a) trajna sigurna luka – de minimis test; (b) trajna sigurna luka – ETR (efektivna porezna stopa) test; (c) trajna sigurna luka – test rutinske dobiti; (d) QDMTT(pravilo o kvalificiranom domaćem dopunskom porezu) sigurna luka; (e) Prijelazna CbCR sigurna luka – de minimis test; (f) Prijelazna CbCR (Izvješće među državama) sigurna luka – pojednostavljeni ETR test; (g) Prijelazna CbCR sigurna luka – test rutinske dobiti; ili (h) Prijelazna UTPR (pravilo o prenisko oporezivanoj dobiti) sigurna luka. Subjekt koji podnosi prijavu ne smije odabrati opciju (e), (f) ili (g) za jurisdikciju za izvještajnu fiskalnu godinu ako nije odabrao primjenu sigurne luke ili je odabrao opciju koja nije (e), (f) ili (g) za prethodnu izvještajnu fiskalnu godinu. Opcija (h) može se odabrati samo ako je jurisdikcija krajnji matični subjekt, u skladu s dogovorenom sigurnom lukom.

(3) Opcija (d) se ne smije odabrati kada se pravilo isključivanja primjenjuje na QDMTT sigurnu luku u odnosu na jurisdikciju ili relevantnu podgrupu. Ako je odabrana opcija (d), subjekt koji podnosi poreznu prijavu može odabrati i jednu od drugih opcija. Ako se ne odabere druga opcija, subjekt koji podnosi prijavu također mora ispuniti Odjeljak 3 za sve subjekte ili članove zajedničkog pothvata koje se nalaze u jurisdikciji sigurne luke s izračunima provedenim za potrebe QDMTT-a (ili za subjekte bez rezidentnosti ako se QDMTT nameće subjektima bez rezidentnosti u jurisdikciji sigurne luke). Ako multinacionalna grupa odluči primijeniti sigurnu luku QDMTT-a zajedno s drugom sigurnom lukom (ili de-minimis izuzećem) dostupnom prema zakonodavstvu o QDMTT-u, subjekt koji podnosi prijavu mora ispuniti relevantne dijelove Odjeljka 3 (ili Tablice 2.2.2) s izračunima provedenim za potrebe QDMTT-a. Međutim, kao iznimka, subjekt koji podnosi prijavu ne smije ispuniti Odjeljak 3.4 osim ako zakonodavstvo o QDMTT-u ne raspoređuje QDMTT među subjektima (ili članovima grupe zajedničkog pothvata) na temelju njihove GloBE dobiti. Ako zakonodavstvo o QDMTT-u raspoređuje QDMTT među sastavnim subjektima (ili članovima JV grupa) na temelju njihovog GloBE prihoda, sastavni subjekt koji podnosi prijavu mora ispuniti retke od 3.4.1.1.a do 3.4.1.1.c.

S obzirom na odabrane opcije subjekt koji podnosi prijavu mora popuniti relevantne dijelove koji nisu obuhvaćeni pojednostavljenim izračunima, kao i obuhvatiti sve subjekte ili članove grupe zajedničkih pothvata koje se nalaze u jurisdikciji sigurne luke, te sve druge solucije, a kako je navedeno u objašnjenjima u odnosu na navedeno sukladno pravilima i komentarima GloBE.

(4) U točki 2.2.1.2. prijave se evidentiraju trajne sigurne luke odnosno pojednostavljeni izračun za sastavne subjekte koji nisu značajni, sukladno pravilima GloBE kao i onima definiranim u OECD-ovom dokumentu Sigurne luke i oslobađanje od kazni.

(5) U točki 2.2.1.3. prijave se evidentiraju prijelazne sigurne luke po jurisdikcijama. Ako su kvalificirani financijski izvještaji korišteni za popunjavanje ove tablice odvojeni financijski izvještaji sastavnog subjekta ili člana grupe zajedničkog pothvata i temelje se na računovodstvenom standardu koji se razlikuje od računovodstvenog standarda korištenog u konsolidiranim financijskim izvještajima krajnjeg matičnog subjekta, sastavni subjekt koji podnosi izvještaj mora popuniti tablicu 3.2.4.6.

