PRILOG 1.:

OBRAZAC ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI

1.

STRUČNI NOSITELJ:

Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike

2.

POSTUPAK PROCJENE UČINAKA PROPISA

Redni broj:

Naziv nacrta prijedloga zakona:

Upućivanje u proceduru Vlade Republike Hrvatske:

2.1.

Razlozi predlaganja zakona:

Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:

2.2.

Razlozi predlaganja zakona:

Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:

2.3.

Razlozi predlaganja zakona:

Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:

3.

IZNIMKE OD POSTUPKA PROCJENE UČINAKA PROPISA

Redni broj:

Naziv nacrta prijedloga zakona:

Upućivanje u proceduru Vlade Republike Hrvatske:

3.1.

Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Konvencije o promotivnom okviru za sigurnost i zdravlje na radu

IV kvartal 2025.

Razlozi predlaganja zakona:

Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:

Predlaganje Zakona o potvrđivanju Konvencije o promotivnom okviru za sigurnost i zdravlje na radu proizlazi iz potrebe daljnjeg usklađivanja nacionalnog zakonodavstva Republike Hrvatske s međunarodnim standardima rada, kao i s temeljnim načelima i pravima na radu priznatim od strane Međunarodne organizacije rada. Daljnje usklađivanje nacionalnog zakonodavstva s međunarodnim standardima rada doprinosi stvaranju stabilnog, pravednog i učinkovitog tržišta rada, čime se potiče rast produktivnosti i gospodarska učinkovitost. Osiguravanje sigurnog i zdravog radnog okruženja predstavlja ključni čimbenik koji pozitivno utječe ne samo na poslovne rezultate subjekata, već i na stabilan i održiv ekonomski razvoj države.

Republika Hrvatska, kao punopravna članica Europske unije i Međunarodne organizacije rada, dosljedno promiče zaštitu temeljnih prava radnika te kontinuirano teži unapređenju uvjeta rada, pri čemu sigurnost i zdravlje na radu zauzimaju posebno istaknuto mjesto.

Predlaganje Zakona o potvrđivanju predmetne Konvencije usklađeno je s Programom Vlade Republike Hrvatske za razdoblje od 2024. do 2028., u kojem su među ključnim prioritetima i ciljevima rada utvrđeni jačanje međunarodnog položaja Republike Hrvatske te povećanje njezine vidljivosti i ugleda na globalnoj razini. Time se ujedno ostvaruje i nastojanje Vlade Republike Hrvatske da učvrsti međunarodni položaj zemlje radi unapređenja kvalitete života građana i jačanja konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva.

Potvrđivanjem Konvencije Republika Hrvatska ispunjava obvezu koja proizlazi iz Rezolucije Međunarodne organizacije rada, usvojene na 110. zasjedanju Međunarodne konferencije rada u lipnju 2022. godine. Predmetnom Rezolucijom je pravo na sigurno i zdravo radno okruženje uvršteno među temeljna načela i prava na radu u okviru djelovanja Međunarodne organizacije rada, čime je Konvencija postala temeljna. Članstvom u Međunarodnoj organizaciji rada, sve države članice, neovisno o ratifikaciji pojedine konvencije, imaju obvezu, u duhu dobre vjere i u skladu sa Statutom organizacije, poštovati, promicati i provoditi načela koja osiguravaju temeljno pravo na sigurno i zdravo radno okruženje. Potvrđivanjem Konvencije Republika Hrvatska potvrđuje svoju predanost poštivanju, promicanju i ostvarivanju temeljnog načela i prava na sigurno i zdravo radno okruženje. Nadalje, Konvencija predstavlja instrument za ostvarivanje ciljeva održivog razvoja ( Sustainable Development Goals, eng. ), osobito Cilja 8, pri čemu je cilj 8.8 usmjeren na zaštitu prava radnika i promicanje zdrave i sigurne radne okoline za sve radnike.

