2.

POSTUPAK PROCJENE UČINAKA PROPISA

Redni broj:

Naziv nacrta prijedloga zakona:

Upućivanje u proceduru Vlade Republike Hrvatske:

2.1.

Zakon o istraživanju i eksploataciji energetskih georesursa (Zakon o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika) (RM/EU)

1. tromjesečje 2026.

Razlozi predlaganja zakona:

Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:

Donošenje novog zakona potaknuto je potrebom za sustavnom prilagodbom zakonodavnog okvira stvarnim okolnostima i razvoju sektora. Iako važeći Zakon o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika već obuhvaća geotermalne vode, podzemno skladištenje plina i trajno zbrinjavanje ugljikova dioksida, njegov naziv i struktura više ne odražavaju na jasan način širinu područja primjene, pa se predlaže preimenovanje naziva zakona.

Tijekom primjene zakona uočeni su nedostatci i normativne praznine u regulaciji pojedinih postupaka, kao i potreba za jasnijim razgraničenjem svrha korištenja geotermalne energije i drugim specifičnostima koje su se pojavile razvojem prakse. Sama energetska tranzicija otvorila je prostor za nove koncepte projekata i pristupe upravljanju resursima, koji nisu u dovoljnoj mjeri prepoznati važećim zakonom, zbog čega je određene razvojne modele otežano provoditi ili ih je potrebno tumačiti mimo izričitog zakonskog uporišta. Osim toga, djelokrug Agencije za ugljikovodike u praksi se znatno proširio – od tehničko-regulatorne uloge prema aktivnoj provedbi razvojnih, infrastrukturnih i strateških projekata. To zahtijeva usuglašavanje zakona s institucionalnim razvojem Agencije i novim oblicima djelovanja.

Cilj donošenja novog zakona je preciznije zakonodavno obuhvatiti sve oblike energetskih georesursa, uključujući geotermalnu energiju, podzemno skladištenje plina i trajno zbrinjavanje ugljikova dioksida (CCS), uz zadržavanje i daljnji razvoj modela za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika. Time se želi uskladiti naziv i sadržaj zakona s razvojem sektora, kako bi se osigurala veća terminološka i funkcionalna jasnoća. Novi zakon omogućit će pojednostavljenje i ubrzanje postupaka. Također, cilj je stvoriti pravni okvir koji omogućuje fleksibilniju primjenu zakonodavstva u skladu s pojavom novih modela projekata i tehnologija, sve prisutnijih u praksi energetske tranzicije. Zakonom se dodatno nastoji uskladiti regulativa s institucionalnim razvojem Agencije kroz jačanje njezine provedbene i operativne uloge, te poticati učinkovitije i održivije korištenje nacionalnih energetskih resursa, uz povećanje pravne sigurnosti, transparentnosti i privlačnosti za ulaganja.

2.2.

Zakon o tržištu plina (EU)

1. tromjesečje 2026.

Razlozi predlaganja zakona:

Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:

Transpozicija Direktive (EU) 2024/1788 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. lipnja 2024. o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište plina iz obnovljivih izvora, prirodnog plina i vodika, izmjeni Direktive (EU) 2023/1791 i stavljanju izvan snage Direktive 2009/73/EZ (preinaka).

Unutarnje tržište prirodnog plina, koje se postupno uvodi od 2001., ima za cilj pružanje stvarnog izbora svim kupcima, bilo da se radi o građanima ili poduzećima, novim poslovnim mogućnostima, prekogranične trgovine, radi ostvarivanja veće učinkovitosti, konkurentnih cijena i viših standarda usluga te doprinošenja sigurnosti opskrbe i održivosti. Ovim bi se zakonom trebalo doprinijeti postizanju cilja u pogledu smanjenja emisija stakleničkih plinova uz istodobno osiguravanje sigurnosti opskrbe i ispravnog funkcioniranja unutarnjih tržišta prirodnog plina i vodika. Strategija  za vodik uzima  u obzir različiti potencijali za proizvodnju vodika iz obnovljivih izvora, i  naglašava da bi se prelaskom na likvidno tržište na kojem bi se trgovalo vodikom kao robom olakšao ulazak novih proizvođača i da bi to koristilo dubljoj integraciji s drugim nositeljima energije te bi se stvorili održivi cjenovni signali za

odluke o ulaganjima i operativne odluke. Nova pravila trebala bi olakšati nastanak tržišta vodika, trgovinu vodikom kao robom.