Ako je u točki 2.2.1.1.1 odabrana opcija (e), sastavni subjekt koji podnosi prijavu mora prijaviti ukupne prihode za jurisdikciju kako je prijavljeno u kvalificiranom CbC izvješću multinacionalne grupe (ili kvalificiranim financijskim izvještajima za članove grupe zajedničkih pothvata) za izvještajnu fiskalnu godinu. Opcija (e) ne može se odabrati ako zbroj ukupnih prihoda subjekata koji se drže za prodaju, u kombinaciji s ukupnim prihodom CbCR-a u toj jurisdikciji (kako je prijavljeno u kvalificiranom CbC izvješću multinacionalne grupe), iznosi ili prelazi 10 milijuna EUR. Ako je u točki 2.2.1.1.1 odabrana opcija (e), (f) ili (g), subjekt koji podnosi prijavu mora prijaviti dobit (gubitak) prije poreza na dobit za jurisdikciju kako je prijavljeno u kvalificiranom CbC izvješću multinacionalne grupe (ili kvalificiranim financijskim izvještajima za članove grupe zajedničkog pothvata) za izvještajnu fiskalnu godinu i u skladu s metodologijama utvrđenim u OECD-ovom dokumentu sigurne luke i oslobađanje od kazni. U točki 2.2.1.3.a.3. se evidentira prijelazna sigurna luka CBCR. Ako je u točki 2.2.1.1.1 odabrana opcija (e), sastavni subjekt koji podnosi prijavu mora prijaviti ukupni prihod za jurisdikciju kako je prijavljeno u kvalificiranom CbC izvješću multinacionalne grupe (ili kvalificiranim financijskim izvještajima za članove grupa zajedničkog pothvata) za izvještajnu fiskalnu godinu. Opcija (e) ne može se odabrati ako zbroj ukupnih prihoda subjekata koji se drže za prodaju u kombinaciji s ukupnim prihodom CbCR-a u toj jurisdikciji (kako je prijavljeno u kvalificiranom CbC izvješću multinacionalne grupe) iznosi ili prelazi 10 milijuna EUR. Ako je u točki 2.2.1.1.1 odabrana opcija (e), (f) ili (g), subjekt koji podnosi poreznu prijavu mora prijaviti dobit (gubitak) prije poreza na dobit za jurisdikciju kako je prijavljeno u kvalificiranom izvješću CbC multinacionalne grupe (ili kvalificiranim financijskim izvještajima za članove grupe zajedničkog pothvata) za izvještajnu fiskalnu godinu i u skladu s metodologijama utvrđenim u OECD-ovom dokumentu sigurne luke i oslobađanje od kazni.

Ako je u točki 2.2.1.1.1 odabrana opcija (f), subjekt koji podnosi poreznu prijavu mora prijaviti pojednostavljene obuhvaćene poreze relevantnih subjekata ili članova grupe zajedničkih pothvata, kako je definirano u OECD-ovom dokumentu sigurne luke i olakšice od kazni, za izvještajnu fiskalnu godinu.

U odjeljku 2.2.1.3.b.1. se evidentira Prijelazna sigurna luka UTPR-a.  Ako je u točki 2.2.1.1.1 odabrana opcija (h), subjekt koji podnosi poreznu prijavu mora prijaviti stopu poreza na dobit jurisdikcije krajnjeg matičnog društva u skladu s dogovorenom sigurnom lukom.

(6) U odjeljku 2.2.2. upisuju se odluke o de minimus isključenjima za izvještajnu fiskalnu godinu.  

Kada subjekt koji podnosi prijavu odluči primijeniti de minimis izuzeće u odnosu na prihvatljivu jurisdikciju, subjekt koji podnosi prijavu mora ispuniti Odjeljak 3.2.4.6 (gdje je primjenjivo) za jurisdikciju. Ako se u jurisdikciji pojavi dopunski tekući porez, subjekt koji podnosi poreznu prijavu također mora ispuniti stupce 1.4.8 do 1.4.9. stupce 3.3.1.d do 3.3.1.f, odjeljak 3.3.3 i odjeljak 3.4 za konkretnu jurisdikciju.