Konvencija se ubraja u skup konvencija iz područja sigurnosti i zaštite zdravlja na radu koje Upravljačko tijelo Međunarodne organizacije rada (u daljnjem tekstu: Upravljačko tijelo) aktivno promiče za ratifikaciju, temeljem preporuka Tripartitne radne skupine za mehanizam revizije standarda ( Standards Review Mechanism Tripartite Working Group, eng. ). Na temelju istih preporuka, Upravljačko tijelo uvrstilo je na dnevni red 112. zasjedanja Međunarodne konferencije rada, koje se održalo u lipnju 2024. godine, prijedlog o stavljanju izvan snage Konvencije o zapošljavanju žena na poslovima pod zemljom u rudnicima svih vrsta (br. 45), koju je i Republika Hrvatska prethodno ratificirala. Uzimajući u obzir da je stavljanje van snage navedene konvencije dovelo do pravne praznine u području zaštite na radu u rudarskom sektoru, državama koje su ovom konvencijom bile obvezane, uključujući Republiku Hrvatsku, preporučeno je da bez odgađanja razmotre ratifikaciju Konvencije, kao i drugih relevantnih međunarodnih instrumenata rada koji uređuju pitanje sigurnosti i zdravlja na radu. Potvrđivanjem Konvencije, Republika Hrvatska će ispuniti svoju međunarodnu obvezu kao članica Međunarodne organizacije rada te osigurati kontinuitet normativne zaštite radnika u skladu s najvišim međunarodnim standardima sigurnosti i zaštite zdravlja na radu.

Dodatno, članovi Upravljačkog tijela pozvani su aktivno poticati države članice da ratificiraju instrumente koje je Upravljačko tijelo odredilo kao temeljne te time potvrde i utjelove svoju predanost temeljnim načelima i pravima na radu. Na 112. zasjedanju Međunarodne konferencije rada Republika Hrvatska izabrana je za zamjenskog člana Upravljačkog tijela na trogodišnji mandat. U tom smislu, potvrđivanjem Konvencije, Republika Hrvatska  će, kroz vlastiti primjer, pružiti  poticaj drugim državama članicama da se pridruže naporima u promicanju i ratifikaciji temeljnih konvencija Međunarodne organizacije rada, čime se jača globalna predanost zaštiti temeljnih načela i prava na radu.

Također, ratifikacija Konvencije, koja je klasificirana kao temeljna konvencija Međunarodne organizacije rada, smanjit će administrativni teret izvještavanja za Vladu Republike Hrvatske. Kako je navedeno u Nacionalnom planu za rad, zaštitu na radu i zapošljavanje za razdoblje od 2021. do 2027. godine, zakonodavni okvir Republike Hrvatske u potpunosti je usklađen s europskim i međunarodnim standardima te će se nastaviti usklađivati s njima, s posebnim naglaskom na pojednostavljenje propisa i smanjenje administrativnih opterećenja, uz zadržavanje visoke razine zaštite zdravlja i sigurnosti radnika. Naime, izvješća o neratificiranim temeljim standardima sigurnosti i zdravlja na radu zahtijevaju se na godišnjoj razini, počevši od rujna 2024. godine, dok će izvješća o ratificiranim konvencijama Vlada Republike Hrvatske podnositi Odboru stručnjaka za primjenu konvencija i preporuka ( Committee of Experts on the Application of Conventions and Recommendations, eng. ) jednom u tri godine.

Cilj donošenja Zakona o potvrđivanju Konvencije o promotivnom okviru za sigurnost i zdravlje na radu jest potvrđivanje predanosti Republike Hrvatske poštivanju temeljnog prava Međunarodne organizacije rada na sigurno i zdravo radno okruženje, koje će se ostvariti kroz jačanje nacionalnog pravnog okvira za sprječavanje ozljeda na radu, profesionalnih bolesti i smrti povezanih s radom.

Ovim Zakonom Republika Hrvatska usklađuje svoj pravni sustav s najvišim međunarodnim standardima koje promiče Međunarodna organizacija rada, čime se osigurava kontinuirano unaprjeđenje sigurnosti i zaštite zdravlja na radu. Također, donošenjem Zakona osigurat će se kontinuirano poduzimanje aktivnosti s ciljem osiguravanja sigurnog i zdravog radnog okruženja kroz razvoj i dosljednu primjenu nacionalnog sustava sigurnosti i zaštite zdravlja na radu, uključujući izradu nacionalne politike i nacionalnog programa, u suradnji sa socijalnim partnerima. Jedan od ciljeva je i kontinuirani razvoj preventivne kulture sigurnosti na radu utemeljene na informiranju, edukaciji i aktivnom sudjelovanju svih relevantnih dionika, što dugoročno doprinosi jačanju otpornosti radnog okruženja te smanjenju troškova za poslodavce, zdravstveni i mirovinski sustav.

Ratifikacija međunarodnih radnih standarda, posebno u području sigurnosti i zdravlja na radu, ključna je za osiguranje učinkovite zaštite života i zdravlja radnika, istovremeno promičući načela dostojanstvenog rada, socijalne pravde i održivog razvoja. Donošenje predmetnog Zakona pridonijet će stvaranju sigurnih i zdravih mjesta rada kao temelja za dugoročni gospodarski rast i društvenu stabilnost Republike Hrvatske.

3.2.

Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Protokola uz Konvenciju o prisilnom ili obveznom radu iz 1930

IV kvartal 2025.

Razlozi predlaganja zakona:

Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:

Potvrđivanjem Protokola uz Konvenciju o prisilnom ili obveznom radu iz 1930., kao temeljnog instrumenta Međunarodne organizacije rada, Republika Hrvatska potvrdit će svoju trajnu predanost međunarodnim standardima rada, zaštiti temeljnih ljudskih prava te daljnjem jačanju nacionalnog zakonodavnog, institucionalnog i preventivnog okvira usmjerenog na sustavno iskorjenjivanje svih oblika prisilnog ili obveznog rada. Ovaj korak odražava dosljednu usmjerenost Republike Hrvatske na provedbu obveza koje proizlaze iz članstva u Međunarodnoj organizaciji rada, kao i na osiguravanje usklađenosti s preporukama njenih relevantnih nadzornih i stručnih tijela. Potvrđivanjem predmetnog Protokola dodatno se učvršćuje integrirani pristup temeljen na prevenciji, identifikaciji i zaštiti žrtava, učinkovitom nadzoru nad provedbom nacionalnog zakonodavstva te promicanju dostojanstvenog rada.

Nadalje, Direktiva (EU) 2024/1760 Europskog parlamenta i Vijeća o dužnoj pažnji za održivo poslovanje i izmjeni Direktive (EU) 2019/1937 te Uredbe (EU) 2023/2859 od 13. lipnja 2024. ( SL L EU, 2024/1760, 5.7.2024) nameće poduzećima dužnost poštovanja ljudskih prava, a među instrumentima za ljudska prava i temeljne slobode iz Priloga I. ove Direktive navodi se i Konvencija o prisilnom ili obveznom radu iz 1930. i predmetni Protokol iz 2014. godine.

S obzirom na navedeno, transponiranje predmetne Direktive pretpostavlja i ratifikaciju Protokola iz 2014. godine.

Potvrđivanje Protokola uz Konvenciju o prisilnom ili obveznom radu iz 1930. potaknuto je potrebom daljnjeg unaprjeđenja nacionalnog pravnog okvira usmjerenog na borbu protiv suvremenih oblika prisilnog rada, uključujući trgovanje ljudima u svrhu radne eksploatacije te jačanja institucionalnih i zakonodavnih mehanizama koji osiguravaju poštivanje dostojanstvenog rada i učinkovitu zaštitu žrtava prisilnog ili obveznog rada.

Predlaganje Zakona o potvrđivanju Protokola usklađeno je s Programom Vlade Republike Hrvatske za razdoblje od 2024. do 2028., u kojem su među ključnim prioritetima i ciljevima rada utvrđeni i jačanje međunarodnog položaja Republike Hrvatske te povećanje njezine vidljivosti i ugleda na globalnoj razini.

Republika Hrvatska je od 8. listopada 1991. godine, temeljem notifikacije o sukcesiji, stranka Konvencije o prisilnom ili obveznom radu iz 1930., jedne od temeljnih konvencija Međunarodne organizacije rada koju je ratificirala 181 država članica. Predmetnom Konvencijom utvrđena je temeljna međunarodna obveza država članica da poduzmu učinkovite mjere radi potpunog iskorjenjivanja svih oblika prisilnog ili obveznog rada. Iako je Konvencija uspostavila čvrste temelje međunarodne zabrane prisilnog ili obveznog rada, praksa njezine primjene pokazala je potrebu za daljnjim unaprjeđenjem provedbenih mehanizama, osobito u području prevencije prisilnog ili obveznog rada, zaštite žrtava i osiguravanja učinkovitih pravnih sredstava, a radi jačanja sposobnosti država članica da djelotvorno odgovore na suvremene oblike prisilnog rada u skladu s razvojem međunarodnih standarda rada. Također, Republika Hrvatska stranka je, od 2. listopada 1996. godine, i Konvencije o ukinuću prinudnog rada (br. 105) Međunarodne organizacije rada, a koja obvezuje države članice na osiguravanje trenutačnog i potpunog ukinuća prisilnog ili obveznog rada. S obzirom na to da su načela utvrđena predmetnim konvencijama sastavni dio opće priznatih, temeljnih ljudskih prava te da su globalne gospodarske, migracijske i društvene promjene i kretanja te ubrzani tehnološki i digitalni razvoj, koji je posebno utjecao na promjenu oblika rada i radnih odnosa doprinijeli pojavi novih i složenijih oblika prisilnog ili obveznog rada, uključujući radnu eksploataciju, Međunarodna konferencija rada je 2014. godine, na svom 103. zasjedanju, donijela predmetni Protokol kojim se Konvencija o prisilnom ili obveznom radu iz 1930. nadopunjuje i normativno osuvremenjuje.  