2.3.

Zakon o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji (EU)

1. tromjesečje 2026.

Razlozi predlaganja zakona:

Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:

Transpozicija Direktive (EU) 2023/2413 o promicanju energije iz obnovljivih izvora.

Promicanje proizvodnje električne i toplinske energije iz obnovljivih izvora energije i visokoučinkovite kogeneracije, promicanje proizvodnje električne i toplinske energije iz obnovljivih izvora energije i visokoučinkovite kogeneracije na mjestu potrošnje, povećanje općeg cilja Unije u pogledu udjela energije iz obnovljivih izvora na 42,5 % s ciljem povećanja postojeće brzine uvođenja energije iz obnovljivih izvora, postupnog ubrzanja ukidanja ovisnosti Europske unije  o fosilnim gorivima povećanjem dostupnosti cjenovno pristupačne, sigurne i održive energije u Europskoj uniji, povećanje udjela obnovljivih izvora energije u grijanju i hlađenju, te ispunjavanje klimatskih ciljeva Republike Hrvatske za smanjenje emisija stakleničkih plinova prema raspodjeli obveze smanjenja i pridonošenje ciljevima Europske unije u skladu s međunarodnim obvezama Europske unije za dekarbonizaciju.

2.4.

Zakon o alternativnim gorivima (EU)

1. tromjesečje 2026.

Razlozi predlaganja zakona:

Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:

Uredba (EU) 2023/2405 o osiguravanju jednakih uvjeta tržišnog natjecanja za održiv zračni prijevoz (ReFuelEU Aviation). Transpozicija Direktive (EU) 2023/2413 o promicanju energije iz obnovljivih izvora.

Uređenje proizvodnje, trgovine, skladištenja i korištenja alternativnih goriva, ovlasti i odgovornosti za utvrđivanje i provođenje politika proizvodnje i korištenja kako bi se ovisnost o fosilnim gorivima smanjila na najmanju moguću mjeru te ublažio negativni utjecaj na okoliš, te pridonijelo ciljevima Europske unije u skladu s međunarodnim obvezama Europske unije za dekarbonizaciju.

2.5.

Zakon o prestanku važenja Zakona o biogorivima za prijevoz (RM)

1. tromjesečje 2026.

Razlozi predlaganja zakona:

Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:

Budući da će se donijeti Zakon o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji i Zakon o alternativnim gorivima, kojima će se prenijeti odredbe Zakona o biogorivima za prijevoz, kako bi se izbjegle dvojbe u primjeni potrebno je urediti prestanak važenja Zakona o biogorivima za prijevoz.

Uspostavljanje pravne sigurnosti i ujednačene primjene zakonodavstva.

2.6.

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o trgovini (RM)

1. tromjesečje 2026.

Razlozi predlaganja zakona:

Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:

Postoji potreba za dodatnim jačanjem zakonodavnog okvira u području trgovine, osobito u području regulacije radnog vremena trgovina. Dosadašnji propisi nisu omogućavali dostatnu razinu fleksibilnosti jedinicama lokalne samouprave kako bi učinkovito mogle odgovarati na specifične okolnosti i potrebe svojih sredina. S obzirom na različite društvene, gospodarske i prostorne uvjete u pojedinim lokalnim zajednicama, ukazala se potreba za uspostavom mehanizama kojima bi se lokalnim jedinicama omogućilo da kroz svoje odluke prilagode radno vrijeme te uvjete prodaje određenih kategorija proizvoda. Time bi se doprinijelo boljoj zaštiti javnog reda i mira, zaštite okoliša kao i očuvanju kulturne baštine. Predloženim zakonom omogućuje se učinkovitije upravljanje navedenim pitanjima na lokalnoj razini, uz poštivanje načela supsidijarnosti te uvažavanje lokalnih specifičnosti i potreba stanovništva.