Ostali stupci se također ispunjavaju sukladno pravilima u sklopu pravila sigurne luke utvrđenim GloBE pravilima, i ovisno o pravilima u pojedinoj jurisdikciji kojima podliježu subjekti.

(7) U odjeljku 2.3. evidentira se skupina multinacionalnih društava u početnoj fazi međunarodne aktivnosti (ako je primjenjivo). S obzirom na propisane uvjete posebnim propisima o minimalnom globalnom porezu kao i GloBE pravilima, dopunski porez smanjuje se na nulu  u tim određenim uvjetima.

 

Članak 122.at

 

(1) U odjeljku 3. evidentiraju se izračuni ETR-a (efektivne porezne stope) i dopunskog poreza kao i detaljni izračuni dopunskog poreza koji se plaća prema GloBE pravilima. Subjekt koji podnosi prijavu ispunjava Odjeljak 3. na jurisdikcijskoj osnovi, za svaku jurisdikciju (ili podgrupu, gdje je relevantno) gdje se ne primjenjuju iznimke od izračuna GloBE-a.

U odjeljku 3.1. evidentira se izračun efektivne porezne stope i dopunskog poreza za svaku jurisdikciju u kojoj multinacionalna grupa ima subjekte ili u kojoj se nalaze članovi grupe zajedničkih pothvata. Subjekt koji podnosi prijavu dužan je prijaviti dvoznamenkasti abecedni kod države na temelju standarda ISO za svaku jurisdikciju. Subjekt koji podnosi prijavu obvezan je prijaviti „Bez rezidentnosti“ za svaki subjekt za koji se podnosi prijava bez rezidentnosti.

U točki 3.1.2: za svaku podgrupu obvezno je identificirati svaki perimetar izračuna GloBE-a. U ovoj točki može se identificirati nekoliko podgrupa. Treba odabrati relevantnu(e) opciju(e): sastavni subjekti, podgrupa u manjinskom vlasništvu (navesti koja podgrupa u manjinskom vlasništvu), samostalni sastavni subjekti u manjinskom vlasništvu koji nisu dio nijedne grupe u manjinskom vlasništvu (MOCE), investicijski subjekti, grupa zajedničkog pothvata (navesti koja grupa zajedničkog pothvata), sastavni subjekt bez rezidentnosti. Podgrupe u manjinskom vlasništvu mogu se sastojati od članova grupe zajedničkog pothvata. Popunjavaju se relevantne informacije u odjeljcima 3.2 za svaku podgrupu. Sastavni subjekt koji podnosi prijavu dužan je prijaviti PIB subjekta na vrhu vlasničke strukture svake podgrupe identificirane u retku 3.1.2.

Subjekt koji podnosi prijavu mora prijaviti nazive jurisdikcije(a) s pravima oporezivanja u odnosu na jurisdikciju identificiranu u točki 3.1.1 i, ako je primjenjivo, relevantnu podskupinu identificiranu u točki 3.1.2 u obliku dvoznamenkastih abecednih kodova zemalja na temelju standarda ISO. Jurisdikcija ima prava oporezivanja u odnosu na drugu, gdje bi, prema redoslijedu pravila predviđenom u GloBE pravilima, jurisdikcijski dopunski porez izračunat u odnosu na potonju jurisdikciju rezultirao obvezom dopunskog poreza koji bi subjekt koji se nalazi u prvoj jurisdikciji trebao platiti prema odredbama o naplati u prvoj jurisdikciji. Konkretno, jurisdikcija QDMTT sigurne luke ili jurisdikcija s pravilom o uključivanju dobiti koje se primjenjuje na domaće subjekte imat će prava oporezivanja u odnosu na sebe. Nadalje, nekoliko jurisdikcija može imati prava oporezivanja u odnosu na istu drugu jurisdikciju. To može biti slučaj, na primjer, kada i krajnje matično društvo i djelomično vlasnički matični subjekt moraju primijeniti pravilo o uključivanju dobiti u odnosu na sastavni subjekt koji se nalazi u trećoj jurisdikciji. U tom slučaju, i jurisdikcija krajnjeg matičnog subjekta i jurisdikcija djelomično vlasničkog matičnog subjekta moraju se prijaviti prema odjeljku 3.1.4. Isto tako, jurisdikcije koje primjenjuju pravilo o prenisko oporezivanoj dobiti imale bi prava oporezivanja u odnosu na jurisdikcije za koje se dopunski porez ne smanjuje na nulu.