Potvrđivanjem predmetnog Protokola Republika Hrvatska dodatno će učvrstiti svoju predanost međunarodnim standardima rada i zaštiti temeljnih ljudskih prava, potvrđujući svoj dosadašnji napor u promicanju dostojanstvenog rada, suzbijanju svih oblika prisilnog ili obveznog rada te unaprjeđenju učinkovitih mehanizama prevencije i zaštite žrtava u skladu s međunarodnim obvezama i praksom Međunarodne organizacije rada. U tom smislu, Republika Hrvatska nastavit će aktivno promicati suradnju nadležnih tijela i socijalnih partnera, naglašavajući njihovu ključnu ulogu u sustavnom iskorjenjivanju prisilnog ili obveznog rada te osiguravanju integriranog i koordiniranog pristupa na nacionalnoj razini.

Dodatno, članovi Upravljačkog tijela pozvani su aktivno poticati države članice da ratificiraju instrumente koje je Upravljačko tijelo odredilo kao temeljne te time potvrde i utjelove svoju predanost temeljnim načelima i pravima na radu. Na 112. zasjedanju Međunarodne konferencije rada Republika Hrvatska izabrana je za zamjenskog člana Upravljačkog tijela na trogodišnji mandat. Stoga potvrđivanjem predmetnog Protokola Republika Hrvatska  će, kroz vlastiti primjer, pružiti  poticaj drugim državama članicama da se pridruže naporima u promicanju i ratifikaciji temeljnih instrumenata rada Međunarodne organizacije rada, čime se jača globalna predanost zaštiti temeljnih načela i prava na radu te aktivno podupire opća zabrana prisilnog ili obveznog rada kao temeljna pretpostavka pravednog, sigurnog i dostojanstvenog društva.

Cilj donošenja Zakona o potvrđivanju Protokola uz Konvenciju o prisilnom ili obveznom radu iz 1930. jest sustavno jačanje nacionalnog zakonodavnog okvira za sprječavanje i iskorjenjivanje prisilnog ili obveznog rada u svim njegovim pojavnim oblicima. Donošenjem Zakona Republika Hrvatska potvrđuje svoju predanost punoj provedbi Konvencije i Protokola i nastojanje da svojim pravnim i institucionalnim djelovanjem osigura učinkovit sustav zaštite žrtava prisilnog ili obveznog rada.

U tom kontekstu, posebna se pažnja posvećuje zaštiti žrtava prisilnog ili obveznog rada, s posebnim naglaskom na najranjivije skupine (žene, djeca i migranti), unapređenju pristupa pravnim i ostalim mehanizmima obeštećenja žrtava prisilnog ili obveznog rada, osiguravanju sustavnog i učinkovitog kaznenog gonjenja osoba uključenih u takve radnje te u uspostavi koordiniranog, sinergijskog i djelotvornog postupanja nadležnih tijela, socijalnih partnera i drugih relevantnih dionika. Time se jača cjelokupni nacionalni okvir za prevenciju, zaštitu i potporu žrtvama prisilnog ili obveznog rada te unaprjeđuje poštivanje temeljnih ljudskih prava i međunarodnih standarda rada.

4.

OVJERA ČELNIKA STRUČNOG NOSITELJA

Potpis: Marin Piletić, ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike

Datum: 5. prosinca 2025.

Uputa:

. Točka 1.: navesti naziv tijela državne uprave

. Točka 2.: navesti nacrte prijedloga zakona za koje se provodi procjena učinaka propisa, tromjesečje upućivanja u proceduru Vlade Republike Hrvatske, razloge predlaganje zakona i ciljeve koji se žele postići donošenjem zakona

. Točka 3.: navesti nacrte prijedloga zakona koji su iznimka od provedbe procjene učinaka propisa, tromjesečje upućivanja u proceduru Vlade Republike Hrvatske, razloge predlaganja zakona i ciljeve koji se žele postići donošenjem zakona

. Točka 4. ovjera čelnika stručnog nositelja

. Nacrti prijedloga zakona koji se planiraju za usklađivanje s pravnom stečevinom Europske unije označavaju se oznakom " (EU) "

. Nacrti prijedloga zakona koji su dio programa rada Vlade Republike Hrvatske, drugog akta strateškog planiranja ili reformske mjere označavaju se oznakom " (RM) "

. Za svaki novi nacrt prijedloga zakona dodaje se odgovarajući broj novih redova u tablici prema zadanom predlošku