Cilj predloženog zakona je osigurati fleksibilniji i funkcionalniji pravni okvir za regulaciju rada trgovina, koji uvažava različite potrebe i specifičnosti lokalnih zajednica u Republici Hrvatskoj. Predloženim zakonom želi se omogućiti jedinicama lokalne samouprave da u okviru svojih nadležnosti samostalno odlučuju o radnom vremenu u trgovini na malo za prodaju alkoholnih pića i drugih pića koja sadrže alkohol, zatim osigurati bolju usklađenost propisa s načelom supsidijarnosti i povećati učinkovitost lokalnog upravljanja s ciljem bolje zaštite javnog reda i mira, očuvanja kulturne baštine kao i zaštite okoliša.

2.7.

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu električne energije, s Konačnim prijedlogom Zakona (EU)

2. tromjesečje 2026.

Razlozi predlaganja zakona:

Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:

Transpozicija

-Direktive (EU) 2024/1711 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. lipnja 2024. o izmjeni direktiva (EU) 2018/2001 i (EU) 2019/944 u pogledu poboljšanja modela tržišta električne energije u Uniji. (SL L, 2024/1711, 26.6.2024.)

-Direktive (EU) 2023/2413 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. listopada 2023. o izmjeni Direktive (EU) 2018/2001, Uredbe (EU) 2018/1999 i Direktive 98/70/EZ u pogledu promicanja energije iz obnovljivih izvora te o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća (EU) 2015/652 (SL L, 2023/2413, 31,10.2023.)“

Uklanjanje prepreka u realizaciji projekata Obnovljivih izvora energije.

Donošenjem ovog Zakona osigurat će se usklađenost sa europskim propisima.. Regulira se pravo kupaca o slobodnoj kupovini električne energije, pravo Vlade Republike Hrvatske za određivanje cijena u pojedinim situacijama te pravo da Hrvatska energetska regulatorna Agencija (u daljnjem tekstu: Agencija) izrađuje pravila i sadržaj istih  za operatore prijenosnih sustava i operatore distribucijskih sustava. Nadalje definira se pravo na ugovor o opskrbi električnom energijom s obveznim trajanjem i fiksnim cijenama i/ili na ugovor s dinamičnim određivanjem cijene električne energije. Uvodi se pravo na dijeljenje energije. Definira se upravljanje rizicima opskrbljivača i obaveze  u tom postupku.

Definira se zaštita od isključivanja ugroženih kupci i kupaca pogođenih energetskim siromaštvom kao obaveze opskrbljivača i zajamčenog i opskrbljivača, kao i pravila za privremenu obustavu isporuke električne energije krajnjem kupcu. Definira se obveza operatora distribucijskog sustava u smislu jasnog transparentnog pravičnog i nediskriminatiornog postupanja prema svim sudionicima tržišta i uvođenje fleksibilnih ugovora o priključenju. Isto tako rješava se problematika energetskih odobrenja i unapređuje sustav daljnjeg razvoja OiE. Definiraju se obveze vezane uz nacionalne procjene adekvatnosti resursa.

2.8.

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o osnivanju Agencije za ugljikovodike (RM)

2. tromjesečje 2026.

Razlozi predlaganja zakona:

Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:

Razlozi predlaganja izmjena zakona proizlaze iz potrebe da se normativni okvir uskladi sa stvarnim opsegom djelatnosti koje Agencija već obavlja u području energetske tranzicije. Uloga Agencije znatno se proširila izvan okvira tehničke i regulatorne podrške te danas obuhvaća operativno vođenje projekata u području obnovljivih izvora energije, geotermalne energije, vodika, trajnog zbrinjavanja CO₂ (CCS) i upravljanja EU sredstvima. Radi jasnijeg identiteta i prepoznatljivosti, predlaže se promjena imena Agencije za ugljikovodike s ciljem da on terminološki i funkcionalno obuhvati sve oblike energije iz podzemlja te jasnije komunicira njezinu ulogu u provedbi politike energetske tranzicije. Također, predlaže se usklađivanje modela upravljanja s odredbama Zakona o ustanovama (uvođenje funkcije ravnatelja), kao i omogućavanje korištenja prihoda trgovačkih društava koje Agencija osniva radi operativne provedbe projekata.

Cilj izmjena je jačanje institucionalne i operativne sposobnosti Agencije za učinkovitu provedbu strateških projekata energetske tranzicije, povećanje fleksibilnosti u djelovanju, bolja povezanost s tržišnim i investicijskim procesima te osiguranje pravne jasnoće i usklađenosti s važećim zakonodavstvom.

2.9.