(2) Odjeljak 3.2 sadrži jurisdikcijske informacije koje su relevantne za izračun efektivne porezne stope (ETR-a) i detaljnije informacije na razini subjekta. Izračun efektivne porezne stope: efektivna porezna stopa = prilagođeni obuhvaćeni porezi / neto kvalificirajuća dobit ili gubitak.

Posebno se evidentiraju pojedinačni podaci za izračun kvalificirajuće dobiti te za izračun prilagođenih obuhvaćenih poreza

Subjekt koji podnosi poreznu prijavu može odabrati korištenje prijelaznog pojednostavljenog jurisdikcijskog okvira za izvještavanje, ukoliko ispunjava uvjete, a koje evidentira u Odjeljku 3.2.4.a. kao i narednim pripadajućim redcima u kojima se detaljno popunjavaju informacije i izračuni za sve sastavne subjekte, subjekte bez rezidentnosti kao i članove skupine zajedničkih pothvata. Načini evidentiranja u ovom odjeljku kao i posebna pravila koja su obvezna primjenjivati sastavni subjekti koji podnose prijavu i svi subjekti multinacionalnih poduzeća su opisana u posebnim pravilima Globe kao i u posebnim propisima kojim se utvrđuje minimalni globalni porez.

(3) Odjeljak 3.3 pruža informacije o izračunu dopunskog poreza: dopunski porez =  efektivna porezna stopa (15%) x višak dobiti + daljnji dopunski porez – dospjeli domaći dopunski porez.

Stupac „višak dobiti“ izračunava se na sljedeći način: višak dobiti = neto kvalificirajuća dobit ili gubitak – sadržajno isključivanje dobiti.

Za ukupni iznos sadržajnog isključivanja dobiti moraju se detaljno ispuniti rubrike: izuzeće za plaće (relevantni prihvatljivi troškovi plaća prihvatljivih zaposlenika koji obavljaju djelatnost u jurisdikciji) te izuzeće za materijalnu imovinu (knjigovodstvena vrijednost relevantne prihvatljive materijalne imovine koja se nalazi u jurisdikciji). Za potrebe sadržajnog isključivanja dobiti potrebno je ispuniti rubrike za evidenciju o stalnim poslovnim jedinicama kao i o provodnom subjektu. U navedenom odjeljku je također potrebno detaljno ispuniti i rubrike dodatnog važećeg dopunskog poreza te informacije o kvalificiranom domaćem dopunskom poreza a sve u skladu s komentarima i pravilima GloBE.

(4) Odjeljak 3.4 identificira dodijeljeni udio dopunskog poreza svakog sastavnog subjekta i pruža više detalja koji su utjecali na izračun iznosa dopunskog poreza.

U odjeljku 3.4.1. evidentiraju se detaljne informacije ukupnog iznosa dopunskog poreza na temelju primjene pravila o uključivanju dobiti sastavnog subjekta ili člana skupine zajedničkog pothvata u odnosu na tu jurisdikciju.

U odjeljku 3.4.2. evidentiraju se detaljne informacije o ukupnom iznosu dopunskog poreza na temelju pravila o prenisko oporezovanoj dobiti sastavnog subjekta ili člana skupine zajedničkog pothvata u odnosu na tu jurisdikciju.

U odjeljku 3.4.3. evidentiraju se detaljne informacije o pripisivanju dopunskog poreza na temelju pravila o prenisko oporezovanoj dobiti (informacije o jurisdikcijama na temelju pravila o prenisko oporezivanoj dobiti ).

Subjekt koji podnosi prijavu mora ispuniti ovu tablicu ako postoji iznos dopunskog poreza na temelju pravila o prenisko oporezivanoj dobiti za bilo koju jurisdikciju za izvještajnu fiskalnu godinu ili ako je u stupcu 3.4.3.2 prijavljen prijenos dopunskog poreza na temelju pravila o prenisko oporezivanoj dobiti.

 

 

Stupanje na snagu

 

Članak 22.

 

Ovaj Pravilnik stupa na snagu prvoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“.