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o obrtu (RM)

2. tromjesečje 2026.

Razlozi predlaganja zakona:

Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:

Donošenje izmijenjenog i dopunjenog zakonskog okvira u funkciji je dodatnog reguliranja Majstorske škole kao ustanove za provedbu programa obrazovanja, osposobljavanja i usavršavanja za obavljanje obrta, a koju osniva Hrvatska obrtnička komora uz mogućnost uključivanja više osnivača, djelomične  reforme sustava Hrvatske obrtničke komore u financijskom smislu, uvođenjem nove, smanjene jedinstvene stope komorskog doprinosa za jedinstveni sustav organiziranosti obrta, koji mjesečno iznosi 1,5% osnovnog osobnog odbitka iz dohotka sukladno Zakonu o porezu na dohodak, umjesto 2% kako propisuje važeći Zakon, čime se postiže traženo rasterećenje obrtnika, uvođenja instituta obiteljskog obrta u kojem obrtniku pomažu članovi obiteljskog kućanstva bez zasnivanja radnog odnosa te na kojeg se, u slučaju obavljanja djelatnosti prodavaonice i drugih oblika trgovine na malo, ne primjenjuju ograničenja tjednog radnog vremena i zabrana rada temeljem posebnog propisa, uvođenja izmijenjenog i nstituta privremenog poslovođe koji nakon smrti obrtnika, obavlja obrt do okončanja ostavinskog postupka, odnosno do donošenja rješenja o upisu prijenosa obrta, koji doživljava promjenu na način da se oslobađa obveze ispunjavanja posebnog uvjeta odgovarajuće stručne osposobljenosti, stručne spreme ili majstorskog ispita za obavljanje vezanog obrta i propisivanja prava obrtnika na obavljanje registrirane djelatnosti obrta nakon ostvarivanja prava na starosnu mirovinu, bez obustave isplate mirovine sukladno propisu iz područja mirovinskog osiguranja.

Ključni cilj je osigurati Zakon koji će učinkovito regulirati određene probleme, omogućiti bržu aktivacije mladih na tržištu rada, kao i unaprjeđenje i moderniziranje cjeloživotnog obrazovanja u Republici Hrvatskoj kroz osnivanje Majstorske škole, postići traženo rasterećenje obrtnika smanjenjem stope komorskog doprinosa, omogućiti obiteljskim obrtima iznimku od ograničenja tjednog radnog vremena i zabrane rada temeljem posebnog propisa koji uređuje područje trgovine u slučaju obavljanja djelatnosti prodavaonice i drugih oblika trgovine na malo,  omogućiti imenovanje privremenog poslovođe nakon smrti obrtnika koji ne mora udovoljavati uvjetu odgovarajuće stručne osposobljenosti, stručne spreme ili majstorskog ispita za obavljanje vezanog obrta do okončanja postupka nasljeđivanja,  pravo obrtnika na obavljanje registrirane djelatnosti obrta nakon ostvarivanja prava na starosnu mirovinu, bez obustave isplate mirovine sukladno propisu iz područja mirovinskog osiguranja.

2.10.

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o predstavničkim tužbama za zaštitu kolektivnih interesa i prava potrošača (RM)

3. tromjesečje 2026.

Razlozi predlaganja zakona:

Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:

Predstavnička tužba je tužba za zaštitu kolektivnih interesa potrošača koju je podnio ovlašteni tužitelj u ime potrošača kojom traži utvrđenje da je tuženik postupao suprotno odredbama propisa iz Priloga I. Zakona o predstavničkim tužbama za zaštitu kolektivnih interesa i prava potrošača, zabranu postupanja koje predstavlja takvu povredu, naknadu imovinske i neimovinske štete i/ili isplatu naknade zbog stjecanja bez osnove uzrokovanih tom povredom. Budući da je u razdoblju od stupanja na snagu ovoga Zakona do danas doneseno i izmijenjeno više propisa za koje je propisana obveza osiguravanja kolektivne pravne zaštite sukladno ovom Zakonu, nužno je izmijeniti i dopuniti popis iz Priloga I. predmetnim propisima, kako bi se osigurala sveobuhvatnost primjene kolektivne pravne zaštite i na područja koja su obuhvaćena tim propisima.

Postizanje većeg stupnja zaštite potrošača ažuriranjem liste propisa na koje se primjenjuje kolektivna pravna zaštita te osiguravanje pravne sigurnosti.

2.11.

Zakon o izmjenama  i dopunama Zakona o regulaciji energetskih djelatnosti (EU)

4. tromjesečje 2026.

Razlozi predlaganja zakona:

Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:

Transpozicija Direktive (EU) 2024/1788 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. lipnja 2024. o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište plina iz obnovljivih izvora, prirodnog plina i vodika, izmjeni Direktive (EU) 2023/1791 i stavljanju izvan snage Direktive 2009/73/EZ (preinaka) i Direktiva (EU) 2024/1711 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. lipnja 2024. o izmjeni direktiva (EU) 2018/2001 i (EU) 2019/944 u pogledu poboljšanja modela tržišta električne energije u Uniji u dijelu koji se odnosi na aktivnosti Hrvatske energetske regulatorne agencije.

Unutarnje tržište prirodnog plina, koje se postupno uvodi od 2001., ima za cilj pružanje stvarnog izbora svim kupcima, bilo da se radi o građanima ili poduzećima, novim poslovnim mogućnostima, prekogranične trgovine, radi ostvarivanja veće učinkovitosti, konkurentnih cijena i viših standarda usluga te doprinošenja sigurnosti opskrbe i održivosti. U pogledu plina promjene su vezane uz proširivanje ovlasti agencije i na obnovljive plinove kao i vodik te  rgovinu vodikom kao robom. U području električne energije su manje promjene uvjetovane promjenom kod pojedinih aktivnosti na tržištu odnosno kod operatora mreža.

3.

IZNIMKE OD POSTUPKA PROCJENE UČINAKA PROPISA

Redni broj:

Naziv nacrta prijedloga zakona:

Upućivanje u proceduru Vlade Republike Hrvatske:

3.1.

Zakon o provedbi Uredbe (EU) 2024/2747 o izvanrednim okolnostima na unutarnjem tržištu i otpornosti unutarnjeg tržišta (Akt o izvanrednim okolnostima na unutarnjem tržištu i otpornosti unutarnjeg tržišta) (EU)

1. tromjesečje 2026.

Razlozi predlaganja zakona:

Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:

Zakonom se osigurava provedba Uredbe (EU) 2024/2747 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. listopada 2024. o uspostavi okvira mjera povezanih s izvanrednim okolnostima na unutarnjem tržištu i s otpornosti unutarnjeg tržišta i izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 2679/98 (Akt o izvanrednim okolnostima na unutarnjem tržištu i otpornosti unutarnjeg tržišta).

Zakonom će se, između ostaloga, osigurati provedba Uredbe (EU) 2024/2747 te uspostaviti:

- Jedinstvena kontaktna točka putem koja građanima, potrošačima, gospodarskim subjektima i radnicima te njihovim predstavnicima pruža tijekom režima za izvanredne okolnosti pomoć u traženju i pribavljanju informacija o nacionalnim ograničenjima slobodnog kretanja robe, usluga, osoba i radnika te provedbi svih kriznih postupaka i formalnosti.

- Središnji ured za vezu koji obavještava EK i središnje urede za vezu ostalih država članica o svakom ozbiljnom incidentu, a čije osoblje će sudjelovati u testiranjima otpornosti na stres i simulacijama koje organizira Europska komisija;

- imenovat će se predstavnici u Odbor za izvanredne okolnosti  koji ima zadatak, između ostaloga, pomagati i savjetovati EK u pogledu predlaganja aranžmana za administrativnu suradnju radi olakšavanja razmjene informacija između Komisije i država članica, procjenjivati incidente koje su države članice prijavile Komisiji, savjetovati EK u pogledu utvrđivanja jesu li zadovoljeni kriteriji za aktivaciju ili deaktivaciju režima pojačanog opreza na unutarnjem tržištu, prikupljati informacije u svrhu predviđanja o mogućnosti nastanka krize, i sl., i

- razraditi nacionalni zakonodavni okvir te definirati operativne nadležnosti.

3.2.

Zakon o provedbi  Uredbe (EU) 2024/1781 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. lipnja 2024.  o uspostavi okvira za utvrđivanje zahtjeva za ekološki dizajn održivih proizvoda, izmjeni Direktive (EU) 2020/1828 i Uredbe (EU) 2023/1542 te stavljanju izvan snage Direktive 2009/125/EZ, s Konačnim prijedlogom Zakona (EU)

2. tromjesečje 2026.

Razlozi predlaganja zakona:

Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:

Usklađivanje s EU zakonodavstvom.

Ovim će se Zakonom u pravnom poretku Republike Hrvatske osigurati zakonski uvjeti za provedbu Uredbe (EU) 2024/1781 kojom se uspostavlja okvir za utvrđivanje zahtjeva za ekološki dizajn s kojima se proizvodi moraju uskladiti kako bi se stavili na tržište ili stavili u uporabu, u cilju poboljšanja okolišne održivosti proizvoda kako bi održivi proizvodi postali norma i kako bi se smanjio ukupni ugljični otisak i ekološki otisak proizvoda tijekom njihova životnog ciklusa, i u cilju osiguravanja slobodnog kretanja održivih proizvoda na unutarnjem tržištu. Ujedno se uspostavlja digitalna putovnica za proizvode, predviđa utvrđivanje obveznih zahtjeva za zelenu javnu nabavu i stvara okvir kojim će se spriječiti uništavanje neprodanih proizvoda široke potrošnje.

Nadalje, ovim Zakonom osigurat će se i provedba Uredbe (EU) 2019/1020 kojom se utvrđuje horizontalni okvir za nadzor tržišta i kontrolu proizvoda koji ulaze na tržište Unije u dijelu u kojem se primjenjuje na proizvode za koje su zahtjevi za ekološki dizajn utvrđeni u skladu s Uredbom (EU) 2024/1781.

3.3.

Zakon o provedbi Uredbe (EU) 2025/41 o mjerama za uvoz, izvoz i provoz vatrenog oružja, bitnih komponenti i streljiva, o provedbi članka 10. Protokola Ujedinjenih naroda protiv nezakonite proizvodnje i trgovanja vatrenim oružjem, njegovim dijelovima i komponentama te streljivom

2. tromjesečje 2026.

Razlozi predlaganja zakona:

Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:

Zakonom se osigurava provedba Uredbe (EU) 2025/41 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. prosinca 2024. o mjerama za uvoz, izvoz i provoz vatrenog oružja, bitnih komponenti i streljiva, o provedbi članka 10. Protokola Ujedinjenih naroda protiv nezakonite proizvodnje i trgovanja vatrenim oružjem, njegovim dijelovima i komponentama te streljivom, kojim se dopunjuje Konvencija Ujedinjenih naroda protiv transnacionalnog organiziranog kriminaliteta (Protokol UN-a o vatrenom oružju) (preinaka)

Uredba (EU) 2025/41 primjenjuje se djelomično od 11. veljače 2025. a u cijelosti od 12. veljače 2029. U cijelosti je obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama Europske unije pa tako i u Republici Hrvatskoj. Sukladno tome potrebno je stvoriti zakonske pretpostavke za prilagodbu nacionalnog pravnog okvira zahtjevima ove Uredbe. Nacrtom prijedloga Zakona o provedbi Uredbe (EU) 2025/41 o mjerama za uvoz, izvoz i provoz vatrenog oružja, bitnih komponenti i streljiva, o provedbi članka 10. Protokola Ujedinjenih naroda protiv nezakonite proizvodnje i trgovanja vatrenim oružjem, njegovim dijelovima i komponentama te streljivom određuju se nadležna tijela za provedbu i nadzor Uredbe (EU) 2025/41 i ovlasti tih tijela, postupci za izdavanje i obradu dozvola za uvoz, izvoz i provoz putem centraliziranog elektroničkog sustava licenciranja, zahtjevi za označavanje oružja i komponenti te deaktivaciju, sankcije za kršenje odredbi Uredbe uključujući i druge mjere te prijelazne i završne odredbe. Nacrtom prijedloga Zakona u cijelosti se osigurava provedba Uredbe (EU) 2025/41.

3.4.

Zakon o provedbi Uredbe (EU) 2024/3015 o zabrani proizvoda nastalih prisilnim radom na tržištu Unije (EU)

3. tromjesečje 2026.

Razlozi predlaganja zakona:

Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:

Zakonom se osigurava provedba Uredbe (EU) 2024/3015 o zabrani proizvoda nastalih prisilnim radom na tržištu Unije osigurava se provedba Uredbe (EU) 2024/3015 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2024. o zabrani proizvoda nastalih prisilnim radom na tržištu Unije i izmjeni Direktive (EU) 2019/1937 (EU).

Cilj predmetne zakonodavne inicijative je, između ostalog:  

- usklađivanje s pravnom stečevinom Europske unije u nastojanju sprječavanja prisilnog rada;  

- uređivanje nadležnost i ovlasti nadležnih tijela da temeljem provedenih istraga prisilnog rada zaustave, zaplijene ili narede povlačenje proizvoda ukoliko utvrde da je izrađen, u cijelosti ili djelomično prisilnim radom. Zabrana se primjenjuje na proizvode za koje je korišten prisilni rad u bilo kojoj fazi njihove proizvodnje, žetve ili berbe, uključujući i njenu obradu ili preradu; zabrana se odnosi na sve proizvode, bilo koje vrste, uključujući njihove komponente bez obzira na sektor, podrijetlo, jesu li domaći ili uvezeni, stavljeni ili dostupni na tržištu Unije ili izvezeni. Pri istome je potrebno voditi računa o kompetencijama istih u pogledu ljudskih prava, upravljanja lancima opskrbe i postupcima dužne pažnje;

- propisivanje obveza gospodarskih subjekata i trgovaca te prekršajnih odredbi i sankcija za kršenje odredbi Uredbe (EU) 2024/3015 i Zakona.  

3.5.

Zakon o provedbi Uredbe (EU) 2023/1230 Europskog parlamenta i vijeća od 14. lipnja 2023. o strojevima te stavljanju izvan snage direktive 2006/42/EZ Europskog parlamenta i vijeća i Direktive vijeća 73/361/EEZ, s Konačnim prijedlogom zakona (EU)

4. tromjesečje 2026.

Razlozi predlaganja zakona:

Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:

Usklađivanje s EU zakonodavstvom.

Uredba (EU) 2023/1230 stupa na snagu dana 20. siječnja 2027., u cijelosti je obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama Europske unije pa tako i u Republici Hrvatskoj. Sukladno tome potrebno je stvoriti zakonske pretpostavke za prilagodbu nacionalnog pravnog okvira zahtjevima ove Uredbe. Nacrtom prijedloga Zakona o provedbi Uredbe (EU) 2023/1230 određuju se nadležna tijela za provedbu i nadzor Uredbe (EU) 2023/1230 i ovlasti tih tijela, prijavljivanje tijela za ocjenjivanje sukladnosti, uključujući zahtjeve i obveze tijela koja provode prijavljivanje, zahtjevi i obveze u pogledu prijavljenih tijela, zahtjevi u pogledu informacija, sankcije za kršenje odredbi Uredbe uključujući i druge mjere te prijelazne i završne odredbe. Nacrtom prijedloga Zakona u cijelosti se osigurava provedba Uredbe (EU) 2023/1230.

4.

OVJERA ČELNIKA STRUČNOG NOSITELJA

Potpis: ministar, Ante Šušnjar

Datum: 29. siječnja 2026.

Uputa:

. Točka 1.: navesti naziv tijela državne uprave

. Točka 2.: navesti nacrte prijedloga zakona za koje se provodi procjena učinaka propisa, tromjesečje upućivanja u proceduru Vlade Republike Hrvatske, razloge predlaganje zakona i ciljeve koji se žele postići donošenjem zakona

. Točka 3.: navesti nacrte prijedloga zakona koji su iznimka od provedbe procjene učinaka propisa, tromjesečje upućivanja u proceduru Vlade Republike Hrvatske, razloge predlaganja zakona i ciljeve koji se žele postići donošenjem zakona

. Točka 4. ovjera čelnika stručnog nositelja

. Nacrti prijedloga zakona koji se planiraju za usklađivanje s pravnom stečevinom Europske unije označavaju se oznakom "(EU)"

. Nacrti prijedloga zakona koji su dio programa rada Vlade Republike Hrvatske, drugog akta strateškog planiranja ili reformske mjere označavaju se oznakom "(RM)"

. Za svaki novi nacrt prijedloga zakona dodaje se odgovarajući broj novih redova u tablici prema zadanom predlošku